RASVJETLJAVANJE EKONOMIJE U SJENI

RASVJETLJAVANJE EKONOMIJE U SJENIISTRAŽIVANJE NEFORMALNE EKONOMIJE U ČETIRI DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE

2

Naslov: Rasvjetljavanje ekonomije u sjeni: Istraživanje neformalne ekonomije u četiri države Jugoistočne Europe

Autori: Amar Numanović (vođa istraživanja), Josip Franić, Danijela Bobić i Miloš Vuković Upravljanje projektom, kontrola kvaliteta, smjernice i izvještavanje: Haris Abaspahić, Adis Muhović Tehnička podrška i komunikacija: Ivana Drakić Brkan, Timur Abaspahić Izdavač: Centar za politike i upravljanje Godina: 2020 Adresa izdavača: Antuna Branka Šimića 2b, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Kontakt: [email protected]; www.cpu.org.ba Prevod: Dragana Jokić Design i DTP: AE Design Anketno istraživanje proveo: IPSOS Adria

Metodologija istraživanja je razvijena u saradnji sa Litvanskim institutom za slobodno tržište (Lithuanian Free Market Institute) na osnovu originalnog koncepta istraživanja. Izrada ovog izvještaja finansira se iz granta PMI IMPACT, inicijative za dodjelu sredstava koju vodi Philip Morris International (“PMI”). Prilikom provođenja istraživanja Centar za politike i upravljanje imao je potpunu nezavisnost od PMI. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom dokumentu u potpunosti su stavovi Centra za politike i upravljanje i ne moraju nužno odražavati stavove PMI. Odgovornost za informacije i stavove iznesene u ovom izvještaju u potpunosti pripada Centru za politike i upravljanje. Niti PMI, niti ostali članovi njihove grupacije, niti osobe koje djeluju u njihovo ime ne mogu snositi odgovornost za bilo koju upotrebu informacija iznesenih u daljem tekstu.

Centar za politike i upravljanje Sarajevo, 2020

3

SADRŽAJIZVRŠNI SAŽETAK ....................................................................................................................................................... 5

Neformalno zapošljavanje .................................................................................................................................. 5Neformalna trgovina ............................................................................................................................................ 6Pokretači sive ekonomije i preporuke u vezi sa politikama ........................................................................... 6

1. Oporezivanje .................................................................................................................................................................................62. Propisi i poslovno okruženje .....................................................................................................................................................73. Kvalitet institucija i zadovoljstvo javnim uslugama .............................................................................................................. 74. Poreski moral i opravdavanje djelovanja u sivoj ekonomiji ............................................................................................... 85. Odvraćanje ....................................................................................................................................................................................8

1. UVOD .................................................................................................................................................................... 112. METODOLOGIJA ................................................................................................................................................... 133. VELIČINA SIVE EKONOMIJE I NJENE KARAKTERISTIKE ...................................................................................... 15

3.1. Sivo tržište robom ........................................................................................................................................ 153.2. Sivo tržište rada ........................................................................................................................................... 20

3.2.1. Neformalno zapošljavanje u okruženju ispitanika ......................................................................................................203.2.2. Direktno iskustvo rada na sivom tržištu ........................................................................................................................243.2.3. Ključni razlozi rada na sivom tržištu ...............................................................................................................................25

4. ANALIZA POKRETAČA SIVE EKONOMIJE U POSMATRANIM DRŽAVAMA ........................................................ 274.1. Oporezivanje, prihodi i cjenovna pristupačnost robe ............................................................................. 27

4.1.1. Oporezivanje potrošnje .....................................................................................................................................................274.1.2.Oporezivanje rada ................................................................................................................................................................32

4.2. Regulatorni intenzitet i poslovno okruženje ............................................................................................ 344.3. Kvalitet institucija: zadovoljstvo vlastima i javnim uslugama .............................................................. 374.4. Poreski moral: opravdavanje aktivnosti u sivoj ekonomiji .................................................................... 394.5. Odvraćanje: vjerovatnoća otkrivanja i očekivana kazna ....................................................................... 43

5. ZAKLJUČNE NAPOMENE I PREPORUKE POLITIKA ............................................................................................. 515.1. Oporezivanje ................................................................................................................................................ 51

Oporezivanje potrošnje: PDV ......................................................................................................................................................51Akcize .................................................................................................................................................................................................51Oporezivanje rada ..........................................................................................................................................................................51

5.2. Poslovna klima ............................................................................................................................................. 515.3. Kvalitet institucija ....................................................................................................................................... 525.4. Poreski moral ............................................................................................................................................... 52

LITERATURA ............................................................................................................................................................. 53

5

Siva ekonomija zadaje brige kreatorima politika širom svi-jeta. Bez obzira na razvijenost zemlje, dio bruto dohotka te države ostaje sakriven. Neformalna ekonomija vrši ne-gativan uticaj na prikupljanje javnih prihoda, dakle poslje-dično i na kvalitet i dostupnost javnih usluga te efikasnost politika raspodjele. Takođe, ona nanosi štetu principu po-štene tržišne konkurentnosti.

Četiri države Jugoistočne Europe: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija suočavaju se sa velikim obi-mom sive ekonomije koja se procjenjuje na 27,1% BDP-a u Hrvatskoj, i približno 30% u ostale tri države, što je znat-no iznad prosjeka EU koji iznosi 17,9%.

Istražili smo sivu ekonomiju ovih država, proučili pokreta-če za upuštanje u neformalne poslovne aktivnosti i pred-ložili politike za smanjenje neformalnog sektora. U ovoj studiji objedinjeni su nalazi primarnog i sekundarnog istraživanja. Primarno istraživanje sastoji se od kvantita-tivnog istraživanja na reprezentativnom uzorku od četiri hiljade ispitanika iz sve četiri države. Prikupljanje podata-ka izvršeno je u maju i junu 2019. godine. Sveobuhvatan pregled postojeće literature o sivoj ekonomiji proveli su državni eksperti CPU tima. Metodologija studije nado-vezuje se na rad koji je proveden na institutu Lithuanian Free Market Institute pod nazivom Shadow Economies in the Baltic Sea Region iz 2015. godine.

Vjerujemo da se podacima koji su prikupljeni putem ovog istraživanja može pristupiti iz više uglova. Iz tog razloga će CPU kreirati bazu podataka koja će biti na raspolaganju svim istraživačima i organizacijama koji bi bili zainteresira-ni za dalje analize.

Studija je provedena prije izbijanja COVID–19 pandemije1 koja je uzrokovala veliki zaokret u prioritetima državnih vlada. I dok se vlade budu bavile upravljanjem i ublaža-vanjem posljedica u oblasti zdravlja, socio-ekonomskim rizicima i kratkoročnim posljedicama pandemije, preporu-ke koje ovdje budemo naveli će biti relevantne u smislu srednjoročnog podizanja ekonomije i stvaranja snažnih i sposobnih javnih usluga i inkluzivnog tržišta.

Slijedi kratki pregled sive ekonomije u regionu.

Neformalno zapošljavanje

• 25,8% građana Srbije poznaje bar jednu osobu u bli-žem okruženju koja izbjegava plaćanje poreza na rad. U ostale tri države ovaj postotak je ispod 20%, gdje je najbolja situacija u Hrvatskoj (16,3%).

1 Kriza uzrokovana pandemijom pokazala je raširenost i osjetljivost neformalnog sektora i na koji način on ima negativan uticaj na neformalno zapošljavanje. Zaposlenici u neformalnom sektoru iznijeli su teret krize. Inicijalni, nesistematizirani dokazi pokazuju da su oni prvi izgubili zaposlenje. U isto vrijeme neformalni radnici su bili nevidljivi vladinim mjerama podrške (na primjer za zadržavanje zaposlenika) tržištu rada.

• Dio kontakata je zaposlen bez ugovora o radu: u Crnoj Gori (51,6%), Srbiji (47,9%), BiH (29%) i Hrvatskoj (21,5%). Ostali uglavnom djeluju u sferi zapošljavanja uz djelimično neprijavljeni rad (gdje se dio plaće na koji se plaćaju doprinosi ne prijavljuje), i tu postotak varira između 40,6% u Crnoj Gori i 72,4% u Hrvatskoj.

• Najveći udio u poslovnim aktivnostima uz djelimično neprijavljeni rad primijećen je u maloprodaji i vele-prodaji, osim u slučaju Hrvatske koja se suočava sa najviše (djelimično) neprijavljenih radnika u sektori-ma u oblasti građevine i renoviranja. Proizvodnja, ra-zne vrste popravki, prijevoz i skladištenje, te catering i hotelske usluge (ovo posljednje naročito u slučaju Hrvatske) takođe su sektori sa velikom koncentraci-jom (djelimično) neprijavljenih radnika.

• Većina radnika u sivoj ekonomiji zarađuje do EUR 300 neprijavljenih sredstava mjesečno. Udio je u rasponu od 41% u BiH do 52% u Crnoj Gori. Istovremeno ne-prijavljene ekonomske aktivnosti predstavljaju znača-jan izvor prihoda za mnogo građana zemalja koje su bile predmet istraživanja.

Slika ES.1. Karakteristike neformalnog rada u okruženju ispitanika

0

10

20

30

40

50

60

25,8

47,9 47,4

18,7

51,6 51,6

16,3

21,5

49,7

18,2

29

41,2

Neformalni radnici koji zarađuju

do EUR 300 od neprijavljenog

rada na mjesečnoj osnovi (% svih neformalnih

radnika)

Neformalni radnici koji rade bez ugovora

o zaposlenju - % radnika koji rade

(djelimično) neprijavljeni

Građani koji imaju prijatelje/rodbinu

koji rade (djelimično) neprijavljeni

SrbijaCrna GoraHrvatskaBiH

IZVRŠNI SAŽETAK

6

Neformalna trgovina

• Udio kupaca proizvoda i usluga od neregistrovanih pružaoca na neformalnom osnovu je između 20,5% u BiH do 32,3% u Crnoj Gori. Postotak kupaca proi-zvoda i usluga iz neregistrovanih izvora varira između 18,2% u Hrvatskoj do 33,7% u Crnoj Gori.

• Cigarete su najčešće neformalno kupljen proizvod u regionu, osim u slučaju Srbije. Među populacijom koja je uključena u neprijavljenu trgovinu udio onih koji kupuju cigarete bez računa ili kroz neformalne kanale trgovine varira od 15% u Srbiji do 69% u Crnoj Gori.

• Odjeću kupuje neformalno između 29% (Hrvatska) i 52% (Crna Gora) populacije uz priznavanje učešća u neformalnoj trgovini. Sasvim je uobičajeno izbjega-vati plaćanje poreza kada se nabavlja hrana, ogrjev, vrši kupovina ili popravak vozila, vrši kupovina alko-holnih pića i medicinskih i kozmetičkih usluga i roba.

• Većina onih koji kupuju proizvode putem neformalnih kanala prodaje troše male iznose na takvu kupovinu. Sa druge strane, postotak onih koji troše više od EUR 100 mjesečno na neprijavljenu kupovinu varira od 11% u BiH do 22% u Crnoj Gori. Između 46,3% (BiH) i 66,4% (Hrvatska) populacije pripisuje neformalnu ku-povinu primarno višim cijenama robe koja se kupuje preko formalnih kanala prodaje.

Slika ES.2. Karakteristike neformalne kupovine/trgovine


0

5

10

15

20

25

30

35

28,8

24,9

13

32,333,7

2224

18,2

14

20,519,3

11

Postotak kupaca iz neformalnih izvora koji troše više od

EUR 100 mjesečno na neprijavljenu

kupovinu

Postotak kupaca proizvoda i usluga iz neregistrovanih

izvora

Postotak kupaca proizvodai usluga

od neregistrovanih pružaoca na

neformalnoj osnovi

Pokretači sive ekonomije i preporuke u vezi sa politikama

1. Oporezivanje

Viši porezi vode ka rastu cijena čime se povećava razli-ka u cijenama robe i usluga (kao i rada) kojima se trgu-je formalno i protivzakonito. Glavni nalazi na ovom polju su sljedeći.

Poreski klin oporezivanja rada u četiri posmatrane zemlje je u rasponu od 38,8% u Hrvatskoj do 40,3% u Crnoj Gori, što je iznad prosjeka OECD-a koji iznosi 36,1%. Niska pro-gresivnost oporezivanja rada u posmatranim ekonomi-jama, izuzev Hrvatske, predstavlja prepreku formalnom zapošljavanju niskokvalifikovane radne snage.

Više stope oporezivanja rada su jedan od glavnih pokre-tača (djelimično) neprijavljenog rada. Oko 36% populacije smatra opterećenje nastalo oporezivanjem rada pokreta-čem neformalnog djelovanja u ovoj oblasti. Pa ipak, prote-klih godina u posmatranim državama uglavnom nije došlo do većeg smanjenja poreskog klina.

Porezi čine više od 3/4 krajnje cijene cigareta u posma-tranim državama. Udio poreza u maloprodajnoj cijeni ci-gareta najviši je u BiH gdje porezi čine 90,1% prosječne ponderirane maloprodajne cijene (weighted average re-tail price – WAP) a najniži u Crnoj Gori (75,2%). Hrvatska (81%), Srbija (77,1%) i Crna Gora, mogu se porediti sa EU-28 prosjekom od 80,3%.

Porezi čine između 1/2 i 2/3 maloprodajne cijene goriva u slučaju benzina i oko 1/2 cijene dizela, u poređenju sa EU-28 prosjekom od 45%. Gorivo je najviše cjenovno pri-stupačno u Hrvatskoj zbog viših platnih prihoda u odnosu na ostale tri države. Cjenovna pristupačnost goriva najni-ža je u Srbiji.

Razlike u oporezivanju između država i cjenovna pristu-pačnost cigareta ne objašnjavaju do kraja razlike u nivoima nedopuštene trgovine u posmatranim državama. U sluča-ju goriva, razlike između država pojava neformalne kupovi-ne odgovara razlikama u cjenovnoj pristupačnosti goriva.

Slika ES.3. Cjenovna pristupačnost akcizne robe (prosječna naknada po satu podijeljena prosječnom cijenom robe)


0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

1,2

1,9 1,9

1,3

2,1

2,5

1,5

3,63,9

1,1

2,2 2,3

Cjenovna pristupačnost

dizela


benzina Euro 98


cigareta

7

Preporuke

• Vlasti bi trebale da razmotre smanjenje poreskog klina na plaće radnika sa trenutnog nivoa na po-stotak bliži OECD prosjeku, povećaju zapošljavanje i smanje poticaje na (djelimično) neprijavljeni rad.

• Države ne bi trebale dodatno podizati stope PDV-a. Izuzetak se može napraviti u slučaju sveo-buhvatne poreske reforme kojom bi se smanjilo opterećenje oporezivanja rada koje bi se kom-penziralo oporezivanjem potrošnje. U tom sluča-ju vlasti bi trebale da procjene prostor za smanje-nje porezivanja rada u trenutnom režimu, imajući u vidu značajan rast prihoda od indirektnog opo-rezivanja prije krize uzrokovane koronavirusom.

• Iako se države zalažu za usklađivanje nivoa akciza sa EU, trebale bi to obaviti brzinom i na načine koji će polučiti željene rezultate i izbjeći nuspo-jave. Stalno sustavno vrednovanje cjenovne pris-tupačnosti akcizne robe prema EU standardima moglo bi se pokazati korisnim.

2. Propisi i poslovno okruženje

Loše poslovno okruženje smatra se važnim pokretačem sive ekonomije u regiji. Prekomjeran broj propisa, obimne i trome procedure i visoka usklađenost guraju poduzet-nike u sivu zonu privrede. Srbija je jedina popravila svoju poziciju na Doing Business listi u području Lakoća poslova-nja u periodu 2016–2020 i skočila za 15 pozicija. Ostale tri države zabilježile su pad na istoj listi.

Rigidni propisi u oblasti rada, naročito u slučaju Hrvatske i BiH, prepreka su za intenziviranje formalizacije tržišta rada. Prema procjeni fleksibilnosti tržišta rada iz Globalnog izvještaja o konkurentnosti iz 2019. godine, Crna Gora (23. mjesto) je pozicionirana znatno bolje nego preostale tri države. Koliko je tržište rada rigidno najbolje je vidljivo na primjeru Hrvatske (117. pozicija) i BiH (107. pozicija), dok je Srbija (53. pozicija) zauzela mjesto negdje u sredi-ni posmatranih država. U proteklih pet godina Crna Gora i Srbija su značajno popravile svoju poziciju u ovom indek-su, dok su pozicije Hrvatske i BiH u padu.

Preporuke

• Vlasti bi trebale da prioritet stave na poboljša-vanje okruženja za poslovanje da bi se smanjilo neformalno djelovanje. Ako uzmemo u obzir da sve četiri države stoje relativno loše u oblasti po-kretanja biznisa, očigledno je da bi to trebao biti jedan od prioriteta vlasti. Takođe, kao i u drugim oblastima, u sve četiri države potrebni su bolji propisi u oblasti plaćanja poreza.

• BiH i Hrvatska trebaju nastaviti sa reformama tr-žišta rada da bi se smanjila rigidnost i promovira-lo formalno zapošljavanje.

3. Kvalitet institucija i zadovoljstvo javnim uslugama

Postoji jasna veza između kvaliteta javnih institucija i ve-ličine sive ekonomije. Ljudi očekuju da vlasti obezbijede pružanje zadovoljavajućih javnih usluga ili u protivnom smatraju da je usluga koju plaćaju putem doprinosa ne-zadovoljavajuća, te samim tim dovode u pitanje plaćanje doprinosa preko poreza. Nizak kvalitet javnih usluga sma-njuje poticaj da se plaćaju porezi, dok niski poreski pri-hodi mogu da vode ka još lošijem kvalitetu javnih usluga. Prema nalazima u Globalnom izvještaju o konkurentnosti za 2019. godinu, BiH zauzima 114. mjesto među 140 zemalja u oblasti kvaliteta institucija, dok Crna Gora zauzima 53., Srbija 75. i Hrvatska 77. mjesto.

Rezultati istraživanja pokazuju da su građani u regiji više zadovoljni pružanjem javnih usluga nego učinkovito-sti vlasti, osim u slučaju Srbije (5,5 zadovoljstvo vlastima i 5,0 zadovoljstvo javnim uslugama na skali 1–10 gdje je 10 najviša ocjena). U slučaju Crne Gore obje ocjene su iste (5,4), dok se u Hrvatskoj bilježi najniži nivo zadovolj-stva i vlastima (3,4) i kvalitetom javnih usluga (3,8) kao i u BiH (3,6 i 4,2 ponaosob). U cijelom regionu građani po-smatraju visinu poreza naspram kvaliteta javnih usluga koje koriste.

Slika ES.4. Zadovoljstvo vlastima i kvalitet institucija (srednja vrijednost); 1 – U potpunosti nezadovoljan, 10 – veoma zadovoljan (CPU istraživanje, 2019)

0

1

2

3

4

5

6

4,64,2

3,8

5,45

4,5

3,6 3,4

5,4 5,5

SrbijaCrna GoraHrvatskaBiHUkupno

Zadovoljstvo kvalitetom javnih usluga

Zadovoljstvo državnim vlastima

Nezadovoljstvo javnim uslugama koje se dobijaju na račun novca od poreza je u pozitivnoj korelaciji sa neodobrava-njem prevara u plaćanju poreza kada bi se nekome ukazala šansa. Iz toga vidimo da poreski moral u ovim državama nije proizvod zadovoljstva vlastima i javnim uslugama, nego da treba da se sagleda kao širi i kompleksniji fenomen.

8

Preporuke

• Iako u studiji nije pronađena jasna i snažna veza između (ne)zadovoljstva javnim uslugama i/ili vlastima sa jedne strane i poreskog morala sa druge, vlasti bi trebale da obrate više pažnje na poboljšanje javnih usluga i jačanje povjerenja gra-đana prema institucijama. Podaci prikupljeni kroz primarno istraživanje ukazuju na relativno nizak nivo zadovoljstva javnim sektorom općenito.

4. Poreski moral i opravdavanje djelovanja u sivoj ekonomiji

Poreski moral jednog društva igra važnu ulogu u zaobila-ženju formalnih procedura. Ako osoba djeluje u okruže-nju u kojem je rašireno opravdavanje neformalnog dje-lovanja, tada je veća vjerovatnoća da će ta osoba da se upusti u aktivnosti u domenu sive ekonomije.

Između 17,8% (Srbija) i 31,4% (Crna Gora) populacije op-ravdava kupovinu robe i usluga iz legalnih izvora kada znaju da prodavač ne prijavljuje njihovu uplatu. Građani takođe prihvataju i krijumčarenje i vezane nelegalne ak-tivnosti. Postotak onih koji opravdavaju takve nelegalne aktivnosti je u rasponu od 12,6% u Srbiji do 28,9% u Crnoj Gori. Po pitanju učestvovanja u sivom tržištu rada stope odobravanja idu od 16,5% u Srbiji do 34,4% u Crnoj Gori.

Prilikom procjene općeg stava prema neprijavljivanju po-reza, 18,4% ljudi u BiH opravdava prevaru/neprijavljivanje poreza, dok je taj procenat u Hrvatskoj 19,9%, u Srbiji 22,6% i u Crnoj Gori 30,8%. Manje od polovine građana bi nastavili djelovanje u formalnoj ekonomiji i kada bi im primanja i finansijska situacija bili značajno pogoršani.

Slika ES.5. Procenat populacije koji opravdava neformalno djelovanje

0

5

10

15

20

25

30

35

17,816,5

19,4

31,4

34,4 34,9

22,7 23

26,326,4

23

27,2

Djelimično neprijavljeni rad

Neprijavljeni radNeformalna kupovina legalne

robe/usluga od zakonski

registrovanih pružaoca

SerbiaMontenegroCroatiaBiH

Bez obzira na vid poslovanja u sivoj zoni, među država-ma su razlike u poreskom moralu mahom konzistentne. Procenat populacije koja opravdava neformalno djelova-nje najviši je u Crnoj Gori, a najniži u Srbiji.

Preporuke

• Jačanje u ovoj oblasti mora ići uporedo sa zna-čajnim poboljšanjima kvaliteta institucija, jača-njem povjerenja prema vlastima i povoljnijim ekonomskim uvjetima.

• Vlasti bi trebale da razmotre investiranje više u podizanje svijesti o negativnim uticajima skri-venih aktivnosti po pojedinca i društvo. Dobar primjer takve kampanje je lutrija sa fiskalnim ra-čunima čime se građane navodi da traže račun prilikom kupovine robe i usluga (u skorijem pe-riodu predstavljeno u Hrvatskoj, Srbiji i Republici Srpskoj). Crna Gora i Federacija BiH trebale bi da razmotre slične promotivne aktivnosti.

5. Odvraćanje

Uz pretpostavku da će veća vjerovatnoća uočavanja i više kazne obeshrabriti upuštanje u neformalne aktivnosti, od-vraćanje je često korištena mjera borbe protiv sive eko-nomije. Građani u regionu smatraju da je relativno niska vjerovatnoća uočavanja robe i rada na sivom tržištu, bez obzira da li su oni sami kupci ili pružaoci neprijavljenih usluga i roba.

Procenat onih koji su čvrsto uvjereni u učinkovitost re-presivnog aparata u uočavanju neregularnosti u kupovi-ni od neregistrovanih dobavljača je u rasponu od 9,9% u Hrvatskoj do 24,4% u Crnoj Gori. Od 12,4% populaci-je u Hrvatskoj do 27,6% u Crnoj Gori vjeruje da postoji objektivna vjerovatnoća otkrivanja šverca ili nezakonite proizvodnje i konzumacije akcizne robe.

Rizik od otkrivanja neprijavljenog rada smatra se niskim od strane 55,5% populacije Hrvatske i 36,2% populacije Crne Gore. Nizak rizik dobijanja kazne za djelimično nepri-javljeni rad percipiran je od strane 60% građana Hrvatske i 35,9% građana Crne Gore.

Da bi vlasti trebale strožije kažnjavati kupovinu robe i uslu-ga iz nezakonitih izvora smatra 14,2% građana BiH i 20% građana Srbije, dok visok procenat populacije (od 34,4% u Srbiji do 57,3% u BiH) smatra da su kazne za bavljenje nezakonitim aktivnostima relativno blage.

Skoro polovina populacije Hrvatske i Crne Gore (45,1% i 44,4% ponaosob), te 35,8% građana Srbije i 56,8% građa-na BiH smatra da će sankcionisanje neprijavljenih radnika biti ili zanemarivo male ili blage. Situacija je još ozbiljnija u slučaju djelimičnog neprijavljivanja prihoda. Procenat populacije koji smatra da su kazne za takvo djelovanje blage varira između 38,2% u Srbiji i 60,5% u BiH.

9

Slika ES.6. Procenat populacije koji smatra da su veoma niske vjerovatnoća otkrivanja i težina kazne

0

10

20

30

40

50

60

70

80

42,1 40,446,5

34,4 35,8 38,1

30,836,2 36

42,4 44,4 44,4

57,7 55,560

44,3 45,148,849,2 49,6

53,257,3 56,8

60,5

Mala težina kazneprilikom hvatanja

djelimičnoneprijavljenog

radnika

Mala težina kazne prilikom hvatanja

neprijavljenog radnika

Mala težina kazne prilikom

hvatanja u djelu kupovine

robe/usluga od neregistrovanog

dobavljača

Mala vjerovatnoća otkrivanja rada uz

ugovor o zaposlenju prilikom kojeg se

dio plaće isplaćuje "u koverti"

Mala vjerovatnoćaotkrivanja rada

bez ugovorao zapošljavanju

Mala vjerovatnoćaotkrivanja kupovineod neregistrovanog

dobavljača


Preporuke

• Vlasti bi trebale da nastave da rade na jačanju kapaciteta inspekcijskih organa i da nastave sa razvojem sistema nadzora i predviđanja nelegal-nih praksi u kompanijama, uključujući i djelimič-no neprijavljivanje naknada. Takođe, potrebno je staviti akcenat na mjere pronalaženja neregistro-vanih firmi.

• Vlasti bi trebale da se fokusiraju na povećava-nje povjerenja u institucije za odvraćanje i da se stvori partnerski odnos između institucija i pore-skih obveznika. Formalne institucije bi trebale da budu više pokretači i partneri poduzetnika, a ne da predstavljaju ograničavajući faktor.

