Prirucnik Za Trenere- Zagovaranje

PRIRUČNIK ZA TRENERE - ZAGOVARANJE

Organizacija priručnika

Priručnik se temelji na principu da se strategije i metode javnog zagovaranja mogu naučiti. Priručnik je organiziran oko dobro razvijenog modela testiranog kroz vrijeme i u različitim kulturama kako se postigli ciljevi javnog zagovaranja. Komponente ovog modela su jednake bez obzira na ciljeve javnog zagovaranja – bila to kampanja za zakon o pravima žena, povećanje izbora kontracepcijskih metoda ili zagovaranje lokalnog financiranja nove osnovne škole.

Elementi od kojih se sastoji javno zagovaranje su formiranje mreža, identifikacija političkih mogućnosti i organizacija kampanja. Ovaj priručnik sadrži po poglavlje o svakom elementu, a pojedine teme su prezentirane u posebnim odjeljcima. Svako poglavlje počinje sa općenitim uvodom u temu. Odjeljci unutar svakog poglavlja sadrže kontekstualne bilješke (eng. Background Notes), ciljeve učenja i materijale za učenje. Navedeno je potrebno vrijeme za izvođenje svake cjeline kao i potrebni materijali za pripremu. Unutar svake cjeline prezentirane su aktivnosti poput igranja uloga, rasprava i brainstorminga kako bi pomogle sudionicima da interniziraju svoje učenje. Svaka cjelina sadrži kratak sažetak i uvid u slijedeću cjelinu.

Iako se priručnik može koristiti i u svojoj cjelini, on je organiziran da bi se mogao koristiti po cjelinama ovisno o pojedinačnim potrebama pojedine mreže. Na primjer, ako je skupina NGO-a već formirala mrežu i odlučila da im je potrebno bolje poznavanje i političkog procesa i znanje kako postati vješt javni zagovaratelj, može se organizirati radionica na temelju poglavlja I i II. Ako bismo uzeli drugi primjer, npr. ako su NGO-i zainteresirani za stvaranje mreže zagovaratelja ili za bolje funkcioniranje iste, odgovaralo bi im da organiziraju radionicu na temelju poglavlja I. Koncentriranjem samo na uvod i kontekstualne bilješke svake cjeline, mreže mogu koristiti ovaj priručnik kao općenitu referencu o javnom zagovaranju bez poduzimanja određenih aktivnosti uvježbavanja (training).

Metodologija uvježbavanja

Ovaj priručnik se temelji na slijedećim principima učenja odraslih: učenje je samousmjeravajuće. ono zadovoljava neposrednu potrebu i traži učestvovanje. učenje je iskustveno (tj. učesnici i instruktor uče jedni od drugih). Ostavlja se vremena za osvrte i korektivne povratne informacije. stvara se atmosfera međusobnog poštovanja između instruktora i učesnika. stvara se atmosfera sigurnosti i udobnosti

Metode uvježbavanja u ovom priručniku sadrže slijedeće:

Prezentacije – aktivnosti medijatora ili stručnjaka u danom području u prenošenju informacija, teorija ili principa;

Scenariji studija slučaja – opisi situacija iz života u pisanom obliku koji se koriste u analizama i raspravama;

Igranje uloga – dvije ili više osoba koje glume uloge u scenarijima bliskim sadržaju obuke;

2

Simulacije – igranje situacija iz stvarnog života ; i

Rasprave u malim grupama – sudionici izmjenjuju iskustva i ideje ili zajednički rješavaju problem

Uloga voditelja

U odgovornosti voditelja je da što jasnije prezentira materijale i aktivnosti u sklopu svake cjeline. Koriste se slijedeće vještine za poboljšavanja komunikacije:

Neverbalna komunikacija

Dok govorite održavajte kontakt očima sa svakim iz grupe. Pokušajte ne preferirati određene učesnike.

Krečite se po prostoru bez udaljavanja od grupe. Izbjegavajte se obraćati grupi s mjesta gdje niste lako vidljivi.

Reagirajte na ono što vam govore kimanjem glave, smiješkom ili drugim načinima pokažite da ih slušate.

Stojte ispred grupe, pogotovo na početku svakog termina. Važno je da se doimate opušteno a istovremeno da budete direktni i uvjerljivi.

Verbalna komunikacija

Postavljajte otvorena pitanja koja potiču odgovore. Ako sudionik odgovori jednostavno sa da ili ne, pitajte «zbog čega tako mislite»

Pitajte druge sudionike slažu li se sa izjavom drugih sudionika Budite svjesni kako govorite. Govorite polako i jasno. Izbjegavajte korištenje uličnog govora i drugih «posebnih» riječi. Pobrinite se da sudionici govore više od vas. Pustite da sudionici jedni drugima odgovaraju na pitanja. Recite: «Ima li tko odgovor

na ovo pitanje?» Potičite sudionike da govore i dajte im pozitivne poticaje. Parafrazirajte tvrdnje vlastitim riječima. Time možete provjeriti svoje razumijevanje

onoga što sudionici govore i osnažiti njihove tvrdnje. Vodite raspravu u određenom smjeru koji ste izabrali. Obratite pažnju na neslaganja i

izvlačite zaključke. Poduprite tvrdnje događajima iz vlastitog iskustva. Mogli biste reći: «Ovo me

podsjeća na nešto što sam doživio/la prošle godine...» Radite sažetke rasprava. Pobrinite se da svi razumiju glavne zaključke.

Efektivno posredovanje uključuje slijedeće:

3

Uspostava atmosfere za učenje

Pročitajte svaku cjelinu i pregledajte sve materijale i aktivnosti prije svakog nastupa kako bi dobro ovladali materijalima i procesom.

Počnite na vrijeme i jasno dajte do znanja da ste vi voditelj pozivom grupi da se okupi. Organizirajte sve materijale koji su vam potrebni za tu priliku i držite ih u blizini,

držite se predloženog vremenskog okvira. Pridobijte zanimanje sudionika stvarajući ugodnu atmosferu između sebe i njih. Predviđajte pitanja. Pripremite odgovore i primjere kako bi lakše usmjerili raspravu.

Prezentiranje ciljeva

Povezujte prošle cjeline sa trenutnom cjelinom. Koristite kontekstualne bilješke pri početku svake cjeline za uvod u temu koja će se

razmatrati. Obavijestite sudionike o tome što će raditi tokom radionice kako bi bili svjesni ciljeva

te cjeline.

Iniciranje učenja

Primijenite po mogućnosti neku aktivnost u kojoj bi sudionici doživjeli situaciju koja je relevantna u odnosu na ciljeve cjeline.

Dopustite sudionicima da taj doživljaj iskoriste kao temelj za raspravu u slijedećem koraku

Ako cjelinu započinjete prezentacijom, nakon nje neka slijedi aktivnost koja više angažira učesnike.

Pozivanje na iskustvo

Vodite raspravu u odnosu na gore spomenuti doživljaj. Potičite sudionike da iznose svoje reakcije na taj doživljaj. Uključujte sudionike u rasprave koje vode rješavanju problema. pobrinite se da sudionici dobiju povratne informacije o svojem radu od drugih

sudionika i od vas.

Raspravljanje o naučenom

Tražite sudionike da izvlače zaključke koji su nastali iz iskustva ili kroz diskusiju. Pomozite sudionicima da izvuku općenite zaključke iz danog iskustva. Ostavite

vremena za osvrte.

Primjena naučenog u stvarnim situacijama

4

Potičite sudionike na raspravu o tome kako im informacije koje su naučili mogu dobro doći u vlastitom radu.

Raspravljajte o problemima na koje bi sudionici mogli naići u primjeni i prilagodbi onoga što su naučili u stvarnim situacijama koje ih čekaju.

Raspravljajte o tome što sudionici mogu učiniti da prebrode teškoće na koje mogu naići u primjeni svoga novog znanja.

Izvlačenje zaključka

Ukratko sažmite aktivnosti na kraju svake cjeline. Osvrnite se na ciljeve i raspravljajte o tome jesu li oni postignuti. Raspravljajte o tome što je potrebno za duže zadržavanje znanja i daljnje učenje o

obrađenom području. Osigurajte povezanost između trenutne cjeline i ostatka radionice. Pomozite sudionicima da na kraju imaju pozitivne osjećaje o onome što su naučili.

Obuhvaćanje svih detalja

Pripremite sve materijale (izvore za istraživanja, radne materijale, vizualna pomagala i drugu opremu) i pozabavite se sa logistikom unaprijed (mjesto sastanka, pauze za kavu, audio-vizualna oprema).

Razjasnite ulogu i područja odgovornosti i drugih osoba koje vam pomažu u provođenju treninga. Sastajte se svaki dan sa suradnicima kako bi pratili napredak radionice i imali povratne informacije jedni o drugima.

Pitajte sudionike da ocjenjuju trening dnevno i na kraju radionice. Planirajte nadovezujuće aktivnosti i odredite dodatne potrebe za treniranjem.

5

POGLAVLJE I

Svrha poglavlja 1 ovog priručnika je pomoći sudionicima, bez obzira formiraju li novu mrežu ili jačaju postojeću, da shvate kako se povezivanje za javno zagovaranje ne događa samo od sebe. Prije nego što mreža može početi sa zagovaranjem njeni članovi moraju stvoriti njezin identitet, ojačati i uvježbati komunikacijske vještine, definirati proces odlučivanja, i sagledati koje vještine i resurse imaju njezini članovi.

Što su to mreže za javno zagovaranje?

Kontekstualne bilješke

Mreže su univerzalne. Većina ljudi pripada formalnim ili neformalnim grupama –ili mrežama- organiziranih oko obiteljskog života, radnih mjesta, vjerskih aktivnosti, interesa u slobodno vrijeme. Ljudi rutinski koriste svoje osobne i profesionalne mreže zbog raznih razloga – tražeći posao, skupljajući novac za školu ili društveni centar, podupirući kampanju političara, ili vršeći pritisak na lidere da prošire sadržaje lokalne klinike.

Mreže su od neprocjenjive vrijednosti u javnom zagovaranju politike jer one stvaraju strukture kako bi organizacije i pojedinci dijelili zajedničke ciljeve. Teme javnog zagovaranja mreže ovise o političkoj stvarnosti i postojećim prilikama za promjene, te o specifičnim interesima članova mreže.

Mreže trebaju biti dobro organizirane i moraju funkcionirati efikasno kako bi bile uspješne u javnom zagovaranju. Njihovi osnivatelji moraju spojiti zajedno resurse, vrijeme, energiju i talente mnogih različitih ljudi i organizacija i onda vješto iskoristiti mogućnosti utjecanja na politički proces u ime svojih ciljeva. ___________________________________________________________________________

Što nam govori ime?

Kako bi izbjegli zbrku u priručniku ćemo koristiti termine mreža i mreža javnog zagovaranja. Politički partneri u raznim zemljama koriste različita imena u svojim grupama za javno zagovaranje – neke od njih se zovu mreže dok se druge zovu koalicije. Strukture i procesi koje pripisujemo ovim grupama mogu se razlikovati. NA primjer u Boliviji su mreže jako strukturirane i trajne, dok su u Rumunjskoj koalicije vrlo strukturirane i trajne a mreže neformalne i labave. Ime koje izabere grupa za javno zagovaranje nije važno. Važno je da cijelo članstvo razumije i slaže se s imenom, strukturom i operativnim procedurama.

CILJEVI

Do kraja cjeline sudionici će moći: Definirati i nabrojati koristi od spajanja u mrežu Identificirati mrežu pojedinaca i organizacija u svojim osobnim i profesionalnim

životima, i Moći sastaviti popis elemenata potrebnih za formiranje i održavanje uspješne mreže.

6

VRIJEME

4 sata i 20 minuta

MATERIJALI ZA SUDIONIKE

Novine, markeri i traka Naslovnica lokalnih novina gdje je glavni naslov izrezan van za potrebe aktivnosti 6 kopije materijala:

1.1.1. Kontekstualne bilješke1.1.2. Elementi za formiranje i održavanje mreža

PRIPREMA

Pročitajte uvod u poglavlje I i kontekstualne bilješke za cjelinu 1

AKTIVNOST 1

Uvodne napomeneVrijeme: 30 minuta

Zaželite sudionicima dobrodošlicu na radionicu i predstavite se Ponovite svrhu radionice i poglavlja I Potaknite predstavljanje sudionika Proradite očekivanja sudionika Proradite dnevni plan rada i raspravite redoslijed i tok raznih cjelina poglavlja I.

AKTIVNOST 2

Uvod u mrežeVrijeme: 15 minuta

Napravite uvod u cjelinu 1 sa nabrajanjem ciljeva i kratkom prezentacijom o mrežama i snazi mreža za javno zagovaranje. Slijede ključni momenti u vašem pregledu mreža:

Mreže su univerzalne i skoro svatko pripada jednoj ili više mreža Mreže mogu biti osobne ili profesionalne; formalne ili neformalne; privremene ili

trajne. Mogu uključivati članove obitelji, školske prijatelje, članove iste vjerske institucije, itd.

Članovi mreže imaju najmanje jednu stvar zajedničku s drugim članovima mreže. Katkada mreže postaju jezgre grupe za poduzimanje ili podupiranje nekog specifičnog

interesa ili aktivnosti. U žarištu ove radionice je jačanje ove vrste mreže – mreže za javno zagovaranje.

7

Mreže za javno zagovaranje su korisna i moćna sredstva za postizanje zajedničkih ciljeva

Mreže za javno zagovaranje su efikasne jer daju strukturu koja dopušta organizacijama i pojedincima da surađuju i dijele znanja i resurse u svom utjecanju na politiku

Kako bi bili uspješni zagovaratelji u javnosti, članovi mreže moraju razviti vještine koje im omogućuju da se upuste u dijalog sa donositeljima odluka na svim razinama

Efikasne mreže su dobro organizirane, razvijaju identitet ekipe, djeluju prema dogovorenim normama i procedurama, izgrađuju sisteme i strukture za donošenje odluka i komunikaciju, koriste vještine svakog člana i sve resurse u svoju maksimalnu korist.

PrijelazObjasnite sudionicima da se skupine za javno zagovaranje širom svijeta nazivaju različitim imenima – jedne se zovu mrežama, druge koalicijama a postoje još i savezi. Ukoliko se članovi skupine slažu sa njezinim imenom i strukturom, samo ime je nevažno. Bez obzira na rečeno, u priručniku se dosljedno rabi termin «mreža» i «mreža za javno zagovaranje». U slijedećoj aktivnosti sudionici sami definiraju mrežu.

AKTIVNOST 3

Definiranje mrežeVrijeme: 30 minuta

1. Napišite riječ «mreža» na dva lista papira2. Podijelite sudionike u dvije skupine i tražite od svake da se svrsta u kolonu po jedan

ispred papira s natpisom «mreža»3. Tražite od svake osobe da na papiru napiše riječ koji ona/on povezuje s riječju

«mreža». Nastavite dok svi ne napišu asocijacije na papir.4. Tražite od obje skupine da prorade riječi napisane na papiru i izvedu definiciju mreže

oko koje se slažu svi članovi skupine.5. Usporedite obje definicije i pomozite sudionicima da postignu konsenzus oko

definicije. Mogu odabrati jednu od dvije definicije ili kombinirati njihove dijelove u novu zajedničku definiciju.

6. Napišite sporazumnu definiciju na prazan papir i stavite je na vidljivo mjesto u sobi.7. Kažite skupini slijedeću definiciju:

AKTIVNOST 4Kartiranje osobnih mrežaVrijeme: 1 sat

8

Mreže za javno zagovaranje su skupine organizacija i pojedinaca koji zajedno rade na promjenama u politici, zakonu ili programima za određeno područje interesa.

Individualan rad (30 minuta)

1. Koristeći niže navedeni primjer, nacrtajte shemu vlastite osobne mreže na panou kako bi vodili sudionike u njihovom zadatku.

