PROMETNO PLANIRANJEPROMETNO PLANIRANJE

Prometno planiranje, prometne analize, Prometno planiranje, prometne analize, projektiranje prometnica projektiranje prometnica

Prometno planiranjePrometno planiranje

Postupak prometnog planiranja temelji se na procjeni Postupak prometnog planiranja temelji se na procjeni buduće prijevozne potražnje, odnosno na predviđanju buduće prijevozne potražnje, odnosno na predviđanju utjecaja što će ga izazvati različite razvojne politike na utjecaja što će ga izazvati različite razvojne politike na njenu veličinu i razmještaj. njenu veličinu i razmještaj.

Temeljni postupak za sve vrste prometnog planiranja svodi Temeljni postupak za sve vrste prometnog planiranja svodi se na analizu dosadašnjeg razvitka prometa i njezinu se na analizu dosadašnjeg razvitka prometa i njezinu povezanost sa socijalno-demografskim i ekonomskim povezanost sa socijalno-demografskim i ekonomskim karakteristikama društva, prognozu rasta stanovništva i karakteristikama društva, prognozu rasta stanovništva i gospodarskog razvoja, pretvaranje tih podataka u veličinu gospodarskog razvoja, pretvaranje tih podataka u veličinu budućeg prometa i odgovarajuće prijevozne ponude te na budućeg prometa i odgovarajuće prijevozne ponude te na testiranju i vrednovanju dobivenih rezultata za planirane testiranju i vrednovanju dobivenih rezultata za planirane varijante prometnog sustava. varijante prometnog sustava.

2.2. RAZVOJ PROMETNOG PLANIRANJA RAZVOJ PROMETNOG PLANIRANJA Sustavno istraživanje prometa se, u svijetu, počelo Sustavno istraživanje prometa se, u svijetu, počelo

provoditi prije provoditi prije pedesetakpedesetak godina, a bilo je potaknuto godina, a bilo je potaknuto napretkom tehnologije te napretkom tehnologije te naglim porastom naglim porastom broja broja prijevoznih sredstava što je uzrokovalo daljnji razvoj prijevoznih sredstava što je uzrokovalo daljnji razvoj gradova te značajna ulaganja u prometne infrastrukturne gradova te značajna ulaganja u prometne infrastrukturne građevine. građevine.

Prvi počeci planiranja temeljili su se na jednostavnom Prvi počeci planiranja temeljili su se na jednostavnom

ekspandiranju dotadašnjih stopa rasta prometa i ekspandiranju dotadašnjih stopa rasta prometa i shematskom prikazu prostorne razdiobe putovanja u shematskom prikazu prostorne razdiobe putovanja u obliku tabelarnih prikaza o izvorištima i odredištima obliku tabelarnih prikaza o izvorištima i odredištima putovanja.putovanja.

Početke ozbiljnijeg pristupa prometnom planiranju Početke ozbiljnijeg pristupa prometnom planiranju

predstavlja predstavlja otkriće veze između namjene površina i otkriće veze između namjene površina i putovanja.putovanja. Ovaj pristup je uspješno primijenjen pri Ovaj pristup je uspješno primijenjen pri izradi prometnih studija za velike gradove u USA; Detroit izradi prometnih studija za velike gradove u USA; Detroit i Chicago .i Chicago .

PREGLED STANJA

PREDVIÐANJ E NAMJ ENE POVRŠINA

PREDVIÐANJ E PUTOVANJ A

TESTIRANJE PLANA

PRIPREMANJE PLANA

CILJEVI I STANDARDI

VREDNOVANJE

Prijevozni kapacitetiNamjena površinaPutovanja

StanovništvoEkonomske aktivnostiNamjena površina

Stvaranje putovanjaRazdioba putovanjaBudu}a potra nja

Stvaranje putovanjaRazdioba putovanjaDodjeljivanje prometa na mre u

Rad optere}ene mre eEkonomsko vrednovanje

Namjena povr{inaPrometni sustav - Ceste i javni prijevoz

Slika: Postupak izrade prometnog plana za Chicago 1962.

Temeljna premisa svih studija je da se na temelju planiranih Temeljna premisa svih studija je da se na temelju planiranih namjena površine za neku ciljnu godinu (najčešće 20 namjena površine za neku ciljnu godinu (najčešće 20 godina) može prilično dobro prognozirati buduća prometna godina) može prilično dobro prognozirati buduća prometna potražnja. potražnja.