11

Siva ekonomija2 predstavlja brigu kreatorima politi-ka širom svijeta. Bez obzira na to koliko je neka država razvijena, dio bruto dohotka te države ostaje sakriven od vlasti – on leži u sjeni sive ekonomije, daleko od fiskalnih računa, faktura, formulara za prijavu poreza i ugovora. Iako priroda i struktura sive ekonomije varira od države do države, ona uvijek posjeduje određeni nivo negativ-nog socio-ekonomskog uticaja. Rezultira nižim javnim pri-hodima koji posljedično znače niži kvalitet javnih usluga i socijalnog osiguranja, manje efikasne politike raspodje-le, a pored toga negativno utiče na politike stabilizacije. Pored toga, narušava princip fer tržišne utrke (zato što izbjegavanje plaćanja poreza vodi ka snižavanju cijena ili povećavanju marže dobiti) i obično vodi ka lošijim uslo-vima rada i sigurnosnim standardima za radnike između ostalog. Iz tog razloga ne iznenađuje da stručnjaci poku-šavaju da istraže korijene, tipove, obrasce i rješenja ovog sveprisutnog problema.

Među stručnjacima u oblasti ne postoji konsenzus oko definicije sive ekonomije. Iako se u svakoj definiciji pretpostavlja da se siva ekonomija sastoji od ekonomskih aktivnosti koje se sakrivaju od vlasti, širi koncept termina uključuje i neregistrovane zakonite i neregistrovane ne-zakonite aktivnosti (na primjer, proizvodnja i preprodaja narkotika) koje ne ulaze u zvanične statistike, dok u užem konceptu postoji razlika između sive ekonomije i kriminal-nih aktivnosti. U modernom akademskom diskursu domi-nira drugo shvatanje.

Pojednostavljeno govoreći, aktivnosti u sivoj eko-nomiji mogu se definisati kao zakonite aktivnosti koje „zaobilaze propise, oporezivanje ili primjećiva-nje od strane nadležnih organa“ tj. to su „sve eko-nomske aktivnosti u vezi sa proizvodnjom koje bi bile oporezive da su prijavljene državnim poreskim organima”3. U tom smislu, kriminalne aktivnosti se ne smatraju aktivnostima sive ekonomije, imajući na umu da se one ne mogu formalizirati. tzv. ‘uradi sam’ aktivnosti ta-kođer ne spadaju u spektar sive ekonomije i njegova veli-čina nije uključena u analize i procjene4. U principu, takvo razumijevanje i definicija primijenjeni su i u ovom istraži-vanju. Ipak, nekoliko pitanja ilegalne trgovine moralo je biti obrađeno u ovom istraživanju (krijumčarenje i nezakonita proizvodnja robe), iako to predstavlja malo udaljavanje od osnovne definicije. To je učinjeno samo da bi se istražila

2 Termini “siva ekonomija” i “neformalna ekonomija” koriste se kao sinonimi u ovom izvještaju. 3 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions, str. 4.4 Ibid.5 Žukauskas, V. (Ed.). (2018). Shadow Economy: Understanding Drivers, Reducing Incentives.6 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions. Medina, L., & Schneider, F. (2018). Shadow

Economies Around the World: What Did We Learn Over the Last 20 Years?7 Medina, L., & Schneider, F. (2018). Shadow Economies Around the World: What Did We Learn Over the Last 20 Years?8 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions.9 Žukauskas, V. (Ed.). (2018). Shadow Economy: Understanding Drivers, Reducing Incentives.

trgovina povezana sa akciznom robom koja je po prirodi legalna ali često predmet nelegalne proizvodnje i trgovine zbog visokih poreskih stopa na ove proizvode. Ipak, aktiv-nosti kao što je trgovina narkoticima, prostitucija, trgovina ljudima i slično neće biti posmatrani kao dio sive ekono-mije u ovom istraživanju, već kao nešto što spada u sferu kriminalnih aktivnosti.

Siva ekonomija je kompleksan fenomen koji ima više uzroka. Neformalno djelovanje nastaje kao reak-cija na ograničenja – primarno zakonska i porezna op-terećenja na legitimne ekonomske aktivnosti5. U tom smislu, transakcije u sivoj ekonomiji se ne prijavljuju da bi se izbjeglo plaćanje poreza ili doprinosa (razlozi nov-čane prirode) ili da bi se izbjeglo djelovanje u skladu sa propisanim standardima ili praćenje određenih upravnih postupaka (razlozi regulatorne prirode)6. Institucionalni razlozi (korupcija, slaba vladavina zakona, itd.) ponekad se smatraju trećom grupom uzroka7, ali potrebno ih je po-smatrati kao pokretače djelovanja u sivoj ekonomiji, a ne suštinskim uzrokom izbjegavanja djelovanja u formalnoj sferi. Shodno tome, prihvatajući klasifikaciju koju su razvili Schneider & Buehn8 i Žukauskas9, u ovom izvještaju raz-matramo i diskutujemo o pet glavnih pokretača djelovanja u sivoj ekonomiji: (1) porezima i cjenovnoj pristupačnosti robe; (2) intenzitetu propisa i poslovnom okruženju; (3) kvalitetu institucija (tj. zadovoljstvu vlastima i kvalitetom javnih usluga); (4) poreskom moralu (opravdavanju aktiv-nosti u domenu sive ekonomije) i (5) odvraćanjem (vjero-vatnoći otkrivanja i nivou kazne). Svaki od pokretača će biti detaljno obrazložen u četvrtom poglavlju.

Siva ekonomija je fenomen koji je naročito prisutan u ekonomijama zemalja u tranziciji. Prelaz sa planira-ne na tržišnu ekonomiju, ogromne promjene u strukturi ekonomije, slabe institucije i nepovjerenje prema vlasti-ma navode ljude da pronalaze sopstvena pravila i kanale provođenja ekonomskih aktivnosti čime se stvaraju pa-ralelna tržišta u koja formalne institucije nemaju nikakav uvid. U tom smislu ekonomije zemalja bivše Jugoslavije uglavnom se suočavaju sa velikim i štetnim neformalnim djelovanjem što je očigledno iz primjera četiri posmatrane države: Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Crna Gora i Srbija. U trećem poglavlju ovog izvještaja ćemo vidjeti da sve četiri posmatrane ekonomije imaju nivo zastupljenosti sive ekonomije iznad prosjeka EU.

UVOD

12

Bez obzira na činjenicu da je ovaj problem ozbiljan i postojan, pitanje sive ekonomije slabo je istraženo u posmatranim državama. To se naročito odnosi na istraživanja u kojima bi se pružio komparativan uvid u sta-nje u regiji. Neprijavljivanje radnika je malo bolje istražen aspekt imajući u vidu da se posebna pažnja pridaje izazo-vima u pitanjima rada u sve četiri države, primarno zbog slabe učinkovitosti njihovih tržišta rada. Sa druge strane, malo je literature objavljeno o sivom tržištu i njegovim uzrocima. Iz tog razloga ovaj izvještaj će doprinijeti da se premosti ovaj jaz i obogati znanje o ovoj oblasti.

Cilj istraživanja je uvid u obim sivog tržišta robe i rada ali i istraživanje razloga iz kojih se ljudi upu-štaju u nezakonite aktivnosti u posmatranim drža-vama. Potonje se primarno zasniva na analizi percepcije i stavova prema kvalitetu institucija, nivoa oporezivanja, otkrivanja i kažnjavanja (odvraćanje) i poreznom moralu, tj. pravdanju djelovanja u sivoj ekonomiji. U tom smislu, u ovom izvještaju želimo pružiti uvid u pokretače i motivaci-ju iza djelovanja u sivoj ekonomiji. Iz tog razloga provedeno je anketno istraživanje u periodu maj-juni 2019. godine, što je detaljnije obrađeno u drugom poglavlju ovog izvještaja.

Osnovna svrha istraživanja je da se pokrene javna debata o sivoj ekonomiji u četiri posmatrane države uz utemeljene i uporedive nalaze čime bi se pružila pomoć donosiocima odluka u kreiranju efikasnijih politika u borbi protiv sive ekonomije. U tom smislu primarne empirijske nalaze prati kratka analiza konteksta i skorijih promjena u politikama koji imaju uticaja na sivu ekonomiju. To je osnov na kojem je u ovom izvještaju for-mulisan i predstavljen set politika na visokom nivou. Iz tog razloga ovaj izvještaj predstavlja doprinos diskusiji politika o sivoj ekonomiji u regionu.

Izvještaj se sastoji iz tri glavna dijela. U prvom dije-lu su nalazi u vezi sa obimom i prirodom sive ekonomije u posmatranim državama te njihovo stavljanje u kontekst prethodnih nalaza o ovom pitanju. U drugom dijelu je diskusija o glavnim pokretačima sive ekonomije i njihovo stavljanje u perspektivu skorijih promjenama politika u re-levantnim oblastima. U trećem dijelu su preporuke politi-ka na visokom nivou.

13

U ovoj studiji objedinjeni su nalazi primarnog i se-kundarnog istraživanja. Sekundarni podaci uključuju prethodno istraživanje analizirane teme, javne dokumen-te i relevantne baze podataka. Proveden je sveobuhvatan pregled dostupne literature o sivoj ekonomiji u posmatra-nim državama i glavni nalazi su uključeni u ovaj izvještaj na mjestima gdje je bilo potrebno dopuniti primarne nalaze ili ih staviti u kontekst.

Primarno istraživanje bilo je kvantitativno istraži-vanje anketiranjem ispitanika u domaćinstvima koristeći IPSOS omnibus anketu.10 Anketiranje je izvr-šeno u domaćinstvima ispitanika. U svim državama pro-vedeno je CAPI (Computer-assisted personal interviewing) anketiranje. Prikupljanje podataka vršeno je u maju i junu 2019. godine. Terenske aktivnosti provedene su istovre-meno u sve četiri države.

10 Iz tog razloga mikro metod baziran na anketi je korišten u ovoj studiji. Za obuhvatan prikaz mikro i makro metoda vidjeti Schneider, F., & Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions.

11 Žukauskas, V. (2015). Shadow Economies in the Baltic Sea Region 2015.

U anketiranje su bili uključeni punoljetni ispitani-ci koji su činili reprezentativan uzorak populaci-je u sve četiri države (vidi Tabelu 1a i Tabelu 1b). Uzorkovanje je bazirano na podacima iz popisa i procje-njenoj dinamici populacije. Korišten je trostruko stratifi-ciran uzorak, a procedura uzorkovanja izvršena je kroz sljedeća tri nivoa:

• Primary sampling units (PSU) – primarne jedinice za uzorkovanje bile su teritorije birališta u svim država-ma osim u Hrvatskoj gdje su korištena naselja.

• Secondary sampling units (SSU) – sekundarne jedinice za uzorkovanje bila su domaćinstva. Domaćinstvo čine ljudi koji dijele isti stambeni prostor i troškove hrane.

• Tertiary sampling units (TSU) – tercijarne jedinice za uzorkovanje bili su ispitanici. Ispitanik je punoljetni član domaćinstva (18+) biran prema kvoti.

• Rezultati predstavljeni u ovom izvještaju dobijeni su nakon stratificiranja sirovih podataka da bi oslikali stvarno stanje unutar populacije.

Tabela 1a. Veličine uzoraka

Država Veličina uzorka

Bosna i Hercegovina (BiH) 1.005

Hrvatska 1.000

Crna Gora 1.024

Srbija 1.035

Upitnik koji je korišten za potrebe ovog istraživanja je adaptirana verzija instrumenta koji je razvio li-tvanski Institut za slobodno tržište za studiju pod nazivom Shadow Economies in the Baltic Sea Region koja je objavljena 2015. godine.11 Upitnik se nalazi u Prilogu 1. Imajući u vidu da je provedena IPSOS omni-bus anketa, demografski podaci su prikupljeni kroz zase-ban niz pitanja u omnibusu.

METODOLOGIJA

14

Tabela 1b. Demografska struktura uzorka

Demografija Država

BiH Srbija Hrvatska Crna Gora Ukupno

Spol Muškarci 48,5% 48,1% 46,9% 48,4% 48,0%

Žene 51,5% 51,9% 53,1% 51,6% 52,0%

Obrazovanje Osnovna škola 28,1% 31,2% 27,7% 26,7% 28,5%

Srednja škola 58,4% 50,6% 55,1% 54,9% 54,7%

Fakultet 13,4% 18,1% 17,2% 18,4% 16,8%

Dob 18 – 35 31,8% 26,8% 29,3% 31,7% 29,9%

36 – 50 26,5% 25,1% 22,1% 26,0% 24,9%

51 – 65 27,3% 26,3% 30,6% 24,8% 27,2%

66+ 14,4% 21,9% 18,1% 17,4% 18,0%

Radni status Zaposlen 36,9% 38,3% 45,4% 38,9% 39,8%

Nezaposlen 63,1% 61,7% 54,6% 61,1% 60,2%

Vrsta naselja Urbano 42,8% 60,1% 61,4% 64,4% 57,2%

Ruralno 57,2% 39,9% 38,6% 35,6% 42,8%

Nalazi predstavljeni u ovoj studiji su uglavnom zasnovani na deskriptivnoj statističkoj analizi. Grafikoni i tabele u izvještaju često imaju i kolonu ‘Ukupno’ kao dodatnu kategoriju za sve četiri posmatrane države. Ova kategorija predstavlja ukupni rezultat za cijeli uzorak (sve države). U tom smislu, podaci predstavljeni pod ovom kategorijom predstavljaju neponderirane regionalne prosjeke koji imaju funkciju da prikažu opći regionalni trend. Ipak, zbog značajnih razlika među državama, ove podatke ne bi trebalo citirati niti interpretirati zasebno, bez uključivanja nalaza koji su specifični za svaku pojedinačnu državu.

15

U posmatranim državama siva ekonomija svojom veličinom značajno premašuje EU prosjek. Skoro provedenom MIMIC12 analizom za BiH pretpostavlja se da je veličina sive ekonomije ove države između 29,9% i 30% BDP-a u 2015. i 2016. godini13. Prema procjenama zasno-vanim na MIMIC procjenama, legalne aktivnosti koje se odvijaju van vidokruga vlasti u Hrvatskoj su iznosile 27,1% BDP-a 2016. godine14. Ne postoje novije jasne procjene o veličini sive ekonomije u Srbiji. Najdetaljnija novija stu-dija o sivoj ekonomiji provedena je 2010. godine kada je njena veličina procjenjena na 30,1% BDP-a prema MIMIC metodi15, a isto je zaključeno i 2012. godine16. Neki autori navode da je siva ekonomija u Srbiji ostala na sličnom ni-vou kao i 2012. godine17. Za Crnu Goru također nedostaju jasni rezultati, ali prema nekim grubim procjenama, nivo sive ekonomije je oko 30% BDP-a18. U sve četiri posmatra-ne države nivo sive ekonomije značajno premašuje EU-28 prosjek iz 2016. godine koji iznosi 17,9%19.

Parcijalni dokazi ukazuju da se veličina sive ekono-mije polako smanjuje u periodu od 2006. do 2016. godine. Koliko se može zaključiti iz dostupnih nalaza za Hrvatsku i BiH, postoji pozitivni trend pada sive ekonomije u posmatranom periodu. Pala je sa 3,5 postotnih bodova 2016. godine (percentage points – pp) na 2,5 pp 2016. go-dine20. Trend opadanja jedino je prekinut tokom inicijalne faze ekonomske krize kada je zabilježen mali rast. U tom smislu trend je bio u skladu sa trendom koji je primjećen i u EU21. Iako podaci za isti period nisu dostupni za Crnu Goru i Srbiju, prethodne obzervacije ukazuju na to da i u ovim državama nije došlo do ekspanzije sive ekonomije u odnosu na BDP.

Da bismo proširili i dopunili postojeća saznanja o sivoj ekonomiji u posmatranim državama, u ovom poglavlju bavit ćemo se njenom veličinom i priro-

12 Multiple Indicators, MultipleCauses (MIMIC) – Više indikatora, više uzroka. Za više detalja o ovom metodu, kao i za različite pristupe procjeni veličine sive ekonomije pogledati: Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions.

13 Medina, L., & Schneider, F. (2018). Shadow Economies Around the World: What Did We Learn Over the Last 20 Years? Pašović, E., &Efendić, A. S. (2018). Informal Economy in Bosnia and Herzegovina - An Empirical Investigation. South East European Journal of Economics and Business.

14 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions.15 Krstić, G. et al. (2013). Siva ekonomija u Srbiji: Novi nalazi i preporuke za reforme; Ranđelović, S. (2016). How to Boost Tax Compliance and Tax Morale in Srbija?

Ekonomika preduzeća, 65,16 Arsić, M., Ranđelović, S., &Altiparmakov, N. (2018). Kretanje sive ekonomije u Srbiji: 2012-2017. Kvartalni monitor.17 Ibid.18 Ministarstvo finansija. (31.12.2018. godine). Intervju ministra Darka Radunovića za ND Vijesti: Planiramo ukidanje kriznog poreza 2020. godine. MEF, &Kostić, V. (2014).

Informal Economy in Crna Gora: The Enabling Environment for Sustainable Enterprises in Crna Gora.19 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions.20 Medina, L., & Schneider, F. (2018). Shadow Economies Around the World: What Did We Learn Over the Last 20 Years? International Monetary Fund.Pašović, E., &Efendić, A.

S. (2018). Informal Economy in Bosnia and Herzegovina - An Empirical Investigation. South East European Journal of Economics and Business, 13(2) Schneider, F. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economies of Highly-developed Countries: Selected New Results. CESifo DICE Report (Vol. 14).

21 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions.

dom fokusirajući se i na sivo tržište robom (sa stra-ne potražnje) i neformalno tržište radom (sa strane ponude). Želja nam je ne da vidimo kolika je njena veliči-na u odnosu na BDP, nego da istražimo pojavnost, tipove i osnovni socio-ekonomski kontekst takvih neformalnih aktivnosti.

3.1. Sivo tržište robom

Rezultati ankete su uglavnom u skladu sa pret-hodnim nalazima i ukazuju na visoku učestalost neformalne trgovine/kupovine. Ipak, udio kupaca le-galnih proizvoda i usluga od registrovanih pružaoca na neformalnom osnovu, tj. znajući ili sumnjajući da se pri-hodi ne prikazuju javno, značajno se razlikuje od države do države. Varira od 20,5% u BiH do 32,3% u Crnoj Gori. Drugim riječima, u BiH, gdje je učestalost najniža, jedan od pet građana kupuje robu neformalno od registrovanih prodavača povremeno ili stalno, dok u Crnoj Gori, gdje je učestalost najviša, takvo ponašanje uočava se kod svakog trećeg stanovnika. Ipak, veliki postotak anketiranih odbio je da odgovori na ovo pitanje – naročito u Srbiji – čime se pretpostavlja da je stvarna stopa vjerovatno i viša (vidi Sliku 1; isto se može primijetiti i na Slici 2).

Iako većina onih koji priznaju učestvovanje navodi da se to desilo jednom ili dva puta godišnje u pret-hodnih 12 mjeseci, postoji i nezanemariva kohorta ispitanika koji iznova koriste robe i usluge ‘ispod žita’, osim u Hrvatskoj. Više od polovine ispitanika koji kupuju robu neformalno čine to povremeno (do 10 puta) ili redovno (vidi Sliku 1). I opet, postotak je najviši u Crnoj Gori gdje 9,2% populacije redovno nabavlja robu na ne-formalan način, a 12,7% do 10 puta godišnje. To na kraju čini ukupno oko 68% ukupne kohorte kupaca koji su uklju-čeni u neprijavljenu kupovinu.

VELIČINA SIVE EKONOMIJE I NJENE KARAKTERISTIKE

16

Slika 1. Kupovina legalne robe/usluga od legalnih/registrovanih pružaoca bez dobijanja računa u prethodnih 12 mjeseci, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0 20 40 60 80 100

6.7

3.5

5

6.6

11.4

6

5

3.8

9.2

6

9.1

6.7

6.6

12.7

10.1

11.4

8.8

13.6

10.4

12.7

66.9

76.1

71

61

59.8Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

NZ/Odbija odgovor

Da, redovno (10 i više puta)

Da, ponekad (do 10 puta)

Da, rijetko (jedan ili dva puta)Ne

Slično ponašanje primjetno je po pitanju transakcija sa neregistrovanim pružaocima. Udio kupaca trgovina i usluga od entiteta koji nisu registrovani, tj. rade u pot-punosti unutar sive ekonomije varira od 18,2% u Hrvatskoj do 33,7% u Crnoj Gori (vidi Sliku 2). Malo više od polovine ove kohorte (54%) iznova to čini u BiH, oko 38% u Hrvatskoj i značajno iznad ostale tri države, oko 64% u Crnoj Gori (vidi Sliku 2). Drugim riječima, svaki peti građanin Crne Gore re-

dovno učestvuje u transakcijama sa neregistrovanim poje-dincima ili firmama, svaki sedmi u Srbiji, svaki deseti u BiH i svaki četrnaesti u Hrvatskoj. Visoku učestalost neformalne kupovine u Crnoj Gori generišu mnogi faktori, ali u odre-đenoj mjeri može je objasniti relativno visoko poresko op-terećenje, tj. relativno niska cjenovna pristupačnost robe u kombinaciji sa niskim poreskim moralom, kao što je do-datno objašnjeno u četvrtom dijelu.

Slika 2. Kupovina robe/usluga od neregistrovanih pružaoca, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 20% 40% 60% 80% 100%

7

4,7

5,9

6,2

10,9

5,4

3,8

2,9

9,9

4,9

7,8

6,7

4

11,8

8,6

10,9

8,8

11,3

12

11,4

69

76,1

75,9

60,1

64,1

NZ/Odbija odgovor

Da, redovno (10 i više puta)

Da, ponekad (do 10 puta)

Da, rijetko (jedan ili dva puta)Ne

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

U posmatranim državama, sa izuzetkom Srbije, ci-garete su najčešća roba koja se kupuje neformal-nim kanalima. Prema tome, među populacijom koja je uključena u neprijavljenu kupovinu, postotak onih koji kupuju cigarete bez računa ili koristeći neformalne kana-le prodaje (npr. krijumčare) u periodu od 12 mjeseci pri-je anketiranja varira od 35% u Hrvatskoj do 69% u Crnoj

Gori (vidi Sliku 3). U Srbiji cigarete zauzimaju 7. mjesto na listi proizvoda prema udjelu građana koji ih kupuju nefor-malnim kanalima, što čini 15% građana koji priznaju ne-formalnu kupovinu. Ipak, ovaj nalaz ne može se objasniti razlikama između zemalja u nivou akciza ili ukupnog opo-rezivanja proizvoda, kao što je objašnjeno u poglavlju 4.1.

17

U sve četiri zemlje jako je prisutna i neformalna trgovina odjećom. Između 29% (Hrvatska) i 52% (Crna Gora) građana koji kupuju neformalnim kanalima navodi nabavku ove robe. Iako se može pretpostaviti da je dio ove kupovine u vezi sa odjećom po mjeri koja se naruču-je od neregistrovanih pojedinačnih trgovaca i prodavnica, možemo pretpostaviti i da tako visok procenat donekle odražava ekspanziju online prodaje odjeće (primarno pu-tem društvenih mreža i neformalnih e-trgovina).

Pored cigareta i odjeće izgleda da ljudi najčešće izbjegavaju plaćanje poreza kada kupuju hranu, ogrjev, vozila i rezervne dijelove, vrše popravak vozila, kupuju alkoholna pića, medicinske i kozme-tičke proizvode i usluge. Na Slici 3 nalazi se detaljan pregled učestalosti nabavke određenih usluga i robe ne-formalnim putem od strane kupaca koji priznaju neprijav-ljenu kupovinu.

Slika 3. Roba i usluge kupljene neformalnim putem, % populacije koja priznaje svoje učešće (Istraživanje CPU, 2019)

SrbijaCrna Gora HrvatskaBiHUkupno

Cigarete

Odjeća

Prehrambeni proizvodi

Drvo za ogrjev, pelet, ugalj

Popravak automobila

Šivanje, popravak odjeće i obuće

Alkoholna pića

Automobili i auto dijelovi

Prijevoz

Građevinske usluge, renoviranje

Kućne potrepštine, IT, audio i video oprema

Usluge u domaćinstvu (čišćenje, peglanje, itd.)

Baštovanstvo i poljoprivredni radovi

Gorivo

Zabava

Građevinski materijali

Iznajmljivanje smještaja

Privatni treninzi i časovi

Ništa od navedenog

Dostava hrane i hotelske usluge

Lijekovi, medikamenti, suplementi

Čuvanje djeteta, bolesne ili starije osobe

Medicinske i kozmetičke usluge, frizura, masaža

43

41

22

21

16

14

13

11

11

9

8

7

7

7

7

5

5

4

4

4

3

3

1

39

31

27

24

11

11

7

6

8

5

6

3

4

12

8

2

5

2

3

6

2

3

-

35

29

15

10

19

9

12

17

14

3

5

5

5

4

3

3

5

4

2

8

2

1

-

69

52

15

26

12

16

12

11

14

11

7

5

6

3

6

8

5

4

5

1

4

4

3

15

43

34

20

22

19

20

13

7

12

13

13

10

9

8

6

4

5

4

3

4

3

2

18

Iako većina ljudi koji neformalno kupuju proizvode troše male iznose na takvu kupovinu, postoji neza-nemariv broj onih koji alociraju izdašnije iznose na neprijavljenu kupovinu. Unutar populacije postoji ve-lika raznolikost po pitanju prosječnog iznosa koji se troši u sivoj ekonomiji (vidi Sliku 4), ali također su primjetne i ra-zlike među državama. U Hrvatskoj građani uglavnom ne-formalno troše manje iznose, i na primjer 30% ih troši ma-nje od EUR 10. U Crnoj Gori je sasvim suprotna situacija, gdje je samo 7% kupaca iz ove kohorte (vidi Sliku 4). Udio građana sa umjerenom potrošnjom (EUR 11 – 100) varira od 40% u slučaju Hrvatske do 53% i 55% u Srbiji i BiH, do 63% u Crnoj Gori. Ako imamo u vidu da EUR 100 pred-stavlja oko 1/5 prosječne neto plate u BiH, Srbiji i Crnoj

22 Da bi se izbjeglo moguće umanjivanje ili odbijanje odgovora, učesnici su trebali da pretpostave potrošnju u svom okruženju. To također znači da učesnici koji direk-tno ne konzumiraju navedenu robu imaju priliku da procjene postotke potrošnje kod svoje rodbine i prijatelja.