2. Podijelite ¼ lista papira i flomaster svakom sudioniku.3. Tražite da svaka osoba nacrta krug u sredini papira i stave svoje inicijale unutra.4. Uputite sudionike da napišu imena ili inicijale ljudi ili organizacija koje poznaju u vezi

sa područjem kojim se bave i nacrtaju oko njih četverokute, te četverokute povežu crtama sa krugom.

5. Potaknite sudionike na sveobuhvatno razmišljanje, jer svatko s kime kontaktiraju ili ga znaju u vezi sa svojim područjem rada treba biti uključen, na primjer:

ljudi koje susreću na konferencijama ili radionicama, rođaci u vladi ili uredima koji se bave vašim područjem interesa Urednici i autori publikacija i organizacije ili ljudi koje kontaktirate putem Interneta.

Kartiranje vaše osobne mreže: primjer

9

Rasprava u velikoj skupini: Analiza karata osobnih mreža (15 minuta)

1. Kada svi sudionici dovrše svoje karte mreža, tražite da ih pričvrste na zid.2. Analizirajte karte sa sudionicima na slijedeći način:

Zadovoljavaju li sva imena na kartama kriterije koje smo odredili ranije (tj. imaju li navedeni ljudi veze sa djelatnošću toga sudionika)?

Koja je priroda povezanosti i učestalost kontaktiranja (tj. bliska povezanost, čest kontakt sa kolegom ...)? Da li je došlo do kontakta kroz osobne ili profesionalne odnose?

Koje se organizacije i pojedinci pojavljuju na kartama više puta? Označite im imena markerom u boji.

Koji se sudionici radionice pojavljuju na kartama drugih sudionika? Označite imena s markerom druge boje.

3. Pitajte sudionike imali među njima onih koji su članovi mreže nekog od sudionika. Objasnite da se radi u okruženju radionice kako bi se formiralo ili učvrstilo njihovu mrežu, i s time i svaki dio mreže drugih. Povucite crte po papiru da povežete krugove i time demonstrirate kako se osobna mreža sudionika proširila.

Rasprava u velikoj skupini: Koje su koristi od mreža (15 minuta)

1. Kažite sudionicima da pogledaju na veliku kartu na zidu i razmisle o dobrim stranama ove mreže. Napravite uvod u diskusiju spominjući temeljnu korisnost rada kroz mreže – razmjenu informacija i korist koju članovi mreže imaju od tih informacija.

2. Napišite «korisne strane mreže» na pano i tražite od sudionika da nabroje i druge koje mreža pruža.

3. Zapišite njihove odgovore na pano. Neka odgovori sadrže slijedeće:

Korisne strane mreže

Drži vas u toku sa događajima daje vam pripremljenu publiku za vaše ideje Daje podršku vašim akcijama Osigurava pristup mnogobrojnim i raznolikim izvorima i vještinama Spaja ograničene resurse za zajednički cilj Postiže stvari koje pojedinci ili pojedinačne organizacije ne mogu – snaga veličine Tvori jezgru za akciju i privlači druge mreže Proširuje bazu za podršku

Prijelaz

Podsjetite sudionike da se mreže formiraju iz različitih razloga, ali obično nastaju u svrhu poduzimanja neke akcije. Jedna takva akcija je i javno zagovaranje. Kao što je to i slučaj sa svakom zamisli, javno zagovaranje se različito shvaća u različitim zemljama, kulturama, društvima, s obzirom na njihova iskustva. Za mrežu za javno zagovaranje je važno zajedničko shvaćanje pojma javnog zagovaranja. Slijedeće aktivnost je osmišljena da pomogne sudionicima da razviju i slože se oko definicije javnog zagovaranja u svojoj mreži.

10

AKTIVNOST 5Definiranje javnog zagovaranja Vrijeme: 35 minuta

Brainstorming (5 minuta)

1. Napišite «javno zagovaranje» na list papira2. Zamolite sudionike da kažu koje im asocijacije izaziva razmišljanje o javnom

zagovaranju 3. Napišite sve odgovore na papir bez rasprave

Rad u maloj grupi (30 minuta)

1. Podijelite sudionike u četiri male skupine2. Tražite od svake skupine da izvede definiciju javnog zagovaranja koristeći riječi i

zamisli na brojane na papiru3. Uputite svaku grupu da prezentira svoju definiciju tako da je objese na zid4. Kada su sve definicije na panou, upitajte sudionike radionice slijedeće:

Ukoliko ima u definicijama zajedničkih riječi, upitajte zašto se one nalaze u različitim definicijama? (podcrtajte iste/slične dijelove definicija i iste misli markerom u boji)

Razlikuju li se neke definicije značajno od drugih ili sve izražavaju slične ideje?

Koje su najprimjetnije razlike? Zašto je ova skupina razmišljala ovako? Imaju li svi jasno i konzistentno razumijevanje javnog zagovaranja? Treba li

kome objašnjenje?5. Kada ste sigurni da sudionici razumiju i slažu se oko značenja javnog zagovaranja,

napišite slijedeću definiciju na pano:

6. Ukratko istaknite sličnosti između vaše definicije i definicije izvedene u grupama

AKTIVNOST 6Razmišljanje unaprijedVrijeme: 30 minuta

1. Zalijepite lokalne novine (s izrezanim naslovom) na pano.2. Podijelite sudionike u male grupe.3. Objasnite da ova aktivnost zahtjeva od učesnika pogled tri godine u budućnost i da

zamisle kako je njihova mreža upravo postigla veliki uspjeh u javnom zagovaranju. Njihov je uspjeh toliko velik da je došao na naslovnice novina širom zemlje. Tražite od svake skupine da raspravlja i postigne suglasnost oko uspješnog rezultata javnog zagovaranja kojeg bi objavili kroz tri godine.

4. Kada se postigne suglasnost unutar skupine, grupa treba osmisliti naslov i prvi odjeljak novinskog članka o njihovu uspjehu.

11

Javno zagovaranje je skup ciljanih akcija usmjerenih na donosioce odluka kako bi se

zagovaralo određeno političko pitanje

5. Tražite da svaka grupa izabere predstavnika koji će prezentirati njihov naslov i priču svim sudionicima

PrijelazNaslovnice i priče koje su zamislili sudionici sa sasvim realne i dostižne za takve mreže, ako su one organizirane, efikasne na strateškom planu, reprezentativne, i predane u sudjelovanju i suradnji. Ali ove karakteristike nisu automatski prisutne kada organizacije odluče formirati mrežu.. Članovi mreže moraju svjesno pristupiti velikoj različitosti potreba i briga ako žele da mreža funkcionira efikasno. Slijedeća aktivnost je zamišljena sa ciljem da uključi učesnike u identificiranje različitih elemenata koji su potrebni u stvaranju i održavanju mreže.

AKTIVNOST 7Praktična razmatranja za uspješne mrežeVrijeme 1 sat

1. Podijelite sudionike u četiri grupe.2. Pitajte ih što misle o različitim vizijama javnog zagovaranja i identificirajte

organizacijske karakteristike i elemente koji bi bili nužni u njihovom radu do ostvarenja vizije.

3. Dajte dvjema grupama zadatak da identificiraju praktične poteze oko formiranja mreže tj. što je potrebno kako bi se formirala mreža?

4. Drugim dvjema grupama dajte zadatak da identificiraju praktične poteze pri održavanju mreže, tj. što je potrebno da mreža nastavi raditi?

5. Tražite od svake grupe da nabroji karakteristike i elemente na listu papira.

Bilješka za voditelja: Ako grupe trebaju pomoć u početku, postavite im neka od ovih pitanja.

Formiranje mreža

Kako biste definirali mrežu? Koja je svrha mreže? Koja je misija mreže? Koje organizacije i pojedinci dijele tu misiju? Koliko organizacija biste pozvali da pripomognu osnutku mreže? Kako biste ih pozvali? Koji dnevni red bi bio na prvom sastanku? Koji bi rezultat htjeli nakon njega? Koliko je pozvanih pristalo pridružiti se? Koju vrstu obveza bi oni preuzeli? Što je slijedeće?

Održavanje mreža

Koja je misija mreže? Koliko je njezino članstvo? S kojim vještinama i resursima raspolaže grupa? Gdje su nedostaci? Kako ćete privući članove s potrebnim vještinama? Kako će se donositi odluke?

12

Kako ćete održavati članove informiranima? Kako će se postizati konsenzus? Kako će se održavati ravnoteža moći? Kako će se rješavati konflikti? Kako će članovi razvijati planove za akciju? Kako će se koordinirati aktivnosti? Kako će se dijelili zadaci? Kako će se dokumentirati aktivnosti mreže? Kako ćete pratiti i ocjenjivati aktivnosti? Kako ćete smanjiti ili izbjeći zasićenja?

6. Tražite jednu od dvije skupine koje rade na «formiranju mreža» da prezentira svoj popis svim okupljenima. Tražite od druge skupine da dopune popis ali da ne ponavljaju već nabrojano. Dodajte nove elemente na listu prve grupe.

Poruka voditelju: Osvrnite se na gore nabrojana pitanja u vezi dodataka na listu.

7. Tražite jednu od svije skupine koje rade na «održavanju mreže» da svima prezentira svoj popis. Pitajte drugu skupinu da doda na popis eventualne nove elemente.

Poruka voditelju: Osvrnite se na gore nabrojana pitanja u vezi dodataka na listu.

8. Dvije bi liste minimalno trebale sadržavati slijedeće:

Elementi potrebni za formiranje mreže

jasna svrha članstvo predano radu jasna misija zajednička vizija

Elementi potrebni za održavanje mreže

jasne norme labava organizacija sustav komuniciranja dijeljeno vodstvo povjerenje široko sudjelovanje svih članova

9. Provjerite da svi sudionici razumiju nabrojane elemente kao i zašto su oni važni za formiranje i održavanje mreže.

SAŽETAK

Mreže su univerzalne. Svatko pripada mrežama makar i samo za izmjenu informacija. Određene mreže kao «Mreže za javno zagovaranje « imaju dodatnu svrhu – raditi zajednički za postignuće promjena u politici. Međutim, potrebno je uskladiti brojne elemente kako bi umrežavanje bilo uspješno. Podijelite listove za Cjelinu 1.

13

IDEMO DALJE

Sada su sudionici upoznati sa pojmom mreža i njihovim potencijalima za postizanje ciljeva javnog zagovaranja, slijedeća cjelina će se usredotočiti na izgradnju komunikacijskih vještina. Efikasna komunikacija je središnja komponenta uspješnih nastojanja za umrežavanjem.

14

list za sudionike I.1.1

CJELINA 1

Što su to mreže za javno zagovaranje?


Mreže su univerzalne. Većina ljudi pripada formalnim ili neformalnim grupama –ili mrežama- organiziranih oko obiteljskog života, radnih mjesta, vjerskih aktivnosti, interesa u slobodno vrijeme. Ljudi rutinski koriste svoje osobne i profesionalne mreže zbog raznih razloga – tražeći posao, skupljajući novac za školu ili društveni centar, podupirući kampanju političara, ili vršeći pritisak na lidere da prošire sadržaje lokalne klinike.

Mreže su od neprocjenjive vrijednosti u javnom zagovaranju politike jer one stvaraju strukture kako bi organizacije i pojedinci dijelili zajedničke ciljeve. Teme javnog zagovaranja mreže ovise o političkoj stvarnosti i postojećim prilikama za promjene, te o specifičnim interesima članova mreže.

Mreže trebaju biti dobro organizirane i moraju funkcionirati efikasno kako bi bile uspješne u javnom zagovaranju. Njihovi osnivatelji moraju spojiti zajedno resurse, vrijeme, energiju i talente mnogih različitih ljudi i organizacija i onda vješto iskoristiti mogućnosti utjecanja na politički proces u ime svojih ciljeva. ___________________________________________________________________________

Što nam govori ime?

Kako bi izbjegli zbrku u priručniku ćemo koristiti termine mreža i mreža javnog zagovaranja. Politički partneri u raznim zemljama koriste različita imena u svojim grupama za javno zagovaranje – neke od njih se zovu mreže dok se druge zovu koalicije. Strukture i procesi koje pripisujemo ovim grupama mogu se razlikovati. NA primjer u Boliviji su mreže jako strukturirane i trajne, dok su u Rumunjskoj koalicije vrlo strukturirane i trajne a mreže neformalne i labave. Ime koje izabere grupa za javno zagovaranje nije važno. Važno je da cijelo članstvo razumije i slaže se s imenom, strukturom i operativnim procedurama.

15

List za sudionike I.1.2

Elementi za formiranje i održavanje mreža

A. Faza formiranja

Odredite jasnu svrhu ili misiju Uključite pojedince i organizacije koji dijele tu misiju Izgradite ustrajnost u uključivanju novih učesnika i suradnji

B. Faza održavanja i rasta

Organizacija definirajte jasne i specijalizirane uloge Ustanovite labavu i fluidnu organizacijsku strukturu. Vertikalne hijerarhijske strukture

ne izgrađuju dobre mreže. Izradite inventarizaciju vještina, uključujući vještine/znanja individualnih članova i

institucionalnih resursa (fax, internet, sastajalište, itd).

Vodstvo dijelite vodeće funkcije (tj. rotacijski koordinacijski odbor) postavite realistične ciljeve Podijelite odgovornosti na sve članove da smanjite količinu posla i izbjegnete

zasićenje. Promovirajte zajedničko planiranje i odlučivanje Širite povjerenje i suradnju među članovima Održavajte članove motiviranim priznavanjem njihova doprinosa

Sastanci i dokumentacija

sastajte se samo kada je potrebno postavite točno određeni dnevni red i proširite ga među članstvom na vrijeme. Poštujte

dnevni red i neka sastanci budu kratki. Završavajte sastanke na vrijeme. Rotirajte ulogu voditelja sastanaka.

vodite popis prisutnih i podijelite sažetke sa sastanka koristite vještine članova da pomognete mreži da dođe do konsenzusa i riješi sporove teška pitanja otvoreno raspravljajte tijekom sastanka Održavajte mrežne bilješke kako bi dokumentirali aktivnosti mreže, odluke itd.

16

POGLAVLJE I

CJELINA 2

EFEKTIVNA KOMUNIKACIJA: Međusobno razumijevanje


Slušanje je podcijenjena vještina! Većina ljudi vjeruje da će dobiti ono što hoće govorenjem. No, mnogi uspješni ljudi provode više vremena slušajući nego govoreći. Kada oni govore, često postavljaju pitanja kako bi naučili više.

Kako bi povećali vjerojatnost uspjeha u javnom zagovaranju, članovi mreže imaju odgovornost da međusobno komuniciraju što je moguće efektivnije. Da bi uspjeli u tome, moraju odašiljati svoje poruke na način koji osigurava da će slušatelji razumjeti namjeru njihove poruke. Slično tome, članovi trebaju protumačiti poruke drugih govornika u skladu s namjerama govornika.

U idealnom slučaju članovi mreže otvoreno iznose svoje misli, osjećaje i ideje. Oni pažljivo slušaju druge, i svi se osjećaju slobodnim da iznose ideje. Konflikti i neslaganja se smatraju normalnim i o razlikama se razgovara. Kada pitaju pitanja, na primjer, članovi znaju da je dobro unaprijed isplanirati pitanja koja će pitati s nekom namjerom. Oni postavljaju pitanja drugim članovima i pitaju detaljno nakon općenitog. Trude se da pitanja budu kratka i jasna.

Razvijati dobre komunikacijske vještine je izazovno. Mreža je efikasnija ako se članovi trude da prenose svoje poruke jasno i slušaju pažljivo ono što drugi govore. Na taj se način znanje, iskustvo i posebna znanja članova mogu podijeliti s drugima i koristiti u svrhu postizanja cilja mreže.

CILJEVI

Do kraja cjeline, sudionici će moći identificirati i demonstrirati efektivne komunikacijske vještine.

