ROMANTIZAM U SLAVENSKIM ZEMLJAMA - NACIONALNI PRVACI Pod uticajem sloenih drutveno- politikih prilika u evropi u prvoj polovini XIX stoljea, dolazi do buenja nacionalne svijesti mnogih, pa tako i slavenskih naroda, koji se svojim stvaralatvom ukljuuju u evropska zbivanja. Uz podrku graanske klase koja je nosilac naprednih ideja, kompozitori se oslobaaju dominacije stranih uticaja i pokazuju vrijednosti i mogunosti, koje do tada nisu bile dovoljno poznate pa nisu mogle imati znaajnu ulogu u razvoju evropske muzike.

RUSIJARuski kompozitori inspirisu se svojim narodnim pjesmama i igrama , prouavaju ivot, obiaje i legende, posebno na ruskom istoku koji je imao specifican kolorit. Prvi kompozitor ruske nacionalne muzike kole je MIHAIL IVANOVI GLINKA, kojeg nazvaju ocem muzike. Glinka je tvorac nacionalnog smjera u ruskoj muzici, uspio je da ostvari sretnu sintezu tada savremenih zapadnoevropskih muziih pravaca sa elementima ruskog i istonjakog folklora. Iako njegovo instrumentalno stvaralatvo zauzima vidno mjesto u historiji ruske muzike, za potpuni razvitak nacionalne muzike kole bilo je naoito znaajno njegovo opersko stvaralatvo, u kome se pojavljuje novi nosilac radnje-narod. Tim putem nastavit e i veina ruskih komozitora poslije njega. Njegova prva opera, ujedno i prva ruska nacionalna opera je Ivan Susanjin, koja govori o hrabrom junaku koji je spasao domovinu od neprijatelja, rtvujui svoj ivot. Njegova druga opera "Ruslan i Ljudmila" iz 1842. na premijeri je doivjela otre kritike, no poslije je postala vrlo popularna zbog svojih lijepih scena i glazbe. Nakon povratka iz panije pie svoja dva orkestarska djela Aragonska jota i Kamarinskaja, koja su doivjela veliku popularnost. Ideje koje je propagirao Glinika, prihvatili su i produbili ruski kompozitori, grupa pod nazivom Ruska petorka ili Mona gomilica, koju su sacinjavali Milij Balakirjev (osniva), Cezar Kjuj, Aleksandar Borodin, Modest Petrovi Musorgski, i Nikolaj Rimski Korsakov. ALEKSANDAR BORODIN bio je univerzitetski profesor, hemiar i ljekar, i znameniti ruski kompozitor. Svijetsku slavu Borodin je postigao svojim kompozitorskim radom. Do danas ostaje zagonetka kako je stizao da se bavi muzikom pored svog obimnog akademskog rada. Borodin je za muziku govorio da je: Razonoda, odmor od ozbiljnijih poslova, pri emu je mislio na svoj nauni rad. Neka njegova djela spadaju u vrhunska ostvarenja ruske muzike XIX stoljea, a to su Knez Igor, Druga simfonija, simfoniska slika U stepama centralne Azije i Gudaki kvartet broj 2. Borodin se od svojih prijatelja razlikovao po pristupu izvoru koji ga je nadahnjivao u stvaranju: u svojim djelima izbjegava citiranje narodnih tvorevina, ve stvara bogate orginalne melodije u narodnom duhu. Borodin je na opera Knez Igor radio preko dvadeset godina, a dovrili su je Rimski-Korsakov i Glazunov. Podlogu za Igora naao je u epu iz XII. stoljea Slovo o polku Igorove u kome se pria o pohodu kneza na mongolsko nomadsko pleme Polovce.

