FRANZ KAFKA:

FRANZ KAFKA:

PROCES

Biljeke o piscu:Franz Kafka (Prag, 3.8.1883. - 3.6.1924.), austrijski knjievnik,

podrijetlom iz imune obitelji prakog idova. Radio je kao inovnikosiguravajueg drutva. Radi lijeenja putovao je u Njemaku, Italiju,Francusku i vicarsku. Umro je od tuberkuloze grla.Njegova djela: Betrachtung, Die Verwandlung, In der Strafkolonie,Ein Landarzt, Ein Hungerkuenstler, Der Prozess, Das Schloss,Amerika, Beim Bau der Chinesischen Mauer, Gesammelte Schriften,Gesammelte Werke, Tagebuecher, Briefe an Milena.Proces

Franz Kafka je bio samokritian pisac i strog prema samome sebi,to se moe zakljuiti iz injenice da je za ivota objavljivao samo manjibroj djela s kojima je on bio koliko toliko zadovoljan, te da je nakonnjegove smrti pronaeno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo:Dragi Maxe, moja posljednja elja: sve to ostavljam za sobom (dakle, u ormaru za knjige, u komodi, u pisaem stolu, kod kue i u uredu, ili je bilo kamo odneseno pa ti nae), dnevnike, rukopise, pisma, tua i moja, biljeke i tako dalje, neka se sve odreda spali neproitano, a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se nau kod tebe ili kod drugih.

Pisma koja ti ne budu htjeli dati neka ih bar poteno spale. Tvoj Franz Kafka.Na sreu Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu elju i njegovomzaslugom sauvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelimamoderne knjievnosti.Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu, to se najboljeoituje u Procesu. Kafka je optuen, ne osjea se kriv i nema pojma zbogega je optuen, a isto e se tako osjeati milijuni ljudi zatvoreni ukoncentracionim logorima. Upravo atmosfera koja vlada u takvimprilikama naziva se kafkijanska. To je sablasna atmosfera paninogstraha, ljudi se svode na poslune automate samo kako bi sauvali ivuglavu.Priznajte prvom prilikom sve. Tek ete se tada moi izvui, tek tada. Pa ak ni tada bez tue pomoi, ali to se pomoi tie, ne bojte se nita, ja u vam osobno pomoi.Sam Kafka poinje tako razmiljati, ali se jo uvijek pokuava braniti:Proces mu vie nije izlazio iz glave. Vie puta je ve pomislio da ne bi bilo loe da sam sastavi svoju obranu i preda je sudu. U njoj je kanio izloiti svoj kratki ivotopis i uz svaki malo vaniji dogaaj navesti razloge zbog kojih je tako postupio, treba li ovaj ili onaj njegov postupak po njegovom shvaanju pokuditi ili pohvaliti, i koje razloge moe navesti za taj dogaaj. Nesumnjivo bi bilo bolje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku, koji i onako nije besprijekoran.

itajui Kafku, pogotov proces, esto itatelja iznenauju neobinidogaaji pa se esto ima dojam kao da se sanja. Dogaaji se niu kao usnu i esto se ine nevjerojatnim, ali su istovremeno uvjerljivi ivjerodostojni.Stanite!- ree onaj pokraj prozora, baci knjigu na stoli i ustade. - Ne smijete otii jer ste uhapeni. - Tako se nekako i meni ini - Ree Kafka. - Ali zato? - Mi nismo mjerodavni da vam to saopimo. Vratite seu svoju sobu i ekajte! Postupak je ve u toku i sve ete doznati navrijeme. Ja prekoraujem svoja ovlatenja kad vam ovako prijateljugovorim.Ta udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta.To je poseban svijet u kojem djeluju posebni zakoni, sve je izvrnutonaopako, ali ne moe se rei da je mistino i proizvoljno. To je svijet ukojemu vlada logika, vrsta i neumoljiva, poput logike zdravog razuma.Otuenje ili alijenacija, fenomen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji.Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. Dotaknuo se otuenja u svimsvojim djelima, problema izgubljenosti ovjeka u suvremenoj civilizaciji,nemoi ovjeka da komunicira sa svojom okolinom, da je prilagodi svojimpotrebama i ivotnim uvjetima koje je sam stvorio, on opisuje ovjeka kojinailazi samo na nerazumijevanje okoline. U Preobraaju je Gregor Samsana neki nain otuen jer pretvorivi se u kukca za svoje blinje prestajebiti ivo bie, a nakon to umire svi se ponaaju ravnoduno kao danikada nije ni postojao. Pa i u procesu Josef Kafka je otuen, osuen zbogneega ega ni sam nije svjestan, u nemogunosti da se brani ak i bez dazna tko ga je optuio proivio je godinu dana muka i greaka, da bi nakraju osudu doivio kao neku vrstu spasa, pomirenja sa sudbinom.Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi znaaj, a naroitonije vjerovao u svoj knjievni geniji. Njegov pesimizam stalno ga je pratiou ivotu i u djelima. Kafka je na neki nain vizionar, prorok koji je usvojim djelima predviao ono to e nekoliko godina kasnije potrestiovjeanstvo.Zanimljivost Kafkinih djela je u tome to se ona mogu interpretirati nabezbroj naina budui da raspleta u njegovim djelima obino nema,a nisu dana ni neka objanjenja pa se djela ponekad itaju i dva puta kakobi se shvatila, ali uzalud.Milna, ena koju je on ljubio, a nadvie i cijenio i kojoj je uputio mnotvopisama koja se danas ubrajaju u jedna od najljepih ljubavnih pisama,za Kafku je rekla:On stoji meu ljudima i u udu ih gleda. Nikad se nije sklonio ni u kakvo utoite. Zato je izloen svemu od ega smo mi zatieni. On je gol meu obuenima.