PROGRAMA RADA TZ SPLITSKO – DALMATINSKE ......razvoja informacijskih i komunikacijskih...
Transcript of PROGRAMA RADA TZ SPLITSKO – DALMATINSKE ......razvoja informacijskih i komunikacijskih...
PROGRAMA RADA TZ SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE ZA
2017. GODINU S FINANCIJSKIM PLANOM ZA 2017.GODINU
Split, prosinac 2016. godine
1
2
1. PREGLED STANJA I TRENDOVA NA MEĐUNARODNOM
TURISTIČKOM TRŽIŠTU KAO OSNOVA BUDUĆIH
AKTIVNOSTI TURISTIČKE ZAJEDNICE
1.1. UVOD
U skladu sa Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma
te temeljem Statuta, jedna od osnovnih zadaća Turističke zajednice Splitsko –
dalmatinske županije je promocija turističke ponude županije u zemlji i
inozemstvu. Temeljem toga pristupa se izradi i realizaciji programa rada kao i
provođenju svih radnji u cilju povećanja plasmana turističkog proizvoda regije
na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu. U izradi prijedloga Programa
rada za 2017. godinu pošlo se od:
postavki Glavnog plana razvoja turizma Splitsko – dalmatinske županije,
Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine
ostvarenih rezultata i aktivnosti u 2016. godini,
stanja na emitivnim tržištima i procjene tog stanja u 2017. godini,
ocjene stanja u svjetskom gospodarskom i financijskom okruženju.
Svjetski turizam niti tijekom 2016. godine nije bio pošteđen turbulentnih
zbivanja i nepredviđenih okolnosti, koje su u većoj ili manjoj mjeri pogodile
pojedine receptivne destinacije, a samim tim i brojne poslovne subjekte
turističkog sektora. Godina 2015. bila je šesta godina zaredom s natprosječnim
rastom turističkog prometa iznad očekivanja. Rezultati 2015., kao i još uvijek
aktualne 2016. bili su i pod utjecajem prirodnih te civilizacijskih kriza u
mnogim dijelovima svijeta. Trenutno je u turizmu važno pitanje sigurnosti i
zaštite, a kako turizam uvelike ovisi o kolektivnoj sposobnosti promicanja
sigurnog putovanja, potrebno je u planiranju nastojati minimalizirati izloženost
turističkog sektora rastućim prijetnjama. UNWTO za 2016. godinu predviđa rast
međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu, ali u nešto manjem postotku nego
prošle godine, odnosno za oko 4 posto. Indeks povjerenja potrošača i želje za
turističkim putovanjima i dalje je u svijetu pozitivan, unatoć strahu od terorizma
te nesigurnoj geopolitičkoj situaciji koja je i tijekom ovogodišnje turističke
sezone proizvela pomutnju na globalnoj turističkoj sceni. Zbog svega što se
događa u svijetu i Europi, uključujući terorističke prijetnje i previranja oko (ne)
sigurnosti putovanja te izbjegličku krizu, kao i zbog još uvijek nepovoljnog
poslovnog okruženja u zemlji, za turizam je 2016. godina bila vrlo izazovna i
pomalo neizvjesna u samom početku. S obzirom na odlične najave i trendove
kretanja na stranim tržištima te uz rastuću popularnost Hrvatske kao sigurne
destinacije odmorišnog, većinom ipak ljetnog, ali i poslovnog turizma,
očekivanja su da će se u 2016. u konačnici ostvariti izrazito bolji turistički
rezultati u usporedbi s prethodnom godinom, što potvrđuju i dosadašnje
turističke brojke.
3
Također, očekuje se oko 9,5 milijardi eura prihoda od turizma, od čega više od 8
milijardi eura od stranih te oko 1,5milijardi eura od domaćih turista. Naime,
dosadašnji rezultati turističkog prometa na razini Hrvatske, kao i Srednje
Dalmacije izrazito su pozitivni na velikom broju europskih i svjetskih emitivnih
tržišta. U turbulentnom globalnom okružju, komparativne prednosti Hrvatske i
njenih destinacijskih područja, poput blizine velikom broju relevantnih
emitivnih tržišta te posebice sigurnost, snažno dolaze do izražaja i argument su
za odabir Hrvatske kao odmorišne destinacije. S obzirom na stvoreni imidž na
tržištu, izvozni potencijal, mogući stupanj integracije ostalih sektora, sačuvani
prostor i veliku količinu neiskorištene imovine, nema nikakve dvojbe da je
turizam jedna od najvažnijih hrvatskih strateških grana. Premda je pod pritiskom
svjetske ekonomske krize 2009. i 2010. godine turizam posustao, već se 2011.
vratio ostvarivši rast broja noćenja i prihoda, koji je prisutan i tijekom 2013.,
2014., 2015. i 2016. godine. S poboljšanjem indikatora profitabilnosti, u turizam
sve više dolaze i toliko nužne investicije što potvrđuje rast inozemnih ulaganja u
ovu djelatnost. Prema podacima Eurostata, broj turističkih noćenja u 28 zemalja
Europske unije dosegnuo je 2016. godine novi rekord, a Hrvatska je među
zemljama s najvećim rastom broja noćenja i najvećim udjelom inozemnih
gostiju.
1.2. TRŽIŠNI TRENDOVI I STANJE NA TRŽIŠTU
Turizam je tijekom posljednjih godina doživio velike promjene, koje su u
potpunosti izmjenile ustaljene i izgrađene odnose unutar industrije, kanale
komunikacije i prodaje te kompletne poslovne modele. Različita krizna
događanja na svjetskoj i europskoj razini dovela su do preusmjeravanja
turističkih tijekova te istovremenog zaoštravanja konkurentske utakmice između
turističkih destinacija koje, osim cjenovnom politikom, nastoje zadržati/povećati
svoje tržišne udjele značajnim ulaganjem u marketing, inovacijama i
diferencijacijom u odnosu na konkurente. Pred Hrvatsku se postavlja izazov
prepoznavanja svih relevantnih trendova na strani turističke ponude i potražnje,
kao i izazov primjene marketinškog modela kojima će se brand Hrvatske i
njenih ključnih turističkih proizvoda (i turističkih regija/clustera) te ponuda
vrijednosti na komunikacijskoj razini pozicionirati i pozitivno diferencirati u
odnosu na konkurenciju. Globalna kretanja na turističkom tržištu i
konkurentnost pojedinih turističkih destinacija snažno su korelirani sa sljedećih
nekoliko megatrendova:
Političko okruženje: Brojni regionalni sukobi diljem svijeta i dalje će biti
jedno od ključnih obilježja svjetske političke scene što će se negativno
odražavati na veličinu i prostornu distribuciju turističkog prometa.
4
Gospodarsko okruženje: Usprkos povremenim fluktuacijama, prognoze
gospodarskih kretanja u sljedećem desetljeću ukazuju na sve veći gospodarski
potencijal tzv. BRIC i MIST zemalja, a time i rast njihove sklonosti turističkim
putovanjima.
Društveno okruženje: Gospodarski razvoj, rastuća razina obrazovanja i
općenito rast blagostanja pridonose tranziciji prema novim društvenim
vrijednostima ekonomije doživljaja. ‘Novi turist’ kupac je životnih iskustava,
doživljaja i priča, fizički i intelektualno je aktivan, želi biti sudionikom težeći
putovanjima koja će pridonijeti njegovu osobnom razvoju.
Pravno okruženje: Usprkos značajnim procesima deregulacije, turističko
privređivanje obilježit će također sve veća regulacija i sve izraženija
konvergencija u zakonodavstvu i u uobičajenoj poslovnoj praksi.
Okoliš: Problematika okoliša i okolišna odgovornost među najaktualnijim su
izazovima budućnosti. Kao djelatnost koja istovremeno počiva na kvaliteti
okoliša i koja na njega intenzivno djeluje, turizam će se bitno intenzivnije
priklanjati primjeni okolišno odgovornih, ‘zelenih’ koncepata na razini
pojedinih pružatelja usluga i cijelih destinacija.
Tehnologija: Prognoze govore ne samo o nastavku daljnjeg strelovitog
razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nego i o daljnjoj
penetraciji tržišta i rastućem broju korisnika diljem svijeta.
Usprkos kontinuitetu nesigurnih prilika u pojedinim dijelovima svijeta, općenito
se predviđa da će svjetska gospodarska i društvena klima potaknuti rast turizma
u sljedećih dvadeset godina. Trenutno dostupni podaci Svjetske turističke
organizacije govore o rastu broja ukupnih turističkih dolazaka za razdoblje do
2020. godine. Dugoročne projekcije trendova turističkih kretanja ukazuju da se i
tijekom narednih godina očekuje kontinuirani rast turističkog prometa na
svjetskoj razini. Iako se karta političke moći svijeta mijenja, veliki svjetski
centri moći, uključujući SAD, ujedinjenu Europu, Japan, Kinu i Indiju, ocjenjuju
se stabilnima. Istovremeno, brojni regionalni konflikti diljem svijeta uvjetovani
najčešće lošom vladavinom, vjerskim razlozima ili borbom oko prirodnih
resursa i dalje će biti jedno od ključnih obilježja svjetske političke scene unoseći
nestabilnost i nesigurnost. Prelijevajući se nerijetko izvan granica zahvaćene
regije, u obliku terorizma i izbjegličkih egzodusa, regionalni konflikti pridonose
radikalizaciji političkih stavova i ponovnom jačanju mjera ‘zatvaranja’ i
‘ograničavanja pristupa’ na globalnoj razini. Svjetska politička kretanja,
posebice iz perspektive osjetljivosti turizma na bilo koji oblik nesigurnosti,
nedvojbeno će oblikovati globalna turistička kretanja.
5
Prijetnja terorizma znatno utječe na planiranje odmora i ponašanje na
putovanjima, ali ipak ne prekida porast potražnje za putovanjima na koja će u
inozemstvo oko 2 posto više Europljana i globalno oko 3 posto više ljudi nego
2015. godine, procjene su iz istraživanja turističke burze ITB Berlin i analitičke
kuće IPK International. Oni su zajedno proveli globalno istraživanje na više od
40 velikih turističkih tržišta intervjuirajući oko 50 tisuća ljudi analizirajući
globalne promjene pri odabiru i ponašanju turista na putovanjima uslijed
učestalih terorističkih prijetnji i napada te političkih preokreta, koji su primjerice
u Turskoj i Egiptu doveli do dramatičnog pada rezervacija i zatvaranja brojnih
hotela. Istraživanje je pokazalo da prijetnja terorizma utječe na ponašanje oko 40
posto stranih turista, pri čemu rezultati znatno variraju ovisno o tržištu, ali
zaključak je da su globalno ljudi više nego prije oprezni pri izboru odredišta za
putovanja. Najoprezniji pri izboru odredišta za odmore i putovanja su oni
koji putuju s djecom, dok su nešto manje oprezni putnici mlađe dobi i samci, a
15 posto stranih turista reklo je da će u 2016. godini izbjegavati putovanja u
inozemstvo i odmor radije provesti u svojoj zemlji. Svjetska turistička karta
precrtava se munjevitom brzinom budući da putnici i izletnici mijenjaju svoje
želje uslijed terorističkih napada, epidemija bolesti i migrantskih kriza.
Muslimanske zemlje diljem svijeta glavni su gubitnici u ovoj trenutačnoj borbi
za turiste. Napadi na turiste u Tunisu i pad ruskog zrakoplova koji je uzletio iz
egipatskog turističkog bisera Sharm el-Sheikha ozbiljno su uzdrmali turizam u
obje zemlje. Očekuje se da će zbog straha i trenutne nepoželjnosti turističkih
posjeta Bliskom istoku države poput Grčke, Portugala, Španjolske i Hrvatske
najviše profitirati budući da nude sličnu klimu, cijene, ali i toliko željenu
sigurnost.
Temeljem Strategije razvoja hrvatskog turizma, globalni tržišni trendovi na
kojima bi hrvatski turizam trebao kapitalizirati do 2020. godine su:
Otvaranje novih tržišta - podrazumijeva penetraciju na nova geografska
tržišta i privlačenje novih tržišnih segmenata kupaca različitih demografskih i
psihografskih profila.
Razvoj proizvoda - obuhvaća unapređenje postojećih i stvaranje novih
proizvoda. Ovaj kontinuirani proces počiva ponajprije na prilagođavanju
turističkih proizvoda potrebama i očekivanjima ‘novog turista’ koji je aktivan,
informiran, izbirljiv i kritičan, koji želi biti sudionikom i teži vlastitom
unapređenju te, nadalje, na prilagođavanju ponude potrebama različitih ciljnih
segmenata gostiju.
Zauzimanje okolišno odgovorne pozicije - podrazumijeva proaktivan odnos
prema očuvanju prostora, bioraznolikosti, prirodnih i društvenih resursa.
Implementacija ‘zelenih’ koncepata na svim organizacijskim razinama
poslovanja otvara mogućnosti istinskog održivog razvoja turizma.
6
Razvoj novih komunikacijskih i prodajnih vještina - korištenje stalno
rastućih mogućnosti i sve veće razine tržišne penetracije novih informacijskih
tehnologija, preduvjet je povećane efikasnosti u dopiranju do postojećih, ali i
novih ciljnih segmenata kupaca.
Razvoj novih i inovacija postojećih poslovnih i upravljačkih modela -
umrežavanje razvojnih dionika (npr. klasteri) i strateško upravljanje na
destinacijskoj razini preduvjet je povećanja efikasnosti privatnog i javnog
sektora, ali i preduvjet rasta konkurentnosti.
Unatoč iznimnom potencijalu te raznovrsnoj ponudi hrvatskog turizma, nužna je
prilagodba novim tehnologijama i snažnije korištenje društvenih mreža,
mobilnih aplikacija i ostalih digitalnih kanala. Prosječni inozemni gost
današnjice koristi sve informacije dostupne putem turističkih on line portala
kako bi odlučio o konačnoj destinaciji, a takvi trendovi u potražnji traže nova
tehnološka dostignuća. Neosporno je kako trendovi u segmentu turističkih
putovanja značajno evoluiraju u dinamičkim ciklusima koji su sve kraći i u
nekim segmentima teško predvidivi. S jedne strane, segment potrošača sve je
informiraniji i zahtjevniji, pojavljuju se nove interesne skupine putnika, dok je
na drugoj strani konkurentska utakmica na strani ponude oštrija nego ikada –
kontinuirana inovacija, dobra komunikacija i adekvatna vrijednost za novac neki
su od presudnih argumenata uspješnosti na turističkom tržištu, no segment
turističkih putovanja u velikoj je mjeri određen i gospodarskim kretanjima,
posebice u zadnjih 5-6 godina, kada su pojedine nacionalne ekonomije doživjele
značajnu eroziju pokazatelja uspješnosti, kao i pad standarda domicilnog
stanovništva, što u značajnoj mjeri utječe na namjere putovanja, odnosno na
parametar spremnosti na potrošnju prilikom putovanja.
1.3. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE NA PODRUČJU
SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE
Obilježja turističke potražnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji prikazuju
rezultati istraživanja TOMAS Ljeto 2014. na skupu turista koji su tijekom ljeta
2014. godine boravili na području Županije, a koje provodi Institut za turizam iz
Zagreba. Glavni cilj istraživanja TOMAS Ljeto 2014. je dobivanje pouzdanih i
aktualnih, osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih informacija o turističkoj
potražnji i potrošnji, prijeko potrebnih za vođenje uspješne marketinške politike.
Osim utvrđivanja profila gostiju koji posjećuju obalne i otočne destinacije u
ljetu 2014. godine i procjene njihove potrošnje, istraživanje rezultira i glavnim
trendovima međunarodne i domaće turističke potražnje u duljem vremenskom
razdoblju. Populaciju su u istraživanju TOMAS Ljeto 2014. činili svi turisti koji
su tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 2014. godine boravili u komercijalnim
smještajnim objektima u nekom od obalnih i otočnih odredišta.
7
U odnosu na 2010. godinu nije znatnije promijenjena struktura noćenja prema
vrsti smještajnih kapaciteta – većina gostiju boravi u privatnom smještaju
(57%), dok je u hotelima ostvareno 26% ukupnih noćenja. Glavna emitivna
tržišta Splitsko-dalmatinske županije i dalje su Češka, Poljska, Njemačka i
Slovačka. Turisti koji dolaze s tih tržišta ostvarili su gotovo polovicu (49%)
ukupnog broja noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji od lipnja do rujna 2014.
godine. Pri tome je, u odnosu na 2010. godinu, zabilježeno dosta promjena.
Velik porast broja noćenja ostvaren je s poljskog (rast od 59%) i njemačkog
tržišta (rast od 56%), a manji sa slovačkog (rast od 15%) i češkog (rast od 14%)
tržišta. U istom su razdoblju noćenja sa skandinavskog tržišta porasla za 92% i u
2014. godini to je tržište peto po redu, sa 7% svih noćenja u ljetnom razdoblju.
Istodobno je smanjen broj domaćih gostiju (za 3%), a Velika Britanija, Austrija,
Mađarska i Slovenija bilježe porast (redom, 69%, 27%, 18% i 17%) ostvarenih
noćenja, dok pada turistički promet iz Italije (16%).
Tijekom 2015. godine, najveći broj dolazaka stranih gostiju ostvaren je u
smještaju kod domaćina (55%) te u hotelima (38%), dok je gledano prema
noćenjima 64 % noćenja stranih gostiju realizirano u smještaju kod domaćina,
28% u hotelskom smještaju i 8% u kampovima. U odnosu na 2014. razvidno je
povećanje udjela smještaja kod domaćina. Strani gosti prosječno su najduže
boravili u smještaju kod domaćina (6,4 dana), zatim slijede kampovi (5,5 dana)
te hoteli s 4,1 dan prosječnog boravka. Najveći broj dolazaka i noćenja prema
podacima iz 2015. godine ostvaruje se s tržišta Njemačke, a zatim slijede tržišta
Češke, Poljske, Slovačke, Ujedinjene Kraljevine te Bosne i Hercegovine. U
hotelskom smještaju najveći broj dolazaka ostvaruje se s tržišta Njemačke,
Ujedinjene Kraljevine, Češke, Poljske i Francuske. Najveći broj dolazaka i
noćenja u smještaju kod domaćina ostvaruju gosti iz Poljske i Češke, a zatim
Nijemci i Slovaci. U kampovima najveći broj dolazaka i noćenja ostvaruju gosti
iz Njemačke i Češke.
Najviše turista u Splitsko-dalmatinskoj županiji srednje je životne dobi, između
30 i 49 godina starosti (56%), pri čemu se dobna struktura gostiju u županiji nije
znatnije promijenila u odnosu na 2010. godinu. Većina turista koji posjećuju
Splitsko-dalmatinsku županiju ima više (33%) ili visoko obrazovanje (40%).
Udio fakultetski obrazovanih gostiju povećan je u odnosu na 2010. godinu s
34% na 40%. Svaki drugi gost županije dolazi iz kućanstva s manje od dvije
tisuće eura mjesečnih primanja. Udio gostiju s mjesečnim primanjima kućanstva
većim od tri tisuće eura povećan je u odnosu na 2010. godinu s 13% na 19%.
Svaki drugi gost županije dolazi s članovima obitelji (52%), iako rjeđe nego li u
2010. godini kada je obiteljskih dolazaka bilo 58%. Znatan je i udio turista koji
dolaze samo s partnerom (26%), iako ispodprosječan u odnosu na prosjek svih
županija. Dolazak s prijateljima (16%) iznad je prosjeka svih županija.
8
Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači više od tri
četvrtine (77%) gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Više od trećine gostiju
privučeno je i zabavom (36%), 29% gastronomijom, a svaki peti gost novim
iskustvima i doživljajima te upoznavanjem prirodnih ljepota. Turisti su u znatno
većoj mjeri nego li 2010. godine privučeni gastronomijom, zabavom i novim
iskustvima. Inozemni gosti koji su tijekom ljetnih mjeseci 2014. godine boravili
u Splitsko-dalmatinskoj županiji 'vjerni' su gosti Hrvatske iako nešto manje od
prosjeka za primorske županije. Županija privlači i 'nove' goste pa je tako u
odnosu na 2010. godinu povećan udio inozemnih gostiju u prvom posjetu
Hrvatskoj, s 19% na 22%. Tu je prvenstveno riječ o Skandinavcima, Francuzima
i Poljacima.
Glavni izvori informacija za turiste u Splitsko-dalmatinskoj županiji su
preporuke rodbine ili prijatelja (42%), to je znatno više nego 2010. godine kada
se na preporuke oslanjalo 35% turista. S udjelom od 33% slijedi oslanjanje na
prijašnji boravak te korištenje interneta (31%) koji je na razini 2010. godine.
9
Splitsko-dalmatinska županija je dominantno auto-destinacija jer većina
gostiju, njih oko 72% dolazi automobilom (uključujući i kamper te automobil s
kamp kućicom). Prema korištenju zrakoplova (19%) Splitsko – dalmatinska
županija je druga županija, iza Dubrovačko - neretvanske. Zabilježen je porast
dolazaka zrakoplovom u odnosu na 2010. godinu i to s 12% na 19%, od čega
46% turista koristi usluge niskotarifnih zračnih prijevoznika.
Turisti koji borave u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku ostvaruju 10
noćenja u Hrvatskoj, odnosno 8,6 noćenja u turističkom mjestu, to je nešto
manje u odnosu na 2010. godinu. Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave
gotovo svi turisti Splitsko - dalmatinske županije su plivanje i kupanje, odlazak
u restorane, slastičarnice i kafiće, odlazak u kupnju i šetnje prirodom. Većina i
razgledava znamenitosti te odlazi na lokalne zabave. Gosti županije
iznadprosječno se, u odnosu na prosjek primorskih županija, bave planinarenjem
i avanturističkim sportovima. U 2014. godini je zabilježena nešto smanjena
aktivnost gostiju u odnosu na 2010.
Turisti Splitsko-dalmatinske županije zadovoljniji su u odnosu na 2010. godinu
svim elementima ponude. Gosti su najzadovoljniji ljepotom prirode, ljubaznošću
osoblja u smještajnom objektu te pogodnošću za provođenje obiteljskog odmora.
Srednje su zadovoljni s deset, a nezadovoljni sa sedam elemenata ponude. Nizak
stupanj zadovoljstva iskazali su za ponudu zabave, sporta, kulture, kupnje i
prijevoza u destinaciji, opremljenost i uređenost plaža te prilagođenost
destinacije osobama s posebnim potrebama. Gosti županije su manje zadovoljni
od prosjeka svih primorskih županija. Ono što gostima najviše smeta tijekom
boravka na podruju Srednje Dalmacije su prometne gužve zajedno s gužvama na
plažama, neprimjereno odlaganje smeća i nemogućnost razdvajanja otpada.
10
Što se tiče potrošnje, gosti županije dnevno su u 2014. godini izdvajali u
prosjeku 70 eura, što je za 27% više u odnosu na 2010. godinu. Rast prosječnih
dnevnih izdataka zabilježen je u svim skupinama izdataka, pri čemu je najveći
porast (34%) u skupini izdataka za usluge sporta, zabave, kulture i izleta.
Tako je i udio izdataka za te usluge povećan u odnosu na 2010. godinu za jedan
postotni bod (s 12% na 13% ukupnih dnevnih izdataka). Najveću potrošnju
ostvaruju gosti iz Skandinavije (109€), zatim Njemačke (70€) i Slovenije (67€).
Iz provedenog istraživanja može se zaključiti da se profil turista na području
regije Srednje Dalmacije ponešto mijenja. Naime, dolaze novi gosti,
obrazovaniji i više platežne sposobnosti. Istovremeno, manje je obiteljskih
dolazaka, više kraćih boravaka i jačanje sekundarnih motiva dolazaka. Dok raste
zadovoljstvo svim elementima destinacijske ponude, problem i dalje
predstavljaju prijevoz, nedostatak zabave, kulturna ponuda i sl. Značajno je što
raste potrošnja uz povećanje udjela izdataka za destinacijske usluge.
1.4. OSTVARENI TURISTIČKI REZULTATI U 2016. GODINI
(sukladno dostupnim podacima)
U svjetskom turizmu prošle je godine bilo rekordnih 1,2 milijarde međunarodnih
dolazaka, što je 50 milijuna ili 4,4 posto više nego u 2014., a s obzirom na
pozitivne trendove potražnje i u 2016. godini se očekuje sličan porast. Prema
podacima Svjetske turističke organizacije 2015. godina je bila šesta godina za
redom s natprosječnim rastom međunarodnih turističkih dolazaka (ili turista koji
su otputovali izvan svojih granica u destinacije diljem svijeta), odnosno iznad
UNWTO-ovih dugoročno prognoziranih 3-4 posto rasta svake godine.
11
Međunarodni turizam u 2015. dosegnuo je nove rekordne visine što pridonosi
gospodarskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta u mnogim dijelovima
svijeta, pri čemu je potražnja bila snažna gotovo svugdje u svijetu, ali s
različitim rezultatima u pojedinim destinacijama zbog neobično jakih oscilacija
tečaja, pada cijena nafte i drugih roba koje su povećale raspoloživ dohodak za
putovanja. UNWTO za 2016. godinu predviđa rast međunarodnih turističkih
dolazaka u svijetu, ali u nešto manjem postotku nego lani, odnosno za oko 4
posto. Indeks povjerenja potrošača i želje za turističkim putovanjima i dalje je u
svijetu pozitivan, te se u 2016. najveći porast broja stranih turista očekuje u
regiji Azije i Pacifika, od 4 do 5 posto u odnosu na 2015., slično kao i u obje
Amerike, dok bi u Europi mogao biti nešto niži, od 3,5 do 4,5 posto
Rezultati za prvih devet mjeseci 2016. godine pokazuju snažnu želju ljudi za
putovanjima, što vodi daljnjem rastu turističke potražnje i turizma općenito u
gotovo svim regijama svijeta i to unatoč stalnim izazovima, među kojima je
najveći svakako sigurnost na što podsjećaju brojni tragični događaji posljednjih
nekoliko mjeseci. Svijetom je u prvih devet mjeseci, prema podacima UNWTO-
a putovalo 956 milijuna stranih turista, što je 34 milijuna ili 4 posto više nego u
istom lanjskom razdoblju, a izgledi su i do kraja godine pozitivni, pa se očekuje
da će njihov broj biti veći od 1,2 milijarde, što će biti sedma uzastopna godina s
natprosječnim rastom u svjetskom turizmu. Iako je većina svjetskih odredišta
prijavila ohrabrujuće rezultate za devet mjeseci, iz UNWTO-a napominju da ima
i onih koji se bore s utjecajem negativnih događaja u svojoj zemlji ili u regiji,
pogotovo vezanih za sigurnost odredišta i putnika. Nema odredišta imunog na
rizike te je stoga bitno da svi - vlade, privatni i javni sektor - više surađuju u
rješavanju globalnih prijetnji, pri čemu turizam svakako treba biti sastavni dio
planiranja bilo kakvih intervencija. Promatrano po svjetskim regijama, najveće
poraste dolazaka stranih turista u devet mjeseci, od oko 9 posto, imali su Azija i
Pacifik. S druge strane, iako i dalje najposjećenija regija u svijetu, s više od 40
posto svih dolazaka stranih turista, Europa je u devet mjeseci 2016. godine
ostvarila najmanji porast dolazaka stranih turista među svim svjetskim regijama,
od 2 posto.
Izgledno je da će 2016. godina biti vrlo uspješna, kako za svjetski turizam
općenito, tako i za Hrvatsku. Hrvatska je kao turistička destinacija
najprepoznatljivija među europskim turistima, a sve je bolje pozicionirana i na
dalekim tržištima poput SAD-a, Kine, Japana ili Koreje. Značajno je što se s
pozitivnim trendovima nastavlja i u 2016. godini uz orijentaciju strukturalnim
unaprjeđenjima u pogledu potražnje za specifičnim oblicima ponude,
povećanjima potrošnje te svakako povećanjima broja posjeta u pred i posezoni.
Kada se govori o Hrvatskoj, s obzirom na relativno nizak udjel domaćeg
turističkog prometa u ukupnom rezultatu, jasno je kako se očekivanja u 2016.
godini pretežito temelje na rezultatima koji će biti ostvareni na stranim tržištima.