Gori, i malo više od 1/9 u Hrvatskoj, zabrinjava da ovaj prag prelazi nezanimariv postotak populacije. Postotak ljudi koji troše više od EUR 100 na neprijavljenu kupovinu varira od 11% u BiH, 13% i 14% u Srbiji i Hrvatskoj, do 22% u Crnoj Gori.

Općenito, jasno je sa Slike 4 da su navedeni iznosi u Crnoj Gori viši nego u ostalim posmatranim drža-vama. To znači da ne samo veći udio stanovništva Crne Gore želi da kupuje preko neformalnih izvora, već i ima ten-denciju trošenja većih iznosa na takve kupovine u odnosu na građane ostalih posmatranih država. Ovi nalazi ilustruju pravu veličinu neformalnog tržišta robom u ovoj državi.

Slika 4. Prosječni mjesečni iznos koji se troši na neregistrovanu robu i usluge, % ispitanika koji priznaju učešće (Istraživanje CPU, 2019)


NZ/Odbija da odgovori

Više od 1.000 eura

501–1000 eura

301–500 eura

101–300 eura

51–100 eura

26–50 eura

11–25 eura

Do 10 eura 18,1

17,8

18,6

16,7

10,3

3,3

1,2

0,4

13,5

16

27

14

14

8

1

1

1

19

30

15

15

10

8

4

2

-

16

7

14

24

25

17

4

1

-

9

22

19

19

15

7

4

1

1

12

Neformalna kupovina uzima veliki udio u ukupnoj potrošnji akcizne robe. Naime, učesnicima je postav-ljeno pitanje da procjene udio neformalno kupljene akci-zne robe – cigareta, alkoholnih pića i goriva – u ukupnoj potrošnji ove robe među svojim prijateljima i rodbinom.22 Nalazi su sumirani na Slici 5 i možemo primijetiti da je taj udio značajan u slučaju sve tri vrste robe, što je naročito zabrinjavajuće u slučaju cigareta. Kada se posmatra ku-mulativni nivo u sve četiri države, može se zaključiti da 1/4 ukupne potrošnje dolazi iz nezakonitih izvora. Ovaj udio je najviši u Crnoj Gori i iznosi više od 40% ukupne potroš-

nje. U ostale tri države varira između 18,3% (Srbija) do 24,1% (BiH). Kada su upitanju alkoholna pića, udio varira od 11,1% (Hrvatska) do 19,9% (Crna Gora). Gorivo se na-bavlja preko neformalnih izvora u znatno nižoj mjeri i ne-prijavljena kupovina ove robe je između 5,7% (Hrvatska) i 16,1% (Crna Gora) potrošnje. Kao što je prikazano na Slici 5, Hrvatska ima najnižu učestalost nezakonite kupovi-ne akcizne robe dok je situacija najozbiljnija u Crnoj Gori, što je u skladu sa nalazima prikazanim na Slici 1 i Slici 2. Motivi kupovine akcizne robe na neformalnom tržištu su detaljnije objašnjeni u poglavlju 4.1.

19

Slika 5. Udio neformalno/nezakonito kupljene akcizne robe u ukupnoj potrošnji te robe među porodicom i prijateljima (Istraživanje CPU, 2019)

0 9 18 27 36 45

25,7

15,6

11,4

24,1

14,3

10,7

18,8

11,1

5,7

40,8

19,9

16,1

18,3

17,4

13

Srbija(n=651)

Crna Gora(n=659)

Hrvatska(n=571)

BiH (n=976)

Ukupno(n=2857)

Gorivo

Alkoholnapića

Cigarete

Izgleda da građani nabavljaju robu neformalno zato što je jeftinija ali i zato što im nije važno da li je do-bavljač zakonit ili ne, da li prijavljuje prihode ili ne. Građani posmatranih država primarno pripisuju neformal-nu kupovinu visokim cijenama formalno nabavljane robe: između 46,3% (BiH) i 66,4% (Hrvatska) građana navodi ovaj razlog (vidi Sliku 6). Takođe, veliki broj građana vjeruje da je ambivalentnost kupaca po ovom pitanju važan fak-tor prilikom odlučivanja na neprijavljenu kupovinu i varira od 23,9% u Hrvatskoj do 46% u Crnoj Gori. Ovaj nalaz ta-kođe ima veze sa niskim poreskim moralom u Crnoj Gori, što je dodatno objašnjeno u poglavlju 4.4. S druge strane, primjetan dio građana, između 10,9% (Hrvatska) i 18,3% (BiH), vjeruje da je razlog dostupnost nezakonitog tržišta, što je indikator neefikasnog mehanizma odvraćanja, što je detaljno obrazloženo u poglavlju 4.5. Zanimljivo je da

značajno viši postotak građana BiH i Crne Gore (18,3% i 17,5% ponaosob) smatra to važnim razlogom, za razliku od Hrvatske i Srbije (10,9% i 11,9% ponaosob).

Pojedini su naveli da je određenu robu i usluge teš-ko naći na formalnom tržištu (vidi Sliku 6). To je in-dikator dvije stvari. Prije svega, neka roba i usluge nisu dostupni na formalnom tržištu zbog prepreka formalizi-ranju trgovine tom robom ili uslugama. Prepreke mogu biti visoki porezi koji smanjuju maržu i profitabilnost proi-zvodnje ili trgovine nekom robom ili kompleksni standardi i procedure kao i administracija kojom bi se formalizirala proizvodnja i/ili prodaja određene robe. Drugo, to može da sugerira da neka tržišta (npr. prodaja domaće hrane, pića, itd.) još uvijek nije formalizovana – tradicionalno po-stoji kao paralelno, neformalno tržište.

Slika 6. Glavni razlozi neformalne kupovine ili kupovine iz nezakonitih izvora (Istraživanje CPU, 2019)


55,1

35,6

14,6

10,6

2,4

9,9NZ

Ostalo

Teško je ili nemoguće pronaći određenu robu ili usluge od zakonitih prodavača.

Roba i usluge se lako nabavljaju na nezakonitomtržištu.

Ljudi ne znaju ili im je nebitno da li je dobavljač zakonit ili da li prijavljuje prihode.

Kupovina robe i usluga legalnim putem je skuplja.

55,1

35,6

14,6

10,6

2,4

9,9

46.3

33.9

18.3

11.7

1.3

14.6

66.4

23.9

10.9

8.8

3.5

10.0

54.6

38.1

17.5

12.9

2.6

6.6

53.3

46.0

11.9

9.0

2.1

8.3

20

3.2. Sivo tržište rada

Neformalni rad je kontinuirani problem u posmatra-nim državama, ali procjene o tome koliki je njegov nivo variraju, uglavnom zbog razlika u metodološ-kom pristupu i definicijama neformalnog rada/zapo-šljavanja. U slučaju BiH, skorije procjene obično variraju između 20% i 30% ukupnog broja plaćenog zapošljavanja23, dok izostaju zvanični statistički podaci. U skorijoj studiji koja je provedena na uzorku od 6.021 ispitanika u ovoj zemlji zaključeno je da 34% ispitanika ostvaruje prihod kroz ne-prijavljeni rad. Za 26% ispitanika to je bio jedini izvor priho-da, a za 8% dodatni izvor, pored formalnog zaposlenja24. U slučaju Hrvatske, prema podacima istraživanja pod na-zivom Special Eurobarometer Survey koje je provedeno na reprezentativnom uzorku 2013. godine, najmanje 7,3% građana Hrvatske uključeno je u neku vrstu neprijavljenog zaposlenja, dok je 8,3% pojedinaca koji imaju plaćeno za-poslenje prima veće neknade nego što je navedeno ugovo-rom25. U Crnoj Gori je studijom provedenom 2014. godine procjenjeno da neformalno i kvazi-formalno zapošljavanje čini oko 1/3 ukupnog zapošljavanja. Oko 22,3% zaposle-nih su neprijavljena radna snaga (bez pismenog ugovora), dok dodatnih 10,3% imaju djelimično neprijavljene plaće.26 Skorije procjene za Srbiju, zasnovane na zvaničnim stati-stikama, otkrivaju da neprijavljeni rad i neplaćeni porodič-ni poslovi čine zajedno 18% ukupnog broja zaposlenih, ali bez podataka za djelimično neprijavljenu radnu snagu.27 Imajući u vidu nedostatak podataka sa kojima bi se vršilo poređenje, kao i zbog nedosljednosti među izvorima, na-lazi u ovom poglavlju će svakako pružiti sveobuhvatan uvid u sivo tržište rada u posmatranim državama.

Neformalno zapošljavanje je osjetljiva tema i iz tog razloga predstavlja izazov izmjeriti njegov obim i karakteristike kroz direktan anketarski pristup. Ispitanici nerado pružaju iskrene odgovore u vezi sa svo-jom umješanosti u aktivnosti koje su u domenu prevare, tako da je teško napraviti pouzdane procjene na osnovu ankete.28 Iz tog razloga predstavili smo dva seta pitanja

23 Vidi: Pašović, E., &Efendić, A. S. (2018). Informal Economy in Bosnia and Herzegovina - An Empirical Investigation. South East European Journal of Economics and Business; European Commission. (2019). Economic Reform Programme of Bosnia and Herzegovina (2019-2021): Commission Assessment; Oruč, N., & Bartlett, W. (2018). Labour Markets in the Western Balkans: Performance, Causes and Policy Options. Shentov, O., Stefanov, R., & Todorov, B. (2016). Shadow Power: Assessment of Corruption and Hidden Economy in Southeast Europe.World Bank. (2015). Rebalancing Bosnia and Herzegovina: A Systematic Country Diagnostic.

24 Pašović, E., &Efendić, A. S. (2018). Informal Economy in Bosnia and Herzegovina - An Empirical Investigation. South East European Journal of Economics and Business.25 European Commission. (2014). Special Eurobarometer 402: Undeclared work in the European Union.Franic, J., & Williams, C. C. (2014). Undeclared work in Hrvatska: A

baseline assessment. GREY Working Paper No. 2.26 Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions; Katnić, M. (2018). Policy Brief on Undeclared Work in Crna Gora:

Evidence and Policy Recommendations.27 Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019.28 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions. Žukauskas, V. (2015). Shadow Economies in the

Baltic Sea Region 2015.29 Za potrebe ovog izvještaja neformalno zapošljavanje podrazumjeva bilo koji vid zapošljavanja koje nije kriminalna aktivnost bez zakonito sklopljenog ugovora u radu

u registrovanim i neregistrovanim poslovnim djelatnostima (neprijavljeni rad) ili u registrovanoj poslovnoj djelatnosti gdje se dio plate isplaćuje u koverti (djelimično neprijavljeni / kvazi-formalni rad). ‘Uradi sam’ aktivnosti nisu tretirane kao neformalna zaposlenost.

o neformalnom tržištu rada u upitniku. Prvi se fokusira na iskustva ispitanikovih prijatelja i rodbine, a drugi na njihova lična iskustva sa neformalnim zaposlenjem. Svrha uvođenja seta pitanja o neformalnom zapošljavanju u ne-posrednom okruženju je da bi se zaobišlo izbjegavanje ili ublažavanje odgovora koje uzrokuje oklijevanje ispitanika da podijele osjetljive privatne informacije o sebi.

3.2.1. Neformalno zapošljavanje29 u okruženju ispitanika

Da bi se procijenio opseg i prisutnost neformalnog tržišta rada svim ispitanicima je postavljeno pitanje da li osobe iz njihovog bližeg okruženja (prijatelji i rodbina) rade (djeli-mično) neprijavljeni. Ispitanici koji su odgovarali pozitivno bi tada odgovarali o prirodi posla kojim se njihovi prijatelji/rodbina bave.

Nalazi ankete ukazuju da je (djelimično) neprijav-ljeno zapošljavanje u sve četiri posmatrane države jako prisutno. Srbija ima najviši postotak pojedinaca koji poznaju nekoga zaposlenog na sivom tržištu rada: 25,8% građana Srbije poznaju bar jednu osobu u svom bližem okruženju koja izbjegava poreze na zakonite radne ak-tivnosti. U ostale tri države ovaj udio je malo ispod 1/5 (vidi Sliku 7), gdje Hrvatska ima najbolje rezultate (16,3%). Ipak, imajući u vidu veliki broj ispitanika koji nisu odgovorili na ovo pitanje koji u slučaju Srbije iznosi 19,6% i varira do 4,4% u Hrvatskoj (vidi Sliku 7), prethodno spomenuti postotci se trebaju posmatrati samo kao donja granica stvarnog stanja. Drugim riječima, visok postotak učesnika koji nisu odgovorili na pitanje ukazuje na to da neki nisu željeli odgovoriti zbog osjetljivosti materije, što znači da je udio onih koji imaju (djelimično) neprijavljenog radni-ka u bližem okruženju vjerovatno viši. U tom slučaju bilo bi ispravnije reći da u Srbiji samo 54,6% građana čvrsto negira da poznaje nekoga sa takvim karakteristikama, u Crnoj Gori i BiH to iznosi 67,5% i 69,4%, dok je u slučaju Hrvatske stopa poricanja najviša i iznosi 79,3% populacije (vidi Sliku 7).

21

Slika 7. Građani koji imaju prijatelje ili rodbinu koji rade (djelimično) neprijavljeni, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

19,8

18,2

16,3

18,7

25,8

67,6

69,4

79,3

67,5

54,6

12,6

12,4

4,4

13,8

19,6

NZ/Odbija odgovorNeDa

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

30 Kvazi-formalno zapošljavanje je sinonim za djelimično neprijavljeni rad u ovoj studiji. To je tip neformalnog zapošljavanja gdje radnik radi preko ugovora o radu, ali prima dio plaće koji nije prijavljen (u koverti).

Broj neformalno zaposlenih ljudi u okruženju ispita-nika značajno varira od države do države. Ispitanici koji su izjavili da imaju takve prijatelje i rodbinu trebali su navesti svoju procjenu koliki je broj ljudi koji su (dje-limično) neprijavljeni radnici među njihovim prijateljima i rodbinom. Srednja vrijednost je najviša u BiH gdje su ispitanici navodili 13 neformalnih ili kvazi-formalnih30 rad-nika u svom neposrednom okruženju. U Hrvatskoj i Srbiji učesnici su navodili 8 neformalnih ili kvazi-formalnih radnika, dok je u Crnoj Gori prosjek bio nešto niži (7). Iz tog razloga nalaze možemo posmatrati u novom svjetlu,

imajući u vidu da kada uključimo ove brojke, BiH postaje država u kojoj je najučestalija pojava neformalnog rada (vidi Tabelu 3). Iako je ovaj mjerni sistem manje pouzdan – učesnicima je teško da se sjete i precizno prebroje ljude sa takvim karakteristikama kada odgovaraju na pitanje, on pruža uvid u red veličine pojave i dobar uvid u percepci-ju postojanja (djelimično) neprijavljenog rada u okruženju ljudi. Stoga, iz rezultata je jasno da slučajevi (djelimično) neprijavljenog rada u društvenom okruženju nisu izolova-ni i sporadični, nego prisutni u značajnoj mjeri.

Tabela 3. (Djelimično) neprijavljeni rad u okruženju ispitanika (Istraživanje CPU, 2019)

Država Udio populacije koji poznaje nekoga ko radi neformalno ili kvazi-formalno

Prosječan broj radnika zaposlenih po neformalnom ili kvazi-formalnom osnovu koje ispitanik poznaje

BiH 18 13

Hrvatska 16 8

Crna Gora 19 7

Srbija 26 8

Priroda neprijavljenih poslovnih aktivnosti varira od države do države. U Srbiji i Crnoj Gori viši je broj zapošljavanja bez ugovora o radu u poređenju sa ostale dvije države u kojima je veći problem djeli-mično neprijavljenih primanja. Naime, veliki procen at učesnika iz Srbije (51,6%) i Crne Gore (47,9%) ima prija-telje i rodbinu koji učestvuju u sivom tržištu rada i navode da su ti ljudi potpuno neformalno zaposleni, tačnije da rade bez ugovora (vidi Sliku 8). Sa druge strane djelimično neprijavljeni rad je preovladavajuća strategija nadmudri-

vanja poreske inspekcije u BiH i Hrvatskoj. Da budemo precizni, 63,4% učesnika u BiH i 72% učesnika u Hrvatskoj navodi da su njihovi prijatelji/rodbina uključeni u ovakav vid izbjegavanja poreza. Neformalno samozapošljava-nje je izgleda manje raširena pojava imajući u vidu da je postotak ispitanika koji je spomenuo ovu opciju oko 3% u Hrvatskoj i varira oko 6% u ostale tri države (vidi Sliku 8).

22

Slika 8. Vrsta aktivnosti kojom se bavi prijatelj/član rodbine, % ispitanika koji priznaje da poznaje takvu osobu (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

39,1

29

21,5

51,6

47,9

53,5

63,4

72,4

40,6

44,2

5,4

5,9

3,1

6,3

6

NZ/Odbija odgovor

Samozaposleni su i primaju cijeli prihod ili dio prihoda bez prijavljivanja poreskoj upravi

Zaposleni su na ugovor o radu i primaju dio plaće u koverti

Zaposleni su bez ugovora o radu i primaju puni iznos plaće u koverti.

Srbija (n=267)

Crna Gora (n=192)

Hrvatska (n=163)

BiH (n=186)

Ukupno (n=808)

U sve četiri države najviši postotak (djelimično) ne-prijavljenih radnika dolazi iz sličnih sektora što se može vidjeti na Slici 9. I dok se u preostale tri države ne-formalne aktivnosti odvijaju uglavnom u oblasti velepro-daje i maloprodaje, u Hrvatskoj je najveći broj neprijavlje-nih i/ili djelimično prijavljenih radnika u oblasti izgradnje i renoviranja. Proizvodnja, različite vrste popravaka, prije-voz i skladištenje takođe su sektori u kojima je visoka kon-

centracija radnika na sivom tržištu rada u posmatranim zemljama. Ipak, treba imati na umu da su ovi sektori ta-kođe najveći, čime se povećava vjerovatnoća pojavljivanja kompanija koje ne prijavljuju u potpunosti radnu snagu. Jako je zanimljiv podatak da je u Hrvatskoj značajno veća koncentracija (djelimično) neprijavljenih radnika u sektoru catering-a i hotelskih usluga, što može biti objašnjeno ve-ličinom turističkog sektora.

Slika 9. Oblasti ekonomskih aktivnosti u kojima prijatelji/rodbina ispitanika obavljaju neprijavljene aktivnosti, % ispitanika koji potvrđuju da poznaju takve ljudee (Istraživanje CPU, 2019)

SrbijaCrna Gora HrvatskaUkupno BiH

46,1

33

20,4

17,8

17,2

11,6

10

9,5

7,9

6,4

5,9

4

2,9

2,5

2,5

2,3

2,2

1,4

1,1

7,4

50

48

27

23

17

7

11

13

8

5

5

6

3

2

3

2

3

1

1

8

17

35

12

13

13

23

9

4

1

5

7

5

3

2

2

1

3

0

1

10

68

37

14

15

22

11

7

10

8

11

9

0

3

2

4

3

1

2

2

4

46

19

25

19

17

8

12

10

12

5

3

4

2

4

2

3

2

1

0

8

Veleprodaja i malopredaja

Izgradnja i renoviranje

Proizvodnja/manufaktura

Automobili i mehaničarski radovi

Prijevoz i skladištenje

Catering i hotelske usluge

Kućni poslovi, baštovanstvo i briga o imanju

Šivanje i popravci odjeće i obuće

Briga o djeci, bolesnim i starijim osobama

Medicinske i kozmetičke usluge

Stočarstvo, ribarstvo i šumarstvo

Ostale profesionalne, naučne i tehničke usluge

IT i telekomunikacije

Građevina i arhitektura

Finansijsko posredovanje i konsultantske usluge

Obrazovanje, trening i privatni časovi

Umjetnost, zabava i rekreativne aktivnosti

Mediji

Neprofitne i humanitarne aktivnosti

NZ/Odbija odgovor

23

Mikro i mala preduzeća uglavnom zapošljavaju (djelimično) neprijavljene radnike iz socijalnog okruženja ispitanika (vidi Sliku 10). Ipak, to ne znači da su srednja preduzeća (50–249 zaposlenih) imuna na ovakav vid aktivnosti. Zapravo, između 4,2% (Crna Gora)

i 13,5% (BiH) ispitanika poznaje pojedince koji su nefor-malno zaposleni u preduzećima sa više od 50 zaposlenih. Ipak, ovaj rezultat može jednostavno odražavati struktu-ru posmatranih ekonomija u kojima preovladavaju mikro i mala preduzeća.

Slika 10. Veličina preduzeća u kojem su prijatelji/rodbina neformalno ili kvazi-formalno zaposleni, % ispitanika koji poznaju takve osobe (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

38,1

36,8

37,2

46,9

33,3

32,7

27,6

41,5

31,3

31,8

7,7

11,9

7,9

3,1

7,9

0,6

19,7

22,2

12,8

17,7

23,6

NZ/Odbija odgovor

više od 250 zaposlenih

50 - 249 zaposlenih

10 - 49 zaposlenih

do 9 zaposlenih

Srbija (n=267)

Crna Gora (n=192)

Hrvatska (n=163)

BiH (n=186)

Ukupno (n=808)

Izgleda da većina radnika koji učestvuju na sivom tržištu provodi dosta vremena radeći (djelimično) neprijavljeno. Ispitanici iz BiH, Crne Gore i Srbije procje-njuju da između 41,6% (BiH) i 47,6% (Crna Gora) njihovih prijatelja i rodbine provode više od 31 sat sedmično u ne-formalnom radu (Slika 11). Ovaj postotak je značajno niži u Hrvatskoj i iznosi 20,7%, što može objasniti činjenica da

je djelimično neprijavljeni rad dominantan vid neformal-nog rada u odnosu na rad bez ugovora. To dodatno po-država saznanja da Hrvatska ima nižu učestalost radnika na puno radno vrijeme na sivom tržištu rada. Uz izuzetak Hrvatske (9,1%), značajan postotak neprijavljenih radnika provodi više od 40 sati sedmično na takvom radu, i posto-tci variraju od 26,5% u BiH do 37,2% u Crnoj Gori.

Slika 11. Prosječan broj sati rada prijatelja/rodbine, % ispitanika koji potvrđuju da poznaju takvu osobu (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

3,5

3,2

8,5

0,5

2,6

12,1

8,6

18,3

11

11,6

15,5

10,8

22,6

22

9,7

8,9

15,1

9,1

7,3

5,6

14,3

15,1

11,6

10,5

18

26,3

26,5

9,1

37,2

28,8

19,5

20,5

20,7

11,5

23,6

NZ/Odbija odgovorViše od 40 sati sedmično31-40 sati

21-30 sati11- 20 sati5-10 satiDo 5 sati

Srbija (n=267)

Crna Gora (n=191)

Hrvatska (n=164)

BiH (n=185)

Ukupno (n=807)

24

Većina onih koji učestvuju u sivom tržištu rada za-rađuje do EUR 300 mjesečno od neprijavljenih aktiv-nosti. Imajući u vidu da je ukupan udio onih koji zarađuju do EUR 300 41% u BiH i varira između 47% i 52% u ostale tri države (vidi Sliku 12), čini se da građani koriste nefor-malne aktivnosti ili kao strategiju za preživljavanje, ili da bi dopunili kućni budžet iz drugih izvora. Ipak, druga opcija je tačna samo u slučajevima kada ispitanici opisuju osobu koja radi bez ugovora i puni iznos plaće prima u koverti. Takvi slučajevi čine 2/5 ukupne kohorte, tj. 16,4% u BiH i oko 20% u ostale tri države.

Neprijavljene ekonomske aktivnosti i dalje čine ve-liki izvor prihoda za veliki broj stanovnika posma-tranih država. Na primjer, postoji nezanemariv posto-tak onih za koje se vjeruje da zarađuju više od EUR 500 od neprijavljenih aktivnosti, i njih ima 6,3% u Crnoj Gori, 8,5% u Hrvatskoj, 9% u Srbiji i 17,6% u BiH. Ovo ukazuje da uključivanje u neformalne aktivnosti nije strategija pre-življavanja za mnogo građana, već način da se više novca zadrži u džepu. Ovaj problem naročito je izražen u BiH, Crnoj Gori i Srbiji gdje je prosječna neto plaća blizu ili is-pod EUR 500 (za više detalja o prihodima i porezima vidi poglavle 4.1.). Na kraju, neki radnici koji su uključeni u sivo tržište rada primaju dio prihoda u robi, a ne u novcu. Takvi slučajevi su u zanemarivo malom postotku, osim u slučaju Hrvatske gdje isplata u robi iznosi 12,7% (vidi Sliku 12).

Slika12. Prosječna mjesečna zarada prijatelja/rodbine, % ispitanika koji priznaju da poznaju takve osobe (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

1,7

1,1

3

0

2,6

2,8

2,7

2,4

1,6

4,1

8,1

3,7

10,3

6,8

10,9

34,7

33,7

33,9

43,2

29,7

16,4

19,3

17

18,8

12,4

4,4

7

7,3

2,6

2,3

3,1

5,9

0,6

1

4,1

2,7

4,8

0,6

2,6

2,6

3,6

0

12,7

1,6

1,9

22,3

21,9

12,1

21,9

29,3

NZ/Odbija odgovor

Plaća je u robi, ne u novcu

Više od 2.000 eura mjesečno

1.001 do 2.000 eura mjesečno

501-1.000 eura mjesečno

301-500 eura mjesečno




Manje od 25 eura mjesečno

Srbija (n=266)

Crna Gora (n=192)

Hrvatska (n=165)

BiH (n=187)

Ukupno (n=810)

3.2.2. Direktno iskustvo rada na sivom tržištu

Rezultati o ličnom iskustvu rada na sivom tržištu otkrivaju da ova praksa i nije toliko raširena kako bi se dalo zaključiti iz gore navedenih podataka. Postotak ispitanika koji priznaju da su radili neformalno ili kvazi-formalno u periodu od 12 mjeseci prije anketiranja varira od 9,8% u BiH do 4,4% u Hrvatskoj (vidi Sliku 13). Tako različiti rezultati u odnosu na one gdje su ispitanici

trebali da navedu prijatelje i rodbinu može objasniti oprez i nespremnost ljudi da priznaju nezakonito ponašanje. Primjetan postotak onih koji su odbili da odgovore na pi-tanje navodi na shvatanje da je učestalost pojave (djeli-mično) neprijavljenog rada i veća. Ipak, bitno je primjetiti da učestalost neformalnog rada prati istu strukturu među državama kao i nalazi o neposrednom okruženju ispitani-ka sa uključenim mjerenjima broja neformalnih i kvazi-for-malnih radnika koje ispitanici poznaju.