VRIJEME

2 sata


Papir, markeri i traka kopije listova za sudionike

I.2.1 Kontekstualne bilješkeI.2.2 Komunikacijski model

17

I.2.3 Obrazac za promatranje igranja ulogaI.2.4 Izražajno komuniciranje i aktivno slušanje

PRIPREMA

Pročitajte kontekstualne bilješke za cjelinu 2 i pogledajte list I.2.2 za Aktivnost 1 Nacrtajte komunikacijski model sa lista I.2.2 na papir za Aktivnost 1 (ili podijelite list

prije prezentacije) kopirajte scenarije igranja uloga i razrežite svaki u dva dijela za Aktivnost 3 Izaberite nekoga da vam pomogne glumiti u igranju uloga u Aktivnosti 2 i raspravite

situaciju koja će se prezentirati

AKTIVNOST 1

Uvod u komunikacijuVrijeme 15 minuta

Napravite uvod u cjelinu 2 pregledom ciljeva i kratkom prezentacijom o komunikaciji. Glavni oslonci vaše prezentacije slijede:




Pozovite se na komunikacijski model koji ste nacrtali na papiru i objasnite slijedeće:o Svaka komunikacija uključuje pošiljatelja i primatelja.o Ovaj model pokazuje kako komunikacija između pošiljatelja i primatelja može

biti ometena različitim faktorima; o predstavlja neke strategije protiv ometanja.

o Često poruka koju je pošiljatelj htio poslati NIJE ista poruka koju je razumio primatelj. ZAŠTO?

o Svaki puta kada osoba počinje govoriti (pošiljatelj), poruka je pod utjecajem govornikovih vjerovanja, stavova i znanja. Ti isti faktori utječu na način primateljeva razumijevanja poruke.

o I nadalje, poruke mogu biti iskrivljene jačinom glasa govornika, izborom riječi, fizičkim stanjem, osjećajima prema primatelju i okolišem te dobom dana. to su faktori iskrivljavanja za pošiljatelja.

o Na suprotnom kraju prijenosa poruke postoji skup iskrivljujućih faktora koji utječu na način primanja poruke. Oni uključuju razinu interesa, osjećaje prema pošiljatelju, fizičko stanje i vremenskim zahtjevima.

18

o Komunikacija se može unaprijediti usvajanjem strategija za smanjenje ili uklanjanje distorzije. Ove strategije uključuju otvorena i zatvorena pitanja za pomoć u utvrđivanju značenja, oslanjanje na višestruke komunikacijske kanale za verifikaciju poruke i njenih značenja, korištenje jednostavnog jezika u govoru, davanje ograničenih informacija da se smanji zbrka, parafraziranje već rečenog da se osigura razumijevanje.

Svrha cjeline 2 je naglasiti činjenicu da se dobre komunikacijske sposobnosti mogu naučiti i dati sudionicima priliku da vježbaju te vještine.

AKTIVNOST 2Efektivna komunikacijaVrijeme: 30 minuta

Voditeljevo Igranje uloga (10 minuta)

1. Počnite ovu aktivnost sa dva kratka igranja uloga kako bi osnažili informacije koje ćete prenijeti kroz prezentaciju. Prvo igranje treba demonstrirati neefektivne komunikacijske vještine. Drugo treba demonstrirati dobre komunikacijske vještine.

Poruka za voditelja: Izaberite drugog voditelja ili jednog sudionika da vam pomogne prezentirati gore spomenuto igranje uloga. Uzmite nekoliko minuta i odlučite o situaciji i ulogama koje ćete igrati. Koristite istu situaciju za oba igranja. Tema može biti bilo koja. Na primjer kolega kojeg nagrađuju za vaš rad itd.

2. Neka svako igranje ne traje duže od 1-2 minute. Nije potreban uvod.3. U prvom igranju, obje strane trebaju demonstrirati loše sposobnosti slušanja i

govorenja. Primjeri uključuju ljutit i obrambeni glas prekidanje govornika nedostatak kontakta očima ili okretanje očima sarkastično držanje i glas lošu komunikaciju tijelom ( tromost, lomljenje ruku), i nedostatak jasnoće u izražavanju mišljenja

4. U drugom igranju obje strane trebaju demonstrirati dobre sposobnosti slušanja i govorenja. Primjeri uključuju

gledanje u oči dobra boja glasa pozitivan govor tijela (ravno sjedenje, kimanje glavom u znak

slaganja), parafraziranje govornika ne prekidanje govornika traženje objašnjenja


1. Kada završe igranje uloga, pitajte učesnike da razmisle o onome što su zapazili u scenarijima vezano za jezik, stilove komunikacije, govor tijela, itd. Koja su to ponašanja povećala ili smanjila razinu povjerenja između dviju strana?

19

2. Napišite slijedeće na komadu papira:

3. Tražite od učesnika da razmisle o prvoj osobi u ulozi demonstriranja dobrih komunikacijskih vještina i opišite ponašanja koja su pomogla toj osobi da kaže jasnu poruku. Zapišite odgovore na papir pod «Pošiljatelj»

Poruka Voditelju: Ako je nužno potaknite reakcije sa slijedećim pitanjima:

Je li pošiljatelj gledao direktno u primatelja? Je li ga gledao u oči?Je li pošiljatelj koristio boju glasa bez ljutnje i obrambenog stava?Je li pošiljatelj birao svoje riječi pažljivo, koristio kratke rečenice i govorio jasno?Je li pošiljatelj izbjegavao sarkastične komentare i nedolična neverbalna ponašanja?Je li pošiljatelj koristio primjeren govor tijela?

4. Sada pitajte sudionike da opišu što je primatelj činio kako bi dao do znanja da je primio poruku točno, bez grešaka. Zapišite odgovore na papir pod rubriku «Primatelj».

Poruka voditelju: Ako je nužno potaknite odgovore sudionika slijedećim pitanjima: Je li primatelj gledao direktno u govornika? Je li primatelj prekidao govornika? Je li primatelj koristio primjeren govor tijela? Je li kimao glavom da se slaže? Je li primatelj tražio pojašnjenja? Je li primatelj parafrazirao govornikove riječi da bude siguran da je on/ona

razumio poruku?

Prijelaz

Sada su sudionici identificirali neke efektivne komunikacijske vještine, oni će ih vježbati i promatrati te vještine kroz igranje uloga. U svakoj komunikaciji, pošiljatelj i primatelj su uključeni u razmjenu informacija. Kao što je i ranije pokazano u komunikacijskom modelu, način na koji šaljemo i primamo informacije je pod utjecajem percepcije i iskustva obje osobe. Percepcije ljudi često variraju i dovode do nerazumijevanja ili konflikta.

Slijedeća igranja uloga odvajaju ulogu pošiljatelja (osobe koja želi inicirati komunikaciju o danoj situaciji) i primatelja (ili slušatelja).

Efektivne komunikacijske tehnike

Pošiljatelj Primatelj

20

AKTIVNOST 3Vježbanje komunikacijskih vještinaVrijeme: 1 sat i 15 minuta

Igranje uloga sudionika (1 sat)

1. Podijelite sudionike u grupe po tri i dajte svakoj grupi kopije tri scenarija i tri obrazaca za promatranje (List I.2.3).

2. Dajte im slijedeće upute: Postoje tri uloge u svakom scenariju: govornik, slušatelj i promatrač. Učesnici

mijenjaju uloge u svakom scenariju tako da svaki sudionik odigra sve tri uloge. Prije početka scenarija promatrač mora pročitati OBA opisa uloga, dok

pošiljatelj i primatelj čitaju SAMO svoju ulogu. Na početku scenarija dozvolite minutu – dvije za pripremu. Promatrač gleda igranje uloga i pažljivo koristi obrazac za promatranje (List

I.2.3.) kako bi zabilježio efektivnu i neefektivnu komunikaciju govornika i slušatelja.

Svako igranje traje otprilike 10 minuta. Nakon svakog scenarija promatrač pokazuje govorniku i slušatelju svoje

opservacije (otprilike 5 minuta).

Scenarij 1

Igranje uloga za stjecanje komunikacijskih vještina

Scenarij 1 – Primatelj

Vi i kolege redovito radite zajedno na razvoju projektnih prijedloga. Uobičajeno je da međusobno dijelite zadatke prema stručnosti i radite svako na svome dijelu do dogovorenog roka. Tada se sastajete i sklapate projekt u jednu cjelinu. Jedan kolega, konkretno specijalist za motrenje i ocjenjivanje, je rijetko spreman sa svojim materijalom. Već nekoliko puta vi i vaš tim ste dovršili vaš dio i otkrili da dio o motrenju i ocjenjivanju nedostaje. Trenutno razvijate važan prijedlog sa rokom isporuke kroz dva tjedna. Ponudite povratnu informaciju specijalisti za promatranje i ocjenjivanje (slušatelj) i neka razumije važnost poštivanja roka za ostatak skupine.


Vi ste specijalist za motrenje i ocjenjivanje u timu koji redovito radi zajednički na razvoju prijedloga. Nekoliko puta godišnje timovi se susreću kako bi napravili prijedloge. Vi ste uvijek odgovorni za odjel motrenja i ocjenjivanja, ali ne možete pripremiti materijal dok nije završen ostatak projekta. Vi se oslanjate na informacije koje su sakupili vaše kolege kako bi izradili vaš dio projekta. Posljedica toga je da obično zaostanete za dogovorenim rokovima. Vaš kolege će vam dati neke povratne informacije o ne stizanju rokova.

Scenarij 2


Scenarij 2 – Pošiljatelj

21

VI ste član mreže za javno zagovaranje od voditelja NGO-a u sferi stanovništva i razvoja. Vi i četvorica drugih kolega činite koordinacijski odbor mreže koji je odgovoran za mobiliziranje resursa za podršku mreže. Pošto mreža nije legalno registrirana u vašoj zemlji, razni članovi kanaliziraju financiranje kroz vlastite NGO-e. Kako rezultat nedavnog strateškog planiranja mreža je podnijela prijedloge kod tri privatne fondacije. Za vrijeme kasnijih telefonskih razgovora sa fondacijama saznajete da je Udruženje za zdravlje žene, članica vaše mreže podnijela prijedlog za financiranje koji se natječe s prijedlogom mreže. Donator vam kaže da je odobrio 25 tisuća dolara za financiranje udruženja i sada neće imati sredstava za financiranje mreže. Direktorica Udruženja za zdravlje žene je jedna od članova koordinacijskog odbora vaše mreže. Približite joj se s problemom vaše zabrinutosti zbog toga što je stavila svoju organizaciju ispred interesa mreže.


Član ste mreže za javno zagovaranje direktora NGO-ova u koja se bavi stanovništvom i razvojem. Vi i još četvorica kolega činite koordinacijski odbor mreže koji je odgovoran za mobiliziranje resursa za potporu mreže. Strategijsko planiranje je rezultiralo prijedlozima za financiranje kod tri privatne fondacije. Slučajno ste sreli službenika jedne od fondacija na jednom prijemu. U tijeku rasprave o aktivnostima mreže službenik vam je rekao da oni nisu spremni financirati mrežu jer nisu sigurni da se radi o dovoljno kohezivnoj skupini. No dali su vam do znanja da će poraditi na ideji financiranja vašeg vlastitog NGO-a. Vi pripremate prijedlog i dobivate pozitivan odgovor kako će vas fondacija financirati sa 25 tisuća dolara. Tjedan dana kasnije kolega iz koordinacijskog odbora mreže vam prilazi kako bi raspravili financijske potrebe mreže.

Scenarij 3


Scenarij 3 – Govornik

Vi ste član neformalne mreže vođa žena s obzirom na pitanja stanovništva i razvoja. Pošto pitanja stanovništva sve više dolaze do izražaja na nacionalnoj razini, vaša mreža ima nekoliko prilika da razgovara sa istaknutim političarima. Tijekom sastanaka jedna vaša kolegica ne da drugima da dođu do riječi. Čak i kada članovi skupine sastave dnevni red prije sastanka, ona često ignorira dogovor o tome tko će govoriti i sama raspravlja po svim točkama dnevnog reda. Pošto je ponašanje kolegice podređeno određenom obrascu, vi odlučujete da joj kažete da dominira strateškim komunikacijskim aktivnostima.

Scenarij 3 - Slušatelj

Vi ste član neformalne mreže vođa žena s obzirom na pitanja stanovništva i razvoja. Pošto pitanja stanovništva sve više dolaze do izražaja na nacionalnoj razini, vaša mreža ima nekoliko prilika da razgovara sa istaknutim političarima. Među svojim kolegama imate najduže iskustvo u komunikaciji. Gostovali ste mnogo puta na televiziji i radiju na temu stanovništva. Iako poštujete svoje kolege, prepoznajete da neki od njih nisu baš vješti u komuniciranju. U nedavnim sastancima sa političarima zauzeli ste vodeću ulogu u predstavljanju stavova svoje mreže. Kolegica želi razgovarati s vama o promjeni komunikacijske strategije.

22

Nakon igranja uloga (15 minuta)

Kada je igranje uloga završeno, povedite općenitu raspravu o tome što su učesnici primijetili. Koristite slijedeća pitanja za vođenje rasprave:

Koji je scenarij bilo najteže odigrati i zašto? Koja ste najčešća ponašanja primijetili? Koliko je , ako je to uopće slučaj, spol ili kulturno porijeklo utjecalo na komunikaciju? Što ste naučili o vlastitom stilu komuniciranja? Koje su implikacije i pouke o komunikaciji u mreži s obzirom na norme?

SAŽETAK

Prakticiranjem dobrih vještina govorenja i slušanja članovi mreže će moći komunicirati precizno i vješto kako međusobno tako i sa pobornicima, političarima, medijima i javnosti uopće. Dobre komunikacijske tehnike će unaprijediti ciljeve napora mreže u javnom zagovaranju. Podijelite listove za Cjelinu 2.

IDEMO DALJE

Timski rad kao i dobra komunikacija je nužna komponenta uspješnih mreža. To je tema slijedeće cjeline.

23

List za sudionike I.2.1

EFEKTIVNA KOMUNIKACIJA: Međusobno razumijevanje




U idealnom slučaju članovi mreže otvoreno iznose svoje misli, osjećaje i ideje. Oni pažljivo slušaju druge, i svi se osjećaju slobodnim da iznose ideje. Konflikti i neslaganja se smatraju normalnim i o razlikama se razgovara. Kada pitaju pitanja, na primjer, članovi znaju da je dobro unaprijed isplanirati pitanja koja će pitati s nekom namjerom. Oni postavljaju pitanja drugim članovima i pitaju detaljno nakon općenitog. Trude se da pitanja budu kratka i jasna.


24

List za sudionike I.2.2.

25

List I.2.3.

Obrazac za promatranje igranja uloga

Koristite ovaj papir za bilježenje vaših zapažanja o komunikacijskim tehnikama tijekom igranja uloga. Upišite specifične primjere efektivnih i neefektivnih komunikacijskih vještina. Obratite pažnju na vještine nabrojene ranije na panou.

Dobre komunikacijske vještine Loše komunikacijske vještine

26

List I.2.4

Izražajno komuniciranje i aktivno slušanje*

Karakteristike izražajne komunikacije uključuje

Govorenje u kratkim, direktnim rečenicama; Korištenje fraza poput: mislim, vjerujem da, po mom mišljenju, da pokažemo

odgovornost za svoje misli; Pitanje drugih da pojasne što su htjeli reći kada nismo sigurni da ih razumijemo; Opisivanje događaja objektivno nasuprot pretjerivanju: i Održavanje direktnog i dugog kontakta očima

Karakteristike aktivnog slušanja uključuju:

Reagiranje na govor drugih kimanjem, smiješkom, i drugim akcijama koje pokazuju da slušate;

Parafraziranje onog što je govornik govorio da provjerite da ste razumjeli; Pitanje za pojašnjenja ako niste potpuno sigurni za značenje onog što je rečeno; Ne zaključujte prerano prije nego što je govornik završio: i Oblikovanje pitanja na način da druga osoba može odgovoriti na svoj način.

