PROGRAM STJECANJA PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA Izvedbeni … · 2017. 11. 23. · PROGRAM STJECANJA...
Transcript of PROGRAM STJECANJA PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA Izvedbeni … · 2017. 11. 23. · PROGRAM STJECANJA...
PROGRAM STJECANJA PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA
Izvedbeni nastavni plan za akademsku godinu 2017./2018.
PSPK
OBAVEZNI PREDMETI
Predmet Nastavnik/ica P V S ECTS
Opća psihologija
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Randić
Doc dr. sc. Marlena Plavšić
Doc. dr. sc. Jasminka Juretić
22 0 0 4
Razvojna psihologija Doc. dr. sc. Marlena Plavšić 22 0 0 4
Psihologija poremećaja
u djetinjstvu i
adolescenciji
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Randić
Doc. dr. sc. Jasminka Juretić 22 0 0 3
Psihologija učenja i
nastave Doc. dr. sc. Marlena Plavšić 22 0 0 4
Pedagogija Prof. dr. sc. Nevenka Tatković 44 0 0 7
Didaktika Doc. dr. sc. Marina Diković 44 0 0 8
Opća metodika Doc. dr. sc. Marko Ljubešić 60 0 0 6
Školska praksa
Doc. dr. sc. Marina Diković
Mentori struke u znanstveno-
nastavnom zvanju
0 501 0 6
IZBORNI PREDMETI
Psihologija
komuniciranja
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Randić
Doc. dr. sc. Marlena Plavšić 15 0 0 3
Pedagogija djece s
teškoćama u razvoju Doc. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić 15 0 0 4
Pedagogija održivog
razvoja Prof. dr. sc. Nevenka Tatković 15 0 0 3
Osnove ICT-a u
obrazovanju Izv. prof. dr. sc. Maja Ružić-Baf 15 0 0 3
1 Plus 1 uspješno održan nastavni sat u OŠ/SŠ
Sociologija
Prof. dr. sc. Fulvio Šuran
Dr. sc. Edgar Buršić,
poslijedoktorand
15 0 0 3
Sociologija odgoja
Prof. dr. sc. Fulvio Šuran
Dr. sc. Edgar Buršić,
poslijedoktorand
15 0 0 3
Uvod u filozofiju Prof. dr. sc. Fulvio Šuran 15 0 0 3
Filozofija odgoja i
obrazovanja Prof. dr. sc. Fulvio Šuran 15 0 0 3
Odgoj i obrazovanje za
ljudska prava i
demokratsko
građanstvo
Doc. dr. sc. Marina Diković 15 0 0 4
Kultura govorenja i
pisanja
Izv. prof. dr. sc. Blaženka Martinović
Dr. sc. Vanessa Vitković Marčeta,
poslijedoktorandica
15 0 0 3
Kulturna antropologija Doc. dr. sc. Andrea Matošević 15 0 0 3
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78913; NK01
Opća psihologija
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a
Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 22P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis.
Korelativnost svi kolegiji iz psihologije
Cilj kolegija steći znanja o osnovnim procesima i o ilježji a ljudskoga doživljava ja i po aša ja
Ishodi učenja
1. definirati osnovne pojmove u psihologiji
2. uspoređivati različite teorije i modele u psihologiji
3. analizirati osnovne procese u psihologiji
Sadržaj kolegija
1. razvoj, grane i pravci psihologije
2. etode istraživa ja
3. kognitivni procesi
4. afektivno – motivacijski procesi
5. stres
6. stavovi
7. lič ost
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je predava ja 1. – 3. 16,5 0,6 0 %
do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %
samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %
pismeni ispit 1. – 3. 67,5 2,4 30 %
Ukupno 112 4 100 %
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:
7 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča
3,5 % ako je odgovor polovič o toča
0 % ako odgovora e a ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .
Ostvareni postoci ne mogu se mijenjati, npr. ponovljenim pisanjem
odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukup oj o je i.
Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i
tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni
kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor toča
• 0,5 % ako je odgovor polovič o toča
• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i
% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
. Pohađati i i al o 25 % nastave. Tolerira se 25 % izostanaka i njih
nije potrebno opravdati. Ako polaznik/polaznica izostane s 50 %
astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do defi ira og roka. . Napisati i predati do aću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da
polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zada i pri jeri a.
3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci
uključuju aktiv osti sa ostal og istraživa ja i analiziranja. Obavljanje
zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako zadaci nisu napravljeni
prema uputama, polaznik/ polaznica će ih tre ati doraditi. 4. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.
Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Rathus, S. A. Temelji psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.
(str.: 15. – 22., 35. – 62., 122. – 157., 207. – 238 ., 247. – 278., 343. –
369., 377. – 386., 404. – 415., 469. – 495., 513. – 548., 605. – 620., 649.
– 662.)
ILI
1. Smith, E. i sur.: Atkinson/Hilgard. Uvod u psihologiju. Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2007. (str.: 5. – 26., 116. – 139., 146. – 170., 232. – 255.,
266. – 293., 326. – 348., 352. – 363., 388. – 410., 426. – 448., 452. –
481., 492. – 521., 526. – 562., 658. – 664.)
Izborna:
1. A drilović, V., Čudi a, M. Osnove opće i razvojne psihologije. Školska knjiga, Zagreb, 1995.
2. A drilović, V. Metode i tehnike istraživanja u odgoju i o razovanju.
Školska k jiga, Zagreb, 1986.
3. Beck, R. C. Motiva ija, teorije i načela. Naklada Slap, Jastrebarsko,
2003.
4. Bruce Goldstein, E.: Osjeti i percepcija, Naklada Slap, Jastrebarsko,
2011.
5. Fulgosi, A. Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Školska k jiga, Zagreb, 1985.
6. Hudek-K ežević, J. i Kardu , I. . Stres i tjelesno zdravlje.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
7. Oatley, K., Jenkins, J. Razumijevanje emocija. Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2003.
8. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2000.
Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78914; NK02
Razvojna psihologija
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a
Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a
Studijsk program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 22P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Polože ispit iz Opće psihologije uvjet je za izlazak a ispit iz Razvoj e psihologije.
Korelativnost Opća psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji
Cilj kolegija steći z a ja o razvoju čovjekovih psihičkih procesa i osobina
Ishodi uče ja
1. definirati it a fizička, kog itiv a, e o io al a i so ijal a o ilježja i procese u pojedinim ontogenetskim razvojnim razdo lji a čovjeka
2. prepoznati dopri os asljeđa i odgoja u razvoju čovjeka
3. prepoz ati uči kovite etode i postupke uče ja u skladu s osobinama dobne skupine
Sadržaj kolegija
1. faktori razvoja
2. tjelesni i psihomotorni razvoj
3. kognitivni razvoj
4. razvoj govora
5. razvojni pore ećaji 6. socijalni i emocionalni razvoj
7. moralni razvoj
8. razvoj lič osti 9. filoge etski razvoj čovjeka
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je predava ja 1. – 3. 16,5 0,6 0 %
do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %
samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %
pismeni ispit 1. – 3. 67,5 2,4 30 %
Ukupno 112 4 100 %
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Do aća zadaća sastoji se od deset pitanja. Ukupno je oguće steći od do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:
7 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča
3,5 % ako je odgovor polovič o toča
0 % ako odgovora nema ili ako je u potpunosti ili veći dijelo etoča .
Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se
ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.
Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i
tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni
kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor toča
• 0,5 % ako je odgovor polovič o toča
• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 5
% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati i i al o 5 % astave. Tolerira se 5 % izosta aka i jih
nije potrebno opravdati. Ako polaznik/polaznica izostane s 50 %
astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do defi ira og roka. 2. Napisati i predati do aću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je
auče o u zada i pri jeri a. 3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci
uključuju aktiv osti sa ostal og istraživa ja i analiziranja. Obavljanje
zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako zadaci nisu napravljeni
prema uputama, polaznik/ polaznica će ih tre ati doraditi. 4. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.
Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Berk, L. Psihologija jeloživot og razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko,
2008. (str.: 8. – 41., 44. – 73., 277. – 308., 314. – 340., 344. – 361., 382.
– 407., 434. – 443., 446., 449. – 477., 494. – 509., 512. – 514., 518. –
542., 570. – 581., 584., 587. – 615.)
Izborna:
1. Ambrosi-Ra dić, N. Ur. . Razgovori o nasilju nad djecom. DND Pula,
Gradska k již i a i čitao i a Pula, . 2. Ambrosi-Ra dić, N. Ur. . Razgovori o videomedijskoj ovisnosti. DND
Pula, Gradska k již i a i čitao i a Pula, . 3. Ambrosi-Ra dić, N. i Plavšić, M. Uspješ o stare je, Društvo
psihologa Istre-Istarska župa ija-Sveučilište J. Do rile, Pula, 8. 4. Brajša-Žga e , A. Dijete i obitelj – emocionalni i socijalni razvoj.
Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.
5. Buggle, F. Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2002.
6. Cesar, S. i sur. I aš pravo z ati. CESI, Zagreb
7. Kardum, I. Evolu ija i ljudsko po aša je. Jesenski i Turk, Zagreb,
2003.
8. La ković-Grgin, K. Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici,
uči i. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994.
9. Pečjak, V. Psihologija treće život e do i. IP Prosvjeta, Zagreb, 2001.
Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječ ik. Naklada Slap, Jastrebarsko,
2005.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78924; NK09
Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a
Do . dr. s . Jas i ka Juretić
Studijski programi Progra stje a ja astav ičkih ko pete ija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova 1) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 22P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta
Korelativnost svi kolegiji iz psihologije
Cilj kolegija steći z a ja o os ov i psihološki poteškoća a u djeti jstvu i adolescenciji
Ishodi uče ja
1. opisivati it e oso i e pojedi ih pore ećaja
2. razlikovati spe ifič osti u po aša ju
3. definirati rizič e i zaštit e či e ike u razvoju pore ećaja
4. uputiti roditelje i uče ike a postojeće oguć osti preve ije i tret a a pore ećaja u po aša ju.
Sadržaj kolegija
1. Ko ept or al og i a or al og po aša ja; rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju
2. Defi it paž je / hiperaktiv i pore ećaj 3. Pore ećaji ophođe ja
4. Spe ifič e teškoće uče ja pore ećaji čita ja, pisa ja, poteškoće u uče ju ate atike
5. Strahovi u djetinjstvu
6. Depresija
7. Pore ećaji hra je ja
8. Mentalna retardacija
9. Pore ećaji autistič og spektra
10. Zdravstveno rizič a po aša ja
11. Preve ija i tret a pore ećaja u po aša ju
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je predava ja 1. – 4. 16,5 0,6 0 %
samostalni zadaci 1. – 3. 28 1 70 %
pismeni ispit 1. – 4. 67,5 2,4 30 %
Ukupno 112 4 100 %
Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja):
Dva su samostalna zadatka u sklopu kolegija i to: a aliza slučaja i seminarski rad. Te a a alize slučaja ira se u dogovoru s astav i o za vrije e ko zulta ija. Izrađuje se pre a aput i a koji se alaze u skripti.
Seminarski rad o ič o je te atski je veza uz praktič i rad. Sa ostal i zada i a aliza slučaja i se i arski rad o je juju se a slijedeći ači : 0% = Rad nije predan
% = Rad je izrađe , ali e sadrži potre e ele e te avede e u uputama nastavnika
10% = Rad ima potre e ele e te, ali sadrži roj e pogreške jezič og i didaktič og tipa, izrađe je uz velike
nedostatke u formalnom i estetskom pogledu
% = Rad i a potre e ele e te, o sadrži pogreške u i terpreta iji. 20% = Rad je formalno ispravan, no nema osobnog doprinosa
% = Rad je for al o isprava , i sadrži ele e te oso og dopri osa u interpretaciji
35% - Rad je isprav o izrađe , slijedi pravila i upute, sadrži sve potre e ele e te, ogato je doku e tira i sadrži origi al e ele e te oso e interpretacije te ukazuje a stvar o razu ijeva je oda ra og područja.
Pismeni ispit sastoji se od 25 pita ja višestrukog izbora. Pismeni ispit je
polože ako je postig uti postotak veći od % . Polože i pis e i ispit nije garancija pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva
zbrajanjem svih postotaka:
- a aliza slučaja (max. 35%)
- seminarski rad (max. 35%)
- pismeni ispit (max. 30%).
Preduvjet za izlazak a ispit je polože ispit iz Razvojne psihologije.
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
. Pohađati i i al o % astave. Tolerira se % izosta aka i jih nije potrebno opravdati.
. Izraditi sa ostal e zadatke i predati do rokova koji se određuju tijeko se estra. U sa ostal i zada i a očekuje se da polaznik/
polaznica samostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zadanim primjerima.
. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija. Alternativno stjecanje ECTS-a: u iz i i slučajevi a, ukoliko z og opravdanih razloga polaznik/polaznica nije u oguć osti prisustvovati predava ji a, predviđe i dio ECTS-a , ože steći pisa je eseja a temu koja se bira u dogovoru s nastavnicom a u opsegu koji odgovara
izostancima (1 kartica teksta = 4 sata rada).
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
Davison, G.C., Neale, J.M. Psihologija a or al og doživljava ja i po aša ja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999. (poglavlje 1 (str.6-28); 9
(str. 261-303); 15 (str. 491-523); 16 (525-564).
Izborna:
1. Ambrosi-Ra dić, N. Razvoj pore ećaja hra je ja. Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2004.
. Bašić, J., Ja ković, J. Ur. Rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži. Povjerenstvo Vlade RH za
preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, Zagre , . 3. Davis, H. Pomozimo bolesnoj djeci. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.
4. Davis, R.D., Braun, E.M. Dar disleksije. Alinea, Zagreb, 2001.
. Dulčić, A., Ko dić, Lj., Dje a ošteće a sluha – priruč ik za roditelje i udomitelje. Alinea, Zagreb, 2001.
6. Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko,
2002.
7. Ja ković, J., Bašić, J. Ur. Preve ija pore ećaja u po aša ju dje e i mladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju
pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, Zagre , 2001.
8. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Fla der, G., Vučković, D. Hiperaktivno
dijete. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.
9. Riemann, F. Temeljni oblici straha. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.
Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.
10. Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (poglavlje 2)
11. Žit ik, E., Magli a, T. Bol i nada – Priruč ik za preve iju sui ida mladih. Udruga Mi, Split, 2002.
12. Wenar, Ch. Psihopatologija i psihijatrija doje ačke dobi do
adolescencije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.
Priruč a: 1. Višeos a klasifika ija psihijatrijskih pore ećaja u dje e i
adolescenata. Svjetska zdravstvena organizacija.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78921; NK08
Psihologija uče ja i astave
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositeljica)
Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a
Studijsk program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 22P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Polože ispit iz Razvojne psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz
Psihologije uče ja i astave.
Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Pedagogija, Didaktika, Metodike
Cilj kolegija steći z a ja o os ov i psihološki pro esi a u o razova ju
Ishodi uče ja
1. analizirati bitne psihološke pro ese i o ilježja u o razova ju
2. izraditi praktič e pri jere veza e za psihološke pro ese u obrazovanju
Sadržaj kolegija
1. psihologija nastavnika/nastavnice
2. motivacija
3. kognitivni procesi
4. disciplina
5. asertivnost
6. suradnja s roditeljima
7. kreativnost i darovitost
8. medijska pismenost
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je predava ja 1., 2. 16,5 0,6 0 %
do aća zadaća 1., 2. 14 0,5 70 %
samostalni zadaci 1., 2. 14 0,5 0 %
pismeni ispit 1., 2. 67,5 2,4 30 %
ukupno 112 4 100 %
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:
7 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča
3,5 % ako je odgovor polovič o toča
0 % ako odgovora e a ili ako je u potpu osti ili veći dijelo
etoča . Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se
ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.
Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i
tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni
kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor toča
• 0,5 % ako je odgovor polovič o toča
• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 5
% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati i i al o 50 % nastave. Na nastavi je potrebno aktivno
sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e . Tolerira se
25 % izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Ako polaznik/polaznica
izostane s drugih 25 % astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do definiranog roka.
2. Napisati i predati domaću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je
auče o u zada i pri jeri a. 3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci
uključuju aktiv osti sa ostal og istraživa ja i analiziranja. Obavljanje
zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako zadaci nisu napravljeni
prema uputama, polaznik/ polaznica će ih tre ati doraditi. 4. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.
Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (70. – 84. i 127. – 334.)
Izborna:
1. A drilović, V. Sa ostal o uče je. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.
2. A drilović, V., Čudi a, M. Psihologija uče ja i astave, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
3. Čudi a-O radović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,
razvijanje. Školska k jiga, Zagre , 99 . 4. Grgin, T. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.
5. Olweus, D. Nasilje eđu djeco u školi. Školska k jiga, Zagre , 1998.
6. Rijave , M. i Miljković, D. Pozitivna disciplina u razredu. IEP, Zagreb,
2010.
7. Woolfolk, A. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko,
2007.
8. Zarevski, P. Psihologija pa će ja i uče ja. Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2001.
9. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2000.
10. Zarevski, P. (Ur.). Učitelji za učitelje. IEP d.o.o. Zagreb, 2000.
Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječ ik. Naklada Slap, Jastrebarsko,
2005.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 119036; PK222
Pedagogija
Nastavnica Prof. dr. s . Neve ka Tatković (nositeljica)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 7 Broj sati u
semestru 22P – 0V – 22S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost
Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Didaktka, Opća etodika
Cilj kolegija
usvojiti temeljne pedagogijske pojmove i stjecati kompetencije za
rješava je ko kret ih pedagoških i so ijal ih pitanja u sklopu
jeloživot og uče ja
Ishodi uče ja
1. interpretirati temeljne karakteristike pedagogije kao znanosti i
analizirati njezin odnos prema drugim znanostima
. razlikovati pojedi e vrste/područja odgoja i ko e tirati jihove temeljne odrednice
3. interpretirati strukturu odgojno obrazovnoga pro esa i kritički a alizirati važ ost različitih odgojnih sredina
. uspoređivati teorije/ odele ko u ika ije i a alizirati o like komunikacijskih odnosa u odgojno obrazovnome procesu
5. usporediti značaj i ulogu suvre e oga poi a ja ko pete ija učitelja
. a alizirati fu k iju i z ačaj jeloživot og for al og o razova ja te efor al og i i for al og uče ja
Sadržaj kolegija
1. Pedagogija kao znanost
1.1. Predmet, cilj i zadaci pedagogijske znanosti
1.2. Kratki pregled povijesnog razvoja
1.3. Odnos pedagogije prema drugim znanostima
1.4. Mjesto pedagogije u sustavu znanosti
1.5. Interdisciplinarnost pedagogije
1.6. Struktura pedagogije
1.7. Odnos teorije i prakse
2. Temeljni pojmovi pedagogije
2.1. Odgoj (pojam i vrste odgoja )
2.2. Obrazovanje
2.3. Osposobljavanje/kvalifikacija
2.4. Izobrazba
3. Odgojne sredine – ustanove odgoja
. . I te io al e o itelj, škola
. . Fu k io al e rad e orga iza ije, vrš ja i, rkva i druge
4. Odgojno obrazovna komunikacija
. . Poj ov o određe je ko u ika ije
4.2. Komunikacijski proces
4.3. Teorije/modeli komunikacije
4.4. Oblici kvalitetne odgojno obrazovne komunikacije
4.5. Komunikacija i partnerstvo s roditeljima
5. Kompetencije učitelja u suvremenoj školi . . Što su ko pete ije defi i ije, podjela, razi e
. . Ključ e ko pete ije za društvo z a ja
5.3. Kompetencije učitelja u interakciji s uče iko
. . Poželj e oso i e učitelja
6. Temeljni dokumenti o odgoju i obrazovanju u RH
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P, S 1. – 6. 33 1,2 10 %
seminarski rad 1. – 6. 56 2 40 %
pismeni ispit 1. – 6. 107 3,8 50 %
ukupno 196 7 100 %
Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja): /
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a mora:
1. Pohađati aj a je % astave. Ako izosta e od % od % astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više
od %, uskratit će u/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova.
2. Izraditi i prezentirati seminarski rad na izabranu temu iz širega područja pedagogije.
3. Položiti pis e i ispit.
Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Polaznik/polaznica treba napisati
seminar u zadanome roku. Ako ne riješi o veze do zada oga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija. Rokovi se u ovome kolegiju u
potpu osti poštuju.
Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Muša ović, M., Lukaš, M. . Osnove pedagogije. Rijeka:
Hrvatsko futurološko društvo str. 1-56).
2. Tatković, N., Moči ić, S. . Učitelj za društvo z a ja. Pula:
Sveučilište Jurja Do rile u Puli (str. 43- 104).
. Tatković, N., Diković, M., Štifa ić, M. . Odgoj i o razova je za razvoj da as i sutra. Društve e i ekološke paradig e. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
4. Vujčić, V. . Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju.
Zagre : Hrvatski pedagoško-k jižev i z or. (str. 11-235).
5. Vukasović, A. . Pedagogija. Zagre : HKZ «MI». Izborna:
. Brajša, P. (1995). Seda taj i uspješ e škole. Školske ovi e: Zagre .
. Brata ić, M. 0). Mikropedagogija. Zagre : Školska k jiga
3. Delores, J. (1998). Uče je – blago u nama. Zagreb: Educa.
. Dever ay, B., Garašić, D., Vučić, V. . Odgoj i o razova je za okoliš i održivi razvoj: priruč ik za astav ike i odgajatelje. Zagre : Društvo za unapređiva je odgoja i o razova ja. 5. Glasser, W. (2000). Teorija izbora – nova psihologija osobne slobode.
Zagreb: Alineja.
6. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske odgovor osti: kako s djeteto biti prijatelj (P.E.T.). Zagreb: Tiskara D-GRAF.
7. Gudjons, H. (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa.
8. Haralambos, M. (1989.). Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.
9. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Zagreb: Educa.
. Jurić, V. . Školsko for al o efor al o i i for al o o razova je. U: Previšić, V., Šolja , N., N., Hrvatić, N. ur. , Pedagogija pre a jeloživot o o razova ju i društvu z a ja. -80), Zagreb:
Hrvatsko pedagogijsko društvo. 11. Koni, E., Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.
12. Kyriacou, C. (1998). Te elj a astav a u ijeća. Zagre : Edu a. 13. Lenzen, D. (2002). Vodič za studij z a osti o odgoju. Zagre : Edu a. 14. Mc. Dermott, I., Jago, W. (2007). NLP učitelj. Zagre : Edu a. 15. Morris, D. (1985), Govor tijela. Zagreb: August Cesarec.
16. Muša ović, M., Vasilj, M., Kovačević, S. 010). Vjež e iz didaktike. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. 17. Pease, A. (2008). Velika škola govora tijela. Zagre : Mozaik k jiga. 18. Pivac, J. (1995). Škola u svijetu pro je a. Zagre : I stitut za pedagogijska istraživa ja Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
19. Pivac, J. (2009). Izazovi školi. Zagre : Školska k jiga. 20. Pivac. J.(2000). I ovativ o školo u društvo z a ja. Zagre : Hrvatski pedagoško-k jižev i z or. 21. Reardon, K. K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea
22. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mije jaj o aše škole. Zagre : Edu a. 23. xxx (1999), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski
pedagoško – k jižev i z or.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 118861; PK255
Didaktika
Nastavnica Doc. dr. sc. Mari a Diković (nositeljica)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko petencija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja
hrvatski
Broj ECTS bodova 8 Broj sati u
semestru 22P – 0V – 22S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost
Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija uče ja i astave,
Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Pedagogija, Opća etodika
Cilj kolegija
usvojiti kompetencije za planiranje i programiranje nastavnog procesa u
sklopu nastavnoga plana i programa i kurikuluma za osnovnu i srednju
školu neophodne za uspješ o i ko pete t o poučava je u školskoj i izva školskoj praksi
Ishodi uče ja
1. definirati temeljne pojmove didaktike i karakteristike nastavnoga
procesa, didaktička ačela, etode poučava ja i uče ja i oblike rada
2. sastaviti odgojno-obrazovne ciljeve ovisno o vrsti nastavnoga sata i
o jas iti što su ishodi te pravil o for ulirati ishode uče ja pre a kriteriju ko pleks osti pro esa uče ja
3. kritički a alizirati pro es uče ja i poučava ja u školi te prepoznati koji
glav i či e i i utječu a ovaj pro es s aglasko a ko pete ije uče ika u sklopu i tegrira og poučava ja u kontekstu metoda
poučava ja i uče ja i o lika rada u simulaciji nastavne situacije
4. objasniti temeljne karakteristike kurikuluma i njegove bitne
odrednice
. izraditi jeseč i izved e i astav i pla i progra za os ov u i sred ju školu
6. pravilno formulirati zadatke objektivnoga tipa te sastaviti protokol za
sa o vred ova je postig uća uče ika
Sadržaj kolegija
1. Temelj i poj ovi didaktike: uče je, poučava je, o razova je, astava
. Didaktička ačela 3. Poučava je i pla ira je poučava ja: Taksonomija obrazovnih ciljeva
4. Ciljevi nastave
5. Ishodi uče ja
6. Metode poučava ja i uče ja i njihova primjena u nastavi
7. Oblici rada u nastavi
8. Nastavna sredstva i pomagala. Izvori znanja u nastavi
9. O li i i tegrira og poučava ja: te atski pa o, i tegrira a astav a te a, poj ov a reža ili e tal a apa, i dividual i uče ički projekt, skup i uče ički projekt ili projekt a nastava
10. Artikulacija i etape nastavnoga procesa (makroartikulacija)
11. Nastavni sat – organizacija nastavnoga sata (vrste nastavnih sati) –
dnevna priprema (mikroartikulacija)
12. Pojam kurikuluma i njegove bitne odrednice
13. Planiranje i programiranje u nastavi – pripremanje za nastavnu
godinu, tematsko planiranje i programiranje, dnevno pripremanje
nastave
. Vrste astave: izva učio ička tere ska astava, dopu ska i dodatna nastava
. Vred ova je o razov ih postig uća uče ika u astav i aktivnostima
. Razred o ozračje i školska kultura
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P, S 1. – 6. 33 1,2 10%
samostalan zadatak
(ciljevi nastave i ishodi
uče ja)
2. 25 0,9 10%
seminarski rad (metode
poučava ja i uče ja/ oblici rada)
3. 20 0,7 10%
praktič i rad (izvedbeni
jeseč i astav i pla i program)
4., 5. 30 1,1 10%
praktič i rad ZOT/ sa o vrednovanje)
6. 10 0,3 10%
ispit (pismeni) 1. – 6. 90 3,2 40%
ispit (usmeni) 1. – 6. 16 0,6 10%
ukupno 224 8 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Pohađati najmanje 75% nastave. Ako izostane od 30% od 40%
astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 40%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova. 2. Napisati i predati samostalan zadatak – iljevi astave i ishodi uče ja. 3. Izraditi i predati seminarski rad – metode poučava ja i uče ja i oblici
rada (simulacija nastavne situacije).
4. Izraditi i predati praktič i rad – jeseč i izved e i astav i pla i program.
5. Izraditi i predati praktič i rad – zadaci objektivnog tipa/(samo)
vrednovanje.
Napomena: (vrijedi za obveze 2. – 5.) Polaznik/polaznica treba
napisati/izraditi i predati radove u zadanome roku – deset (10) dana od
uputa za pisa je zadatka/praktič ih radova. Ako e riješi o vezu do
zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija. Zadane rokove u
ovome kolegiju tre a poštivati.
. Položiti pis e i ispit.
