PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ
description
Transcript of PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ
PRIVATNI IZDACI ZA PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJZDRAVSTVO U HRVATSKOJ
Danijel NestićDanijel NestićEkonomski institut, ZagrebEkonomski institut, Zagreb
Okrugli stol “Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko osiguranje”Okrugli stol “Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko osiguranje”17. rujna 2012.17. rujna 2012.
Međunarodne usporedbe (1)Međunarodne usporedbe (1)
Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija
9.4
9.3
5.4
9.0
6.8
9.7
6.8 7.
5 8.5
8.0
6.4
6.1
8.1
7.8
6.9 7.4 8.
06.
9 7.6
6.4
6.1 6.
75.
85.
7 6.6
6.6
6.6
4.4 5.
45.
14.
5 5.2
3.7 5.
14.
12.
64.
72.
54.
44.
43.
2
2.5
2.6
6.3
2.7
4.7
1.7
4.3 3.
5 2.5
2.7
4.0
4.2 1.
61.
82.
6 2.1 1.5
2.5 1.
82.
83.
0 2.2
3.0
3.0
1.3
1.2
1.2
3.3 2.
02.
22.
6 1.9
3.1 1.
72.
64.
01.
33.
5 1.3
1.2
1.9
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
Niz
ozem
ska
Fran
cusk
aM
oldo
vaN
jem
ačka
Švic
arsk
aD
ansk
aBi
HPo
rtug
alA
ustr
ijaBe
lgija
Srbi
jaG
rčka
U. K
ralje
vstv
oŠv
edsk
aŠp
anjo
lska
Italij
aN
orve
ška
Slov
enija
Isla
ndIr
ska
Crna
Gor
aFi
nska
Slov
ačka
Mal
taČe
ška
Luks
embu
rgH
rvat
ska
Ukr
ajin
aPo
ljska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ijaLi
tva
Buga
rska
Turs
kaLa
tvija
Alb
anija
Esto
nija
Cipa
rBj
elor
usija
Rum
unjs
kaRu
sija
U % BDP-a
Javni izdaci Privatni izdaci
Izdaci za zdravstvo u Europi, 2010., u % BDP-aIzdaci za zdravstvo u Europi, 2010., u % BDP-a
Međunarodne usporedbe (2)Međunarodne usporedbe (2)
Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija
Struktura izdataka za zdravstvo prema izvoru financiranja, 2010.Struktura izdataka za zdravstvo prema izvoru financiranja, 2010.
85 85 84 84 84 84 81 81 79 79 78 78 78 78 78 77 75 75 75 74 73 73 73 69 69 68 67 66 65 64 62 62 61 61 59 59 57 54
46
42 39
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Dan
ska
Hrv
atsk
a
Luks
embu
rg
Nor
vešk
a
U. K
ralje
vstv
o
Češk
a
Šved
ska
Isla
nd
Niz
ozem
ska*
Esto
nija
Rum
unjs
ka
Fran
cusk
a
Bjel
orus
ija
Italij
a
Aus
trija
Nje
mač
ka
Turs
ka
Fins
ka
Belg
ija
Slov
enija
Litv
a
Špan
jols
ka
Poljs
ka
Mađ
ars
ka
Irsk
a
Port
ugal
Crna
Gor
a
Slov
ačka
Mal
ta
Mak
edon
ija
Rusi
ja
Srbi
ja
BiH
Latv
ija
Grč
ka
Švic
arsk
a
Ukr
ajin
a
Buga
rska
Mol
dova
Cipa
r
Alb
anija
U % od ukupnih izdataka za zdravstvo
Javni izdaci Izravni privatni izdaci ("iz džepa") Privatna osiguranja i ostali privatni izdaci
Međunarodne usporedbe (3)Međunarodne usporedbe (3)
• Hrvatska za zdravstvo izdvaja 7.8% BDP-a (6.6% iz javnih izvora, 1,2% iz privatnih izvora)– Stabilan udio izdvajanja zadnjih godina, ali nešto više nego 2007. (7.5%
BDP-a)
• Privatni izdaci za zdravstvo u Hrvatskoj čine relativno mali dio ukupnih izdataka (15%), pri čemu dominiraju izdvajanja iz džepa, dok su izdaci privatnog osiguranja marginalni (0.6% ukupnih izdataka)
• Udio javnih izdataka u ukupnim izdacima je među najvećima u Europi – Čak i u odnosu na BDP, javni izdaci od 6,6% BDP-a su relativno visoki,
posebno ako se promatraju post-socijalističke zemlje
Hrvatska:Hrvatska: Izravni izdaci kućanstava za zdravstvo, 1998-2010. Izravni izdaci kućanstava za zdravstvo, 1998-2010.