* Prema CED PA. Priručnik za treniranje supervizije 1996. Washington DC: CED PA

27

Cjelina 3

Suradnja a ne natjecanje: Izgradnja tima


Karakteristike uspješnih mreža, kao i drugih timova, uključuju atmosferu povjerenja i otvorenosti, osjećaj pripadnosti nečem važnom, iskrenu komunikaciju gdje se potiče različitost iskustava te prakticira fleksibilnost i osjetljivost prema drugima. Kada se učine pogreške, one se promatraju u sklopu procesa učenja. Otvorene diskusije pomažu članovima da nađu uzroke problema bez određivanja krivnje. Članovi efektivnih mreža prepoznaju svoju međuovisnost i međusobnu potrebu za posebnim znanjima vještinama i resursima. Znaju da zajedno mogu postići rezultate koje ne bi mogli kao pojedinci.

Iako efektivne mreže često imaju formu promjenjivog vodstva, one prepoznaju da uloga vođe je uloga trenera koji

Sluša pažljivo, Stvara atmosferu povjerenja, Eliminira strah, Ponaša se kao uzor, Dijeli zadatke, Spremno dijeli informacije s drugima, Motivira i osnažuje članove, Odmah rješava konflikte, Drži mrežu usmjerenu prema zadacima, Vodi sastanke efektivno i efikasno.

Članovi efektivnih mreža prakticiraju suradnju, a ne natjecanje. Oni preuzimaju odgovornost za svoje individualne uloge u sve naprednijim zadacima mreže, ali cijene svoj timski identitet. Osim što udružuju svoje vještine i razumijevanje, oni priznaju da timski pristup osigurava međusobnu podršku.

Javno zagovaranje zahtjeva mnogo rada i dugoročnu predanost. Lako se može dogoditi da se entuzijazam i predanost pojedinca potroše. Sinergija koja dolazi od ljudi koji rade zajedno na važnim pitanjima može održati razinu angažmana i u teškim periodima.

CILJEVI

Do kraja cjeline učesnici će moći Opisati ponašanja koja vode timskom uspjehu i Opisati faze timskog rasta.

28

VRIJEME

1 sat i 40 minuta

MATERIJALI

Papir, markeri i traka Grafoskop Kopije listova

I.3.1 Kontekstualne bilješkeI.3.2 Ponašanja koja omogućuju timski uspjehI.3.3 Faze rasta tima

PRIPREMA

Za aktivnost 2, izrežite 5 kvadrata kao što je pokazano u Predlošku za izlomljene kvadrate na kraju cjeline 3.

Koristeći karton ili čvrsti papir napravite jedan komplet od 5 puzzli izlomljenih kvadrata za svaku malu skupinu.

Napišite pravila za vježbu izlomljenih kvadrata na papir. Za aktivnost 4, izradite grafofolije za «Faze rasta tima» (4 stranice).

AKTIVNOST 1

Uvod u građenje timaVrijeme: 15 minuta

Napravite uvod u cjelinu 3 nabrajanjem ciljeva i kratkom prezentacijom o izgradnji tima. Slijede glavni naglasci vašeg uvoda:

Članovi efektivnih mreža funkcioniraju kako tim. Oni znaju da su međuovisni i trebaju jedan od drugoga posebne vještine i sposobnosti. Oni znaju da tako mogu postići i one ciljeve koje ne bi mogli kako pojedinci.

Unutar mreže, uloga vođe sliči ulozi medijatora koji sluša pažljivo, stvara povjerenje, eliminira strah, daje zadatke, dijeli informacije s drugima i drži mrežu usmjerenu prema ciljevima.

Svaki član mreže je odgovoran za svoj pojedinačni doprinos u razvoju identiteta tima među članovima.

Javno zagovaranje zahtjeva težak rad i dugoročnu predanost. Lako se može dogoditi da se entuzijazam i predanost pojedinca potroše. Sinergija koja dolazi od ljudi koji rade zajedno na važnim pitanjima može održati razinu angažmana i u teškim periodima.

Svrha cjeline 3 je da pomogne sudionicima da prepoznaju važnost izgradnje tima unutar mreže. Karakteristike uspješnih mreža, kao i drugih timova, uključuju atmosferu povjerenja i otvorenosti, osjećaj pripadnosti nečem važnom, iskrenu komunikaciju.

29

AKTIVNOST 2

Vježba izlomljenih kvadrataVrijeme: 45 minuta

Napomena voditelju: svrha ove vježbe je demonstrirati snagu timskog rješavanja problema. Ne govorite je sudionicima do kraja vježbe.

1. podijelite sudionike u timove po 5, i dodajte barem jednog promatrača svakom timu dok ne raspodijelite sve sudionike.

2. napravite uvod objašnjavajući učesnicima igre da će igrati poučnu igru o čemu će se raspravljati kasnije.

3. pomiješajte svaki set od 15 komada i podijelite tri komada nasumce svakom od 5 igrača u timu.

4. Dajte instrukcije, «Svaki član vašeg tima ima tri komada papira. Kada kažem da počnete zadatak je za svih petoro da složite pet savršenih kvadrata jednake veličine. Zadatak je gotov kada svaki od vas ima svoj kvadrat Pravila igre se slijedeća:

5. Recite timovima da započnu.6. Proglasite kraj igre nakon 15 minuta.7. Pokažite igračima koji nisu uspjeli kako treba raditi.8. Analizirajte što se dogodilo tijekom igre i raspravite naučene pouke. Koristite

slijedeće pitanja za vođenje rasprave: Tko je bio spreman dati svoje komadiće puzzle? Je li bilo nekoga tko je bio spreman dati svoj komadić? Je li netko završio svoj kvadrat odvojeno od ostatka grupe? Je li tko kršio pravila? Je li bilo koga tko se borio s komadićima ali nije htio dati svoje komadiće

drugima? Kada je došlo do kritične točke kada su članovi počeli surađivati?

9. Objasnite da je svrha igre bila da demonstrira važnost suradnje u rješavanju problema. Ljudi trebaju dijeliti svoje znanje s drugima kako bi pronašli rješenja. Što se događa kada jedna osoba završi i prestane raditi na problemu tima? Što se događa kada ignorirate zadatak druge osobe?

10. Pitajte sudionike što misle o vlastitim organizacijama? Što ste primijetili u vlastitoj organizaciji a da je bilo demonstrirano ovom

vježbom? Koje pouke ste naučili o tome kako biti efektivniji član tima?

30

Pravila izlomljenih kvadrata

Niti jedan član tima ne smije govoriti Članovi tima ne smiju signalizirati drugima da im daju komadić puzzle Članovi tima mogu drugim članovima davati komadiće puzzli Promatrači će paziti da članovi poštuju pravila Imate 15 minuta za dovršenje zadatka

AKTIVNOST 3

Ponašanja koja doprinose uspjehu timaVrijeme: 20 minuta

1. Napišite slijedeći naslov na papir: «Ljudi u uspješnim timovima...»2. Pitajte cijelu grupu što misle oponašanjima i akcijama koje su vidjeli tijekom igre ili

kroz druga iskustva koja su potaknula timski rad i dovela do uspješnih rezultata. Tražite od sudionika da dovrše frazu iz naslova pod 1.

3. Napišite odgovore na pano. Uključite i slijedeće ako ne bude spomenuto od sudionika:

Ljudi u uspješnim timovima...

PrijelazVježba izlomljenih kvadrata je brzo i jasno pokazala neka ponašanja koja promoviraju timski rad kao i ona koja ga onemogućavaju. Rasprava se proširila na karakteristike ljudi koji doprinose efektivnim timovima. Lako je prepoznati pa čak i modelirati ta ponašanja u okviru radionica, no, u stvarnom je svijetu rad u timovima mnogo drugačiji. U stvarnom životu, tenzije i očekivanja kada se sklapa grupa različitih pojedinaca da radi na zajedničkom zadatku ima jak utjecaj na to kada i kako grupa postaje tim. Vremenski taj proces može varirati, ali svi timovi prolaze kroz slične faze razvoja na svom putu da postanu efektivni. Slijedeća aktivnost objašnjava ove faze i potvrđuje članovima tima da su promjene koje su doživjeli kroz svoj tim normalne.

AKTIVNOST 4

FAZE RAZVOJA TIMAVrijeme: 20 minuta

1. pozovite se na papir sa modelom «Faze razvoja tima» i napravite uvod u četiri faze.

31

Razjašnjavaju svoje uloge, odnose, zadatke i odgovornosti Dijele vodeće funkcije unutar grupe i koriste resurse svih članova Toleriraju dvosmislenosti, neizvjesnost, i očit nedostatak strukture Interesiraju se za postignuća svakog člana kao i za postignuća grupe Ostaju otvoreni za promjene, inovacije i kreativno rješavanje problema Dosljedni su u održavanju komunikacije u grupi usmjerene na problem i tijek

prema rasporedu, dok dopuštaju neslaganja Promoviraju konstruktivnu kritičnost i korisne povratne informacije Njeguju povjerenje i angažiranost unutar grupe Njeguju norme koje traže od članova da se poštuju i podržavaju i budu

realistični u međusobnim očekivanjima

Faze razvoja tima

2. Korištenjem Lista I.3.3, prezentirajte grafofolije o karakteristikama svake faze timskog razvoja.

Faze razvoja tima

3. Nakon prezentacije faza razvoja tima, povedite raspravu o ovom konceptu pitajući pitanja poput: U kojoj je fazi tvoja mreža trenutno? Kako to znaš?

32

Poruka voditelju: Pomozite sudionicima u razmišljanju o karakteristikama i ponašanjima koje oni trenutno pokazuju i povežite ih sa fazama. Nove mreže će se formirati dok će starije biti u kasnijim fazama. Pitajte sudionike kako smanjiti trajanje ili oštrinu pojedinih faza.

Zbog čega je važno i korisno razumjeti faze razvoja tima?

Poruka voditelju: Razumijevanje faza razvoja tima može pomoći članovima mreže da prepoznaju i razumiju što se događa u njihovim grupama u svakom trenutku. A može i pomoći u oslobađanju od negativnih osjećaja ili frustracija ako grupa zna da prolazi kroz normalne faze razvoja. Članovi mogu raspravljati o tome što se događa u svakoj fazi i pomoći si u teškim trenucima.

SAŽETAK

Timovi koji dobro funkcioniraju imaju rezultate! Nakon prolaženja kroz različite teškoće u učenju zajedničkom radu i povjerenju, timovi razviju jasnoću svojih ciljeva i specifičnih uloga. Članovi mogu cijeniti jasnu komunikaciju i ponašanja koja koriste timu. Oni izgrađuju procedure grupnog odlučivanja i upravljanja logistikom tima. Podijelite listove za cjelinu 3.

IDEMO DALJE

Ključan zadatak za mrežu je donošenje grupnih odluka. Kada su prisutna brojna i različita mišljenja, vještine grupnog odlučivanja mogu olakšati proces. U slijedećoj cjelini će učesnici vježbati grupno odlučivanje i identificirati korake u tom procesu.

33

List I.3.1

Suradnja a ne natjecanje: izgradnja tima


Karakteristike uspješnih mreža, kao i drugih timova, uključuju atmosferu povjerenja i otvorenosti, osjećaj pripadnosti nečem važnom, iskrenu komunikaciju gdje se potiče različitost iskustava te prakticira fleksibilnost i osjetljivost prema drugima. Kada se učine pogreške, one se promatraju u sklopu procesa učenja. Otvorene diskusije pomažu članovima da nađu uzroke problema bez određivanja krivnje. Članovi efektivnih mreža prepoznaju svoju međuovisnost i međusobnu potrebu za posebnim znanjima vještinama i resursima. Znaju da zajedno mogu postići rezultate koje ne bi mogli kao pojedinci.

Iako efektivne mreže često imaju formu promjenjivog vodstva, one prepoznaju da uloga vođe je uloga trenera koji

Sluša pažljivo, Stvara atmosferu povjerenja, Eliminira strah, Ponaša se kao uzor, Dijeli zadatke, Spremno dijeli informacije s drugima, Motivira i osnažuje članove, Odmah rješava konflikte, Drži mrežu usmjerenu prema zadacima, Vodi sastanke efektivno i efikasno.

Članovi efektivnih mreža prakticiraju suradnju, a ne natjecanje. Oni preuzimaju odgovornost za svoje individualne uloge u sve naprednijim zadacima mreže, ali cijene svoj timski identitet. Osim što udružuju svoje vještine i razumijevanje, oni priznaju da timski pristup osigurava međusobnu podršku.

Javno zagovaranje zahtjeva mnogo rada i dugoročnu predanost. Lako se može dogoditi da se entuzijazam i predanost pojedinca potroše. Sinergija koja dolazi od ljudi koji rade zajedno na važnim pitanjima može održati razinu angažmana i u teškim periodima.

34

List I.3.2Ponašanja koja unapređuju uspjeh tima

Ljudi u uspješnim timovima

Razjašnjavaju svoje uloge, odnose, zadatke i odgovornosti Dijele vodeće funkcije unutar grupe i koriste resurse svih članova Toleriraju dvosmislenosti, neizvjesnost, i očit nedostatak strukture Interesiraju se za postignuća svakog člana kao i za postignuća grupe Ostaju otvoreni za promjene, inovacije i kreativno rješavanje problema Dosljedni su u održavanju komunikacije u grupi usmjerene na problem i tijek

prema rasporedu, dok dopuštaju neslaganja Promoviraju konstruktivnu kritičnost i korisne povratne informacije Njeguju povjerenje i angažiranost unutar grupe Njeguju norme koje traže od članova da se poštuju i podržavaju i budu realistični u

međusobnim očekivanjima

35

List I.3.3Faze razvoja tima: formiranje, jurišanje, normiranje i operiranje†

Kako tim ili mreža postaje zrelija tako članovi postupno uče da se nose sa emocionalnim i grupnim pritiscima, uopćeno to se događa kroz četiri faze.

Faza 1 – Formiranje

Kada se tim ili mreža formira, članovi oprezno istražuju granice i ponašanja prihvatljiva u grupi dok prelate iz individualnog u status člana grupe. Osjećaji u toj fazi uključuju uzbuđenje, očekivanja i optimizam kao i sumnju , strah i tjeskobu o budućem radu. Članovi pokušavaju definirati zadatak koji predstoji i odrediti prihvatljivo grupno ponašanje i kako izaći na kraj s problemima grupe. Zbog prisutnosti mnogih stvari koje odvraćaju pažnju članova, grupa ne može uraditi mnogo. Ovo je sasvim normalno.

Faza 2 – Jurišanje

Ovo je vjerojatno najteža faza jer članovi počinju shvaćati da je zadatak drugačiji nego što su zamišljali. Oni postaju skloni eksperimentiranju, vrijedni prijekora i puni oduševljenja. No još su uvijek premalo iskusni da bi znali mnogo o donošenju odluka, pa se svađaju oko toga koje akcije treba poduzeti, čak i ako se slažu oko predmeta njihova rada. Pokušavaju se oslanjati samo na svoja osobna i profesionalna iskustva i opiru se suradnji. Ovi pritisci znače da članovi imaju malo energije za dosizanje zajedničkih ciljeva, ali počinju razumijevati jedni druge.

Faza 3- Normiranje

Tokom ove faze članovi pomiruju svoje konfliktne lojalnosti i odgovornosti. Oni prihvaćaju temeljna pravila mreže, svoje uloge, i individualnost svakog člana. Emocionalni konflikt je smanjen jer nekad natjecateljski odnosi postaju sve više odnosi suradnje. Osjećaji uključuju novu sposobnost konstruktivnog izražavanja kritike i olakšanje da će sve izaći na dobro. Postoji više prijateljstva među članovima a članovi se međusobno povjeravaju jedan drugome i raspravljaju o dinamici tima. Kako oni počinju rješavati svoje različitosti, imaju više energije za ciljeve i nastaje veliki napredak.

Faza 4 – Operiranje

Članovi počinju otkrivati i rješavati probleme i primjenjivati promjene. Oni su prihvatili međusobne dobre i loše strane i naučili svoje uloge. Oni su zadovoljni sa napretkom tima i osjećaju blisku međusobnu privrženost. Tim je sada efektivna i kohezivna cjelina.