. Položiti us e i ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 7.) Polaznik/polaznica se uz literaturu i
predava ja ože pripremati za usmeni ispit koji ima oblik sinteze
sadržaja završ og pis e og ispita, o jaš java je ejas oća, raspravu i produ ljiva ja sadržaja koji isu ajuspješ ije realizira i a završ o pismenom ispitu.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Bog ar, L., Matijević, M. . Didaktika. Zagre : Školska k jiga. 2. Borić, E. . Metodika visokoškolske astave. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Stross ayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku. 3. Ci drić, M., Miljković, D., Strugar, V. . Didaktika i kurikulu . Zagreb: IEP-D2.
4. Marsh, J. C. (1994). Kurikulum. Zagreb: Educa. (Poglavlje: Planiranje i
izrada kurikuluma, 91-152.)
. Previšić, V. ur. . Kurikulu : teorije – metodologija – sadržaj –
struktura. Zagre : Zavod za pedagogiju, Školska k jiga. 6. Tatković, N., Moči ić, S. . Učitelj za društvo z a ja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa. Pula:
Sveučilište Jurja Do rile u Puli. 7. Terhart, E. . Metode poučava ja i uče ja. Zagre : Edu a. Izborna:
. Bašić, S. . O razov i sta dardi – didaktički pristup metodologiji
izrade kurikuluma. U: Previšić, V. ur. , Kurikulu : Teorije –
metodologija – sadržaj – struktura. Zagre : Školska k jiga, -155.
2. Diković, M. . I dividualizira i kurikulu kao pretpostavka uspješ e i tegra ije uče ika s pose i potrebama. Magistra Iadertina,
5(5), 185-200.
3. Diković, M., Lorda ić, D., Si ožić, A. . Il urri olo fo dato sulle competenze attese, Studia Polensia, 4(1), 33-50.
4. Do ović, V. . Školsko ozračje i uči kovitost škole. Zagre : Naklada Slap.
5. Glasser, W. (1994). Kvalitet a škola. Zagre : Edu a
6. Halačev, S. ur. . Udž e ik i virtual o okruže je. Z or ik radova sa znanstveno-struč og skupa. Zagre : Školska k jiga. 7. Hrvatić, N., Piršl.,E. . Kurikulu pedagoške izo raz e učitelja. U: Previšić, V. ur. , Kurikulu : Teorije – metodologija – sadržaj –
struktura. Zagre : Školska k jiga, -412.
8. Jensen, E. (2003). Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu
školu i uspješ o uče je . Zagre : Edu a. 9. Jurčić, M. . Pedagoške ko pete ije suvre e og učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o.
10. Matijević, M. . Evalua ija u astav o kurikulu u škole. U: Previšić, V. ur. , Kurikulu : Teorije – metodologija – sadržaj –
struktura. Zagre : Školska k jiga, -349.
11. Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za
astav ike i uče ike . Zagre : Naklada Ljevak. 12. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.
13. Ni a , E. . Pla ira je astav ih iljeva. Zagre : Školska k jiga. 14. Stoll, L., Fink, D. . Mije jaj o aše škole: Kako u aprijediti djelotvor ost i kvalitetu škola. Zagre : Edu a. Priručna:
. Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće o vez o i sred joškolsko o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
2. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta, Cjelovita kurikularna
reforma. (2016). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
3. Nastav i pla i progra za os ov u školu. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
4. Nastav i pla i progra za sred je škole.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 87025; NK01
Opća etodika
Nastavnica Doc. dr. sc. Marko Lju ešić ositelj)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških kompetencija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 6 Broj sati u
semestru 60P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost Svi obavezni kolegiji Programa stjecanja pedagoških kompetencija
Cilj kolegija Kvalitetno planiranje, programiranje i realiziranje nastavnog procesa iz
pred et og područja pojedi og polaz ika
Ishodi uče ja
1. Definirati predmetnu metodiku odgoja i obrazovanja kao znanost i
njezine ključ e poj ove
2. Pri ije iti didaktičke/ etodičke izvore ovisno o vrsti nastavnoga
sata
3. Kritički a alizirati oviju literaturu, zako e i pravilnike vezane uz
teme odgoja i o razova ja u os ov oj i sred joj školi
4. Izraditi izvedbeni nastavni plan i program (godiš ji
5. Izražavati se u skladu s or a a hrvatskoga sta dard oga jezika poštujući višejezič ost prisut u u sredi a a kao što je Istra
6. Izraditi pripre u za izvođe je astav og sata u skladu sa
suvremenim didaktičko- etodički normama
Sadržaj kolegija
1. Pred et proučava ja, etodologija i iljevi opće etodike. 2. Metodika i njoj srodne znanosti.
3. Suvre e i etodički sustavi dog atsko-reproduktivno,
reproduktivno-eksplikativni, interpretacijsko-a alitički, i tegra ijsko-
korelacijski, problemski, komunikacijski, otvoreni, multimedijski,
timski).
4. Jezič e ko pete ije učitelja/ astav ika sluša je – govorenje –
čita je – pisanje) s osobitim osvrto a višejezič u sredi u.
5. Planiranje i programiranje.
6. Udž e ik. 7. Tipovi nastavnih sati.
8. Nastavnik – poučavatelj. Uče ik – subjekt u nastavi.
9. Katalozi znanja.
10. Pripre a i vođe je projekta. 11. Izva astav e i izva školske aktiv osti. 12. Dnevnik prakse.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je nastave 1. – 6. 45 1,6 25%
samostalan zadatak
(pisana priprema) 1. – 6. 28 1 20%
proučava je struč e i etodičke literature
1. – 6. 42 1,5 25%
ispit (usmeni) 1. – 6. 53 1,9 30%
ukupno 168 6 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Pohađati najmanje 70% nastave. U slučaju opravda og izosta ka više od %, polaznicima će se dodijeliti dodat i zada i.
2. Napisati i predati samostalan zadatak – pisana priprema.
3. Pokazati skriptira o proučava je struč e i etodičke literature - u
dogovoru s nositeljem kolegija.
4. Položiti us e i ispit.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
-
Literatura
Obvezna:
1. Beže , A. . Metodika - z a ost o poučava ju astav og pred eta. Zagre : Školska k jiga.
2. Bog ar, L., Matijević, M. . Didaktika. Zagre : Školska k jiga. 3. Kyria ou, C. . Te elj a astav a u ijeća. Zagre : Edu a. 4. Previšić, V. ur. 07). Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj
– struktura. Zagre : Zavod za pedagogiju, Školska k jiga. 5. Rosa dić, D. . Metodika k jižev og odgoja. Zagre : Školska
knjiga.
6. Terhart, E. . Metode poučava ja i uče ja. Zagre : Edu a. Izborna:
1. Znanstve i i struč i etodički čla i pre a pred et o us jere ju u časopisi a: Metodički obzori, Metodički ogledi, Život i škola, Hrvatski...
2. Ostala literatura prema dogovoru s nositeljem kolegija.
Priručna: . Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te
opće o vez o i sred joškolsko o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
2. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta, Cjelovita kurikularna
reforma. (2016). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
3. Nastav i pla i progra za os ov u školu. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
4. Nastav i pla i progra za sred je škole.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78933; NK17
Školska praksa
Nastavnica
Suradnici
Doc. dr. sc. Mari a Diković (nositeljica)
Mentori struke u znanstveno-nastavnom zvanju
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pte ija
Vrsta kolegija obvezan
Mjesto izvođe ja škola os ov a ili srednja)
Jezik
izvođe ja (drugi jezici)
hrvatski
(talijanski)
Broj ECTS bodova 6 Broj sati u
semestru 0P – 50V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Preduvjet za upis određe je odred a a progra skog studija Programa
stje a ja pedagoških ko pete ija, a za svladavanje školske prakse
odsluša i kolegiji Opća psihologija, Pedagogija, Didaktika i Opća metodika.
Korelativnost
Opća psihologija, Razvoj a psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Pedagogija, Didaktika, Opća etodika
Cilj kolegija stjecati kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavnom procesu i
u školskoj usta ovi
Ishodi uče ja
1. sudjelovati u radu učiteljskog/ astav ičkog vijeća, struč ih aktiva i drugih tijela školske usta ove 2. ostvariti suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom
3. organizirati i provesti aktiv osti u školskoj ustanovi
4. sudjelovati u organizaciji i provedbi aktiv osti u školskoj usta ovi 5. sudjelovati u radu s djecom s posebnim potrebama
6. voditi d ev ik školske prakse
Sadržaj kolegija
1. Sudjelova je u orga iza iji i proved i aktiv osti u školskoj ustanovi.
2. Promatranje nastavnog procesa.
3. A aliza rada učitelja/ astav ika u realizaciji dnevnih poslova.
4. Analiza komunikacije i interakcije: uče ik – učitelj/ astav ik – roditelj.
5. Si tetizira je i kritička i terpreta ija prikuplje ih podataka tijekom
realizacije školske prakse.
6. Vođe je d ev ika školske prakse.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze
Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
hospitiranje na nastavi
(50 školskih sati) 1. – 6. 38 1,4 0%
priprema za hospitiranje 1. – 6. 14 0,5 0%
priprema i provedba
oglednog sata 1. – 6. 14 0,5 50%
vođe je D ev ika školske
prakse 1. – 6. 102 3,6 50%
ukupno 168 6 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Redovito hospitirati na nastavi.
2. Pripremiti se za nastavu na kojoj hospitira.
3. Pripre iti i održati jeda ogled i sat u školi. 4. Voditi D ev ik školske prakse. Napomene:
iz Čla ka 8. Pravil ika o stje a ju pedagoških ko pete ija
Praksu u punom fondu od sati predviđe u detalj im izvedbenim
nastavnim planom i progra o kolegija odrađuju polaz i i, koji e rade u školi ili koji su u školi radili a određe o vrijeme u ukupnom
traja ju kraće od jese a. Polaz i i koji rade u školi ili su radili u školi u zad jih godi a a određe o vrije e u ukup o traja ju duže od tri jese a isu duž i odraditi praksu nego dostavljaju
odgovarajuću potvrdu škole. Navede i polaz i i duž i su uz potvrdu
dostaviti i d ev ik prakse za školskih sati. Polaznici iz stavka . ovog čla ka sa i pro alaze školu u kojoj će obavljati praksu sukladno uputa a voditelja Progra a. Praksa se ože izvoditi i izvan mjesta u kojem se Program izvodi. Praksu je oguće započeti tek po odsluša o kolegiju Opća etodika. Iznimno od stavka . ovog čla ka, u za je u za odrađivanje punog
fo da sati praktič e astave, polaz i i a ože e tor od os o nositelj kolegija odobriti zamjensku literaturu pre a ECTS optereće ju te se a praksu upućuju sa o u traja ju od školskih sati za što su duž i voditi dnevnik prakse.
Nako polože ih svih o vez ih pred eta polaz ik će održati ogledni sat
za što se do iva o je a koja zajed o s d ev iko prakse sači java završ u o je u kolegija Školska praksa. Ogled i sat je astav i sat kojega održava polaz ik Programa, s
uče i i a os ov e ili sred je škole, pred profesoro etodičare određe e struke i pred et i učitelje , od os o nastavnikom te
rav atelje i struč i surad iko iz škole u kojoj se sat realizira. Za ogledni sat, svakom polazniku, imenuje se mentor iz redova
astav ika Sveučilišta u znanstveno- astav o od os o u jet ičko nastavnom zvanju prema struci polaznika. Ogledni sat u pravilu se
održava u jestu izvođe ja Progra a. Upute o o veza a tijeko prakse i održava ju ogled og sata daje
predmetni nastavnik kolegija Opća etodika od os o e tor. Polaz i i a koji rade u os ov i i sred ji škola a s astavo a talijanskom jeziku, Voditelj Progra a ože odo riti pisa je d ev ika prakse, pripreme i održava je ogled og sata a talijanskom jeziku.
Rokovi ispita Ispit ije predviđe .
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za kolegij objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Borić, E. . Metodika visokoškolske astave. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Stross ayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku.
Priručna: . Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te
opće o vez o i sred joškolsko o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
2. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta, Cjelovita kurikularna
reforma. (2016). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
. Nastav i pla i progra za os ov u školu. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
. Nastav i pla i progra za sred je škole.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78920; NK07
Psihologija komuniciranja
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ( ositeljica)
Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a
Studijsk program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Ne postoje preduvjeti za upis ovog kolegija.
Korelativnost svi kolegiji iz psihologije
Cilj kolegija razvijati komunikacijske kompetencije
Ishodi uče ja
1. analizirati komunikacijske poruke
2. razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije
3. prepoznavati smetnje u komunikaciji
Sadržaj kolegija
1. jezik i komunikacija
2. verbalna komunikacija
3. smetnje u komunikaciji
4. ko struktiv o rješava je suko a
5. nenasilna komunikacija
6. neverbalna komunikacija
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je predava ja i vjež i 1. – 3. 11,3 0,4 0 %
do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %
samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %
pismeni ispit 1. – 3. 72,7 2,6 30 %
Ukupno 112 4 100 %
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati i i al o 5 % astave. Tolerira se 5 % izosta aka i jih
nije potrebno opravdati. Ako polaznik/polaznica izostane s 50 %
astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do defi ira og roka. . Napisati i predati do aću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da
polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zada i pri jeri a.
3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci
uključuju aktiv osti sa ostal og istraživa ja i analiziranja. Obavljanje
zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako zadaci nisu napravljeni
prema uputama, polaznik/ polaznica će ih tre ati doraditi. 4. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.
Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Hall, J. A., Knapp, M. L. Neverbalna komunikacija u ljudskoj
interakciji. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. (str.: 3. – 17., 71. – 97.,
109. – 135., 143. – 152., 229. – 296., 347. – 410.)
Izborna:
1. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i
komunikacija). Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.
2. Pečnik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993.
3. Pennington, D. C. Osnove socijalne psihologije (pogl. 9.). Naklada
slap, Jastrebarsko, 2001.