25

Slika 13. Učestvovanje u sivoj ekonomiji sa strane ponude radne snage (neprijavljeni i djelimično neprijavljeni radnici), % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

7,2

9,8

4,4

6,3

8,4

86,7

84,5

93

87,3

82,3

6,1

5,8

2,6

6,4

9,3

Odbija odgovorNeDa

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

31 Prema posljednjim uporednim podacima za posmatrane države (2018), stope nezaposlenosti kohorte starosne dobi 15+ bile su 18,4% u BiH, 7,6% u Hrvatskoj, 14,4% u Crnoj Gori i 11,9% u Srbiji, što je sve iznad EU-28 prosjeka od 6,8% u istoj godini. Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019. Za vezu između loših ishoda tržišta rada u državama JI Europe sive ekonomije pogledati: SELDI. (2016). Hidden Economy in Southeast Europe: Monitoring and Policy Implications for Good Governance.

Rezultati o vrsti aktivnosti na sivom tržištu rada u 12 mjeseci prije anketiranja sugerišu da je nepri-javljeni rad znatno rašireniji nego što to sugerišu podaci o krugu ljudi iz neposrednog okruženja ispi-tanika. Nalazi na Slici 14 otkrivaju da je rad bez ikakve pri-jave predominantni vid rada na sivom tržištu rada u svim

državama osim u BiH. Naročito je zanimljivo primjetiti da je ovaj udio naročito visok u Hrvatskoj. Naime, dok nalazi o ljudima iz neposrednog okruženja ispitanika ukazuju da Hrvatska ima najniži udio potpuno neprijavljenih radni-ka, na Slici 14 vidimo potpuno suprotne rezultate kada je u pitanju direktno iskustvo rada na sivom tržištu.

Slika 14. Vrsta aktivnosti u sivoj ekonomiji, % ispitanika koji su priznali svoje učešće (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

52,9

41,2

61,4

54

60,9

35,1

45,4

29,5

33,3

27,6

6,9

9,3

4,5

7,9

4,6

5,2

4,1

4,5

4,8

6,9

NZ/Odbija odgovor

Samozaposlen/a sam i primam punu naknadu ili dio naknade bez prijave

Radim na ugovor o radu ali primam dio plaće u koverti

Radim bez ugovora o radu i primam cijeli iznos plaće u koverti

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

3.2.3. Ključni razlozi rada na sivom tržištu

Glavni pokretači rada na sivom tržištu su slaba moć pregovaranja radnika i relativno visoko poresko opterećenje na rad. Uz izuzetak Hrvatske, kao najčešći razlog rada u sivoj ekonomiji se navodi insistiranje poslo-davca na isplati neprijavljenih plata (43%-45% populacije, vidi Sliku 15). Ovaj faktor je u Hrvatskoj na drugom mjestu,

sa 28% građana koji ga smatraju razlogom (djelimičmno) neprijavljenog rada. Ovi nalazi ukazuju na to da radni-ci imaju slabu pregovaračku moć, što se donekle može objasniti visokom stopom nezaposlenosti31 i slabim me-hanizmima zaštite radnika u takvim okolnostima. Drugim riječima, mnogo radnika vjerovatno prihvata da radi u ne-formalnom sektoru iz straha gubitka mogućnosti zaposle-nja u slučaju zahtjevanja formalizacije istog. Drugi najče-

26

šće navođen razlog je visoka stopa oporezivanja rada što rezultira nižom zaradom koja se odnosi u domaćinstvo (za više detalja vidi poglavlje 4.1.). Ovaj razlog je naročito pri-sutan u Hrvatskoj gdje ga skoro polovina populacije sma-tra pokretačem neformalnog djelovanja na tržištu rada.

Kao treći bitan razlog građani Crne Gore i Srbije na-vode gubitak socijalne pomoći. Ova determinanta je

prepoznata i u BiH i Hrvatskoj, ali od strane manjeg broja ispitanika (vidi Sliku 15). Iz tog razloga izgleda da su si-stemi socijalnog osiguranja nedovoljno orijentirani pre-ma integraciji svojih korisnika u formalno tržište rada. Nezanimariv postotak populacije smatra da ljudi ne vide svrhu plaćanja poreza, što je u velikoj mjeri povezano sa lošom kvalitetom i dostupnosti javnih usluga (vidi poglav-lje 4.3) i opterećenjem radnih propisa (vidi poglavlje 4.2).

Slika 15. Ključni razlozi za rad na sivom tržištu, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)


10,5

10,9NZ/Odbija odgovor

Ostalo

Prevelika je birokratija i propisi u pitanjima rada su prestrogi tako da je veoma teško legalno zaposliti ljude

Ljudi ne vide svrhu plaćanja poreza jer su javne usluge loše i nedovoljne

Ljudi ne žele da izgube socijalnu pomoć koju bi izgubili da su prijavljeni da primaju plaću

Ljudi primaju više plaće od neprijavljenog rada jer su porezi na rad previsoki

Poslodavci insistiraju na isplati bez prijave 40

35,7

18,1

14,4

10,5

3,7

10,9

42.5

25.5

13.4

15.3

11.3

2.4

14.4

28.2

49.9

12.5

13.3

12.7

3.8

11.8

43.9

30.0

27.5

17.2

10.6

5.2

6.8

44.9

37.6

18.6

11.9

7.5

3.6

10.5

27

Nalazi prikazani u prethodnom poglavlju pokazuju veliku učestalost i raširenost sive ekonomije u posmatranim drža-vama i u smislu neformalne kupovine/trgovine i (djelimič-no) neprijavljenog zapošljavanja. Da bismo bolje razumjeli šta motivira učesnike u ekonomijama posmatranih država (kompanije, radnike i potrošače) da učestvuju u neformalnim aktivnostima, u ovom poglavlju ćemo analizirati glavne po-kretače sive ekonomije tako što ćemo kombinirati rezultate primarnog istraživanja i sekundarne izvore. Analiza ključnih pokretača sadržat će kratki pregled relevantnih promjena u politikama koje su imale uticaj na navedene pokretače u skorijem periodu (2014–2019. godine).

4.1. Oporezivanje, prihodi i cjenovna pristupačnost robe

U literaturi se oporezivanje smatra važnim pokreta-čem sive ekonomije. Ako su poreske stope jako visoke, donose rizik manje profitabilnosti i utiču na rast poslova-nja čime otežavaju održavanje i razvoj poslovanja. Pored toga, visoko poresko opterećenje može i obeshrabriti for-malno zapošljavanje (i zapošljavanje općenito), kao i pri-javljivanje punog iznosa prihoda nadležnim institucijama. Kao što su objasnili Schneider & Buehn32,„što je veća ra-zlika između ukupnih troškova rada u zvaničnoj ekonomiji i prihoda (od zaposlenja) nakon oporezivanja, to je veći podsticaj da se smanji poreski klin i rad u sivoj ekonomiji“. Oporezivanje potrošnje čini robe i usluge skupljim – što je veći udio poreza u maloprodajnoj cijeni, to je veća i mo-gućnost smanjivanja troškova/cijene robe/usluga koje se proizvode i/ili kojima se trguje neformalno. Drugim riječi-ma, oporezivanje „stvara razliku između cijene u nezako-nitoj i zakonitoj prodaji”, čime se direktno podstiče kupo-vina sa nezakonitog tržišta33. Ipak, važno je imati na umu da što je veći porez na poslovnu dobit, parafiskalni nameti i druga finansijska opterećenja takođe vrše inflaciju cijena robe i usluga, čime one na kraju postaju manje cjenovno dostupne krajnjem korisniku.

U nizu provedenih studija poresko opterećenje smatra se jednim od najvažnijih pokretača sive eko-nomije u posmatranim državama, što je naročito izraženo u slučaju oporezivanja rada. U većini analiza prepoznato je visoko oporezivanje, naročito visok poreski klin na plaće, kao glavna i najvažnija determinanta nefor-malnog djelovanja u BiH.34 Slično je u slučaju Hrvatske,

32 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions, str. 6.33 Žukauskas, V. (Ed.). (2018). Shadow Economy: Understanding Drivers, Reducing Incentives, str. 10.34 Vidjeti npr.: IMF. (2015). IMF Country Report No. 15/299: Bosnia and Herzegovina: Selected Issues.Pandurević, M., & Domljan, V. (2015). Siva Knjiga.35 European Commission. (2017b). Flash Eurobarometer 457. Report Businesses’ attitudes towards corruption in the EU.36 Bejaković, P., & Williams, C. C. (2017). Undeclared economic activities of Croatian companies: findings from a representative survey of 521 companies. GREY Working Paper

No. 13.37 Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions.38 NALED. (2019). Godišnje istraživanje stavova privrede o sivoj ekonomiji.39 European Commission. (2019b). VAT rates applied in the Member States of the European Union: Situation at 1st January 2019.

kako je navedeno u nalazima istraživanja iz 2017. godine pod nazivom Flash Eurobarometer Survey o poslovnim sta-vovima prema korupciji u EU kojom je otkriveno da skoro 85% vlasnika i menadžera kompanija smatra visoke stope poreza kao ozbiljnu prepreku.35 Time je Hrvatska na vrhu EU liste u smislu negativne percepcije prema poreskim regulativama, pored Grčke i Italije. Pored toga, više od po-lovine ispitanika u anketi o radu bez prijave i poslovnom okruženju u Hrvatskoj za 2015. godinu prepoznaje viso-ke poreze i doprinose za socijalno osiguranje kao glavne zapreke poslovanju, dok je samo 13% bilo zadovoljno ni-voom oporezivanja.36 Neki skoriji dokazi ukazuju na to da 34% radne populacije u Crnoj Gori smatra poreze jednim od ključnih faktora koji motiviraju poslodavce da ne prijav-ljuju zaposlene, dok 75% poslodavaca prepoznaje poreze kao pokretač i pozicioniraju ih na treću od šest pozicija, iza parafiskalnih nameta i loših poslovnih rezultata.37 Na sličan način, kompanije u Srbiji smatraju da je poresko op-terećenje važan pokretač sive ekonomije u ovoj državi. U skorijoj studiji o percepciji poslodavaca prema sivoj eko-nomiji otkriveno je da 66% učesnika naročito ukazuje na visoke poreze i doprinose na plaće kao na najvažnije po-kretače.38 Ipak, većina prethodno spomenutih dokaza ba-zirano je na percepciji, bez uspostavljanja jasne kauzalne veze između nivoa oporezivanja i neformalnog ponašanja.

Iz tog razloga u ovom poglavlju bavit ćemo se analizom (1) oporezivanja potrošnje istraživanjem na koji način po-rezi na dodatnu vrijednost (kao osnova oporezivanja po-trošnje) i politike akciza (stope akciza) utiču na cjenovnu pristupačnost robe i usluga, i (2) oporezivanjem rada kroz diskusiju nivoa poreskog klina u posmatranim državama.

4.1.1. Oporezivanje potrošnje

Stopa PDV-a značajno varira među posmatranim državama i najviša je u Hrvatskoj. Hrvatska pripada zemljama EU sa najvišim stopama PDV-a. U ostale tri po-smatrane države stopa PDV-a je ispod prosjeka EU-28 koji iznosi 21,5%.39 Stopa je najniža u BiH (17%). Znatno je niža od EU-28 prosjeka i Luksemburg je jedina država koja ima nižu stopu. Sa druge strane, stopa PDV-a je u BiH jedin-stvena čime je opterećuje osnovne prehrambene proi-zvode, lijekove, nastavna sredstva itd. u većoj mjeri nego u ostale tri posmatrane države. Ipak, jednostavno poređe-nje stopa PDV-a ne pruža uvid u cjelokupnu sliku na pod-

ANALIZA POKRETAČA SIVE EKONOMIJE U POSMATRANIM DRŽAVAMA

28

sticaje za rad na sivom tržištu koji su vezani za porez kao

40 European Commission DG TAXUD. (2019). Excise Duty Tables: Part III - Manufactured Tobacco.41 Zakone o akcizama i v ezane politike su autori pripremili za BiH i Hrvatsku, dok su podaci za Crnu Goru i Srbiju preuzeti iz: Marquez, P. V., Krasovsky, K., &Andreeva,

T. (2019a). Montenegro: Overview of Tobacco Use, Tobacco Control Legislation, and Taxation: A Country Brief and Marquez, P. V., Krasovsky, K., &Andreeva, T. (2019b). Serbia: Overview of Tobacco Use, Tobacco Control Legislation, and Taxation: A Country Briefrespectively. BiH: Zakon o akcizama Bosne I Hercegovine, Službeni glasnik BiH, 49/09, 49/14, 60/14, 91/17; Odluka o utvrđivanju specifične I minimalne akcize na cigarete i iznos akcize na duhan za pušenje za 2019. godinu, Službeni glasnik BiH, 75/18. Hrvatska: Zakon o trošarinama, Službeni glasnik RH, 106/18; Uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje, Službeni glasnik RH, 196/18; Crna Gora: Zakon o akcizama, Službeni glasnikRepublike Crne Gore, 76/08, 50/09, 78/10, 61/11, 28/12, 38/13, 45/14, 1/17, 50/17, 55/18. Srbija: Zakon o akcizama, Službeni glasnik Republike Srbije, 22/01, 73/01, 80/02, 43/03, 72/03, 43/04, 55/04, 135/04, 46/05, 101/05, 61/07, 5/09, 31/09, 101/10, 43/11, 101/11, 6/12, 43/12, 76/12, 93/12, 119/12, 8/13, 47/13, 4/14, 68/14, 142/14, 4/15, 5/15, 55/15, 103/15, 5/16, 108/16, 7/17, 18/18, 30/18, 4/19; [Odluka o iznosima prosečnih ponderisanih maloprodajnih cena iminimalnih akciza na duhanske prerađevine, Službeni glasnik Republike Srbije, 12/19.

što iznos neto ličnog dohotka direktno određuje cjenovnu pristupačnost robe i razlike po tom pitanju.

Tabela 4. Pregled stopa PDV-a u posmatranim državama u 2019. godini

Država Stopa Niže stope

BiH 17% Jedinstvena stopa

Hrvatska 25% 13% - meso, voće, povrće, restoranske usluge, umjetničke usluge, itd.

5% - lijekovi, knjige, novine ii časopisi, hljeb, mliječni proizvodi, itd.

Crna Gora 21% 7% - uglavnom osnovni prehrambeni proizvodi, lijekovi, prostetika, knjige, nastavna sredstva, novine, javni prijevoz, smještaj, umjetnost, itd.

0% - izvoz i dostavljanje medicinskih sredstava finansira Fond zdravstvenog osiguranja.

Srbija 20% 10% - osnovni prehrambeni proizvodi, lijekovi, prostetika, knjige i nastavna sredstva, novine, neke vrste energenata za grijanje, javni prijevoz, smještaj, umjetnost, itd.

Unatoč visokom oporezivanju potrošnje, Hrvatska ima najbolje rezultate u pogledu cjenovne pristu-pačnosti robe od sve tri posmatrane države, pri-marno zbog višeg neto ličnog dohotka. Kao što se može vidjeti na Slici 22, prosječna plaća nakon poreza u Hrvatskoj skoro je dva puta veća nego u ostale tri drža-ve. To igra važnu ulogu u određivanju cjenovne pristupač-nosti robe, što je naročito vidljivo na primjeru tzv. akcizne robe. Posebna pažnja pridaje se analizi cjenovne pristu-pačnosti ključne akcizne robe (cigareta, goriva i alkoholnih pića), imajući na umu da dodatno oporezivanje dovodi do inflacije cijena takve robe (ali i ostale robe u slučaju goriva, zato što povećanje cijene goriva kreira povećanje u troš-kovima transporta kroz više sektora) čime se kreira plod-no tlo za razvoj neformalnog tržišta. Ova pretpostavka je potvrđena kroz našu studiju, što je predstavljeno i disku-tovano u prethodnom poglavlju.

Porezi čine više od 3/4 finalne cijene cigareta u po-smatranim državama. Kada posmatramo apsolutni nivo poreza, minimalni iznos akciza najviši je u Hrvatskoj: EUR 101,5 za 1.000 cigareta, u poređenju sa EUR 66 – EUR 73 u ostale tri države (vidi Sliku 16). Slično je i sa cije-nom cigareta koja je najviša u Hrvatskoj, a najniža u Srbiji i odgovara gradaciji cijena prema iznosu akciza kroz sve četiri države. Ipak, analizirajući koliko je cijena cigareta opterećena porezima (PDV + akcize) daje malo drugačiju sliku. Udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta najviši je u BiH, gdje porezi čine 90,1% ponderirane malopro-dajne cijene (Weighted Average Price – WAP), a najniži je u Crnoj Gori (75,2%) (vidi sliku 17a). U tom smislu Hrvatska

ima malo viši (81%), a Srbija (77,1%) i Crna Gora malo niži udio ukupnih poreza u WAP nego što je EU-28 prosjek koji iznosi 80,3%.40 Samo dvije države EU imaju viši udio uku-pnih poreza u WAP (Estonija 90,3% i UK 91,6%) nego BiH. Viši udio poreza u maloprodajnoj cijeni znači da potro-šači plaćaju više i/ili proizvođači zarađuju manje, čime se podstiče neformalno djelovanje, primarno kao strategija smanjenja cijene sa obje strane.

Slika16. Minimalna akciza na 1.000 cigareta, apsolutne vrijednosti (EUR)41

0

20

40

60

80

100

120

73

101,5

67,5 66

Minimalna akciza (EUR) na 1.000 cigareta

SrbijaCrna GoraHrvatskaBosna i Hercegovina

29

Cigarete su najmanje cjenovno pristupačne potro-šačima u BiH. Ukupna poreska stopa uvedena na cigare-te uvećava cijenu proizvoda, dok je prosječna neto plaća u ovoj državi relativno niska (vidi Sliku 22). Sa druge stra-ne, uprkos najvišoj apsolutnoj cijeni cigareta (od oko EUR 1 u poređenju sa ostale tri države koje imaju slične cijene) i visokom udjelu poreza u maloprodajnoj cijeni proizvo-da, cjenovna pristupačnost cigareta najviša je u Hrvatskoj (Slika 17a) zbog više prosječne neto plaće (Slika 22). Slika 17b prikazuje vezu između nivoa poreza na cigare-te i njihove cjenovne pristupačnosti koja pokazuje da su,

42 Žukauskas, V. (Ed.). (2018). Shadow Economy: Understanding Drivers, Reducing Incentives.43 Izvor: Ibid.

osim u slučaju Hrvatske, ove dvije varijable u inverznoj vezi, tačnije da države koje imaju viši udio poreza u malo-prodajnoj cijeni se takođe suočavaju sa nižom cjenovnom pristupačnosti cigareta. To je očigledno je iz slučaja tri dr-žave (BiH, Crna Gora i Srbija) koje imaju relativno sličan iznos naknade po satu. Slična veza pronađena je prilikom posmatranja istih varijabli u šest Baltičkih zemalja 2018. godine42. Ipak, cjenovna pristupačnost cigareta je mnogo viša u posmatranim Baltičkim zemljama, i tamo varira od 1,8 do 4,3 poena (primijenjena je ista metodologija).

Slika 17a. Porezi i cjenovna pristupačnost cigareta

0

20

40

60

80

100

0

1

2

3

4

5

6

2,22,7

1,8 1,7

90,1

8175,2 77,1

1,11,5 1,3 1,2

Cjenovna pristupačnost cigareta (prosječna neto naknada po satu podijeljena sa prosječnom cijenom paklice cigareta)

Ukupni porez (akciza i PDV), EUR

Ukupan porez (akciza i PDV), % prosječne cijene (sa PDV-om)


Slika 17b. Stope poreza i cjenovna pristupačnost cigareta43

74% 76% 78% 80% 82% 84% 86% 88% 90% 92%

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

Cjen

ovna

pri

stup

ačno

st

(pro

sječ

na n

eto

nakn

ada/

pros

ječn

a ci

jena

pak

lice

20 c

igar

eta)

Udio ukupnog poreza (akcize i PDV) u prosječnoj cijeni paklice

HR

BiHRS

CG

Ipak, razlike između zemalja u poreskim stopama i cjenovnoj pristupačnosti cigareta ne objašnjava do kraja razlike u nivou nezakonite trgovine u po-smatranim državama. Naime, kao što je navedeno u poglavlju 3, cigarete se najčešće kupuju na sivom tržištu

u tri države, što se može pripisati visokoj cijeni proizvo-da. Iz tog razloga možemo reći da politika oporezivanja akcizne robe doprinosi njenoj nezakonitoj trgovini. Ipak, nivo poreskih stopa ne odgovara u potpunosti učestalo-sti kupovine cigareta ispod radara. Ilustracije radi, Srbija

30

ima neznatno niži apsolutni nivo akciza u odnosu na Crnu Goru i BiH, viši udio ukupnih poreza u maloprodajnoj ci-jeni cigareta od Crne Gore, i relativno nisku cjenovnu pri-stupačnost cigareta, ali u isto vrijeme najmanje izazovno tržište u pogledu nezakonite trgovine u ovom pitanju (vidi poglavlje 3). Hrvatska, gdje je cjenovna pristupačnost ci-gareta najviša, ima najgori rezultat, što je i predstavljeno u poglavlju 3. To nas navodi na zaključak da je odgovore potrebno potražiti u drugim potencijalnim pokretačima koji su istraženi u ovoj studiji.

Porezi čine veliki dio maloprodajne cijene goriva, između 1/2 i 2/3 cijene benzina i oko 1/2 cijene dize-la. Poresko opterećenje u slučaju sva tri analizirana tipa goriva (dizel, benzin Euro 95 i Euro 98) najniže je u BiH zbog najniže stope PDV-a i najmanjih akciza. Vezano, ma-loprodajne cijene goriva najniže su u ovoj državi. Kada poredimo poreze uvedene na dizel u posmatranim drža-vama i uporedimo ih sa ponderiranim EU-28 prosjekom (45% maloprodajne cijene)44, možemo primijetiti da je BiH usklađena sa prosjekom EU, dok su vezane stope u ostale tri države iznad prosjeka (Slika 19). Hrvatska ima najviši udio poreza u cijeni benzina, dok je u Srbiji najviši udio poreza u cijeni dizela.

44 Zadnja sedmica juna je uzeta u razmatranje da bi se osigurala komparabilnost podataka. Dostupno na: https://bit.ly/34j7eUR.45 Zakoni o akcizama i vezane politike i IRU. (2019). Cijene goriva 26. sedmica 2019. godine.46 Ibid i Slika 22.

Slično kao u slučaju cigareta, gorivo je najviše cje-novno pristupačno u Hrvatskoj zbog značajno višeg ličnog dohotka od plaće u odnosu na ostale tri drža-ve. Kao što možemo primijetiti na dijagramu raspršenja (Slika 20), u Hrvatskoj je malo više oporezivanje goriva, ali drastično odskače od ostale tri države po pitanju cjenov-ne pristupačnosti goriva (benzin Euro 98 i dizel). Sa druge strane, cjenovna pristupačnost goriva najniža je u Srbiji; lični dohodak od plaće nakon poreza je najniži među po-smatranim državama, a relativno je visoko poresko opte-rećenje na gorivo i najviši je udio poreza u maloprodajnoj cijeni dizela.

Razlike u učestalosti neformalne kupovine goriva u skladu su sa nalazima u vezi sa razlikama u cje-novnoj pristupačnosti goriva. Najbolja cjenovna pris-tupačnost je u Hrvatskoj i ogleda se u najmanjem postot-ku građana koji neformalno kupuju gorivo (3%). Sa druge strane, najviši postotak građana koji neformalno kupuju gorivo je u BiH i Srbiji (8%) i u ove dvije države je malo niža cjenovna pristupačnost goriva. Ovaj nalaz ukazuje na važ-nost nivoa oporezivanja u određivanju učestalosti pojave nezakonite trgovine gorivom.

Slika 18. Porezi i cjenovna pristupačnost benzina Euro 9845

01020304050607080

0

1

2

3

4

5

6

0,6 0,89 0,8 0,77

49,6

6456,7 55,4

2,2

3,6

2,1 1,9

Cjenovna pristupačnost benzina Euro 98 (prosječna neto naknada po satu podijeljena prosječnom cijenom litra goriva)

Ukupni porez (akcize i PDV), EUR

Ukupni porez (akcize i PDV), % prosječne maloprodajne cijene (sa PDV-om)


Slika 19. Porezi i cjenovna pristupačnost dizela46

0

10

20

30

40

50

60

0

1

2

3

4

5

6

0,53 0,67 0,65 0,75

44,952,3 53,7 54

2,3

3,9

2,51,9

Cjenovna pristupačnost dizela (prosječna neto naknada po satu podijeljena cijenom litra goriva)

Ukupni porez (akcize i PDV), EUR

Ukupni porez (akcize i PDV), % prosječne cijene (sa PDV-om)

SerbiaMontenegroCroatiaBiH

31

Slika 20. Poreske stope i cjenovna pristupačnost goriva (benzin Euro 98 – plava boja, dizel – crvena boja)47

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

Cjen

ovna

pri

stup

ačno

st (p

rosj

. sa

tnic

a/pr

osje

čna

cije

na li

tra

gori

va

(ben

zin

- pla

va, d

izel

- cr

vena

)

Udio ukupnog poreza (akciza i PDV-a) u prosječnoj cijeni 1l

HR (D)HR (P)

BiH (D)BiH (P)

CG (D)

CG (P)

RS (D) RS (P)

47 Ibid.

Imajući u vidu veliku učestalost neformalne kupo-vine alkoholnih pića, što je predstavljeno u trećem poglavlju ovog izvještaja, važno je pogledati kakvo je oporezivanje alkohola. Ipak, zbog nezanemarivog nepodudaranja u načinu kako je ova oblast uređena u po-smatranim državama, i u odsustvu pouzdanih komparabil-nih podataka o cijenama proizvoda, u ovom izvještaju nije

ponuđena dubinska analiza cjenovne pristupačnosti alko-holnih pića. Umjesto toga ponuđen je samo informativni pregled akciza na pivo, vino i čisti alkohol i predstavljen je u Tabeli 5. Potrebno je također imati na umu da je nefor-malna kupovina alkoholnih pića vjerovatno u vezi i sa lo-kalnom proizvodnjom domaćih alkoholnih pića, što se ne može pripisati samo visokim porezima na ovaj proizvod.

