PRISTUP UČENJU I PLANIRANJUvaspitacice.rs/wp-content/uploads/2018/10/Presentation-Veselinov... ·...
Transcript of PRISTUP UČENJU I PLANIRANJUvaspitacice.rs/wp-content/uploads/2018/10/Presentation-Veselinov... ·...
INTEGRISANI (PROJEKTNI)
PRISTUP UČENJU I PLANIRANJU
Dr Danica Veselinov, dr Nataša Sturza Milić
INTEGRISANI (PROJEKTNI) PRISTUP UČENJU I PLANIRANJU
• Strategija učenja i podučavanja.• Kurikulum je dinamičan,
fleksibilan, kontekstualan.• Učenje je autentično.• Podstiče kolaborativno učenje
učesnika u projektu.• Obezbeđuje kontekst za razvoj
dispozicija za celoživotno učenje.• Obezbeđuje kontekst za
uključivanje dece iz osetljivih društvenih grupa.
• Razvija partnerski odnos dece i vaspitača.
• Podstiče otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima (iz realnog života).
• Podstiče organizacijske i komunikacijske sposobnosti dece.
• Obezbeđuje primenu inovativnih metoda poučavanja.
• Učenje pomoću metoda saradničkotimskog rada.
• Inicira korelaciju s drugim područjima naučnosti i ljudske delatnosti.
• Projektni pristup učenju se bazira na tome da se prilikom učenja razvije određeni proizvod.
• Glavni cilj projekta jeste pronalaženje odgovora na pitanja o temi koju postavi ili dete mlađeg uzrasta, ili vaspitač, ili vaspitač koji radi sa decom mlađeg uzrasta. Sadržaj izvire iz dečjih interesovanja.
Karakteristike na kojima sezasniva učenje zasnovano na projektu:
• svaka grupa ili pojedinac, u okviru postavljenog problema, dobija posebne zadatke koje samostalno rešava;
• poželjno je da grupa bude mala, ali heterogena, kako bi deca koja bolje napreduju pomagala deci koja manje napreduju;
• projekat se organizuje oko aktuelnih pitanja koja vaspitač i deca smatraju važnim i sl.
Projekti su različiti (istraživački, manuelni, sportski, umetnički…) i
treba da sadrže sledeće elemente:
• postavlja se problem,• planira se način i tok rešavanja problema,• rešava se problem,• rezultati se proveravaju i evaluiraju.
• Sadržaj projekta se organizuje oko problema koji se istražuje i pitanja za čijim se odgovorima traga, a ne prema disciplinama ili vrstama aktivnosti.
• Učenje je autentično ‒ deca uče na različitim mestima i sa drugim odraslima iz svog životnog okruženja.
• Svaki projekat ima finalni proizvod: prezentaciju, foto galeriju, vebsajt, novine, brošuru i sl., što predstavlja autentičnu dokumentaciju projekta.
• Vaspitač/nastavnik je u funkciji konsultanta, koistraživača.
Svrha projektnog pristupa je stvaranje uslova u kojima će
deca mlađeg uzrasta:
• samostalno i lako usvojiti znanja uz korišćenje različitih izvora;• naučiti da primenjuju usvojena znanja u rešavanju praktičnih
problema, kao i kognitivne, komunikativne veštine stečene kroz rad u različitim grupama;
• razvijati veštine istraživanja i veštine razmišljanja.
Vrednovanje projekta se može obavljati svakodnevno ili na kraju izrade projekta. Prednost svakodnevne procene je u tome što deca imaju uvid u svoj napredak. Takvo vrednovanje pruža mogućnost i vaspitaču da promeni ili poboljša dalje korake. Ovakav pristup učenju pruža elementarne narative samoregulisanog učenja.
Dinamika razvijanja projekta se ostvaruje kroz tri faze projekta, koječine mapu projekta.
I faza
OTVARANJE
II faza
RAZVIJANJE
III faza
ZATVARANJE
I FAZA ‒ OTVARANJE
☺ Uvažavanje dečjih predloga, ideja i pretpostavki na osnovu
njihove inicijative za projekat.
☺ Razmena prethodnih iskustava, znanja, doživljaja vezanih za
pitanja u projektu (kroz razgovor, crtanje, konstruisanje, pisanje,pokret i sl.).
☺ Formulisanje problema na osnovu pitanja, postojećeg znanja i
iskustva.
☺ „Projekat ide kući” – deca razgovaraju u svojoj porodici o svojim
iskustvima vezanim za pitanja/problem u projektu.
☺ Izrada početnih panoa.
II FAZA – RAZVIJANJE
☺ Učenje iz različitih izvora (film, slikovnice, internet, enciklopedije
za decu, situaciono učenje i sl.).