12
U skladu s navedenim, hrvatskom turizmu stabilnost daju tržišta poput Češke,
Slovačke ili Slovenije gdje je već dugi niz godina tržišni lideri. Tu si i tržišta
poput Njemačke, Austrije, Italije, Poljske, Velike Britanije, Skandinavije i dr.
koja su s jedne strane značajan čimbenik u kontekstu ukupnog prometa, a
istovremeno predstavljaju tržišta s respektabilnim daljnjim potencijalom rasta.
Prema trenutačno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska
je u razdoblju siječanj-rujan 2016. ostvarila sveukupan porast obujma fizičkog
prometa turista u odnosu na isto razdoblje 2015. Tako je zabilježeno ukupno
14,3 milijuna dolazaka turista, što je porast za 8%, te gotovo 74,6 milijuna
noćenja domaćih i stranih gostiju, što je porast od 9% u odnosu na isto razdoblje
prošle godine. Na području Splitsko – dalmatinske županije evidentirano je u
razdoblju siječanj – rujan 2016. godine oko 2,6 milijuna ukupnih dolazaka
turista, a što je 10% više u usporedbi s prošlom godinom, kao i 14,3 milijuna
ukupnih noćenja turista, što je također za 12% više u odnosu na isto razdoblje
prošle godine.
Unatoč ukupnom rastu, svjetski turizam i dalje je opterećen sigurnošću koja
ostaje globalni problem, dok je ekonomska situacija različita od zemlje do
zemlje. Unatoč povećanoj promjenjivosti, turizam i u 2016., kao i zadnjih pet
godina, u svijetu pokazuje pozitivan učinak na razvoj i ekonomske prilike u
svijetu. U kontekstu sve većih svjetskih, turbulentnih političkih događanja,
cjelokupni turistički sektor ukazuje da sigurnost putovanja i boravka u određenoj
zemlji postaje prevladavajući element potražnje, znatno bitniji i od cijene.
Izuzetni rezultati turističkog prometa rezultat su sinergije sektora te učinkovitih
mjeram u promociji zemlje kao turističke destinacije. Odličnom rezultatu
pridonijele su i investicije u hotelski sektor te 20 novih hotela koji su otvorili
svoja vrata turistima ove godine, ali i brojne atrakcije i dodatni sadržaji u koje je
ove godine uloženo. Turistički sektor u svijetu opet je pokazao izuzetnu
sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima na tržištu te potaknuo rast i
stvaranje novih radnih mjesta unatoč brojnim gospodarskim i geopolitičkim
izazovima. U takvom kontekstu, hrvatska turistička ponuda u konačnici očekuje
ostvarivanje najboljih turističkih rezultata do sada, tj. bolje fizičke i financijske
pokazatelje u usporedbi s prošlom godinom, posebice na razini regije Srednje
Dalmacije, koja tijekom dosadašnjeg dijela sezone bilježi kontinuirane poraste
turističkog prometa.
1.5. OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2017. GODINI
Prema objavljenim podacima ETC-a (European Travel Commission) europski
turizam dokazuje svoju otpornost u ovim izazovnim vremenima. Velika većina
destinacija bilježi značajne poraste dolazaka u prvih pet mjeseci 2016. uz
tendenciju pozitivnih predznaka do kraja godine.
13
Ovaj pozitivan zamah uglavnom je uvjetovan poboljšanjem gospodarske
situacije kao i neprestanim nastojanjima destinacija da povećaju broj posjetitelja
izvan glavnog dijela sezone, te nastavkom interesa za europskim turističkim
proizvodima iz velikih europskih i dalekih emitivnih tržišta. Značajno je što
ruska potražnja pokazuje pozitivan pomak, dok s druge strane Turska bilježi
veliki pad zbog sigurnosnih problema. Svi navedeni pokazatelji ukazuju na
održivi rast europskog turizma i u narednim godinama, tako i planovima za
2017., ali uz jednu prisutnu dozu neizvjesnosti. Nova 2017. godina pred turizam
stavlja nove izazove, za koje se vjeruje da je turistički sektor spreman te se
očekuje nastavak trenda rasta turističkog prometa. Zbog svega što se događa u
svijetu i Europi, uključujući terorističke prijetnje i previranja oko nesigurnosti
putovanja te izbjegličku krizu, kao i zbog još uvijek nepovoljnog poslovnog
okruženja u zemlji, za turizam je 2017. vrlo izazovna i pomalo neizvjesna
godina, u kojoj će ponovo do izražaja doći već dokazana umijeća i znanja
turističkih djelatnika. Trenutačno podaci ukazuju na pozitivno stanje i izglede
ekonomske situacije u Europi, što je dobro za rast turističke potražnje i za
Hrvatskom, no na tu potražnju na cijelom Mediteranu i po Europi dosta će
utjecati sigurnosna situacija povezana s nepredvidljivošću terorizma.
Turizam je suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom
okruženju mnogih globalnih gospodarskih i zdravstvenih poteškoća te i nadalje
prisutnih političkih napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim
mediteranskim turističkim destinacijama. Koliko god se turizam posljednjeg
desetljeća uspješno suprotstavljao sigurnosnim, recesijskim, zdravstvenim i
terorističkim problemima na svim krajevima svijeta, uporno se brzo
oporavljajući nakon svake od tih kriza, čini se da prijetnje terorizmom u vidu
tzv. “islamske države” te “migracijske krize” u vidu progona velikog broja ljudi,
sve više počinju uzimati danak. Tako je “sigurnost na putovanju” postala
najtraženiji dio turističkog aranžmana, pri čemu će potencijalni turisti u sve
većoj mjeri izbjegavati odredišta koja ne nude tu mogućnost.
Usprkos povremenim i mjestimičnim oscilacijama, svjetski turizam obilježava
visoka razina stabilnosti . Riječ je o kontinuirano rastućoj akti vnosti, o primatu
visoko razvijenih zemalja Zapadne Europe i SAD-u kao vodećim emitivnim
područjima, o Europi i, specifično, o Mediteranu kao vodećim svjetskim
destinacijama, te o dominaciji ‘odmora na suncu i moru’ kao vodećem
turističkom proizvodu. S obzirom na geografsku poziciju Hrvatske i razvijenost
njezinog ‘sunce i more’ proizvoda, ovakva dosadašnja, a i u budućnosti
prognozirana kretanja svakako govore u prilog daljnjeg razvoja i rasta hrvatskog
turizma. S druge, pak, strane, svjetsko turističko tržište istovremeno doživljava
bitne promjene. Dolazi, tako, do promjene turističkih tokova u sklopu kojih se
velika tržišta Kine, Rusije i Indije nameću kao globalno relevantna emitivna
područja.
14
Nove, naročito ‘sunce i more’, destinacije u zemljama u razvoju ubrzano ulaze
na tržište intenzivirajući i mijenjajući karakter globalne konkurencije, te Europa
i Mediteran kontinuirano gube tržišni udio. Pod utjecajem brojnih, različitih i
međusobno povezanih kretanja u političkom, gospodarskom, društvenom i
pravnom okruženju te u sferama okoliša i tehnologije, dolazi do suštinskih
promjena kupaca, proizvoda i upravljanja koje mijenjaju samu bit turističke
industrije. Upravo ove promjene, otvaraju izuzetne nove prilike za daljnji razvoj
i rast hrvatskog turizma.
Pred hrvatskim turizmom je još jedna godina koja će biti puna novih izazova i
neizvjesnosti. U očekivanju izrazito pozitivnog ishoda ovogodišnje turističke
sezone, procjene za nadolazeću sezonu su još uvijek nedefinirane i zbog geo
političke situacije u okruženju. Pozitivno je što su već sredinom kolovoza
najveći svjetski turoperatori i velike agencije stavili potpis na ugovore s
hrvatskim hotelijerima za zakup njihovih soba u 2017. godini, pa se slijedom
odličnih vijesti iz tih ugovora može kazati kako je za hotelijere iduća godina na
Jadranu već odlično počela. Iako tek preostaje staviti na međunarodno tržište
uzete kapacitete u hrvatskim hotelima, prvi katalozi s cijenama, ponudom i
uvjetima odmora u Hrvatskoj u 2017. godini naći će se na europskim tržištima
već početkom listopada, a prema uvjetima koje su strani turoperatori dali
hrvatskim hotelijerima za 2017., čini se da su zadovoljni ovogodišnjom sezonom
na Jadranu i s velikim očekivanjima planiraju iduću. Prema informacijama
hotelijera, najveći svjetski organizatori putovanja, poput TUI-ja,
"Neckermanna", "Thomasa Cooka", "Thomsona", "Appola" i drugih, ugovorima
su se obvezali na punjenje uzetih kapaciteta u idućoj godini, i to po cijenama
koje su za tri do pet posto veće od ovogodišnjih u "špici" sezone. No, zbog
kroničnog nedostatka hotelskog smještaja u glavnom dijelu sezone, prvi put su
neki turoperatori sklopili ugovore s jadranskim hotelijerima i za po dvije-tri
godine unaprijed. Obzirom na navedeno, vjeruje se da će iduća godina u turizmu
također biti uspješna, a i podaci o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku za
iduću godinu su 3 do 4 posto bolji od onoga u isto ovo vrijeme prošle godine.
Ono što zabrinjava turistički sektor, posebice ugostiteljstvo je povećanja PDV-a
za ugostiteljske usluge sa 13 posto na 25 posto, a što stupa na snagu početkom
2017. godine i što je u suprotnosti sa Strategijom hrvatskog turizma. Turistički
sektor smatra da će se povećanje stope PDV-a za ugostiteljske usluge negativno
odraziti na investicije, zapošljavanje, ugrožava i opstanak ugostitelja, a različite
stope za hotele i ugostitelje suprotne su svjetskim trendovima. Mišljenje
turističke struke, temeljeno na raznim stručnim analizama, je da stopa PDV-a na
smještaj i ugostiteljstvo treba ostati kao i do sada 13% kao međustopa. Razlozi
za to prvenstveno proizlaze iz Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do
2020.godine kojom je predviđeno porezno rasterećenje, prvenstveno kroz
primjenu stope PDV-a na usluge smještaja i ugostiteljstva.
15
- Kretanja na domaćem tržištu
Domaće se gospodarstvo u 2016. nastavlja oporavljati, a očekuje se stopa
realnog rasta BDP-a od 2,3%, pri čemu bi inozemna potražnja i ove godine
mogla dati najveći pozitivan doprinos gospodarskom rastu. U 2017. gospodarski
bi se rast mogao blago ubrzati i dosegnuti 2,5% čemu bi i nadalje najviše
mogao pridonositi izvoz robe i usluga. Pritom bi se rast investicijske aktivnosti
mogao intenzivirati te bi se njezin doprinos gospodarskom rastu mogao približiti
doprinosu osobne potrošnje. Pritom prevladavaju negativni rizici ostvarivanja
projiciranog rasta. Takva ocjena odražava nestabilnu političku situaciju u zemlji
koja bi mogla imati znatan negativan utjecaj na rast investicija. Nadalje, ako
kućanstva sadašnju neizvjesnost glede budućih ekonomskih i financijskih
događanja ugrade u svoja očekivanja, optimizam potrošača mogao bi se
pogoršati, a njihova potrošnja ostvariti niže stope rasta. Nadalje, iako bi ishod
referenduma o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije mogao smanjiti
perspektive rasta u cijeloj Europi, međunarodne su institucije zasad oprezne s
kvantifikacijom potencijalnih učinaka. Kako je izvoz glavni generator
gospodarskog rasta, eventualni slabiji rast glavnih vanjskotrgovinskih partnera
Hrvatske mogao bi imati negativan učinak i na domaća gospodarska kretanja,
dok bi se potencijalna povišena globalna neizvjesnost negativno odrazila na
uvjete financiranja.
- Kretanja u globalnom okruženju
U 2016. i 2017. globalni gospodarski rast trebao bi se polako dinamizirati,
nakon što se usporio prošle godine. Međutim, očekivani globalni rast revidiran
je naniže u odnosu na prethodnu projekciju, pa sada iznosi 3,2% odnosno 3,5%.
Malo slabija očekivanja podjednako se odnose na zemlje u razvoju i zemlje s
tržištima u nastajanju, kao i na razvijene zemlje. Dugotrajno niske cijene
sirovina na svjetskom tržištu s jedne strane omogućuju zemljama uvoznicama
dodatni prostor za rast domaće potrošnje, dok s druge strane zemljama
izvoznicama i nadalje ograničavaju njihove investicijske potencijale i sputavaju
rast. Kod razvijenih zemalja stabilan rast osigurava snažna domaća potražnja
koja uspijeva nadoknaditi slabosti globalne potražnje, iako ograničen prostor za
provođenje aktivnih mjera ekonomske politike sputava srednjoročne izglede
mnogih razvijenih ekonomija. Osim toga, referendumsko izglasavanje izlaska
Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije snažno je uzburkalo globalna
financijska tržišta te bi moglo dodatno ograničiti rast europskih gospodarstava.
Izlazni tokovi iz Velike Britanije, inače najvećeg europskog emitivnog tržišta
značajno su doprinijeli uspješnosti europskog turizma u posljednjih nekoliko
desetljeća. Brexit je neminovno izazvao strah u turističkoj industriji, vezano uz
cijene zrakoplovnih karata i budućnost inozemnih putovanja. Posljedice Brexita
mogle bi značajno urušiti turistički sektor, ali i snažno utjecati na industriju
putovanja u EU, pa tako i u Hrvatskoj.
16
Optimisti smatraju da će želja za putovanjem i popularnost Hrvatske kao
turističke destinacije, ipak prevladati sve negativne posljedice. Brexit će, nema
sumnje, zaustaviti slobodan promet i na taj način izravno ugroziti turistički
promet u svim smjerovima. Stručnjaci upozoravaju da bi outgoing Britanaca
mogao oslabjeti zbog slabljenja domaće valute, što će utjecati na promet na koji
računaju receptivna tržišta, među kojima je i Hrvatska. Naime, kretanje funte
neće biti jedina konkretna posljedica koja će poskupjeti putovanja Britanaca u
inozemstvo. Postoji rizik da će Brexit poskupjeti zrakoplovne karte i ostale
namete bez kojih nije bio moguć procvat lowcostera, a s tim i značajan rast
prometa unutar članica Unije. Naime, Britanci u većinu destinacija lete
niskobuđetnim kompanijama, uključujući i destinacije u Hrvatskoj. Sve ove
rizike i eventualne bojazni trebaju imati na umu i hrvatski turistički operativci.
U skupini razvijenih tržišta europodručje se u 2015. istaknulo oporavkom
gospodarskog rasta (ostvaren je rast od 1,6%, najviši u posljednjih pet godina).
Tome je najviše pridonijelo jačanje rasta u Španjolskoj i Francuskoj te izlazak
Italije iz recesije, zahvaljujući poticajnim mjerama ekonomske politike, ali i
vanjskim činiteljima poput niske cijene energije. U prvom je tromjesečju 2016.
također nastavljen relativno dinamičan rast (0,6% u odnosu na prethodno
tromjesečje), a pozitivna kretanja očekuju se i u ostatku 2016. te 2017. godine,
premda bez dodatnog zamaha. Najveći doprinos očekuje se od Njemačke,
Španjolske i Francuske, dok bi i izlazak Grčke iz dugotrajne recesije mogao
dodatno olakšati gospodarski uzlet. Međutim, izgledi za gospodarski rast
izloženi su negativnim rizicima, posebno stoga što bi povoljni učinci tečaja i
niske cijene energenata mogli iščezavati. Izbjeglička kriza također je velik
kratkoročni izazov za europska gospodarstva, ali i prilika za povećanje njihova
potencijalnog rasta u budućnosti.
Prognoze za 2017. godinu su pozitivne, pri čemu bi i u nadalje prisutnom „bumu
turističkih kretanja“ koja obilježavaju sve kontinente, najveći udio i dalje trebala
imati Europa. Hrvatski turizam suočen je ne samo s globalnom krizom i borbom
za opstanak, nego i sa suštinskim pitanjima kako ostvariti globalnu
konkurentnost i osigurati sredstva za nove investicije kako se ne bi još više
zaostalo u odnosu na zemlje iz okruženja. Već duže vrijeme hotelijeri
zahtijevaju snižavanje stope PDV-a za sve usluge u turizmu jer je to osnovni
preduvjet za nove investicije koje su nužne za daljnji razvoj hrvatskog turizma.
Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) smatra da Ministarstvo
turizma treba imati važniju ulogu nego do sada u kreiranju i vođenju politika za
razvoj sektora, kao i da PDV na usluge smještaja i ugostiteljstva treba spustiti, a
ne povećavati te uvesti niže stope PDV-a i za ostale usluge u turizmu. UPUHH
za unapređenje konkurentnosti i daljeg razvoja hrvatskog turizma navodi i
potrebu analiziranja učinaka eventualnog uvođenja oporezivanja nekretnina
(objekata) izvan funkcije i uz ukidanje komunalne naknade jer, po njima, novi
porez ne smije imati veći učinak od te naknade.
17
Od srednjoročnih mjera koje treba provesti u iduće tri godine izdvojili su
poticanje investicija, posebno greenfield, čemu bi pridonijela i aktivnija izmjena
prostornih planova, a svakako donošenje izmjena i dopuna zakona o turističkom
zemljištu. Iznimno je važno donijeti i zakon o pomorskom dobru i morskim
lukama te ga uskladiti sa zakonom o koncesijama, kao i postojeći zakonski okvir
pružanja usluga u turizmu uskladiti s novom direktivom EU-a o putovanjima i
paket aranžmanima. U dugoročnim mjerama, koje bi se trebale početi provoditi
u iduće tri godine, iz UPUHH-a su najvažnijim izdvojili razvoj ljudskih resursa
za turizam, uz promjenu nastavnih programa u strukovnim školama i na
fakultetima, razvoj destinacija i preusmjeravanje turističkih zajednica u
destinacijske i regionalne menadžment organizacije (DMO i RMO). U takvom
kontekstu, jednu od osnovnih mjera poboljšanja svih turističkih pokazatelja
predstavlja rast prometa u mjesecima pred i posezone, gdje promidžba može
odigrati značajnu ulogu, no još veći pomaci mogu biti postignuti ukoliko je i
opća promidžba popraćena adekvatnim ponudama konkretnih, cjenovno
atraktivnih programa. Turizam je posljednjih godina jedan od najdinamičnijih
sektora hrvatskog gospodarstva, a karakteriziraju ga čista i očuvana priroda,
kulturne znamenitosti, gastronomija i izvorna gostoljubivost. Glavni izazovi s
kojima će se hrvatski turizam morati suočiti u budućnosti obuhvaćaju povećanje
raznovrsnosti ponude te razvoj novih turističkih proizvoda i posebnih oblika
turizma u korist produženja turističke sezone. Na strani turističke ponude, u
2017. svakako treba očekivati dalje zaoštravanje konkurentske utakmice na
međunarodnom turističkom tržištu.
U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih
aktivnosti turistička zajednica će se rukovoditi postavkama Strateškog marketing
plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014 - 2020 godine, potrebama i
zahtjevima turističkog gospodarstva i aktualnim trendovima u turističkom
marketingu. Unatoč stabilnom rastu turističkog prometa na razini ukupnih
pokazatelja broja dolazaka i noćenja, Hrvatska zajedno sa svojim regijama u
kontinuitetu se suočava s problemom fokusa glavnine turističkih ostvarenja na
razdoblje srpnja i kolovoza, kada se bilježi više od 50% dolazaka, kao i više od
60% turističkih noćenja na godišnjoj razini. U takvom kontekstu, razvidno je
kako i relativno mali tržišni „poremećaji“ u rezultatima ljetnih mjeseci,
prvenstveno srpnja i kolovoza, a odmah potom i lipnja, značajno utječu i na
cjelogodišnji turistički rezultat Hrvatske u cjelini, ali i na rezultate turističkih
regija (klastera), odnosno pojedinačnih poslovnih subjekata. Nastavak
valorizacije naslijeđa i tradicije, kreiranje proizvoda, jači razvoj selektivnih
oblika turizma, ciljana promocija prema zasebnim interesnim skupinama, on line
promocija i edukacije djelatnika turističkog sektora, jedni su od planova
djelovanja TZ Splitsko - dalmatinske u budućem razdoblju.
18
U nesmiljenom konkurentskom okruženju, Hrvatska se zajedno sa svim
turističkim regijama susreće s velikim izazovom određenja svoje turističke
budućnosti, u čemu će podjednako značajnu ulogu odigrati strateške odluke
privatnog i javnog sektora. Bez obzira na stanje na glavnim emitivnim tržištima,
ljudi će uvijek putovati, a da bi se što veći dio turističke seobe usmjerio prema
hrvatskim odredištima, potrebno je intezivnim promotivnim aktivnostima na
turističkim tržištima privući pažnju i dokazati da je Hrvatska zajedno sa svim
svojim turističkim regijama upravo destinacija koja pruža najpovoljnije
cjenovne uvjete i kvalitetom svojih proizvoda zadovoljava potrebe potencijalnih
turista.
2. STRATEŠKE AKTIVNOSTI I CILJEVI MARKETINŠKE
POLITIKE U TURIZMU U 2017. GODINI
2.1. STRATEŠKI DOKUMENTI ZA IZRADU PROGRAMA RADA
Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine
Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine kao krovni razvojni dokument
hrvatskog turizma, treba dati putokaz i otvoriti novi prostor za razvoj turizma u
nadolazećem razdoblju. Hrvatska se ulaskom u EU suočava s novim izazovima,
ali i s novim prilikama u turizmu, pri čemu Europska unija prepoznaje Hrvatsku
kao turističku destinaciju s potencijalom, pa je naša zadaća da ih maksimalno
iskoristimo u interesu rasta vlastitog blagostanja, a koristeći vrijednosni sustav
održivog razvoja i konkurentske strategije EU na području turizma. Izražene
ekonomske i političke nestabilnosti na globalnoj razini i u Europskoj uniji, novi
uvjeti hrvatskog makrookruženja kao i dinamične promjene zahtjeva potrošača
na globalnom turističkom tržištu upućuju na nužnost preispitivanja dosadašnjeg
modela razvoja turizma u Hrvatskoj sa svrhom postavljanja razvojnih smjernica
i operativnih strategija za nastupajuće razdoblje. Sukladno tome, Strategija
razvoja turizma RH do 2020. daje odgovor na pitanje kakav turizam Hrvatska
želi i treba razvijati te utvrđuje ključne aktivnosti turističke politike.
Te aktivnosti usmjerene su na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih,
organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske
sposobnosti hrvatskog turizma i korištenje resursne osnove na načelima
odgovornog i održivog razvoja. Konačno, Strategija predstavlja cjelovit
konceptualni okvir koji omogućava:
koordinirano djelovanje nositelja turističke politike i sustavno
usuglašavanje mjera turističke politike;
19
cjelovito razumijevanje ključnih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao
preduvjet privlačenja interesa potencijalnih domaćih i stranih ulagača;
ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno
povlačenje sredstava EU fondova.
VIZIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA 2020. GODINE
Poticanje bržeg gospodarskog rasta temeljenog na integraciji tržišta i
institucionalnim reformama, viša stopa zaposlenosti i promicanje održivog
razvoja tri su glavna strateška cilja. Sukladno tome, a vodeći istodobno računa o
postojećim ograničavajućim činiteljima budućeg turističkog razvoja RH te o
globalnim trendovima u turističkoj potražnji, glavni cilj razvoja hrvatskog
turizma do 2020. godine je povećanje njegove atraktivnosti i
konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u
svijetu po kriteriju konkurentnosti.
Ostali strateški ciljevi turističkog razvoja do 2020. godine su:
• Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja
Kontinuirano povećanje udjela hotela te podizanje kvalitete smještaja u
kampovima i kućanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom
kapacitetu.
• Novo zapošljavanje
Otvaranje od 20 do 22 tisuće novih radnih mjesta u turizmu te oko 10 tisuća
radnih mjesta u neturističkim djelatnostima, ali induciranih turističkom
aktivnošću;
• Investicije
Realizacija novih investicija u iznosu od oko 7 milijardi eura;
• Povećanje turističke potrošnje
Ostvarivanje 14,3 milijardi eura ukupne godišnje turističke potrošnje, od čega će
12,5 milijardi eura otpadati na inozemnu, a 1,8 milijardi na domaću potrošnju.
Polazeći od postavljene vizije, ciljevi razvoja turizma su:
- Obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i
doživljaja
- Učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija
20
- Stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva
- Sustavno podizanje razine znanja, vještina i obrazovanja djelatnika
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020.
U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih
aktivnosti, predviđa se provedba nove koncepcije zacrtane Strateškim
marketinškim planom hrvatskog turizma za razdoblje 2014. – 2020. Glavna
zadaća strateškog marketinškog plana je stvaranje i promicanje identiteta i
ugleda hrvatskog turizma, planiranje i provedba zajedničke strategije i
koncepcije promocije, predlaganje i izvedba promidžbenih aktivnosti u zemlji i
inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu. U skladu sa
zakonskim zadaćama, kao strateški marketinški ciljevi rada za razdoblje 2014. –
2020. postavljaju se:
1. Povećanje turističkog prometa u razdoblju pred i posezone
2. Povećanje prosječne dnevne potrošnje turista
3. Jačanje snage nacionalnog turističkog brenda Hrvatske
Kako bi se i dalje uspješno nosila s konkurentima i razvijala svoje potencijale
kao privlačna i poželjna turistička destinacija, Hrvatska mora stvoriti
konkurentsku prednost definiranjem, prihvaćanjem i provođenjem inovativne
marketinške strategije, usmjerene ka postizanju optimizacije fizičkih i
financijskih rezultata turističkih sektora. SMPHT definira pet ključnih prodajnih
segmenata (ljepota prirode, mora i obale, netaknutost destinacija -očuvana
prirodna bogatstve, čisto more, jedinstvena obala i otoci, bogata kulturna
baština, gastronomija te različitost životnih stilova), s ciljem pozicioniranja
Hrvatske kao ''mediteranskoga brenda prepoznatog po izvrsnosti i različitosti
životnih ciljeva''. SMPHT predlaže i definiranje ikona i simbola, kako bi se
ojačale asocijacije između brenda i destinacijske ponude. SMPHT će operativno
biti implementiran putem 35 operativnih taktika: dizajna vrijednosti (10 taktika),
komunikacije vrijednosti (9 taktika), distribucije vrijednosti (2 taktike),
zadržavanja gostiju (3 taktike) i incijative podrške industriji (11 taktika).
Glavni plan razvoja turizma Splitsko – dalmatinske županije –
strateški marketinški plan
Promotivne i marketinške aktivnosti, provode se temeljem Glavnog plana
razvoja turizma, koji služi kao osnova za sve buduće razvojne i marketinške
aktivnosti svih subjekata u turizmu. U 2007. godini Skupština Splitsko -
dalmatinske županije, kao i sva Tijela turističke zajednice, usvojila je Glavni
plan razvoja turizma, namijenjen svim ključnim subjektima u turističkom
sektoru i s njim povezanim djelatnostima za razdoblje od deset godina.
21
Plan postavlja okvir za djelovanje uz pomoć kojeg se unapređuju sadašnji
mehanizmi sustava promocije i komercijalizacije turističkih proizvoda i usluga.
Dugoročni održivi razvoj i strategija izgradnje visokih vrijednosti temeljna je
misao vodilja izgradnje turističke budućnosti srednje Dalmacije. Važno je
napomenuti da je u 2016. godini koncem mjeseca rujna objavljen natječaj za
izradu novog Glavnog plana turizma SD Županije za razdoblje 2017. – 2027.
godine sa novim strateškim marketinškim planom koji će se bazirati na
smjernicama donesene Strategije razvoja hrvatskog turizma.
Plan u marketinškom smislu pretpostavlja stvaranje snažnog imidža i ispravnog
pozicioniranja Srednje Dalmacije na globalnom turističkom tržištu. Marketinški
plan razvoja turizma postavlja okvir za djelovanje pomoću kojega se
unaprjeđuju sadašnji alati/mehanizmi sustava promocije i komercijalizacije
turističkih proizvoda i usluga srednje Dalmacije. Plan prvenstveno uzima u obzir
stvaranje snažnog imidža i ispravnog pozicioniranja srednje Dalmacije na
globalnom turističkom tržištu.