Općeniti postupak se ukratko može opisati na slijedeći način: Općeniti postupak se ukratko može opisati na slijedeći način: Napravi se nekoliko alternativnih planova za ciljnu godinu Napravi se nekoliko alternativnih planova za ciljnu godinu koji uključuju različite odnose učešća javnog i privatnog koji uključuju različite odnose učešća javnog i privatnog prijevoza. Zatim se operativne karakteristike svake varijante prijevoza. Zatim se operativne karakteristike svake varijante procjenjuju u obliku prikaza prometnih tokova na planiranoj procjenjuju u obliku prikaza prometnih tokova na planiranoj mreži prometnica i bira se optimalna na temelju kriterija mreži prometnica i bira se optimalna na temelju kriterija kolektivne koristi za sve korisnike (što uključuje vrijeme i kolektivne koristi za sve korisnike (što uključuje vrijeme i kvalitetu putovanja, zatim troškove izgradnje i održavanja kvalitetu putovanja, zatim troškove izgradnje i održavanja prometnog sustava te troškove prijevoza).prometnog sustava te troškove prijevoza).

Znanstveni pristup planiranju prometa omogućen je time što su uočene slijedeće Znanstveni pristup planiranju prometa omogućen je time što su uočene slijedeće zakonitosti u njegovom odvijanju: zakonitosti u njegovom odvijanju:

1.1. Masovnost pojave prometnih kretanja pri čemu postoje određene pravilnosti u Masovnost pojave prometnih kretanja pri čemu postoje određene pravilnosti u odvijanju kretanja: ona su mjerljiva, redovna i ustaljena te uravnotežena po odvijanju kretanja: ona su mjerljiva, redovna i ustaljena te uravnotežena po izvorištima i odredištima, odnosno postoje vremenska (vidi primjer na slici ) i izvorištima i odredištima, odnosno postoje vremenska (vidi primjer na slici ) i prostorna kolebanja koja odražavaju određena pravila ponašanja. prostorna kolebanja koja odražavaju određena pravila ponašanja.

2.2. Uočeno je da namjena površina, demografsko-socijalne i gospodarske Uočeno je da namjena površina, demografsko-socijalne i gospodarske karakteristike društva utječu na veličinu te prostornu i vremensku razdiobu karakteristike društva utječu na veličinu te prostornu i vremensku razdiobu kretanja.kretanja.

Satne varijacije prometa u prosječnom radnom danugradski tip

0

200

400

600

800

1000

1200

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

sati

Satne varijacije prometa u prosječnom radnom danuvangradski tip

0

100

200

300

400

500

600

700

800

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

sati

Slika: Primjeri vremenske razdiobe prometnih kretanja

D E F IN IR A N J E C IL J E VA

U T V R Đ IVA N JE P R O B L E M A

IZ B O R A LT E R N AT IV N IH R J E Š E N JA

T E S T IR A N J E I V R E D N O VA N JE A LT E R N AT IVA

IZ B O R O P T IM A L N E VA R IJ A N T E

Slika: Općeniti postupak planiranja

Struktura procesa planiranjaStruktura procesa planiranjaDEFINIRANJE PROBLEMA I OKVIRA PLANIRANJA

STVARANJE STATISTIČKO-DOKUMENTACIJSKE OSNOVE

PREDVIĐANJE DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RAZVOJA

PREDVIĐANJE PRIJEVOZNEPOTRAŽNJE

STVARANJE I VREDNOVANJE PLANA

DONOŠENJEODLUKE IUTVRĐIVANJE POLITIKE OSTVARENJA PLANA

Postupak prostorno-prometnog planiranja

1.1.Definiranje problema i okvira planiranjaDefiniranje problema i okvira planiranja – u ovoj fazi se utvrđuju ključni – u ovoj fazi se utvrđuju ključni problemi, određuju ciljevi i ograničenja, određuju ulazni i izlazni podaci, problemi, određuju ciljevi i ograničenja, određuju ulazni i izlazni podaci, vrijednosna mjerila te izbor kriterija odlučivanja.vrijednosna mjerila te izbor kriterija odlučivanja.

1.1 Ciljevi1.1 Ciljevi Cilj predstavlja opći okvir za izradu varijantnih prijedloga Cilj predstavlja opći okvir za izradu varijantnih prijedloga plana. Ciljevi moraju što vjernije odraziti potrebe ljudi promatranog područja u plana. Ciljevi moraju što vjernije odraziti potrebe ljudi promatranog područja u skladu s ciljevima društveno ekonomskog razvitka, a određuju se na temelju skladu s ciljevima društveno ekonomskog razvitka, a određuju se na temelju dosadašnjih razvojnih dostignuća i tendencija budućeg razvitka.dosadašnjih razvojnih dostignuća i tendencija budućeg razvitka.