4. Reardon, K. I terperso al a ko u ika ija: gdje se isli susreću.
Alinea, Zagreb, 1998.
5. Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i
ljudska prava, Osijek, 2006.
6. Rot, N. Z akovi i z ače ja: Ver al a i ever al a ko u ika ija.
Beograd: Nolit, 1982.
Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječ ik. Naklada Slap, Jastrebarsko,
2005.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 98302; PK150
Pedagogija dje e s teškoća a u razvoju PDPR
Nastavnik/nastavnica Doc. dr. s . Mirja a Radetić-Paić (nositeljica)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja učio i a Jezik
izvođe ja hrvatski jezik
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost Pedagogija, Razvojna psihologija, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djetinjstvu i adolescenciji
Cilj kolegija
usvojiti osnovne informacije o odgojno-obrazovnoj integraciji djece s
teškoća a u razvoju, o oso itosti a razvoja i spe ifič osti a odgoja i
obrazovanja djece s glasovno-govorno-jezič i teškoća a, dje e ošteće a sluha, dje e ošteće a vida, dje e s i telektual i teškoća a i autiz o , dje e s tjeles o i valid ošću i kro ič i olesti a te dje e s pore ećaji a u po aša ju
Ishodi uče ja
1. prepoz ati a je izraže e teškoće u razvoju kod dje e 2. opisati utjecaj teškoća u razvoju a sposo osti uče ja, čita ja i
pisanja
3. pravil o pri ije iti usvoje e postupke u radu s dje o s teškoća a u razvoju
4. a alizirati oso itosti u po aša ju dje e s teškoćama u razvoju
5. pro ije iti razvoj e pote ijale dje e s teškoća a u razvoju
Sadržaj kolegija
1. Odgojno-obrazovna integracija: razvoj ideje, modeli integracije,
zakonska regulativa.
2. Glasovno-govorno-jezič e teškoće: Uvod u jezič o-govornu
patologiju i norme ured oga razvoja, vrste jezič o – govornih
teškoća artikula ijske teškoće, u a je, rzopletost, pore ećaji glasa, jezič e teškoće, disleksija, disgrafija, diskalkulija . Utje aj jezič o-govor ih teškoća a sposo osti uče ja, čita ja, pisa ja. Postupci u radu s djecom s govorno-jezič i teškoća a.
3. Ošteće ja sluha: Uzroci. Demografski pokazatelji. Klasifikacije.
Psihoso ijal e posljedi e ošteće ja sluha. Pristupi i postup i u radu s dje o ošteće a sluha.
4. Ošteće ja vida: Ošteće je vida-biopsihosocijalni problem. Strukturni
pristup oso a a ošteće a vida. Oso itosti razvoja dje e ošteće og vida. Povijest školstva i so ijal a i tegra ija oso a ošteće a vida.
5. Tjeles a i valid ost i kro ič e bolesti: Definicija i klasifikacija
otoričkih pore ećaja i kro ič ih bolesti. Osobitosti razvoja djece s
otorički pore ećaji a i kro ič i olesti a. Odgojno-
o razov a i tegra ija dje e s otorički pore ećaji a u redov i predškolski i školski sustav.
6. I telektual e teškoće i autiza : Klasič a i suvre e a određe ja intelektual ih teškoća e tal e retarda ije /autiz a, teškoće uče ja i sustavi podrške. Z ačajke razvoja, ediskri i a ijska procjena, postupci podrške vrtić, škola, izva astav i progra i .
7. Pore ećaji u po aša ju: Poja i klasifika ije pore ećaja u po aša ju dje e i ladih. Rizič a po aša ja i pore ećaji u po aša ju. Najčešći o li i pore ećaja u po aša ju dje e i ladih u od osu a okoli u u kojoj se a ifestiraju predškolska usta ova, škola, ... . Od preve ije, ra ih i terve ija do spe ifič ih o lika tretmana.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 5. 11 0,4 10%
aktiv osti učio ič e 1. – 5. 6 0,2 10%
pismeni radovi
(seminarski rad) 1. – 4. 25 0,9 20%
ispit (usmeni) 1. – 5. 70 2,5 60%
ukupno 112 4 100%
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):/
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Redovito prisustvovati na predavanjima odnosno napisati seminarski
rad.
2. Postići očekiva e iljeve i ishode uče ja do izlaska a ispit.
Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu nalaze se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Bašić, J., Koller-Tr ović, N., Uzela , S. ur. : Pore ećaji u po aša ju i rizič a po aša ja: pristupi i poj ov a određe ja. Edukacijsko-reha ilita ijski fakultet Sveučilišta u Zagre u. 2. Blaži, D., Ba ek, LJ. : Pose e jezič e teškoće - uzrok školsko
euspjehu. Revija za reha ilita ijska istraživa ja, , , -190.
3. Bouillet D. : Izazovi i tegrira og odgoja i o razova ja. Školska knjiga. Zagreb.
4. Bradarić-Jo čić, S. : Oso itosti dje e ošteće a sluha. Z or ik radova Na io al og skupa o vjersko odgoju dje e i ladeži s posebnim potrebama "Srcem prema vjeri", Zagreb, 26-33.
. Radetić-Paić, M. : Prilagod e u radu s dje o s teškoća a u radu u odgojno-obrazovnim usta ova a. Sveučilište Jurja Do rile u Puli.
. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M., Zulia i, Đ. : Pore ećaji
edovolj o ko trolira og po aša ja sa psihološkog, so ijal opedagoškog te i for a ijskog i ko u ika ijskog aspekta. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
7. Soldo, N. (1986.): Odgojno-obrazovna integracija djece s tjelesnim
invaliditetom. Savez SIZ-ova odgoja i osnovnog obrazovanja
So ijalističke Repu like Hrvatske. Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu. Savez slijepih Hrvatske. Zagreb. 13-76.
8. Sta čić, V. : Ošteće ja vida. Fakultet za defektologiju. Zagreb.
Izborna:
. Bašić, J., Ferić, M., Kra želić, V. : Od pri ar e preve ije do ranih intervencija.Edukacijsko-reha ilita ijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
. Bašić, J., Ja ković, J. ur. : Rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži. Povjere stvo Vlade Repu like Hrvatske za preve iju pore ećaja u po aša ju i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju. Zagre , -134.
. Bašić, J., Koller-Tr ović, N., Žižak, A. : I tegral a etoda u radu s predškolsko dje o i jihovi roditelji a. Ali ea, Zagre .
. Bradarić-Jo čić, S. : Vizual a per ep ija govora i gluhoća, Hrvatska revija za reha ilita ijska istraživa ja, , . 119-133.
. Bradarić-Jo čić, S. i Ivasović, V. : Sig La guage, Deaf Culture & Bilingual Education. HRF, Zagreb.
6. Galić-Jušić, I. : Dje a s teškoća a u uče ju. Ostvare je, Lekenik.
. Joković-Turalija, I. : Utje aj se zo otoričkih i kognitivno
perceptivnih stimulacija na razvoj tjelesnog koncepta kod djeteta s
cerebralnom paralizom, u: Cerebralna paraliza-multidisciplinarni
pristup; Hrvatski savez udruga ere ral e i dječje paralize, Zagre , -
103.
. Lju ešić, M. ur. : Jezič e teškoće školske dje e, Školske novine, Zagreb. (odabrana poglavlja)
9. Poshokova, I. (2001): Matematika bez suza, Ostvarenje, Lekenik.
10. Poshokova, I. (1999): Razvoj govora i prevencija govornih
pore ećaja, Ostvare je, Lekenik.
Finnie, R. N. (1998): Ilandling the young Cerebral Palsied Child; London.
Prijevod u izda ju Društva i valida ere ral e i dječje paralize Zagre (2000).
Časopisi: Časopis Dijete i društvo. Časopis za pro i a je prava dje e s pose i potrebama.
Časopis «S VAMA», Hrvatska udruga za struč u po oć dje i s pose i potrebama, Zagreb, Ilica 48.
Časopis Hrvatska revija za reha ilita ijska istraživa ja. Edukacijsko-reha ilita ijski fakultet Sveučilišta u Zagre u, Zagre . Časopis Kri i ologija i so ijal a i tegra ija Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveučilišta u Zagre u, Zagre .
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78917; NK05
Pedagogija održi og raz oja
Nastavnica Prof. dr. s . Ne e ka Tatko ić (nositeljica)
Studijski program Program stjecanja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto iz ođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
iz ođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost Pedagogija, Didaktika, Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i
de okratsko građa st o
Cilj kolegija
upoznati temeljne pojmo e pedagogije održi og raz oja, teorije i pedagoške pristupe odgoju i o razo a ju za održi i raz oj te stjecati
ko pete ije koje će se odgo or o koristiti pri djelovanju u skladu s
temeljni odred i a a etike održi osti
Ishodi uče ja
. ide tifi irati opće uzroke i posljedi e epri jere og djelo a ja čo jeka a okoliš i opra da ost u ođe ja ko ep ije održi og raz oja u odgoj i obrazovanje uz analizu di e zije održi osti
. ko e tirati d oz ač ost fe o e a glo aliza ije i prepreke ze alja u raz oju u realiza iji ideje održi osti u odgoju i o razo a ju u kontekstu
aspekata aktualne pedagoške pro le atike održi oga raz oja
3. usporediti temeljne pristupe i ideje o odgoju i o razo a ju za održi i razvoj u svjetskim i hrvatskim dokumentima
. razu jeti i afir irati etiku održi osti u pouča a ju i oso o djelo a ju te ide tifi irati pedagoško-didaktičke di e zije održi og razvoja
5. primjenjivati ICT u pripremanju odgoja i obrazovanja uče ika za
održi i raz oj te jeloži ot o uče je
6. djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst, aktivnosti i
ostale o like rada eza e za održi i raz oj kao dijela kurikulu a te planirati i realizirati projekte na te u održi oga razvoja u odgoju i
obrazovanju
Sadržaj kolegija
. Ko eptual a pita ja održi og raz oja.
. Di e zije održi osti.
. D oz ač ost fe o e a glo aliza ije i održi i raz oj.
. Od ideje do ko epta održi og raz oja. 5. Temeljni dokumenti o održi o raz oju Hr atska i s ijet .
. Desetljeće odgoja i o razo a ja za održi i raz oj.
. Odgoj i o razo a je za održi i raz oj kao odgoj i o razo a je za promjene.
. Pedagoško-didaktičke di e zije održi og raz oja.
. Afir a ija etike održi osti i društ e ih red ota u odgoju i obrazovanju.
. Ko pete ije učitelja/ asta ika za održi i raz oj.
. Projekti a te u održi og raz oja u odgoju i o razo a ju.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i pouča a ja i ači i vrednovanja
Obveze
Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 6. 11 0,4 10 %
prezentacija (istraži ački zadatak)
1., 3., 6. 28 1 40 %
pismeni ispit 1. – 6. 45 1,6 50 %
ukupno 84 3 100 %
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je ji a ja : /
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a mora:
1. Pohađati aj a je % asta e. Ako izosta e od % do % asta e, tre at će iz ršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e iše
od %, uskratit će u/joj se pra o a potpis, ispit i upis odo a. 2. Izraditi prezentaciju (istraži ački zadatak) na izabranu temu.
3. Položiti pis e i ispit.
Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Polaznik/polaznica treba izraditi
istraži ački zadatak u zada o e roku. Ako e riješi o eze do zada oga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija. Rokovi se u ovome kolegiju
u potpu osti poštuju.
Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o ja ljuju se a rež i stra i a a S eučilišta i u ISVU.
Ostale až e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
. Cifrić, I. , Ekološka pis e ost iz eđu kultur e tradi ije i ekološke s akod e i e. So ijal a ekologija, , -421.
. Hr atski sa or , Strategija održi og raz itka Repu like Hrvatske. Zagreb.
. Karlić, I. , D oz ač ost fe o e a glo aliza ije. Istraži a ja, 113 god. 29(1), 87-106.
. Klapa , A., Vr elj, S., Kušić, S. , Cjeloži ot o uče je i održi i razvoj – potreba redizajniranja odgojno-obrazovnih programa. U:
Uzela , V., Vujčić, L. ur. Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, s ezak , Rijeka: Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, -292.
. La , V. , So iološka di e zija odgoja i o razo a ja za održi i raz oj. U: Uzela , V., Vujčić, L. ur. Cjeloži ot o uče je za održivi
raz oj, s ezak , Rijeka: Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, -105.
. Matije ić, M. , Uloga edija u ost ari a ju ilje a jeloži ot og uče ja za održi i raz oj. U: Uzela , V., Vujčić, L. ur.
Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, , Rijeka: Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, -93.
7. Spajić-Vrkaš, V., Striče ić, I., Maleš, D., Matije ić, M. , Pouča ati pra a i slo ode. Zagre : Istraži ačko-obrazovni centar za
ljudska pra a i de okratsko građa st o i Filozofski fakultet S eučilišta u Zagre u. Uloga i il og društ a i e ladi ih orga iza ija u zaštiti i promicanju ljudskih prava: 80-87; Generacije ljudskih prava: 92-96;
O razo a je za ljudska pra a i druga srod a područja: -178)
8. Tatko ić, N. , Traj ost i raz oj ko tekstu izo raže a ja. U: Duh, M. (ur.) Okolje kot edukacijska vrednota, Maribor: Univerza v
Mari oru, Pedagoška fakulteta Mari or; Rakiča RIS D ore , -168.
. Tatko ić, N., Diko ić, M., Štifa ić, M. . Odgoj i o razo a je za razvoj. Društ e e i ekološke paradig e. Pula: S eučilište Jurja Do rile u Puli.
10. Tatko ić, N., Tatko ić, S. , Edu atio for Sustai a le Development in the Context of the Bologna process. In: Popov, N.,
Wolhuter, C., Leutwyler, B., Kysilka, M., Ogunleye, J. (eds), Comparative
Education, Teacher Training, Education Policy and Social Inclusion, vol.