Tabela 5. Pregled akciza na alkoholna pića u posmatranim državama

Vrsta alkoholnog proizvoda BiH Hrvatska Crna Gora Srbija

Čisti alkohol (akciza po litru) EUR 7,7 (BAM 15)

EUR 7,1 (HRK 53)

EUR 12,5 N/A

Pivo (akciza po litru) EUR 0,13 (BAM 0,25)

EUR 0,24 (cca.) (HRK 1,8) (procjena na osnovu zakonske uredbe prema kojoj je akciza HRK 40 na 1% udjela alkohola u hektolitru piva; za ovu procjenu pretpostavljeno je da je u pitanju prosječno 4,5% alkohola)

EUR 0,23 (cca.) (procjena na osnovu zakonske uredbe koja propisuje akcizu od EUR 5 na 1 litar alkohola u hektolitru piva za ovu procjenu pretpostavljeno je da je u pitanju prosječno 4,5% alkohola)

EUR 0,22 (RSD 25,61)

Vino (akciza po litru) EUR 0,13 (BAM 0,25)

EUR 0,0 EUR 0,0 EUR 0,19 (RSD 22,41)

Promjene u politikama u posmatranim državama u perio-du 2004–2019 uglavnom su vodile prema rastu ukupnog poreskog opterećenja na potrošnju, uz neke iznimke.

32

Politike PDV-a u tri države pretrpile su u skorije vri-jeme određene promjene. U Hrvatskoj je najvažnija bila smanjenje stope za određene proizvode i usluge. Npr. stopa PDV-a na lijekove, dnevne novine i knjige je postav-ljena na 5%, dok je na svježe meso, voće i povrće sada 13%.48 Stopa PDV-a u Crnoj Gori je porasla za 2 pp, sa 19% na 21%, u januaru 2018. godine. U Srbiji je opća sto-pa PDV-a ostala ista od uvođenja 2005. godine, ali je sma-njena stopa porasla sa 8% na 10% 2014. godine. Politike u vezi sa PDV-om u BiH nisu se mijenjale od uvođenja sto-pe 2006. godine.

Posmatrane države postepeno vrše usklađivanje propisa o akcizama sa EU, tačnije povećavaju sto-pe na godišnjem ili polugodišnjem nivou. Tako, na primjer, Srbija prilagođava akcize na gorivo na godišnjem nivou, dok se akcize na cigarete usvajaju svakih šest mje-seci, oboje sa tendencijom postepenog rasta u nominalnoj vrijednosti.49 Hrvatska je usvojila novi Zakon o trošarinama 2018. godine. BiH je usvojila izmjene Zakona o akcizama čime je kumulativna akciza na gorivo porasla za EUR 0,08 po litru50, što je izazvalo veliki otpor javnosti. U ovoj državi se usvajaju akcize na cigarete jednom godišnje, sa tenden-cijom stalnog rasta minimalne akcize. Ipak, suočeno sa po-rastom krijumčarenja i razvojem situacije na neformalnom tržištu, Vijeće ministara BiH pokrenulo je inicijativu da se

48 Porezna uprava Republike Hrvatske. (2019). Porezne promjene od 1. siječnja 201949 Zakon o akcizama, Službeni glasnik Republike Srbije. 22/01, 73/01, 80/02, 43/03, 72/03, 43/04, 55/04, 135/04, 46/05, 101/05, 61/07, 5/09, 31/09, 101/10, 43/11,

101/11, 6/12, 43/12, 76/12, 93/12, 119/12, 8/13, 47/13, 4/14, 68/14, 142/14, 4/15, 5/15, 55/15, 103/15, 5/16, 108/16, 7/17, 18/18, 30/18, 4/19.50 Zakon o akcizama Bosne I Hercegovine, Službeni glasnik BiH, 49/09, 49/14, 60/14, 91/17.51 Vijeće ministara BiH (31.12. 2018. godine). Održana 161. Sjednica Vijeća aministara BiH: Moratorij na daljnje povećanje trošarina na cigarete.52 Zakon o akcizama, Službeni glasnik Republike Crne Gore, 76/08, 50/09, 78/10, 61/11, 28/12, 38/13, 45/14, 1/17, 50/17, 55/18.53 Procjene autora: Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019.; i OECD (2018).

usvoji moratorij na daljnje povećanje trošarina na cigare-te51, ali ova inicijativa još uvijek nije pretočena u konkretne politike. Sa druge strane, Crna Gora je značajno smanjila akcize na cigarete u septembru 2018. godine (smanjenjem specifične akcize sa EUR 40 na EUR 30 na 1.000 cigareta)52, kao reakciju na širenje sive ekonomije koje je bilo uzroko-vano velikim rastom akciza u periodu prije smanjenja.

4.1.2.Oporezivanje rada

Oporezivanje rada je relativno visoko u posmatra-nim državama. Poreski klin koji predstavlja razliku izme-đu neto ličnog dohotka poslije poreza i ukupnih troškova rada izražen kao odnos poreza na rad prema ukupnim troškovima rada je u sve četiri posmatrane države iznad prosjeka OECD-a koji iznosi 36,1% (vidi Sliku 21). Naročito je visok u jednom od entiteta u BiH, i iznosi 42,2% po rad-niku koji prima prosječnu bruto plaću u Federaciji BiH. Ipak, kada se posmatra na nivou države, poreski klin je najveći u Crnoj Gori (40,3%), imajući u vidu da je neponde-rirani prosjek u BiH oko 39,2%. Kada izvršimo poređenje sa zemljama EU koje su članice OECD-a, možemo reći da su posmatrane četiri države uporedive sa grupom koju čini trećina zemalja pozicioniranih u sredini spektra (vidi Sliku 21). To znači da posmatrane države ne pripadaju grupi zemalja sa najvišim porezima na rad.

Slika 21. Poreski klin po radniku koji prima prosječnu bruto plaću u posmatranim državama (2019) i zemljama članicama EU koje su članice OECD-a (2018)53

0

10

20

30

40

50

60

52,7

49,5

47,9

47,6

47,6

45 43,7

43,3

43,1

42,3

42,3

42,2

41,7

40,9

40,7

40,6

40,3

39,6

39,4

38,8

38,2

37,7

36,5

36,1

36,1

35,8

35,7

32,7

30,9

Poreski klin (%)

Belg

ija

Njemačka

Italij

a

Fran

cusk

a

Aust

rija

Mađ

arska

Češka

Slov

enija

Šved

ska

Latv

ija

Fins

ka

BiH

- FB

iH

Slovačka

Grčka

Port

ugal

Litv

anija

Crna

Gor

a

Srbi

ja

Špan

ija

Hrv

atsk

a

Luks

embu

rg

Niz

ozem

ska

Esto

nija

BiH

- Re

publ

ika

Srps

ka

OEC

D p

rosj

ek

Poljs

ka

Dan

ska

Irsk

a

Uje

dinj

eno

Kral

jevs

tvo

33

Veliki poreski klin naročito utiče na neto lični doho-dak poslije poreza u tri posmatrane države. Naime, kada posmatramo razlike u prosječnom prihodu na osno-vu plaće u četiri posmatrane države, jasno je da radnici u BiH, Crnoj Gori i Srbiji primaju niže naknade po satu (od EUR 2,62 u Srbiji do EUR 2,97 u Crnoj Gori) nego što je slu-čaj sa Hrvatskom (EUR 4,99). To znači da građani u prosje-ku imaju manje novca na raspolaganju da si priušte robu i usluge što stvara veću vjerovatnoću da će oni potraži-ti rješenja da si snize te cijene. Ipak, razlike u kupovnoj moći među državama nisu primjećene, tako da se Slika 22 može smatrati indikativnom.

Slika 22. Udio poreza u bruto naknadi po satu u posmatranim državama, apsolutne vrijednosti (EUR)54

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1,961,51

3,17

21,72

2,682,68

4,99

2,972,62

Neto plaća (EUR)Porez (EUR)

SrbijaCrna GoraHrvatskaBiH - Republika

Srpska

BiH - Federacija

BiH

Pored toga, niska progresivnost poreske stope na rad u posmatranim državama, uz izuzetak Hrvatske, predstavlja prepreku formalnom zapošljavanju ni-skokvalifikovane radne snage. Naime, razlika u po-reskom klinu za one koji zarađuju 67% i one koji zara-đuju 167% prosječne plaće je samo do 3 pp u tri države (BiH, Crna Gora i Srbija).55 Ova razlika je primjetno veća u Hrvatskoj, i ide do 8 pp, što je bliže prosjeku OECD-a koji iznosi 8,2 pp i 8,4 pp u državama EU koje su članice OECD-a.56 Slaba progresivnost oporezivanja rada negativ-no utiče na ljude sa niskim naknadama koji „ne zarađuju mnogo u smislu neto plaće nakon poreza, a još uvijek su relativno veliki trošak firmama”.57 Pod takvim okolnostima i zaposlenici i poslodavci imaju podsticaj da izbjegnu for-malizaciju radnog odnosa ili da izbjegavaju prijavljivanje

54 Procjene autora bazirane su na podacima o poreskom klinu predstavljenom na Slici 21 i podacima Zavoda za statistiku FBiH. (2019). Prosječna isplaćena mjesečna bruto i neto plaća osoba u plaćenom radnom odnosu prema KD BiH 2010.: Juni 2019., Zavod za statistiku Republike Srpske. (2019). Prosječne plate zaposlenih, juni 2019. Godine; Zavod za statistiku RH (2019). Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za lipanj 2019., Republički zavod za statistiku Crne Gore. (2019). Prosječne zarade (plate): juni 2019. godine., Republički zavod za statistiku Srbije. (2019). Prosečne zarade po zaposlenom, juni 2019.

55 Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019, glava. XIV.56 Ibid.57 Arandarenko, M. (2019, March 22). A low-wage, high-tax trap in the Western Balkans.58 Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019.59 Ibid.60 Vidi: Jusić, M., &Numanović, A. (2015). Flexible Labor in an Inflexible Environment: Reforms of Labor Market Institutions in Bosnia and Herzegovina in a Comparative

Perspective.61 Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019.62 Vlaić, D. (2017). Najznačajnijeizmjenehrvatskogporeznogsustava [The most important changes of the Croatian tax system]. Zbornik Radova Veleučilišta U Šibeniku, 1-2.

dijela plaće, čime se povećava prihod radnika i/ili snižava-ju troškovi rada.

Nalazi u ovoj studiji podržavaju pretpostavku da su visoki porezi na rad jedan od glavnih krivaca za po-javu (djelimično) neprijavljenog rada. Kao što je pri-kazano na Slici 15, oko 36% populacije smatra da je visoko poresko opterećenje na rad pokretač neformalnog djelo-vanja u ovoj oblasti, i vjeruje da neprijavljivanje ili djelimič-no neprijavljivanje zapošljavanja služi kao strategija pove-ćanja prihoda. U tom smislu, ovaj faktor zauzima drugu najvažniju poziciju, odmah iza insistiranja poslodavaca na plaćanju neprijavljenog iznosa naknade (vidi Sliku 15), što se može posmatrati kao strategija poslodavaca za ublaža-vanje troškova proizvodnje, opet kao djelimična posljedi-ca visokog poreza na rad.

Imajući u vidu da 36% građana posmatranih država sma-tra oporezivanje rada pokretačem neformalnog djelova-nja u ovoj oblasti, ono postaje važno područje u smislu promjena politika i zahtjeva posebnu pažnju donosioca odluka. Ipak, u posmatranim državama došlo je samo do umjerenog pada nivoa oporezivanja rada.

U BiH je u jednom od entiteta, Republici Srpskoj, doš-lo do određenih poboljšanja u politikama oporeziva-nja rada. Republika Srpska je prošla kroz nekoliko bitnih promjena u politikama oporezivanja rada u proteklih deset godina i do posljednje je došlo 2018. godine. Neoporezivi dio ličnog dohotka je povećan sa BAM 200 (EUR 102) na BAM 500 (EUR 256), čime se smanjio poreski klin i povećao nominalni iznos plaće.58 Nakon ranih 2010-ih, kada su i po-rez na lični dohodak i kumulativne stope doprinosa pora-sle (porez na dohodak sa 8% na 10% i stope doprinosa sa 30,6% na 33% 2011. godine), posljednjih godina dolazi do relaksacije oporezivanja rada.59 Pretpostavlja se da je pore-ski klin u Republici Srpskoj smanjen skorijim promjenama politika za oko 3,6 pp u poređenju sa 2015. godinom.60 S druge strane, sistem oporezivanja rada u FBiH ostao je sko-ro nepromjenjen u proteklih deset godina.61

Hrvatska je prošla kroz dinamične reforme oporezi-vanja rada u proteklim godinama. Da budemo preci-zni, porez na lični dohodak je prošao kroz tri kruga refor-mi između januara 2017. i januara 2019. godine. Ključna novost je predstavljena u prvom krugu, a to je pomak sa tri na dvije stope poreza. Najniža stopa od 12% je ukinuta, dok je najviša koja je iznosila 40% smanjena na 36%.62 To su pratile prilagodbe poreske osnovice gdje je niža stopa od 24% primijenjena na iznose ispod HRK 17.500 (EUR 2.352). Ovaj prag je podignut na HRK 30.000 (EUR 4.032) u zadnjem krugu promjena koji je stupio na snagu 1. ja-

34

nuara 2019. godine.63 Da bi se dodatno smanjili troškovi rada, hrvatska vlada je također odlučila da ukloni doprino-se na osiguranje od povrede na radu i profesionalne bole-sti (0,5%) i doprinose na osiguranje za nezaposlene (1,7%) u 2019. godini. Ipak, istovremeno je stopa doprinosa za zdravstvenu zaštitu povećana sa 15% na 16,5%.

Oporezivanje rada u Crnoj Gori promijenilo se u obla-sti stope poreza na lični dohodak. Nakon što je poveća-na na 15% u 2013. godini na plaće u iznosu većem od EUR 480 zbog dodavanja tzv. „kriznog poreza“ na raniju stopu poreza na dohodak od 9%, s ciljem amortizacije fiskalne nestabilnosti, kumulativni porez na dohodak se postepeno smanjio.64 Ukupno smanjenje stope poreza desilo se zbog redukcije stope „kriznog poreza“. Dakle, kumulativni porez na lični dohodak je u 2019. godini iznosio 11% (od čega je 2% „kriznog poreza“) na bruto plaću iznad EUR 766. Za pla-će ispod ovog iznosa (koje su približno u iznosu prosječne plaće) ne primjenjuje se stopa kriznog poreza.

Neke promjene u oporezivanju rada desile su se i u Srbiji u skorije vrijeme. Naime, nakon peri-oda 2007–2012, kada je porez na lični dohodak izno-sio 12%, u 2013. godini smanjen je na 10%. Ipak, ovo smanjenje je kompenzirano povećanjem doprinosa za penzijsko/mirovinsko osiguranje za 2 pp. Dodatne pro-mjene predstavljene su u strukturi doprinosa za so-cijalno osiguranje u 2014. godini (stopa doprinosa za penzioni/mirovinski fond je povećana, dok je stopa dopri-nosa za zdravstveno osiguranje smanjena) ali sa ukupnim neutralnim efektom. Samo se 2019. godine dogodila stvarna promjena u kumulativnoj stopi doprinosa otpisi-vanjem dijela doprinosa za nezaposlene koju snose po-slodavci, a stopa doprinosa je smanjena za 0,75 pp, sa 37,8% na 37,05%.65

4.2. Regulatorni intenzitet i poslovno okruženje

Rigidni, zastarjeli i/ili neučinkoviti propisi takođe predstavljaju važnu logičku podlogu za izbjegava-nje formalne sfere djelovanja. Na primjer, komplek-sne birokratske procedure koje oduzimaju puno vremena donose dodatne troškove, dok se istovremeno percipira-

63 Poreskauprava RH. (2019). Porezne promjene od 1. siječnja 2019 [Changes in the tax system as of 1 January 2019].64 Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019.65 Ibid.66 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions, str. 6.67 Svjetskabanka. (2020). Doing Business 2020: Comparing Business Regulation in 190 Economies. Schwab, K. (2019). The Global Competitiveness Report 2019. Miller, T., Kim,

A. B., Roberts, J. M., & Tyrrell, P. (2019). Highlights of the 2019 Index of Economic Freedom.

ju kao nepotrebne i besmislene iz perspektive učesnika u ekonomskom rastu, čime se potiče sakrivanje određenih ekonomskih aktivnosti od nadležnih organa. Pored toga, ako su propisi zastarjeli i ne prate tehnološki napredak na adekvatan način, poslovni subjekti će potražiti način da minimaliziraju ograničenja tako što će utvrditi paralelne prakse ili kanale trgovine. Na isti način, propisi koji završa-vaju proceduralnom neefikasnišću i/ili usporavaju proces registracije poslovnog subjekta takođe guraju učesnike u sivu zonu poslovanja. Ako propisi ograničavaju ekonom-ske slobode, učesnici na tržištu mogu biti obeshrabreni da otkrivaju neke od aktivnosti kojima se bave. U tom smislu, „države koje imaju mnoštvo propisa također imaju ten-denciju višeg udjela sive ekonomije u ukupnom BDP-u“66.

Posmatrane države karakteiziraju relativno rigidni i neučinkoviti propisi u oblasti lakoće poslovanja, gdje je Srbija relativno najbolje, a BiH najlošije pozi-cionirana u regionu. Iz Izvještaja o lakoći poslovanja koji je sačinila Svjetska Banka za 2020. godinu (Doing Business 2020), i čiji su rezultati predstavljeni na Slici 22, Srbija za-uzima 44. mjesto, Crna Gora 50., Hrvatska 51., dok BiH značajno zaostaje na 90. mjestu. Od sve četiri posmatra-ne države, samo je Srbija popravila svoje mjesto u indika-toru Lakoća poslovanja ( Ease of Doing Business – EODB) u periodu 2016–2020, dok su ostale tri zabilježile dodatni pad. Slična situacija je i sa Globalnim izvještajem o konku-rentnosti za 2019. godinu (Global Competitiveness Report 2019) u kojem je u posmatranim državama prepoznato prisustvo regulatornih prepreka za poslovanje. I dok su Srbija i Crna Gora prepoznate kao povoljnije ekonomije u smislu upravnih zahtjeva, čime su zauzele mjesto u dru-goj kvintili, Hrvatska je smještena u trećoj a BiH u četvrtoj kvintili država prema ovom kriteriju (vidi Tabelu 6). Još više zabrinjava pozicija koja pokazuje nivo regulatornog opte-rećenja na ekonomiju države gdje su Hrvatska i Srbija na samom dnu liste (vidi Tabelu 6). Srbija je također relativ-no nisko pozicionirana (95. mjesto), dok Crna Gora stoji komparativno mnogo bolje u ovom području (32. mjesto). Na kraju, Indeks ekonomskih sloboda (Index of Economic Freedoms) klasificira posmatrane države među umjere-no slobodne (treća grupa), gdje je Srbija značajno ispred ostalih posmatranih država (Tabela 6).

Tabela 6. Pregled regulatornog intenziteta u posmatranim državama u istaknutim studijama poslovnog okruženja67

Država

Globalni izvještaj o konkurentnosti

Indeks ekonomske slobode 2019Lakoća poslovanja

Dinamika poslovanja: upravni zahtjevi Teret propisa

Pozicija / 190

Ocjena 0 – 100 (najbolje)

Pozicija/ 141


Pozicija/ 141


Pozicija /180


Bosna i Hercegovina 90 65,4 102 61,8 137 18,4 83 61,9Hrvatska 51 73,6 64 71,8 139 15,8 86 61,4Crna Gora 50 73,8 39 79,9 32 50,0 92 60,5Srbija 44 75,7 42 78,8 95 34,9 69 63,9

35

Mnogi autori smatraju lošu poslovnu klimu važnim pokretačem sive ekonomije u posmatranim država-ma.68 Prekomjerno reguliranje jedan je od najvećih izazova u ovom pitanju, „i uglavnom je u vezi sa registracijom, licen-ciranjem i implementacijom režima dozvola”69. Pored toga, mnoge propise prate duge i trome procedure koje naruša-vaju očekivani tok procesa registracije i vođenja poslovnog subjekta. Iz tog razloga „poduzetnici se upuštaju u nefor-malno umrežavanje u različite svrhe, što je najvažnije da bi riješili poslovna pitanja proizašla iz formalne institucionalne nesposobnosti i procedura koje samo oduzimaju dragocje-no vrijeme”70. Ipak, mnogi poduzetnici koriste neformalno djelovanje kao strategiju za smanjenje troškova čime si po-većavaju profit i narušavaju princip zdrave konkurencije.

68 Npr., Shentov, O., Stefanov, R., & Todorov, B. (2016). Shadow Power: Assessment of Corruption and Hidden Economy in Southeast Europe; Efendić, A., &Ledeneva, A. (2018). There is no free (informal) lunch: Cost of informal networking in the Western Balkans.

69 Shentov, O., Stefanov, R., & Todorov, B. (2016). Shadow Power: Assessment of Corruption and Hidden Economy in Southeast Europe, str. 24. 70 Efendić, A., &Ledeneva, A. (2018). There is no free (informal) lunch: Cost of informal networking in the Western Balkans.71 Vidi: Ibid. 72 Vidi: Efendić, N., Pašović, E., &Efendić, A. (2018). Understanding the informal economy in practice - evidence from Bosnia and Herzegovina. Financial Internet Quarterly

“e-Finanse”, 14(4).73 World Bank. (2020). Doing Business 2020: Comparing Business Regulation in 190 Economies.

Barijere ulasku na tržište i visoki troškovi pokreta-nja i vođenja poslovanja guraju poduzetnike u sivu ekonomiju u najranijoj fazi uspostavljanja poslova-nja.71 Sa Slike 22 je očigledno da posmatrane države ima-ju veoma lošu ocjenu u oblasti pokretanja posla. U tom smislu, mnogi poduzetnici vjerovatno pokreću svoj posao u sivoj ekonomiji i formaliziraju ga samo kada osiguraju održivost, ne samo zbog visokih troškova registracije već i zbog lakoće zatvaranja kompanije koja ne donosi profit.72 Ipak, i kada su registrovani, poslovni subjekti obično pro-vode dio aktivnosti u sivoj ekonomiji da bi snizili troškove poslovanja ili izbjegli ograničenja i teret propisa.

Slika 22. Ocjena prema Izvještaju o lakoći poslovanja za 2020. godinu po indikatoru (pozicija)73

Rješavanjeproblema

nesolventnosti

Prekograničnatrgovina

Plaćanje poreza

Zaštita manjinskih investitora

Dobijanje kredita

Registriranje nepokretnosti

Dobivanje priključka

za električnu energiju

Izdavanje građevinskih

dozvola

Pokretanje posla

Pozicija Izvršenjeugovora

200

180

160

140

120

100

80

60

40

20

0


Posmatrane države su u skorije vrijeme malo toga uradile na području poboljšavanja poslovne klime. Jedina država koja je poboljšala svoju poziciju na Doing Business listi u periodu 2016–2020 je Srbija. Popravila je rezultat za 7,3 boda i popela se za 15 mjesta (vidi Tabelu 7). Ipak, pozicija u EODB indikatoru u ostale tri države malo se poboljšala u poređenju sa 2016. godinom, što ukazuje da okruženje koje stvaraju politike za poslovanje ne po-staju lošije, već stagniraju u proteklim godinama, a niže pozicije samo su odraz poboljšanja koje su druge države uvele u međuvremenu.

Tri države pokazale su lošije rezultate u indikatoru Pokretanje posla, dok je Srbija malo popravila svo-ju poziciju (vidi Sliku 23). Pored toga, Hrvatska i Crna Gora lošije su pozicionirane u oblasti plaćanja poreza u posmatranom periodu, BiH je napravila umjereni po-mak, dok je Srbija značajno poboljšala okvir politika u ovoj oblasti. Prema izvještaju Svjetske Banke o plaćanju poreza za 2018. godinu, promjene uvedene u Srbiji donijele su značajna poboljšanja, npr. značajno smanjene troškove oporezivanja (tj. vrijeme koje poslovni subjekti potroše na poreze je smanjeno sa 279 sati godišnje, koliko je zabilje-ženo 2013. godine, na 226 sati).

36

Tabela 7. Komparativni pregled bodova i pozicije u indikatoru Lakoća poslovanja za posmatrane države u izvještajima Doing Business 2020 i Doing Business 201674

Država

2016 2020 Razlika: 2016–2020

Bodovi Pozicija / 189 Bodovi Pozicija / 190Promjena u bodovima

Promjena u poziciji

BiH 63,7 79 65,4 90 + 1,7 - 11

Hrvatska 72,7 40 73,6 51 + 0,9 - 11

Crna Gora 71,9 46 73,8 50 + 1,9 - 4

Srbija 68,4 59 75,7 44 + 7,3 +15

Slika 23. Promjene u bodovima u indikatoru Lakoća poslovanja prema glavnim indikatorima (oblasti politika) u periodu 2015–2019 (DB 2016 i DB 2020)

Rješavanjeproblema

nesolventnosti

Prekograničnatrgovina

Izvršenjeugovora

Plaćanjeporeza

Zaštitamanjinskihinvestitora

Dobijanjekredita

Registrovanjeimovine

Dobijanjepriključka

za el. Energiju

Dobijanjegrađevinske

dozvole

Pokretanjeposla

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

BiH -3,5 -2,9 19 2,1 0 -0,7 2,9 -3,6 2,1 1,8Hrvatska -0,9 -4,9 11,1 7,6 -5 5 -1,2 -5,3 0 2,6Crna Gora -3,4 7,5 17,8 0 0 -1,3 -1,9 0 3,2 -2,1Srbija 0,4 23,8 -2,8 4,8 5 15 13,4 2,8 1,5 8,5

74 Svjetska Banka. (2016). Doing Business 2016: Measuring Regulatory Quality and Efficiency. Svjetska Banka. (2020). Doing Business 2020: Comparing Business Regulation in 190 Economies.