Marketinški plan je usmjeren na sljedeće ključne zadatke;
Poboljšati učinkovitost marketinških akcija na razini Srednje
Dalmacije,
Stvoriti prikladan sustav promocije i komercijalizacije turizma Srednje
Dalmacije,
Provoditi politiku diferencijacije područja zbog djelotvornijeg
komuniciranja s ciljnim tržištem,
Započeti strukturirani sustav specijalizacije pojedinih geografskih
područja/klastera čime se upotpunjavaju očekivanja potencijalnih
potrošača.
Uspješna marketinška strategija podrazumijeva tržišno pozicioniranje Srednje
Dalmacije temeljeno na njenim glavnim snagama i vrijednostima čime se stvara
jasan imidž koji se promovira i komercijalizira krajnjim potrošačima. Temeljem
još uvijek postojećeg marketing plana, regija Srednja Dalmacija realizirala je
proces brendiranja, te je sukladno postavkama još uvijek aktualnog Glavnog
plana razvoja, definiran sljedeći vrijednosni prijedlog regije;
Strategija kulturnog i ruralnog razvoja turizma SDŽ
Na provedbi ključnih koraka definiranih u Glavnom planu razvoja turizma
Splitsko – dalmatinske županije, koja definira turizam kao jedan od ključnih
novih proizvoda ovog podrucja, posebno se ističe razvoj kulturnog i ruralnog
turizma. Potencijal turističkog razvoja zasnovanog na kulturnim i ruralnim
resursima prepoznat je i Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske
županije, gdje su kultura, kulturno-povijesna baština i bogati ruralni prostor
identificirani kao važne odrednice identiteta županije.
22
Osnovni ciljevi Strategije ruralnog turizma SD županije su sljedeći:
identificirati koncept i strategiju razvoja kao i provedbeni program
razvoja ruralnog turizma u Županiji sa naglaskom na Dalmatinsku zagoru
te kontinentalne dijelove otoka,
na praktičnim temeljima stvoriti osnovu za poticanje razvoja ruralnog
turizma kao dijela ukupne turističke ponude Županije, a sa svrhom
oblikovanja konkurentnog i na tržištu prepoznatljivog proizvoda ruralnog
turizma Županije.
Specifični ciljevi marketing strategije razvoja kulturnog turizma Županije su
sljedeći:
potaknuti razumijevanje, vrednovanje i stvaranje partnerstva između
kulturnih institucija i organizacija, subjekata turističkog poslovanja kao i
svih neturističkih poslovnih sektora;
kreiranje pojačanog (međunarodnog) interesa za SDŽ-om kao kulturno-
turističkom destinacijom;
dugoročno (re)pozicioniranje SDŽ-a u funkciji transformacije u
međunarodno etabliranu kulturno – turističku destinaciju;
Višestruko povećanje turističkih dolazaka/noćenja na područje SDŽ-a
povezanih s kulturno – turističkim motivima;
Smanjivanje izrazite sezonalnosti turističkog prometa;
Maksimiranje potencijalnih učinaka kulturno-turističke promidžbe;
2.2. CILJEVI MARKETINŠKE POLITIKE
Hrvatski turizam nalazi se na prekretnici koja će omogućiti promjenu smjera
budućeg razvoja i tržišnog pozicioniranja Hrvatske kao cjelovite i kvalitetne
turističke destinacije. Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje do 2020.
godine, uz postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira održivog razvoja
turizma, definira glavne ciljeve razvoja hrvatskog turizma u vidu povećanja
njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će u konačnici rezultirati ulaskom u
20 vodećih turističkih destinacija u svijetu po kriterijima konkurentnosti. Prateći
aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu koji su usko povezani s
razvojem destinacijskog menadžmenta, Zakonom o turističkim zajednicama i
promicanju hrvatskog turizma koji je u pripremi daje se naglasak na potrebu
upravljanja turističkom destinacijom. Pored sustava turističkih zajednica veliku
ulogu u primjeni imati će i ostali nositelji turističke ponude u destinaciji, jer se
razvoj destinacijskog menadžmenta temelji na partnerskim odnosima, poglavito
javnog i privatnog sektora. Sukladno tome, turističke zajednice će svoje
djelovanje razvijati na način da aktivno sudjeluju i koordiniraju u upravljanju
destinacijom na razini za koju su osnovane, a s ciljem razvoja zajedničkih
turističkih proizvoda i zajedničke promocije na tržištu, što će doprinijeti većoj
konkurentnosti destinacije i dugoročno održiv turističkom razvoju.
23
U skladu s ostvarivim i predvidivim razvojnim dosezima i promjenom modela
upravljanja destinacijama od nacionalne do nižih razina, pokrenuto je i novo
tržišno i marketinško repozicioniranje na tržištu. U skaldu s prihvaćenim
odrednicama novog Strateškog marketing plana hrvatskog turizma (SMPHT)
2014.-20120., provodi se projekt rebrandiranja hrvatskog turizma. Osim
usklađivanja zakonskih okvira, kao ciljevi turističke politike postavljaju se i
operacionalizacija nove vizije razvoja hrvatskog turizma, što će uz snažan
aganžman nositelja javne vlasti, osigurati jaču konkurentsku sposobnost i tržišni
položaj hrvatskog turizma. Marketinške aktivnosti usmjerit će se nadalje na
percepciju Hrvatske kao destinacije koja nudi više od proizvoda “sunca i mora”,
pri čemu će se naglasak staviti na strategije ciljanih tržišta te strategiju
proizvoda, iz kojih bi za svaku regiju proizašla odgovarajuća promocija. Novi
kreativni koncept hrvatskog turizma pod sloganom "Croatia, full of life" -
Hrvatska, puna života ušao je u punu primjenu u promociji za strana tržišta za
sezonu 2016. godine te se s aktivnostima nastavlja i u 2017., a uz raznolike
prateće aktivnosti poručuje se da je Hrvatska energična mediteranska destinacija
koja nudi izniman broj različitih životnih stilova. Na taj način se glavna
komunikacija prema tržištima usmjerava na emocije i iskustvo potencijalnih
turista. Koncept prate i novi vizualni materijali te integrirana komunikacijska
inicijativa u offline (klasičnim) i online (digitalnim) kanalima te oglašavanje,
odnosi s medijima, brendirani sadržaj, društveno umrežavanje i drugo. Konačni
je cilj jasna diferencijacija nacionalnog turističkog brenda te posljedično
povećanje snage brenda, tj. svijesti o brendu na strani potrošača, što će svake
godine biti popraćeno i adekvatnim programom istraživanja tržišta, tzv. „brand
tracking“. U korelaciji s novom brending strategijom, bit će učinjeni daljnji
iskoraci u pogledu definiranja i odabira komunikacijskih alata te alokacije
sredstava prema tržištima/geozonama, s ciljem maksimalne učinkovitosti.
Hrvatska turistička zajednica je tijekom mjeseca lipnja 2016. godine provela
opsežan program tržišnih istraživanja na uzorku od 4840 ispitanika na 8
značajnih emitivnih tržišta među kojima su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka,
Austrija, Italija, Švedska, Francuska, Nizozemska i Poljska. Istraživanja su
provedena s ciljem mjerenja učinkovitosti integriranih komunikacijskih
aktivnosti te ustanovljavanja pomaka u afirmaciji ključnih komunikacijskih
poruka ustanovljenih u okviru krovnog komunikacijskog koncepta „Hrvatska,
puna života“ („Croatia, Full of Life“). Osim evaluacija marketinških i PR
kampanja, analiziran je trenutni imidž „turističke“ Hrvatske, kao i ključne
odrednice navika putovanja ispitanika na promatranim tržištima. Zaključak
istraživanja je kako su komunikacijske aktivnosti vezane uz promidžbu
Hrvatske kao turističke zemlje rezultirale pozitivnim pomacima u pogledu
percepcije zemlje na strani potrošača, kao i bitno boljim rezultatom u pogledu
razumijevanja te prihvaćanja najznačajnijih pozitivnih odlika identiteta zemlje.
24
Nesumnjivo je da će 2017. godina donijeti niz izazova koji su prije svega
rezultat previranja na svjetskim tržištima i pooštravanja konkurentske utakmice
na tržištu. Stoga je potrebno prije svega da se svi u javnom i privatnom sektoru
adekvatno pripreme, vodeći računa o svakom gostu za kojeg se treba izboriti.
To će se i postići na način da će se organizirati snažna marketinška prisutnost na
svim vodećim emitivnim tržištima, treba ojačati suradnju s privatnim sektorom i
raditi na stvaranju strateških i tržišnih preduvjeta koji će ojačati ukupnu
konkurentnost hrvatskog turizma.
Kao ključni/strateški marketinški ciljevi rada na razini Hrvatske za razdoblje
do 2020. godine postavljaju se;
Izvor: Strategija hrvatskog turizma
Uzimajući u obzir stanje na svjetskom tržištu, kao i opće stanje ukupne hrvatske
turističke ponude, infrastrukture i dr. faktora, kao ciljevi marketinške politike na
razini Splitsko – dalmatinske županije postavljaju se:
Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti Srednje Dalmacije kao
turističke destinacije;
Privlačenje novih segmenata gostiju sa najznačajnijih emitivnih tržišta;
Unapređenje postojećih turističkih proizvoda, uspostava novih i
orijentacija prema proizvodima veće dodane vrijednosti;
Unapređenje online komunikacije – nastavak primjene novih
komunikacijskih i informacijskih tehnologija;
Razvoj novih upravljačkih modela – destinacijsko upravljanje;
Poticanje povećanja turističkog prometa u razdoblju pred i posezone;
Jači intezitet promotivnih aktivnosti u inozemstvu, posebice na onim
tržištima značajnim za ukupni turistički promet;
Ostvarenje turističkog prometa za najmanje 2% više u odnosu na
2016. godinu;
Dostupnost i blizina europskih tržišta postaju glavna komparativna prednost
destinacija, pa tako i Srednje Dalmacije, koja ima izuzetan geografski položaj i
odlično je cestovno i zračno povezana.
Povecanje turistickog prometa u pred i
posezoni
Povecanje prosjecne dnevne potrosnje
turista
Jacanje snage nacionalnog
turistickog brenda
25
U danim uvjetima na tržištu to bi moglo predstavljati jedno od ključnih faktora
odabira destinacije za provođenje odmora. Blizina tradicionalnih emitivnih
tržišta uz ljepotu prirodnih resursa, gostoprimstvo lokalnog stanovništva,
sigurnost koju gosti osjećaju za vrijeme svog boravka, uz sve uređenije
prometnice, svakako idu u prilog. Zadržavanje pozicije na svjetskom tržištu uz
percepciju Srednje Dalmacije kao poželjne, izvorne i sigurne destinacije te
stvaranje pozitivnog okruženja za prihvat turista, uz zadržavanje realno
ostvarivih stopa rasta prometa i prihoda od turizma, temeljni su ciljevi turističke
politike u 2017. godini. Ne zaboravljajući da hrvatski turizam u najvećoj mjeri
ovisi o inozemnim tržištima koja su, posebice europska, preplavljena ponudama
i snažnim marketinškim aktivnostima konkurenata, nameće se potreba
neprestane prilagodbe u pogledu strateškog i operativnog pristupa u ostvarenju
planiranih programskih aktivnosti u marketingu. Regija Srednja Dalmacija svoj
visokovrijedan prostor i povijesno nasljeđe treba ponuditi tržištu kroz nove i
kreativne proizvoda kako bi se destinacija tržišno diferencirala te podići
percipiranu vrijednost usluga kako bi ostvarila što bolje rezultate na turističkom
tržištu. Regija Srednja Dalmacija pozicinira se na tržištu kao „jedinstveni
najinspirativniji dio Jadrana“ te se predstavlja sloganom „Srednja Dalmacija –
Srce Jadrana“ ističući time svoju središnju geografsku poziciju i emocionalnu
dimenziju s asocijacijama na toplinu, ljubav i gostoljubivost.
Postavljeni marketinški ciljevi operacionalizirat će se kroz sljedeće operativne
aktivnosti:
o Razvoj i primjena novih marketinških modela, sukladno novom
strateškom marketing planu hrvatskog turizma i novom strateškom i
operativnom planu marketinga turizma Županije koji će biti donesen
tijekom 2017. godine,
o Poticanje efikasnije koordinacije javnog i privatnog sektora na
županijskoj/ lokalnoj razini, tj. osposobljavanje turističkih zajednica za
upravljanje destinacijama i djelovanje kao destinacijskih menadžment
organizacija (DMO),
o Unapređenje marketinških aktivnosti, uz ciljano usmjeravanje
promotivnih aktivnosti i sredstava na odabrana emitivna tržišta u cjelini,
uzevši u obzir adekvatne emitivne potencijale, ali i brojne druge
parametre, poput cestovnih ili zračnih veza i sl.,
o Nastavak procesa korištenja on-line komunikacijske strategije u
turističkoj promidžbi (unapređenje Internet stranica, optimizaciju
sadržaja, on-line oglašavanje, pojačane aktivnosti na društvenim
servisima, prilagodba sadržaja prikazu na mobilnim uređajima, suradnju
na Web projektima i dr.),
o Aktivnosti usmjerene na kreiranju novih proizvoda namijenjenih
ciljnim skupinama gostiju posebnih interesa (tematske staze, etno eko
sela, proizvodi gastronomije, kulture i dr.),
26
o Kvalitativna nadogradnja i afirmaciju brenda Srednje Dalmacije i
brendova turističkih podclustera (područja) sukladno novom strateškom i
operativnom marketing planu turizma koji će biti donosen tijekom 2017.,
o Naglasak na potrebu upravljanja turističkom destinacijom, prateći
aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu, a koji su usko
povezani s razvojem destinacijskog menadžmenta.
Hrvatska, a samim time i Srednja Dalmacija, je već prepoznata kao zemlja s
golemim turističkim potencijalima, njene komparativne prednosti leže u
iznimnom bogatstvu prirodne i kulturne baštine, ali i kvaliteti usluge koja raste
iz godine u godinu, a sve s ciljem zadovoljavanja potreba sve zahtjevnijeg gosta.
Najvažniji zadatak koji se postavlja pred sve one direktno ili indirektno
uključene u turizam je podizanje konkurentnosti na sve zahtjevnijem svjetskom
turističkom tržištu kroz podizanje kvalitete usluge, ali i učinkovite i orginalne
promocije koja će osnažiti imidž sigurnog i privlačnog odredišta. Cilj je
postizanje visoke razine kvalitete u svim segmentima ponude, što podrazumijeva
i kvalitetu kadrova koji pružaju krajnjim korisnicima usluge. Posvećenost gostu
i udovoljavanje njegovim zahtjevima primarna je zadaća svih sudionika
turističkog lanca. Afirmacija pred i posezonskog razdoblja postavljena je i kao
jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma, za subjekte javnog te posebice
privatnog sektora, za koje je duža sezona i bolja iskorištenost smještajnih
kapaciteta jedan od ključnih čimbenika profitabilnosti.
Promocija turizma Srednje Dalmacije posljednjih se godina određuje ciljano, što
je cilj djelovanja i u predstojećem razdoblju. Naime, promotivne aktivnosti biti
će ciljano usmjerene prema interesnim skupinama i to posebnim kanalima –
društvenim stranicama, različitim portalima i relevantnim web stranicama. Cilj
je i nadalje stvoriti što veću povezanost s DMC agencijama, kao partnerima koji
će prodovati već osmišljene proizvode i programe. Nastavit će se praksa iz
prijašnjih godina te će se i nadalje kontinuirano surađivati s lokalnim i
primorskim županijskim turističkim zajednicama, poglavito u pogledu
zajedničkih nastupa na inozemnim sajmovima i tržištima. Predviđa se nastavak
pojačane afirmacije na području on-line komunikacijske strategije, s naglaskom
na unapređenje Internet stranica, optimizaciju sadržaja, on-line oglašavanje,
pojačane aktivnosti na društvenim servisima i drugo. U segmentu sajamskih
nastupa zadržat će se koncepcija sudjelovanja na ciljanim specijaliziranim i
selektiranim općim sajmovima na kojima ne nastupa HTZ, s naglaskom na
zajedničkim nastupima s poslovnim subjektima i regijama uz naznaku da se
zbog velikog interesa poslovnih subjekata s područja regije, ponovno planira
nastupiti i na dva najveća turistička sajma (Berlin i London). U svrhu poticanja
organiziranih turističkih dolazaka, posebice onih u razdoblju izvan glavne
sezone, uz oglašavanje i nadalje će se provoditi udruženo oglašavanje, gdje TZ
Splitsko – dalmatinske ulaže značajna sredstva.
27
Na kraju, valja napomenuti da je suradnja na svim razinama jedan od preduvjeta
uspjeha Hrvatske kao turističke destinacije, bilo u segmentu kreiranja i
unapređenja turističkih proizvoda, bilo u domeni marketinških napora
usmjerenih prema tržištima.
2.3. NAJVAŽNIJE PROVEDBENE AKTIVNOSTI TZ SREDNJE
DALMACIJE ZA 2017. GODINU
Iako su „sunce i more“ još uvijek najznačajniji motivi dolaska turista, u
današnjim uvjetima modernog turizma to više nije dovoljno te je potrebno
učiniti velike pomake u razvoju i upravljanju destinacijom. Pri tome se misli o
novom, sustavnom i dobro promišljenom procesu oživljavanja Srednje
Dalmacije kao rezultat strateškog repozicioniranja i želje da se Srednja
dalmacija u predstojećem razdoblju još više nametne na tržištu kao
prepoznatljiva, kompetitivna i kvalitetna lifestyle destinacija. Sukladno tome,
cilj budućih aktivnosti je isključivo biti usmjereni na kvalitetu proizvoda i
usluga koji će gostima pružiti jedinstveni doživljaj, nezaboravna iskustva i
pozitivne emocije. Važna je stoga uloga Turističke zajednice da na ciljanim
tržištima komunicira promjene, nove proizvode i motive dolaska te pozicionira
Srednju Dalmaciju kao poželjnu, raznoliku i kvalitetnu turističku destinaciju.
Temeljem odrednica marketinškog plana turizma Srednje Dalmacije, u 2017.
godini slijede sljedeće aktivnosti:
Novi strateški dokumenti – temeljem kontinuiranih promjena trendova i stanja
na tržištu javila se potreba za izradom novih planskih dokumenata, među kojima
je i novi strateški i operativni marketing plana turizma na razini Županije, a koji
će biti u suglasju s strateškim dokumentima na nacionalnoj razini.
E-marketing aktivnosti – operacionalizacija s ciljem pristupa novim tržišnim
segmentima korištenjem novih e-marketing metoda, kreiranja atraktivnog i
vjerodostojnog on line brenda i pružanja kvalitetnih informacija turistima prije i
tijekom njihovog posjeta destinaciji, veća ulaganja u on line promidžbu i dr.
Udruženo oglašavanje hrvatskog turizma – nastavak aktivnosti s ciljem jačanja
suradnje s touroperatorima, zračnim prijevoznicima i drugim zainteresiranim
partnerima na emitivnim tržištima u cilju provođenja zajedničkih promotivnih
akcija, a sa svrhom postizanja sinergijskog učinka. Fokus na pred i post sezonu.
Unapređenje internetskog portala – nova učinkovita i koncizna stranica,
snažno orijentirana prema potencijalnim klijentima - turistima. Cilj je pružiti
dovoljno informacija profesionalcima u turističkoj industriji i dobro informirati
potencijalne posjetitelje o destinaciji i njezinoj ponudi s ciljem unapređivanja
konkurentnosti i turističkog pozicioniranja.
28
Internet oglašavanje – povećati snagu i rasprostranjenost poruka koje se
plasiraju na bitnim emitivnim tržištima uz odabir relevantnih internet oglašavača
(Google) i reprezentativnih on line portala. Imati aktivnu prisutnost na
društvenim mrežama s ciljem privlačenja što većeg broja potencijalnih turista i
posjetitelja.
Promotivni materijali - slijedom odrednica marketinškog plana u 2017. godini
slijedi priprema i tisak novih materijala orijentiranih prema postavljenim
marketing ciljevima, kao i reprint i redizajn postojećih i to samo onih za kojima
postoji stvarna potreba na tržištu.
Događaji/manifestacije – potpore značajnim događajima/manifestacijama koji
produžuju turističku sezonu te kreiranje novih atraktivnih događaja u suradnji s
raznim pojedincima i institucijama uz veliku uključenost lokalnih TZ-eova.
Klasične promotivne aktivnosti - intenziviranje PR aktivnosti, info aktivnosti,
ciljano i Internet oglašavanje, sajamski nastupi, road show prezentacije,
studijska putovanja i druge aktivnosti.
Interni marketing i intenzivno uključivanje – sustav TZ, gospodarstvo,
stručna javnost, koordinacija sa sustavom TZ-a na uspostavi destinacijskog
informacijskog sustava i prenošenju informacija.
Destinacijski menadžment (suradnja, dogovori, organizacija) - potreba
koordiniranja javne i privatne inicijative za razvoj turizma kako bi se na efikasan
način stvorile prednosti i radilo sa istim ciljevima razvoja sektora turizam.
Stoga, destinacijske menadžment organizacije (DMO), veoma su važne za
stvaranje adekvatnih uvjeta za poboljšanje konkurentskih prednosti Srednje
Dalmacije i za poboljšanje općeg turističkog razvoja kroz kreiranje
odgovarajućih usluga, proizvoda, aktivnosti i iskustava koja će zadovoljavati
potrebe i motivacije bilo trenutne bilo buduće potražnje. Sukladno Strategiji
razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, nastavit će se aktivnosti
na osposobljavanju postojećeg sustava turističkih zajednica za efikasno
upravljanje turističkim destinacijama na lokalnoj i regionalnoj razini te
koordinaciji nacionalne strategije i turističke politike s razvojem destinacijskih
proizvoda. Ciljevi razvoja DMO su podizanje svijesti među dionicima javnog i
privatnog sektora na destinaciji o važnosti i poticanju ekonomskih i društvenih
učinaka DMO-a, poboljšanje potrošnje posjetitelja s ciljem stvaranja opće
korisnosti za lokalnu zajednicu te upoznavanje i razmjena primjera najbolje
prakse na destinaciji kako bi se osigurala kvaliteta ponude i sadržaja i razvili
jedinstveni i autentični doživljaji na destinaciji.
29
Programi edukacija (sustav TZ+turistička industrija) - poboljšati sveukupnu
konkurentnost turističkih aktivnosti u Srednjoj Dalmaciji. Trening i edukacije
ključni su faktori uspjeha kako bi se zadovoljila očekivanja i potrebe klijenata,
pružila odgovarajuća vrijednost za novac turistima i na taj način povećalo
njihovo zadovoljstvo i lojalnost.
Razvoj novih programa/proizvoda – provođenje projekata plana razvoja
turizma dalmatinske Zagore i provođenje/implementacija projekta iz Glavnog
plana razvoja turizma Splitsko – dalmatinske županije (kulturni turizam, ruralni
turizam, etno – eko sela, tematske staze, zdravstveni turizam i sl.)
Potpora razvoju DMK-a - kreiranje i razvoj sustava DMK-a jedna je od
ključnih strategija koju je potrebno u budućnosti razviti. Destinacijske
menadžment kompanije kao specijalizirane uslužne kompanije s specifičnim
znanjima o lokalnim resursima i mogućnostima, važan su čimbenik u planiranju
i kreiranju novih turističkih proizvoda i doživljaja na području destinacije/regije.
U provedbi marketinških aktivnosti, planira se intenzivirati sljedeće aktivnosti:
Izrada i donošenje novih strateških dokumenata - Turistička zajednica
Splitsko-dalmatinske županije raspisala je nadmetanje za izradu Glavnog
plana turizma sa strateškim i operativnim planom marketinga turizma
Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2017. – 2027. godine.
Glavni cilj izrade ovog plana je povećati ekonomske učinke turizma na
području Županije na temeljima održivog razvoja, tj. uzimajući u obzir
resursnu osnovu i turističke atrakcije te ograničenja koja proizlaze iz
zaštite okoliša i društvenog okruženja. Glavni plan turizma sa strateškim i
operativnim planom marketinga turizma predstavljati će sveobuhvatni
razvojno-marketinški dokument područja Splitsko – dalmatinske županije.
Riječ je o dokumentu koji uspostavlja dugoročni strateški razvojni okvir
turizma prepoznajući potrebu unapređenja i proširenja kvalitete turističke
ponude destinacije, ali i inovacije portfelja turističkih doživljaja
usklađenih s trendovima tržišne segmentacije te podizanja efikasnosti
destinacijskog menadžmenta i upravljanja.
Povećanje prisutnosti na najvažnijim društvenim mrežama - društvene
mreže predstavljaju vrlo efikasno promocijsko sredstvo jer omogućuju
brzo i jednostavno slanje velikog broja ciljanih promocijskih poruka
uskim i homogenim tržišnim segmentima. Stoga je vrlo važno biti aktivan
na najvažnijim društvenim mrežama te pratiti i kontrolirati sadržaje koji
se o njima objavljuju.
30
Vršiti će se povećanje prisutnosti na “općim” društvenim mrežama koje
su podjednako namijenjene svim korisnicima Interneta (npr. Facebook,
Twiter i sl.), tako i na tematskim društvenim mrežama koje su
specijalizirane za turizam i putovanja (npr. Tripadvisor i sl.).
Proširenje aktivnosti internet marketinga – iako je tradicionalan
marketing i dalje iznimno moćan alat u promociji turističke ponude
destinacije, sve veći udio zauzima internet marketing koji je zahvaljujući
razvoju digitalnih tehnologija bitno utjecao na promjenu marketinških
koncepata u turizmu. Taj proces zahtijeva nova znanja jer tržišno
pozicioniranje i oglašavanje usluga i ponude predstavlja veliki izazov,
posebice u domeni obiteljskog turizma.
Razvoj novih proizvoda - selektivnih oblika turističke ponude s
posebnim naglaskom na razvoj cikloturizma, pješačkog turizma i
kulturnog turizma - rastuća potražnja na emitivnim tržištima kao i sve
veće konkurencija među destinacijama ukazuje na potrebu jasne
orijentacije prema diferenciranim turističkim proizvodima koji
zadovoljavaju potrebe vođene specifičnim turističkim motivima. Na sve
veću konkurenciju i sve zahtjevnije goste, kreatori turističke ponude
nastoje odgovoriti stvaranjem novih, inovativnih i zanimljivih turističkih
proizvoda namijenjenih posebnim tržišnim nišama. Radi se zapravo o
stvaranju proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, a u tom zahtjevom
poslu je uloga destinacije od posebne važnosti.
Objedinjavajući jednostavne turističke proizvode u one složene, destinacijski
menadžment stvara dodatnu vrijednost ukupnoj ponudi destinacije, a time
privlači i nove segmente tržišta. Upravo primjer suradnje turističkih agencija i
TZ Splitsko-dalmatinske županije pokazuje kako javni sektor može učiniti puno
u promociji novih turističkih proizvoda i programa. Ured TZ Splitsko-
dalmatinske županije prepoznao je potrebu i odgovornost sukreiranja turističke
ponude, te njezinog objedinjavanja i kvalitetnog prezentiranja. Drugim riječima,
potiće se povezivanje agencija i njihovih programa kako bi ih objedinjene
plasirali gostima posebnih interesa. Cijeli niz atraktivnih i potpuno novih
programa koji se ne temelje na turističkim stereotipima sunca i mora, nego su
inovativno i maštovito osmišljeni, temeljem povijesti, tradicije, običaja, legendi
i priča u jednodnevne ili višednevne boravke gostiju različitih interesa, nalazi se
u tiskanom materijalu i na web portalu Turističke zajednice Splitsko-
dalmatinske županije „ Discover Central Dalmatia“.
31
Kako bi gosti znali točno kada, kako, koliko dana i po kojoj cijeni mogu uživati
u otkrivanju do sada nepoznatih bisera ponude Srednje Dalmacije, na
višejezičnom portalu TZ županije „Discover Central Dalmatia“ nalaze se
turistički programi i podaci o svakoj agenciji koja ih organizira i realizira.