† Prema Peter R scholtes. 1998. The Team Handbook: How to Use Teams to ImproveQuality. Madison. WI: Joiner Associates; and inspired by Bruce W. Tuckman. 1965.Development Sequence in Small Groups.” Psychological Bulletin.

36

Predložak za izlomljene kvadrate

37

38

FAZ

E R

AZ

VO

JA T

IMA

FAZ

A 1

: FO

RM

IRA

NJE

Pri

jela

z s

indi

vidu

alno

g na

sta

tus

član

aČ

lano

vi is

traž

uju

prih

vatl

jiva

gru

pna

pona

šanj

aO

sjeć

aji u

zbuđ

enja

, oče

kiva

nja

i opt

imiz

ma

Sum

nja

stra

h i t

jesk

oba

Pok

ušaj

def

inir

anja

ulo

ga i

odgo

vorn

osti

Mno

go r

azli

ka -

mal

o ur

ađen

og

FAZ

E R

AZ

VO

JA T

IMA

FAZ

A 2

: JU

RIŠ

AN

JE

Čla

novi

shv

aćaj

u da

je z

adat

ak d

ruga

čiji

i te

žiP

roce

s do

noše

nja

odlu

ka n

ije

još

defi

nira

nČ

lano

vi s

u sv

adlj

ivi i

loše

g ra

spol

ožen

jaČ

lano

vi s

e op

iru

sura

dnji

i su

mnj

aju

u us

pjeh

Pri

tisc

i spr

ečav

aju

napr

edak

u r

adu

Čla

novi

se

poči

nju

međ

usob

no r

azum

ijev

ati

FAZ

E R

AZ

VO

JA T

IMA

FAZ

A 3

: NO

RM

IRA

NJE

Ust

anov

ljuj

u se

gru

pne

norm

eČ

lano

vi p

rihv

aćaj

u ul

oge

i odg

ovor

nost

iS

man

juje

se

konf

likt

Sur

adnj

a za

mje

njuj

e na

tjec

anje

O

sjeć

aj o

lakš

anja

da

su s

tvar

i ipa

k kr

enul

eK

onst

rukt

ivno

izra

žava

nje

krit

ike

Raz

liči

tost

i se

rješ

avaj

u: v

rije

me

troš

i na

rad

39

FAZ

E R

AZ

VO

JA T

IMA

FAZ

A 4

: OP

ER

IRA

NJE

Poč

inje

otk

riva

nje

i rje

šava

nje

prob

lem

aP

rim

jenj

uju

se p

rom

jene

Čla

novi

pri

hvać

aju

dobr

e i l

oše

stra

neZ

adov

oljs

tvo

s na

pret

kom

u ti

mu

Tim

je k

ohez

ivan

i ef

ekti

van

CJELINA 4

Donošenje odluka: postizanje grupnog konsenzusa


Od članova mreža se često zahtijeva da donose teške odluke. Mogu se naći u situaciji da odlučuju dali se prihvatiti teške teme za javno zagovaranje – teme koja ima malu podršku u javnosti ili je kontroverzna ili trebaju odlučivati između već postojećih problema zbog ograničenih resursa. Njihovo snalaženje u tom cijelom procesu donošenja odluka je važno za sveukupan uspjeh njihovih napora.

Priprema je važan element donošenja odluka. Da bi se obavio izbor na temelju informacija, članovi mreže trebaju te informacije. Oni trebaju također znati kako postaviti limite i ciljeve svoje rasprave. Dobre sposobnosti slušanja i prezentacijske vještine doprinose sposobnosti držanja emocionalne distance od teme o kojoj se raspravlja.

Slijede upute za postizanje dogovora:

Pobrinite se da svatko tko želi govoriti to i učini i ima osjećaj da je njegovo/njezino mišljenje uzeto u obzir.

Razgovarajte o temi rasprave dok ne dođete do sporazuma koji će prihvatiti svi. Znajte da sporazum ne znači da se svi članovi slažu 100 %, no svi bi trebali podržavati

odluku u načelu. Potičite članove da se ne predaju pred prevladavajućim mišljenjem već da izražavaju

različita mišljenja. Pitajte i provjerite da se mišljenja svih uzeta u obzir prije donošenja odluke.

CILJEVI

Do kraja cjeline učesnici će moći demonstrirati korake u procesu donošenja odluka

VRIJEME1 sat


Papiri, markeri i traka Kopije listova za sudionike

I.4.1 Kontekstualne bilješkeI.4.2 Šest koraka u donošenju odluka

Kopije tri scenarija o grupnom donošenju odluka za aktivnost 2

40

PRIPREMA

Napišite zadatak za aktivnost 2 na papir

AKTIVNOST 1

Uvod u donošenje odlukaVrijeme: 5 minuta

Napravite uvod u cjelinu 4 osvrtanjem na cilj i kratkom prezentacijom o donošenju odluka, Slijede glavni naglasci:

Članovi mreže će trebati stalno donositi odluke. Neke od njih biti će teške, poput biranja teme za javno zagovaranje. Članovi mreže mogu imati jake osjećaje o nekom pitanju, a možda će trebati izabrati jedno od nekoliko važnih pitanja. Slično tome, članovi mogu imati i različita mišljenja o tome kako poduzeti aktivnosti ili tko treba preuzeti odgovornost za neke zadatke.

Efikasnost i uspješnost mreže ovisi velikim dijelom o tome koliko dobro članovi prolaze kroz proces donošenja odluka.

Svrha cjeline 4 je vježbati grupno donošenje odluka i naučiti korake efektivnog donošenja odluka.

AKTIVNOST 2

Vježba za grupno donošenje odlukaVrijeme: 55 minuta

1. Podijelite učesnike u tri grupe.2. Dajte svakoj grupi kopije JEDNOG scenarija.3. Pozovite se na papir i objasnite zadatak.4. Naglasite da se skupina treba usredotočiti na proces koji koriste u donošenju odluke a

ne na odluku samu.5. Tražite svaku grupu da izvijesti o svom radu.6. Podijelite i osvrnite se na List I.4.2 «Šest koraka u donošenju odluka».7. Tražite od grupa da se osvrnu na korake u svom procesu donošenja odluka u odnosu

na one na listu uspoređujući i sučeljavajući sličnosti i razlike.

41

Zadataka. Pročitajte scenarij dodijeljen vašoj grupib. Objasnite kako ste donijeli svoju odlukuc. Nabrojite na papiru korake koje ste pratili kako

biste donijeli grupnu odlukud. Izvijestite

SAŽETAK

Istraživanje ideja i korištenje zajednički proces donošenja odluka su središnji elementi u izgradnji uspješnih mreža. Na ovaj način pojedinačni članovi osjećaju vlasništvo nad aktivnostima mreže. Postoji nekoliko ključnih elemenata u donošenju odluka, kao npr.:

Priprema, pristup informacijama, određivanje granica i ciljeva u raspravama, dobre vještine slušanja i prezentiranja i držanje emocionalne distance od teme rasprave

Slijedi nekoliko jednostavnih savjeta za postizanje sporazuma:





Podijelite listove za cjelinu 4

IDEMO DALJE

U slijedećoj cjelini će sudionici upotrijebiti svoje vještine donošenja odluka jer mreža počinje donositi dokument o svojoj misiji.

42

Scenarij 1

Grupno donošenje odluka

Vi ste članovi upravnog odbora zdravstvene klinike. Proračun za zdravstvo je u vašoj županiji smanjen za 17 % kao i vaš godišnji proračun. Nakon razmatranja različitih alternativa, odbor je zaključio da mora ukinuti dva mjesta za zdravstveno obrazovanje. Jedan nastavnik – 47 godišnja baka koja visoko kotira u zajednici ima 15 godina iskustva u klinici. Prije toga bila je zdravstveni volonter u zajednici. Drugi nastavnik 23 godišnji završeni srednjoškolac ima nove ideje kako se približiti mladima. Tijekom 6 mjeseci svoga staža u klinici on je regrutirao desetke novih klijenata. Mnogi od regruta su nedavno doselili u ovo područje.

Zadatak: Raspravite situaciju i donesite odluku kojeg uposlenika otpustiti.

43

Scenarij 2


Vi ste članovi upravnog odbora zdravstvene klinike. Proračun za zdravstvo je u vašoj županiji smanjen za 17 % kao i vaš godišnji proračun. Međunarodni donator je dobio vaš prijedlog i probno je odobrio vaš zahtjev za financiranje. Donacija bi pokrila 20% vaših operativnih troškova kao i donio dodatne fondove za pružanje pomoći. No donacija je uvjetovana učestvovanjem klinike u pilot programu koji bi uveo kontraceptivne metode koje dosad nisu korištene u vašoj zajednici.

Zadatak: Raspravite situaciju i donesite odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju donacije i sudjelovanju u pilot programu.

44

Scenarij 3


Vi ste članovi upravnog odbora zdravstvene klinike. Proračun za zdravstvo je u vašoj županiji smanjen za 17 % kao i vaš godišnji proračun. Podaci za vaše područje pokazuju porast stope trudnoće kod mladeži. Članovi odbora se slažu da žele osigurati usluge mladima i stoga su osnovali Odbor za savjetovanje mladih. Predstavnici odbora traže povjerljivost u davanju usluga. Skupine roditelja i crkvene skupine se naprotiv protive davanju tih usluga i zahtijevaju da klinika dobije dozvolu od roditelja prije širenja informacija i konreacepcije mladima.

Zadatak: Raspravite situaciju i donesite odluku treba li se tražiti dozvola roditelja prije davanja usluga edukacije i kontracepcije mladima.

45

List I.4.1

Donošenje odluka: Postizanje grupnog konsenzusa


Od članova mreža se često zahtijeva da donose teške odluke. Mogu se naći u situaciji da odlučuju dali se prihvatiti teške teme za javno zagovaranje – teme koja ima malu podršku u javnosti ili je kontroverzna ili trebaju odlučivati između već postojećih problema zbog ograničenih resursa. Njihovo snalaženje u tom cijelom procesu donošenja odluka je važno za sveukupan uspjeh njihovih napora.

Priprema je važan element donošenja odluka. Da bi se obavio izbor na temelju informacija, članovi mreže trebaju te informacije. Oni trebaju također znati kako postaviti limite i ciljeve svoje rasprave. Dobre sposobnosti slušanja i prezentacijske vještine doprinose sposobnosti držanja emocionalne distance od teme o kojoj se raspravlja.

Slijede upute za postizanje dogovora:





46

List 1.4.2Šest koraka u donošenju odluka

47

CJELINA 5

Izjava o misiji: Stvaranje zajedničkih smjernica


Jedan od prvih zadataka mreže je dogovoriti izjavu o misiji. Ova kratka izjava je potrebna kako bi se koncentrirali napori mreže. Svrha joj je da definira filozofiju mreže, regrutira i motivira članstvo i vodi specifične aktivnosti. Odluke o aktivnostima i specifičnim ciljevima su rezervirane za kasnije – kada je mreža već formirana i članovi procijenili političku klimu i izgradili saveze s drugim pojedincima ili organizacijama. No izjava o misiji je potrebna na početku organizacijskih aktivnosti. Ona pojašnjava – u najširim crtama – ono što se mreža nada postići. Izjava se treba pojaviti u biltenima, izjavama za medije, brošurama, prijedlozima, publikacijama i drugim dokumentima.

CILJEVI

Do kraja cjeline učesnici će moći: Opisati interese koji čine grupu mrežom ili potencijalnom mrežom; Definirati «izjavu o misiji» i opisati njene komponente; i Sastaviti izjavu o misiji

VRIJEME2 sata i 15 minuta

MATERIJALI

Papir, markeri i traka Kopije listova za sudionike

I.5.1 Kontekstualne bilješkeI.5.2 Izjave o misijiI.5.3 Upute za pisanje izjave o misijiI.5.4 Primjeri izjava o misijiI.5.5. Uzorci logoa

PRIPREMA

Izaberite pet različitih izjava o misiji iz lista I.5.4. Napišite svaku izjavu na poseban list papira, ostavite mjesta na dnu za komentare. Objesite papire okolo po prostoriji.

48

AKTIVNOST 1

Što je to izjava o misiji?Vrijeme: 15 minuta

Uputa voditelju: Učesnici su se okupili zato što dijele jedan interes – bilo slabo izražen ili dobro definiran – a to je javno zagovaranje. U ovoj cjelini ćemo pokušati definirati taj interes malo preciznije.

1. Pitajte sudionike da definiraju «izjavu o misiji»2. Zapišite odgovore na papir3. Mijenjajte i pročišćavajte definiciju dok se svi s njome ne slože. Konačna definicija

treba uključivati elemente iz slijedeće izjave:

4. Raspravljajte o tome zašto je izjava o misiji potrebna. Da usmjerava napore mreže i njezinih članova Da razjasni što mreža želi postići

AKTIVNOST 2

Karakteristike dobre izjave o misijiVrijeme: 45 minuta

1. Pokažite sudionicima primjere izjava o misiji koje su prikazane po cijeloj prostoriji.2. Tražite da kruže po sobi, pročitaju svaku izjavu i zapišu komentare na papir o

pozitivnim i negativnim aspektima izjava.3. Kad završe, osvrnite se na komentare na papiru i napravite sažetak karakteristika

dobrih izjava o misiji.4. Zapišite karakteristike na pano i neka uključuju slijedeće:

5. Kažite sudionicima da kažu izjave o misiji svojih organizacija6. Ako to vrijeme dopusti, napišite nekoliko izjava na papir i izvjesite ih

AKTIVNOST 3

49

Izjava o misiji: Deklaracija organizacijske namjere

Izjave o misiji su... Jasne i sažete Kratke – par redaka ili kratak odlomak Reprezentativne s obzirom na identitet

organizacije Motivacijske i inspirativne

Pisanje izjave o misiji za mrežuVrijeme: 45 minuta

Uputa voditelju: svrha ove vježbe je da se dođe do preliminarne verzije izjave. Potrebno je nekoliko sati ili dana da se u potpunosti raspravi sadržaj izjave i dođe do konsenzusa. Nadalje, ključni članovi mreže ne moraju biti prisutni na radionici. Oni moraju kasnije dobiti priliku da doprinesu izjavi.

Trijade (30 minuta)

1. Distribuirajte i prođite kroz list I.5.3, Upute za pisanje izjave o misiji.2. Podijelite učesnike u trijade i pitajte svaku grupu da pripremi nacrt izjave za mrežu

koja je predstavljena na radionici.3. Nakon što svi završe, tražite da izvjese svoje izjave po sobi.

Grupna diskusija i konsenzus (15 minuta)1. Povedite raspravu o svakoj predloženoj izjavi. Markerom u boji označite elemente

svake izjave koja se učesnicima svidi ili ne.2. Pomozite u postizanju grupnog konsenzusa o nacrtu izjave.3. Napišite novu izjavu o misiji na papir i izvjesite je.

Uputa voditelju: Pomozite postizanje sporazuma o svakoj izjavi tako da počnete s izjavom koja im se najviše svidjela, pa je prilagodite prijedlozima grupe ili napišite zajedno sa sudionicima novu izjavu koja uključuje različite dijelove izjava koje su se skupini najviše svidjele.

Prijelaz

Izrada izjave o misiji mreže je važan korak u stvaranju mrežnog identiteta. Ima i drugih karakteristika mreže koje mogu pridonijeti osjećaju identiteta članova, pogotovo ime mreže i njezin logotip. Ime i logotip šalju jasnu i sažetu poruku o područjima interesa mreže pa čak i o njenom općem karakteru. Odlučivanje o imenu i logotipu koji točno predstavlja trenutne članove i pomaže u privlačenju novih je zadatak koji iziskuje doprinos i slaganje svih članova.