1.2 Ograničenja1.2 Ograničenja Utvrđivanje ograničenja ima za cilj osigurati realnost planskih Utvrđivanje ograničenja ima za cilj osigurati realnost planskih predviđanja i ostvarenja odabranih rješenja. Ograničenja mogu biti novčana, predviđanja i ostvarenja odabranih rješenja. Ograničenja mogu biti novčana, ekološka, prostorna...ekološka, prostorna...

1.3 Ulazni podaci1.3 Ulazni podaci Ulazni podaci za jedan transportni sustav su potražnja za Ulazni podaci za jedan transportni sustav su potražnja za prijevozom robe i ljudi koja ovisi o veličini i sastavu stanovništva, namjeni prijevozom robe i ljudi koja ovisi o veličini i sastavu stanovništva, namjeni površina, raspoloživosti različitih vidova prometa te kapacitetu i razmještaju površina, raspoloživosti različitih vidova prometa te kapacitetu i razmještaju prometne mreže, te o raspoloživosti novčanih sredstava.prometne mreže, te o raspoloživosti novčanih sredstava.

1.4 Izlazi1.4 Izlazi Skup izlaznih podataka o veličini učinaka danog prometnog rješenja čine Skup izlaznih podataka o veličini učinaka danog prometnog rješenja čine trajanje, kvaliteta i trošak prijevoza. Oni predstavljaju rezultat funkcija ulaznih trajanje, kvaliteta i trošak prijevoza. Oni predstavljaju rezultat funkcija ulaznih podataka i svojstava sistema. Veličina i smjer izlaza određuju u kojoj su mjeri podataka i svojstava sistema. Veličina i smjer izlaza određuju u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi sistema.ispunjeni ciljevi sistema.

1.5 Kriterij odlučivanja 1.5 Kriterij odlučivanja je postupak koji omogućuje planeru da pojedinačne je postupak koji omogućuje planeru da pojedinačne vrijednosne mjere različitih izlaznih veličina te potrebnih financijskih sredstava za vrijednosne mjere različitih izlaznih veličina te potrebnih financijskih sredstava za izgradnju i održavanje sustava pretvori u jedinstvenu mjeru vrijednosti sistema što izgradnju i održavanje sustava pretvori u jedinstvenu mjeru vrijednosti sistema što omogućava utemeljen izbor optimalnog sistema.omogućava utemeljen izbor optimalnog sistema.

POSTUPAK I METODE PREDVIĐANJA PRIJEVOZNE POSTUPAK I METODE PREDVIĐANJA PRIJEVOZNE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE

Cilj predviđanja prometne potražnje je prognoziranje vrijednosti o ukupnoj veličini, Cilj predviđanja prometne potražnje je prognoziranje vrijednosti o ukupnoj veličini, sastavu i načinu prijevoza ljudi i robe na prometnoj mreži u razdoblju za koji se sastavu i načinu prijevoza ljudi i robe na prometnoj mreži u razdoblju za koji se izrađuje plan. Temeljna pretpostavka ove faze je da postoji uzročno-posljedična izrađuje plan. Temeljna pretpostavka ove faze je da postoji uzročno-posljedična veza između prometne potražnje i društveno-ekonomskih obilježja promatranog veza između prometne potražnje i društveno-ekonomskih obilježja promatranog područja. Pretpostavka modela potražnje je da se za neku ciljnu godinu (obično 20 područja. Pretpostavka modela potražnje je da se za neku ciljnu godinu (obično 20 godinu) može kvalitetno procijeniti stanje prometne potražnje na temelju sadašnjih godinu) može kvalitetno procijeniti stanje prometne potražnje na temelju sadašnjih uvjeta razvijenosti društva, postojeće namjene površina i postojeće prometne uvjeta razvijenosti društva, postojeće namjene površina i postojeće prometne infrastrukture te predviđenog razvoja društva, budućih namjena površina i infrastrukture te predviđenog razvoja društva, budućih namjena površina i planirane prometne infrastrukture.planirane prometne infrastrukture.

Obično se u procesu prometnog planiranja prijevozna potražnja opisuje Obično se u procesu prometnog planiranja prijevozna potražnja opisuje brojem brojem putovanjaputovanja (što podrazumijeva broj putovanja pojedinih osoba obavljen bilo kojim (što podrazumijeva broj putovanja pojedinih osoba obavljen bilo kojim prijevoznim sredstvom ili pješke). prijevoznim sredstvom ili pješke). Broj putovanja vozilaBroj putovanja vozila se iz tog podatka dobije se iz tog podatka dobije dijeljenjem broja putovanja s dijeljenjem broja putovanja s faktorom okupiranostifaktorom okupiranosti vozila koji predstavlja vozila koji predstavlja prosječni broj putnika koji se prevozi vozilom. prosječni broj putnika koji se prevozi vozilom.