Gostima su ponuđeni programi berbe maslina, upoznavanja Zinfandela, vina
otoka Hvara, dočekivanja zore na vrhu Biokova, adrenalinske ture po Cetini,
putovanje Dalmacijom kroz suvenire, sudjelovanja u arheološkim istraživanjima
i mnogo drugih zanimljivih i atraktivnih programa. Osim kvalitetnije promocije
i plasmana već oblikovanih sadržaja, TZ županije i sama potiče kreiranje novih
proizvoda tiskom temeljnih brošura koje trebaju poslužiti agencijama kao
podloga za izradu programa poput priča o lokalnim utvrdama, rimskim cestama,
sakralnoj baštini otoka Brača, mogućnostima uživanja u Dalmatinskoj zagori.
Provođenje programa edukacija - praćenje trendova traži i kontinuiranu
edukaciju radi podizanja znanja i vještina zaposlenih, pa TZ županije
svake godine organizira niz edukativnih predavanja i radionica za sve
partnere u turizmu, kako bi se zajedno sa lokalnom samoupravom i
sustavom turističkih zajednica svi uključili u oblikovanje nove ponude.
Posebna pozornost daje se temama kreiranja paket-aranžmana za tržišta
posebnih interesa radi produženja sezone, kao i raznim programima za
podizanje vještina i rada privatnih iznajmljivača.
Današnji trendovi u turizmu zasnivaju se prvenstveno na marketinškoj
koncepciji gdje se svi napori usmjeravaju na pružanje kvalitetnih proizvoda i
usluga. Na taj način se ostvaruje viši profit od turizma kroz potpuno
zadovoljstvo gostiju ugrađivanjem dodatnih vrijednosti. Intenzivne i dobro
osmišljene promotivne i tržišne aktivnosti, glavni su čimbenik djelovanja na
turističkim emitivnim tržištima, a sve s ciljem rasta turističkog prometa.
Turistička promidžba na razini regije ključna je u kreiranju imidža destinacije te
u tom smislu, sinergijom s gospodarskim subjektima, uvelike može pomoći.
Naročitu pozornost potrebno je obratiti kvaliteti prepoznavanja interesa
potencijalnih turista, pri čemu je važno isticati jedinstvenosti, atraktivnosti i
posebnosti destinacije i njenih područja. U marketingu i promociji se neće
zapostaviti tradicionalno najjača emitivna tržišta, ali će se pojačati
komunikacijske taktike i prema novim tržištima, među kojima neka imaju
iznimno velik potencijal. Destinacija Srednja Dalmacija prepoznata je kao
zanimljivo i atraktivno turističko odredište, a osim tradicionalnih gostiju iz
srednje i zapadne Europe, turističke destinacije regije sve više otkrivaju i turisti
iz drugih područja.
32
• implementaciju nove brend strategije Srednje Dalmacije, sukladno promjenama u globalnom okruzenju
• afirmaciju brenda Srednja Dalmacija na postojećim, kao i novim tržištima,
• jačanje konkurentnosti i atraktivnosti turističkog proizvoda Srednja Dalmacija,
• razvoj i promociju novih turističkih proizvoda te njihovo pozicioniranje na tržištu,
• razvoj ponude u razdoblju pred i posezone
• poticati aktivnosti upravljanja destinacijom te učinkovitiju suradnju privatnog i javnog sektora
• omogućiti produženje turističke sezone, smanjenje sezonalnosti i povećanje turističkog promet
Sve projektne i provedbene aktivnosti navedene u Programu rada za 2017. godinu imaju za cilj:
33
3. MARKETING MIX PO VRSTAMA I PROJEKTIMA
3.1. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
PLANIRANA SREDSTVA: 2.332.400,00 kn
U administrativne troškove svrstavaju se svi poslovi ureda turističke zajednice i
ostali poslovi koji su nužni za ostvarenje programa rada, a koji su određeni
zakonom i statutom turističke zajednice. Administrativni troškovi uključuju
rashode ureda turističke zajednice, troškove skladištenja materijala i logistike i
troškove rada tijela TZ. Administrativni rashodi planirani su za 2017. godinu u
iznosu od 2.332.400 kuna što je za 13 posto više u odnosu na izmjene i dopune
plana iz 2016. godine. Predmetni rashodi sudjeluju sa 19 posto u ukupnoj
strukturi rashoda turističke zajednice.
3.1. ADMINISTRATIVNI troškovi-vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.1.1. Arhiva i logistika 95.000 90.000 105 4,1
3.1.2. Troškovi rada tijela TZ 115.000 118.000 97 4,9
Naknade 55.000 53.000 104 2,4
Troškovi organizacije TV, NO i SK 60.000 65.000 92 2,5
3.1.3. Troškovi Turističkog ureda 2.122.400 1.860.000 114 91,0
UKUPNO 2.332.400 2.068.000 113 100,0
3.1.1. Arhiva i logistika
Planirana sredstva: 95.000 kn
Troškovi podrazumijevaju izdatke za najam prostora za potrebe držanja i
skladištenja promotivnih materijala i arhivske građe turističke zajednice te
izdatke za troškove distribucije promidžbenih materijala. Navedeni troškovi
planirani su u iznosu od 95.000 kn, što je neznatno više u odnosu na ove
troškove planirane planom iz prošle godine. TZ Splitsko – dalmatinska drži
najveću količinu promotivnih materijala u distributivnom centru Glavnog ureda
Hrvatske turističke zajednice, a koji se odabere putem javnog natječaja.
Odabrani distributivni centar promotivne materijale skladišti i distribuira na
turističke sajmove, predstavništva HTZ-a, te razne prezentacije u zemlji i
svijetu, a određene količine promidžbenog materijala drže se za potrebe ureda u
arhivskom prostoru Zajednice (zbog nedostatka prostora) koji je u najmu.
3.1.2. Troškovi rada tijela TZ
Planirana sredstva: 103.000 kn
34
Za rad Turističkog vijeća, Nadzornog odbora i Skupštine Turističke zajednice
Splitsko – dalmatinske županije, planira se u 2017. godini utrošiti ukupno
115.000 kn. U ovu grupu troškova ubrajaju se svi troškovi koji se odnose na
najam prostora i eventualne opreme radi održavanja sjednica tijela turističke
zajednice, naknade članovima tijela i ostale troškove vezane uz rad tijela
turističke zajednice. Za naknade članovima TV i NO, planira se u 2017. godini
izdvojiti 55.000 kn, a za troškove organizacije (najam dvorana, ugostiteljske
usluge, troškove reprezentacije i sl. troškove) planira se izdvojiti 60.000 kn.
3.1.3. Turistički ured
Planirana sredstva: 2.122.400 kn
Za rad i aktivnosti Turističkog ureda TZ Splitsko – dalmatinske županije u 2017.
godini planira se izdvojiti ukupno 2.122.400 kn, što je za .. posto više u
usporedbi s prošlom godinom. Turistički ured će operativno izvršavati ili
koordinirati izvršenje Programa rada kao i provoditi sve aktivnosti vezane za
izvršavanje planiranih i zakonom propisanih zadaća sustava turističkih
zajednica.
Rb Turistički ured-vrste rashoda Plan 2017 RePlan 2016 17/16 Stru. 1. Uredski materijal (potrošni, sitni inventar) 30.000 30.000 100 1,41
2. Trošak poštarine 15.000 15.000 100 0,71
3. Trošak telefona i interneta 45.000 40.000 112 2,12
4. Troškovi tekućeg i investicijskog održavanja 40.000 40.000 100 1,88
5. Usluge najma i korištenja poslovnog prostora 75.000 75.000 100 3,53
6. Bruto plaće 1.650.000 1.410.000 117 77,74
7. Ostale naknade za zaposlene 33.400 33.000 101 1,57
8. Dnevnice za službena putovanja 7.000 7.000 100 0,33
9. Naknade za putničke izdatke i noćenja 50.000 47.000 106 2,36
10. Upotreba osobnog auta u službene svrhe 3.000 2.000 150 0,14
11. Izdaci za prijevoz na posao i s posla 35.000 32.000 109 1,65
12. Trošak reprezentacije 10.000 5.000 200 0,47
13. Izdaci naknade FINI 25.000 25.000 100 1,18
14. Izdaci za stručnu literaturu i tisak 20.000 20.000 100 0,94
15. Nabava uredske opreme 25.000 20.000 125 1,18
16. Financijski rashodi 30.000 30.000 100 1,41
17. Osiguranje djelatnika od posljedica nesretnog slučaja 6.000 6.000 100 0,28
18. Usluge preventivne zaštite djelatnika 23.000 23.000 100 1,08
UKUPNO 2.122.400 1.860.000 114 100,00
Rashodi ureda turističke zajednice planiraju se prema vrsti rashoda prateći
knjigovodstvena konta te uključuju materijalne izdatke, izdatke za usluge,
izdatke za zaposlene i ostale izdatke. Rashodi ureda turističke zajednice čine
većinu administrativnih rashoda i to sa udjelom od 91 posto.
35
91%
4% 5%
ADMINISTRATIVNI troškovi - vrste rashoda
Turistički ured Arhiva i logistika Troškovi rada tijela TZ
3.2. DIZAJN VRIJEDNOSTI
PLANIRANA SREDSTVA: 1.520.000,00 kn
Aktivnosti vezane uz unapređenje i razvoj proizvoda tj. dizajniranje vrijednosti
ponude sve više dobivaju na značaju. Poslovanje na suvremenom turističkom
tržištu sve se više temelji na specijalizaciji i povećanju vrijednosti turističkog
proizvoda koji je sastavljen od elemenata ponude prepoznatljive za određeno
područje. Upravo prostor Srednje Dalmacije pogoduje razvoju cijele lepeze
izuzetno atraktivnih turističkih proizvoda koje je moguće povezati i time
osigurati dodatnu vrijednost boravka turista. S tim ciljem će i aktivnosti
turističke zajednice biti usmjerene na poticanje relevantnih subjekata javnog i
privatnog sektora u kreiranju turističkih proizvoda kojima će se doprinijeti
obogaćivanju ponude i stvaranju dodatne vrijednosti destinacije.
Rashodi komponente marketing mixa dizajn vrijednosti planirani su za 2017.
godinu u iznosu od 1.520.000 kuna, što je za 17 posto više u usporedbi s
izmjenama i dopunama financijskog plana za 2016. godinu i sudjeluju sa oko 12
posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice. Povećanje sredstava
odnosi se u najvećem dijelu na veća sredstva za potpore manifestacijama i
događanjima, kao i programe unapređenja razvoja privatnog smještaja.
3.2. DIZAJN VRIJEDNOSTI – vrste rashoda Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.2.1. Potpore i kreiranje događanja 960.000 830.000 116 63,2
3.2.2. Potpora razvoju DMK-a 300.000 285.000 105 19,7
3.2.3. Potpora razvoju privatnog smještaja 230.000 170.105 135 15,1
3.2.4. Projekt Volim Hrvatsku 30.000 10.000 300 2,0
UKUPNO 1.520.000 1.295.105 117 100,0
36
3.2.1. Potpore i kreiranje događanja/manifestacija
Planirana sredstva: 960.000 kn
TZ Splitsko – dalmatinske županije podržava održavanje zabavnih, sportskih,
kulturnih i ostalih manifestacija/događanja šireg značaja koje imaju za cilj
unapređenje proizvoda/ponude te stvaranje prepoznatljivog imagea regije i
zemlje u cjelini. Potpore manifestacijama i događanjima pružaju se u cilju
unapređenja/obogaćivanja kvalitete turističkog proizvoda/ponude pojedine
destinacije i regije u cjelini i razvoju sadržaja koji omogućavaju produženje
turističke sezone. Sredstva predviđena programom rada za potpore organizaciji
manifestacija i događanja udrugama i drugim neprofitnim organizacijama
dodjeljuju se temeljem Javnog poziva za kandidiranje manifestacija za dodjelu
potpore iz programa „Potpore za turističke manifestacije“, koji se tijekom
mjeseca veljača/ožujak raspisuje na internetskim stranicama Zajednice. Javnim
pozivom definira se procedura dodjele sredstava, namjena sredstava, korisnici
sredstava, prihvatljivost troškova, kriteriji i prioriteti za odobravanje sredstava,
potrebna dokumentacija, postupak realizacije, rok i način podnošenja
kandidature i način isplate potpore. Sredstva se pružaju za organizaciju
događanja i manifestacija od lokalnog, regionalnog, nacionalnog i/ili
međunarodnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju, a koje
doprinose slijedećim ciljevima:
razvoju turizma, te kulturne i povijesne baštine,
podizanju kvalitete i količine turističke ponude,
razvoju kongresnog, kulturnog, aktivnog, ruralnog i ostalih selektivnih
oblika turizma,
razvoju sadržaja koji omogućavaju poboljšavanje kvalitete i produženju
turističke sezone,
povećanju ugostiteljskog i drugog turističkog prometa, posebice u
razdoblju predsezone i posezone
stvaranju prepoznatljivog imidža regije Srednje Dalmacije.
Temeljem Programa rada za potpore događanjima i manifestacijama u 2017.
godini predviđena su sredstva u iznosu od 960.000 kn, a što je za 16 posto više u
usporedbi s prošlom godinom, prvenstveno zbog velikog broja prijavljenih
manifestacija kojima se nastoji obogatiti turistička ponuda regije, te potrebe
izdvajanja posebnih sredstava za top manifestacije/događanja koja su od
međunarodnog značaja poput festivala „Ultra“ i posebnih sredstava za
manifestacije/događanja od lokalnog i regionalnog značaja.
37
3.2.3. Potpora razvoju DMK-a
Planirana sredstva: 300.000 kn
TZ Splitsko – dalmatinska nastaviti će u 2017. godini projekt razvoja
destinacijskih menadžment kompanija (DMK) na području regije s ciljem
obogaćivanja, kao i razvoja nove destinacijske ponude/proizvoda i turističkih
paketa posebnih interesa. Destinacijske menadžment kompanije kao
specijalizirane uslužne kompanije s specifičnim znanjima o lokalnim resursima i
mogućnostima, važan su čimbenik u planiranju i kreiranju novih turističkih
proizvoda i doživljaja. One na sebe preuzimuju odgovornost za stvaranje novih
turističkih proizvoda u destinaciji, a jednako tako i da počnu primjenjivati
specifične načine rada i visoke standarde kvalitete svojstvene destinacijskim
menadžment kompanijama koje danas posluju u svijetu. TZ Splitsko –
dalmatinske županije aktivno surađuje s UHPA-om na implementaciji projekta
razvoja destinacijskih menadžment kompanija na području Županije. U okviru
projekta provede se aktivnosti na razvoju DMK-a i to posebno klastera eno-
gastro, aktivnog i kulturnog turizma, a što uključuje operativnu i tehničku
potporu u razvoju proizvoda, obradu tekstova i izradu promotivnih materijala,
izradu foto/video materijala, organizaciju, pripremu i koordinaciju DMK-a
agencija u zajedničkim nastupima na sajmovima i dr. Upravo u suradnji s
UHPA-om, koja je imala savjetodavnu ulogu, u dosadašnjem razdoblju
realizirana su posebna izdanja kataloga „Way to Croatia – Discover Central
Dalmatia“, Discover Central Dalmatia – Cultural Experiences, Discocer Central
Dalmatia – Active Tourism i Discover Central Dalmatia – Oenological &
Gastronomic Experiences. Sve aktivnosti koje se provode u suradnji s UHPA-
om doprinose poticanju, unapređivanju i promidžbi turizma na području regije
Srednje Dalmacije, kao i povećanju turističkog prometa. Zajednički
koordiniranom akcijom sa agencijama stvaraju se jednodnevni ili višednevni
programi za profilirane skupine ljudi kojima se nudi jedan poseban doživljaj
upakiran u 120 različitih tematskih programa. Ono na čemu se planira u buduće
intezivno raditi je organiziranje strukovnih klastera, putem kojih bi se okupili svi
poslovni subjekti određenog područja. Među prioritetnim akcijama je osnivanje
klastera zdravstvenog turizma.
S ciljem potpore razvoja destinacijskih menadžment kompanija (DMK),
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije planira i u 2017. godini po
peti put sufinancirati programe agencija i to putem JAVNOG POZIVA za
kandidiranje potpora za programe promocije složenih turističkih proizvoda za
tržište posebnih interesa sa definiranim uvjetima, kriterijama i namjenom
trošenja sredstava. Predmet Javnog poziva je dodjela bespovratnih novčanih
sredstava za programe promocije složenih turističkih proizvoda za tržište
posebnih interesa koji pridonose sljedećim ciljevima:
38
- aktiviranju neiskorištenih turističkih resursa i kreiranju novih motiva
dolazaka turista na cijelom području regije,
- obogaćivanju turističke ponude regije u cjelini i razvoju sadržaja koji
omogućavaju produženje turističke sezone i smanjenje sezonalnosti,
- stvaranju prepoznatljivog imidža regije kao destinacije turizma
posebnih interesa
- tržišnoj valorizaciji složenih turističkih proizvoda kao razlogu dolaska
turista na područje Županije.
3.2.4. Potpore razvoju obiteljskog/privatnog smještaja
Planirana sredstva: 230.000 kn
S ciljem motiviranja privatnih iznajmljivača i povećanja broja kvalitetnog
privatnog smještaja na području Županije, planira se i u 2017. godini pružiti
potporu razvoju obiteljskog/privatnog smještaja u vidu organiziranja novih
edukacija za privatne iznajmljivače, te poboljšanja njihovih marketinških
aktivnosti koristeći nove on line alate. Cilj ovog projekta je pomoći privatnim
iznajmljivačima u promotivnim aktivnostima, njihovoj boljoj prepoznatljivosti
na tržištu i specifičnim znanjima kako unaprijediti proizvod što će u konačnici
rezultirati boljom popunjenošću kapaciteta. Kako bi nas tržište prepoznalo kao
kvalitetnu destinaciju važno je unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja koja
čini više od 60 % smještajnih kapaciteta na području Županije i jedan je od
najznačajnijih čimbenika turističkog proizvoda. Privatni smještaj kao turistički
proizvod na tržištu nije prepoznatljiv u kontekstu kvalitete, cijene i distribucije
te je ovaj segment turističke ponude nužno potaknuti i usmjeriti ga prema novim
tržišnim trendovima. Te su činjenice bile uporište za kvalitetnije tržišno
pozicioniranje ovog segmenta turističke ponude i samim time veći utjecaj na
konkurentnost privatnog smještaja. Edukacije se organiziraju u suradnji s
Privatnom srednjom školom Wallner, lokalnim ustrojem turističkih zajednica na
području Županije te Savjetovalištem za obiteljski smještaj. Edukacije se sastoje
od teorijske nastave i praktičnih prezentacija odabranih poglavlja iz turističke
djelatnosti, složenih u module koje prezentiraju stručni odabrani predavači.
U planu za 2017. godinu je organizacija posebne javne tribine na temu razvoja i
unapređenja privatnog smještaja na području Županije s mnogobrojnim
relevantnim sudionicima iz zemlje i inozemstva.
U cilju još boljeg informiranja privatnih iznajmljivača, TZ Splitsko –
dalmatinska pokrenula je na svojim internetskim stranicama poseban KUTAK
ZA PRIVATNE IZNAJMLJIVAČE putem kojeg se privatnim iznajmljivačima
prezentiraju novosti vezane za rad i poslovanje iznajmljivača u domaćinstvim, te
ih se upoznaje s mogućnostima edukacija i stručnog osposobljavanja za nove
kanale komunikacije. Ujedno “kutak” se kontinuirano nadopunjava novim
sadržajima poput bloga, priručnika za iznajmljivače i savjetnika.
39
3.2.5. Projekt Volim Hrvatsku
Planirana sredstva: 30.000 kn
Projekt VOLIM HRVATSKU provodi se s ciljem uključivanja što većeg broja
subjekata javnog i privatnog sektora u očuvanje, unapređenje i zaštitu okoliša i
turističkog prostora te poboljšanje raznovrsnosti kvalitete ukupne turističke
ponude. Realizacija aktivnosti usmjerena je na unapređenje proizvoda
podizanjem kvalitete turističkih i drugih usluga, očuvanjem i stvaranjem
prepoznatljivog i privlačnog turističkog okružja i osiguranjem turističkog
gostoprimstva. U 2017. godini u planu je organizacija akcija čišćenja podmorja
u suradnji s ronilačkim klubovima.
3.3. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI
PLANIRANA SREDSTVA: 4.845.000,00 kn
Komunikacija vrijednosti uključuje dvije stavke; ONLINE komunikacije i
OFFLINE komunikacije. Rashodi komunikacije vrijednosti planirani su za 2017.
godinu u iznosu od 4.845.000 kuna, što je za 10 posto više u usporedbi s
izmjenama financijskog plana za 2016. godinu. Navedeni rashodi sudjeluju sa
40 posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice.
63% 20%
15% 2%
DIZAJN VRIJEDNOSTI - vrste rashoda
Potpore i kreiranje događanja
Potpora razvoju DMK-a
Potpora razvoju privatnog smještaja
Projekt Volim Hrvatsku
40
3.3. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI - vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.3.1. ONLINE komunikacije 2.225.000 1.950.000 114 45,9
1. Internet oglašavanje 2.000.000 1.800.000 111 41,3
2. Internet stranica i upravljanje stranicom 225.000 150.000 150 4,6
3.3.2. OFFLINE komunikacije 2.620.000 2.438.000 107 54,1
1. Oglašavanje u promotivnim kampanjama 1.160.000 1.130.000 103 23,9
2. Opće oglašavanje 760.000 763.000 100 15,7
3. Brošure i ostali tiskani materijali 400.000 330.000 121 8,3
4. Suveniri i ostali promo materijali 150.000 120.000 125 3,1
5. Info table i info punkt 150.000 95.000 158 3,1
UKUPNO: 4.845.000 4.388.000 110 100,0
3.3.1. ONLINE komunikacije
U 2017. godini naglasak aktivnosti biti će na izradi kreativnih rješenja i
produkciju on-line alata s ciljem usklađivanja s novim trendovima na globalnom
tržištu i adekvatnog promoviranja kroz sve komunikacijske alate, među kojima
su on-line kanali trenutačno najjači generatori povećanja broja turista. Internet
kao kanal promocije i prodaje turističkih proizvoda ima sve veće značenje. Osim
brzine, dostupnosti, velikog broja raspoloživih informacija, kao i mogućnosti,
detaljne analize učinkovitosti kampanja oglašavanja turističke ponude određene
destinacije, internet je izuzetno i cjenovno konkurentan u odnosu na ostale
medije. Uz to je i medij koji ‘služi’ u svim fazama putovanja, od prikupljanja
inicijalnih informacija, preko planiranja putovanja, rezervacije i/ili kupnje svih
usluga, do kasnijeg prisjećanja i dijeljenja doživljaja s drugima. Naglasak u
promociji i distribuciji hrvatske turističke ponude treba sve više staviti na tzv.
nove medije, odnosno na Internet, mobilne uređaje i sve druge oblike online
komunikacija, gdje promocija i distribucija moraju postati sustavniji, bolje
koordinirani te funkcionalniji. Nove komunikacijske tehnologije pružaju
subjektima u turizmu višestruke mogućnosti stvaranja i promicanja imidža
destinacije te istodobno tehničke mogućnosti dobivanja podataka o uslugama,
razmjeni mišljenja, mogućnosti rezervacije i sl.
Četiri su ključne komponente, koje ovaj kanal komunikacije čine atraktivnim:
• uspostava dijaloga s posjetiteljima i potencijalnim posjetiteljima;
• mogućnost korisnika da preuzme informacije kad on to zaželi ili osjeća
potrebu;
• mogućnost multimedijalne komunikacije, u kojoj se može komunicirati s
primateljem putem teksta, slike, videa i sl.,
• mogućnost umrežavanje različith izvora informacija i sadržaja;
41
1. Internet oglašavanje
Planirana sredstva: 2.000.000 kn
Za sustav turističkih zajednica, kao i za njihove članove, osobito je važan
Internet koji, kao najvažniji komunikacijski medij suvremenog doba, svima
omogućava promociju na globalnom turističkom tržištu pod relativno
ravnopravnim uvjetima. Potencijal Interneta u promociji turističkih proizvoda i
usluga vrlo je rano prepoznat, tako da danas većina turističkih zajednica koristi
razne vrste internet oglašavanja, kako bi na što bolji način vršila promociju
destinacija, proizvoda i usluga koje su potencijalnim turistima na raspolaganju.
Polazeći od sve većeg značaja i utjecaja Internet oglašavanja na kreiranje
interesa i potražnje za pojedinim turističkim destinacijama, planira se i u 2017.
zadržavanje značajnog udjela Internet oglašavanja u ukupnom oglašavanju.
Globalno internet oglašavanje u 2017. godini bit će provedeno po sljedećim
segmentima:
oglašavanje za pretragu – Ad Words kampanje
oglašavanje na društvenim mrežama – Facebook, Twitter, Google+,
Foursquare, Youtube, Instagram i Flickr
search i display oglašavanje – pretraživač GOOGLE
display oglašavanje – ključna emitivna tržišta
Oglašavanje putem interneta je tehnološko-marketinška grana koja svaki dan
raste i u današnjem svijetu postaje nezaobilazan čimbenik u izgradnji ugleda
vlastitog proizvoda i pojedinog brenda te ostvarivanja novih poslovnih iskoraka
u odnosu prema konkurenciji. U skladu s time, TZ Splitsko - dalmatinska
provodi više internetskih marketinških aktivnosti radi promidžbe vlastitoga
turističkog proizvoda kako bi postala kvalitativno i kvantitativno konkurentna u
zahtjevnoj i kompleksnoj tržišnoj utakmici. Prednosti e-marketinga u turizmu u
odnosu na druge medije su fleksibilnost, brzina reagiranja, mogućnost
interakcije s drugom stranom i relativno nizak trošak promocije.
Glavne aktivnosti biti će usmjerene na:
Povećanje click through pokazatelja
Povećanje broja posjeta na Internet stranicu www.dalmatia.hr
Poboljšano pozicioniranje Internet stranice na pretraživačima
Povećana aktivnost na društvenim mrežama (like-ovi, komentari, postovi,
tweet-evi, itd.) i prisutnost na društvenim mrežama, idealnim za poruke o
pred i post sezoni
Povećanje vidljivosti i jakosti turističkog brenda Srednja Dalmacija
U okviru Internet oglašavanja provodit će se globalno Search i Display
oglašavanje na Internetu.
42
Search oglašavanje predstavlja oglašavanje na Internet tražilicama putem
ključnih riječi, dok Display oglašavanje predstavlja oglašavanje putem bannera
na najposjećenijim Internet portalima u suradnji sa specijaliziranim promotivnim
agencijama. Prethodne tri godine, budžet za stavke internet oglašavanja se
značajno povećao u odnosu na prijašnje godine, a ulaskom u EU TZ Splitsko -
dalmatinska je postala obveznik plaćanja PDV-a izvršiteljima usluga na stranim
tržištima, zbog čega su i troškovi uvećani za iznos PDV-a.
Društvene mreže zadnjih su godina postale jedno od važnijih promotivnih
sredstava turističkih poduzeća i destinacija te važan komunikacijski kanal s
ciljnim tržištima. Bilo da se radi o stranicama opće tematike (npr. Facebook,
Google+, MySpace, i sl.) ili stranicama koje su specijalizirane za područje
turizma (npr. Tripadvisor, VirtualTourist, WAYN i sl.) omogućuju krajnjim
korisnicima suradnju i interakciju kroz razmjenu mišljenja, dojmova i savjeta
vezanih za putovanje i boravak u destinaciji. Važnost ovih stranica za turističku
promociju se temelji na činjenici da informacije koje se mogu naći na njima
predstavljaju jedan od oblika usmene preporuke te stoga imaju puno veću
vjerodostojnost od informacija koje se nalaze na službenim Internet stranicama
turističkih poduzeća i destinacija. Dosadašnje aktivnosti na društvenim mrežama
pokazale su se vrlo dobrima te se s maksimalnom predanošću ulazi i u novu
turističku godinu, te planira proširiti aktivnosti na velikom broju društvenih
mreža – Facebook, Twitter, Google+ i itd. Društvene mreže za dijeljenje
multimedijalnih sadržaja predstavljaju specijalizirana mrežna mjesta koja
korisnicima omogućuju objavljivanje različitih multimedijalnih sadržaja na
Internetu te njihovu diseminaciju krajnjim korisnicima, poput Youtube, Yahoo
Video, Flickr, Hulu ili Metacafe. Oni dnevno bilježe veliki broj posjeta, a
fotografije i video zapisi koji su na njima objavljeni mogu u velikoj mjeri
utjecati na način na koji turisti percipiraju destinaciju te, posljedično, i na
posjećenost destinacije.