6, Sofia: Bulgarian Comparative Education Society, 147-155.
11. Uzela , V. , Os o e ekološkog odgoja. Zagre : Školske o i e. 12. Uzelac, V. (2002), Obrazova je stude ata za okoliš. Zagre : Hr atski pedagoško-k jiže i z or. Izborna:
. Cifrić, I. , Ekološka pis e ost iz eđu kultur e tradi ije i ekološke s akod e i e. So ijal a ekologija, , -421.
. Cifrić,I. , Okoliš i održi i raz oj. Zagre : Hr atsko so iološko društ o.
. De er a , B., Garešić, V., Vučić, V. , Odgoj i o razo a je za okoliš i održi i raz oj: priruč ik za asta ike i odgajatelje. Zagre : Društ o za u apređi a je odgoja i o razo a ja.
. Diko ić, M. , Postiza je i raz ija je građa ske pis e osti kod uče ika. U: Hoče ar, A., Mažgo , J., Z or ik prispe ko Med arod e z a st e e ko fere e: Opis e ja a je uče k i uče e , pis e ost mladih in odraslih – praša ja, dile e, rešit e, Žale , -21.
. No alić, F. , Rasipa je uduć osti, Zagre , Ali ea
. Pre išić, V. , Glo al e di e zije održi a raz oja u a io al o i školsko kurikulu u,U: Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, s ezak , ur. Uzela , V., Vujčić, L.; Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, 55-65.
7. Spajić-Vrkaš, V. , Europske i tegra ije i o razo a je za de okratsko građa st o u jeloži ot oj perspekti i. U: Pre išić, V., Šolja , N. N., Hr atić, N. ur. , Pedagogija – pre a jeloži ot o o razo a ju i društ u z a ja, Zagre : HPD, -394.
8. Uzela , V., Starče ić, I. , Dje a i okoliš. Rijeka: Ada ić. 9. Uzela , V., Vujičić, L., Bo eta, Ž. ur. , Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, Rijeka: Učiteljski fakultet u Rije i, Z a st e o-struč i skup s eđu arod i sudjelo a je «Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj», Plit i e. . s ezak
10. , Ekologija u odgoju i o razo a ju. Da i A te Starče ića. Z or ik rado a. Gospić: Visoka učiteljska škola.
Časopisi: Natio al geographi http:// . atio algeographi . o / , Eko-re ija Fo d za zaštitu okoliša i e ergetsku uči ko itost, Zagre , Geo .geo. o .hr , Meridija i, Gospodarst o i okoliš, Horizo t i dr.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 118710; PK80
Osnove ICT-a u obrazovanju
Nastavnica Izv. prof. dr. s . Maja Ružić-Baf (nositeljica)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških kompetencija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja
hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost Pedagogija, Didaktika, Opća etodika
Cilj kolegija Usvojiti pojmove i definicije vezane uz uporabu ICT-a u obrazovanju.
Ishodi uče ja
1. pravilno definirati i objasniti pojmove vezane uz osnove ICT u
obrazovanju
2. o jas iti važ ost uporabe ICT-a u obrazovanju
3. kritički a alizirati ICT alate u obrazovanju
4. o jas iti važ ost uporabe ICT-a u obrazovanju
5. primijeniti tehnologijske alate u pro esu uče ja i poučava ja
Sadržaj kolegija
1. Uvod – osnovni pojmovi.
2. Informacijska tehnologija.
3. Komunikacija i informacijska i komunikacijska tehnologija.
4. Obrazovni standardi, okviri.
5. Vrste pismenosti.
. Preze tira je ulti edijal ih sadržaja.
. Pretraživa je i vred ova je i for a ija a i ter etu.
. Virtual e društve e reže i virtual o o razova je.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze
Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 5. 11 0,4 10 %
izrada samostalnog
zadatka 2. – 5. 28 1
40 %
ispit (pismeni/usmeni) 1. – 5. 45 1,6 50 %
ukupno 84 3 100 %
Dodat a pojaš je ja: Pohađa je je astave obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka.
Potrebno je izraditi samostalni zadatak (referat od 5 do 8 kartica teksta s
literaturom i bez osvrta na metodologiju). Napraviti prezentaciju i
zadanu teme prezentirati.
Prema PRAVILNIKU o ocjenjivanju studenata preddiplomskog,
diplo skog, i tegrira og i struč og studija Sveučilišta Jurja Do rile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)
1. „…Uspjeh stude ta za svaki pred et/kolegij izražava se ECTS ljestvicom ocje jiva ja u posto i a od do % pri če u prolazna ocjena na studiju iznosi 50% - 100%.
2. Praće je i o je jiva ja stude ata za svaki pred et/kolegij obavlja se: tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni) s
time da vrednovanje udjela aktivnosti studenata u postotku
o je e do ive e a takav ači defi ira ositelj predmeta/kolegija IPN-o . U to slučaju polaznik ože do iti ocjenu na temelju bodova i uvjeta prikupljenih tijekom nastave
ili pak ože pristupiti završ o ispitu ako želi po oljšati postignutu o je u…“
Ocjenjivanje (prema PRAVILNIKU o ocjenjivanju studenata
preddiplo skog, diplo skog, i tegrira og i struč og studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)).
1. Brojča o a io al a ljestvi a o je jiva je stude ata o avlja se a te elju ko ač og postig uća, od os o z roja o je e
ostvarene tijekom nastave ili ocjene tijekom nastave i ocjene na
završ o ispitu kako slijedi: → – 89 do 100% ocjene,
→ – 76 do 88,9% ocjene,
→ – 63 do 75,9% ocjene,
→ – 50 do 62,9% ocjene.
2. Slovno (europska ljestvica) ocjenjivanje studenata obavlja se na
te elju ko ač og postig uća, od os o z roja o je e ostvare e tijeko astave ili o je e tijeko astave i a završ o ispitu kako slijedi:
→ A – 90 do 100% ocjene,
→ B – 80 do 89,9% ocjene,
→ C – 70 do 79,9% ocjene,
→ D – 60 do 69,9% ocjene,
→ E – 50 do 59,9% ocjene.
Kontaktiranje s nastavnicom:
Ko taktira je s astav i o izva astave odvija se ajčešće u vrije e konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina
kada su polaznici spriječe i drugi studijski o veza a. Svakod ev o dvos jer o ko taktira je o ogućuje se elektro ičko pošto
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Redovito pratiti nastavu.
2. Izraditi samostalni zadatak (pro aći , opisati i izraditi preze ta iju i us e o preze tirati alata za po oć u uče ju i poučava ju).
. Položiti ispit (pismeni/usmeni)
Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
. Ružić-Baf, M. (2014). Osnove informacijske i komunikacijske
tehnologije, skripta.
. Ši ović, V., Ružić-Baf, M. (2013). Suvremeni informacijski sustavi.
Pula: Sveučilište Jurja Do rile u Puli (str. 182-201).
Izborna:
. Lasić Lazić, J., László, M., Boras, D. (2008). I for a ijsko čita je.
Zagreb: Zavod za informacijske studije, Odsjeka za informacijske
znanosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagre u. . Špira e , S., Ba ek Zori a, M. . I for a ijska pis e ost,
Teorijski okviri i polazišta. Zagre : Zavod za i for a ijske studije,
Odsjeka za i for a ijske z a osti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
3. Zbornik radova INFUTURE 2011, Zavod za informacijske studije,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagre u. Mrež e stra i e: 1. Basic Skills,
http://ec.europa.eu/education/policy/school/math_en.htm
2. ICT Edu. Carnet. Web izvor: http://www.carnet.hr/ictedu
3. ISTE standards, www.iste.org
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78919; NK06
Sociologija
Nastavnik
Suradnik
Izv. prof. dr. s . Ful io Šura (nositelj)
Dr. s . Edgar Buršić, poslijedoktorand
Studijski program Program stjecanja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto iz ođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
iz ođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0V
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis.
Korelativnost Sociologija obrazovanja, Opća psihologija, Odgoj i o razo a je za ljudska prava i demokratsko građa st o
Cilj kolegija usvojiti osnovne pojmove, koncepte i najpoznatije paradigme u
sociologiji radi prepoznava ja istih u s akod e o ži otu
Ishodi uče ja
1. definirati osnovne koncepte u sociologiji
2. objasniti različite paradig e u utar so iologije
. uočiti gla e razlike i ko ple e tar osti iz eđu različitih paradig i
. a alizirati društ e u st ar ost pute so ioloških teorija i ko epata
. po ezati teorijske ko epte sa s akod e i društ e i poja a a
Sadržaj kolegija
. Nasta ak i pregled raz oja so iologije: klasič a so iologija, oder a sociologija, suvremena sociologija.
. Gla e so iološke paradig e: fu k io aliza , ko flikt e teorije
arksističke e ero ske , i terak io izam. Dodatno, suvremenije
teorije.
. Metode istraži a ja društ a: aglasak a episte ologiji, razlozi a oda ira određe e etode te učestali pro le i a u istraži a ju društ e ih fe o e a.
. Društ e e ejed akosti. Različite ko ep ije jed akosti. Društ ena
difere ija ija i društ e a stratifikacija. Teorije stratifikacije. Povijesne
promjene obrazaca stratifikacije.
. Religija i društ o.
. Moć i politika u društ u.
7. Rad i dokolica.
8. Kultura.
9. Rod i spol.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i pouča a ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 5. 11 0,4 0%
pismeni radovi 4., 5. 28 1 50%
ispit (usmeni) 1., 2., 3. 45 1,6 100%
ukupno 84 3 100%
Dodat a pojaš jenja (kriteriji ocjenjivanja):
Na usmenom ispitu polaznicima će iti posta lje a tri pita ja te ocijenjena kvaliteta odgovora od 1 do 5. Ispitivanje po
polazniku/polaznici u prosjeku traje 17 minuta.
Kratke upute za realizaciju foto eseja:
S obzirom na to da polaznik/polaznica treba sam izraditi najmanje 10
lastitih fotografija pute kojih će opisati i o jas iti eki društ e i fenomen, tema mora biti obradiva putem vlastitih fotografija. Tekst koji
opisuje i o jaš ja a fotografije ora iti e duži, ali e i kraći, od 2000
riječi. Napomena: tekst ne bi smio biti cjelina za sebe kojemu su
fotografije dekora ija, ego i tre ao iti usko eza za sadržaj fotografija. Fotografije su centralne u eseju.
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Prisustvovati na najmanje 70% nastave. U slučaju eispu ja a ja uvjeta polaznik/polaznica mora iz ršiti dodat e zadatke.
2. Predati foto esej najkasnije 8 dana prije prijavljenoga ispitnog roka. U
suprotonom gubi pravo izlaska na ispitni rok. Ukoliko je potrebno
ispraviti esej, zadnja ispravljena verzija mora biti predana do najkasnije
tjedan dana nakon ispita.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o ja ljuju se a rež i stra i a a S eučilišta (dr. sc. Edgar Buršić i u ISVU.
Ostale až e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
Haralambos, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb,
Hrvatska: Golden Markting. (stranice: 9. – 16., 23. – 38., 97. – 101., 107.
– 109., 111. – 123., 127. – 139., 163. – 181., 186. – 196., 200. – 208.,
216. – 226., 232. – 258., 263. – 288., 431. – 439., 445. – 456., 462. –
470., 480. – 492., 503. – 519., 523. – 532., 537. – 548., 550. – 572., 588.
– 604., 609. – 639., 686. – 717., 737. – 765., 884. – 906., 908. – 910.,
921. – 932., 965. – 974., 981. – 986., 991. – 1014., 1023. – 1027., 1032.
– 1065.)
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78928; NK12
Sociologija odgoja
Nastavnik
Suradnik
Izv. prof. dr. s . Fulvio Šura (nositelj)
Dr. s . Edgar Buršić, poslijedoktorand
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis.
Korelativnost So iologija, Opća psihologija, Odgoj i o razova je za ljudska prava i demokratsko građa stvo
Cilj kolegija
usvojiti osnovne pojmove, koncepte i najpoznatije paradigme u
sociologiji odgoja i obrazovanja radi prepoznavanja u svakodnevnom
radu u odgojnim i obrazovnim institucijama
Ishodi uče ja
1. definirati osnovne koncepte u sociologiji odgoja i obrazovanja
2. uočiti glav e razlike i ko ple e tar osti iz eđu različitih paradig i vezanih za odgoj i obrazovanje
3. primijeniti različite so iološke paradigme u analizi odgoja i
obrazovanja
4. povezati teorijske koncepte sa svakodnevnim fenomenima unutar
odgojnih i obrazovnih institucija
5. prepoz ati utje aj društva a odgoj i obrazovanje te utjecaj odgoja i
o razova ja a društvo
Sadržaj kolegija
1. Nastanak, predmet i zadaci sociologije odgoja i obrazovanja
2. Osnovni pojmovi sociologije odgoja i obrazovanja, odgoj i obrazovanje
kao društve e pojave i jihove uloge u razu ijeva ju društve ih pro esa: so ijaliza ija, kultura, odgoj, o razova je, uče je, etnicitet.
3. Društve o-povijesna uvjetovanost odgojno-obrazovnoga procesa,
društve i od osi i jihov utje aj a odgoj, z a stve o-teh ološki razvoj, globalizacija i odgoj.
4. Teorijske perspektive u sociologiji odgoja i obrazovanja:
fu k io alistička, ko flikt a, i terak io istička, te raz e suvre e e teorije (Javni izbor, itd.).
5. Socijalne pretpostavke odgoja: socijalna struktura i socijalizacija,
stratifikacija i odgoj i obrazovanje (klase, mobilnost), nejednakosti u
obrazovanju (rod, etnicitet, inteligencija), politika i odgoj.
6. Kultura i obrazovanje.
7. Razvojni trendovi sociologije odgoja i obrazovanja i njezina uloga u
suvre e o društvu, suvre e o alter ativ o školstvo.