Svako putovanje se može opisati slijedećim obilježjima:Svako putovanje se može opisati slijedećim obilježjima:

1.1. izborom da li da se putuje ili ne,izborom da li da se putuje ili ne,2.2. vremenom putovanja,vremenom putovanja,3.3. odredištem putovanja, odredištem putovanja, 4.4. odabranim prijevoznim sredstvom i odabranim prijevoznim sredstvom i 5.5. izabranom rutomizabranom rutom

Pri modeliranju, odnosno opisivanju navedenih obilježja putovanja mogu se Pri modeliranju, odnosno opisivanju navedenih obilježja putovanja mogu se primijeniti dva osnovna načina, prvi je opisivanje ovih obilježja istovremeno, a primijeniti dva osnovna načina, prvi je opisivanje ovih obilježja istovremeno, a drugi pristup je da se pojedina obilježja opisuju uzastopno. Ako se biranje, odnosno drugi pristup je da se pojedina obilježja opisuju uzastopno. Ako se biranje, odnosno modeliranje navedenih aktivnosti vezanih za putovanja rade istovremeno govori se modeliranje navedenih aktivnosti vezanih za putovanja rade istovremeno govori se o korištenju o korištenju izravnih modelaizravnih modela. Ako se modeliranje obilježja putovanja radi . Ako se modeliranje obilježja putovanja radi uzastopno govori se o uzastopno govori se o slijednim modelimaslijednim modelima..

Podaci koji se koriste u tim modelima mogu biti zajedno grupirani te opisivati Podaci koji se koriste u tim modelima mogu biti zajedno grupirani te opisivati karakteristike pojedinih područja analiziranog prostora (zone) ili ti isti podaci mogu karakteristike pojedinih područja analiziranog prostora (zone) ili ti isti podaci mogu biti diskretizirani tako da opisuju svojstva kućanstava ili pojedinaca. Ako se koriste biti diskretizirani tako da opisuju svojstva kućanstava ili pojedinaca. Ako se koriste podaci koji opisuju nastajanje prometa na temelju karakteristika pojedinih zona podaci koji opisuju nastajanje prometa na temelju karakteristika pojedinih zona rezultirajući modeli se nazivaju rezultirajući modeli se nazivaju agregatnim, agregatnim, a ako se koriste podaci koje opisuju a ako se koriste podaci koje opisuju nastajanje putovanja za slična kućanstva ili osobe onda se modeli nazivajunastajanje putovanja za slična kućanstva ili osobe onda se modeli nazivaju dezagregatnim.dezagregatnim.

Iz ovih različitih pristupa u predviđanju prometne potražnje proizašle su 4 vrste Iz ovih različitih pristupa u predviđanju prometne potražnje proizašle su 4 vrste modela:modela:

1.1. Slijedni agregatniSlijedni agregatni2.2. Izravni agregatniIzravni agregatni3.3. Slijedni dezagregatniSlijedni dezagregatni4.4. Izravni dezagregatniIzravni dezagregatni

Obuhvat planiranjaObuhvat planiranja

PROSTORNI (uže i šire područje)

VREMENSKI OBUHVAT (do 20 godina)

Bez obzira koji će se modeli koristiti (slijedni, izravni,…agregatni) početak planiranja obuhvaća definiranje granica istraživanja i razdiobu područja na zone sličnih aktivnosti. Zatim se modeliraju slijedeća obilježja putovanja: stvaranje, razdioba, izbor prijevoznog sredstva te na kraju pripisivanje putovanja na mrežu prometnica.

Podjela grada na zone sličnih aktivnosti

Metode prometnog planiranjaMetode prometnog planiranja

j

j

j

j

i

i

i

i

Izabrana ruta kretanja (ulice) od i do j

Dodjeljivanje putovanja

Izbor prijevoza

T autoi,j

T i,j

Razdioba putovanja

Stvaranje putovanja

T javni prijevozi,j

•Slijedni (agregatni, dezagregatni)

•Izravni (agregatni, dezagregatni)

Prikazi modeliranja pojedinih faza putovanja

OBILJEŽJA GRADSKIHAKTIVNOSTI

STVARANJE PUTOVANJA

RAZDIOBA PUTOVANJA

IZBOR PRIJEVOZNOG SREDSTVA

DODIJELJIVANJE NA MREŽU PROMET NICA-INDIVIDUALNI

DODIJELJIVANJE NA MREŽU PROMETNICA-JAVNI PRIJE VOZ

MREŽA INDIVIDUALNOG I JAVNOG PROMETA

Shematski prikaz postupka slijednog predviđanja prijevozne potražnje s definiranim pod modelima