TZ Splitsko – dalmatinska provodi niz aktivnosti na najznačajnijim društvenim
mrežama. Na društvenoj mreži Facebook je uspješna stranica centraldalmatia.hr
koja trenutačno broji preko 452 tisuća lajkova. Ovako veliki broj članova
potrebno je pratiti i obavještavati kako bi se zadržao interes društvene zajednice
za destinaciju. Na profilu centraldalmatia.hr kontinuirano se objavljuju
zanimljivosti, vijesti i događanja vezane za Srednju Dalmaciju kao atraktivno
turističko odredište. Korisnici mogu sudjelovati u nagradnim igrama, pratiti i
komentirati promidžbu aktualne ponude i sadržaja. Svake godine broj fanova se
povećava za cca sto tisuća, što je izuzetan rast i temeljem toga je TZ županije u
samom vrhu među turističkim stranicama u Hrvatskoj. U svakom trenutku oko
24 tisuće korisnika ima mogućnost ulaska na Facebook stranicu TZ županije i
tako dobiti sve informacije koje ta društvena mreža nudi u komunikaciji.
Korisnici stranice kroz niz fotografija i videa mogu komentirati i dijeliti sadržaj
sa svojim prijateljima.
43
Korisnicima Facebook stranice Central Dalmatia dostupna je i Facebook
aplikacija Wallpapers, u kojoj mogu u visokoj rezoluciji skinuti najljepše
fotografije Srednje Dalmacije. Osnovna uloga ovih kanala i aktivnosti koje se na
istom provode jest otvorena komunikacija sa članovima iz brojnih zemalja
svijeta te poticanje svjesnosti i privrženost hrvatskom i srednjedalmatinskom
turističkom brandu. Facebook stranica otvorena je za sve subjekte koji se bave
turizmom u Hrvatskoj i koji žele na ovom kanalu promovirati svoje ponude.
Radi dominantnog udjela na svjetskom tržištu, oglašavanje na društvenim
mrežama fokusirat će se i nadalje najvećim dijelom na društvenu mrežu
Facebook, uz značajnu prisutnost i na drugima. Posebno bi istaknuli Youtube
kanal na kojem je turistička zajednica u vremenskom periodu od četiri godine
uspijela dostići preko 6,5 milijuna prikaza promotivnih video materijala.
Glavni cilj provođenja aktivnosti internet oglašavanja je integracija svih
elemenata i oblika online oglašavanja kako bi se maksimizirao učinak promocije
predsezone, postsezone, određenog turističkog događanja ili ciljane turističke
akcije. U praksi to znači da se određeno događanje promovira preko vijesti
postavljene na internet stranici, koja se zatim prenosi na razne društvene mreže,
a link tog istog događanja se reklamira putem Google Adwords kampanja i
ostalih oblika Display oglašavanja. Sveukupnim ovim aktivnostima se u
relativno kratkom vremenu dobije i postiže značajna medijska eksponiranost.
2. Internet stranica i upravljanje stranicom
Planirana sredstva: 225.000 kn
U promotivnim aktivnostima turističkih poduzeća i destinacija Internet stranice
su danas nezamjenjiv alat. Međutim, za razliku od situacije od prije desetak
godina, kada su Internet stranice većinom služile kao elektronske inačice
tiskanih promotivnih materijala, one danas imaju cijeli niz novih mogućnosti i
funkcionalnosti. Najvažnije obilježje suvremenih Internet stranica u funkciji
turističke promocije je intenzivno korištenje multimedijalnih sadržaja te visok
stupanj interaktivnosti. Kako bi se učinkovito odgovorilo izazovima globalne
konkurencije na turističkom tržištu, važno je biti u tijeku s najnovijim
tehnološkim trendovima na području interneta te imati sva potrebna znanja.
Upravo s tim ciljem ured TZ Splitsko – dalmatinske županije planira u 2017.
godini ponovno krenuti u izadu novih web stranica koje se vode pod domenom
www.dalmatia.hr. U svrhu daljnje kvalitetne promocije i distribucije sadržaja,
poseban naglasak biti će stavljen na izradu i kreiranje tekstualnih, slikovnih,
video i animiranih sadržaja prilagođenih za objavu na Internetu i suvremenim
mobilnim uređajima. Planira se dodati nove sadržajne cjeline i novi
multimedijalni sadržaji, a kontinuirano će se i dalje nadopunjavati te ažurirati
postojeći sadržaji. Sadržaji stranice dostupni su trenutačno na hrvatskom,
njemačkom, engleskom, talijanskom, francuskom, poljskom i češkom jeziku.
44
Cilj je da se ovaj oblik promocije kontinuirano nadopunjuje novim
informacijama, posebice vezano za novosti u turističkoj ponudi, pregledu
promotivnih izdanja, kalendaru događanja po pojedinim odredištima i sl.
Internet stranice Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije
namijenjene su različitim vrstama posjetitelja i korisnika, od kojih svaka traži
svoju specifičnu vrstu i količinu informacija. Web stranice sustava turističkih
zajednica središnja su mjesta komunikacije Hrvatske s potencijalnim posjeti
teljima te bi u njihovom osuvremenjivanju trebalo posebno voditi računa o
sljedećim elementima:
o Sadržaj stranica – stvaranje jasne i jednostavne strukture sadržaja
podijeljene u nekoliko glavnih izbornika koji obuhvaćaju cijeli ciklus
putovanja te prilagođavanje sadržaja pojedinim ciljnim
skupinama,odnosno proizvodima.
o Prezentacija informacija – način pisanja tekstova prilagoditi čitanju s
ekrana (sažete rečenice, istaknuti naslovi, podebljanja, prilagođena
veličina fonta, razmak između slova i između redova veći nego u tisku).
Potrebno je isticati teme i naslove koji korisnike ‘zadržavaju’ na stranici i
potiču na daljnje pregledavanje.
o Unapređenje navigacije/pretraživanja – omogućiti u što manje
‘klikova’ dolazak do potrebnih informacija te minimizirati mogućnost da
se korisnik ‘izgubi’ na stranicama.
o Dizajn – mora biti u funkciji brendiranja destinacije, ali i u funkciji
navigacije odnosno logičnog ‘vođenja’ posjetitelja kroz ‘priču’. Na
početnim stranicama potrebno je osiguravati fotografije ‘emotivnih’
vrijednosti , a na ‘dubljim’ razinama veće informativne vrijednosti .
o Optimizacija za Internet pretraživače - kontinuirano poduzimati
aktivnosti za dobro pozicioniranje stranice na Internet pretraživačima
(izbor i gustoća ključnih riječi, fraze, linkovi i dr.). U tom cilju nužno je
ostvariti dobru i kontinuiranu suradnju između stručnjaka za destinacijski
marketing i web programera.
U narednom razdoblju, osobita pažnja biti će posvećena usklađivanju vizualnih
elemenata s aktualnom turističkom promidžbom, što značajno doprinosi
prepoznatljivosti regije. Kolorističkim i slikovnim elementima dati će se
poseban naglasak na pojedine informativne cjeline kako bi se korisniku
pojednostavnilo pronalaženje odgovarajuće informacije. U sklopu ove stavke
održavaju/koriste se i: usluge najma web poslužitelja na kojem su smještene
službene stranice, redovno održavanje i nadogradnja programskog koda,
licencije/dozvole te ostale opće i nužne usluge potrebne za održavanje stranica.
45
U okviru internet stranica djeluje i službeni blog, kojeg uređuje i vodi poznati
blogger Paul Bradbury. Podizanje razine kvalitete informacija i dostupnost
informacija inozemnim i domaćim gostima putem Interneta jedan je od glavnih
prednosti ovog oblika komunikacije, čime se zasigurno pridonosi pozitivnom
imidžu regije, a u konačnici i zadovoljstvu konačnih korisnika usluga. Time se
postiže podizanje svijesti, privlači ciljne klijente na turistički portal i pomaže
kreiranju široke baze podataka. Modernizacija informacijskog sustava na
regionalnoj razini bitan je element marketinške politike s ciljem kvalitetnog
pozicioniranja regije. Radi potrebe brze prilagodbe novonastalim promjenama
na turističkom tržištu planira se i ubuduće kontinuirana nadogradnja službenih
web stranica TZ SDŽ novim sadržajima i marketinškim alatima.
3.3.2. OFFLINE komunikacije
1. Udruženo oglašavanje u promotivnim kampanjama javnog i
privatnog sektora
Planirana sredstva: 1.160.000 kn
Inicijativa Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice zajedno sa
sustavom turističkih zajednica oko provođenja mjera udruženog oglašavanja
pokazala se uspješnom već duži niz godina, te se s tim aktivnostima nastavlja i
za 2017. godinu. Javni poziv za udruženo oglašavanja u promotivnim
kampanjama javnog i privatnog sektora u 2017. godini u kojem su detaljno
propisani uvjeti i dokumentacija za kandidiranje, kao i visina sredstava i način
izračuna sudjelovanja subjekata u oglašavanju za svaki pojedini model,
objavljen je na web stranicama Hrvatske turističke zajednica dana 1. kolovoza
2016. godine po ukupno tri modela. Planirana sredstva za udruženo oglašavanje
u 2017. godini iznose ukupno 40.000.000,00 kn s PDV-om i raspoređena su po
modelima kako slijedi;
MODEL NAZIV PLAN 2017.
MODEL I Udruženo oglašavanje destinacijske promocije obalnih
županija i Grada Zagreba, te strukovnih udruga u turizmu 23.650.000 kn
MODEL II Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja 10.500.000 kn
MODEL III Udruženo oglašavanje destinacijske promocije kontinenta
(osim Grada Zagreba) 5.850.000 kn
UKUPNO 40.000.000 kn
46
S ciljem što kvalitetnije pripreme privatnog i javnog sektora za turističku 2017.
godinu, Hrvatska turistička zajednica turističkoj industriji stavila je na
raspolaganje tri modela suradnje u promotivnim kampanjama turističkog sektora
za oglašavanje hrvatskog turizma i to kako slijedi;
Model I
Pod Model I spadaju posebni programi destinacijske promocije obalnih
županija i Grada Zagreba, te strukovnih udruga u turizmu, a udruženo
oglašavanje se odnosi isključivo na ponudu destinacije u predsezoni i posezoni
(siječanj-lipanj i rujan-prosinac). Ukupna planirana sredstva za oglašavanje
hrvatskog turizma po ovom modelu iznose 23.650.000,00 kuna (s PDV-om).
Ovaj model čine:
Model I-a: Udruženo oglašavanje opće ponude destinacije
Model I-b: Udruženo oglašavanje nositelja strukovnih udruga u turizmu
Model I-c: Udruženo oglašavanje nositelja smještajne ponude
Model I-d: Udruženo oglašavanje posebnih programa destinacije –
oglašavanje destinacije
Model I-e: Udruženo oglašavanje posebnih programa destinacije
Raspodjela sredstava po županijama vrši se sukladno udjelu pojedine županije u
ukupno ostvarenim noćenjima u 2015. godini.
Model II
Model II odnosi se na udruženo oglašavanje organiziranih programa
putovanja koje obuhvaća oglašavanje Republike Hrvatske kao turističke
destinacije koje provodi HTZ u suradnji s organizatorom putovanja s
organiziranim autobusnim ili zračnim dolascima u Hrvatsku u njegovim
promotivnim kampanjama (programi koji uključuju organizirane usluge
prijevoza do Hrvatske i smještaja u Hrvatskoj). Odnosi se isključivo na ponudu
organiziranih programa za Hrvatsku koji uključuju predsezonu i/ili posezonu
(siječanj-lipanj i rujan-prosinac). Ukupna planirana sredstva za ovaj model
iznose 10.500.000,00 kuna (s PDV-om). Model čine:
Model II-a: Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja za
Hrvatsku
Model II-b: Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja
konsolidatora u zračnom prijevozu
Model II-c: Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja
konsolidatora TO/TA
Model III
Model III odnosi se na posebne programe destinacijske promocije
kontinenta (osim Grada Zagreba), a udruženo oglašavanje se odnosi na ponudu
destinacije na kontinentu tijekom cijele godine.
47
Ukupna planirana sredstva za udruženo oglašavanje hrvatskog turizma u
posebnim programima destinacijske promocije kontinenta su sredstva za
turistički nerazvijena područja i iznose 5.850.000,00 kuna (s PDV-om). Model
čine:
Model III-a: Udruženo oglašavanje opće ponude destinacije na
kontinentu
Model III-b: Udruženo oglašavanje nositelja smještajne ponude na
kontinentu
Model III-c: Udruženo oglašavanje programa organiziranih putovanja na
kontinentu
Udruženo oglašavanje hrvatskog turizma u promotivnim kampanjama i
kanalima javnog i privatnog sektora u proteklim se godinama pokazalo kao vrlo
učinkovit način promocije hrvatskog turizma. Postignuti rezultati u prethodnim
godinama dokaz su da takva suradnja omogućuje učinkovitiju promociju
hrvatskog turizma, temeljenu na konkretnom interesu i programima koji
omogućavaju realizaciju postavljanih ciljeva. Prilikom raspodjele sredstava
uvažava se značaj pojedine županije mjeren brojem ostvarenih noćenja u
protekloj godini. Hrvatska turistička zajednica modele je pripremila temeljem
prijedloga i rasprava, tj. stavova članova Turističkog vijeća, županijskih
turističkih zajednica i svih ostalih sudionika iz turističkog sektora. Osnovni cilj
udruženog oglašavanja hrvatskog turizma u promotivnim kampanjama javnog i
privatnog sektora jest povećanje interesa za programe i turističke dolaske za
Hrvatsku i na kontinentu u razdoblju cijele godine (s naglaskom na pred i
posezonu), tj. produljenje sezone te povećanje turističkog prometa na
kontinentu, što korespondira sa strateškim ciljevima.
Marketinške aktivnosti prihvatljive za udruženo oglašavanje za sve modele su
oglašavanje u tiskanim medijima, oglašavanje na televiziji i radiju, vanjsko
oglašavanje (plakati, displeji na javnim prostorima i javnom prijevozu) i online
oglašavanje (uključujući i oglašavanje na društvenim mrežama). Rezultat
ovakvog pristupa oglašavanju hrvatskog turizma je povećanje investicija
privatnog sektora u marketinške aktivnosti te postizanje sinergije oglašavanja
hrvatskog turizma, kojom se opća promocija/oglašavanje HTZ-a povezuje s
promocijom regija koju provode turističke zajednice županija u suradnji sa
sustavom turističkih zajednica i nositeljima turističke ponude/proizvoda, kao i
komercijalnom promocijom stranih i domaćih organizatora putovanja i zračnih
prijevoznika za Hrvatsku. Hrvatska turistička zajednica će kontinuirano
analizirati kvalitetu provedenih promotivnih kampanja po svim modelima
oglašavanja s javnim i privatnim sektorom te mjeriti isplativost ulaganja u cijeli
projekt, s ciljem ostvarivanja maksimalnog povrata na uložena sredstva.
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije predvidjela je za ukupne
aktivnosti ove stavke sredstva u iznosu od 1.160.000 kn.
48
2. Oglašavanja
Planirana sredstva: 760.000 kn
TZ Splitsko – dalmatinske županije će u 2017. godini promovirati regiju kao
Srednju Dalmaciju – srce Jadrana, s bogatstvom sadržaja (kultura, aktivni
odmor, vino i gastronomija, wellness, nautika, touring). Oglašavanje je još
uvijek jedan od glavnih oblika komunikacije u turizmu. Upravo s ciljem
informiranja potencijalnih potrošača o regiji kao turističkoj destinaciji i
stvaranja pozitivnog stava javnosti o destinaciji, inozemna tržišta obrađuju se
putem raznih oblika oglašavanja.
Cilj aktivnosti: - motivirati potencijalne potrošače da realiziraju
odmor u srednjoj Dalmaciji i publicirati imidž
regije kao turističke destinacije visokog
potencijala
S ciljem povećanja učinkovitosti promotivnih aktivnosti, posebna pozornost
posvetit će se koncentriranju marketinške kampanje na ključna emitivna tržišta.
Vezano na to, i u 2017. kampanje oglašavanja biti će najvećim dijelom
fokusirane na glavna i tradicionalna emitivna tržišta (strateška EU i ostala
europska tržišta), kao i domaće tržište koje počinje sve više pokazivati svoj
značaj i potencijal, dok će promocija na dalekim tržištima biti pod ingerencijom
Hrvatske turističke zajednice. Ključne aktivnosti odnosit će se na odabir
područja na važnim tržištima sa visokim potencijalom za dolazak u destinacije
Srednje Dalmacije na odmor (zemlje, područja ili gradovi u blizini kojima je
destinacija dostupna automobilom ili gradovi koji su dobro povezani zračnim
linijama). Zemlje EU i nadalje ostaju najizdašnije/najznačajnije emitivno
područje za srednjodalmatinski turizam. Turisti iz EU i ostalih europskih
zemalja predstavljaju najveći segment potražnje koji tradicionalno iskazuje
interes i ostvaruje putovanja u Srednju Dalmaciju. Tijekom 2017. godine
oglašavanje će biti usmjereno na opću promidžbu regije i fokusiranu promidžbu
pojedinih ključnih turističkih proizvoda i segmenata koji se razvijaju. TZ
Splitsko – dalmatinske županije će u 2017. godini kroz oglašavanje promovirati
turizam putem:
vodiči...)
Oglašavanja putem jumbo plakata (domaće tržište),
U okviru ove stavke, samostalno će se provoditi oglašavanje u tiskovnim,
radijskim i elektronskim medijima na domaćem i inozemnim tržištima za koja se
ocjenjuje da su od velike važnosti za promociju, pri čemu će se u inozemstvu u
pojedinim slučajevima realizirati i putem promotivnih agencija sukladno
usvojenim medija planovima.
49
I u 2017. godini, oglašavanje u tisku ostat će jedan od najvažnijih kanala opće
promocije turizma srednje Dalmacije. Oglašavanje destinacije i/ili proizvoda na
pojedinim tržištima provodit će se u dnevnom i specijaliziranom tisku, vodičima
i sl. Sukladno interesima potražnje na pojedinim tržištima, dio oglašavanja u
tisku bit će usmjeren na promociju pojedinih segmenata turističke ponude i
proizvoda (privatni smještaj, kultura, eno-gastro, aktivni odmor i sl.), događanja
i drugih turističkih atrakcija. Unatoč brzom prodoru novih tehnologija/kanala
promocije, televizija i radio i nadalje ostaju jedan od značajnih i utjecajnih
medija. Slijedom toga, u okviru oglašavanja, provoditi će se i TV/radijsko
oglašavanje na domaćem i odabranim inozemnim tržištima.
3. Brošure i ostali tiskani materijali
Planirana sredstva: 400.000 kn
Tiskani promotivni materijali predstavljaju imidž svake turističke destinacije.
Stoga je od važnosti posjedovanje adekvatnog imidža koji reflektira pravo
pozicioniranje destinacije sukladno vrijednostima i karakteristikama.
Cilj aktivnosti:
- stvoriti upoznatost i razumijevanje regije kao
turističke destinacije, motivirati kupnju i povećati
prodaju odmora u odredištima regije
- izgradnja imidža + informirati o turističkoj ponudi
Da bi bili dostupni što širem segmentu potrošača, promotivni tiskani materijali
biti će distribuirani na domaćem i inozemnim tržištima na individualan zahtjev
potencijalnih turista, putem turističkih agencija, sajmova, direktnim
marketingom, putem turističkih ureda u inozemstvu, raznih događanja i
prezentacija te drugih događanja. U 2017. godini planira se zadržati budžet za
tiskanje materijala kao i prijašnjih godina, dok će se o volumenu tj. količini
tiskanih promo materijala odlučivati prema stvarnoj potrebi tj. zahtjevima tržišta
i prema stanju materijala na skladištu. Ujedno napominjemo da će se pristupiti
realizaciji onih materijala za kojima postoji stvarna potreba na tržištu, kao i tisku
materijala koji se oslanjaju na konkretne turističke proizvode koji se razvijaju.
Plan aktivnosti;
• Tiskati volumen/količinu brošura prema stvarnim potrebama
• Pristupiti realizaciji novih promo materijala po proizvodima, a za kojima
postoji stvarna potreba
• Brošure prilagođene za internet, mobilne aparate i druge elektroničke
prijenosne uređaje
50
U 2017. godini realizirat će se prema potrebi sljedeći dotisci i nova izdanja:
TISKANI MATERIJALI Napomena
IMAGE brošura Srednje Dalmacije reprint
CHARTER karta Srednja Dalmacija redizajn, reprint
Turistička karta Srednja Dalmacija reprint
Vrećice Srednja Dalmacija reprint
Turistički vodič Srednje Dalmacije reprint
Letak sigurnosti – policija reprint
Karte biciklističkih staza SD
(Zagora, Makarska rivijera, otok Hvar, otok Brač)
redizajn, reprint
Karte biciklističkih staza SD
(Splitska rivijera – istok i zapad)
novo izdanje
Camping karta Srednje Dalmacije novo izdanje
Info materijal Srednja Dalmacija novo izdanje
Monografija Srednja Dalmacija reprint
Pustolovni turizam Srednja Dalmacija karta novo izdanje
Vinski puti Srednja Dalmacija karta novo izdanje
Maslinovi puti Srednja Dalmacija karta novo izdanje
Ronjenje Srednja Dalmacija karta novo izdanje
Treking/pješačke staze Srednja Dalmacija karte novo izdanje
Gastro vodič Srednja Dalmacija redizajn, reprint
Kalendar, čestitke, ostalo (press kit) redizajn, reprint
Zbog specifičnih zahtjeva tržišta i potencijalnih klijenata, izrađuju se materijali
po pojedinim turističkim proizvodima s ciljem povećanja kupnje i razine
korištenja proizvoda te davanja preciznih informacija o pojedinim proizvodima
koji se nude na tržištu. Krajnji cilj kreiranja navedenih materijala je
obogaćivanje turističke ponude te probuditi želju za doživljajem. U trenutačnim
okolnostima pristupit će se reprintu onih promidžbenih materijala za kojima
postoji stvarna potreba na tržištu. Jednaka pozornost posvetit će se izradi novih i
dotiscima brošura ostalih proizvoda koji pridonose diversifikaciji turističke
ponude i produljenju sezone. Sukladno tome, tiskat će se nove publikacije –
karte biciklističkih staza Srednje Dalmacije, kamping karta Srednje Dalmacije,
karte pustolovnog turizma, ronjenja, vinskih puta i sl. Opće turističke
informacije uz ostala izdanja namijenjene su boljoj informiranosti i lakšem
snalaženju turista koji se nalaze na području određene destinacije i nude kratak
sažetak najvažnijih podataka koje svaki gost koji dođe u neku zemlju treba znati.
51
4. Suveniri i ostali promo materijali
Planirana sredstva: 150.000 kn
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije osigurat će pravovremenu
nabavu adekvatnih suvenira (lavande, majice, kape, značke, poklon kutije, vino i
itd.) i ostalih promidžbenih materijala prema dosadašnjim pozitivnim iskustvima
za godišnje potrebe. Dizajn promidžbenih materijala temeljen je na obilježjima
srednjodalmatinskog područja te prepoznatljivom vizualnom identitetu TZ
Splitsko – dalmatinske županije. Svi novi suveniri dizajniraju se u skladu sa
smjernicama brending strategije, te se koriste za različite događaje i
prezentacije, posebice u promotivne svrhe.
5. Info table i info punktevi
Planirana sredstva: 150.000 kn
Već kontinuirano se tijekom turističke sezone organizira na ključnim
lokalitetima postavljanje i rad turističko informativnih punktova u kojima se
svim zainteresiranim turistima i posjetiteljima pružaju sve potrebne informacije
o krajnjim odredištima njihova putovanja. Intenzitet rada info - punkteva
prilagođen je stvarnim potrebama turista i djeluje u razdoblju predsezone,
glavnog dijela sezone i postsezone. Turistička zajednica Splitsko - dalmatinske
županije sudjeluje financijskom potporom i opskrbom svih promidžbenih
materijala u radu navedenih punktova. U suradnji Turističke zajednice Splitsko-
dalmatinske županije, Zračne luke Split – Kaštela, Grada Kaštela, Turističke
zajednice Kaštela i drugih lokalnih turističkih zajednica, u Zračnoj luci Resnik
od 2015. godine djeluje info-pult županijske turističke zajednica, te se s
navedenim projektom nastavlja i u 2017. godini. Više od dva milijuna putnika
koji prolaze kroz Zračnu luku Split u Kaštelima, na taj način mogu se odmah po
dolasku upoznati s turističkom ponudom Srednje Dalmacije. Riječ je o
sveobuhvatnom informacijskom pultu koji pokriva kako najosnovnije podatke
koji se tiču transfera (raspored prometovanja autobusnih, trajektnih i
željezničkih linija te rent-a-car usluge), tako i specifičnosti turističke ponude
područja koje se namjerava posjetiti (gastro preporuke, prijedlozi znamenitosti
za obilazak…).
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije nastavlja i sa projektom
obilježavanja značajnih i vrijednih kulturno-povijesnih i arheoloških lokaliteta
na području Splitsko – dalmatinske županije i to posebice području dalmatinske
Zagore i otoka Brača, kao i sa projektom izrade tabli za projekt rimskih cesta.
Također u planu je projekt - izrada dvije posebne info table (dvostrane) u
suradnji s zainteresiranim lokalnim turističkim zajednicama na način da jedna
strana prikazuje turističku kartu regije sa popisom ureda TZ-a, a druga strana
plan grada destinacije tj. lokalne TZ.
52
46%
54%
ONLINE komunikacije
OFFLINE komunikacije
KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI - vrste
90%
10%
ONLINE komunikacije
Internet oglašavanje
Internet stranica i upravljanje
Udruženo
oglašavanje
44%
Oglašavanje
29%
Brošure i dr.
tiskani
materijali
15%
Suveniri i dr.
materijali
6%
Info
punkt/ table
6%
OFFLINE komunikacije
53
3.4. DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI
PLANIRANA SREDSTVA: 1.350.000,00 kn
Distribucija i prodaja vrijednosti uključuje rashode za nastupe na turističkim
sajmovima, organizaciju studijskih putovanja predstavnika medija i agenata te
troškove organizacije raznih oblika prezentacija turističke ponude. Rashodi za
stavku distribucija i prodaja vrijednosti planirani su za 2017. u iznosu od
1.350.000 kn, što je za 1 posto više u usporedbi s izmjenama plana za 2016.
godinu i sudjeluju sa 11% u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice.
3.4. DISTRIBUCIJA I PRODAJA vrijednosti Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.4.1. Nastupi na turističkim sajmovima 500.000 470.000 106 37,0
3.4.2. Studijska putovanja 500.000 500.000 100 37,0
3.4.3. Prezentacije 350.000 360.000 97 25,9
UKUPNO 1.350.000 1.330.000 103 100,0
3.4.1. Turistički sajmovi
Planirana sredstva: 500.000 kn
Nastupi na sajmovima kao način promidžbe destinacije i dalje ostaju kao oblik
komunikacije s tržištem i učinkovit način predstavljanja hrvatskog turizma. Uz
reducirani broj sajmova, prisutna je i optimizacija nastupa radi doprinosa
marketing ciljevima i strateškim interesima. U segmentu sajamskih nastupa
preferira se ciljani nastup na specijaliziranim i pomno selektiranim općim
sajmovima, s naglaskom na zajedničke nastupe s poslovnim subjektima i
regijama, uz maksimalno uvažavanje poslovnih potreba gospodarstvenika i
suizlagača. Prisutnost na najvažnijim turističkim sajmovima vrlo je važna, jer se
stvara podloga s koje se može pozicionirati i nadalje proširiti brand te
unaprijediti identitet regije. Također, turistički sajmovi služe kao dobra podloga
za predstavljanje novih proizvoda, provođenje marketinških aktivnosti te
općenito prezentiranja novosti u vezi sa regijom kao turističkim odredištem.