ANEGDOTA : Osim to je bio univerzitetski profesor, hemiar, lekar i general ruske armije, Aleksandar Borodin je svetsku slavu stekao kao jedan od najpoznatijih ruskih kompozitora. Kako je uopte uspevao da komponuje pored svih ostalih obaveza, ne zna se ni danas. Zna se, meutim, da je bio vrlo rasejan. Jednom prilikom, kada je putovao u inostranstvo, carinik na granici ga je upitao za ime njegove supruge, koja je malo pre toga izala iz auta. Borodin se u momentu zbunio; mozak mu je stao nije uopte mogao da se seti kako mu se zove ena! Poeo je da se preznojava, da kalje, a carinik ga je, sada ve ljutito, upitao: - ta to treba da znai? Nemojte mi rei da ne znete kako Vam se zove ena!? Kako bi smirio situaciju, Borodin je rekao prvo ensko ime koje mu je palo na pamet. Meutim, carinik ga je i dalje sumnjiavo gledao. U tom momentu, pojavila se i gospoa Borodin. Sav srean, rasejani kompozitor je pozva: - Katja, o draga Katja, molim te, reci mi brzo svoje ime! MODEST PETROVI MUSOGORSKI (1839-1881) najznaajnija je i najgenijalnija linost u ovog grupi. Prve poduke u sviranju na klaviru dobio je od svoje majke, pa je ve u 9. god. svirao izuzetno teke Listove komade. Po zvanju je bio asnik, ali je napustio vojnu slubu da bi se prikljuio skupini nacionalno orijentiranih skladatelja "Petorica", no svojim je umjetnikim stajalitem i originalnou glazbenog izraza, koji zasniva na obiljejima izvornog ruskog folklora, ostao neovisan. Njegova najznaajnija djela su opera Boris Godunov, ciklusi pjesama Djeija soba, Bez sunca i Pjesme i igre smrti, ciklus klavirskih kompozicija pod nazivom Slike sa izlobe i opere Hovanina i Soroinski sajam. Remek-djelo Boris Godunov govori o jednoj epizodi ruske historije , a u centru zbivanja je car Boris sa jedne strane, a sa druge napaeni narod. Djelo pokazije bogatstvo i raznovrsnost izraajnih sredstava, a posebno upeatljivo djeluju horovi koji predoavaju glas naroda. Ova opera je otvorila eophu modern muzike, iako se njen uticaj na Zapadu osjetio znatno kasnije. ANEGDOTA: Modest Musorgski nije zavrio nijednu svoju operu osim ''Boris Godunov'', a i ona je naila na neodobravanje publike.Bio je muziki nepismen. Ravel mu je zapisivao note.Umro je na svoj 41. rodjendan od sranog udara. Nali su ga ispred bolnice u snegu sa flaom vodke u ruci.

NIKOLAJ RIMSKI KORSAKOV (1884-1908) Po zanimanju je bio mornariki asnik, a godine 1861. upoznaje Balakireva i prikljuuje se njegovoj glazbenoj grupi (Ruska petorka) i na njegov poticaj sklada svoju prvu simfoniju. Nakon poznanstva sa Balakirjevim poeo je predavati kompoziciju i instrumentaciju na Petrogradskom konzervatoriju. Napisao je prirunike "Praktini udbenik harmonije" i "Osnove orkestracije", te autobiografsko djelo "Kronika mojega muzikog ivota". Najpoznatija djela su mu opere, ija su libreta sainjena na osnovu starih ruskih legendi i bajki. To su: "Snjeguroka", Sadko, Zlatni pijetao ( iz koje se najee izvodi Himna suncu), Bajka o caru Saltanu (iz koje se najee izvodi Bumbarov let). Dovrio je Borodinovu operu "Knez Igor" i "Hovaninu", M. P. Musogorskog, preradio o instrumentirao "Borisa Godunova" i mnoge druge tue kompozicije.

Pored predstavnika Ruske petorke , u razvoju ruske nacionalne kole imali su udjela i drugi ruski kompozitori, koji su stvarali muziku takoer nacionalnog obiljeja, ali odravajui vezu sa zapadnoevropskom muzikom tradicijom . Meu kompozitorima ovakve orijentacije najznaajniji je Pjotr Ilji ajkovski, koji je ujedno i jedan od najveih ruskih komozitora.