UTVRĐIVANJE POSTOJEĆE NAMJENE POVRŠINA

POČETNA GODINA CILJNA GODINA

PREDVIĐANJE RAZMJEŠTAJA NAMJENE POVRŠINA

ISTRAŽIVANJE PROMETA

JEDNADŽBE NASTAJANJA PUTOVANJA

ODREĐIVANJE KRAJEVA PUTOVANJA PO ZONAMA

RAZDIOBA PUTOVANJA

IZBOR PREVOZNOG SREDSTVA

VELIČINE PROMETA IZMEĐU IZVORIŠNO-CILJNIH ZONA

ALT

ER

NA

TIV

NI P

RO

ME

TN

I SU

STA

V

DODJELJIVANJE NA MREŽU PROMETNICA

DODJELJIVANJE NA MREŽU PROMETNICA

PROVJERA SA POSTOJEĆIM VRIJEDNOSTIMA-KALIBRIRANJE MODELA

PROMETNA OPTEREĆENJA PO ČVOROVIMA I DIONICAMA PROMETNE MREŽE

Prikaz aktivnosti uključenih u postupak predviđanja prijevozne potražnje

Postupak je slijedeći: Prvo se osnovni set modela kalibrira za početnu godinu Postupak je slijedeći: Prvo se osnovni set modela kalibrira za početnu godinu istraživanja (na temelju brojanja prometa i ankete domaćinstava te ostalih istraživanja (na temelju brojanja prometa i ankete domaćinstava te ostalih istraživanja), a zatim se on koristi za prognozu prijevozne potražnje po veličini i istraživanja), a zatim se on koristi za prognozu prijevozne potražnje po veličini i razdiobi među zonama, izboru prijevoznog sredstva te dodjeljivanju na mrežu razdiobi među zonama, izboru prijevoznog sredstva te dodjeljivanju na mrežu prometnica za pretpostavljeno stanje namjene površina i društveno-gospodarskih prometnica za pretpostavljeno stanje namjene površina i društveno-gospodarskih obilježja u ciljnoj godini. obilježja u ciljnoj godini.

Svrha faze Svrha faze analize stvaranjaanalize stvaranja putovanja je određivanje fzavisnosti između krajeva putovanja je određivanje fzavisnosti između krajeva pojedinih putovanja nastalih ili privučenih u neke zone te saznanja o namjeni površina pojedinih putovanja nastalih ili privučenih u neke zone te saznanja o namjeni površina i ostalim obilježjima analizirane zone. Najčešće se koristi tehnika višestruke i ostalim obilježjima analizirane zone. Najčešće se koristi tehnika višestruke regresijske analize.regresijske analize.

Svrha faze Svrha faze razdiobe putovanjarazdiobe putovanja je da razvije procedure kojima se može utvrditi je da razvije procedure kojima se može utvrditi razdioba putovanja između pojedinih zona. Najčešće se koristi tzv. gravitacijski razdioba putovanja između pojedinih zona. Najčešće se koristi tzv. gravitacijski model.model.

Svrha faze Svrha faze izbora prijevoznog sredstvaizbora prijevoznog sredstva je da razvije proceduru koja simulira način je da razvije proceduru koja simulira način na koji se putnik odlučuje o izboru sredstva za putovanje od izvorišta do odredišta. na koji se putnik odlučuje o izboru sredstva za putovanje od izvorišta do odredišta. Obično se koriste funkcije korisnosti ili nekorisnosti kojima se uspoređuje Obično se koriste funkcije korisnosti ili nekorisnosti kojima se uspoređuje konkurentnost prijevoznih sredstava.konkurentnost prijevoznih sredstava.

Svrha Svrha faze pripisivanjafaze pripisivanja putovanja je simuliranje načina na koji putnici putovanja je simuliranje načina na koji putnici biraju konkretne dionice prometne mreže krećući se od izvorišta do odredišta,tj. biraju konkretne dionice prometne mreže krećući se od izvorišta do odredišta,tj. utvrditi raspodjelu prometa na mreži prometnica.utvrditi raspodjelu prometa na mreži prometnica.

AGREGATNI MODELIAGREGATNI MODELI

Ovi modeli polaze od pretpostavke da izbor putovanja ovisi o varijablama Ovi modeli polaze od pretpostavke da izbor putovanja ovisi o varijablama zajedničkim za čitavu zonu. Stoga ovi modeli prikazuju samo međuzonske zajedničkim za čitavu zonu. Stoga ovi modeli prikazuju samo međuzonske varijacije prometnih kretanja, a ne unutar zonske (zato treba biti oprezan varijacije prometnih kretanja, a ne unutar zonske (zato treba biti oprezan kod izbora veličine zona jer unutar zonska kretanja mogu ponekad biti kod izbora veličine zona jer unutar zonska kretanja mogu ponekad biti veća od kretanja između zona).veća od kretanja između zona).