Cilj aktivnosti: - pojačati imidž Srednje Dalmacije kao turističke
destinacije,
- informirati klijente o destinaciji i proizvodima
TZ Splitsko – dalmatinske županije planira u 2017. godini nastupiti na 18
sajmova, od toga na:
6 sajmova u sklopu štanda HTZ-a,
12 specijaliziranih sajmova – suizlaganje zajedno sa TZŽ Dalmacije i TZ
Like
54
U odnosu na prethodnu godinu povećan je broj nastupa na specijaliziranim
sajmovima i to prvenstveno zbog proizvoda koji se razvijaju i samim time
prezentiraju potencijalnim korisnicima. TZ Splitsko – dalmatinska pod
navedenom stavkom snosi troškove najma prostora, uređenja štanda, osoblja,
dostave materijala i ostalih popratnih troškova. Nastupi na sajmovima u 2017.
temelje se na pravilima suizlaganja definiranim od strane HTZ-a, a koji
podrazumijevaju koordinaciju sajamskih nastupa u sustavu turističkih zajednica.
Koordinacija se provodi na način da niža razina ustroja unaprijed (prije izrade
godišnjeg programa rada) za pojedinu aktivnost izrazi svoj interes višoj razini, a
viša razina (TZ županije i HTZ) obaviještava niži sustav o planiranim
sajmovima za narednu godinu. Na taj način se koordinira potencijalni interes
TZ-a nižeg ustroja za uključivanje u navedene nastupe. Namjera je smanjiti
troškove nastupa, a povećati njihovu učinkovitost omogučavajući
zainteresiranim gospodarskim subjektima da u direktnoj komunikaciji s
potencijalnim turistima prezentiraju svoju turističku ponudu. Tristička zajednica
Splitsko – dalmatinska realizirati će u 2017. godini sajamske nastupe u
sljedećim oblicima:
- samostalni sajamski nastupi 3 ili više županijskih TZ u inozemstvu na
sajmovima na kojima ne nastupa HTZ – nastupi na regionalnim i
specijaliziranim sajmovima u suradnji s TZŽ Dalmacije i TZ Like. Koncept
nastupa je sljedeći:
Nositelj programa (TZŽ) zakupljuje, uređuje i plaća izložbeni prostor, te
snosi u cjelini troškove programa i osoblja.
Nositelj programa treba dostaviti dokument sa slijedećim sadržajem:
i. Nazivi TZŽ koje zajednički nastupaju
ii. Sajmovi na kojim zajednički nastupaju
iii. Potpis i pečat svih navedenih TZŽ
Hrvatska turistička zajednica sufinancira zakup i uređenje prostora.
Račun ispostavlja samo nositelj nastupa.
Nositelj nastupa obvezan je kod uređenja štanda na vidno mjesto postaviti
vizualno-komunikološke konstante hrvatskog turizma - znak Hrvatske
turističke zajednice, te dijeliti opće propagandne materijale Hrvatske
turističke zajednice.
Prilikom ispostavljanja računa HTZ-u, TZŽ je potreban priložiti izvješće,
fotografije na kojima je vidno da se istaknuo logo znak tj. natpis Hrvatska,
te kopije računa zakupa i uređenja i naloga za plaćanje, na temelju kojih
se ispostavlja račun.
Hrvatska turistička zajednica će i u 2017. godini nastaviti sufinancirati
samostalne sajamske nastupe turističkih zajednica županija i turističkih
zajednica renomiranih gradova vodeći računa o odrednicama Strateškog
marketinškog plana hrvatskog turizma 2014.-2020.
55
Turističke zajednice predlažu Glavnom uredu sajamske nastupe na kojima
samostalno planiraju nastupiti. Nakon toga Glavni ured Hrvatske turističke
zajednice razmatra sve pristigle prijedloge te turističke zajednice izvješćuje o
prihvaćenom u najkraćem mogućem roku. Temeljem navedenog modela, TZ
Splitsko – dalmatinske županija planira tijekom 2017. godine u suradnji s TZ
Zadarske, TZ Šibensko – kninske, TZ Dubrovačko – neretvanske i TZ Ličko –
senjske županije, nastupiti na sljedećim sajmovima:
SAJAM grad datum suizl.
1. Matka Helsinki 19. – 22.01. TZ SDŽ, TZ DNŽ
2. Destination London 2. – 5.02. 4 TZŽ + Lika
3.Vacances Bruxelles 2. – 5.02. 4 TZŽ + Lika
4. Allt för sjön Stockholm 3. – 12.03. TZ SDŽ, TZ ŠKŽ
5. Map Paris 16. – 19.03. 4 TZŽ Dalmacije
6. Panorama medelhavet Stockholm 18. – 19.03. TZ SDŽ, TZ ZŽ, TZ DNŽ
7. Fiets en Wandelbeurs Utrecht 11. – 12.02 Lika, TZSDŽ, TZŠKŽ, TZZŽ
8. B Travel Barcelona 7. – 9.04. Lika, TZSDŽ, TZDNŽ, TZ ŠKŽ
9. Caravan Salon Dusseldorf 26.08. – 4.09. TZSDŽ, TZZŽ, TZŠKŽ, Lika
10. Salone del Camper Parma rujan TZ SDŽ, TZ ZŽ, TZ ŠKŽ
11. Cosmobike Verona 16. – 19.09. TZSDŽ, TZZŽ, TZŠKŽ, Lika
12. Eurobike Fridrichshafen 3. – 5.09 TZ SDŽ, TZZŽ, TZŠKŽ
- nastupi u sklopu štanda HTZ-a (suizlaganje na sajmovima gdje
nastupa HTZ)
Koncepcija se temelji na mogućnosti zakupa dijela štanda sa vlastitim
poslovnim prostorom sa informativnim pultom i ostalim pratećim sadržajima.
Ovaj način predstavljanja pokazao se uspješnim, obzirom na direktan kontakt s
poslovnim partnerima te prezentaciju svog turističkog proizvoda. Turističke
zajednice ne mogu samostalno nastupati na sajamskim nastupima gdje nastupa
HTZ, već isključivo kao suizlagači na štandu HTZ-a, dok turističke zajednice
nižeg ustroja ne mogu suizlagati, već isključivo turističke zajednice županija.
Turističke zajednice mogu nastupiti jedino u suradnji s turističkom zajednicom
županije koje svoje odnose samostalno dogovoraju. Također, lokalne TZ mogu
stupiti u partnerski odnos s privrednim subjektima iz područja lokalne TZ (hotel,
kamp ili putnička agencija), na način da nositelj nastupa bude privredni subjekt,
a TZ sufinancira dio troškova nastupa. Vezano na gore navedeno TZ Splitsko –
dalmatinska koordinirala je interes turističkih zajednica nižeg ustroja i objedinila
prijave za područje Županije. Po navedenom konceptu, TZ Splitsko –
dalmatinske županije planira u suradnji s uredima turističkih zajednica
Makarske rivijere i TZ grada Splita nastupiti na sljedećim sajmovima:
56
Rb SAJAM grad Datum Suizlagač
1. Ferienmesse Beč 12. – 15.01. MAK riv.
3. Slovakiatour Bratislava 26. – 29.01. MAK riv.
4. FREE Munchen 22. – 26.02. MAK riv.
5. Sajam turizma Beograd 23. – 26.02. MAK riv.
6. ITB Berlin 8. – 12.03. TZ Split
7. WTM London 7. – 10.11 TZ Split
3.4.2. Studijska putovanja (novinari, agenti, bloggeri)
Planirana sredstva: 500.000 kn
Hrvatska Turistička zajednica će sukladno SMPHT, a vodeći računa o
kategorijama proizvoda utvrđenim Strategijom razvoja turizma RH do 2020.
godine kao i o interesu i potencijalu pojedinih tržišta, u suradnji sa sustavom
turističkih zajednica (županija, gradova, mjesta ili općina) koji sudjeluje
financijski i organizacijski u samom putovanju, nastaviti s organizacijom
studijskih putovanja novinara na području hrvatskih turističkih regija, a sve s
ciljem bolje promocije turističke ponude na određenim tržištima i pružanja
novinarima i agentima potpunu informaciju o određenoj turističkoj destinaciji i
novostima u njenoj turističkoj ponudi. Uz postojeći model, od 2013. godine,
velika pažnja usmjerena je i na bloggere tj. organizaciju blog studijskih
putovanja. Ovakvim pristupom omogućava se predstavnicima medija i
agentima da se upoznaju i familijariziraju s turističkom ponudom, teritorijem,
mogućnostima turističkih aktivnosti te za susret s turističkom operativom i
proizvodima koje nude.
Cilj aktivnosti:
- informirati o dalmatinskim turističkim proizvodima i
atrakcijama te motivirati turističku industriju na veću
prodaju aranžmana za Srednju Dalmaciju,
- stvoriti «efekt širenja» sa više medijske prisutnosti i stanje
potpune informiranosti medija o Srednjoj Dalmaciji
Organizacija samog putovanja tj. programi putovanja rade se u suradnji s HTZ-
om, koji financijski sudjeluje u samim putovanjima i u suradnji s lokalnim
turističkim zajednicama koje u pojedinim slučajevima manjim dijelom
financijski sudjeluju u samom putovanju. Predstavništva Hrvatske turističke
zajednice imaju aktivnu ulogu i služe kao posrednik i savjetnik kod organizacije
studijskih putovanja. Dok Glavni ured pokriva troškove dolaska, transfera i
smještaja, županijske turističke zajednice pokrivaju troškove vođenja, extra
obroka i u određenim slučajevima usluga smještaja.
57
Studijska putovanja novinara razlikuju se ovisno o inicijatoru i nositelju
putovanja, a to mogu biti:
- predstavništva Hrvatske turističke zajednice na tržištima gdje nije angažirana
PR agencija (Španjolska, Portugal, Japan, Češka, Slovenija, Danska, Finska,
Baltičke zemlje, Rusija, Ukrajina, Belgija, Mađarska, Slovačka)
- Glavni ured Hrvatske turističke zajednice
- turističke zajednice županija.
Studijska putovanja novinara u slučaju kada je inicijator predstavništvo
Hrvatske turističke zajednice prolaze proceduru odobravanja putovanja od strane
Glavnog ureda i sustava turističkih zajednica, a sukladno zajedničkom interesu i
ciljevima. Studijska putovanja predstavnika medija u 2017. godini vršit će se po
dosadašnjem principu:
- odabir modela od strane predstavništva HTZ-a i ili Glavnog ureda HTZ-a,
te iscrpna analiza medija s ciljem da se odaberu najutjecajniji kanali,
- usuglašavanje programa boravka s Glavnim uredom i županijskim i
lokalnim turističkim zajednicama (operativno i financijski), fokus na
posjete mjestima ili programima koja se želi dodatno ili pojačano
promovirati,
- monitoring, sakupljanje press clippinga i objavljenih članaka,
- potenciranje putovanja na određenu temu (proizvod ili posebnost) u
odnosu na opća destinacijska putovanja.
- organizacija studijskih putovanja novinara/bloggera u organizaciji TZ
županije koji prate ciljane turističke proizvode
Predlaganje tema te organiziranje itinirera i boravka stranih novinara, glavne
su aktivnosti TZ Splitsko – dalmatinske u svrhu realizacije ove aktivnosti.
Sezona studijskih putovanja započinje u mjesecu ožujku i traje do mjeseca
listopada/studenoga. Ovisno o programu izvanredno se odobravaju i putovanja u
glavnoj sezoni. Obzirom turistička zajednica zadnjih godina ulaže značajna
sredstva i napore u smjeru razvoja konkretnih turističkih proizvoda, cilj je u
narednoj godini organizirati specijalizirana studijska putovanja poznatih
novinara/blogera na području Splitsko – dalmatinske županije koji bi putem
svojih objava i medija omogućili veću prepoznatljivost i promociju konkretnih
turističkih proizvoda, poput cikloturizma.
Edukacijska putovanja agenata organiziraju se u suradnji sa stranim
turoperatorom i njihovim domaćim partnerom ili turističkom zajednicom
županije. Predstavništva Hrvatske turističke zajednice imaju aktivnu ulogu i
služe kao posrednik i savjetnik kod organizacije studijskih putovanja djelatnika
putničkih agencija i posrednika u prodaji putovanja. Studijska putovanja agenata
organiziraju se s ciljem povezivanja turističke ponude i potražnje, a sukladno
odrednicama Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma.
58
Cilj studijskih putovanja predstavnika putničkih agencija i turoperatora je što
bolje predstaviti destinaciju, njezinu ponudu i proizvode. Ciljne skupine su
turoperatori, putničke agencije, agencije specijalizirane za proizvode od
posebnog interesa, udruženja i itd., a usmjereni na razne sektore. Kao bitna
aktivnost ističe se od strane Glavnog ureda HTZ-a i organizacija poslovnih
radionica pod nazivom “BUY CROATIA” , koje uključuju i organizaciju
inspekcijskih putovanja za turističke agente, autobusere i predstavnike
kongresnog i insentiv turizma. Koncepcija "Buy Croatia" odnosi se na
organizaciju poslovnih sastanaka između hrvatskih poslovnih subjekata
(turoperatora, agencija, hotela, udruga, klubova) i partnera s emitivnih tržišta
kako bi se promicali komercijalni kontakti između Hrvatske i putničkih
posrednika u odabranim geografskim zonama.
Značajan akcent i u nadolazećoj godini biti će stavljan na nastavak organizacije
blog putovanja, kako bi se relevantnim blogerima na ključnim tržištima
pokazale koristi posjete hrvatskim turističkim destinacijama u raznim periodima
sezone. Cilj je da pozvani blogeri dožive realna i jedinstvena iskustva, različita
od onih u konkurentskim destinacijama. Press bloging trip predstavljaju jedan
sasvim nov način komunikacije s tržištem i mnogobrojnim članovima social
networka, zbog čega se taj novi medij želi iskoristiti za komuniciranje i
promoviranje hrvatskih destinacija u svijetu. Naime, blogeri putem svojih
razvijenih socijalnih mreža na internetu pišu o svojim dojmovima i samom
objavom tekstova multipliciraju priču milijunima čitatelja diljem svijeta.
3.4.3. Prezentacije
Planirana sredstva: 350.000 kn
Aktivnosti prezentacija organiziraju se na domaćem i stranim tržištima s ciljem
informiranja o destinaciji i proizvodima te novostima u turističkoj ponudi.
Glavni učinci organizacije i održavanja prezentacija su povećanje razine znanja
o Srednjoj Dalmaciji kao destinaciji, stvaranje pozitivnog stava javnosti o
destinaciji i bolja upoznatost ključnih emitivnih tržišta sa regijom kao
turističkom destinacijom.
Cilj aktivnosti:
Informiranje ciljnih skupina
Pozicioniranje Srednje Dalmacije kao kvalitetne destinacije i destinacije
doživljaja
Povećanje dolazaka turista u razdoblju pred/posezona i glavnom dijelu
sezone
Više fokusa na ključna tržišta sa ciljem realizacije definiranih
marketinških ciljeva
59
U 2017. godini prezentacije se planiraju organizirati kroz sljedeće oblike:
“ROAD – SHOW i posebne prezentacije“ Riječ je o prezentacijama u inozemstvu (prodajni centri/trgovi, izložbeni
prostori) u organizaciji županijskih turističkih zajednica s ciljem promocije
turističke ponude regije s naglaskom na ponudu obiteljskog smještaja, koje prati
medijska kampanja, te oglašavanje na javnim mjestima. Hrvatska turistička
zajednica sufinancira troškove u iznosu od 25% troškova za posebne
prezentacije u organizaciji primorskih županijskih turističkih zajednica i to
troškove honorara, prijevoza, smještaja i putnih naloga hrvatskih izvođača tj.
nositelja programa prezentacije ili drugi zabavni program. Kao i u slučaju
samostalnih sajamskih nastupa TZŽ, turističke zajednice predlažu Glavnom
uredu posebne prezentacije na kojima planiraju samostalno nastupiti u 2017.
godini, pri čemu kandidature županije trebaju biti usuglašene s predstavništvima
HTZ-a. S namjerom motiviranja široke publike za dolazak u dalmatinska
turistička odredišta, održavaju se i nastupi klapa. Prezentacije prilagođene
interesima i trendovima na pojedinom tržištu, organiziraju se u suradnji s
predstavništvima HTZ-a u inozemstvu, lokalnim TZ te regionalnim
poglavarstvima dotičnih zemalja. Roadshow prezentacije vrlo su dobar oblik
predstavljanja u izvan sajamskim prostorima, bez međunarodne konkurencije, u
izravnom kontaktu s posjetiteljima i u terminu neposredno prije odluka o
godišnjem odmoru i izboru odredišta za ljetovanje. Namijenjene su promidžbi
ukupne turističke ponude mahom individualnim gostima, a posebice ponudi
obiteljskog smještaja i kamping ponude s bogatim pratećim sadržajima. TZ
Splitsko – dalmatinska planira u suradnji s TZŽ Dalmacije/Lika i uredima
lokalnih TZ-a Županije organizirati takve prezentacije na sljedećim tržištima;
Planirane ROAD SHOW/POSEBNE prezentacije po tržištima u 2017. godini
TRŽIŠTA Prezentacije – mjesto održavanja
SLOVENIJA
Road show SLOVENIJA
- koncerti O. Dragojevića
POLJSKA
Road show POLJSKA
- prezentacije u prodajnim centrima u Krakowu
SLOVENIJA
Road show SLOVENIJA
- prezentacije u prodajnim centrima u Ljubljani
BELGIJA
POSEBNA prezentacija
- prezentacija za novinare i touroperatore u Bruxellesu
UK
POSEBNA prezentacija
- prezentacija za novinare i touroperatore u Manchesteru
FINSKA
POSEBNA prezentacija
- prezentacija za novinare i touroperatore u Helsinkiju
SLOVENIJA
POSEBNA prezentacija
- prezentacija za novinare i touroperatore u Ljubljani
60
U prilogu slijedi detaljan pregled po tržištima;
SLOVENIJA
prezentacije u sklopu koncerata Olivera Dragojevića
TZ Splitsko – dalmatinske županije nastavlja i u 2017. godini dosadašnju
dugogodišnju uspješnu suradnju s popularnim pjevačem Oliverom
Dragojevićem. U sklopu njegovih koncerata u sportskim dvoranama u
slovenskim gradovima tijekom mjeseca ožujka, planira se promovirati Srednja
Dalmaciju te vršiti distribucija promotivnog materijala i projekcija
promidžbenog turističkog filma. Troškovi nastupa obuhvaćaju: organizaciju
nagradne igre, uređenje info deska i sufinanciranje opreme za projekciju
promotivnog filma.
prezentacija u Ljubljani
U suradnji s uredom HTZ-a u Sloveniji planira se organizirati posebna
prezentacija turističke ponude regije Srednje Dalmacije za novinare i
touroperatore u Ljubljani.
Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije
POLJSKA
prezentacije u prodajnim centrima u Krakowu
Na poljskom tržištu u organizaciji pet dalmatinskih regije + Lika i uz suradnju
predstavništva HTZ-a za Poljsku planiraju se prezentacije u prodajnim centrima
značajnih poljskih gradova.
Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije
Sudionici: TZ Zadarske, TZ Šibensko – kninske, TZ Dubrovačko – neretvanske
i TZ Ličko - senjske županije
BELGIJA
prezentacija u Bruxellesu
U suradnji s uredom HTZ-a u Belgiji planira se organizirati prezentacija
turističke ponude za novinare i agente u glavnom gradu Belgije Bruxellesu.
Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije
FINSKA
prezentacija u Helsinkiju
61
37%
37%
26%
Distribucija i prodaja vrijednosti-VRSTE
Turistički sajmovi
Studijska putovanja
Prezentacije
U suradnji s uredom HTZ-a u Skandinaviji planira se organizirati posebna
prezentacija turističke ponude regije Srednje Dalmacije za novinare i
touroperatore s područja Finske u glavnom gradu Helsinkiju.
Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije
VELIKA BRITANIJA
prezentacija u Londonu
U suradnji s uredom HTZ-a u Velikoj Britaniji planira se organizirati posebna
prezentacija turističke ponude regije Srednje Dalmacije za novinare i
touroperatore s područja ovog značajnog emitivnog tržišta u Manchesteru.
Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije
Ad hoc PREZENTACIJE
TZ Splitsko - dalmatinska biti će nositelj ili suorganizator pojedinih prigodnih
prezentacija na domaćem i inozemnom tržištu koje će tijekom 2017. godine
inicirati razne institucije iz zemlje ili inozemstva (Županija, udruge,…).
Koncepcija prihvaćene prezentacije će se, koliko je moguće, prilagoditi
interesima TZ Splitsko – dalmatinske županije.
62
3.5. INTERNI MARKETING
PLANIRANA SREDSTVA: 480.000,00 kn
Interni marketing uključuje rashode za organizaciju programa edukacija za
djelatnike sustava TZ-a i djelatnike turističke industrije, troškove organizacije
koordinacija direktora lokalnih turističkih zajednica, troškove izrade e-
newslettera i rashode za dodjelu nagrada i priznanja pojedincima i institucijama
za doprinos turističkom razvoju. Rashodi internog marketinga planirani su za
2017. godinu u iznosu od 480.000 kuna, što je za 5 posto više i sudjeluju sa 4
posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice.
3.5. INTERNI MARKETING – vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.5.1. Edukacija 300.000 250.000 120 62,5
3.5.2. Koordinacija i nadzor sustava TZ 100.000 40.000 250 20,8
3.5.3. Nagrade i priznanja 30.000 121.000 25 6,3
3.5.4. E – newsletter 50.000 47.000 106 10,4
UKUPNO 480.000 458.000 105 100,0
3.5.1. Edukacija (sustav TZ + turistička industrija)
Planirana sredstva: 300.000 kn
Zadržavanje stečene pozicije na međunarodnom turističkom tržištu, ali i daljnje
jačanje imidža Hrvatske i Srednje Dalmacije kao prepoznatljive turističke
destinacije, moguće je uz postizanje visoke razine kvalitete u svim segmentima,
zbog čega je potrebno kontinuirano provoditi edukacije na svim razinama –
sustav TZ i turistička industrija. Za daljnje jačanje turističkog sektora i
povećanje njegove konkurentnosti izuzetno je važna dodatna edukacija i
usavršavanje turističkih djelatnika koji trebaju stvoriti još bolje turističke
proizvode i nivo turističke usluge za novi kvalitetni iskorak hrvatskog turizma,
zbog čega je akcent aktivnosti turističke zajednice za sljedeću godinu upravo
stavljen na provedbu što većeg broja edukacijskih programa. S ciljem
unapređivanja upravljanja destinacijom i potpore daljem razvoju i tržišnoj
valorizaciji pojedinih segmenata ponude, proizvoda i turističkih doživljaja, a
posebice onih koji mogu pridonijeti produženju sezone, kao i većoj turističkoj
potrošnji, TZ Splitsko - dalmatinska nastavit će programe edukacija za subjekte
javnog i privatnog sektora. Edukacijski programi bit će sadržajno tematizirani, s
obzirom na potrebu i zahtjeve tržišta i dosadašnja iskustva u provođenju
edukacija. S ciljem kontinuiranog osposobljavanja turističkih zajednica za
izvršavanje zakonom propisanih zadaća i drugih zakonskih obveza, te
proširivanje specijalističkih znanja, provodit će se različiti programi edukacije
zaposlenika u sustavu turističkih zajednica (sve razine sustava).
Planirani edukacijski programi:
63
- veliki utjecaj društvenih mreža na putovanja te upotreba novih tehnologija
pri unaprijeđenju turističkih potencijala (mobilne aplikacije, mobilni vodići,
on-line marketing, ...)
- najnoviji svjetski trendovi vezani za turizam i putovanja kroz upotrebu
informacijske i komunikacijske tehnologije
- mogućnosti kreditiranja i/ili sufinanciranja projekata u turizmu putem
bespovratnih sredstava iz fondova EU
- načini poboljšanja marketinške učinkovitosti
Cilj je educirati sudionike turističkog tržišta kroz efikasan i dobro dizajniran
program edukacija te okupiti što veći broj predstavnika turističke industrije za
promociju usluga u turizmu. Edukacija i trening ključni su faktori uspjeha u
zadovoljavanju očekivanja i potreba gostiju i pružanju odgovarajuće vrijednosti
za novac.
3.5.2. Koordinacija i nadzor sustava TZ na razini Županije
Planirana sredstva: 100.000 kn
Suradnja i koordinacija sa sustavom turističkih zajednica radi zajedničkog
dogovaranja, utvrđivanja i provođenja plana razvoja turizma kao dijela
cjelovitog gospodarskog razvoja županije, jedna je od aktivnost u radu. S ciljem
osposobljavanja za učinkovitije djelovanje i izvršavanje zakonom propisanih
zadaća, posebice u segmentu aktivnosti vezanih uz razvoj i promociju
proizvoda/ponude i stavljanje u funkciju raspoloživih resursa/potencijala,
provodit će se koordinacija sa uredima lokalnih TZ-a na području Županije.
Koordinacija i nadzor se vrše i s ciljem usklađenosti ukupnog djelovanja, ali i
racionalizacije, svrhovitosti i učinkovitosti korištenja financijskih sredstava
ukupnog sustava, tj. turističkih zajednica pojedinih razina. Sredstva za navedenu
stavku su uvećana u odnosu na prošlu godinu zbog plana organizacije posebnog
studijskog putovanja za sustav TZ, a sve s ciljem upoznavanja novih područja,
načina promocije, novih saznanja primjene modela promocije na drugim,
konkurentskim područjima i sl.
Koordinacija s turističkim zajednicama s područja Županije;
o najmanje tri koordinacije godišnje s turističkim zajednicama gradova,
općina i mjesta s područja SDŽ
o teme: zajedničke promotivne aktivnosti, planiranje i praćenje fizičkog
turističkog prometa, praćenje naplate boravišne pristojbe, implementacija
strateških dokumenata i zakonskih propisa iz područja turizma,
upravljanje turističkom destinacijom (DMO), realizacija
projekata/manifestacija, priprema turističke sezone, dogovaranje
programa edukacija djelatnika sustava, stanje i trendovi na tržištu,
pružanje stručne i svake druge pomoći i dr.
64
o organizacija studijskog putovanja za sustav TZ s područja Splitsko –
dalmatinske županije s ciljem dobivanja novih informacija i saznanja o
turističkim kretanjima na tržištu
TZ Splitsko - dalmatinska mjesečno prikuplja podatke od turističkih zajednica o
ostvarenom prometu dolazaka i noćenja, zatim prikuplja podatke o naplati i
dugovanjima boravišne pristojbe, prati izvršenje zadaća i ciljeva turističkih
zajednica, te temeljem dogovorenih aktivnosti na sastancima koordinacije
nastoji poboljšati zajedničke aktivnosti. Ujedno, prema zahtjevu i traženju pruža
stručnu i svaku drugu pomoć turističkim zajednicama u njihovom djelovanju i
radu. Svi sastanci koordinacije dokumentirati će se pozivom na sastanak uz
dnevni red, zatim materijalima za pojedine toĉke dnevnog reda, te zapisnicima
sa sastanaka. Suradnja na svim razinama jedan je od preduvjeta razvoja, bilo u
segmentu kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, bilo u domeni
marketinških napora usmjerenih prema tržištima.
Optimizacija djelovanja sustava TZ, kroz zadaće definirane Zakonom o
turističkim zajednicama i sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih
sredstava i zajednički nastupi na tržištima predstavljaju imperativ djelovanja u
budućim razdobljima.