75 Vidi npr.: Franic, J., & Williams, C. C. (2014). Undeclared work in Hrvatska: A baseline assessment. GREY Working Paper No. 2.

Dodatna prepreka formalizaciji je rigidno radno za-konodavstvo, naročito u Hrvatskoj i BiH. Oba analizi-rana indeksa, fleksibilnost tržišta rada prema Globalnom izvještaju o konkurentnosti za 2019. godinu i slobode prema Indeksu ekonomskih sloboda iz iste godine, vode ka sličnim zaključcima na ovom polju. Crna Gora pokazu-je značajno bolje rezultate u obje procjene u odnosu na ostale tri države (Tabela 8). Sa druge strane, rigidnost tr-žišta rada naročito je vidljiva u Hrvatskoj. Ova država ima najniži broj bodova u oblasti Radnih sloboda (44,0) među posmatranim državama, i znatno je ispod srednje vri-jednosti među državama koje su posmatrane u Indeksu ekonomskih sloboda (59,9). U isto vrijeme, Hrvatska zau-zima i najnižu poziciju (117. od 141) od sve četiri države u Indeksu globalne konkurentnosti. BiH zauzima samo

malo bolju poziciju na 107. mjestu. Srbija se može smatra-ti državom koja ima umjerenu rigidnost propisa u oblasti rada (Tabela 8).

Rigidnost se naročito manifestuje kroz visoke troš-kove zapošljavanja radnika, ali je povezana i sa kompleksnim procedurama otpuštanja.75 To je naro-čito relevantno u slučaju Hrvatske i BiH, koje su pozicioni-rane nisko, na samom dnu liste od 141 zemlje (136. i 130. mjesto ponaosob). Imajući to u vidu, ne iznenađuje da mnogi poslodavci u ovim državama traže strategije kojim bi nadmudrili sistem, pri čemu je (djelimično) neprijavljeni rad jedan od najčešćih izbora. U proteklim godinama vla-sti su usvojile neke promjene politika sa ciljem poboljšanja učinkovitosti tržišta rada.

37

Sve četiri države su proteklih godina ulagale neke napore u promjene propisa u oblasti rada, ali čini se da su ukupni rezultati i učinjeni progres različiti. Ako analiziramo taj aspekt na osnovu Globalnog izvješta-ja o konkurentnosti, možemo primjetiti da su tri države Jugoistočne Europe popravile svoju poziciju u indikatoru

76 Miller, T., Kim, A. B., Roberts, J. M., & Tyrrell, P. (2019). Highlights of the 2019 Index of Economic Freedom. Schwab, K. (2015). The Global Competitiveness Report 2015–2016. Schwab, K. (2019). The Global Competitiveness Report 2019.

77 Schneider, F., &Buehn, A. (2012). Shadow Economies in Highly Developed OECD Countries: What Are the Driving Forces?78 Vidi: Johnson, S., Kaufmann, D., &Zoido-Lobaton, P. (1998). Corruption, Public Finances and the Unofficial Economy.Dreher, A., & Schneider, F. (2010). Corruption and

the shadow economy: an empirical analysis. Public Choice; Schneider, F., &Buehn, A. (2012). Shadow Economies in Highly Developed OECD Countries: What Are the Driving Forces?

Fleksibilnost tržišta rada; Srbija i Crna Gora učinile su ve-liki skok na listi, dok se pozicija Hrvatske značajno pogor-šala u periodu 2015–2019 (vidi Tabelu 8). Čini se da su procedure zapošljavanja i otpuštanja ojačane u Crnoj Gori i Srbiji u posmatranom periodu, dok je u Hrvatskoj i BiH zabilježen pad u broju bodova i poziciji (Tabela 8).

Tabela 8. Pregled rigidnosti propisa u oblasti rada u posmatranim državama prema Globalnom indeksu o konkurentnosti za 2019. godinu i Indeksu ekonomskih sloboda za 2019. godinu76

Država

Fleksibilnost tržišta rada prema Globalnom izvještaju o konkurentnosti za 2019. godinu Radne slobode prema Indeksu ekonomske slobode za 2019. godinuUkupna pozicija Prakse zapošljavanja i otpuštanja radnika

2015 pozicija/140

2019 pozicija/141

2015 pozicija/140

2015 ocjena 1 – 7 (najbolje)

2019 pozicija/141

2019 Ocjena 1 – 7 (najbolje)


BiH 131 107 122 3,1 130 2,9 67,0

Hrvatska 105 117 129 2,8 136 2,6 44,0

Crna Gora 74 23 72 3,8 49 4,1 73,4

Srbija 118 53 111 3,3 56 4,0 67,4

Možemo zaključiti da, osim u slučaju Srbije, vlasti ulažu nedovoljno napora u rješavanju problema lošeg poslov-nog okruženja i rigidnost propisa u oblasti rada, koji su jedni od pokretača sive ekonomije, ali i korijen tromog ekonomskog rasta u posmatranom regionu.

4.3. Kvalitet institucija: zadovoljstvo vlastima i javnim uslugama

Kvalitet javnih institucija igra značajnu ulogu u ra-zvoju sive ekonomije. Vladavina zakona, zdrave javne politike, transparentna i efikasna vlast i kvalitet pružanja javnih usluga su nužni preduslovi za učinkovitu tržišnu ekonomiju. U tom smislu, neformalno djelovanje odvija se kao reakcija na nesposobnost javnih institucija da stvore pogodne uslove za efikasno funkcionisanje tržišne ekono-mije.77 U studijama se navodi da je veliko prisustvo korup-tivnog ponašanja među vladinim dužnosnicima i državnim službenicima u vezi sa velikom sivom ekonomijom, naro-čito u bivšim komunističkim državama i državama gdje su prihodi radnika niski.78 Sa druge strane, jaka vladavina za-kona i suzbijanje provođenja diskrecionih politika i mjera

stvaraju pogodnosti za formaliziranje i obeshrabruju rad u sivoj ekonomiji. Vlasti bi trebale da pružaju prikladne javne usluge jer će u protivnom građani doživljavati da je povrat na plaćene poreze nizak i dovesti u pitanje svrhu prijavljivanja poreza.

Kvalitet institucija u posmatranim državama je ge-neralno nizak do srednji. Prema Globalnom izvještaju o konkurentnosti za 2019. godinu, BiH zauzima 114. mje-sto od 141 države u ukupnom kvalitetu institucija. Ostale tri države nalaze se negdje u sredini. Crna Gora zauzima najbolju poziciju na 53. mjestu. Uz izuzetak Crne Gore, dr-žave su jako slabo ocjenjene u oblasti efikasnosti pravnog okvira u zahtjevnim zakonskim propisima (vidi Tabelu 9), koja mjeri koliko je lako privatnim poslovnim subjektima da zahtjevaju radnje i/ili propise vlasti kroz pravni sistem. BiH i Hrvatska se nalaze na samom dnu liste. Sve četiri države su ocjenjene slično u oblasti osiguranja stabilnosti vladinih politika za poslovanje (Tabela 9). Posmatrane države pripa-daju grupi srednje pozicioniranih zemalja u oblasti učesta-losti korupcije. BiH i Srbija su u ovoj oblasti pokazale najsla-bije rezultate u poređenju sa ostale dvije države.

38

Tabela 9. Pregled učinka javnih institucija u posmatranim državama (pozicija) prema odabranim indikatorima iz Globalnog izvještaja o konkurentnosti za 2019. godinu79

Država Institucije (ukupna pozicija)

Efikasnost pravnog okvira u zahtjevnim zakonskim propisima

Učestalost korupcije

Osiguranje stabilnosti vladinih politika

Prava vlasništva

BiH 114 139 77 137 131

Hrvatska 77 138 54 132 111

Crna Gora 53 46 58 47 72

Srbija 75 94 75 92 106

79 Schwab, K. (2019). The Global Competitiveness Report 2019.80 Mujarić, M. (2017). Institutional perspective of Bosnia and Herzegovina’s tourism sector: The missing ingredient.81 Efendić, N., Pašović, E., &Efendić, A. (2018). Understanding the informal economy in practice - evidence from Bosnia and Herzegovina. Financial Internet Quarterly

“e-Finanse”, 14(4).82 European Commission. (2019c). Standard Eurobarometer 91. Public opinion in the European Union. European Commission. (2017). Standard Eurobarometer 88. Public

opinion in the European Union.83 Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions.

Rezultat je da zadovoljstvo i povjerenje javnosti u institucije slabi u posmatranim državama. U nekim studijama se navodi da institucijama u BiH nedostaje kre-dibilitet i socijalno priznanje, i navodi se da je nedostatak povjerenja u formalne institucije ono što građane navodi da se pouzdaju u neformalnosti.80 Ovu tvrdnju dodatno podupiru empirijski nalazi prema kojima više od 60% gra-đana nema povjerenje u vlasti u BiH.81 Slični nalazi dostu-pni su i za Hrvatsku. Na primjer, prema anketi o javnom mnijenju u EU Standard Eurobarometer koja je provedena 2019. godine, samo 13% građana vjeruje centralnoj vla-sti i državnom parlamentu, dok je samo jedan od četiri sretan radom javne uprave.82 Prema nekim dokazima, i u Crnoj Gori postoji veliko nepovjerenje prema vlastima i ta-kav stav negativno utiče na spremnost građana da prijave neformalno djelovanje.83 Naime, 10% populacije radnika u Crnoj Gori ne bi prijavilo neprijavljene aktivnosti zbog nedostatka povjerenja u institucije.

Da bi se razumjela uloga zadovoljstva institucijama u ra-zvoju i održavanju sive ekonomije, učesnici u anketi su tre-bali da ocijene do kojeg nivoa su zadovoljni radom vlasti i kvalitetom javnih usluga na skali 1–10 gdje viša vrijednost predstavlja veći nivo zadovoljstva.

Zadovoljstvo institucijama je u posmatranim drža-vama relativno nisko, što sugerira da prkos pred-stavlja važno objašnjenje činjenice da građani ovih država uzimaju učešće u neformalnim aktivnosti-ma. Građani posmatranih država više su zadovoljni pru-ženim javnim uslugama nego radom i učinkovitosti vlada-jućih elita (vidi Sliku 24), osim u slučaju gdje je situacija upravo suprotna, dok je u Crnoj Gori oboje jednako vrijed-novano. U Hrvatskoj je zabilježen najniži nivo zadovoljstva vlastima i kvalitetom javnih usluga (prosječne stope su 3,4 i 3,8 ponaosob).

Slika 24. Zadovoljstvo vlastima i kvalitetom institucija (srednja vrijednost); 1 – potpuno nezadovoljan, 10 – veoma zadvoljan (Istraživanje CPU, 2019)

0

1

2

3

4

5

6

4,5

3,63,4

5,4 5,5

4,64,2

3,8

5,45

Zadovoljstvo kvalitetom javnih usluga

Zadovoljstvo državnim vlastima


Iz tog razloga, nije iznenađenje da građani smatraju poreze relativno visokim u odnosu na količinu i kva-litet javnih usluga koje koriste. Naime, kada su ispita-nici trebali da iznesu mišljenje na skali 1-10 gdje su više vrijednosti predstavljale veći nivo disproporcije između obaveza i primljenih benefita, građani u posmatranim dr-žavama procijenili su da su porezi visoki, uz ocjenu izme-đu 7 u Crnoj Gori i 7,9 u BiH i Srbiji (vidi Sliku 25). Drugim riječima, građani vjeruju da ne dobijaju kompenzaciju za svoj doprinos državnom novčaniku. Važno je primijetiti da ovaj nalaz ne odgovara u potpunosti gornjoj slici. Građani koji su procjenjivali kvalitet javnih usluga kao niži u pore-đenju sa ostalima također su i naveli da su poreske sto-pe opravdane, za razliku od građana u državama koji su

39

ocijenili kvalitet javnih usluga boljim i obrnuto. Primjera radi, građani Hrvatske su najviše nezadovoljni kvalitetom javnih usluga, dok istovremeno smatraju relativno visok nivo oporezivanja opravdanim, u poređenju sa neponde-riranim prosjekom u posmatranim državama. Situacija je suprotna u slučaju Srbije, gdje je zadovoljstvo javnim uslu-gama iznad regionalnog prosjeka, ali građani ipak smatra-ju da je nivo oporezivanja manje opravdan (vidi Sliku 25).

Zanimljivo je da je nezadovoljstvo povratom na po-reze u smislu kvaliteta javnih usluga u pozitivnoj korelaciji sa nepodržavanjem prevara prilikom pla-ćanja poreza kada se ukaže šansa za to. Drugim rije-čima, u državama gdje građani smatraju da je disbalans između nivoa oporezivanja i kvaliteta javnih usluga veliki, takođe postoji izraženije neodobravanje poreskih prevara (vidi Sliku 25). To ukazuje na činjenicu da poreski moral u tim državama nije samo proizvod zadovoljstva vlastima i javnim institucijama, nego ga je potrebno sagledati kao širi i kompleksniji fenomen (za više nalaza o poreskom moralu vidi poglavlje 4.4.).

Slika 25. Stavovi prema poreskom opterećenju i izbjegavanju poreza (srednje vrijednosti); lijeva osa: 1 – porezi su jako niski, 10 – porezi su jako visoki (u poređenju sa količinom i kvalitetom korištenih javnih usluga); desna osa: 1 – uvijek može biti opravdano, 10 – nikada ne može biti opravdano (Istraživanje CPU, 2019)

6,4

6,6

6,8

7,0

7,2

7,4

7,6

7,8

8,0

6,4

6,6

6,8

7,0

7,2

7,4

7,6

7,8

8,0

7,9 7,9

Opravdanje prevara prilikom plaćanja poreza kada se pojedincu ukaže šansa (desna osa)

Nivo oporezivanja u poređenju sa kvalitetom javnih usluga (lijeva osa)


7,5

7,17

Ipak, nizak nivo pohvala javnih institucija/usluga predstavlja motivaciju ljudima da rade u sivoj eko-nomiji smatrajući da je smisao svrhe prijavljivanja

84 Vidi: Feld, L. P., & Frey, B. S. (2007). Tax Compliance as the Result of a Psychological Tax Contract: The Role of Incentives and Responsive Regulation. Law & Policy, 29(1).

85 Vidi: Torgler, B. (2006). The importance of faith: Tax morale and religiosity. Journal of Economic Behavior & Organization, 61(1); Torgler, B., & Schneider, F. (2006). What Shapes Attitudes Toward Paying Taxes? Evidence from Multicultural European Countries.; Lago, I., & Lago-Peñas, S. (2008). The Determinants of Tax Morale in Comparative Perspective: Evidence from a Multilevel Analysis. SSRN Electronic Journal.

86 Žukauskas, V. (Ed.). (2018). Shadow Economy: Understanding Drivers, Reducing Incentives.87 Ibid., str. 16.88 Pašović, E., & Efendić, A. S. (2018). Informal Economy in Bosnia and Herzegovina - An Empirical Investigation. South East European Journal of Economics and Business,

13(2).89 Franic, J., & Williams, C. C. (2017). Illegitimate economic practices in Hrvatska. Findings from a representative survey of 2,000 citizens. GREY Working Paper

No. 9.90 Vidi: Ibid.

poreza u takvom okruženju niži. U tom smislu, kada procjenjujemo glavne razloge zašto ljudi rade bez ugovo-ra o zaposlenju ili na ugovor, uz dio plaće isplaćen u ko-verti, koji iznosi 12% (Srbija) i 17% (Crna Gora), građani smatraju da nema smisla plaćati poreze jer su vladine usluge nedovoljne i loše. Iako je ovaj razlog rangiran na četvrto mjesto, udio ljudi koji ga smatraju pokretačem ne-formalnog rada nije zanemariv.

4.4. Poreski moral: opravdavanje aktivnosti u sivoj ekonomiji

Uz institucionalno (ne)podsticanje rada u sivoj eko-vomiji, poreski moral društva također igra vitalnu ulogu u donošenju odluke da se zaobiđu formalne procedure. Ako osoba radi u okruženju u kojem je oprav-davanje neformalnog djelovanja predominantno ponaša-nje, tada postoji veća vjerovatnoća da će se on(a) bezbrižno početi baviti neformalnim aktivnostima. U tom smislu, ljudi mogu da se ponašaju na suprotan način u relativno slič-nim institucionalnim okvirima i poreskom okruženju ako je nivo opravdavanja neformalnog djelovanja različit u druš-tvima kojim pripadaju. Iako su kvalitet i efikasnost javnog sektora neki od ključnih faktora koji utiču na poreski moral u društvu (tzv. psihološki poreski ugovor84), nisu jedina de-terminanta. Kulturne norme i mainstream filozofija društva, patriotizam, povezanost sa društvom/nacijom, historijske prilike i sl. takođe utiču na vrijednosti i nivo opravdavanja neformalnog djelovanja85. Sa druge strane, veća učestalost neformalnog ponašanja vodi ka višem nivou opravdavanja zbog postojanja ličnog iskustva.86 To stvara „opasnu pozitiv-nu povratnu petlju“, što znači da „veća učestalost sive eko-nomije vodi ka većem opravdavanju, a veće opravdavanje stvara bolje uslove za rast sive ekonomije”87.

Postojeći dokazi ukazuju na nizak poreski moral u posmatranim državama. Na primjer, prema istraži-vanju provedenom na 1.246 ispitanika 2017. godine, 42% domaćinstava i 41% poduzetnika u BiH opravdavaju do nekog nivoa izbjegavanje plaćanja poreza.88 Slični su i na-lazi studije iz 2015. godine prema čijim nalazima visok po-stotak građana Hrvatske ima blagonaklone stavove prema različitim vidovima neplaćanja poreza.89 Nivo odobravanja je naročito izražen u slučaju rada člana domaćinstva bez prijave, imajući u vidu da je polovina građana Hrvatske pro-tiv takvog ponašanja. Samo tri od četiri građanina Hrvatske su protiv prevara u vezi sa prijavom dohotka od plaćenog zaposlenja i samozapošljavanja, dok jedan od dvadeset smatra da je takvo ponašanje razumljivo. Iako uz manji nivo podrške, drugi vidovi neprijavljenog rada analizirani u ovoj studiji su takođe vrlo prihvatljivi u očima mnogo stanovnika Hrvatske.90 Crna Gora se takođe bori sa niskim poreskim moralom. Neki dokazi bazirani na anketi sugerišu da 80%

40

radnog stanovništva smatra neprihvatljivim neplaćanje po-reza i doprinosa, ali bi više od polovine građana izbjeglo pri-javljivanje neformalnog rada nadležnim institucijama kada bi znali za njegovo postojanje.91 Ne postoje skoriji empirij-ski podaci o stavovima prema izbjegavanju i/ili zaobilaženju poreza među građanima Srbije, ali djelimični podaci sugeri-šu da je situacija slična kao u ostale tri države.92

Da bi se dobio sveobuhvatan uvid u poreski moral građa-na, učesnici u anketi koja je provedena za potrebe ovog istraživanja su trebali da izjave u kojoj mjeri opravdava-ju određene aktivnosti u sivoj ekonomiji i ukupne prakse izbjegavanja poreza.

91 Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions.92 Za diskusiju poreskog morala i poreske usklađenosti u Srbiji vidi: Ranđelović, S. (2016). How to Boost Tax Compliance and Tax Morale in Srbija? Ekonomika preduzeća,

65.

Nalazi ukazuju da nezanemariv broj građana oprav-dava aktivnosti trgovine na sivom tržištu. Iako je ve-ćina populacije posmatranih država djelimično ili potpuno protiv takvih praksi, u prosjeku ih četvtina do neke mjere opravdava kupovinu robe ili usluga od legalnog prodava-ča znajući da ne prijavljuje prihod, (vidi Sliku 26). Da bu-demo precizni, između 17,8% (Srbija) i 31,4% (Crna Gora) građana opravdava neformalna plaćanja legalno proizve-dene robe i usluga. Važno je naglasiti da u prosjeku oko 4,5% svesrdno odobravaju ovakve prakse (vidi Sliku 26). Ipak, više od polovine populacije u Hrvatskoj i Srbiji (53,5% i 54,4% ponaosob), 45,5% u BiH i 35,4% u Crnoj Gori nika-ko ne opravdava takve aktivnosti.

Slika 26. Stavovi prema neformalnoj kupovini legalne robe/usluga od legalno registriranih pužaoca (prodavač ne prijavljuje plaćanje), % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

47,2

45,5

53,5

35,4

54,4

22,3

23,8

17,3

26,9

20,9

20

22,3

17,8

25,9

14,3

4,5

4,1

4,9

5,5

3,5

6

4,4

6,5

6,3

6,9Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

NZ/Odbija odgovor

U potpunosti opravdava

Uglavnom opravdava

Uglavnom ne opravdava

Nikako ne opravdava

Uprkos manjoj podršci, krijumčarenje i vezane neza-konite aktivnosti također nailaze na dopuštanje od strane mnogo građana u posmatranim državama. Ako posmatramo neponderirani prosjek u posmatranim državama, možemo primjetiti da 19,2% građana oprav-dava uključivanje u krijumčarenje, nezakonitu proizvod-nju i prodaju cigareta, alkoholnih proizvoda i goriva (vidi

Sliku 27). Postotak građana koji opravdavaju takve neza-konite aktivnosti varira od 12,6% u Srbiji do 28,9% u Crnoj Gori. Nasuprot situaciji u ostalim državama, u Hrvatskoj je malo viši postotak onih koji svesrdno odobravaju krijum-čarenje i vezane nezakonite aktivnosti (5,3%) u poređenju sa neformalnim plaćanjima (4,9%).

Slika 27. Stavovi prema krijumčarenju, nelegalnoj proizvodnji ili prodaji cigareta, alkoholnih proizvoda i goriva, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

54,8

56,2

57,4

40,5

64,9

19,2

21,4

14,6

25

15,7

16,4

14,4

16,4

24,5

10,1

4

3,8

5,3

4,4

2,5

5,7

4,2

6,3

5,6

6,7

NZ/Odbija odgovor


Uglavnom opravdava


Nikako ne opravdava

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

41

Tendencija opravdavanja je slična, čak i viša u sluča-ju učestvovanja u sivom tržištu rada, naročito u po-gledu djelimično neprijavljenog rada. Između 16,5% (Srbija) i 34,4% (Crna Gora) građana opravdava neprijav-ljeni rad (vidi Sliku 28). Hrvatska i Crna Gora imaju veći udio građana koji u potpunosti opravdava takvo ponaša-nje (6,1% i 7,2% ponaosob) u poređenju sa ostale dvije države (2,9% u Srbiji i 3,3% u BiH). Problem prilično niskog poreskog morala je čak i bolje vidljiv na primjeru stavova prema djelimično neprijavljenom radu. Kao što se može primijetiti na Slici 29, djelimično neprijavljivanje plaće osu-đuje manje od polovine populacije sve četiri posmatrane države. Između 19,4% (Srbija) i 34,9% (Crna Gora) građa-

na opravdava skrivanje dijela plate od nadležnih organa. Tendencija pokazivanja naklonosti prema učestvovanju u sivoj ekonomiji može se djelimično objasniti visokim po-stotkom populacije uključenim u neformalne aktivnosti, znajući da su oni koji su uključeni u neformalno djelovanje skloni njegovom opravdavanju. Pored toga, ukupni nalazi koji ukazuju da su stanovnici posmatranih država naklo-njeni ka opravdavanju djelimično neprijavljenog rada ta-kođer ukazuju na činjenicu da je sakrivanje dijela prihoda vjerovatno percipirano kao praksa koju nameću poslo-davci kao razumnu strategiju osiguravanja viših prihoda (vidi poglavlje 4.3).

Slika 28. Stavovi prema potpuno neprijavljenom radu (rad bez formalnog ugovora o radu), % populacuje (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

51,2

52

57,3

37,8

57,8

19

20,8

13,4

23

18,7

19,4

19,7

16,9

27,2

13,6

4,9

3,3

6,1

7,2

2,9

5,5

4,2

6,3

4,7

7Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

NZ/Odbija odgovor


Uglavnom opravdava


Nikako ne opravdava

Slika 29. Stavovi prema djelimično neprijavljenom radu (rad na ugovor o radi, dio plaće isplaćen u koverti), % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

46,7

45,7

51,7

35,4

53,9

20,7

23

15,2

25,1

19,6

21,2

21,3

19,8

27,8

15,8

5,8

5,9

6,5

7,1

3,6

5,7

4,2

6,8

4,6

7,1Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

NZ/Odbija odgovor


Uglavnom opravdava


Nikako ne opravdava

42

Relativno dosljedni nalazi dobijeni su kada su ispita-nici trebali procijeniti da li bi bilo opravdano varati u pogledu plaćanja poreza kada bi se ukazala šansa. Većina populacije protivi se izbjegavanju plaćanja poreza, ali opet postoji nezanemariv postotak onih koji opravdavaju ovaj tip nezakonitog ponašanja. Značajan postotak populacije, od 31,2% u Crnoj Gori do

43,1% u Srbiji je čvrsto uvjeren da se izbjegavanje plaćanja poreza ni u kom pogledu ne može opravdati. Ipak, svaki peti građanin BiH i Hrvatske (tj. 18,4% i 19,9% ponaosob), svaki četvrti građanin Srbije (22,6%) i skoro svaki treći gra-đanin Crne Gore (30,8%) će opravdavati praksu neprijavlji-vanja poreza do određene mjere (vidi Sliku 30).

Slika 30. Stavovi prema varanju prilikom plaćanja poreza kada se za to ukaže prilika, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

38,2

37,6

41,1

31,2

43,1

8,2

10,2

8,4

6,5

7,9

10

13,5

7,3

10,6

8,7

7,5

8,3

4,8

8,6

8,4

9,6

9,7

14,1

10

4,8

10

8,9

4,8

15,8

10,2

5

4,8

5,3

6,3

3,6

3,8

3,2

4,1

4,7

1

3,4

2,4

4,3

2,3

4,4Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

10 - Nikada se ne može opravdati

1 - Uvijek se može opravdati

9 8 7 6 5 4 3

NZ/Odbija odgovor

2

Razlike između država po pitanju poreskog morala uglavnom su dosljedne bez obzira na tip aktivnosti u sivoj ekonomiji. Postotak populacije koji oprav-dava neformalno djelovanje najviši je u Crnoj Gori a najniži u Srbiji. Relativno visok udio populacije koji opravdava neformalno djelovanje u Crnoj Gori može se objasniti nivoom učestvovanja u sivoj ekonomiji. Ova drža-va bilježi najveće učešće neformalne kupovine u poređe-nju sa ostale tri države i relativno veliko neformalno tržište rada. Imajući u vidu da će učesnici u sivoj ekonomiji biti naklonjeni opravdavanju takvog nezakonitog ponašanja, prikupljeni rezultati ne predstavljaju iznenađenje.