PJOTR ILJI AJKOVSKI (Petar Ilji ajkovski 1840-1893) roen je u gradiu Vitkinsku i istonoj Rusiji. Komponovao je veoma popularne koncerte: za klavir u b-molu,violinki koncert u D-duru, orkestarska djela Romeo i Julia- uvertira-fantazija, koja koristi samo pojedine episode ekspirove tragedije, opere Evgenije Onjegin i Pikova dama. Posebno mjesto u njegovom stvaralatvu zauzima est simfonija meu kojima su najznaajnije: etvrta u f-molu posveena bogatoj plemkinji koja mu je pruila finansisku i moralnu pomo omoguujui mu da se posveti komponovanju, a poznavao ju je samo preko pisama. Peta u emolu za koju navodi da predstavlja njegov autoportret,i esta u h-molu, zvana Patetina, za koju je ajkovski napiso da predstavlja zavrni kamen itavog stvaralatva i njabolje i najiskrenije djelo koje je ikad napisao Baleti Trnoruica, elkunik (Krco Orai) i Labue jezero komponovani sun a osnovu bajki, koje su muzikim izraajnim sredstvima, vrlo slikovito prikazane tj. ispriane pokretom i gestom. Od baletske muzike elkunika sastavljena je kncertna suia sa stavcima Minijaturna uvertira, Ruska igra, Arapska igra, Kineska igra, Igra vile Dragee i Cvijetni valcer.

EKADo pojave romantizma eki kompozitori djelovali su uglavnom u inostranstvu. U prvoj polovini XIX stoljea muziari iz eke, djelujui u vlastitoj domovini pokazuju svoju tenju za nezavisnou kroz stvaranje eke nacionalne kole. Najznaajniji kompozitoi ovog perioda su Bedich Smetana i Antonn Leopold Dvok. BEDRICH SMETANA (Bedih Smetana, 1824-1884), osniva je eke nacionalne kole. Vodio je vlastitu muziku kolu u Pragu, a neko vrijeme bio je direktor i dirigent Filharmonijskog drutva u Gotenburgu (vedska). U momentu kada je njegovo stvaralatvo bilo na vrhuncu, poinje da gubi sluh. Napisao je devet simfoniskih poema, a najpoznatiji je ciklus od est poema pod zajednikim nazivom Moja domovina. Smetana je napiso i osam opera, iju tematiku uzima ili iz prolosti svog naroda, koad za opera Dalibor i Libua, ili su junaci ljudi iz naroda, cijim se slabostima zna i dobroduno da nasmije. U ovu grupu spada Prodana nevjesta, prva nacionalna opera koja mu je donijela svjetsko priznanje. Smetanino cjelokupno djelo sretna je sinteza nacionalnih i tada aktualnih evropskih muzikih elemenata, narodnog i umjetniki dotjeranog izraza. ANTONIN DVORAK (Antonin Dvorak, 1841-1904) je pored Bedicha Smetane najvaniji predstavnik eke narodne muzike. Roenje u malenom mjestu imenom Nelahozeves, sjeverno od Praga, gde je i proveo cijeli svoj ivot izuzev perioda izmeu 1892. i 1895. godine kada je bio direktor konzervatorijuma u New York-u. Njegov otac bio je gostioniar i elio je da mu sin postane mesar. Meutim Dvorak se izborio za muziku kao svoju buduu profesiju. Njegov znaaj van eke prvi je shvatio Brahams, a Dvorak mu je u znak zahvalnosti posvetio Gudaki kvartet u d-molu. Meu njegovim simfonijama najpoznatija je Peta u e-molu, nazvanaIz novog svijeta, jer je u

njoj autor inspirisan muzikim motivima s amerikog kontinenta.Njegova poznata djela su Koncert za violoncello i orkestar u h-molu, koje se smatra jednim od najljepih koncerata za violoncello. Jedan od najbliih Dvokovih kolega skladatelja bio je Johannes Brahms. Dvok je skladao svoje "Slavenske plesove" u isto vrijeme kada je Brahms pisao svoje "Maarske plesove". Slavenski plesovi su dvije zbirke od po osam plesova koji su bazirani na ekom folkloru. Napisao je deset opera meu kojima je najuspjelija Rusalka.