3.5.3. Nagrade i priznanja
Planirana sredstva: 30.000 kn
S ciljem daljnjeg poticanja konkurentnosti, inovativnosti i svijesti o održivom
razvoju te podizanju kvalitete usluga i proizvoda u turističkom sektoru,
Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska
komora uvele su u 2015. godini novi koncept godišnjih turističkih nagrada. Novi
koncept godišnjih hrvatskih turističkih nagrada sastoji se od 28 nagrada u sedam
(7) kategorija: Destinacija godine, Hrvatska 365, Nagrada za održivi turizam,
Inovacija godine, Atrakcija godine, Nagrada poslovnom sektoru i nagrada Ljudi
u turizmu. Kategorije su formirane u skladu s aktualnom Strategijom razvoja
turizma i Strateškim marketinškim planom, sveobuhvatne su te prate i
predviđaju svjetske turističke trendove.
U kategoriji „Destinacija godine“ biraju se sljedeće destinacije:
Najuspješnija destinacija ruralnog turizma
Najuspješnija destinacija turizma zdravlja
Najuspješnija City break destinacija
Autentična primorska destinacija „Naše malo misto“
Najuspješnija destinacija za ljetni odmorišni turizam
Predstavnici turističkih klastera nominiraju kandidate - turističke destinacije sa
svojih područja.
65
U kategoriji „HRVATSKA 365“ bira se najuspješnija „PPS destinacija“ u
godini. Za navedenu nagradu mogu se kandidirati sve destinacije koje su putem
Javnog poziva Hrvatske turističke zajednice dobile oznaku „PPS destinacija“.
Cilj je izabrati onu PPS destinaciju koja je sudjelovanjem u ovom projektu
postigla najbolje rezultate na razvoju i poboljšanju ponude i sadržaja destinacije,
kao i učinke u ostvarenom turističkom prometu.
Nagrada „Održivi turizam“ dodijeljuje se pojedincu, udruzi, tvrtci ili lokalnoj
zajednici koja pokazuje iznimnu uključenost na području brige za okoliš. U ovoj
kategoriji mogu se natjecati svi subjekti koji imaju posebno iskazan utjecaj
održivog turizma kroz doprinos očuvanju prirode i okoliša, zaštite
bioraznolikosti te očuvanje kulturne baštine.
Nagrada „Inovacija godine“ dodijeljuje se tvrtci ili organizaciji koja ima
najinovativniji proizvod, uslugu ili proces u turizmu, što znatno doprinosi
turističkom iskustvu destinacije.
Nagrada „Atrakcija godine“ dodijeljuje se turističkim atrakcijama
regionalne/nacionalne razine atraktivnosti koje doprinose turističkom iskustvu
destinacije. U kategoriji „Atrakcija godine“ biraju se četiri vrste turističkih
atrakcija koje su primarno u fokusu potencijalnih turista te predstavljaju
inicijalni faktor za odabir turističke destinacije, a to su:
- Kulturna atrakcija godine
- Turistički događaj godine
- Rekreacija i zabava
Ocjenjivanje plaža provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, kroz
ispitivanje kakvoće mora za kupanje, opremljenosti, ljepote plaže, očuvanosti
prirode, autentičnosti i prepoznatljivosti.
Nagrada "Čovjek - ključ uspjeha u turizmu“ je nagrada za djelatnike i/ili
menadžere u različitim segmentima javnog i privatnog sektora koji su
neposredno ili posredno vezani za turizam. Cilj akcije je obuhvatiti djelatnike iz
najvažnijih djelatnosti koje sudjeluju u stvaranju "slike" o Hrvatskoj kao
turističkoj destinaciji.
Na Danima hrvatskog turizma, koji predstavlja godišnji susreta hrvatskih
turističkih djelatnika, koji se svake godine organizira sredinom mjeseca
listopada, te okuplja sudionike turističkog javnog i privatnog sektora,
predstavnike Vlade RH, kao i predstavnike međunarodnih turističkih
organizacija i institucija, dodijeljuju se statue i priznanja najboljima u gore
navedenim akcijama.
66
63%
21%
6% 10%
INTERNI MARKETING - vrste
Edukacije Koordinacija i nadzor sustava TZ Nagrade i priznanja E-newsletter
3.5.4. E – newsletter
Planirana sredstva: 50.000 kn
U cilju redovitog informiranja hrvatskih medija i turističke struke o aktivnostima
TZ Splitsko – dalmatinske županije, jednom mjesečno na internet stranicama
turističke zajednice objavljuje se e-newsletter. Riječ je o informativnom glasilu
koje mjesečno izlazi na internetu u tri jezične verzije (hrvatski, engleski i
njemački jetzik) te se proslijeđuje turističkim zajednicama, gospodarskim
subjektima, predstavništvima HTZ-a u svijetu, predstavnicima medija kao i svim
ostalim zainteresiranim subjektima. Glasilo daje mjesečni prikaz svih događanja
koji se odvijaju na području Županije, kao i prikaz novosti u turističkoj ponudi
regije, a sve s ciljem obogaćivanja turističke ponude i pružanja pravodobne
informacije zainteresiranim stranama.
Ovakvo sredstvo informiranja pruža kvalitetne i aktualne informacije o raznim
aktivnostima koje se provode tijekom godine. Newsletter predstavlja
jednostavan i brz plasman informacija uz relativno niske troškove. Redovito
informiranje ciljnih grupa i registriranih korisnika omogućava stvaranje dobrih
odnosa te daljnji interes za odredište.
67
3.6. MARKETINŠKA INFRASTRUKTURA
PLANIRANA SREDSTVA: 290.000,00 kn
Marketinška infrastruktura uključuje troškove proizvodnje multimedijalnih
materijala, provođenja istraživanja tržišta, troškove pripreme u izdavaštvu i
otkupa fotografija i sufinanciranje izrade turističkog informacijskog sustava.
Rashodi marketinške infrastrukture planirani su za 2017. godinu u iznosu od
290.000 kuna, što je za 20 posto više u usporedbi s izmjenama financijskog
plana za 2016. godinu. Navedeni rashodi sudjeluju sa oko 2% u ukupnoj
strukturi rashoda turističke zajednice.
3.6. MARKETINŠKA infrastruktura – vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 60.000 40.000 150 20,7
3.6.2. Istraživanje tržišta 80.000 72.500 110 27,6
3.6.3. Banka fotografija i priprema u izdava. 150.000 130.000 115 51,7
UKUPNO 290.000 242.500 120 100,0
3.6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala
Planirana sredstva: 60.000 kn
U okviru ove aktivnosti realizira se proizvodnja i produkcija multimedijalnih
materijala (filmovi, CD/DVD i ostali materijali). Učinkovitije online
komunikacije će biti temelj svih marketinških aktivnosti, pri čemu novi
multimedijalni materijali trebaju biti direktno orijentirani na povećanje dolazaka
u pred i posezoni. Ujedno, novo proizvedeni video materijali dostupni su na
YouTube kanalu, kako bi se privukao što veći broj potencijalno zainteresiranih
subjekata, a time se ujedno postiže i efekt viralnog marketinga. Time se dodatno
osnažuju promidžbene aktivnosti turističke zajednice na Internetu, te aktualizira
prisutnost turizma Srednje Dalmacije na vrlo popularnom Youtube-u te
društvenim mrežama. U planu je i nastavak izrade multimedijalnih CD-a/DVD-a
kojima se predstavlja regija te turistički proizvodi i razne teme. Multimedijalni
CDi/DVD-i su atraktivan promidžbeni alat, koji sadržavaju sve potrebne
informacije o određenom proizvodu/temi, video clipove, zvučnu podlogu, foto
galeriju i dr. Vrlo su tražen promidžbeni materijal na sajmovima,
manifestacijama, prezentacijama i svim promidžbenim nastupima u inozemstvu.
U okviru ove stavke također se vrši priprema za elektroničke brošure, letke,
postere, karte, itd. U dosadašnjem razdoblju realizirana su tri uspješna turistička
filma. Tako je u promociju turističke ponude u 2015. godini za predsezonu i
posezonu, TZ Splitsko – dalmatinska realizirala dva nova turistička filma,
dalmatinska Zagora kao destinacija neotkrivene ljepote i Dalmacija kao kulturna
meka.
68
Značajno je i napomenuti da je film ''The Heart of Adriatic'' napravljen u
produkciji Turističke zajednice Splitsko - dalmatinske županije i tima „Dream
Division Production“ u 2014. godini, osvojio prvo mjesto – Golden Award
nagradu u konkurenciji 68 filmova iz cijelog svijeta za najbolji promotivni
komercijalni film na prestižnom „Baku International Tourism Film festivalu“ u
2014. godini. U 2017. godini planiraju se i novi promidžbeni filmovi kojima će
se dodatno obogatiti turistička ponuda regije, a prvenstveno je riječ o filmovima
kojima se prezentiraju konkretni turistički proizvodi koji se razvijaju, poput
cikloturizma ili pješačkih (trekking) staza.
3.6.2. Istraživanja tržišta
Planirana sredstva: 80.000 kn
Turizam je jedna od strateških odrednica hrvatskog gospodarstva, a
globalizacijski procesi i promjene na tržištu učinili su ga vrlo zahtjevnim.
Turističko tržište sve je više fragmentirano, javljaju se nove potrebe i novi
segmenti. Zbog toga je u turizmu, kao i u svim uslugama, posebno značajno
provoditi različita tržišna istraživanja i adekvatno djelovati različitim
instrumentima marketinga. S ciljem sagledavanja stanja, kretanja i tendencija u
razvoju ponude i potražnje, kao i drugih podataka relevantnih za razvoj i
promociju turizma Srednje Dalmacije u cjelini ili njegovih pojedinih segmenata,
po potrebi će se provoditi istraživanja tržišta. Navedena istraživanja provodit će
se u suradnji s relevantnim subjektima. U dosadašnjem razdoblju TZ Splitsko –
dalmatinska sufinancirala je istraživanja TOMAS stavovi i potrošnja turista koje
provodi Institut za turizam i provela istraživanja „Tajni gost“ na području
Splitsko – dalmatinske županije.
3.6.3. Banka fotografija i priprema u izdavaštvu
Planirana sredstva: 150.000 kn
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije treba posjedovati banku
fotografija koja uključuje najbolje fotografije regije Srednje Dalmacije, a koje će
prenositi jasnu komunikacijsku poruku i apelirati na emocije, doživljaje i
iskustva. Banka fotografija ima dvojaku funkciju:
a) ona je izvor fotografija za sve marketinške aktivnosti turističke zajednice,
b) ustupanjem fotografija trećoj strani (turističkim subjektima, medijima i
ostalima) ujedno se kontrolira imidž destinacije.
Iako se tijekom 2013/14. godine fundus banke značajno proširio i obogatio
novim fotografijama i to za potrebe oglasa za tisak, brošura i ostalih tiskovina,
internet oglašavanja i drugih aktivnosti, potrebno je ponovno pribaviti nove,
kvalitetne fotografije u visokoj rezoluciji, a što će biti obavljeno tijekom iduće
godine. Sve otkupljene fotografije unose se u elektronsku arhivu fotografija u
vlasništvu Turističke zajednice, a najatraktivnije se korist za tisak i distribuciju.
69
Multimedijalni materijali
Fotografije i izdavaštvo
Istraživanje tržišta
21%
52%
27%
MARKRTINŠKA INFRASTRUKTURA - vrste
U okviru ove stavke obavljaju se poslovi pripreme (grafička priprema, prijevodi,
ažuriranje...) novih brošura, informacija, letaka, plakata, karata i općenito svih
tiskanih materijala turističke zajednice.
3.7. POSEBNI PROGRAMI
PLANIRANA SREDSTVA: 500.000,00 kn
Unutar stavke posebni programi, u planu za 2017. godinu je nastavak poticanja
razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima i to posebice provođenje
projekata plana razvoja turizma na području dalmatinske Zagore, kao i poticanje
razvoja raznih oblika selektivnog turizma tj. razvoja novih proizvoda. Rashodi
za posebne programe planirani su u iznosu od 500.000 kuna, što je za 25 posto
više u usporedbi s planiranim sredstvima temeljem dopuna financijskog plana za
2016. godinu, a sudjeluju sa 4 posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke
zajednice.
3.7. POSEBNI PROGRAMI – vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.7.1. Razvoja turizma na nerazvijenim područjima -
projekti razvoja turizma Zagore
100.000
100.000
100
20,0
3.7.2. Razvoj selektivnih oblika turizma – novi proizvodi 400.000 300.000 133 80,0
UKUPNO 500.000 400.000 125 100,0
70
3.7.1. Plan razvoja turizma na NERAZVIJENIM PODRUČJIMA
Planirana sredstva: 100.000 kn
Glavnim planom razvoja turizma Žpanije, koji daje prijedloge za unapređenje
situacije u turizmu cijele destinacije u smislu konkretnih operativnih prijedloga
za destinaciju u cjelini, ali i zasebno za njena područja, nastoji se pokrenuti što
više aktivnosti kako bi se afirmiralo područje „Dalmatinske zagore“.
Riječ je o jednoj od ključnih subregija, koja je atraktivno područje za daljnji
turistički razvoj, a čija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja
turizma sada njena najveća prednost, jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji
nego što je to slučaj sa mnogim drugim destinacijama. Izgradnjom autoceste
prema Dubrovniku, područje Zagore postaje prva kontaktna točka i svečani ulaz
u sustav doživljaja turističke ponude. Dalmatinska zagora je izuzetno očuvan
prostor koji je bogat prirodnim ljepotama i resursima, sa vrlo prepoznatljivim
povijesno-kulturnim supstratom, mnogim arheološkim nalazištima, sačuvanim
običajima i nošnjama i tipičnom gastronomijom. Međutim, destinacija Zagora
još uvijek nema jasno definirane i oblikovane turističke proizvode, a postojeće
razvojne inicijative nalažu potrebu za profesionalizacojom i boljom
koordinacijom/organizacijom kako bi se bolje valorizirala resursna osnova u
turističkom smislu. Kako bi se destinacija tržišno diferencirala te podigla
percipiranu vrijednost usluga i ostvarila bolje turističke rezultate, potrebno je da
svoj visokovrijedan prostor i povijesno nasljeđe ponudi tržištu kroz nove i
kreativne proizvode i projekte. Planirane aktivnosti provođenja plana razvoja
turizma na području Zagore uključuju sufinanciranje projekata turističkih
zajednica na nerazvijenim područjima, kao i sufinanciranje raznih drugih
projekta i programa koji doprinose promociji i razvoj projekata RURALNOG
turizma. Plan razvoja turizma Zagore predstavlja okvir za razvoj i rast novih
turističkih proizvoda i kompletnog turističkog lanca vrijednosti u području koje
do sada nije doživjelo značajan turistički razvoj, a posjeduje izrazite turističke
potencijale, posebice za produljenje turističke sezone.
3.7.2. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma – NOVI proizvodi
Planirana sredstva: 400.000 kn
S ciljem kvalitativnog jačanja i obogaćivanja suvremene turističke ponude, a
ujedno i postizanja većih ekonomskih rezultata, sve je jasnije da turistička
ponuda, osim svoje ekonomsko – gospodarstvene, mora jačati i osmišljavati i
svoju društvenu komponentu, i to kroz različite sadržaje, organizacijske i
promotivne oblike vezane za kulturne, zabavne, zdravstvene, športsko –
rekreativne i druge motive i potrebe suvremenih turista.
71
Zahtjevi za takvom ponudom postaju sve izrazitiji, i to ne samo zbog produženja
sezone i obogaćivanja turističke ponude izvan glavne sezone, već i zbog sve
zaoštrenijeg odnosa na svjetskim tržištima te sve učestalijih kriznih pomaka.
Razvojem selektivnih oblika turizma, omogućilo bi se produženje turističke
sezone i razvoj turizma u slabije razvijenim područjima. Sezonski karakter
turizma, kao temeljno uporište i izvorište uniformiranosti turističkog prometa, u
isto je vrijeme i ključni razlog opravdanosti i potrebe razvoja selektivnog
turizma kao jednoga od značajnijih sredstava poboljšanja i prevladavanja
negativnih obilježja suvremenog turizma u cjelini. Krivulja sezonalnosti ukazuje
da se još uvijek najveći dio ukupnog prometa ostvaruje od lipnja do rujna,
unatoč tome što dolazi do produženja turističke sezone. Strani turisti Splitsko-
dalmatinsku županiju preferiraju tijekom ljeta, pa se u razdoblju srpnja i kolo-
voza ostvaruje više od 2/3 stranih turističkih noćenja. Upravo zbog navedenih
razloga, TZ Splitsko – dalmatinska ulaže u poticanje, kreiranje i razvoj
selektivnih oblika turističke ponude i to posebice sljedećih oblika;
- Cikloturizam
- Pješačke staze (trekking, nordijsko hodanje)
- Rimske staze Srednje Dalmacije
- medicinski/zdravstveni turizam
- ruralni i kulturni turizam
- ostali oblici
U planu za provedbu temeljem programa za 2017. godinu posebno se ističe
razvoj sljedećih proizvoda:
a) CIKLOTURIZAM
S ciljem razvoja nove turističke ponude upravo je cikloturizam prepoznat kao
turistički proizvod s izrazitim potencijalom. Naime, do 2013. godine na
području Županije nije bio ustrojen cikloturizam te je djelovanje bilo
neorganizirano. Razvoj cikloturizma na području regije Srednje Dalmacije
započeo se sustavno razvijati tek 2015. godine i to kroz intezivnu suradnju TZ
Splitsko –dalmatinske županije i Biciklističkog saveza Splitsko – dalmatinske
županije s osnovnim ciljem kontinuiranog razvoja i promocije Srednje
Dalmacije kao poželjne destinacije za cikloturiste.
72
Plan za razvoj cikloturizma na području Županije podrazumjeva definiranje
sadržaja na biciklističkim stazama, povezivanje tih sadržaja u smislene staze,
izrada profila i mapa staza, označavanje staza, postavljanje info tabli,
uvrštavanje staza na web stranicu TZ SDŽ i provođenje marketinških aktivnosti.
Provedbene aktivnosti cjelokupnog projekta:
- Edukacije za biciklističke vodiče (osposobljavanje i licenciranje)
- Izrada i održavanje specijalizirane stranice (www.dalmatia-bike.com)
- Unos novih biciklističkih staza na web
- Označavanje staza unificiranom signalizacijom
- Tisak karata novih staza
- Distribucija unificiranih biciklističkih karata
- Promocija proizvoda cikloturizma Srednje Dalmacije
TZ Splitsko – dalmatinska u suradnji s navedenom institucijom intezivno radi na
razvoju i promociji cikloturizma te će se i u 2017. godini nastaviti sustavni
razvoj bike turizma kao selektivnog oblika turističke ponude. U Hrvatskoj je
samo Istra napravila veliki iskorak u cikloturizmu te ima osmišljene, označene i
prihvaćene staze za cikloturizam, te jednakim putem planira i nadalje ovaj vid
ponude razvijati i Srednja Dalmacija. U suradnji s Biciklističkim savezom
Splitsko – dalmatinske županije pokrenut je u 2014. godini projekt razvoja
cikloturizma u Splitsko – dalmatinskoj županiji, koji je u prvoj fazi uključivao
izradu biciklističkih staza za područje Zagore. Na relaciji Dugopolje – Trilj –
Sinj – Vrlika, uređena je 21 biciklistička staza ukupne duljine od 600 km. U
2015. i 2016. nastavljene su aktivnosti te su realizirane biciklističke karte otoka
Brača i Hvara te Makarske rivijere u suradnji s Parkom prirode Biokovo.
73
Osim što sve staze dobivaju adekvatnu signalizaciju i obilježja, veoma se vodi
računa i o sigurnosnim standardima, pa su u suradnji s PU Splitsko-dalmatinske
županije napravljeni i odgovarajući pravilnici. Zbog dosadašnje nehomogenosti
biciklističkih karata i standarda, cilj projekta je sistematizirati postojeće staze te
napraviti plan po europskim mjerilima koji će važiti za cijelu regiju. Temeljem
projekta razvoja cikloturizma u planu je do konca 2016. godine dovršiti izradu
83 biciklističkih staza ukupne duljine od 2730 kilometara. U 2017. godini akcent
aktivnosti biti će na izardi staza i karata za područje Splitske rivijere te jačoj
promociji dosada realiziranog proizvoda cikloturizma na inozemnim tržištima.
Realizirane aktivnosti u dosadašnjem razdoblju i plan u narednom razdoblju:
Pravilnik za koordinirani razvoj i označavanje cikloturističkih staza
(potpisan od strane Županije, TZ SDŽ, ŽUC, MUP)
Tiskane biciklističke karte dalmatinske Zagore, otoka Hvara, otoka Brača
i Makarske rivijere u suradnji s Parkom prirode Biokovo
Označeno 25 staza duljine 800 km, klaster Zagora
Označeno 13 staza duljine 450 km, klaster otok Hvar
Označeno 25 staza duljine 1000 km, klaster otok Brač
Označeno 6 staza duljine 300 km, klaster Makarska rivijera
Osmišljavanje i označavanje 40 staza duljine 900 km, klaster Splitska
rivijera istok i zapad
Priprema za tisak dvije karte Splitska rivijera istok i zapad
Pokrenut centralni web portal cikloturizma SDŽ www.dalmatia-bike.com
Organizacija međunarodnih bike eventa
Održane edukacije za bike vodiče uz dobivanje odgovarajućih licenci uz
plan provedbe daljnjih edukacija
Kategorizacija i označavanje 50 bike&bed objekata u SDŽ
Izrada odmorišta na biciklističkim stazama
b) PJEŠAČKE STAZE SREDNJE DALMACIJE
(trekking, nordijsko hodanje i sl.)
U planu djelovanja i rada za 2017. je poticanje i sufinanciranje uređenja
tematskih staza u cilju obogaćivanja i poboljšanja turističke ponude i to posebice
pješačkih/trekking staza kojima područje Županije obiluje. Osim ambicioznog
plana izgradnje mreže biciklističkih staza, tu su i brojne staze diljem Srednje
Dalmacije koje gostima nude fantastičan presjek lokalnog kulturnog i prirodnog
blaga. Brojnost i raznolikost objekata kulturno-turističke resursno-atrakcijske
osnove regije sekundarnog i tercijarnog značenja ukazuje na mogućnost njihova
tematskog i/ili prostornog povezivanja u različite turističke itinerere interesantne
relativno širokom spektru potencijalnih posjetitelja.
74
Provedba projekta izrade pješačkih staza podrazumijeva izradu idejnog koncepta
projekta koji bi uključivao obilježavanje staza, izradu i tisak karte te u konačnici
promociju konkretnog proizvoda. Srednja Dalmacija je poznata po bogatoj i
raznovrsnoj turističkoj ponudi, tako da i ljubiteljima hodanja pruža mnoge
mogućnosti po najljepšim stazama. Kad tu zdravu aktivnost povežete s užicima
koje pružaju prirodne i kulturno-povijesne ljepote, onda je doživljaj potpun.
c) RIMSKE CESTE SREDNJE DALMACIJE
Projekt rimske/antičke ceste TZ Splitsko – dalmatinske županije razvija u skladu
sa usvojenom Strategijom razvoj kulturnog turizma. U županijskoj strategiji
razvoja kulturnog turizma, antički lokaliteti na području Županije identificirani
su kao ključne turističke atrakcije. Pri tome su tematske kulturne rute
identificirane kao osnovno sredstvo realizacije ovakvog programskog
opredjeljenja, a antičke/rimske ceste, zbog svoje velike turističke privlačnosti te
usmjeravanja posjetitelja u turistički slabije razvijeno zaleđe, kao jedni od
prioritetnih ciljeva turističke valorizacije.
Rimske ceste predstavljene su kao potencijalna turistička atrakcija koja može
integrirati obalni prostor i unutrašnjost Dalmacije, što bi osiguralo ravnomjeran
razvoj turizma na prostoru cijele županije. Antičke (rimske ceste) SD Županije
kao potencijalne turističke atrakcije zbog svog smještaja i dužine mogu;
- osigurati ravnomjeran turistički razvoj u županiji
- turistički penetrirati u dalmatinsko zaleđe
- povezivati antičke i druge lokalitete
- integrirati se u tematske i druge turističke putove, staze i ceste
Razvoj KULTURNOG TURIZMA – projekt RIMSKE CESTE uključuje:
Izrada vizualnog identiteta projekta i razrada pilot projekta,
Osmišljavanje projekta, obilazak terena, invetarizacija kulturnog
nasljeđa, osmišljavanje i razrada tematsko – interpretativnog okvira i
dr. aktivnosti
Izrada i postavljanje interpretativnih tabli
- ulazna tabla , opisna tabla , pokazna tabla
U prosincu 2014. godine svečano je otvorena prva dionica rimske ceste na
položaju Kurtovići – Klapavice čime se krenulo u revitalizaciju ovog dijela
bogate povijesti srednje Dalmacije. Nositelj projekta je TZ Splitsko –
dalmatinske županije, dok su općine Klis i Dugopolje bili partneri na projektu.
Cesta je duga 2 km, a proteže se od Kurtovića do Klapavca nadomak Dugopolja
prema Klisu. Dalmatinsko područje bogato je brojnim kulturnim dobrima iz
različitih povijesnih razdoblja, ali najdublje tragove je ostavilo rimsko doba.
Izgradnja moderne cestovne infrastrukture čije je ishodište bilo u Saloni rađene
prvenstveno zbog vojnih potreba, danas može biti jedna od atraktivnih osnova
razvoja arheološkog turizma.
75
Razvoj
turizma
Zagore
20%
Selektivni
oblici turizma
80%
POSEBNI PROGRAMI - vrste
Ovo je prva faza cjelokupnog projekta Rimskih cesta koji je namjenjen
organiziranim skupinama gostiju koje će ih bolje upoznati uz stručno vođenje. U
planu provedbenih aktivnosti za 2017. godinu je obnova rimskog vojnog logora
Tilurij pokraj Trilja, tj. obnova i valorizacija objekta u turističke svrhe.
d) PROJEKT „TOUR OF CROATIA 2017“
TZ Splitsko – dalmatinske županije će osigurati sredstva za provođenje mega
projekta „Tour of Croatia 2017.“. „Tour of Croatia“ višednevni je spektakl
sportskog, zabavnog, edukativnog i nadasve turističkog karaktera, odnosno
međunarodna etapna biciklistička utrka kroz Hrvatsku koja će se održati tijekom
travnja 2017. godine, a u sklopu kojeg će TZ Splitsko - dalmatinska, u funkciji
podizanja atraktivnosti ukupne turističke ponude regije i pojedinih užih
destinacija, s posebnim naglaskom na prepoznatljivost Srednje Dalmacije kao
turističke destinacije zanimljive cikloturistima, provoditi promotivne i
marketinške aktivnosti.
3.8. OSTALE AKTIVNOSTI
PLANIRANA SREDSTVA: 807.600,00 kn
Pod ostalim aktivnostima koje se planiraju provoditi temeljem programa,
prvenstveno se podrazumijevaju aktivnosti vezano uz izradu i provođenje
strateških dokumenata razvoja turizma na području Županije.
3.8. OSTALO (planovi razvoja turizma i dr. ) Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
3.8.1. Izrada i provođenje strateških dokumenata 710.000 182.000 390 87,9
3.8.2. Ostale neplanirane aktivnosti 57.600 60.000 96 7,1
3.8.3. Potpore i sufinanciranja ostalo 40.000 40.000 100 5,0
UKUPNO 807.600 282.000 286 100,0
76
3.8.1. Izrada i provođenje strateških dokumenata RAZVOJA TURIZMA
Planirana sredstva: 710.000 kn
A) GLAVNI PLAN TURIZMA i STRATEŠKI MARKETINŠKI PLAN
turizma Splitsko – dalmatinske županije
Kao jedan od ključnih projekata zajedničke suradnje Splitsko - dalmatinske
županije i TZ Splitsko - dalmatinske županije, ističe se provođenje Glavnog
plana razvoja turizma, usvojenog od strane svih tijela i institucija Splitsko –
dalmatinske županije u 2007. godini. Obzirom je postojeći plan bio donesen na
razdoblje od 10 godina, potrebno je donijeti novi koji će biti u suglasju s
današnjim trendovima i promjenama na tržištu te će važiti do 2027. godine.
Različita krizna događanja na svjetskoj i europskoj razini dovela su do
preusmjeravanja turističkih tijekova zadnjih godina te istovremenog
zaoštravanja konkurentske utakmice između turističkih destinacija koje, osim
cjenovnom politikom, nastoje zadržati ili povećati svoje tržišne udjele značajnim
ulaganjem u marketing, inovacijama i diferencijacijom u odnosu na konkurente.