Stalno nizak postotak populacije koja opravdava neformalno djelovanje u Srbiji je malo teže obja-sniti, imajući u vidu veliku pojavnost sive ekonomi-je u ovoj državi (poglavlje 3) i rašireno vjerovanje među građanima da su porezi visoki u poređenju sa kvalitetom javnih usluga koje koriste (Slika 25, poglavlje 4.3). To je vjerovatno povezano sa osjećajem pripadanja naciji koje je rašireno među građanima Srbije u većoj mjeri nego među građanima ostale tri države (vidi Sliku 31). Ako to posmatramo kao faktor kohezije, onda bi moglo pokretati ljude da više razmišljaju o dobrobiti naci-je gdje ljudi osjećaju veću odgovornost i dužnost plaćanja poreza, makar nominalno. Naša analiza pokazuje statistič-ki značajnu i pozitivnu, ali istovremeno nisku do umjerenu

korelaciju (rs= 0,291; p<0,01) između ove varijable (tj. ni-voa iskazanog osjećaja važnosti pripadanja naciji) i nivoa neodobravanja izbjegavanja plaćanja poreza kada se za to ukaže šansa. Ipak, treba primjetiti da razlika između Srbije i ostale tri države nije velika (0,7 pp).

Slika 31. Stavovi prema važnosti pripadanja naciji, ocjena (srednja vrijednost)

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

8,5

7 7 7,1

7,8

Ocjena (srednja vrijednost)


Skala, 1 – nikako nije važno, 10 – veoma je važno (Istraživanje CPU, 2019)

43

Ipak, manje od polovine građana bi striktno obavlja-lo aktivnosti u formalnoj ekonomiji i kada bi im pri-hodi značajno opali ili se finansijska situacija značaj-no pogoršala (vidi Sliku 32). Građani su više naklonjeni ka formalnom zapošljavanju nego neformalnoj kupovini. Preciznije govoreći, približno tri od deset građana u ovim državama, izuzev Hrvatske gdje je učestalost malo viša (četi-ri od deset građana), predstavlja potencijalno neprijavljenu radnu snagu. U slučaju potražnje, isto je tačno za Hrvatsku

93 Hrvatska lutrija (2019). Nagradna igra “Bez računa se ne računa”.94 NALED. (2019b). Uzmi račun 2018.95 Vlada Republike Srpske (11.7.2019. godine). Održana 28. Sjednica Vlade Republike Srpske.96 Schneider, F., &Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions.

i Crnu Goru (tri od deset građana), dok je u BiH i Srbiji dva od deset građana sa ovakvim tendencijama. Postotak onih koji bi se oduprijeli učestvovanju u sivoj ekonomiji je najveći u BiH a najniži u Srbiji, što je iznenađujuće imajući na umu da je trenutni nivo poreskog morala najviši u Srbiji, kako smo vidjeli ranije u ovom poglavlju. Ipak, ovaj nalaz, pored toga što odražava slabost poreskog morala u posmatranim državama također sugerira da je finansijska situacija važna determinanta vrijednosti vezanih za porez.

Slika 32. Razmišljanje o učestvovanju u sivoj ekonomiji kada bi se dohodak ispitanika drastično smanjio i kada bi se finansijska situacija značajno pogoršala, % populacije( Istraživanje CPU, 2019)

0

10

20

30

40

50

60

47,7

35,941,4 41 41,5

29,233,1

41,335,5 34,8

24,8 24,627,8

31,327,1

9,1

18,6

7,8 6,410,5

NZ/odbija odgovor

Da, razmotrio/la bih kupovinu jeftinije robe od nezakonitih dobavljača ili od zakonitih dobavljača koji ne prijavljuju prihod

Da razmotrio/la bih nezakoniti rad bez ugovora o radu ili na ugovor o radu uz dio plaće u koverti

Ne bih

UkupnoCrna GoraHrvatskaSrbijaBiH

Nalazi o poreskom moralu predstavljeni u ovom poglavlju ukazuju na to da bilo koji poduhvat u smjeru smanjenja sive ekonomije u posmatranim državama teško donosi očekivane rezultate osim ako se ne obradi pitanje visoke stope odobravanja u društvu na adekvatan način.

Poreski moral je kompleksno pitanje i teško se može promijeniti jednostavnim mjerama politika. Zahtjeva poboljšanja u mnogim oblastima, uključujući po-litike oporezivanja i kvalitet institucija. Ipak, vlasti koriste drugačije pristupe i instrumente politika da bi povećale poresku usklađenost i podigle svijest o negativnim po-sljedicama neispunjavanja obaveza i prednostima prijave i plaćanja poreza. Jedna od popularnih mjera u proteklih dvadeset godina je tzv. nagradna igra sa računima ko-jom se stimulira da kupci traže račune prilikom kupovi-ne. Drugim riječima, cilj ove mjere je rješavanje pitanja izbjegavanja plaćanja poreza podizanjem svijesti među građanima i ohrabrivanjem da traže račun za kupljenu robu i usluge. Ovaj način navođenja građana na određe-no ponašanje ne mora nužno da poboljša, ali svakako mi-jenja nedostatak poreskog morala jer mijenja ponašanje građana iz interesa. Ova mjera primjenjena je u mnogim evropskim zemljama.

U nekim od posmatranih država je uvedena ova nagradna igra 2010-ih. Hrvatska je uvela ovu mjeru 2013. godine i od tada se nagradna igra redovno održa-va. Četiri kruga takmičenja organizirana su 2019. godine.93 Nagradna igra sa računima predstavljena je i u Srbiji 2017. i ponovljena 2018. godine94. U Republici Srpskoj, jednom od entiteta u BiH, nagradna igra je uvedena 2019. godi-ne. Vlada Republike Srpske usvojila je Ukaz o pravilima takmičenja u julu 2019. godine.95 Trenutno nije poznato da li će ova mjera nastaviti da se provodi ili je u pitanju bio jednokratni projekat. Slična mjera nije predstavljena u ostalim upravnim jedinicama u BiH, kao ni u Crnoj Gori.

4.5. Odvraćanje: vjerovatnoća otkrivanja i očekivana kazna

Odvraćanje je jedna od najčešće korištenih mjera politika u borbi protiv sive ekonomije. Pretpostavka je da će veća vjerovatnoća otkrivanja neformalnog dje-lovanja i oštrije kazne obeshrabriti djelovanje u sivoj ekonomiji. Ipak, jako je malo empirijskih dokaza koji po-tvrđuju pozitivni uticaj odvraćanja na smanjenje sive eko-nomije.96 Neki izvori navode da „veličina sive ekonomije može uticati na odvraćanje, umjesto da odvraćanje utiče

44

na smanjenje sive ekonomije”97, što se može objasniti rasprostranjenom korupcijom i institucijama narušenim koruptivnim djelovanjem. Ipak, nema sumnje da spozna-ja rizika djelovanja u sivoj ekonomiji utiče na neformalno djelovanje. Ako neko procijeni da potencijalni troškovi otkrivanja takvog djelovanja premašuju korist od skrive-nih aktivnosti, tada je manje vjerovatno da će ta osoba ući u domen sive ekonomije ili je veća vjerovatnoća da će izaći sa sivog tržišta.

Dakle, važnije je razumjeti kako ljudi percipiraju ri-zik razotkrivanja i novčane kazne, umjesto jedno-stavne analize okvira politika u ovom domenu. Da bismo razumjeli na koji način kvalitet odvraćanja poten-cijalno utiče na ponašanje građana u tom smislu, u studiji se istražuje javna percepcija vjerovatnoće otkrivanja rada u sivoj ekonomiji i percepcija težine sankcija u slučaju ot-krivanja od strane nadležnih.

97 Ibid., str. 8.

Iako razlike među posmatranim državama nisu za-nemarive, možemo reći da građani percipiraju da je vjerovatnoća otkrivanja djelovanja u sivoj eko-nomiji, i na sivom tržištu robe, i na sivom tržištu rada, relativno niska. Stoga, postotak građana koji imaju povjerenja u kapacitete i sposobnosti represivnog aparata varira od 9,9% (Hrvatska) do 24,4% (Crna Gora) u slučaju otkrivanja kupovine od neregistriranih pružao-ca, i od 12,4% (Hrvatska) do 27,6% (Crna Gora) u slučaju vjeravatnoće otkrivanja krijumčarenja ili nezakonite pro-izvodnje i prodaje cigareta, alkoholnih proizvoda i gori-va (vidi Sliku 33 i 34). Sa druge strane, postotak građana koji vide te rizike kao niske varira od 57,7% (Hrvatska) do 30,8% (Crna Gora) u prvom slučaju i od 51,1% (Hrvatska) do 29,6% (Crna Gora) u drugom slučaju (vidi Sliku 33 i 34). U skladu s navedenim, možemo reći da se vjeruje da će krijumčari i nezakoniti proizvođači biti lakše uočeni nego kupovina iz nezakonitih izvora u sve četiri države.

Slika 33. Percipirana šansa otkrivanja prilikom kupovine robe ili usluga od neregistrovanog pružaoca, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

18,8

23,1

26,8

8,1

17,6

26

26,1

30,9

22,7

24,5

30,7

32,8

18,6

38,7

32,3

15,2

13,9

9,9

24,4

12,6

9,3

4,1

13,8

6,1

13

NZ/OdbijaodgovorVeoma visokaPrilično visokaPrilično niskaVeoma niska

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

Slika 34. Pecipirana šansa otkrivanja krijumčarenja ili nezakonite proizvodnje i potrošnje cigareta, alkoholnih proizvoda i goriva, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

15,7

22,8

22,3

6,6

11,4

24,6

21,5

28,8

22,9

25,3

31,8

32,5

23,8

36,6

33,9

18,8

18,6

12,4

27,6

16,3

9,1

4,6

12,7

6,2

13

NZ/OdbijaodgovorVeoma visokaPrilično visokaPrilično niskaVeoma niska

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

45

Općenito, građani u posmatranim državama vjeruju da je lakše otkriti neformalno djelovanje na sivom tr-žištu robe/usluga nego na tržištu rada i vjeruje se da je najteže otkriti djelimično neprijavljeni rad. Slična je situacija i na strani potražnje. Građani Hrvatske vjeruju da je najmanja vjerovatnoća otkrivanjane formalnog ili kva-

zi-formalnog rada, dok je najviši udio građana koji vjeruju da je vjerovatnoća relativno visoka u Crnoj Gori (vidi Sliku 35 i Sliku 36). Po pitanju neprijavljenog rada postotak građana koji percipiraju rizik nizak varira od 55,5% u Hrvatskoj do 36,2% u Crnoj Gori, dok je u slučaju djelimično neprijavlje-nog rada od 60% (Hrvatska) do 35,9% (Crna Gora).

Slika 35. Percipirana šansa otkrivanja rada bez ugovora o radu (puni iznos plaće isplaćen u koverti), % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

19,2

25,9

26,1

8,7

16,2

26,2

23,7

29,4

27,5

24,2

29,5

29,4

19,9

35

33,5

17,1

17,3

13

22,6

15,6

8

3,7

11,6

6,3

10,5

NZ/Odbija odgovorVeoma visokaPrilično visokaPrilično niskaVeoma niska

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

Slika 36. Percipirana šansa otkrivanja rada po ugovoru o radu gdje je dio plaće isplaćen u koverti (djelimično neprijavljeni rad), % populacije (istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

22,5

27,9

32,6

9,8

20,3

26,2

25,3

27,4

26,2

26,2

27,5

28,2

18

34,6

29,2

15,1

15

10,3

23,2

11,9

8,6

3,7

11,8

6,3

12,5

NZ/Odbija odgovorVeoma visokaPrilično visokaPrilično niskaVeoma niska

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

46

Javna percepcija kazni za aktivnosti u sivoj ekono-miji potkrijepljuje saznanja o prilično niskom od-vraćanju u posmatranim državama. Između 14,2% (BiH) i 20% (Srbija) građana očekuje da nadležni strogo kažnjavaju kupovinu robe i usluga iz nezakonitih izvora, dok visok postotak populacije (od 34,4% u Srbiji do 57,3% u BiH) predviđa relativno blagu kaznu (Slika 37). Građani

sve četiri države su jednako pesimistični po pitanju oče-kivanih kazni za krijumčarenje i nezakonitu proizvodnju cigareta, alkoholnih proizvoda i goriva. Postotak onih koji vjeruju da bi kazne bile blage varira između 32,6% u Srbiji do 51,5% u BiH, dok je u preostale dvije države oko 2/5 populacije koja ima takve stavove (Slika 38).

Slika 37. Očekivana težina kazne prilikom otkrivanja kupovine robe/usluga od neregistriranog pružaoca, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

18,1

29,4

17

14,6

11,8

26,4

27,9

27,3

27,8

22,6

27,5

23,7

25,8

30

30,5

16,7

14,2

15,5

17,1

20

11,2

4,8

14,4

10,5

15,1

DNZ/Odbija odgovorVeoma strogaPrilično strogaPrilično blagaVeoma blaga

Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno

Slika 38. Očekivana težina kazne prilikom otkrivanja krijumčarenja, nezakonite proizvodnje ili potrošnje cigareta, alkoholnih proizvoda i goriva, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

16,3

26,2

16,6

12,5

10

25,4

25,3

26,2

27,5

22,6

27,3

25,8

25,9

29,2

28,2

20,7

18,1

18,8

19,9

25,7

10,4

4,6

12,6

10,8

13,5Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno


47

Isto je tačno u slučaju očekivane kazne za (djeli-mično) neprijavljeni rad. Skoro polovina populacije u Hrvatskoj i Crnoj Gori (45,1% i 44,4% ponaosob), 35,8% u Srbiji i više od polovice (56,8%) u BiH smatra da će kazne biti ili zanemarive ili prilično blage za radnike koji rade bez ugovora o radu (Slika 39). Situacija je i više zabrinjavaju-ća kada je u pitanju djelimično neprijavljivanje dohotka,

imajući u vidu da postotak populacije koji smatra kazne blagim varira od 38,2% u Srbiji do 60,5% u BiH (Slika 40). Ovaj udio je opet malo iznad polovine u ostale dvije drža-ve. Građani Srbije izgleda da imaju jače mjere odvraćanja, dok građani BiH izražavaju nepovjerenje u vladavinu zako-na u svojoj državi.

Slika 39. Očekivana težina kazne prilikom otkrivanja potpuno neprijavljenog rada, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

19,4

30,9

19,9

14,4

12,9

26

25,9

25,2

30

22,9

25,4

23,1

23,9

28,6

25,7

18,6

16,1

17,4

16

24,9

10,6

4

13,6

10,9

13,6Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno


Slika 40. Očekivana težina kazne prilikom otkrivanja djelimično neprijavljenog rada, % populacije (Istraživanje CPU, 2019)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

20,1

32,2

20,5

14,3

13,8

27,7

28,3

28,3

30,1

24,3

24,8

19,6

24

29

26,4

16,5

15,4

13,9

16,1

20,4

10,8

4,5

13,2

10,5

15,1Srbija

Crna Gora

Hrvatska

BiH

Ukupno


Važno je naglasiti da je veliki udio građana bez odgovora, što je naročito vidljivo na primjeru Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Pošto ovo pitanje ne možemo smatrati osjetljivim, ovako visoka stopa vjerovatno odražava nedostatak zna-nja poreskih obveznika o stvarnoj situaciji na tom polju.

Slabe mjere odvraćanja zajedno sa ostalim prethod-no navedenim faktorima pokretači su neformalnog djelovanja u posmatranim državama. Niska vjerovat-noća otkrivanja i blage kazne za prekršioce, kako smatraju

građani ovih država, podstiču nezakonite radnje u sivoj ekonomiji. Zanimljivo je naglasiti da ukupni rezultat uče-stalosti neformalnog ponašanja, primarno neformalne kupovine i zapošljavanja, nisu u inverznom zavisnom od-nosu sa percipiranom vjerovatnoćom otkrivanja. U Crnoj Gori, gdje je učestalost neformalne kupovine prema re-zultatima istraživanja najveća, i gdje je neformalno zapo-šljavanje relativno visoko, percepcija vjerovatnoće otkriva-nja je također veća u poređenju sa ostalim posmatranim državama. Sa druge strane, u Hrvatskoj, gdje je učestalost

48

neformalne kupovine i zapošljavanja najniža, percepci-ja vjerovatnoće otkrivanja takođe je najniža (vidi Sliku 41 i Sliku 42). Ovako nelogični nalazi također navode na za-ključak da je percipirana vjerovatnoća otkrivanja uzroko-vana učešćem u sivoj ekonomiji, što znači da neformal-no djelovanje čini ljude opreznijim da ne bi bili otkriveni, a ne obrnuto. Ipak, detaljniji uvid u podatke otkriva da, sa

izuzetkom BiH, postoji mali postotak ispitanika koji vjeru-ju da je vjerovatnoća otkrivanja viša među onima koji su uključeni u neformalno djelovanje u poređenju sa onima koji nisu, što ukazuje na to da je neformalno ponašanje povezano sa vjerovanjem da takvo ponašanje neće biti ot-kriveno (vidi Tabelu 10).

Slika 41. Navedena učestalost kupovine iz neregistriranih/nezakonitih izvora (veličina kruga), vjerovatnoća otkrivanja (%) i težina kazne (%) (Istraživanje CPU, 2019)

HrvatskaBiH

SrbijaCrna Gora

0 10 20 30 40 50 60 70 800

10

20

30

40

50

60

Kazn

a (v

eom

a st

roga

i pr

iličn

o st

roga

, %)

Vjerovatnoća otkrivanja (veoma visoka i prilično visoka, %)

Slika 42. Navedena učestalost rada bez ugovora o radu (veličina kruga), vjerovatnoća otkrivanja (%) i težina kazne (%) (Istraživanje CPU, 2019)

HrvatskaBiH

Srbija

Crna Gora

0 10 20 30 40 50 60 700

10

20

30

40

50

60

Kazn

a (v

eom

a st

roga

i pr

iličn

o st

roga

, %)

Vjerovatnoća otkrivanja (veoma visoka i prilično visoka, %)

Tabela 10. Razlike (pp) u postotku onih koji percipiraju vjerovatnoću otkrivanja kao prilično visoku ili vrlo visoku između učesnika i neučesnika (Istraživanje CPU, 2019)

Država Kupovina iz nezakonitog izvora: učesnici u poređenju sa neučesnicima

Neprijavljeni rad (bez ugovora o radu): učesnici u poređenju sa neučesnicima

Bosna i Hercegovina 13,0 5,3

Hrvatska - 10,6 5,3

Crna Gora - 6,1 -16,4

Srbija - 12,0 - 4,8

49

Nalazi ankete su u skladu sa prethodnim studijama i diskusijom. Politike odvraćanja imaju manjkavo-sti dok su istovremeno slabi kapaciteti nadležnih inspektorata u sve četiri države. Poduzetnici su uvje-reni da ako odluče da se upuste u neformalno djelovanje postoji mala šansa da će biti otkriveni.98 Na primjer, u sek-toru turizma u BiH šansa dobijanja kazne od inspektorata je viša u slučaju formalnih preduzeća jer je formalno po-slovanje vidljivo inspekcijskim organima. Takođe, kada je u pitanju visina kazni, „u poređenju sa neformalnim pre-duzetnicima koji mogu biti kažnjeni samo za neformalno poslovanje, formalna preduzeća se suočavaju sa sedam stranica zakonskih odredbi na kojima se navode razne kazne za aktivnosti kršenja zakona”99. Slični su nalazi i u slučaju Crne Gore.100 Prema ekonometrijskoj analizi me-hanizama koji pokreću neformalno ekonomsko djelovanje u Hrvatskoj provedenoj za 2015. godinu, niti rizik od ot-krivanja niti očekivana kazna nemaju uticaj na ponašanje građana u ovom pogledu.101 Glavni razlozi leže u niskoj efikasnosti i kapacitetima represivnog aparata, korupciji i praksi povlačenja veza.102 Pored toga, skorijim istraživa-njima u Crnoj Gori utvrđeno je da 39% poslodavaca koji neformalno zapošljavaju radnike i koji su po tom osnovu kažnjeni smatraju da su sankcije bile popustljive.103 Pored toga, četvrtina poslodavaca prema tom istraživanju vjeru-je da su inspektori skloni korupciji. Situacija je slična i u Srbiji. Uprkos usvajanju boljih propisa i institucionalnom jačanju po pitanju inspekcijskog nadzora 2014. godine, inspektorati su se pokazali kao neefikasni u borbi protiv sive ekonomije i neefikasnost se primarno ogleda u ne-dostatku ljudskih i finansijskih resursa.104 Sa druge strane, program poreskih kazni je u Srbiji usklađen sa Evropskim zemljama, dok je iznos kazni blizu EU prosjeka105. Ipak, u praksi se dešava da se novčane kazne koje izrekne Poreska uprava snižavaju sudskim putem.

Posmatrane države su implementirale neke promjene po-litika i institucionalne promjene u ovoj oblasti, ali nedosta-je dokaza o uticaju sive ekonomije.

Postignut je određeni napredak je postignut u ja-čanju učinkovitosti inspektorata i povećanju otkri-vanja u BiH. U 2016. godini usvojeni su amandmani na Zakon o inspekcijama Republike Srpske sa nizom odredbi kojima se odrješuju ruke inspektorima svih inspektorata da provode kontrole zakonitosti zapošljavanja čime se proširuje borba protiv (djelimično) neprijavljenog rada na ostale inspektorate106. Sa druge strane, u Federaciji BiH nije došlo ni do kakvih značajnih reformi institucija i poli-tika. Ipak, u skladu sa obavezama preuzetim iz Programa

98 Shentov, O., Stefanov, R., & Todorov, B. (2016). Shadow Power: Assessment of Corruption and Hidden Economy in Southeast Europe.99 Mujarić, M. (2017). Institutional perspective of Bosnia and Herzegovina’s tourism sector: The missing ingredient, str. 8.100 Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions.101 Williams, C. C., &Franic, J. (2015). Tackling the propensity towards undeclared work: some policy lessons from Croatia. South East European Journal of Economics and

Business, 10(1)102 Ibid.; Franic, J. (2017). Envelope wage practices: underlying motivations from the perspective of workers103 Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions.104 Vidi: Ranđelović, S. (2016). How to Boost Tax Compliance and Tax Morale in Serbia? Ekonomika preduzeća, 65105 Ibid.106 Amandmani na zakon o inspekcijskim poslovima, Službeni Glasnik Republike Srpske, 44/16.107 Državna uprava za inspekcijske poslove. (2019). Programi i izvještaji.108 Procjena autora je izvršena prema službenim podacima o budžetima svih upravnih jedinica za 2018. godinu. 109 Ministarstvo finansija, Ministarstvo rada i penzionog sistema, Ministarstvo privrede, Ministarstvo turizma I Ministarstvo poljoprivrede. Vidi: Franic, J., & Williams, C. C.

(2014). Undeclared work in Hrvatska: A baseline assessment. GREY Working Paper No. 2.110 Vlada Republike Hrvatske. (2019). Uvodi se Državni inspektorat koji će objedinititi 17 inspekcija iz osam ministarstava.

ekonomskih reformi 2016–2018, uloženi su napori u bor-bi protiv sive ekonomije u vidu pojačane kontrole nepri-javljenih radnika od strane inspektorata. Dakle, inspekci-je rada u FBiH su značajno pojačale aktivnosti i napore u borbi protiv neprijavljenog rada tokom 2017. godine. Kao rezultat, broj otkrivenih neprijavljenih radnika pove-ćao se za četiri puta u 2017. i 2018. godini u poređenju sa prethodnim godinama.107 Slične aktivnosti poduzete su u Republici Srpskoj, ali nisu dostupni jedinstveni rezultati o provedenim aktivnostima. Ipak, slabi kapaciteti i raspo-loživa finansijska sredstva inspektorata i dalje su neobra-đena pitanja. Primjera radi, većina budžeta troši se na troškove osoblja. U prosjeku plaće zaposlenika čine 85% i 88% budžeta inspektorata.108

Državni inspektorat u Hrvatskoj prošao je dvije ve-like, ali kontradiktorne reforme od 2014. godine. Vlada je 2014. godine odlučila da ga podijeli u dvije od-vojene jedinice i da svaka bude stavljena pod nadležnost jednog od pet ministarstava.109 To je opravdano željom da se poveća efikasnost organa za nadzor jer su sve odgo-vornosti i nadzor u određenim poljima bili konsolidovani u jednom organu odgovornom u ovoj oblasti. Ipak, 2018. godine nova vlast je najavila ponovno uspostavljanje Državnog inspektorata, koristeći isti argument o poveća-nju učinkovitosti da bi opravdali svoju odluku.110 Ipak, ova posljednja promjena nije promijenila niti riješila problem nejasne podjele zadataka i preklapanje nadležnosti u bor-bi protiv ovog fenomena. U odsustvu centralnog tijela koje predvodi borbu protiv sive ekonomije svako pojedinačno ministarstvo u Hrvatskoj definira sopstveni strateški plan i provodi svoje aktivnosti. Ipak, postoji ukupni nedostatak koordinacije između njih koji u značajnoj mjeri potkopava efikasnost ukupnog procesa.