8. Nove tehnologije i obrazovanje.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 5. 11 0.40 0
pismeni radovi (prikaz) 1., 2., 4. 28 1 50%
ispit (usmeni) 1. – 5. 45 1.60 50%
ukupno 84 3 100%
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Na usmenom ispitu polaz i i a će iti postavlje a tri pita ja te ocijenjena kvaliteta odgovora od 1 do 5. Ispitivanje po
polazniku/polaznici u prosjeku traje 17 minuta.
Upute za izradu prikaza alaze a rež i stra i a a Edgara Buršića. Odnosno, ovdje: http://www.unipu.hr/index.php?id=socedu
Potre o je pridržavati se uputa u potpu osti.
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Prisustvovati na najmanje 70% nastave.
2. Predati prikaz najkasnije 8 dana prije prijavljenoga ispitnog roka. U
suprotonom polaznik/polaznica gubi pravo izlaska na ispitni rok. Ukoliko
je potrebno ispraviti prikaz, zadnja ispravljena verzija mora biti predana
do najkasnije tjedan dana nakon ispita.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta dr. s . Edgar Buršić i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Giddens, A. (2007). Sociologija. Zagreb: Hrvatska. Nakladni zavod
Globus. (XVI. Poglavlje: Obrazovanje, str. 488. – 526.)
2. Haralambos, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb:
Hrvatska. Golden Marketing. (XI. poglavlje: Obrazovanje, str. 737. –
882.)
3. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Integrativna znanost o sustavu
jeloživotnog o razovanja i odgoja. Zagreb: Hrvatska. Znamen. (V.
poglavlje: So iologija jeloživot og o razova ja i odgoja, str. 316. –
371.)
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 88255; NK15
Uvod u filozofiju
Nastavnik Prof. dr. s . Fulvio Šura (nositelj)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis.
Korelativnost Sociologija, Kulturna antropologija, Pedagogija
Cilj kolegija
usvojiti konstituciju filozofije, njezinu povijest i položaj u suvremenoj
kulturi, kao uvod u istinski studij znanosti, studium generale, kao
fundamentalni, pravi uvod u bitak, shvaćen s onu stranu fiktivnog – u
kontekstu razlikova ja prirod ih i društve ih z anosti
Ishodi uče ja
1. objasniti os ov e poj ove iz područja filozofije
2. analizirati bitne osobine filozofskoga pristupa znanju i zbiljnosti
3. kritički usporediti spregu filozofske refleksije spra teh ičkih i društve o-hu a ističkih studija
4. argumentirano raspravljati filozofski ači o raz išlja ja
Sadržaj kolegija
1. Stvar i metoda. Uvod u pojavu.
2. Uvod u filozofiju. Filozofija kao bitni odnos spram bitnog.
3. Prva filozofija. Filozofiranje.
4. Volja. Volja i sloboda.
5. Oslo ođe je. Mišlje je i slo oda.
6. Uvod u filozofiju I: išlje je; produktiv o išlje je; sa oproizvod ja išlje ja.
7. Uvod u filozofiju II: tiši a. 8. Uvod u filozofiju III: filozof; filozofija.
9. Uvod u filozofiju kao uvod u povijest filozofije.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 4. 11 0,4 0 %
pismeni radovi
(seminarski) 1. – 2. 28 1 50 %
ispit (usmeni) 1. – 4. 45 1,6 50 %
ukupno 84 3 100 %
Dodat a pojaš je ja: Polaznici su duž i izraditi se i arski rad si tetski prikaz tematskih
seg e ata iz dopu ske literature te položiti us e i ispit. Na raču alu pisa i rad o iz or oj literaturi tre a predati aj a je tjeda dana prije ispita. Radovi o izbornoj literaturi eće iti zapri lje i a samom ispitu. Bez unaprijed predanoga pisanog rada o izbornoj literaturi
ije oguće pristupiti ispitu. Ista pro edura u vezi radova o iz or oj literaturi vrijedi i za uduće prijavljiva je ispita u ispitnim rokovima.
Što se tiče pisa ja se i arskoga rada (polaznik/polaznica mora odabrati
jedan naslov): Navede je preli i ar i popis koji ože poslužiti kao iz or, ali i kao orije ta ija. Moguće je predložiti i aslov izva popisa – uz
dogovor s nastavnikom.
Upute za pisanje seminarskih radova:
Prezime i ime polaznika/polaznice
Navedite prvo prezi e, z og udućeg a e ed oga razvrstavanja)
- Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto:
Izdavač. Npr. Dahlhaus, C. (2003), Estetika glazbe, Zagreb: Sintagma 2.
Uvod (700- z akova uključujući raz ak = -10 redaka)
- Ukratko o razložiti pred et/te u eseja i razloge iz ora; avesti što je o te i već poz ato; ajaviti ači a koji će te a iti zahvaće a u eseju; opis strukture eseja...
- Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja
(7000- z akova uključujući razmak = 60-80 redaka)
- Prikazati sadržaj pročita oga djela strukturirajući jegove glav e ele e te; diskusija o ključ i argu e ti a koji su navedeni u djelu –
zahvatiti či je i e, ideje i išlje je autora djela; avoditi vlastito išlje je i stavove
- Zaključ e apo e e
(1000- z akova uključujući raz ak = – 15 redaka)
Navesti slič osti i razlike u od osu a autora pročita e studije; avesti što se ože zaključiti iz vlastitoga napisanog teksta; usporedba stavova
iz uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanoga rada; navesti vlastite
prosud e o pročita o djelu. Font: Arial/12; Prored: 1,5
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati astavu.
2. Komentarima i sugestijama aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.
3. Napisati seminarski rad.
4. Položiti završ i us e i ispit.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Anzenbacher, A. , Filozofija. Uvod u filozofiju. Zagre : Školska knjiga.
2. Šura , F. , Gia attista Vi o i „Nova z a ost“: Vicova filozofija
povijesti kao sinteza znanosti i metafizike. Pića : Libar.
Izborna:
1. Brkić, J. ur. (1978), Če u još filozofija? Zagreb: Centar za kulturnu
djelatnost.
2. Despot, B. (1999), Filozofija kao sistem? Zagreb: Hrvatsko filozofsko
društvo.
3. Despot, B. (1995), Filozofiranje?: filozofija u potrazi za samim sobom.
Zagreb: Demetra.
4. Despot, B. (1991), Sitnice. Zagreb: Demetra.
5. Despot, B. (2008), Vidokrug apsoluta: prilog indiskutabilnoj
diagnostici nihilizma. Zagreb: Demetra.
6. Gadamer, H-G. (1997), Nasljeđe Europe. Zagreb: Matica hrvatska.
7. Habermas, J. (1988), Filozofski diskurs moderne. Zagreb: Globus.
8. Heidegger, M. (1996), Kraj filozofije i zadaća išlje ja. Zagreb:
Naprijed.
9. Horkheimer, M., Adorno, Th., Čači ović-Puhovski, N. (1974),
Dijalektika prosvjetiteljstva. Sarajevo: Veseli Masleša.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 87003; NKFIL
Filozofija odgoja i obrazovanja
Nastavnik Prof. dr. s . Fulvio Šura (nositelj)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja
hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost Pedagogija, Sociologija, Sociologija odgoja
Cilj kolegija
usvojiti filozofsku problematiku odgoja i obrazovanja od antike do
danas te filozofsko u ijeće pro išlja ja kao bitne pretpostavke
kritičkoga išlje ja oder oga pojedinca u svom produktivnom
povezivanju pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja
u odgojno či u
Ishodi uče ja
. o jas iti os ov e poj ove iz područja filozofije, pose o filozofije odgoja, a radi osposobljavanja za valjano oblikovanje pojmova i sudova,
te prepoz ava ja i do oše ja valja ih zaključaka
2. analizirati bitne osobine filozofskoga pristupa znanju i zbiljnosti kako
i se razvilo kritičko išlje je kao os ov o sredstvo odgoj oga posredovanja
. kritički usporediti spregu filozofske refleksije spra teh ičkih i društve o-hu a ističkih studija radi kritičkoga od osa pre a znanstvenom znanju
4. argumentirano raspravljati na filozofski ači radi kritičkoga pro išlja ja o poj u odgoja
Sadržaj kolegija
1. Uvod u filozofiju: pojam filozofije, izvori filozofiranja, osnovni
filozofijski problemi i pojmovi, mjesto filozofije odgoja u filozofiji.
. Pokušaj razgra iče ja filozofije u od osu a religiju, z a ost i umjetnost (s posebnim obzirom na mjesto filozofije odgoja i obrazovanja
u filozofiji i u od osu a druga područja . 3. Izvorno ljudsko iskustvo kao temelj filozofske komunikacije.
4. Kako su filozofi tu ačili treću di e ziju stvar osti. 5. Druga dimenzija stvarnosti.
6. LIMES: gra ič a situa ija. 7. Svijet kao labirint.
8. Prva dimenzija stvarnosti.
. Četiri tipa kultur ih iviliza ija. . Uloga filozofije u određe ju poj a odgoja i odgojne prakse u svijetu
nihilizma.
11. Povijesno-pro le ski pregled ajvaž ijih odgoj ih teorija.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 4. 11 0,4 20 %
izrada samostalnog
zadatka 1., 3., 4. 28 1
30 %
ispit (pismeni/usmeni) 1. – 4. 45 1,6 50 %
ukupno 84 3 100 %
Dodat a pojaš je ja: Na raču alu pisa i rad o iz or oj literaturi tre a predati aj a je tjeda dana prije ispita. Radovi o izbornoj literaturi eće iti zapri lje i a samom ispitu. Bez unaprijed predanoga pisanog rada o izbornoj literaturi
ije oguće pristupiti ispitu. Ista pro edura u vezi radova o iz or oj literaturi vrijedi i za uduće prijavljiva je ispita u raspisa i ispit i rokovima.
U okviru se i ara: pro išlja je odgoja u ko tekstu te elj ih filozofijskih problema kao:
Diverge t o išlje je. Rasprava o poj u čovjek. Rasprava o pojmu svijet.
Rasprava o pojmu priroda.
Rasprava o pojmu istina.
Rasprava o pojmu dobro.
Rasprava o pojmu sloboda.
Rasprava o pojmu pravedno.
Rasprava o pojmu lijepo.
Rasprava o ulozi discipline u odgoju.
Rasprava o odnosu odgoja i obrazovanja.
Rasprava o ulozi ideologije u odgoju.
Upute za pisanje radova o izbornoj literaturi:
Prezime i ime polaznika/polaznice
Navedite prvo prezi e, z og udućeg a e ed og razvrstava ja - Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto:
Izdavač. Npr. Dahlhaus, C. (2003), Estetika glazbe, Zagreb: Sintagma 2.
Uvod (700- z akova uključujući raz ak = -10 redaka)
- Ukratko o razložiti pred et/te u se i ara i razloge iz ora; avesti što je o te i već poz ato; ajaviti ači a koji će te a iti zahvaće a u eseju; opis strukture eseja...
- Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja
(7000-9000 znakova uključujući raz ak = 6 -80 redaka)
- Prikazati sadržaj pročita oga djela strukturirajući jegove glav e ele e te; diskusija o ključ i argu e ti a koji su avede i u djelu –
zahvatiti či je i e, ideje i išlje je autora djela; avoditi vlastito išlje je i stavove
- Zaključ e apo e e
(1000- z akova uključujući raz ak = -15 redaka)
Navesti slič osti i razlike u od osu a autora pročita e studije; avesti što se ože zaključiti iz vlastitoga napisanog teksta; usporedba stavova
iz uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanoga rada; navesti vlastite
prosud e o pročita o djelu. Font: Arial/12; Prored: 1,5
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
. Pohađati astavu. 2. Komentarima i sugestijama aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.
. Napisati se i arski rad i us e o ga izložiti tijeko us e oga ispita.
. Položiti završ i us e i ispit.
Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
. Polić, M. , K filozofiji odgoja. Zagre : Z a e i I stitut za pedagogijska istraživa ja. str. - , ili Polić, M. , Filozofija odgoja. Elektro ički priruč ik. Zagre : Radio i a Polić. (http://www.radionicapolic.hr/filozofija)
Izborna:
1. Šura , F. , Uvod u Vi ovu filozofiju iz F. Šura , Giambattista
Vi o i „Nova z a ost“, Pića : Li ar. 2. Watts, A. W. Mudrost nesigurnosti. Knjiga on-line:
http://knjigeonline.com/mudrost-nesigurnosti-alan-w-watts/
Priručna: 1. Anzenbacher, A. (1992), Filozofija. Uvod u filozofiju. Zagre : Školska knjiga.
2. Kalin, B. (2009), Povijest filozofije. Zagre : Školska k jiga.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78931; NK15
Odgoj i o razova je za ljudska prava i de okratsko građa stvo
Nastavnica Doc. dr. sc. Mari a Diković (nositeljica)
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Preduvjet za upis određe je odredbama programskog studija, a
preduvjet za svladavanje kolegija jesu steče e ko pete ije iz područja psihologije, pedagogije, sociologije, antropologije i drugih srodnih
područja.
Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija uče ja i astave, Pedagogija, Didaktika, Pedagogija održivog razvoja, So iologija odgoja
Cilj kolegija
usvojiti potre e ko pete ije za građa sko djelova je te elje o a ačeli a ljudskih prava, ediskri i a ije, kultur og pluralizma i
vladavi e prava u sklopu jeloživot og uče ja kako i se polaznici/polaznice što uči kovitije pripre ili i osposo ili za i for ira e, aktiv e i odgovor e građa e društva
Ishodi uče ja
1. upotrije iti te elj e poj ove iz područja demokracije, vladavine
prava, ljudskih prava te kulture i eđukultural ih od osa u
svakod ev o životu, a pose o u školsko okruže ju . kritički a alizirati it a o ilježja ljudskih prava te ajz ačaj ije
generacije ljudskih prava
. o jas iti važ ost i eđuso u uvjetovanost europskog i hrvatskog
ko teksta za razvoj aktiv og/odgovor og/de okratskog građa stva kao i temeljne hrvatske i europske dokumente iz područja ljudskih prava i odgoja i obrazova ja za de okratsko građa stvo
4. analizirati temeljne elemente (cilj, svrhu, ishode, strukturu)
kurikulu a građa skog odgoja i o razova ja te kritički raspravljati o jegovoj i ple e ta iji u škola a
5. osmisliti radionicu iz odgoja i obrazovanja za ljudska prava ili drugog
srod og područja
. pri ije iti steče e ko pete ije u aktivnostima radi promicanja
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgoja i obrazovanja za
de okratsko građa stvo u školsko okruže ju, lokal oj zajed i i i društvu u jeli i, od os o radi aktiv og djelova ja u očuva ju i promicanju ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i stabilnosti
Sadržaj kolegija
1. Uvod u ljudska prava i u odgoj i obrazovanje za ljudska prava i
de okratsko građa stvo. . Bit a o ilježja, podjele i ge era ije ljudskih prava.
. Razvoj eđu arod ih s jer i a i progra a u odgoju i obrazovanju za
ljudska prava.
. Odgoj i o razova je za ljudska prava i druga srod a područja.
. Uče je za de okratsko građa stvo.
. Struktura i fu k ije građa skoga društva.
. Potre a i ači i političkoga i društve oga sudjelova ja građa a u demokratsko društvu.
. Kurikulu građa skog odgoja i o razova ja. 9. Ko pete ije učitelja i uče ika u odgoju i o razova ju za ljudska prava i de okratsko građa stvo.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze
Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je P 1. – 6. 11 0,4 20%
seminarski rad
(istraživa je) 2., 3. 28 1 20%
aktivnosti (radionica) 4. – 6. 20 0,7 30%
ispit (pismeni) 1. – 6. 53 1,9 30%
ukupno 112 4 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
. Pohađati aj a je % nastave. Ako izostane od 55% do 60%
astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 60%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova.
. Istražiti, napisati i predati rad o jednom pravu iz područja ljudskih prava odnosno iz generacija ljudskih prava.
3. Osmisliti i predati radionicu iz odgoja i obrazovanja za ljudska prava ili
drugog srodnog područja. Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.) Polaznik/polaznica treba napisati
seminarski rad i osmisliti i predati radionicu u roku od osam (8) dana od
davanja uputa za izradu istih. Ako e riješi o vezu do zada oga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Zadane
rokove u ovo e kolegiju tre a poštivati.
. Položiti pis e i ispit.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
. Dürr, K., Spajić-Vrkaš, V., Ferreira Marti s, I. . Uče je za de okratsko građa stvo u Europi. Zagre : Ce tar za istraživa je, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i
de okratsko građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagre u. . Spajić-Vrkaš, V. . Z a , raz išlja , sudjeluje : projekt. Novo
do a ljudskih prava i de okra ije u škola a: eksperi e tal a proved a kurikulu a građa skog odgoja i o razova ja: istraživački izvještaj. Zagre : Mreža ladih Hrvatske. Poglavlja: „Stvara je građa a odgoje i o razova je , - .; Osvrt a rezultate istraživa ja, 147- .; Diskusija i zaključ i, -177.; Preporuke, 178-179.)
. Spajić-Vrkaš, V. . Ne oć građa skog odgoja i o razova ja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i
Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko
građa stvo Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagre u. 4. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, M. . Poučavati prava i slo ode. Priruč ik za učitelje os ov e škole. Zagre : Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko
građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagre u. Poglavlja: Što su ljudska prava? 15- .; Bit a o ilježja i podjele ljudskih prava, -106.;
Obrazovanje za ljudska prava, 121-135.; Obrazovanje za ljudska prava i
druga srod a područja, - .; Učitelj i o razova je za ljudska prava, 193-198.)
. Tatković, N., Diković, M., Štifa ić, M. . Odgoj i o razova je za razvoj da as i sutra. Ekološke i društve e paradig e. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Izborna:
. Asso iazio e So ietà I for azio e. . Rapporto sui diritti globali. Milano: Casa editrice Ediesse.
2. Batarelo, I., Čulig, B., Novak, J., Reškova , T., Spajić-Vrkaš, V. . De okra ija i ljudska prava u OŠ: Teorija i praksa. Zagre : Ce tar za ljudska prava.
3. De Benoist, A. (2004). Oltre i diritti dell' uomo: per difendere le
libertà. Ro a: Setti o Sigillo. . Diković, M. . Hrvaška izo raževal a politika v ko tekstu vzgoje
i izo raževa ja za državlja stvo. Sodo a pedagogika, , -207.
. Diković, M. . Odgoj i o razova je za građa stvo kao sastav i a zaštite ljudskih prava. Tabula 8, 112-123.
. Diković, M. . Osposo ljava je astav ika za pro i a je i provođe je odgoja i o razova ja za građa stvo. Život i škola, , 2/2011, 11-24.
. Diković, M. . I ter ulturalis , Hu a Rights a d Citize ship i Compulsory Edu atio i the South Easter Europe. U: Bartulović, M., Bash, L., Spajić-Vrkaš, V. ured i i , IAIE Zagre : U ity a d disunity, connections and separations: intercultural education as a
movement for promoting multiple identities, social inclusion and
transformation, Conference proceedings. Zagreb: Interkultura / IAIE,
247-258.
. Diković, M., Piršl, E. . I terkulturaliza , ljudska prava i građa stvo u i i ijal o o razova ju astav ika. U: Hrvatić, N., Luke da, A., Pavlović, S., Spajić-Vrkaš, V., Vasilj, M. (urednici),
Pedagogija, o razova je i astava, Z or ik radova . eđu arod e znanstvene konferencije, Mostar, 21. - . ožujka ., Mostar: Fakultet prirodoslovno- ate atičkih i odgoj ih z a osti Sveučilišta u Mostaru, 195-203.
9. European Commission. (2012). Citizenship Education at School in
Europe. Brussels: Eurydice European Unit.
. Piršl, E. . Cooperatio of S hools a d NGOs i I ter ultural Education. http://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd-Sem-Report_ENG.htm
. Piršl, E. . Diversità ulturale e diritti u a i ei progra i s olasti i, i : A rosi Ra dić, N., Deghe ghi-Olujić, E., Pederza i, G., S otti Jurić, R. ed. Argo e ti e didatti he a o fro to. Pola: Atti del
Corso di aggiornamento e perfezionamento per docenti di Italiano, 229-
244.
. Piršl, E., Marušić-Šti a , O., Pokraja – Bulian, A. (2007). The
attitudes of students and teachers towards civic education and human
rights. Metodički o zori, , , -34.
. Sa lić, M. . I terkulturaliza u astavi. Zagre : Naklada Ljevak.
. Spajić-Vrkaš, V. . Odgoj i o razova je za de okratsko građa stvo u Hrvatskoj – izvješće. Zagre : Ce tar za istraživa je, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i
de okratsko građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
. Spajić-Vrkaš, V., Božić, J., Piršl, E. . Proje t Edu atio for Democratic Citizenship: From Policy to Effective Practice Through
Quality Assurance (EDC-QA Project). Stocktaking in Southeast Europe –
Country Report: Croatia. Zagreb: Research and Training Centre for
Human Rights and Democratic Citizenship and Faculty of Philosophy
University of Zagreb.
Priručna: . Kurikulu građa skog odgoja i o razova ja. . Zagre :
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za odgoj i
obrazovanje.
. Progra eđupred et ih i i terdis ipli ar ih sadržaja građa skog odgoja i o razova ja za os ov e i sred je škole. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
. Na io al i Kurikulu eđupred et ih te a – Građa ski odgoj i obrazovanje, Cjelovita kurikularna reforma – Ra i i predškolski, os ov oškolski i sred joškolski odgoj i o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
. Spajić-Vrkaš, V. . Te elj i eđu arod i doku e ti iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Zagreb: Vlada Republike
Hrvatske.
. Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. . O razova je za ljudska prava i de okra iju: I terdis ipli ar i rječ ik. Zagre : Hrvatska ko isija za UNESCO i Projekt „O razova je za ir i ljudska prava za hrvatske
os ov e škole .
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 98303; PK151
Kultura govorenja i pisanja
Nastavnica Iz . prof. dr. s . Blaže ka Marti o ić (nositeljica)
Dr. sc. Va essa Vitko ić Marčeta, poslijedokt.
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto iz ođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
iz ođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Predz a ja koja se očekuju u skladu su s gi azijski progra o asta e hr atskoga jezika s aglasko a pis e o izraža a je i
pravopisna pravila). Stje a je spe ifič ih i općih ko pete ija o oga kolegija o oguća a te elj o poz a a je pis e og i us e og izraža a ja.
Korelativnost Kolegij korelira s ostalim kolegijima s Programa u segmentu
primjenjivosti u pisanoj i govorenoj praksi.
Cilj kolegija
ovladati osnovama kulture govorenja i pisanja, s naglaskom na kulturu
pisa ja, a u s e u se raza ire i stje a je općih i stru e tal ih, interpersonalnih, sistemskih i spe ifič ih ko pete ija
Ishodi uče ja
1. služiti se or ati i priruč i i a i a alizirati ih
. produ irati ortografski i gra atički korekt e teksto e
3. producirati govor ortoepski korektno
. a alizirati dopušte a odstupa ja od or â s o ziro a funkcionalne stilove.
Sadržaj kolegija
. Te elj i jezikoslo i poj o i. Li g ističke dis ipline.
. Prostor a i društ e a jezič a raz olikost.
. Glaso i hr atskoga k jiže og jezika. Glaso e pro je e.
. Grafe ski susta hr atskoga k jiže oga jezika. 5. Ortografija i orografska norma.
6. Ortoepija i ortoepska norma.
. Najčešće d oj e gra atičke i leksičke or e.
. Pra opis e, gra atičke, leksičke i pra ogo or e jež e. 9. Metodologija znanstvenoga rada.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i pouča a ja i ači i vrednovanja
Obveze
Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u ocjeni
(%)
pohađanje P 1. – 5. 11 0,4 10 %
prezentacija (istraži ački zadatak)
1. – 5. 28 1 40 %
(20 % + 20 %)
pismeni ispit 1., 3., 4. 45 1,6 50 %
ukupno 84 3 100 %
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je ji a ja : Pohađa je je asta e o ez o. Tolerira se % izostanaka i njih nije
potre o opra dati. Polaz i i koji izosta u iše od % do i aju dopunski zadatak (pisanje referata na zadanu temu) da bi mogli
pristupiti ispitu.
Seminarski rad (pismeni) ocjenjuje se ovako:
0 % = Rad nije napisan.
4 % = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
% = Rad zado olja a for al e kriterije, ali su uoče i eći edostat i a sadržaj o pla u.
% = Rad zado olja a for al o, ali ije pro ede o istraži a je. % = Rad zado olja a for al o i sadržaj o, ali su uoče i edostat i u
a alizi istraži a ja. % = Rad je is rpa , gra atički i pra opis o toča .
Ocjenjivanje izlaganja seminarskoga rada:
0 % = Rad nije usmeno prezentiran.
% = Rad je pročita . % = Rad je djelo ič o pročita i epripre lje .
% = Rad ije pročita , ali su uoče i eći edostatci u usmenom
izlaganju.
% = Izlaga je je do ro pripre lje o, ali su uoče e a je pra ogo or e pogreške. 20 % = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Pis e i se ispit o je juje a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnom postotku – 1 %):
% i a je toč ih odgo ora = % o je e od 51 % do 60 % = do 10 % ocjene
od 61 % do 70 % = do 20 % ocjene
od 71 % do 80 % = do 30 % ocjene
od 81 % do 90 % = do 40 % ocjene
od 91 % do 100 % = do 50 % ocjene
Ko ač a je o je a z ir s ih elemenata:
5 (izvrstan) = 89 – 100 % ocjene
4 (vrlo dobar) = 76 – 88,9 % ocjene
3 (dobar) = 63 – 75,9 % ocjene
2 (dovoljan) = 50 – 62,9 % ocjene.
Studentske obveze
Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a mora:
. Pohađati asta u.
. Napisati se i arski rad i izložiti ga.
. Položiti pis e i ispit.
Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o ja ljuju se a rež i stra i a a S eučilišta i u ISVU.
Ostale až e či je i e vezane uz kolegij
Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju. Akade ska čestitost
Polaz i i su duž i pošti ati ačela akade ske čestitosti koja su
regulira a Etički kodekso S eučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: .u ipu.hr . Diskusije često ode do suko a
išlje ja. Teško je iz jeći eslaga ja oko te a o koji a oso e i aju
s aža sta . Na preda a ju potre o je posta iti granice prihvatljivoga i
eprih atlji oga po aša ja, a eke od jih su: . S atko i a pra o da u se o raća s pošto a je . . S atko i a pra o da ga se sasluša ez prekida ja. . S atko i a pra o osjećati se sigur i .
4. Nitko nema pravo uznemiravati druge u predavaonici.
Kontaktiranje s nastavnicom:
Ko taktira je s asta i o iz a asta e od ija se ajčešće u rije e konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina
kada su polaz i i spriječe i drugi studijski o eza a. S akodnevno
d os jer o ko taktira je o ogućuje se elektro ičko pošto , a po re e o jed os jer o it će a e-uče ju.
Informiranje o kolegiju:
Materijali za predavanja objavljuju se na e-uče ju.
Pismeni radovi:
Polaz ik je duža apisati se i arski rad te ga do prijave ispita predati
u pisa o e o liku pisa o raču alo , Ti es Ne Ro a ili Arial, eliči o slo a , s proredo , , eu eza o, ez plastič ih o ota.