Stoga se pred Hrvatsku, a tako i Srednju Dalmaciju postavlja izazov
prepoznavanja svih relevantnih trendova na strani turističke ponude i potražnje.
Kao ključna aktivnost postavlja se izazov primjene odgovarajućih marketinških
modela kojima će se brand Hrvatske i njenih ključnih turističkih regija pozitivno
pozicionirati i diferencirati u odnosu na konkurenciju. Temeljem svega
navedenoga javila se potreba za donošenjem novih planskih dokumenata, kao i
potreba za izradom novog strateškog marketinškog dokumenta na razini
Županije, a koji će biti u suglasju s strateškim dokumentima na nacionalnoj
razini. Kako bi se i dalje uspješno nosila s konkurentima i razvijala svoje
potencijale kao privlačna i poželjna turistička destinacija, regija Srednja
Dalmacija mora stvoriti konkurentsku prednost definiranjem, prihvaćanjem i
provođenjem inovativne marketinške strategije, usmjerene ka postizanju
optimizacije fizičkih i financijskih rezultata. Doneseni SMP hrvatskog turizma
za razdoblje do 2020. godine pruža novi model marketinške strategije, a ujedno
planom se predviđa podrška turističkoj industriji i regijama u provedbi
kvalitetnijih marketinških aktivnosti i učinkovitijeg upravljanja destinacijama.
Glavni plan turizma Splitsko – dalmatinske županije je glavni strateški i razvojni
dokument kojim se usmjerava turistički razvitak u Županiji u narednom
desetogodišnjem razdoblju. Turizam, koji je prepoznat u nacionalnim i
županijskim planskim dokumentima kao jedan od glavnih pokretača razvoja,
zahtijeva temeljito planiranje kojim bi se omogućio održivi razvoj područja i
veća kvaliteta života stanovništva.
77
Samim time javlja se potreba za izradom sektorskog planskog dokumenta –
Glavnog plana turizma Splitsko - dalmatinske županije sa strateškim i
operativnim planom marketinga turizma Splitsko – dalmatinske županije.
Županija sa svojim prirodnim položajem, dobrom prometnom povezanošću,
vrijednom kulturno-povijesnom i prirodnom baštinom, te sa svim ostalim
turističkim resursima ima dugu turističku tradiciju. Trend rasta turističkog
prometa koji se bilježi kontinuirano u dužem vremenskom razdoblju potvrđuje
da je turizam jedan od glavnih generatora gospodarskog razvoja Županije. U
cilju dugoročnog planiranja razvoja turizma, bolje tržišne pozicije i
konkurentnosti, potrebno je izraditi strateški razvojni plan u skladu s postojećom
infrastrukturom i temeljen na analizama postojeće atrakcijske i resursne osnove.
Ovaj dokument također mora biti usklađen s relevantnim nacionalnim,
sektorskim i županijskim planskim dokumentima kako bi se osigurao
koordinirani razvoj sukladan s nacionalnim politikama. Pravilno pozicioniranje
na turističkom tržištu zahtijeva kontinuirano praćenje suvremenih turističkih
trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike,
područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe.
B) STUDIJA NOSIVOSTI TURISTIČKIH KAPACITETA za područje
Splitsko – dalmatinske županije
Osnovno načelo upravljanja razvojem turizma je načelo održivog razvoja koje
podrazumijeva nužnost pronalaženja kompromisa između potrebe za očuvanjem
prirodnog prostora i potrebe za gospodarskim razvojem, a provodi se, prije
svega, utvrđivanjem nosivog kapaciteta prostora i određivanjem granice rasta
novih prihvatnih kapaciteta za određeno razdoblje. Zbog sve navedenog, TZ
Splitsko – dalmatinske županije planira u 2017. godini pokrenuti izradu studije
tj. strategije nosivosti turističkih kapaciteta za područje Županije. Naime, u
budućnosti, najveća prijetnja dugoročnom održivom razvoju turizma može biti
njegov daljnji nekontroliran, odnosno neograničen i neusmjeravan razvoj,
posebno pod pritiskom izrazito veće potražnje od ponude. Ključni koncept u
planiranju održivog turizma je upravo koncept nosivog kapaciteta koji se u
slučaju turizma uvriježeno definira kao maksimalni broj turističkih korisnika
koji istodobno posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih poremećaja
prostorno-fizičkog, biološkog, ekonomskog, društveno-socijalnog i kulturnog
okoliša, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja.
Žarište diskursa nosivog kapaciteta je u jasnom, po mogućnosti kvantificiranom
određivanju granice navedene neprihvatljivosti.
3.8.2./3.8.3. Ostalo/potpore i sufinanciranja
Planirana sredstva za navedene stavke predviđena su za dodatne akcije i
aktivnosti TZ Splitsko – dalmatinske županije, a koje nisu posebno navedene u
prethodnim stavkama ili nisu bile planirane.
78
88%
7% 5%
OSTALE aktivnosti - plan 2017
Izrada i provođenje strateških
dokumenata
Ostale neplanirane aktivnosti
Potpore i sufinanciranja ostalo
Popore i sufinanciranja ostalim primateljima odnose se na pružanje određenog
vida potpore raznim subjektima, a koje nisu direktno vezane za događaje i
manifestacije. Taj vid potpore uglavnom se odnosi na sufinanciranje publiciranja
i izdavanja raznih turističkih materijala, knjiga i priručnika.
79
0 5.000.000 10.000.000 15.000.000
Boravišna pristojba
Turistička članarina
Prihodi iz proračuna
Prihodi od dr. aktivnosti
Ostali prihodi
Višak prihoda iz pret. god.
UKUPNI PRIHOD
USPOREDBA PRIHODA - plan17/replan 16
Plan 2017 RePlan 2016
4. FINANCIJSKI PLAN
4.1. PRIHODI
Rb IZVORI PRIHODA Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.
1. Boravišna pristojba 7.750.000 7.650.000 101 63,9
2. Turistička članarina 2.000.000 2.115.000 95 16,5
3. Prihodi iz proračuna 450.000 450.000 100 3,7
4. Prihodi od drugih aktivnosti 420.000 348.000 121 3,5
5. Ostali nespomenuti prihodi 5.000 4.000 125 -
6. Prijenos viška prihoda iz pret. god. 1.500.000 1.336.575 112 12,4
UKUPNI PRIHOD 12.125.000 11.903.575 102 100,0
Financijski plan TZ Splitsko – dalmatinske županije za 2017. godinu temelji se
na ukupnim prihodima od 12.125.000 kuna, od čega temeljni prihod iznosi
10.625.000 kuna, a razliku predstavlja prijenos viška prihoda iz prethodnih
godina uz procijenjeni višak koji će se ostvariti na kraju tekuće 2016. godine.
Ukupni planirani prihodi u iznosu od 12.125.000 kn za 2% su veći u odnosu na
ukupne prihode planirane temeljem izmjena i dopuna financijskog plana za
2016. godinu i to prvenstveno zbog očekivanog većeg prihoda od boravišne
pristojbe i prihoda od drugih aktivnosti. Najveće učešće u strukturi izvora
prihoda pripada prihodima od boravišne pristojbe i turističke članarine koji
zajednički čine 80% planiranih prihoda turističke zajednice. Ostale izvore
prihoda čine prihodi iz proračuna, prihodi od dr. aktivnosti (refundacije), ostali
prihodi i preneseni prihodi iz proteklog razdoblja.
Raspodjela prihoda od boravišne pristojbe i turističke članarine u sustavu
turističkih zajednica – TZŽ 10%, pri čemu se planira:
- povećanje prihoda od boravišne pristojbe od 1%
- smanjenje prihoda od turističke članarine za 5%
80
64% 16%
4%
4% 0%
12%
STRUKTURA prihoda - plan 2017
Boravišna pristojba
Turistička članarina
Prihodi iz proračuna
Prihodi od dr. aktivnosti
Ostali prihodi
Višak prihoda
Polazne pretpostavke:
Prihodi od boravišne pristojbe plaćaju se temeljem čl. 65 Zakona o turističkim
zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i sukladno Zakonu o boravišnoj
pristojbi kojim se uređuje obveza plaćanja boravišne pristojbe, način utvrđivanja
visine boravišne pristojbe, raspoređivanje prikupljenih sredstava boravišne
pristojbe, rokovi i način naplate i uplate boravišne pristojbe, prijava i odjava
turista, te druga pitanja od značenja za prikupljanje i raspoređivanje boravišne
pristojbe i evidenciju turističkih noćenja. Turističke zajednice boravišnu
pristojbu koriste za izvršavanje svojih zadaća i za svoje poslovanje sukladno
godišnjem programu rada i financijskom planu.Visina boravišne pristojbe ovisi
o turističkom razredu u koje je razvrstano naselje u kojem se ostvaruje noćenje i
o razdoblju sezone.Visina paušalnih iznosa boravišne pristojbe utvrđuje se na
temelju prosječnog broja noćenja ostvarenih u prethodnoj godini u vrsti
smještaja za koje se plaća boravišna pristojba.
Temeljem financijskog plana za 2017. godinu planiraju se prihodi od boravišne
pristojbe u iznosu od 7.750.000 kuna, što je povećanje od 1% u odnosu na
planirane prihode temeljem izmjena i dopuna financijskog plana za 2016.
godinu. Zbog značajnog povećanja turističkog prometa, kao i uvođenja sustava
eVisitor u primjenu zabilježena je bolja naplata boravišne pristojbe, ali su još
uvijek prisutna i znatna dugovanja. U očekivanju pozitivnog trenda rasta
turističkog prometa, a uslijed najave nadležnog ministarstva o povećanju
izdvajanja dijela boravišne pristojbe za nerazvijene s 2,5% na 4,5%, što je u
procesu razmatranja, povećanje boravišne pristojbe za 2017. godinu planirano je
za svega 1%.
81
Prihodi od turističke članarine plaćaju se temeljem čl. 65 Zakona o turističkim
zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te temeljem Zakona o članarinama
u turističkim zajednicama kojim se uređuje obveza plaćanja članarine, osnovice
i stope po kojima se obračunava i plaća članarina turističkoj zajednici, način
plaćanja članarine, evidencija, obračun i naplata članarine te druga pitanja od
značenja za plaćanje i raspoređivanja članarine turističkoj zajednici.
Pravna i fizička osoba koja u turističkoj općini ili gradu ima svoje sjedište ili
podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža usluga i slično, a koja trajno ili
sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili
obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, plaća članarinu
turističkoj zajednici. Osnovica za obračun članarine za pravne i fizičke osobe
koje su obveznici plaćanja poreza na dobit jest ukupni prihod koji čine svi
prihodi koje su te osobe dužne iskazati u računu dobiti i gubitaka, sukladno
propisima o računovodstvu. Pravna i fizička osoba plaća mjesečni predujam
članarine u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata
za prethodnu godinu. Konačni obračun članarine pravna i fizička osoba obavlja
u rokovima i na način propisan za obračun i naplatu poreza na dobit, odnosno
poreza na dohodak. Nadzor nad naplatom članarine od pravnih i fizičkih osoba
obavlja Porezna uprava, a u poslovnim knjigama turističke zajednice prihodi od
turističke članarine evidentiraju se na temelju izvadaka sa žiro računa.
Temeljem financijskog plana za 2017. godinu planiraju se prihodi od turističke
članarine u iznosu od 2.000.000 kuna, što je za 5 posto manje u odnosu na ovu
vrstu prihoda planiranu temeljem izmjena i dopuna financijskog plana za 2016.
godinu. Naime, potrebno je istaknuti da je ponovno došlo do smanjenja
članarine temeljem odluke nadležnog ministarstva. U obrazloženju predloženih
izmjena iz Ministarstva turizma ističu da polaze od Nacionalnog programa
reformi 2016. te odluke Vlade usvojene 27. srpnja o popisu neporeznih davanja
koja će se ukinuti i/ili smanjiti u 2016. i 2017. U sklopu te Vladine
odluke predložilo se i dodatno smanjenje članarine koja se plaća turističkim
zajednicama za 5 posto, čime bi se omogućilo rasterećenje gospodarstva u 2017.
Prihodi iz proračuna planirani su u iznosu od 450.000 kuna, što je istovjetno
prihodima planiranima temeljem financijskog planom za 2016. godinu.
Spomenuta sredstva proračuna predstavlja potpora Splitsko – dalmatinske
županije za realizaciju programa promocije turističke ponude regije na domaćem
i međunarodnom tržištu, za provođenje te implementaciju Glavnog plana
razvoja turizma, kao i druge aktivnosti u skladu sa zajedničkim dogovorima i
iskazanom suradnjom. Sve sufinancirane aktivnosti obavljaju se u zajedničkoj
suradnji s UO za turizam i pomorstvo. Županija osigurava dio sredstava za
realizaciju aktivnosti TZ Splitsko – dalmatinske na osnovi odluke o raspodjeli
dijela sredstava županijskog proračuna namijenjenih turizmu, a doznačena
sredstva turistička zajednica pravda cijelovitim izvješćem o korištenju sredstava.
82
Prihode od drugih aktivnosti koji se planiraju u iznosu od 420.000 kuna
uglavnom predstavljaju prihodi višeg ili nižeg ustroja sustava TZ za zajedničke
promotivne nastupe (sajmovi, prezentacije…), sufinanciranje projekata iz višeg
ustroja itd. Sredstva su planirana u većem iznosu u usporedbi s prošlom
godinom zbog većeg broja sajamskih nastupa, kao i refundacija sredstava
vezano za udruženo oglašavanje. U tome je obuhvaćeno i sufinanciranje HTZ-a
za realizaciju aktivnosti prezentacija na inozemnim tržištima i druge projekte
koji se provode temeljem zajedničke suradnje i koordinacije sustava turističkih
zajednica. Program rada Hrvatske turističke zajednice podrazumijeva ostvarenje
određenih pretpostavki na svim razinama od sustava turističkih zajednica,
državnih poticaja do poduzetničkog angažmana na lokalnoj razini te definira
određene zadatke koji se odnose i na županijske turističke zajednice i to
posebice kod dodatnog intenziviranja zajedničkih tržišnih aktivnosti u
promidžbi. Osnova za planiranje je pisani dokument o zajedničkim aktivnostima
i njihovom sufinanciranju te pisani dokument o pomoći iz višeg ustroja.
Ostali nespomenuti prihodi
Ostali nespomenuti prihodi većinom predstavljaju kamate – prihode od
pozitivnih tečajnih razlika i dr. neplanirane prihode. Ova vrsta prihoda planirana
je u iznosu od 5.000,00 kn.
Višak prihoda iz prethodnih godina
Višak prihoda iz prethodne godine ne prenosi se u prihode već se evidentira na
posebnom računu 5221 – višak prihoda, a u slučaju negativnog rezultata godine
iskazuje se manjak prihoda na računu 5222. Već duže vremena se na kraju
obračunskog razdoblja bilježi višak prihoda nad rashodima, koji trenutačno
iznosi 1.336.575 kuna, te se procjenjuje da će na kraju tekuće godine iznositi
oko 1.500.000 kuna. Navedena sredstva predstavljaju višak prihoda koji se
koristi za rad ureda početkom godine kada je priljev financijskih sredstava slab i
za razne programe i aktivnosti sukladno odlukama TZ-a.
4.2. RASHODI
U cilju zadržavanja stečenih pozicija na svjetskom turističkom tržištu i osvajanja
novih tržišta poduzimati će se brojne i različite promotivne aktivnosti na
tržištima, kao i aktivnosti usmjerene na produženju turističke sezone. Cilj je
poduzimati jake promotivne i tržišne aktivnosti kako bi se zadržala stečena
pozicija, ali uz daljnje prilagođavanje ukupne turističke ponude, poboljšanje
kvalitete turističkog proizvoda, iznalaženje izvornih vrijednosti i
prepoznatljivosti turističke destinacije. Programa rada za 2017., u operativnom
pogledu predstavlja kontinuitet provedbe uspješnih aktivnosti usmjerenih prema
daljnjem izgrađivanju ugleda turizma regije te njenog boljeg pozicioniranja na
međunarodnom tržištu kao poželjne i privlačne turističke destinacije.
83
Tablica - u kn
Rb
AKTIVNOSTI PO VRSTAMA
PLAN 2017
REPLAN 2016
17/16
struk.
I. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI 2.332.400 2.068.000 113 19,24
1.1. Troškovi skladišta i logistike 95.000 90.000 106 0,78
1.2. Troškovi rada tijela TZ 115.000 118.000 97 0,95
1.2.1. Naknade 55.000 53.000 104 0,45
1.2.2. Troškovi organizacije TV, NO i SK 60.000 65.000 92 0,50
1.3. Troškovi Turističkog ureda 2.122.400 1.860.000 114 17,51
II. DIZAJN VRIJEDNOSTI 1.520.000 1.295.105 117 12,54
2.1. Potpore i kreiranje događanja 960.000 830.000 116 7,92
2.2. Potpora razvoju DMK-a 300.000 285.000 105 2,47
2.3. Potpora razvoju privatnog smještaja 230.000 170.105 135 1,90
2.4. Projekt Volim Hrvatsku 30.000 10.000 300 0,25
III. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI 4.845.000 4.388.000 110 39,96
A. Online komunikacije 2.225.000 1.950.000 114 18,35
3.1. Internet oglašavanje 2.000.000 1.800.000 111 16,49
3.2. Internet stranica i upravljanje stranicom 225.000 150.000 150 1,86
B. Offline komunikacije 2.620.000 2.438.000 107 21,61
3.3. Oglašavanje u promotivnim kampanjama 1.160.000 1.130.000 103 9,57
3.4. Oglašavanje 760.000 763.000 100 6,26
3.5. Brošure i ostali tiskani materijali 400.000 330.000 121 3,30
3.6. Suveniri i ostali promo materijali 150.000 120.000 125 1,24
3.7. Info punktevi i info table 150.000 95.000 158 1,24
IV. DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI 1.350.000 1.330.000 101 11,13
4.1. Nastupi na turističkim sajmovima 500.000 470.000 106 4,12
4.2. Studijska putovanja 500.000 500.000 100 4,12
4.3. Prezentacije 350.000 360.000 97 2,89
V. INTERNI MARKETING 480.000 458.000 105 3,96
5.1. Edukacija (sustav TZ+turistička industrija) 300.000 250.000 120 2,47
5.2 Koordinacija i nadzor sustava TZ 100.000 40.000 250 0,82
5.3 Nagrade i priznanja 30.000 121.000 - 0,25
5.4. E-newsletter 50.000 47.000 106 0,41
VI. MARKETINŠKA INFRASTRUKTURA 290.000 242.500 120 2,39
6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 60.000 40.000 150 0,49
6.2. Istraživanje tržišta 80.000 72.500 110 0,66
6.3. Banka fotografija i priprema u izdavaštvu 150.000 130.000 115 1,24
VII. POSEBNI PROGRAMI 500.000 400.000 125 4,12
7.1. Razvoj turizma na nerazvijenim područjima
84
- projekti razvoja turizma dalmatinske Zagore 100.000 100.000 100 0,82
7.2. Razvoj selektivnih oblika turizma 400.000 300.000 133 3,30
VIII. OSTALO 807.600 282.000 286 6,66
8.1. Izrada/provođenje strateških dokumenata 710.000 182.000 390 5,86
8.2. Ostale aktivnosti 57.600 60.000 96 0,47
8.3. Potpore i sufinanciranja ostalo 40.000 40.000 100 0,33
UKUPNO 12.125.000 10.463.605 116 100,00
U strukturi planiranih aktivnosti po vrstama marketing mixa, najveće učešće od
40% pripada realizaciji aktivnosti iz stavke KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI,
a što se odnosi na aktivnosti online i offline komunikacija. Pri tome su najveća
sredstva planirana za aktivnosti internet oglašavanja i udruženog oglašavanja u
promotivnim kampanjama subjekata javnog i privatnog sektora. Značajna
sredstva planirana su za potpore događanjima i manifestacijama, provođenje
oglašavanja u raznim medijima, kao i za realizaciju novih strateških
dokumenata.
19%
13%
40%
11%
4% 2%
4% 7%
AKTIVNOSTI MARKETING MIX-a PO VRSTAMA - Plan 2017
Administrativni troškovi
Dizajn vrijednosti
Komunikacija vrijednosti
Distribucija i prodaja vrijednosti
Interni marketing
Marketinška infrastruktura
Posebni programi
Ostalo
85
Turistička zajednica planira i nadalje intezivirati aktivnosti oko razvoja novih
proizvoda te povezano s time organizirati tematska studijska putovanja
specijaliziranih blogera koji prate i medijski plasiraju putem raznih društvenih
mreža informacije o konkretnim turističkim proizvodima na određenom
području. Administrativni troškovi zadržani su na udjelu od 19%.
4.3. Rekapitulacija PRIHODA i RASHODA
Ostvareni rezultati turističkog prometa u 2016. godini, obavezuju TZ Splitsko –
dalmatinske županije da u svom radu i u 2017. godini i dalje ustraje na daljnjem
pozicioniranju Srednje Dalmacije kao uspješnog turističkog branda uz
primjerenu suradnju i podršku afirmaciji i područnih sub – brandova.
Financijski plan za 2017. godinu– struktura prihoda i rashoda, plan
ELEMENTI PLAN 2017 REPLAN 2016 17/16
I. PRIHODI
1.1. Boravišna pristojba 7.750.000 7.650.000 101
1.2. Turistička članarina 2.000.000 2.115.000 95
1.3. Prihodi iz proračuna 450.000 450.000 100
1.4. Prihodi od drugih aktivnosti 420.000 348.000 121
1.5. Ostali nespomenuti prihodi 5.000 4.000 125
1.6. Prijenos prihoda iz prethodnih godina 1.500.000 1.336.575 112
UKUPNI PRIHOD 12.125.000 11.903.575 102
II. RASHODI
2.1. Administrativni troškovi 2.332.400 2.068.000 113
2.1.1. Troškovi skladišta i logistike 95.000 90.000 106
2.1.2. Troškovi rada tijela TZ 115.000 118.000 97
Naknade 55.000 53.000 104
Troškovi organizacije TV,NO i SK 60.000 65.000 92
2.1.3. Troškovi Turističkog ureda 2.122.400 1.860.000 114
2.2. Dizajn vrijednosti 1.520.000 1.295.105 117
2.2.1. Potpore i kreiranje događanja 960.000 830.000 116
2.2.2. Potpora razvoju DMK-a 300.000 285.000 105
2.2.3. Potpora razvoju privatnog smještaja 230.000 170.105 135
22..4. Projekt Volim Hrvatsku 30.000 10.000 300
2.3. Komunikacija vrijednosti (A+B) 4.845.000 4.388.000 110
A. Online komunikacije 2.225.000 1.950.000 114
2.3.1. Internet oglašavanje 2.000.000 1.800.000 111
2.3.2. Internet stranica i upravljanje stranicom 225.000 150.000 150
B. Offline komunikacije 2.620.000 2.438.000 107
86
Financijski plan za 2017. godinu cjeloviti je prikaz aktivnosti koje se planiraju
realizirati tijekom 2017. godine uz definiranje sredstava potrebnih za realizaciju
istih. Financijski plan za 2017. godinu daje detaljan prikaz prihoda i rashoda po
vrstama aktivnosti. Programom rada za 2017. godinu utvrđene su polazne
osnove i ciljevi marketinške politike u turizmu, te temeljem toga aktivnosti koje
je potrebno poduzeti za realizaciju postavljenih ciljeva u 2017. godini. Prijedlog
prihoda za 2017. godinu zasniva se na procjeni prijenosa sredstava iz proračuna
za 2016. godinu, mogućih sredstava iz zakonom utvrđenih izvora prihoda za
sustav turističkih zajednica (boravišna pristojba i turistička članarina) te ostalih
prihoda.
2.3.3. Oglašavanje u promotivnim kampanjama 1.160.000 1.130.000 103
2.3.4. Opće oglašavanje 760.000 763.000 100
2.3.5. Brošure i ostali tiskani materijali 400.000 330.000 121
2.3.6. Suveniri i ostali promo materijali 150.000 120.000 125
2.3.7. Info punktevi i info table 150.000 95.000 158
2.4. Distribucija i prodaja vrijednosti 1.350.000 1.330.000 101
2.4.1. Nastupi na turističkim sajmovima 500.000 470.000 106
2.4.2. Studijska putovanja 500.000 500.000 100
2.4.3. Prezentacije 350.000 360.000 97
2.5. Interni marketing 480.000 458.000 105
2.5.1. Edukacija (sustav TZ + turistička industrija) 300.000 250.000 120
2.5.2. Koordinacija i nadzor sustava TV 100.000 40.000 250
2.5.3.Nagrade i priznanja 30.000 121.000 -
2.5.4. E-newsletter 50.000 47.000 106
2.6. Marketinška infrastruktura 290.000 242.500 120
2.6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 60.000 40.000 150
2.6.2. Istraživanje tržišta 80.000 72.500 110
2.6.4. Banka fotografija i priprema u izdavaštvu 150.000 130.000 115
2.7. Posebni programi 500.000 400.000 125
2.7.1. Razvoja turizma na nerazvijenim područjima
- provođenje razvoja turizma dalmatinske Zagore 100.000 100.000 100
2.7.2. Razvoj selektivnih oblika turizma-novi proizvodi 400.000 300.000 133
2.8. Ostalo (planovi razvoja turizma) 807.600 282.000 286
2.8.1. Izrada/provođenje strateških dokumen. turizma 710.000 182.000 390
2.8.2. Ostale aktivnosti 57.600 60.000 96
2.8.3. Potpore i sufinanciranja ostalo 40.000 40.000 100
UKUPNO RASHODI 12.125.000 10.463.605 116
2.9. Prijenos viška u iduću godinu - 1.439.970 -
SVEUKUPNO RASHODI 12.125.000 11.903.575 102
87
Ujedno, rashodi su planirani maksimalno racionalno, polazeći od obveze
ispunjavanja zakonskih zadaća sustava turističkih zajednica i načela
svrsishodnosti i učinkovitosti korištenja sredstava. Temeljem članka 62., stavak
5. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN
152/08), ako tijekom godine dođe do odstupanja od programa rada i financijskog
plana u obujmu većem od 5%, turistička zajednica je dužna donijeti izmjene,
odnosno dopune financijskog plana. Također, temeljem čl. 65, stavak 3. Zakona
o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma turistička zajednica se
može na temelju posebne odluke turističkog vijeća, financijski zaduživati u cilju
realizacije programa rada i financijskog plana, ali ukupna vrijednost zaduženja
ne smije prelaziti 50% financijskim planom predviđenih prihoda.
Program rada TZ Splitsko – dalmatinske županije temelji se na provedbi
marketinških aktivnosti turističke promidžbe regije u cjelini i pojedinih
segmenata turističke ponude. Planirane aktivnosti provode se s ciljem daljnjeg
razvoja branda regije Srednje Dalmacije i suradnji sustava turističkih zajednica,
javnog i privatnog sektora u području zajedničkih tržišnih aktivnosti. Prateći
aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu, a koji su usko povezani
sa razvojem destinacijskog menadžmenta, u budućem razdoblju daje se naglasak
na potrebu upravljanja turističkom destinacijom. Pored sustava turističkih
zajednica, veliku primjenu u tome imaju i drugi nositelji turističke ponude u
destinaciji. Sukladno tome, turističke zajednice će svoje djelovanje razvijati na
način da aktivno sudjeluju i koordiniraju u upravljanju destinacijom na razini za
koju su osnovane. Temeljni cilj razvoja turističkih proizvoda i provođenje
promocije na međunarodnom tržištu je veća konkurentnost destinacije i
dugoročno održivi turistički razvoj.
Nakon pozitivnih pokazatelja turističkog prometa na svjetskoj razini, turizam je
i dalje suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom okruženju
mnogih globalnih gospodarskih poteškoća te i nadalje prisutnih političkih
napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim mediteranskim turističkim
destinacijama. Sigurnost je jedan od ključnih faktora pri donošenju odluke o
putovanjima, te je na svjetskoj razini prisutna i nadalje snažna turistička
potražnja.