• Postojani rast izravnih izdataka za zdravstvo (“iz džepa”)
• Prosječna godišnja stopa rasta izdataka 1998.-2010.: 8.7% nominalno (5.6% realno)
• U 2010. godini se za zdravstvo potrošilo prosječno 2.439 kuna po kućanstvu (870 kuna po osobi), što je 3,3% ukupne potrošnje
• Proizlazi da se “iz džepa” izdvaja 3,5 do 4 milijardi kuna (cca 1.2% BDP-a)
1.5
1.7
1.9
2.1
2.3
2.5
2.7
2.9
3.1
3.3
3.5
700
900
1100
1300
1500
1700
1900
2100
2300
2500
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
U %
Kuna
, god
išnje,
po k
ućan
stvu
Izdaci za zdravstvo (lijeva os) Udio u ukupnim izdacima (desna os)
Izvor: Državni zavod za statistiku (Statistička izvješća br. 1456)
Hrvatska:Hrvatska: Izdaci za zdravstvo prema dohodovnim skupinama, 2010.Izdaci za zdravstvo prema dohodovnim skupinama, 2010.
• Siromašnija kućanstva izdvajaju osjetno manje za zdravstvo do bogatijih• Povećavaju se nejednakosti u izdacima za zdravstvo između bogatih i
siromašnih: bogatiji su između 2004. i 2010. više povećali izdatke (rast udjela u ukupnim izdacima za 0.7 postonih bodova kod najsiromašnijih 20% stanovništva nasuprot rasta od 1.2 postotna boda kod najbogatijih
Napomena: Dohodovni kvintili dobiveni su raspodjelom stanovništva prema visini dohotka po članu kućanstva, pri čemu se u svakom kvintilu nalazi 20% stanovništva.Izvor: Izračun autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2004. i 2010. godinu.
Prosječni izdaci za zdravstvo
Udio
Promjena udjela 2004.-2010.
Kvintil (kuna, po članu kućanstva, godišnje)
(u % ukupnih izdataka)
(u postotnim bodovima)
1. (najsiromašnijih 20%)
505 2.8% +0.7
2. 602 2.9% +0.8 3. 724 3.0% +0.8 4. 972 3.4% +0.7 5.
(najbogatijih 20%) 1555 3.8% +1.2
UKUPNO 871 3.3% +0.9
Hrvatska:Hrvatska: Izdaci kućanstava za medicinske proizvode i usluge prema Izdaci kućanstava za medicinske proizvode i usluge prema dohodovnim skupinama dohodovnim skupinama
• Izdaci za medicinske proizvode čine najveći dio privatnih izdataka
• Razlika u relativnim izdacima između siromašnijih i bogatijih većim dijelom dolazi iz razlike u potrošnji izvanbolničkih usluga
• Izdaci za bolničke usluge su mali dio izdataka “iz džepa”
Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.
Izdaci kućanstava za zdravstvo prema statusu nositelja Izdaci kućanstava za zdravstvo prema statusu nositelja kućanstva na tržištu radakućanstva na tržištu rada
• Kućanstva u kojima je umirovljenik nositelj troše relativno najviše za zdravstvo (4.4% ukupnih izdataka)
• Radnička kućanstva izdvajaju manje (2.5%), a kućanstva s nezaposlenim nositeljem najmanje (2,2%)
Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.
693
1035
541452
1143
671
2.5%
3.2%
2.4%2.2%
4.4%
3.1%
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
Zaposlenik Obrtnik/samostalni djel.