Općeniti zapis faze razdiobe putovanja agregatnog modela je slijedeći Općeniti zapis faze razdiobe putovanja agregatnog modela je slijedeći

Tij= f(Di,Aj)Tij= f(Di,Aj)

gdje je gdje je Tij Tij broj putovanja iz zone broj putovanja iz zone ii u zonu u zonu jj, , Di Di društveno-ekonomsko obilježje izvorišne zone,društveno-ekonomsko obilježje izvorišne zone,Aj Aj privlačnost odredišne zone (s obzirom na namjene površina)privlačnost odredišne zone (s obzirom na namjene površina)

SLIJEDNI AGREGATNI MODELISLIJEDNI AGREGATNI MODELI

STVARANJE PUTOVANJA

PROSTORNA RAZDIOBA PUTOVANJA

NAČINSKA PODJELAPUTOVANJA

PRIPISIVANJE PUTOVANJA

Faze slijednog agregatnog modela

Ovim se modelima definira slijed faza u realizaciji putovanja: stvaranje, razdioba, načinska podjela i pripisivanje putovanja. Ovi se modeli zato nazivaju četverofaznim modelima.

Obilježje slijednih modela je to što se u njima polazi od pretpostavke da funkcija kojom se opisuje stvaranje putovanja ne ovisi o ponudi (vrijeme putovanja na prometnicama, cijena, učestalost prijevoza) već isključivo o potražnji, odnosno obilježjima zone. Tek se u u fazi načinske podjele izbora prijevoznog sredstva i pripisivanja modelira utjecaj prijevozne ponude na izbor putovanja.

Funkcija buduće potražnje se iskazuje kroz slijed funkcija koje odražavaju navedene faze. Ako Tijkr iskazuje veličinu putovanja iz zone i u zonu j s prijevoznim sredstvom k po putu r to u ovim modelima pretpostavlja da se prvo procijeni Ti, pa Tij, zatim Tijk te na kraju Tijkr. Svaka je faza predodređena rezultatom prethodne i svaka zahtijeva tvorbu matematičkih modela različite složenosti i stupnja pouzdanosti.

Faze slijednog agregatnog modelaFaze slijednog agregatnog modela

IZRAVNI AGREGATNI MODELIIZRAVNI AGREGATNI MODELI

Da bi se izbjegle slabosti slijednih agregatnih modela može se krenuti od Da bi se izbjegle slabosti slijednih agregatnih modela može se krenuti od pristupa da se buduća prijevozna potražnja procjenjuje jednim pristupa da se buduća prijevozna potražnja procjenjuje jednim postupkom koji obuhvaća sve mogućnosti izbora odjedanput. Na taj postupkom koji obuhvaća sve mogućnosti izbora odjedanput. Na taj način su nastali izravni modeli. način su nastali izravni modeli.

Ukratko ovaj postupak se može opisati kao istodobna procjena svih Ukratko ovaj postupak se može opisati kao istodobna procjena svih obilježja putovanja koja su povezana s glavnim komponentama obilježja putovanja koja su povezana s glavnim komponentama putovanja: učestalost, doba dana, odredište, prijevozno sredstvo i put putovanja: učestalost, doba dana, odredište, prijevozno sredstvo i put (ruta).(ruta).

S obzirom na funkcionalne oblike ovih modela razlikujemo tri vrste S obzirom na funkcionalne oblike ovih modela razlikujemo tri vrste modela:modela:

1.1. Modeli izbora specifičnog prijevoznog sredstvaModeli izbora specifičnog prijevoznog sredstva2.2. Modeli izbora apstraktnog prijevoznog sredstvaModeli izbora apstraktnog prijevoznog sredstva3.3. Modeli načinske podjele.Modeli načinske podjele.

Ad A. Modeli izbora specifičnog prijevoznog sredstvaAd A. Modeli izbora specifičnog prijevoznog sredstva

Ovim modelima se uzimaju u obzir samo ona prijevozna sredstva koja su Ovim modelima se uzimaju u obzir samo ona prijevozna sredstva koja su tehnološki stvarno raspoloživa u postojećem prometnom sustavu. Prema tehnološki stvarno raspoloživa u postojećem prometnom sustavu. Prema ovim modelima je učešće putovanja , sa svrhom "ovim modelima je učešće putovanja , sa svrhom "nn" između zona " između zona ii i i j j prijevoznimprijevoznim sredstvomsredstvom k k funkcija razine prijevozne usluge funkcija razine prijevozne usluge Lijk , Lijk , obilježja obilježja korisnika prijevozne uslugekorisnika prijevozne usluge Si i Sj Si i Sj,, te obilježja društveno ekonomskih te obilježja društveno ekonomskih aktivnosti u izvorišnoj i odredišnoj zoni aktivnosti u izvorišnoj i odredišnoj zoni Ai, Aj. Ai, Aj. Primjer modela je dan Primjer modela je dan slijedećim izrazom:slijedećim izrazom:

Postoje različiti oblici ovih modela, a najčešće za ulazne podatke koriste Postoje različiti oblici ovih modela, a najčešće za ulazne podatke koriste slijedeća obilježja nosioca putovanja i putovanja: broj stanovnika zone, slijedeća obilježja nosioca putovanja i putovanja: broj stanovnika zone, prihodi, troškovi putovanja određenim prijevoznim sredstvom, trajanje prihodi, troškovi putovanja određenim prijevoznim sredstvom, trajanje putovanja određenim prijevoznim sredstvom.putovanja određenim prijevoznim sredstvom.

),,,,( jijiijkn

kn

ijk AASSLfT

Ad B. Modeli izbora apstraktnog prijevoznog sredstvaAd B. Modeli izbora apstraktnog prijevoznog sredstva Ovi modeli pružaju mogućnost uključenja budućih prijevoznih sredstava u model Ovi modeli pružaju mogućnost uključenja budućih prijevoznih sredstava u model

predviđanja prometne potražnje. Projekcija putovanja određenim prijevoznim predviđanja prometne potražnje. Projekcija putovanja određenim prijevoznim sredstvom definirana je pomoću značajki prijevozne usluge što uključuje troškove sredstvom definirana je pomoću značajki prijevozne usluge što uključuje troškove putovanja najjeftinijim prijevoznim sredstvom, vrijeme putovanja između zona putovanja najjeftinijim prijevoznim sredstvom, vrijeme putovanja između zona ii i i jj prijevoznim sredstvom prijevoznim sredstvom k, k, vrijeme putovanja najbržim prijevoznim sredstvom, vrijeme putovanja najbržim prijevoznim sredstvom, učestalost putovanja izmeđuučestalost putovanja između i i ii j j sredstvomsredstvom k k te najveća učestalost putovanja nekim te najveća učestalost putovanja nekim prijevoznim sredstvom prijevoznim sredstvom..

Primjer modelaPrimjer modela::

je veličina prometa između je veličina prometa između ii i i jj u oba smjera prijevoznim sredstvom u oba smjera prijevoznim sredstvom kk a a je konstantaje konstanta PPii, P, Pjj stanovništvo zonastanovništvo zona YYii, Yj dohodak po stanovniku, Yj dohodak po stanovniku cijk cijk su troškovi putovanja najjeftinijim prijevozomsu troškovi putovanja najjeftinijim prijevozom tijk tijk je vrijeme putovanja između zona je vrijeme putovanja između zona i i i i jj sredstvom sredstvom kk t*ij t*ij je vrijeme putovanja najbržim prijevoznim sredstvomje vrijeme putovanja najbržim prijevoznim sredstvom fijkfijk učestalost prijevoza učestalost prijevoza t*ij t*ij jeje učestalost prijevoza najučestalijim prijevoznim sredstvom učestalost prijevoza najučestalijim prijevoznim sredstvom

AdC. Modeli načinske podjeleAdC. Modeli načinske podjele Ovi modeli uključuju dvije zasebne funkcije, jednu koja služi za predviđanje svih Ovi modeli uključuju dvije zasebne funkcije, jednu koja služi za predviđanje svih

putovanja iz putovanja iz ii u u jj i drugu koja služi za predviđanje učešća putovanja koja će i drugu koja služi za predviđanje učešća putovanja koja će koristiti određeno prijevozno sredstvo.koristiti određeno prijevozno sredstvo.

DEZAGREGATNI MODELIDEZAGREGATNI MODELI

Dezagregatni modeli su nastali kao posljedica težnje da se uklone nepovoljna Dezagregatni modeli su nastali kao posljedica težnje da se uklone nepovoljna obilježja agregatnih modela koji se temelje na varijablama koje opisuju obilježja obilježja agregatnih modela koji se temelje na varijablama koje opisuju obilježja čitavih zona.čitavih zona.

Dezagregatnim modelima se opisuje proces prijevoza na temelju pojedinačnog Dezagregatnim modelima se opisuje proces prijevoza na temelju pojedinačnog izbora.Kod ovih modela se funkcija neovisnih varijabli kojima se opisuje neka izbora.Kod ovih modela se funkcija neovisnih varijabli kojima se opisuje neka pojava iskazuje pomoću vjerojatnosti. pojava iskazuje pomoću vjerojatnosti.