Potre o se, također, ko zultirati s oditelje kolegija oko literature i ostalih pitanja eza ih uz o liko a je rada. Gra atička i pra opis a toč ost u jet su za poziti u o je u rada. Plagijat preze tira je tuđega rada kao s ojega eće se tolerirati. S aki rad ora sadrža ati: aslo u stra i u a o a sadrži: i e s eušilišta, progra a – na vrhu; ime i
prezime polaznika/polaznice i naslov seminarskoga rada – u sredini;
JMBAG, smjer, kolegij, ime i prezime mentora, mjesto i datum kada je
napisan rad – a d u , sadržaj, u od, razradu koja se slo od o aslo ljuje , zaključak, popis literature. O liko a je se rada također
ocjenjuje.
Literatura
Obvezna:
. A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihalje ić: Nor ati ost i išefu k io al ost u hr atsko e sta dard o jeziku, Hr atska
s eučiliš a aklada, Zagre , . . S. Težak, S. Ba ić: Gra atika hr atskoga jezika, ŠK, Zagre , .
(Ili neka druga suvremena gramatika)
Pravopis po izboru
Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
V. A ić, J. Silić: Pra opis hr atskoga jezika, NL i ŠK, Zagre , . S. Ba ić, B. Fi ka, M. Moguš: Hr atski pra opis, ŠK, Zagre , .
Izborna:
Popis koji slijedi i for ativ oga je karaktera jer je dijelo sadržaja kolegija poz ava je literature o sta dard ojezič i pita ji a. Odreda se radi o jezič i priruč ici a koji su, dakako, priruč ička literatura koja ože po oći i u ostali jezič i pita ji a veza i a za Progra opće ito.
Popis hrvatskih pravopisa, gramatika i rječ ika: www.hrvatskiplus.org
PRAVOPISI
S. Bat ožić, B. Ra ilo ić, J. Silić: Hr atski raču al i pra opis, MH, Zagreb, 1996.
S. Ba ić, S. Ha , M. Moguš: Hr atski školski pra opis, ŠK, Zagre , . L. Baduri a, I. Marko ić, K. Mića o ić: Hr atski pra opis, Mati a hrvatska, 2007.
Pra opis i priruč ik, ur. Lj. Jojić, No i Li er-Jutarnji list, Zagreb, 2004.
M. Ču rić, M. Bar aroša-Šikić: Praktič i školski pra opis, ŠK, Zagre , 2001.
S. Ba ić, M. Moguš: Hr atski pra opis, ŠK, Zagre , .
GRAMATIKE
S. Ba ić i dr.: Po ijes i pregled, glaso i i o li i hr atskoga k jiže og jezika, HAZU – Globus, Zagreb, 1991.
S. Ba ić i dr.: Glaso i i o li i hr atskoga k jiže oga jezika, NZ Glo us, Zagreb, 2007.
S. Babić: T or a riječi u hr atsko k jiže o jeziku. HAZU - Globus,
Zagreb, 1991.
E. Barić i dr.: Hr atska gra atika, ŠK, Zagre , . R. Katičić: Si taksa hr atskoga k jiže og jezika, NZ Glogus – HAZU,
Zagreb, 2002.
S. Vukušić, I. Zoričić, M. Grasselli-Vukušić: Naglasak u hr atsko e k jiže o jeziku, NZ Glo us, Zagre , . J. Silić, I. Pra jko ić: Gra atika hr atskoga jezika, Školska k jiga, Zagreb, 2005.
D. Raguž: Praktič a hr atska gra atika, Medi i ska aklada, Zagre , 1990.
RJEČNICI V. A ić: Rječ ik hr atskoga jezika, NL, Zagre , . V. A ić, I. Goldstei : Rječ ik stra ih riječi, No i Li er, Zagre , . J. Be ešić: Rječ ik hr atskoga k jiže og jezika od preporoda do I. G. Ko ačića, Zagre , . V. Brod jak: Razliko i rječ ik srpskog i hr atskog jezika, ŠN, Zagre ,
. ili Rječ ik razlika iz eđu hr atskoga ili srpskoga jezika, ŠN, Zagreb, 1992.
I. Esih, Tur iz i. Rječ ik turskih, arapskih i perzijskih riječi u hr atsko k jiže o jeziku i pučko go oru, Zagre . Hrvatski enciklopedijski rječ ik ur. R. Mataso ić i Lj. Jojić , NL, Zagre , 2002.
A. Gluhak: Hr atski eti ološki rječ ik, A. Cesare , Zagre , . Grupa autora: Rječ ik o ih riječi, Mi er a, Zagre , . B. Klaić: Rječ ik stra ih riječi, Naklad i za od MH, Zagre , 1990.
J. Matešić: Frazeološki rječ ik hr atskoga ili srpskog jezika, Zagre , 1982.
Rječ ik hr atskoga jezika ur. J. Šo je , Leksikografski za od «Mirosla Krleža», ŠK, Zagre , . Rječ ik hr atskoga ili srpskoga jezika, K jiga – 23, JAZU, Zagreb, 1880.
– 1976.
T. Sa ljak: Rječ ik šatro ačkog go ora, Glo us, Zagre , . R. Si eo : E iklopedisjki rječ ik li g ističkih azi a, I A – O), II (P – Ž , MH, Zagreb, 1969.
K. Spalati : Peterojezič i rječ ik europeiza a, Zagre , . J. Šetka, Hr atska kršća ska ter i ologija, Split, . M. Ši u dić: Rječ ik su iš ih tuđi a u hr atsko e jeziku B. Šulek: Hr atsko- je ačko-talija ski rječ ik z a st e og azi lja, I A-
N), II (O- Ž , Zagre , – 1875., pretisak Globus, Zagreb, 1990.
F. Tanocki: Rječ ik rod i skih azi a, Osijek, . R. Vido ić, Po orski rječ ik, Split, . Veliki rječ ik hr atskoga sta dard og jezika, Školska k jiga, Zagre , 2015.
Neki d ojezič i rječ i i: J. Be ešić: Hr atsko-poljski rječ ik, Zagre . Ž. Bujas: Hr atsko-e gleski rječ ik, Zagre . J. Da re, M. Dea o ić, R. Mai er: Hr atsko-fra uski rječ ik, Zagre 1996. (pretisak)
M. Dea o ić, J. Jer ej: Hr atsko-talija ski rječ ik, Zagre , . R. Uhlik: Srpskohrvatsko- iga ski reč ik Ro a e ala a , S jetlost, Sarajevo, 1947.
SAVJETNICI
N. A drić: Bra ič jezika hr atskoga, .; Pretisak: Zagre . S. Ba ić: Hr atska jezikoslo a čita ka, Glo us, Zagre , . S. Ba ić: Hr atska jezikoslo a pre ja, NZ Glo us, Zagre , . S. Ba ić: Hr atski jučer i da as, ŠN, Zagre , . S. Ba ić: Hr atski jezik u političko rtlogu, . S. Ba ić: Hr a ja hr atskoga, Školska k jiga, Zagre , . D. Brozo ić: Pr o li e jed i e, Vije a , Mati a hr atska, . J. Duj ušić: A ti ar arus hr atskoga jezika pripre ila T. Piškorić , Pergamena, Zagreb, 2008.
Go ori o hr atski, Jezič i sa jeti u izda ju Hr atskoga radija , Naprijed, Zagreb, 1997.
L. Hudeček, M. Mihalje ić: Jezik edija, pu li istički fu k io al i stil, Hr atska s eučiliš a aklada, Zagre , . Institut za hr atski jezik i jezikoslo lje skupi a autora . Hr atski jezič i savjetnik, Pergamena – Školske o i e, Zagre , . Lj. Jo ke: K jiže i jezik u teoriji i praksi, Zagre , . M. Ko ače ić: Hr atski jezik iz eđu or e i stila, Zagre , . M. Ma ić: Jezič i sa jeti, HFD, Zadar, . T. Maretić: Hr atski ili srpski jezič i sa jet ik, . M. Matko ić: Jezič i sa jet ik – iz prakse za praksu, Škorpio , Zagre , 2006.
M. Mihalje ić: Kako se a hr atsko e kaže WWW?, Hr atska s eučiliš a aklada, Zagreb, 2003.
N. Opačić: Iza riječi, Vije a – Matica hrvatska, 2005.
N. Opačić: Hr atski u zagrada a, Hr atska s eučiliš a aklada, Zagre , 2006.
N. Opačić: Hr atski jezič i putokazi, HSN, Zagre , . N. Opačić: Re i i to kratko i jas o, No i Liber, Zagreb, 2009.
S. Pa ešić: Jezič i sa jet ik s gra atiko , .
V. Rožić: Bar ariz i u hr atsko e jeziku, . S. Težak: Hr atski aš s agda š ji, ŠN, Zagre , . S. Težak: Hr atski aš e za ora lje i, Tipe , Zagre , . S. Težak: Hr atski aš ose uj i, ŠN, Zagre , . S. Težak: Hr atski aš e podo i, ŠN, . I. Zoričić: Hr atski u praksi, ZN «Žaka Juri», Pula, . I. Zoričić: Trago jezič ih edou i a, ZN «Žaka Juri», Pula, .
ČASOPISI Jezik, Filologija, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta
za hrvatski jezik, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Strani jezici,
Vijenac, Fluminensia, Govor, Kolo, Suvremena lingvistika... ZBORNICI
z or i i rado a Sla ističkoga ko gresa u Puli, u Osijeku, u Zadru; z or i i rado a Riječkih filoloških da a; z or i i rado a HDPL-a ...
Priručna: - A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihalje ić: Nor ati ost i išefu k io al ost u hr atsko e sta dard o jeziku, Hr atska
s eučiliš a aklada, Zagre , ., – 292.
- M. Gačić: Kako izraditi za rš i i diplo ski rad, Školska k jiga, Zagreb,1987.
- M. Gačić: Pisa je i o ja lji a je z a st e ih i struč ih rado a, Zagre , 2001.
- D. Oraić Tolić: Akade sko pis o, Naklada Lje ak, Zagre , . - M. Ša ić: Kako astaje auč o djelo, Sarajevo, 1968.
- R. Zele ika: Metodologija i teh ologija izrade z a st e og i struč og djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000., str. 260 – 278.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 78929; NK13
Kulturna antropologija
Nastavnik Doc. dr. s . A drea Matošević
Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija
Vrsta kolegija izborni
Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik
izvođe ja hrvatski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta za upis
Korelativnost Sociologija, Sociologija odgoja, Uvodu u filozofiju, Filozofija odgoja i
obrazovanja
Cilj kolegija
analizirati osnove kulturne antropologije i istraživačke etode etnografije s naglaskom na antropologiju pre oše ja z a ja, odgoja i
obrazovanja
Ishodi uče ja
1. o jas iti spe ifič osti a tropološkoga pristupa istraživa ju te
povijes e z ačajke asta ka i razvoja pojedi ih a tropoloških škola 2. analizirati klasič e i suvre e e a tropološke te e 3. primijeniti steče a z a ja i metodologiju etnografiju pri
os išljava ju vlastitoga istraživa ja
Sadržaj kolegija
1. Društve e i so ijal e di a ike koje su dopri ijele razvoju antropologije kao zasebne znanosti.
2. Z ačaj i jesto kultur e a tropologije eđu društve i i humanistički z a osti a.
3. Pojam kulture u antropologiji sagledan kroz dijakronijski razvoj
discipline u odnosu na odgoj i obrazovanje.
4. Poja „drugosti“ i ide titeta.
5. Razvoj metodologije.
6. Oda ra e te e kultur ih spe ifič osti „do aćeg tere a“.
Planirane aktivnosti,
metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u
ocjeni (%)
pohađa je predavanja 1. – 3. 11 0,4 10%
seminarski rad 1. – 3. 28 1 35%
kritički esej 1. – 3. 17 0,6 25%
ispit (usmeni) 1. – 3. 28 1 30%
ukupno 84 3 100%
Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : /
Studentske obveze Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:
1. Pohađati više od 50% nastave i aktivno sudjelovati u istoj. Ako
izosta e više od 50% nastave, orat će izvršiti dodat e zadatke.
2. Predati seminarski rad sedam dana prije ispita.
3. Položiti us e i ispit.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važ e či je ice
vezane uz kolegij Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.
Literatura
Obvezna:
1. Moore Jerry D., Uvod u A tropologiju. Teorije i teoretičari kulture,
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 17-37; 155-185; 285-
303; 317-331)
Izborna:
1. Clifford James i George E. Marcus, Writing culture. The Poetics and
Politics of Ethnography, Berkley, Los Angeles, London, University of
California Press, 1986.
2. Clifford James, The predicament of culture. Twentieth century
ethnography literature and art, Harvard Univ. Press, 1988.
3. Eagleton Terry, Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
4. Frazer James George, Zlatna Grana 1. i 2., Beogradski izdavačko-
grafički zavod, Beograd 1977. 5. Haviland William A., Kulturna Antropologija, Naklada Slap, 2004
6. Höris h Jo he , Teorijska apoteka. Pripo oć upoz ava ju hu a ističkih teorija posljed jih pedeset godi a, s njihovim rizicima
i nuspojavama, Algoritam, Zagreb, 2007.
7. Lévi-Strauss, Claude, Divlja misao, Nolit, Beograd, 1978.
8. Marcus George E. i Michael M.J. Fischer, Antropologija kao kritika
kulture, Naklada Breza, Zagreb, 2003.
9. Malinovski Bronislav, Argonauti Zapadnog Pacifika, Beogradski
izdavačko-grafički zavod, 1979. 10. Malinowski Bronislaw, Giornale di un antropologo, Armando
editore, Roma, 1992.
11. Mead Margaret, Spol i te pera e t u tri pri itiv a društva,
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
12. Potkonjak Sanja, Tere za et ologe počet ike, HED Biblioteka,
Zagreb, 2014.
13. Segale Marti e ur., Drugi i sliča . Pogledi a et ologiju suvre e ih društava, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 233-243)
14. Škokić Tea, Lju av i kod. Lju av i seksual ost iz eđu tradi ije i znanosti, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2011.