Poljo-privrednik
Nezaposlen Umirovljenik Ostali neaktivni
0.0%
1.0%
2.0%
3.0%
4.0%
5.0%
U ku
nam
a po
član
u ku
ćans
tava
, god
išnje
U %
od
ukup
nih
izdat
aka
Iznos (lijeva os) U odnosu na ukupne izdatke (desna os)
Izdaci kućanstava za zdravstvo prema starosti članovaIzdaci kućanstava za zdravstvo prema starosti članova
Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.
518693 681
960
14182.3%2.6% 2.6%
3.2%
5.3%
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
0 - 15 16 - 30 31- 49 50 - 64 65 i više
0.0%
1.0%
2.0%
3.0%
4.0%
5.0%
6.0%
U k
unam
a po
čla
nu k
ućan
stav
a, g
odiš
nje
Godine starosti
U %
od
ukup
nih
izda
taka
Iznos (llijeva os) U odnosu na ukupne izdatke (desna os)
Izdaci kućanstava za zdravstvo prema tipu kućanstvaIzdaci kućanstava za zdravstvo prema tipu kućanstva
Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.
958
522
16181883
1524
1065
3.2%
2.3%
4.5%
6.3%6.1%
3.5%
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
Samohrani roditelj
Ostala kućanstva s
djecom
Samačko (muškarac
65+)
Samačko (žena 65+)
Višečlano staračko kuć.
(65+)
Ostala kućanstva bez
djece
0.0%
1.0%
2.0%
3.0%
4.0%
5.0%
6.0%
7.0%
U k
unam
a po
čla
nu k
ućan
stav
a, g
odiš
nje
U %
od
ukup
nih
izda
taka
Iznos (lijeva os) U odnosu na ukupne izdatke (desna os)
Izdaci kućanstava za zdravstvo prema regijamaIzdaci kućanstava za zdravstvo prema regijama
• Razlike u prosječnim izdacima kućanstva za zdravstvo između službenih statističkih regija (Kontinentalne i Jadranske Hrvatske) nisu velike
• Ipak, detaljnija regionalna podjela ukazuje na veće razlike. U Panonskoj Hrvatskoj (Središnja i Istočna Hrvatska) izdaci kućanstva za zdravstvo su oko 30 posto manji od državnog prosjeka (605 kuna po članu), dok su izdaci u Zagrebu 70% veći od prosjeka (1.483 kune po članu)
• Zdravstveni izdaci kućanstava su općenito veći u urbanim područjima
Izvor: Izračun autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.
Prosječni izdaci za zdravstvo
Udio
Prosječni izdaci za zdravstvo
(kuna, po članu kućanstva, godišnje)
(u % ukupnih izdataka)
(Hrvatska=100)
A. Kontinentalna Hrvatska 847 3.2% 97.2 - Sjeverozapadna Hrvatska 1037 3.7% 119.0
- Grad Zagreb 1483 4.6% 170.2 - Panonska Hrvatska 605 2.6% 69.5
B. Jadranska Hrvatska 925 3.4% 106.2 Urbana područja 1134 3.9% 130.2 Ruralna područja 624 2.6% 71.5
Privatni izdaci za zdravstvo u Privatni izdaci za zdravstvo u budućnostibudućnosti
• Zdravstvena politika mogla bi ići u smjeru povećanja privatnih izdataka radi rasterećenja javnog sustava financiranja zdravstva
• U Nacrtu nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. kaže se da – “snošenje dijela troškova od strane građana može znatno smanjiti teret
državnog proračuna, ali može i spriječiti prekomjernu potražnju zdravstvenih usluga”
– “troškovi ne bi smjeli biti previsoki tako da spriječe traženje nužne zdravstvene zaštite”
• Za očekivati je da se neće cijeli teret tog povećanja preliti na plaćanje “iz džepa”, već da će se razvijati i drugi oblici privatnih izdvajanja (privatno zdravstveno osiguranje)
• Veća privatna izdvajanja mogu se očekivati ne samo radi popunjavanja „rupe“ u javnom financiranju već radi zadovoljavanja stalno rastuće potražnje za zdravstvenim proizvodima i uslugama