☺ Istraživanje na različitim mestima u lokalnoj sredini.
☺ Istraživanje u vrtiću sa poznavaocima problematike i drugim
odraslima iz lokalne zajednice.
☺ Istraživanje i predstavljanje (kroz pokret, dijagrame, mape,
tabele, šeme, konstrukcije ‒ crtanje, slikanje, oblikovanje, pisanje,fotografisanje, snimanje...).
☺ Otvaranje mogućih novih pitanja.
☺ Izrada procesnih panoa.
III FAZA – ZATVARANJE
☺ Sažimanje, povezivanje i primena iskustava u projektu kroz
različite načine izražavanja.
☺ Refleksija: sažimanje i objedinjavanje dokumentovanih podataka o
procesu učenja za stvaranje priče, kako bi se projekat podelio sdrugima.
☺ Predstavljanje roditeljima i drugim učesnicima projekta autentične
dokumentacije prikupljene u projektu iz perspektive dece i odraslih.
☺ Evaluacija projekta iz perspektive druge dece i odraslih, roditelja,
članova lokalne zajednice koji su učestvovali u projektu.
☺ Slavljenje učenja/otkrića u projektu: završna priča o projektu.
☺ Izrada slavljeničkih panoa.
U NASTAVKU PREZENTACIJE POGLEDAJTE PRIMER PROJEKTA IZ
PRAKSE
Zašto dinosaurusi? Kako smo došli na ideju? Ko je učestvovao u planiranju projekta?
☺ Primetili smo da su deca često bila zainteresovana za razgovor o dinosaurusima.
Interesovalo ih je kako su dinosaurusi izgledali, ćime su se hranili, zašto liče naguštere, kada su živeli, zbog čega su bili veliki i još mnogo toga.
☺ Predložili smo deci da zajedno istražujemo svet dinosaurusa i deca su saoduševljenjem prihvatila ideju.
☺ Razmenjivali smo ideje, uvažavali predloge dece i napravili okvirni plan koji jesadržao aktivnosti, učesnike projekta, vreme trajanja projekta i potreban materijalza realizaciju projekta. Plan je bio fleksibilan, pa smo ostavili mogućnost da, tokomrealizacije plana projekta, nešto promenimo, dopunimo ili eliminišemo.
☺ Odredili smo zadatke i aktivnosti projekta.
Zadaci
Podsticanje istraživačkog učenja.Podsticanje i razvijanje dečje mašte.Podsticanje razvoja fine motorike kroz modelovanje, crtanje, bojenje, seckanje, rezanje, lepljenje.Razvijanje grube motorike kroz pokretne igre, dramatizaciju.Bogaćenje rečnika novim rečima ‒ dinosaurus, tiranosaurus, triceratopsaurus, paratosaurus, pterosaurus, brontosaurus, biljojedi, mesojedi i dr.
Zadaci
Uočavanje razlika između biljojeda i mesojeda.
Sticanje novih znanja o dinosaurusima i njihovom načinu života pomoću priča, crtanih filmova, igračaka, bojanki, konstruktorskih materijala.
Razvijanje saradničkih odnosa i komunikacije.
Podsticanje dečje kreativnosti. Podsticanje logičkog zaključivanja. Usvajanje matematičkih pojmova (manje –
veće, niže – više, kraće – duže, lakše –teže).
TOK PROJEKTA: UČENJE IZ RAZLIČITIH IZVORA
DIDAKTIČKO-METODIČKA SREDSTVA RADA: KNJIGE, BOJANKE, IGRAČKE, SLIČICE, ORIGAMI
KREĆEMO SE SA DINOSAURUSIMA
DA LI MOŽEŠ DA LETIŠ KAO DINOSAURUS?
SKOČI I DOHVATI PTEROSAURUSA
NAPRAVI STEGOSAURUSA – ALI, NOGAMA!
Sakupi jaja dinosaurusa Štafetna igra:
Napravite prvi dinosaurusa!
Nacrtajmo tragove, isecimo ih i hodajmo na različite načine po
tragovimadinosaurusa
Bežimo od T-REKSA preko provalije povlačeći seza konopac
Pokretna igra: pronađi u pesku zakopana jaja dinosaurusa
Motivacija za igru je fotografija i informacija o fosiliziranim jajima dinosaurusa koja su stara 80 miliona godina i pronađena u kineskoj provinciji Džeđang.
Izvor N1 10.10.2018.
Izvor N1 10.10.2018.
SARADNJA DECE, VASPITAČA I DRUGIH UČESNIKA PROJEKTA
REFLEKSIJA: AUTENTIČNA DOKUMENTACIJA