Izbor ponašanja pojedinog putnika zasniva se na teoriji korisnosti, odnosno Izbor ponašanja pojedinog putnika zasniva se na teoriji korisnosti, odnosno nekorisnosti tako da putnik bira varijantu koja maksimizira njegovu korist (uz neku nekorisnosti tako da putnik bira varijantu koja maksimizira njegovu korist (uz neku vjerojatnost vjerojatnost PP), odnosno korištenjem funkcija nekorisnosti minimizira (npr. troškove ), odnosno korištenjem funkcija nekorisnosti minimizira (npr. troškove putovanja).putovanja).

To vodi do specifikacije neke funkcije korisnosti kojom se procjenjuje poželjnost To vodi do specifikacije neke funkcije korisnosti kojom se procjenjuje poželjnost

neke varijante neke varijante ii obilježja obilježja ZiZi za donositelja odluke obilježja za donositelja odluke obilježja KjKj što se može pisati kao: što se može pisati kao: U=U(Zi, Kj)U=U(Zi, Kj)

gdje jegdje jeZi vektor obilježja varijante Zi vektor obilježja varijante iiKj vektor obilježja donositelja odluke Kj vektor obilježja donositelja odluke jj..

Primjer korištenja funkcije nekorisnosti ili troškova putovanja:Primjer korištenja funkcije nekorisnosti ili troškova putovanja:

n=1,..,N, m=1,..,Mn=1,..,N, m=1,..,M

gdje je kijz troškovi putovanja između zone i i zone j prijevoznim sredstvom k

knijX n-to obilježje prijevoznog sredstva k između zona i i j koje pridonosi porastu troškova

putovanja prijevoznim sredstvom k um M-to društveno-ekonomsko obilježje stvaraoca putovanja c konstanta an, bm koeficijenti koji odražavaju relativni doprinos obilježja sustava i stvaraoca putovanja

troškovima putovanja

SLIJEDNI DEZAGREGATNI MODELISLIJEDNI DEZAGREGATNI MODELI

Prvi razvijeni slijedni dezagregatni modeli bili vezani uz donošenje o Prvi razvijeni slijedni dezagregatni modeli bili vezani uz donošenje o izboru načina putovanja.izboru načina putovanja.

Danas se koristi više metoda kojima se vjerojatnost načinske podjele Danas se koristi više metoda kojima se vjerojatnost načinske podjele izbora prijevoza procjenjuje na temelju pojedinačnog ponašanja putnika:izbora prijevoza procjenjuje na temelju pojedinačnog ponašanja putnika:

1.1. Diskriminacijska analizaDiskriminacijska analiza

2.2. Logistička analizaLogistička analiza

3.3. Vjerojatnosna analizaVjerojatnosna analiza

Ad A. Diskriminacijska analiza

Primjenom ove metode se dobiju funkcije vjerojatnosti kojima se procjenjuje vjerojatnost da će putnik s danim skupom obilježja izabrati određeno prijevozno sredstvo.

Primjer: Pijk=f(Cijk, Hijk, Cij, Hij, Dijk,…) gdje je

Pijk učešće putnika između zona i i j koji upotrebljavaju sredstvo k Cijk trošak upotrebe sredstva k između zona i i j

Cij najniži trošak putovanja Hij najkraće vrijeme putovanja Hijk relativno vrijeme putovanja Dijk relativna učestalost polazaka prijevoznog sredstva k

Ad B. Logistička analiza Ovom se analizom utvrđuje vjerojatnost izbora prijevoznog sredstva u ovisnosti o poželjnosti njegove upotrebe za određeno putovanje koje se očituju u :

Razlici trajanja putovanja između nastala korištenjem dva prijevozna sredstva Razlike u troškovima putovanja za dva prijevozna sredstva s obzirom na prosječne troškove Razlike u broju dijelova putovanja (pješačenje, čekanje i vožnja pojedinim prijevoznim

sredstvom). Vremena utrošenog na pješačenje i čekanje ako se ide npr. vlakom

Primjer logističke krivulje

Auto bolji

% upotrebe javnog prijevoza

Javni prijevoz bolji

25

50

75

100

Razlika u troškovima,vremenu...

c. Vjerojatnosna analiza

Ovim se modelima pretpostavlja da je vjerojatnost upotrebe javnog prijevoza distribuirana u skladu s razlikama u nekorisnosti upotrebe individualnog i javnog prijevoza.

Postotak upotrebe javnog prijevoza izražava se funkcijom tipa:

)(

)(xG

dzzfP

G(X)= funkcija nekorisnosti

Troškovi javnog prijevoza - troškovi automobila

Postotak upotrebe automobila

0

50

100

0 +-