Jedan od ključnih napora koje je učinila vlada Srbije da se ojača mehanizam primjene zakona je usva-janje Zakona o inspekcijskom nadzoru iz 2014. go-dine. Najvažniji rezultat ovog zakona su pojačane koor-dinacijske aktivnosti između različitih inspektorata, bolje postavljanje prioriteta prilikom posjeta na terenu prema procedurama procjene rizika i edukacijska uloga inspek-torata u olakšavanju firmama da posluju u skladu sa za-konom. U prošlosti su se inspekcije uglavnom fokusirale na kažnjavanje poslovnih subjekata, a ne na prevenciju kršenja propisa i edukaciju. Sa druge strane, iako je nave-denim zakonom propisan nadzor neformalne ekonomije, u praksi se inspektori fokusiraju na registrovane poslovne subjekte. Ukupni rezultati inspekcijskog nadzora mogli bi biti poboljšani uz povećana ulaganja u ljudski kapital

50

i povećan pristup finansijskim resursima. Ipak, glavni fak-tor neučinkovitosti inspektorata odnosi se na nedostatak ljudskih kapaciteta i finansijskih resursa. Prema rezultati-ma istraživanja provedenog 2016. godine, samo je 0,91 in-spektora na hiljadu stanovnika, što je u relativnom omjeru značajno ispod CEE prosjeka (1,26 inspektora na hiljadu stanovnika) i prosjeka EU (1,39).111

111 Ranđelović, S. (2016). How to Boost Tax Compliance and Tax Morale in Serbia? Ekonomika preduzeća, str. 65.

Očekuje se da će uspostavljanje Komisije za suzbija-nje sive ekonomije biti korisno za sistem odvraćanja u Crnoj Gori. Cilj Komisije koja je uspostavljena 2018. go-dine je podrška inspekcijskim organima i podrška saradnji među inspekcijama. Uspostavljeno je i kvartalno izvještava-nje u koje je uključen pregled aktivosti nadležnih institucija u suzbijanju sive ekonomije u skladu sa Akcionim planom za borbu protiv sive ekonomije. Fokus će da bude na efika-snijem praćenju tokova u sivoj zoni, naročito u oblastima sa izraženijim neformalnim poslovnim aktivnostima, a to su turizam, građevinarstvo i tržište rada.

51

ZAKLJUČNE NAPOMENE I PREPORUKE POLITIKA

112 Ipak, borba protiv sive ekonomije u posmatranim državama u proteklom period bila je značajno fokusirana na represivne mjere. Prema Pašović, E., &Efendić, A. S. (2018). Informal Economy in Bosnia and Herzegovina - An Empirical Investigation. South East European Journal of Economics and Business, 13(2). Baric, M., & Williams, C. C. (2013). Tackling the undeclared economy in Hrvatska. South-Eastern Europe Journal of Economics, 1 .Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions. Ipak, posmatrane države ne razlikuju se mnogo od ostalih evropskih država, imajući u vidu da je odvraćanje daleko popularnija opcija među kreatorima politika širom Europe. Vidi: Dekker, H. et al. (2010). Joining up the fight against undeclared work in Europe and Williams, C. C., & Puts, E. (2017). 2017 Platform survey report: organisational characteristics of enforcement bodies, measures adopted to tackle undeclared work, and the use of databases and digital tools.

113 Centre for Policy and Governance (2019). Public Policies Recommendations for Mandate Period 2018 – 2022.

Posmatrane države suočavaju se sa rasprostranje-nom sivom ekonomijom. Postotak populacije koji ku-puje proizvode i usluge na neformalnoj osnovi je u ras-ponu od 20,5% i 32,3% u slučaju registrovanih prodavača i između 18,2% i 33,7% u slučaju neregistrovanih izvora u posmatranim državama. Nezanemariv udio (11% – 22% u posmatranim državama) mjesečno troši više od EUR 100 na neprijavljenu kupovinu. Slična je situacija i sa ne-formalnostima na tržištu rada. Oko 1/4 populacije u Srbiji i neznatno ispod 1/5 populacije u ostale tri države pozna-je bar jednu osobu koja je zaposlena (djelimično) neprijav-ljeno. Građani za koje se vjeruje da zarađuju više od EUR 500 od neprijavljenih aktivnosti čine približno 6% (Crna Gora) i 18% (BiH) populacije, što znači da je za mnoge uče-stvovanje u sivoj ekonomiji nešto više od puke strategije preživljavanja. Ovi nalazi su u skladu sa prethodnim doka-zima o ovom pitanju.

U ovoj studiji su posmatrani ključni pokretači sive ekonomije, pokazujući da su determinante nefor-malnog djelovanja mnogobrojne i prilično komplek-sne. Slab poreski moral, neučinkovito odvraćanje, relativ-no niska cjenovna pristupačnost robe i kupovine koja se uglavnom može pripisati nivou oporezivanja, zajedno sa nepovoljnim propisima u oblasti poslovanja i niskim po-vjerenjem u formalne institucije zajedno utiču na visoku učestalost sive ekonomije. Stoga, da bi se odgovorilo na izazove u budućnosti vlasti u sve četiri države trebaju pri-mjeniti holistički pristup112 i simultano obraditi više pod-ručja. Na osnovu primarnih nalaza, dokaza iz sekundarnih izvora i razvoju politika koji su ranije navedeni u izvještaju, u ovom poglavlju ćemo da za donosioce odluka u posma-tranim državama definiramo niz preporuka politika na vi-sokom nivou.

5.1. Oporezivanje

Oporezivanje potrošnje: PDV

Osim u slučaju BiH koja ima relativno nisku stopu PDV-a u poređenju sa ostalim državama, ne bi trebalo dodatno podizati stopu PDV-a. Vlast(i) u BiH mogu razmotriti podi-zanje stope PDV-a samo i da bi smanjili obavezne socijal-ne doprinose (da bi se smanjio poreski klin) i kompenzirali smanjenje prihoda do kojeg će doći u fondu zdravstvenog osiguranja sredstvima prikupljenim od PDV-a. Sa druge strane, finansiranje dijela zdravstvene zaštite kroz priho-de od PDV-a treba da bude provedeno zajedno sa uvo-đenjem univerzalnog primarnog zdravstvenog osiguranja

za sve građane, bez obzira na radni status ili registraciju u zavodu za socijalno osiguranje.113

Akcize

Imajući u vidu da su dvije države, BiH i Crna Gora, u skorije vrijeme došle do saznanja da politika postupnog ali stal-nog rasta akciza šteti formalnoj ekonomiji, tačnije da po-maže porast neformalnog djelovanja, možemo savjetovati da razmisle o pristupu akcizama i njihovom prilagođava-nju. Iako su se države obavezale da će uskladiti nivo akciza sa EU, trebale bi to uraditi brzinom i na način koji neće biti okidač neželjenih posljedica i rezultirati u štetnim uti-cajima na ekonomiju i u općem smislu cijelo društvo. Iz tog razloga takve politike trebaju biti tempirane i pamet-no vođene da bi polučile očekivane rezultate i da bi se izbjegle neželjene nus-pojave. Kontinuirano sustavno dje-lovanje na cjenovnu pristupačnost akciza prema nivou EU može biti koristan alat. Da bi to učinile, vlasti savjetujemo da ojačaju praćenje i empirijsku analizu trendova na tr-žištu akcizne robe uključujući i analizu efekata promjena u politikama na javno zdravstvo, socijalne fondove i ostala relevantna pitanja.

Oporezivanje rada

Vlasti bi trebale da razmotre smanjenje poreskog klina na lični dohodak radnika sa trenutnog nivoa na omjer bliži prosjeku OECD-a da bi se povećalo zapošljavanje i smanji-lo poticanje (djelimično) neprijavljenog rada. U jednom od entiteta u BiH (FBiH) koji ima najveći poreski klin (42,2%) u odnosu na posmatrane države i jedinice uprave trebalo bi oporezivanje rada postaviti za prioritet politika. Tamo gdje je primjenjivo države trebaju razmisliti o povećanju progresivnosti oporezivanja rada čime se smanjuju pre-preke formalnom zapošljavanju niskokvalificirane radne snage (radnici sa niskim ličnim dohotkom).

5.2. Poslovna klima

Vlasti trebaju obratiti posebnu pažnju na poboljšavanje okvira politika poslovanja da bi se smanjila pojava nefor-malnog djelovanja.

Imajući u vidu relativno niske rezultate koje su pokazale sve četiri države u oblasti pokretanja posla, to bi trebao biti pri-oritet politika u ovoj oblasti. Općenito govoreći, učinkovitije i manje opterećujuće procedure za pokretanje posla, vo-đenje i zatvaranje firme koje će smanjiti kompleksnost tih

52

procedura, vrijeme potrebno za papirologiju i pribavljanje dozvola i na kraju i niža cijena procedura su od velike važ-nosti za stvaranje uslova za poticanje formalnog i potpuno prijavljenog poduzetništva. Uz procedure za pokretanje posla, u posmatranim državama je potrebno da uspostave bolje politike plaćanja poreza. Pored prethodno pomenu-tih smanjenja stope poreza, potrebno je identificirati i riješi-ti uska grla u procedurama prijave i plaćanja poreza.

Slično tome, u nekim državama (primarno BiH i Hrvatskoj) potrebno je nastaviti sa reformama tržišta rada. Zastarjeli propisi i rigidna zaštita zaposlenja predstavljaju velike pre-preke formalnom zapošljavanju radne snage, tj. dobijanju formalnog zaposlenja.

5.3. Kvalitet institucija

Razuman strateški pristup također bi uključivao i isko-rak u rješavanju prilično niske legitimnosti vlasti koja je u ovom izvještaju prepoznata kao veliki problem i poticaj radu u sjenci. Stoga je potreban niz strukturnih reformi kako bi se građani uvjerili da vrijedi dati doprinos držav-noj kasi. Iznad svega, to bi podrazumijevalo povećanje učinkovitosti javnih institucija, jačanje vladavine zakona, povećanje transparentnosti javne potrošnje i jačanje bor-be protiv korupcije. Također, važno je ulagati više napo-ra u poboljšavanje kvalitete i pristupačnosti zdravstvenih usluga i obezbjeđivanje dugoročne održivosti penzijskog/mirovinskog sistema kako bi se smanjila privlačnost koju ima djelimično neprijavljivanje plata.

5.4. Poreski moral

Nalazi istraživanja su u skladu sa postojećim dokazima koji ukazuju na relativno slab poreski moral u posmatranim državama. Iako jačanje u ovom smislu zahtjeva obimna poboljšanja u kvaliteti institucija, povećanju povjerenja prema vlastima i povoljnijim ekonomskim uslovima, vlasti bi trebale poduzeti naredne korake:

• Potrebno je obratiti više pažnje na kampanje podiza-nja svijesti putem kojih će biti komunicirani negativ-ni uticaji skrivenih aktivnosti na pojedince i ukupno društvo. Takve kampanje bi trebale da potiču građane u razvijanju negativnih stavova prema nepostupanju ali i da prijavljuju neformalno djelovanje o kojem ima-ju saznanja. Druga opcija vrijedna razmatranja je uvo-đenje specijaliziranih ekonomskih kurseva u osnov-ne i/ili srednje škole da bi se poboljšala finansijska pismenost.

• Crna Gora i Federacija BiH (BiH) trebaju razmotriti uvođenje nagradne igre sa računima da bi povećali provođenje zakona navođenjem građana da traže ra-čun prilikom kupovine robe i usluga. Iako se ova mjera ne odnosi na suštinu poreskog morala i opravdavanje neformalnog djelovanja, ona utiče na ponašanje gra-đana (na način zasnovan na ličnom interesu) i obraća-nje pažnje prilikom izdavanja računa. Ipak, takvu mje-ru je potrebno nadzirati i mjeriti na adekvatan način da bi se omogućila procjena njenih efekata, isplativo-sti i poboljšanje njenog dizajna (ili odbacivanje mjere) u budućnosti.

• 5.5. Odvraćanje

Vlasti bi trebale implementirati reforme u smislu jačanja kapaciteta među inspektoratima i dalji razvoj sistema pra-ćenja i predviđanja nezakonitih praksi u kompanijama. Takođe je važno staviti veći akcenat na razvoj strategija i metode otkrivanja neprijavljenih poslovnih subjekata, imajući u vidu da inspektorati u posmatranim državama imaju tendenciju da kontroliraju registrovane (formalne) subjekte strogo i kontinuirano, dok nezakoniti poslovni subjekti ostaju neprimjećeni.

Važno je podcrtati da uloga inspekcije nije samo u provo-đenju zakona nego i u poticanju dobrovoljnog rada u skla-du sa zakonom. Važan aspekt odnosi se na uvođenje edukativne uloge inspekcija u pružanju savjeta i informa-cija firmama kojima ponekad samo nedostaje poznava-nje propisa u oblasti. Dakle, da bi se povećalo povjerenje u odvraćanje institucija i stvaranje partnerskog odnosa iz-među institucija i poreskih obveznika, formalne institucije moraju da budu uspostavljene na način da oni budu više osposobljivači i partneri poduzetnika a ne ograničavajući faktor. Drugim riječima, inspekcije bi trebale da teže da budu više saradnici a manje represivni, dakle, potrebno je da se ojača savjetodavna uloga inspektorata.

53

LITERATURA

Arandarenko, M. (2019, 22. mart). A low-wage, high-tax trap in the Western Balkans. Preuzeto 26. marta 2019. sa Brookings: https://brook.gs/2uzZZbR

Arsić, M., Ranđelović, S., & Altiparmakov, N. (2018). Kretanje sive ekonomije u Srbiji: 2012-2017. Kvartalni mo-nitor, 50-57.

Baric, M., & Williams, C. C. (2013). Tackling the undecla-red economy in Croatia. South-Eastern Europe Journal of Economics, 1, 7-36.

Bejaković, P. (2012). Is undeclared work in Croatia buffer for economic crisis or a danger for a long term economic deve-lopment? Mutual Learning Programme 2012, Autumn Peer. Prag: GHK Consulting Ltd and CERGE-EI.

Bejaković, P., & Williams, C. C. (2017). Undeclared economic activities of Croatian companies: findings from a representa-tive survey of 521 companies. GREY Working Paper No. 13. Sheffield: Sheffield University Management School.

Centar za politike i upravljanje (januar 2019). Preporuke javnih politika za mandatni period 2018. – 2022. godine

Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine. (2018, decembar 31). Održana 161. sjednica Vijeća ministara BiH: Moratorij na daljnje povećanje trošarina na cigarete. Preuzeto sa Vijeće ministara BiH: https://bit.ly/38H2Jaa

Hrvatski zavod za statistiku. (2019). Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za lipanj 2019. Zagreb: Hrvatski za-vod za statistiku.

Hrvatski zavod za zapošljavanje. (2016). Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada. Zagreb: Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Hrvatska lutrija. (2019). Nagradna igra “Bez računa se ne ra-čuna”. Preuzeto sa Hrvatska lutrija: https://bit.ly/2El6Z19

Dekker, H. et al. (2010). Joining up the fight against undecla-red work in Europe. Brussels: Commision of the European Communities, Employment, Social Affairs and Equal Opportunities DG.

Dreher, A., & Schneider, F. (2010). Corruption and the sha-dow economy: an empirical analysis. Public Choice, 144, 215–238.

Efendić, A., & Ledeneva, A. (2018). There is no free (informal) lunch: Cost of informal networking in the Western Balkans. INFORM.

Efendić, N., Pašović, E., & Efendić, A. (2018). Understanding the informal economy in practice - evidence from Bosnia and Herzegovina. Financial Internet Quarterly “e-Finanse”, 14(4), 77-89.

Žukauskas, V. (2015). Shadow Economies in the Baltic Sea Region 2015. Vilnius: Litvanski institut za slobodno tržiše.

Žukauskas, V. (Ed.). (2018). Shadow Economy: Understanding Drivers, Reducing Incentives. Vilnius: Lithuanian Free Market Institute.

Evropska komisija. (2014). Special Eurobarometer 402: Undeclared work in the European Union. Brussels: European Commission.

Evropska komisija. (2017). Standard Eurobarometer 88. Public opinion in the European Union. Brussels: European Commission.

Evropska komisija. (2017b). Flash Eurobarometer 457. Report Businesses’ attitudes towards corruption in the EU. Brussels: European Commission.

Evropska komisija. (2019). Economic Reform Programme of Bosnia and Herzegovina (2019-2021): Commission Assessment. Brussels: European Commission.

Evropska komisija. (2019c). Standard Eurobarometer 91. Public opinion in the European Union. Brussels: European Commission.

Evropska komisija. (2019b). VAT rates applied in the Member States of the European Union: Situation at 1st January 2019. European Commission.

Evorpska komiisja. DG TAXUD. (2019). Excise Duty Tables: Part III - Manufactured Tobacco. Brussels: European Commission.

Federalna uprava za inspekcijske poslove. (2019). Programi i izvještaji. Preuzeto sa Federalna uprava za inspekcijske poslove: https://bit.ly/35vcMgv

Feld, L. P., & Frey, B. S. (2007). Tax Compliance as the Result of a Psychological Tax Contract: The Role of Incentives and Responsive Regulation. Law & Policy, 29(1), 102-120.

Fiskalni savet. (2018). Procjena predloga budžeta za 2019. Beograd: Fiskalni savet Republike Srbije.

Franic, J. (2017). Envelope wage practices: underlying moti-vations from the perspective of workers. Sheffield: University of Sheffield.

54

Franic, J., & Williams, C. C. (2014). Undeclared work in Croatia: A baseline assessment. GREY Working Paper No. 2. Sheffield: Sheffield University Management School.

Franic, J., & Williams, C. C. (2017). Illegitimate economic practices in Hrvatska. Findings from a representative sur-vey of 2,000 citizens. GREY Working Paper No. 9. Sheffield: Sheffield University Management School.

Vlada Federacije BiH. (2017, 10. mart). 95. sjednica Vlade Federacije BiH: Saopćenje o radu. Preuzeto sa Vlada Federacije Bosne i Hercegovine: https://bit.ly/2tpyAMu

Vlada Republike Srpske. (2019, 11. juli). Održana 28. sjed-nica Vlade Republike Srpske. Preuzeto sa Vlada Republike Srpske: https://bit.ly/38CYzQN

Vlada Republike Hrvatske. (2019). Uvodi se Državni in-spektorat koji će objediniti 17 inspekcija iz osam ministar-stava]. Preuzeto sa Vlada Republike Hrvatske: https://bit.ly/2McGM9x

MMF. (2015). IMF Country Report No. 15/299: Bosnia and Herzegovina: Selected Issues. Washington, D.C.: International Monetary Fund.

Federalni zavod za statistiku. (2019). Prosječna mjesečna isplaćena neto i bruto plata zaposlenih po područjima KD BiH 2010: juni 2019. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

IRU. (2019). Cijene goriva 26. sedmica 2019. godine. Foreign Trade Chamber of Bosnia and Herzegovina / International Road Transport Union - Međunarodna unija drumskog transporta.

Johnson, S., Kaufmann, D., & Zoido-Lobaton, P. (1998). Corruption, Public Finances and the Unofficial Economy. Washington, D.C: The World Bank (Svjetska banka).

Jusić, M., & Numanović, A. (2015). Fleksibilan rad u neflek-sibilnog okruženju: Reforme institucija tržišta rada u Bosni i Hercegovini u komparativnoj perspektivi. Sarajevo: Analitika - Centar za društvena istraživanja.

Katnić, M. (2018). Policy Brief on Undeclared Work in Montenegro Evidence and Policy Recommendations. Vijeće za regionalnu saradnju (RCC).

Katnić, M. (2016). National Human Development Report: Informal Work: From Challenges to Solutions. Podgorica: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Klarić, V. (2011). Estimating the size of non-observed economy in Croatia using the MIMIC approach. Financial Theory and Practice, 35(1), 59–90.

Krstić, G. et al. (2013). Siva ekonomija u Srbiji: Novi nalazi i preporuke za reforme. Beograd: Fond za razvoj ekonom-ske nauke (FREN).

Lago, I., & Lago-Peñas, S. (2008). The Determinants of Tax Morale in Comparative Perspective: Evidence from a Multilevel Analysis. SSRN Electronic Journal .

Marquez, P. V., Krasovsky, K., & Andreeva, T. (2019a). Montenegro: Overview of Tobacco Use, Tobacco Control Legislation, and Taxation: A Country Brief. World Bank Group - Global Tobacco Control Program.

Marquez, P. V., Krasovsky, K., & Andreeva, T. (2019b). Srbija: Overview of Tobacco Use, Tobacco Control Legislation, and Taxation: A Country Brief. Grupacija Svjetske banke - Globalni program za kontrolu duhana.

Medina, L., & Schneider, F. (2018). Shadow Economies Around the World: What Did We Learn Over the Last 20 Years? International Monetary Fund (Međunarodni mone-tarni fond).

MEF, & Kostić, V. (2014). Neformalna ekonomija u Crnoj Gori: Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori. Podgorica: Unija poslodavaca Crne Gore.

Miller, T., Kim, A. B., Roberts, J. M., & Tyrrell, P. (2019). Highlights of the 2019 Index of Economic Freedom. The Heritage Foundation.

Ministarstvo finansija. (2018, 31. decembar). Intervju mi-nistra Darka Radunovića za ND Vijesti: Planiramo ukidanje kriznog poreza 2020. godine . Preuzeto sa Ministarstvo fi-nansija: https://bit.ly/34muYYr

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. (2014). 2014. – godina borbe protiv rada „na crno“. Preuzeto sa https://bit.ly/2YSYILg

Mujarić, M. (2017). Institutional perspective of Bosnia and Herzegovina’s tourism sector: The missing ingredient. Sarajevo: CISAR - Center for Intradisciplinary Social Applied Research.

NALED. (2019). Godišnje istraživanje stavova privrede o sivoj ekonomiji. Beograd: NALED.

NALED. (2019b). Uzmi račun 2018. Preuzeto sa Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije: https://bit.ly/36vymlc

OECD. (2018). Tax wedge. Preuzeto sa OECD Data: https://data.oecd.org/tax/tax-wedge.htm

Oruč, N., & Bartlett, W. (2018). Labour Markets in the Western Balkans: Performance, Causes and Policy Options. Sarajevo: Regional Cooperation Council.

Pandurević, M., & Domljan, V. (2015). Siva Knjiga. Sarajevo: Udruženje poslodavaca FBiH.

Pašović, E., & Efendić, A. S. (2018). Informal Economy in Bosnia and Herzegovina - An Empirical Investigation. South East European Journal of Economics and Business, 13(2), 112-125.

55

Ranđelović, S. (2016). Kako podići stepen naplate poreza i poreski moral u Srbiji? Ekonomika preduzeća, 65, 113-127.

Zavod za statistiku Republike Srpske. (2019). Prosječne plate zaposlenih: juni 2019. Banja Luka: Zavod za statistiku Republike Srpske.

Schneider, F. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economies of Highly-developed Countries: Selected New Results. CESifo DICE Report (Vol. 14). Munich: Ifo Institute – Leibniz Institute for Economic Research at the University of Munich (Minhen: IFO - Institut za ekonomska istraživa-nja na Univerzitetu u Minhenu).

Schneider, F., & Buehn, A. (2012). Shadow Economies in Highly Developed OECD Countries: What Are the Driving Forces? Bonn: IZA.

Schneider, F., & Buehn, A. (2016). Estimating the Size of the Shadow Economy: Methods, Problems and Open Questions. Bonn: IZA.

Schwab, K. (2015). The Global Competitiveness Report 2015–2016. Geneva: World Economic Forum (Ženeva: Svjetski ekonomski forum).

Schwab, K. (2019). The Global Competitiveness Report 2019. Geneva: World Economic Forum (Ženeva: Svjetski eko-nomski forum).

SELDI. (2016). Hidden Economy in Southeast Europe: Monitoring and Policy Implications for Good Governance.

Shentov, O., Stefanov, R., & Todorov, B. (2016). Shadow Power: Assessment of Corruption and Hidden Economy in Southeast Europe. Sofia: Southeast Europe Leadership for Development and Integrity (SELDI).

Uprava za statistiku. (2019). Prosječne zarade (plate): juni 2019. godine. Podgorica: Uprava za statistiku Crne Gore.

Republički zavod za statistiku. (2019). Prosečne zarade po zaposlenom, juni 2019. Beograd: Republički za statistiku.

Stefanov, R., Yalamov, T., & Mineva, D. (2016). Hidden economy and Good Governance in Southeast Europe: Regional Assessment Report 2016. Sofia: Southeast Europe Leadership for Development and Integrity (SELDI), Center for the Study of Democracy (Centar za demokratske studije).

Porezna uprava. (2019). Porezne promjene od 1. siječnja 2019. Preuzeto sa Porezna uprava: https://bit.ly/2sxtLQG

Torgler, B. (2006). The importance of faith: Tax morale and religiosity. Journal of Economic Behavior & Organization, 61(1), 81-109.

Torgler, B., & Schneider, F. (2006). What Shapes Attitudes Toward Paying Taxes? Evidence from Multicultural European Countries. Berkeley: University of California.

Vidovic, H. et al. (2019). Western Balkans Labor Market Trends 2019. Washington D.C.: World Bank Group; Vienna Institute for International Economic Studies (Grupacija Svjetske banke; Bečki institut za međunarodne ekonom-ske studije.

Vlaić, D. (2017). Najznačajnije izmjene hrvatskog pore-znog sustava. Zbornik Radova Veleučilišta u Šibeniku, 1-2, pp. 141–156.

Williams, C. C., & Franic, J. (2015). Tackling the propensi-ty towards undeclared work: some policy lessons from Hrvatska. South East European Journal of Economics and Business, 10(1), 18-31.

Williams, C. C., & Puts, E. (2017). 2017 Platform survey report: organisational characteristics of enforcement bo-dies, measures adopted to tackle undeclared work, and the use of databases and digital tools. Brussels: European Commission.

Svjetska banka. (2015). Rebalancing Bosnia and Herzegovina: A Systematic Country Diagnostic. Sarajevo: The World Bank.

World Bank. (2016). Doing Business 2016: Measuring Regulatory Quality and Efficiency. Washington DC: International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank (Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svjetska banka).

Svjetska banka. (2018). Paying Taxes 2018. The World Bank Group (Grupacija Svjetske banke) / PWC.

Svjetska banka. (2019). Doing Business 2019: Training for Reform. Washington, DC: International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank (Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svjetska banka).

Svjetska banka. (2020). Doing Business 2020: Comparing Business Regulation in 190 Economies. Washington, DC: International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank (Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svjetska banka).

Svjetska banka. (2020b). Business Reforms. Preuzeto iz Doing Business: Measuring Business Regulations: https://bit.ly/2rSJ1rt

RASVJETLJAVANJE EKONOMIJE U SJENI

Documents

Transcript of RASVJETLJAVANJE EKONOMIJE U SJENI