AKTIVNOST 4

Stvaranje mrežnog identiteta: ime i logotip Vrijeme: 30 minuta

1. Podijelite sudionike u četiri skupine.2. Tražite od dvije grupe da osmisle 2 – 3 potencijalna imena za mrežu, a druge dvije

grupe neka dizajniraju 2-3 primjera logotipa za mrežu.3. Napišite predložena imena na papir, Pitajte sudionike za njihove reakcije na različita

imena.4. Izvjesite logotipe od druge dvije skupine i pitajte sudionike za reakcije.5. Koristite slijedeća pitanja za poticanje rasprave o izvješenim imenima i logotipovima:

Ima li tko jako utemeljeno mišljenje o nekom imenu ili logotipu? Zašto preferirate ta imena?

50

Zašto ljudi vole određene logotipe? Koje poruke prenose različiti logotipi? Zašto je važno izabrati pravo ime i dizajnirati pravi logotip?

SAŽETAK

Članovi mreža moraju sudjelovati u odgovaranju na pitanje tko su kao organizacija, što to oni rade itd. Izjava o misiji koja izraste iz rasprava o ovim pitanjima biti će ključni element pri regrutiranju, održavanju i motiviranju članstva i usmjeravati će rad mreže. Podijelite Listove za sudionike za cjelinu 5.

IDEMO DALJE

U zadnjoj cjelini poglavlja I, učesnici će raditi zajedno kako bi donijeli odluke o načinu na koji njihova mreža radi – o njezinoj strukturi i upravljanju.

51

List I.5.1

Izjava o misiji: Stvaranje zajedničkih smjernica


Jedan od prvih zadataka mreže je dogovoriti izjavu o misiji. Ova kratka izjava je potrebna kako bi se koncentrirali napori mreže. Svrha joj je da definira filozofiju mreže, regrutira i motivira članstvo i vodi specifične aktivnosti. Odluke o aktivnostima i specifičnim ciljevima su rezervirane za kasnije – kada je mreža već formirana i članovi procijenili političku klimu i izgradili saveze s drugim pojedincima ili organizacijama. No izjava o misiji je potrebna na početku organizacijskih aktivnosti. Ona pojašnjava – u najširim crtama – ono što se mreža nada postići. Izjava se treba pojaviti u biltenima, izjavama za medije, brošurama, prijedlozima, publikacijama i drugim dokumentima.

52

List I.5.2

Izjave o misiji‡

Članovi mreža moraju donositi teške odluke. Oni moraju odlučiti da li da se zauzmu za kontraverznu temu (ona je malo poznata u javnosti), treba li ograničiti aktivnosti zbog ograničenih resursa, ili treba udružiti snage s konkurentima ili protivnicima zbog postizanja zajedničkog cilja.

Najbolja vodilja u donošenju ovih odluka je izjava o misiji mreže.

Definicija: Izjava o misiji je deklaracija o organizacijskoj namjeri.

Svrha: Njezina svrha je da usmjerava odluke u organizaciji, motivira i inspirira članstvo, informira javnost o filozofiji mreže.

Razvoj izjave o misiji: Izjava o misiji proizlazi iz završenih rasprava na slijedeća pitanja:

1. Tko smo? Što je identitet organizacije u očima njenih članova? Što čini organizaciju različitom?

2. Općenito, koje su temeljne društvene i političke potrebe koje želimo obraditi?3. Općenito, što poduzimamo kako bi prepoznali, predvidjeli i reagirali na te

potrebe ili probleme? Odgovarati na ovo pitanje znači da organizacija mora osluškivati potrebe i probleme vanjskog svijeta.

4. Kako bismo trebali reagirati na one o kojima ovisimo? Što oni cijene i kako im organizacija može priskrbiti to što cijene?

5. Koja je naša filozofija, vrijednosti i kultura? Razjašnjavanje vlastite filozofije, vrijednosti i kulture, pomaže organizaciji da razvije dosljedne strategije i održi svoj integritet.

6. Što nas čini različitim i jedinstvenim?

Donošenje konsenzusa u odgovorima na ova pitanja može trajati satima pa i danima. List I.5.3 daje smjernice za pisanje izjave o misiji nakon što su održane rasprave.

‡ *John M. Bryson.1995. Strategic Planning for Public and NonprofitOrganizations. San Francisco: Jossey-Bass. Pp. 75-78.

53

List I.5.3Upute za pisanje izjave o misiji§

Izbor pojedinih riječi za izjavu može i treba potaknuti intenzivnu raspravu. Te riječi daju izjavi njezin karakter i razlikuju tu organizaciju od svih drugih.

Priprema. Prije pisanja izjave, razmotrite slijedeće:

1. Odlučivanje o osobi koja će pisati izjavu.Ljudi koji sudjeluju u donošenju izjave imat će dublje razumijevanje njezine poruke. Stoga je poželjno sudjelovanje po mogućnosti svih članova mreže. To nije praktično zbog različitih geografskih lokacija članova mreže, oni koji ne pišu izjavu trebaju je ocijeniti i odobriti njen konačan oblik.

2. Određivanje roka za završetak nacrta i konačnih izjava.Rokovi će držati pisce usredotočene na zadatak i ograničit će duge filozofske rasprave.

3. Razvijanje plana za pregled nacrta izjava i donošenje konsenzusa o njenom konačnom obliku, publiciranju i distribuiranju.

Izrada nacrta izjave. Slijede upute za postizanje sporazuma:

Pobrinite se da svatko tko želi govoriti bude saslušan i njegovo / njeno mišljenje razmotreno

Potičite članove da izražavaju različitost mišljenja Razgovarajte o temi rasprave dok ne postignete dogovor Pitajte pitanja i neka svačije mišljenje bude shvaćeno prije postizanja dogovora Prepoznajte da dogovor može značiti da svi mogu podržavati odluku, čak i ako odluka

ne odražava kompletna stajališta članova.

§ Preuzeto iz: Jeffrey Abrahams. 1995. The Mission Statement Book: 301Corporate Mission Statements from America’s Top Companies. Ten SpeedPress. Pp. 63–65.

54

List I.5.4Primjeri izjava o misijama

Primjeri izjava od organizacija uključuju slijedeće:

Željeli smo dobiti podršku utjecajnih skupina u zajednici (vjerskih tijela, liječnika, ženskih organizacija, učitelja i novinstva) kao i javnosti, pogotovo roditelja, u svojim naporima da utječemo na naše političke vođe da stvore sadržaje dostupne mladim ljudima.

Mi radimo na potpori osnovnom i međunarodno priznatom pravu žena i muškaraca za znanjem i sredstvima za stvaranje reproduktivnih izbora.

Za osnaživanje žena u svim slojevima društva kako bi bile potpuni partneri u razvoju.

Fondacija za socijalni marketing u Gani koristi tehnike socijalnog marketinga da ojača i inspirira obitelji i pojedince da postignu napredniju kvalitetu života. To radimo čineći dostupnim efektivne i pristupačne materinske proizvode i proizvode za njegu djece, te pružajući usluge i točne informacije da omogućimo obiteljima i pojedincima da izaberu.

55

List I.5.5Primjeri logotipa

56

Cjelina 6

Sastavljanje svega skupa: Upravljanje mrežom


Važno je za članove koji osnivaju mrežu uzeti dovoljno vremena i odrediti kako će upravljati logistikom svojih napora. NA primjer, hoće li održavati sastanke ad hoc ili prema redovitom tjednom ili mjesečnom rasporedu? Iako sastanci mogu biti dugi i frustrirajući, oni su nužni ako mreža želi doseći svoje ciljeve. Izazovno je učiniti sastanke što je moguće produktivnijim i kraćim uz poštovanje osnovnih pravila poput dnevnog reda, uvođenje voditelja, vođenjem bilješki, izradom nacrta za dnevni red slijedećeg sastanka, i ocjenjivanjem sastanka na njegovu kraju.

Koje će biti uloge pojedinaca unutar mreže temeljene na njihovim vještinama i stručnom znanju? Hoće li se odgovornosti dijeliti kroz radne grupe ili odbore? Hoće li se izabrati upravni odbor da nadgleda aktivnosti? Hoće li mehanizam rotirajuće koordinacije biti prikladan? Kako će se ustanoviti identitet mreže? Kako će se nazvati mreža? Jesu li na raspolaganju financijski izvori za pojedinosti poput memoranduma i poštarina? Ako ne, kako će članovi održavati vezu? Ovakvi detalji trebaju se odlučiti u fazi planiranja mreže. Kasnije se po potrebi mogu mijenjati.

Slijedeća važna stvar je održavanje članova informiranim i uključenim u zbivanja. Komunikacija održava povjerenje i interes. Ona također smanjuje nesporazume i identificira točke neslaganja prije nego što one postanu ozbiljni problemi. Članovi trebaju dobivati bilješke sa sastanaka, nadopune, izjave za javnost i informacije o budućim zbivanjima. Postoje li fondovi i mehanizam za ovu komunikaciju?

Korištenjem vremena na početku za određivanje kako će mreža funkcionirati može se izbjeći kasnije probleme i nesporazume. Jednom kad se pitanja upravljanja riješe, članovi mreže su slobodni koncentrirati svoje napore na postizanje ciljeva javnog zagovaranja.

CILJEVI

Do kraja cjeline članovi će moći: Identificirati resurse koje imaju članovi mreže kao pojedinci i predstavnici

organizacija Identificirati operativna pitanja organizacije i strukture Razviti plan rješavanja tih operativnih pitanja, i Opisati norme ponašanja članova mreže.

VRIJEME

3 sata I 50 minuta

57


Papir, markeri traka Kopije listova za sudionike

I.6.1 Kontekstualne bilješkeI.6.2 Inventar resursa organizacije ili članaI.6.3 inventar vještina članaI.6.4 Upute za produktivne sastankeI.6.5 Organizacijske strukture mreža za javno zagovaranje

PRIPREMA

Pročitajte kontekstualne bilješke u pripremi za aktivnost 1.

AKTIVNOST 1

Uvod u upravljanje mrežomVrijeme: 5 minuta

Napravite uvod u cjelinu 6 ponavljajući ciljeve i napravite kratku prezentaciju koja uključuje slijedeće glavne naglaske:

Do sada su sudionici već napravili značajan posao na uspostavljanju početaka mreže. Oni su:

o Regrutirali članove mreže koji predstavljaju vlastite osobne mrežeo Izradili nacrt izjave o misiji koja objašnjava razloge postojanja mrežeo Izmislili su ime (ili prijedloge imena) za mrežu koje pokazuje njene interese i

identitet, i o Dizajnirali logotip (ili predložili ideje) koji kreativno određuje ono što mreža

smatra važnim. No održavanje mreže zahtijeva više od same misije i identiteta – potrebna je

organizacija, struktura, sistemi i resursi Za članove je važno da odvoje vremena i donesu odluke oko stvar poput:

o Kako održavati informiranost članstvao Kada će se održavati sastanci i s kojim dnevnim redomo Koje će biti uloge i odgovornosti članovao Koliki su financijski resursi potrebnio Jesu li financijski resursi dostupni?

Provodeći vrijeme na početku u odlučivanju kako bi trebala funkcionirati mreža, članovi mogu izbjeći brojne probleme i kasnije nesporazume

Kada su pitanja upravljanja riješena članovi se slobodno mogu koncentrirati na zadatke javnog zagovaranja

Prva aktivnost ove cjeline uključuje članove mreže u inventarizaciju vještina i resursa koje članovi i njihove organizacije donose u mrežu. Ova informacija će ubrzati odlučivanje o ulogama i odgovornostima članova i aktivnostima koje će se poduzeti.

58

AKTIVNOST 2

Inventarizacija resursaVrijeme; 1 sat i 15 minuta

Individualan rad (15 minuta)

1. Podijelite Inventar resursa organizacije ili člana (list I.6.2) i Inventar vještina člana (list I.6.3) svim učesnicima kako bi ga ispunili u svojstvu članova i predstavnika svojih organizacija.

2. Objasnite da se prvi obrazac tiče resursa dostupnih unutar sudionikove vlastite organizacije ili onih koje on/ona osobno nudi. Drugi obrazac tiče se vještina samo sudionika. Ako dva ili više sudionika pripadaju istoj organizaciji, trebaju zajedno popunjavati prvi obrazac.

Grupna analiza informacija (1 sat)

1. Tražite od sudionika sa sakupe sve informacije iz predstojeće rasprave na jedan inventarni obrazac. Ovaj će obrazac biti važan resurs za mrežu.

2. U velikoj grupi pročitajte svaku stavku sa obrasca Inventar resursa organizacije ili člana i raspravite:

Jesu li resursi dostupni i gdje – ova informacija treba biti upisana na jedan inventarni obrazac

Ako nisu dostupni, hoće li ih mreža trebati Ako su potrebni kako se mogu dobaviti i Treba li dodati druge stavke, opremu ili resurse na popis

3. Sažmite i sakupite informacije sa Inventara vještina članova na isti način4. Na kraju aktivnosti postojat će lista resursa i vještina koje nedostaju kao i ideja kako

osigurati potrebne stavke. Postojat će također i glavne liste resursa organizacije ili članova i vještina članova, obje bi trebale ući u Knjigu resursa mreže

5. Pokupite individualne inventorne obrasce i fotokopirajte ih za Knjigu resursa mreže.

Poruka voditelju: Mreža bi mogla biti zainteresirana za dobavljanje potrebnih resursa i vještina iz aktivnosti koje članovi moraju planirati na slijedećim sastancima.

Aktivnost 3

Organizacija i struktura mrežeVrijeme 2 sata i 15 minuta


1. Pozovite se na svoj uvod gdje ste raspravljali o nekoliko upravnih odluka koje se moraju odraditi kao pomoć organiziranju i strukturiranju djelovanja mreže

2. Pitajte sudionike da porazmisle o listi pitanja kojih se treba dotaknuti kako bi mreža djelovala efektivno i efikasno. Zapišite njihova pitanja na pano. Ova bi lista minimalno trebala sadržavati slijedeće:

59

Klasificiranje pitanja (15 minuta)

1. Većina pitanja koja su bila identificirana tokom brainstorminga svrstava se u dvije glavne kategorije:

Organizacijska struktura mreže. Pitanja strukture uključuju uloge vodstva, odgovornosti članova, određivanje rasporeda sastanaka, korištenje upravnog odbora, radne skupine i/ili pododbori, članarine itd.

Komunikacija u mreži. Pitanja komunikacije uključuju sustave za informiranje članova o sastancima i novim događajima, komuniciranje s drugim grupama/mrežama, osnivanje i održavanje sistema za arhiviranje itd.

2. Provjerite listu na papiru i tražite od grupe da klasificira svaku stavku pod «Organizacijska struktura mreže» ili pod «Komunikacija u mreži». Markerom u boji napišite S ili C pored svake stavke ovisno u kojoj kategoriji pripada.

Radne skupine (1 sat)

1. Tražite od učesnika da sami izaberu bilo Strukturu bilo komunikaciju za rad u malim grupama. Ovisno od broja sudionika zainteresiranih za svaku temu, formirajte radne skupine s ne više od sedam ljudi u svakoj.

2. Tražite svaku grupu da prođe kroz pitanja nabrojana za svoju temu kako bi osigurali jednoliko razumijevanje problema i kako bi došli do specifičnih preporuka kako da mreža pristupi svakom od ovih pitanja. Na primjer grupe koje rade strukturu mogu predložiti specifičnu shemu organizacije vodećih struktura (primjeri u Listu I.6.5) ili iznijeti preporuke za rasporede sastanaka i njihove strukture. Grupe za pitanja komunikacije bi mogle predložiti sisteme za komunikaciju unutar mreža, tipove podataka koje treba skupiti, sustave za pohranu informacija itd.

3. Nakon što su grupe radile 45 minuta, tražite da se spoje sve grupe koje su se bavile strukturom, kao i grupe koje su se bavile komunikacijom te da zajedno organiziraju preporuke, eliminiraju dupliciranja i odluče kako prezentirati preporuke cijeloj grupi. Grupe ne trebaju postići konsenzus, jednostavno trebaju prezentirati nekoliko prijedloga svim sudionicima.

Prezentacija po grupama i rasprava (45 minuta)

1. Tražite grupe da prezentiraju svoje preporuke na način koji sami izaberu2. Nakon prezentacije svake grupe, potaknite raspravu sa svim sudionicima i pokušajte

doći do dogovora o nekim preporučenim smjernicama za upravljanje mrežom. Zabilježite odluke na papir.

60

Pronalaženje organizacija i pojedinaca koji mogu dobaviti potrebne vještine i resurse

Zakazivanje i održavanje sastanaka Regrutiranje novih članova Komunikacija – davanje informacija članovima Struktura – tko je zadužen za koordiniranje, komuniciranje, dijeljenje

zadataka itd. Proces strateškog planiranja Odgovornost za vođenje spisa Financijska odgovornost – budžetiranje, skupljanje sredstava,

računovodstvo

3. Slično tome, pomozite grupi da naglasi neriješena pitanja koja treba riješiti u budućnosti. Zabilježite ih na papiru. Na primjer:

Uputa voditelju: Sudionici trebaju prepoznati da neke odluke o operacijama mreže i upravljanju trebaju biti donesene u sada ali ne može se odlučiti o svim pitanjima tokom radionice – pogotovo ako su neki predstavnici organizacija odsutni ili nedostaje podataka. Iz tog razloga vježba se treba koncentrirati na bilježenje odluka koje donose sudionici, identificiranje problema koji još nisu riješeni, te izradu planova kako da im mreža pristupi. Predložite skupini da neki od tih problema mogu biti stavljeni na dnevni red mreže.

AKTIVNOST 4

Sastanak za praćenje problemaVrijeme 15 minuta

1. Prođite još jednom obje nabrojane liste i tražite sudionike da identificiraju teme koje će staviti na dnevni red slijedećeg sastanka. Označite te stavke markerima u boji. NA primjer konačna odluka o logotipu mreže, sastavljanje posebnih odbora, davanje prioriteta otvorenim pitanjima itd.

2. Tražite sudionike da odluče o datumu sastanka i izaberu volontere koji će dati nacrt dnevnog reda i kontaktirati odsutne članove.

SAŽETAK

Upravljanje mrežom je trajan demokratski proces koji zahtjeva sudjelovanje što većeg broja članova. Najbolje je razmotriti i dogovoriti glavnu strukturu mreže na početku formiranja mreže. Članovi tada mogu usmjeriti svoju pažnju na posao koji žele odraditi, sigurni da imaju plan upravljanja mrežom i učiniti mrežne operacije što efikasnije. Podijelite listove za cjelinu 6

IDEMO DALJE

Poglavlje I ovog priručnika usmjerenog na unutarnja razmatranja: formiranje mreže, izgradnja komunikacijskih i timskih vještina, razumijevanje procesa donošenja odluka, izrada nacrta izjave o misiji i upravljanje mrežom. Poglavlje II pomaže mreži da počne gledati prema van.

61

Mreža se slaže da: Sastanite se formalno barem 10 puta

godišnje Mijenjajte mjesta sastanka, voditelje i

zapisničare Odredite pravilnike Ustanovite upravni odbor i glasajte za

njegovo članstvo Ustanovite komunikacijski sustav

Mreža treba:o Anketirati članstvo o

komunikacijskim preferencamao Ponovno proći kroz inventar vještina

i izraditi bazu podatakao Odlučiti o strukturi pododbora /

radnih skupinao Izraditi strategiju regrutiranja članovao Odlučiti o strukturi članarina

Ono je sastavljeno tako da pomogne sudionicima u razumijevanju političkog procesa i prepoznavanju koje prilike za javno zagovaranje postoje u nekom određenom političkom kontekstu.

62

List I.6.1

Sastavljanje svega skupa: Upravljanje mrežom


Važno je za članove koji osnivaju mrežu uzeti dovoljno vremena i odrediti kako će upravljati logistikom svojih napora. NA primjer, hoće li održavati sastanke ad hoc ili prema redovitom tjednom ili mjesečnom rasporedu? Iako sastanci mogu biti dugi i frustrirajući, oni su nužni ako mreža želi doseći svoje ciljeve. Izazovno je učiniti sastanke što je moguće produktivnijim i kraćim uz poštovanje osnovnih pravila poput dnevnog reda, uvođenje voditelja, vođenjem bilješki, izradom nacrta za dnevni red slijedećeg sastanka, i ocjenjivanjem sastanka na njegovu kraju.

Koje će biti uloge pojedinaca unutar mreže temeljene na njihovim vještinama i stručnom znanju? Hoće li se odgovornosti dijeliti kroz radne grupe ili odbore? Hoće li se izabrati upravni odbor da nadgleda aktivnosti? Hoće li mehanizam rotirajuće koordinacije biti prikladan? Kako će se ustanoviti identitet mreže? Kako će se nazvati mreža? Jesu li na raspolaganju financijski izvori za pojedinosti poput memoranduma i poštarina? Ako ne, kako će članovi održavati vezu? Ovakvi detalji trebaju se odlučiti u fazi planiranja mreže. Kasnije se po potrebi mogu mijenjati.

Slijedeća važna stvar je održavanje članova informiranim i uključenim u zbivanja. Komunikacija održava povjerenje i interes. Ona također smanjuje nesporazume i identificira točke neslaganja prije nego što one postanu ozbiljni problemi. Članovi trebaju dobivati bilješke sa sastanaka, nadopune, izjave za javnost i informacije o budućim zbivanjima. Postoje li fondovi i mehanizam za ovu komunikaciju?

Korištenjem vremena na početku za određivanje kako će mreža funkcionirati može se izbjeći kasnije probleme i nesporazume. Jednom kad se pitanja upravljanja riješe, članovi mreže su slobodni koncentrirati svoje napore na postizanje ciljeva javnog zagovaranja.

63

List I.6.2Inventar resursa organizacije ili člana

Resursi člana ili organizacije

Kom

pjut

er

Pri

nter

Ske

ner

Inte

rnet

Web

str

anic

a

E-m

ail

Fax

Fot

okop

irni

str

oj

Ure

d

Sob

a za

sas

tank

e

Voz

ilo

Pop

is č

lano

va

Organizacija / član123456789101112131415

64

List I.6.3

Inventar vještina člana

Resursi člana ili organizacije

Obr

ada

teks

ta

Ruk

ovan

je b

azam

a po

data

ka

Tre

ning

Istr

aživ

anje

Upr

avlj

anje

fi

nanc

ijam

a

Pra

vno

/egu

lato

rna

pita

nja

Pri

kupl

janj

e fo

ndov

a

Med

iji

Javn

o go

vorn

ištv

o

Gra

fika

i di

zajn

Jezi

k:

Jezi

k:

Ime Člana 123456789101112131415

65

List I.6.4

Upute za produktivne sastanke**

Slijedeća opća pravila za vođenje produktivnih i urednih sastanaka su testirani već mnogo puta u bezbrojnim uvjetima širom svijeta.

Koristite dnevni red

Svaki sastanak treba imati dnevni red, po mogućnosti onaj skiciran na prethodnom sastanku i detaljno razrađen s jednim ili dvojicom članova prije slijedećeg sastanka. Ako je moguće treba ga članovima dostaviti unaprijed. (Ukoliko dnevni red nije određen, posvetite prvih 5-10 minuta sastanka određivanju dnevnog reda na panou).

Dnevni red treba uključivati teme koje treba raspraviti i zašto, kao i imena govornika i vremenski okvir. Priložen treba biti i tip kojem pripada pojedina točka dnevnog reda te zahtjeva li diskusiju ili samo najavu.

Sastanci trebaju početi s ponavljanjem dnevnog reda, dodavajući ili brišući točke ovisno o osjećaju skupine i promjenjivim vremenskim procjenama.

Angažirajte voditelja

Svaki sastanak treba imati voditelja koji je odgovoran za usmjerenost i tok sastanka. On intervenira ako se rasprava raspadne na višestruke razgovore, treba taktično sprečavati da bilo tko dominira sastankom ili da tko bude zaobiđen, treba zaključivati rasprave.

Voditelj također mora upozoravati grupu kada vrijeme za pojedinu točku dnevnog reda istekne ili je pri kraju. Tada članovi moraju odlučiti hoće li nastaviti raspravu na štetu drugih točaka ili odgoditi daljnju diskusiju do slijedećeg sastanka.

Vodite bilješke

Na svakom sastanku netko treba bilježiti ključne momente i teme rasprave, donesene odluke (uključujući i tko je pristao da nešto uradi i kada), i pitanja koje je grupa ostavila za kasnije. Članovi mogu koristiti bilješke da rekonstruiraju rasprave, podsjete se na odluke ili akcije koje treba poduzeti ili vide što su propustili. Rotirajte dužnost vođenja bilješki između članova.

Skiciranje slijedećeg dnevnog reda

Na kraju svakog sastanka, skicirajte dnevni red za slijedeći.

Ocjenjujte sastanke

** Prema: Peter R. Scholtes. 1998. The Team Handbook: How to Use Teams to ImproveQuality. Madison, WI: Joiner Associates, Pp 4-6.

66

Završite sastanak tako da uzmete nekoliko minuta za ocjenjivanje sastanka, čak i ako točke na dnevnom redu prijeđu zadano vrijeme. Ocjenjivanje treba uključivati odluke o tome što raditi i što unaprijediti u budućnosti i korisne povratne informacije od voditelja.

67

List I.6.5

Organizacijske strukture za mreže javnog zagovaranja : dva primjera

68

U

ovoj

su

se

m

reži

čl

anov

i od

bora

or

gani

zira

li

u te

mat

ske

tim

ove

prem

a kl

jučn

im p

odru

čjim

a ja

vnog

za

gova

ranj

a u

mre

ži.

Sva

ka

tem

atsk

a sk

upin

a je

od

govo

rna

za

vlas

tito

sk

uplj

anje

po

data

ka,

kom

unik

acij

ski

plan

, i

plan

akc

ije.

Iza

bran

i vo

dite

lj

pred

stav

lja

svak

i te

mat

ski

tim

u

koor

dina

cijs

kom

od

boru

. Je

dan

koor

dina

tor

mre

že j

e iz

abra

n od

mre

že

da

koor

dini

ra

akti

vnos

ti,

posp

ješu

je

toko

ve

kom

unik

acij

e i o

rgan

izir

a m

jese

čne

sast

anke

mre

že.

Sad

ćfls

dfls

dfćl

jkdf

lkdf

gčlk

sdjf

gčlk

sdjf

gčlk

jsdf

gčlk

djfg

člkd

sjfg

lkjd

fg

POGLAVLJE II

Akteri, problemi i mogućnosti: Analiziranje političkog okoliša

Svatko ima pravo sudjelovati u vladi svoje zemljePreuzeto iz članka 21 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima,

Opća Skupština UN. 10 prosinac 1948.

Uvod

Kritičan element u uspjehu svakog javnog zagovaranja je temeljito razumijevanje mogućnosti koje postoje u utjecanju na politički proces – na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U poglavlju 1 sudionici su proradili korake nužne za sastavljanje efektivne mreže. Sada će članovi mreže naučiti određivati kako se, s obzirom na postojeće stvarnosti njihovog specifičnog političkog ambijenta, odvija politički proces i što mogu realno očekivati da će postići na političkoj razini. Ova analiza je važna zato jer usmjerava napore mreže na ono što je potencijalno moguće.

Kreiranje politike – način rada koji se bavi problemima određenog područja interesa, događa se u mreži sila u međusobnoj interakciji. Uključeni su višestruki izvori informacija, kompleksni odnosi moći i promjenjiva institucionalna rješenja. Ovi faktori se svode na tri glavna procesa: prepoznavanje problema, kreiranje i usavršavanje političkih prijedloga i politika.

Neki problemi se vjerojatno rješavaju činjenicama, analizama i uvjeravanjem. Drugi se određuju glasanjem, cjenjkanjem ili delegiranjem nekome na položaju. U svim slučajevima donosioci odluka su uglavnom prisiljeni činiti političke izbore pod uvjetima dvosmislenosti i nesigurnosti. Stoga analiza politike zahtijeva fokusiranje na ono što je zapravo učinjeno u suprotnosti s onim što je predloženo ili namjeravano.

Efektivna politička akcija počinjem sa proučavanjem i istraživanjem. Ne mora biti lako odrediti procese u kojima neka zemlja formulira i promjenjuje svoju politiku, pogotovo ako je odlučivanje u vladi kompleksno ili od vrha prema dolje ide u decentraliziranom procesu. No, važno je što je točnije moguće identificirati razne faktore koji utječu na donošenje političkih odluka, tako da mogu biti razvijene prikladne strategije koje utječu na politički proces. Identificiranje ovih faktora će pomoći mreži da koristi svoje resurse na način koji maksimizira utjecaj.

69

Politički proces: vlada u akcijiKontekstualne bilješke

Formuliranje politike je opći plan ili način rada na visokom nivou koji sadrži općenite ciljeve i prihvatljive procedure tijela vlade. To je u velikoj mjeri politički proces. Nema dvije zemlje na svijetu koje formuliraju politiku na jednak način, čak i u demokratskim zemljama. No čak i u visoko centraliziranim zemljama, na vladu se gleda kao na vozilo koje će dovesti socijalni i ekonomski razvoj i rast. No, u takvim zemljama vladajuća elita često nema političke volje da djeluje na način koji služi javnom dobru. Politički i ekonomski interesi često diktiraju akcije elite.

NA sreću zemlje svijeta napuštaju visoko centralirizane okvire. Postoji sve veći naglasak na ideji civilnog društva. Institucije civilnog društva – obitelj, zajednica, profesionalna udruženja, NGO-i i vjerske institucije se vide kao pogodna arena za organizirano upravljanje. Nastaju i usavršavaju se novi oblici odlučivanja, Vlade i međunarodni donatori prepoznaju da ne vladine organizacije (NGO) mogu imati i imaju važnu ulogu u tom procesu služeći kao mostovi ili politički pobornici između civilnog društva i političara na svim razinama vlasti.

Mnoge vlade ostaju dvolične prema poticanju NGO-a i sudjelovanju građana u političkom procesu. One mogu priznati važnost sudjelovanja građana, ali nerado riskiraju izazove vlastitoj politici i akcijama. Isto tako one često nemaju pogodne mehanizme za uključivanje građana u probleme države.

Bez obzira na politički sustav zemlje ili razinu prihvaćanja javnog sudjelovanja, napori mreže u vladinoj areni će ciljati grane kao što su izvršna vlast, zakonodavna, sudstvo, vladina ministarstva i agencije, lokalni dužnosnici i u nekim slučajevima policija i vojska. Članovi trebaju identificirati prilike za utjecanje političkog procesa – bilo na nacionalnom nivou gdje se odluke fokusirane na politički proces u širem smislu i službene nacionalne politike ili na operativnom nivou gdje određena su formulirani alokacija resursa i naputci za izvršavanje. Kako bi mogla identificirati svoje prilike, mreža prvo treba razumjeti formalna pravila i procedure donošenja političkih odluka u svojoj zemlji.

70

CJELINA 1

CILJEVI

Do kraja cjeline sudionici će moći objasniti i ilustrirati kako politički proces funkcionira u njihovoj zemlji.

VRIJEME

3 sata i 15 minuta


Papir, markeri i traka Kopije Listova za sudionike

II.1.1 Kontekstualne bilješkeII.1.2 Zemlja X: karta političkog procesa

PRIPREMA

Prikupite informacije i materijalne resurse o tome kako je formulirana politika i /ili primjere nacionalne politike uznapredovale u vašoj zemlji

Podražite i pozovite lokalnog političkog stručnjaka za uvodnu prezentaciju za aktivnost 2 o pristupu političkom procesu i sistemu vlasti u vašoj zemlji. Pozvani predavač treba imati sveobuhvatno znanje o tome kako se formulira politika i implementira. To bi mogao biti profesor političkih znanosti, politički analitičar, profesionalni lobist, visoki državni dužnosnik ili parlamentarac.

Dajte predavaču popis pitanja iz aktivnosti 2 i primjer karte politike. Naglasite da bi ta prezentacija trebala dotaći pitanja i uključiti vizualno predstavljanje općeg političkog procesa u vašoj zemlji. Objasnite da je svrha prezentacije ojačati političke vještine mreže javnog zagovaranja. Tražite predavača da govori maksimalno jedan sat i odvoji vrijeme za pitanja i raspravu unutar tog vremena.

Napišite pitanja za raspravu za aktivnost 2 na papiru za pano. ZA aktivnost 3 nacrtajte kartu političkog procesa na papiru.

71

AKTIVNOST 1

Uvod u politički procesVrijeme: 15 minuta

Napravite uvod u poglavlje II i cjelinu 1 ponavljanjem ciljeva i kratkom prezentacijom o važnosti razumijevanja političkog okoliša. Glavne naznake slijede:

Ključan element uspjeha svakog javnog zagovaranja je temeljito razumijevanje političkog procesa dotiče zemlje. Kako se politike formiraju i kako se primjenjuju, koje institucije i pojedinci su uključeni, koje su uloge, odnosi i ravnoteža moći između institucija i pojedinaca i kako, kada i gdje se angažirati da se postigne najveći učinak javnog zagovaranja.

Dubinsko znanje političkog okoliša može pomoći mreži da identificira i prepozna prilike za javno zagovaranje i kritične točke upada da se utječe i na politički proces i da se usmjeri izbor tema za javno zagovaranje mreže.

Osim razumijevanja formalnih pravila i procedura koje vlada slijedi u tvorbi političkih odluka, mreže trebaju promatrati i političku, ekonomsku sociokulturnu i tehnološku okolinu kako bi bili u toku sa problemima u nastajanju i pozicijama vladinih, političkih, religijskih i lokalnih vođa i odlučujućih političara u odnosu na ova pitanja. Prilike da se utječe na politiku i odlučujuće političare mogu se stvoriti bilo kada.

U mnogim zemljama vlada i političke vođe ostaju skeptični ako ne uplašeni NGO-a i drugih predstavnika civilnog društva koji sudjeluju na političkoj sceni

Postoji zajednička percepcija među političarima da NGO-ima nedostaje iskustva, vještina i znanja potrebnog za političke analize i formiranje politike. Ova percepcija vodi do nedostatka volje ili odbijanja slušanja ili suradnje s mrežama u njihovom javnom zagovaranju.

Svrha poglavlja II je pomoći članovima mreže da steknu uvid i vještine koje će ojačati kredibilitet i profesionalizam mreže i ojačati sposobnost pojedinaca da uđu u dijalog sa političarima

PRIJELAZ

U pripremi za prezentaciju stručnjaka, pregledajte pitanja za diskusiju koja su izložena i objasnite da će ta pitanja voditi prezentaciju. Podsjetite učesnike da se pozivaju na pitanja tokom prezentacije, bilježite kad je dotaknuto koje pitanje i zapišite odgovarajući odgovor.

AKTIVNOST 2

Kako se stvara politikaVrijeme 1 sat i 30 minuta

Prezentacija stručnjaka (1 sat)

72

1. najavite predavača2. nakon prezentacije potičite pitanja i odgovore i diskusiju na pitanja koja još nisu

odgovorena u prezentaciji3. Zahvalite predavaču.


1. Napišite primjere politika kako naslov na papiru2. Tražite od sudionika da promisle o primjerima politika koje se trenutno provode (bez

obzira u kojem sektoru) i ispišite njihove odgovore na papir.

Grupna diskusija (20 minuta)

1. Prema pitanjima za diskusiju na papiru povežite svako pitanje s jednom od politika nabrojanih tijekom radionice. NA primjer, s obzirom na nacionalnu politiku o AIDS-u

Gdje i kako je nastala ideja za nacionalnu politiku o AIDS-u nastala? Kako je to pitanje uvedeno u formalni proces političkog odlučivanja? Kakav je bio proces rasprava, debata i eventualne promjene

prijedloga za politiku prema AIDS-u? Tko su bili pojedinci ili institucije uključene u proces?

Tko ili koja tijela su bila uključena u odobravanje prijedloga? Koji su koraci bili poduzeti da bi se prijedlog doveo na slijedeću

razinu odlučivanja?

73

Pitanja za diskusiju: Kako se stvara politika

1. Kako se stvaraju ideje i teme za nove revizije politike?2. Kako se predložena tema uvodi u formalni proces odlučivanja?3. Kako izgleda proces diskutiranja, debatiranja i možda promjene prijedloga? Tko su

akteri?4. Kako se prijedlog usvaja ili odbija?5. Ako je prihvaćen, koji su koraci prema slijedećem nivou odlučivanja?

Primjeri politika

Nacionalna politika o ADIS-u Minimum 8 godina formalnog obrazovanja Zabrana pušenja u javnim zgradama Ograničavanje distribucije kontracepcije ne medicinskom osoblju

AKTIVNOST 3

Kartiranje političkog procesaVrijeme: 1 sat i 30 minuta

Aktivnost u malim skupinama (45 minuta)

1. Podijelite učesnike u male grupe i podijelite papire i markere svakoj grupi.2. Koristeći informacije sa predavanja stručnjaka za politiku i sa diskusije, tražite svaku

grupu da pripremi vizualnu kartu ili dijagram toka političkog procesa u svojoj zemlji. Karta treba biti što jednostavnija ali precizna.

3. Osvrnite se na kartu političkog procesa u zemlji X koju ste nacrtali na papiru da pokažete sudionicima kako izgleda politički proces.

Grupna diskusija (45 minuta)

1. Tražite svaku grupu da prezentira svoju kartu svima i ukratko objasni kartu i na temelju čega su temeljene njihove odluke.

2. Raspravljajte sličnosti i razlike između karata. Pomozite sudionicima da postignu dogovor oko jedne karte. Zamolite jednog sudionika da precrta konačnu kartu na papir tako da se može kopirati i podijeliti.

74

3. Ako postoje BITNE razlike u mišljenjima ili praznine u informacijama o tome kako teče politički proces, napravite popis različitosti i vrsta informacija koje treba objasniti.

SAŽETAK

Dijeljenje informacija i istraživanje može pomoći članovima mreže da razumiju kako proces formulacije politike izgleda u njihovim uvjetima. Kada jednom članovi dobiju tu informaciju, oni je mogu primijeniti na njihovu strategiju javnog zagovaranja.

75

POGLAVLJE III

STRATEGIJA JAVNOG ZAGOVARANJA:

MOBILIZACIJA NA AKCIJU

UVOD

Javno zagovaranje je i znanost i umjetnost istovremeno. Iz znanstvene perspektive nema univerzalne formule za efektivno javno zagovaranje. Bez obzira na to, iskustvo pokazuje da je kampanja javnog zagovaranja najučinkovitija kada je sistematski isplanirana. Mreže za javno zagovaranje izoliraju svoj predmet rada, postave cilj javnog zagovaranja i mjerljive ciljeve, identificiraju izvore potpore i opoziciju, istražuju političku publiku, razvijaju dirljive poruke, mobiliziraju nužne fondove i na svakom koraku do cilja skupljaju podatke i promatraju svoj plan akcije. Svaki od ovih koraka zahtjeva posebno znanje i vještine kako bi se osigurala efektivna i efikasna primjena njegova.

Javno zagovaranje je također i umjetnost. Uspješni zagovaratelji mogu artikulirati probleme na načine koji inspiriraju druge i motiviraju ih na akciju. Imaju izoštren osjenčaj za pravi trenutak i mogu prepoznati priliku i djelovati kada se ukaže. Uspješni zagovaratelji su vješti pregovarači i graditelji konsenzusa koji traže prilike da dobiju skromne ali strateške političke dobitke dok kreiraju i druge prilike za veće pobjede. Umjetnici zagovaranja utjelovljuju kreativnost, stil pa čak i humor na svojim zadacima kako bi privukli javnost i medije svojoj aktivnosti. Umjetnost javnog zagovaranja ne može se poučiti kroz trening ni radionice, nego ona nastaje iz samih članova mreže. Trening javno zagovaranje daje alat koji sudionici moraju znati upotrijebiti.

Poglavlje III može se alternativno nazvati «Sastavljanje svega skupa: «Kako raditi kampanju javnog zagovaranja «. U poglavlju I mreža je naučila o karakteristikama i prakticiranju vještine koje formiraju temelj za radni odnos pun suradnje i povjerenja. U poglavlju II, sudionici su istraživali i stekli dublje razumijevanje političke okoline kako konteksta u kojem se zbivaju njihovi napori javnog zagovaranja. Poglavlje III, završno poglavlje priručnika, posvećeno je osnovnim praktičnim detaljima kampanje javnog zagovaranja. Cjeline u poglavlju III odgovaraju različitim koracima procesa javnog zagovaranja i pomažu sudionicima da izgrade tehničke vještine potrebne za uspješnu primjenu svakog koraka.

76

Što je to javno zagovaranje?


Postoji definicija javnog zagovaranja koliko i grupa i mreža koje se time bave. No, svaka definicija ima zajednički rječnik i ideje s drugima. Javno zagovaranje je kao prvo proces, koji se događa kroz neodređeno vrijeme, neki puta kratko a često dugotrajno. Javno zagovaranje je i strateško i cilja svojim dobro osmišljenim aktivnostima na ljude od utjecaja i ljude koji odlučuju. I napokon, javno zagovaranje je uvijek usmjereno na utjecanje na politiku, zakone, pravila, programe ili financiranje tj. odluke na najvišim razinama institucija javnog i privatnog sektora.

Javno zagovaranje uključuje i kampanje s jednom temom koje su ograničenog trajanja kao i trajan rad oko niza tema. Aktivnosti javnog zagovaranja mogu biti provedene na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

U cjelini 1, članovi mreže sebi definiraju javno zagovaranje i stiću duboko razumijevanje koncepta i strategije istraživajući različite korake kampanje javnog zagovaranja. Nadalje, sudionici identificiraju karakteristike javnog zagovaranja koji ga razlikuju od sličnih koncepata informiranja, obrazovanja i komunikacije, odnosa s javnošću i animiranja zajednice. ___________________________________________________________________________

Javno zagovaranje je niz usmjerenih aktivnosti uperenih na političare kao podrška specifičnoj političkoj temi

CILJEVI

Do kraja cjeline, sudionici će moći: Definirati javno zagovaranje Identificirati korake u procesu javnog zagovaranja, i Razlikovati javno zagovaranje od sličnih koncepata

VRIJEME

2 sata i 30 minuta


Papir, markeri i trake Kopije Listova za sudionike

o III.1.1 Kontekstualne bilješkeo III.1.2 Primjeri definicija javnog zagovaranja o III.1.3 Koraci u procesu javnog zagovaranja o III.1.4 Javno zagovaranje i slični koncepti

77

Kartonski predložak, «Koraci u procesu javnog zagovaranja»

PRIPREMA

Prepoznajte lokalnog stručnjaka za područje koje želite prezentirati kako bi napravio uvodnu prezentaciju za aktivnost 1. Tražite predavača da raspravlja o trenutnoj i potencijalnoj ulozi NGO-a i drugih skupina civilnog društva u procesu donošenja političkih odluka. Tražite od predavača da ne govori više od 30 minuta, objasnite da će slijediti pitanja i diskusija

Za aktivnost 3 kopirajte i izrežite tri kompleta kartica «Koraci u procesu javnog zagovaranja» koristeći predložak na kraju cjeline. Svaki komplet mora biti na papiru ili kartonu drugačije boje.

Za aktivnost 4nacrtajte kartu «Javno zagovaranje i slični koncepti» na papiru

AKTIVNOST 1

Što je to javno zagovaranje?Vrijeme 1 sat i 5 minuta

Uvod (5 minuta)

Napravite uvod pregledom ciljeva sa slijedećim naglascima: Javno zagovaranje je i znanost i umjetnost istovremeno. Iz znanstvene perspektive

nema univerzalne formule za efektivno javno zagovaranje. Bez obzira na to, iskustvo pokazuje da je kampanja javnog zagovaranja najučinkovitija kada je sistematski isplanirana.

Mreže moraju pratiti i uključiti specifične korake pri izradi i implementiranju kampanje za javno zagovaranje. Svaki od ovih koraka zahtjeva posebno znanje i vještine kako bi se osigurala efektivna i njegova efikasna primjena.

Javno zagovaranje je također i umjetnost. Uspješni zagovaratelji mogu artikulirati probleme na načine koji inspiriraju druge i motiviraju ih na akciju. Imaju izoštren osjenčaj za pravi trenutak i mogu prepoznati priliku i djelovati kada se ukaže. Uspješni zagovaratelji su vješti pregovarači i graditelji konsenzusa koji traže prilike da dobiju skromne ali strateške političke dobitke dok kreiraju i druge prilike za veće pobjede.

Umjetnici javnog zagovaranja uklapaju kreativnost, stil pa čak i humor u javno zagovaranje kako bi privukli pozornost medija i javnosti u svoju korist.

Umjetnost javnog zagovaranja ne može se naučiti na radionici i treningu, nego ona nastaje iz samih članova mreže. Trening iz javnog zagovaranja daje samo alat a sudionici ga moraju znati upotrijebiti.

Poglavlje III priručnika je osmišljeno da poučava i znanosti i umjetnosti stvaranja i primjene kampanje javnog zagovaranja. Cjeline u poglavlju III odgovaraju različitim koracima procesa javnog zagovaranja.

78

Stručno predavanje (1 sat)

1. Najavite predavača.2. Nakon prezentacije, moderirajte dio sa pitanjima i odgovorima u trajanju od oko 20

minuta.3. Zahvalite predavaču i zaključite aktivnost

AKTIVNOST 2

Definiranje javnog zagovaranja Vrijeme 1 sat


1. Napišite javno zagovaranje na pano i zamolite sudionike da razmisle o asocijacijama na tu riječ.

2. Zabilježite sve odgovore svih prisutnih. Ako se riječi ili fraze ponavljaju jednostavno dodajte kod ponovljenih fraza.

3. Aktivnost bi trebala polučiti odgovore poput ovih.

Javno zagovaranje

Braniti UtjecanjeInterveniranje

Mijenjanje Donošenje odlukaUvjeravanje Prodavanje ideje

Isticanje LobiranjeKomunikacija Privlačenje

Davanje rješenja pažnja

Male grupe (45 minuta)

1. Podijelite sudionike u male grupe od 4 do 5 osoba.2. Recite svakoj grupi da izradi nacrt definicije javnog zagovaranja. Potičite grupe da

koriste riječi sa panoa kako bi pripremili svoje definicije. Dajte im 15 minuta.3. Kažite grupama da na pišu definicije i izvjese ih na zidu.4. Pročitajte svaku definiciju na glas i diskutirajte je pitajući grupu da identificira slijeće:

Sličnosti između definicija (riječi i fraze koje se pojavljuju u više od jedne). Zaokružite zajedničke riječi markerom u boji.

Elementi koji su jedinstveni u nekoj definiciji (nisu ponovljeni niti u jednoj drugoj). Zaokružite to s markerom u drugoj boji.

5. Pitajte grupu da odluči hoće li jedna od definicija na zidu biti mrežna dogovorna definicija javnog zagovaranja ili možda žele izraditi novu definiciju koristeći zajedničke elemente i ideje u ovim definicijama.

6. Pomoću praznog papira pomozite grupi da napiše definiciju koja odražava mišljenja cijele grupe, izvjesite definiciju negdje gdje može ostati tokom cijele radionice.

79

7. Podijelite List III.1.2 i prođite kroz pobrojane definicije. One dolaze iz različitih izvora uključujući i međunarodne organizacije za javno zagovaranje.

8. Zamolite sudionike da obrade definicije i prepoznaju mjesta koja se slažu s njihovom definicijom.

Prijelaz

Sada kada su sudionici postigle konsenzus o definiciji javnog zagovaranja, pozabavit će se drugim koracima koji kompromitiraju proces javnog zagovaranja. Iskustvo pokazuje da je javno zagovaranje rijetko redovan, linearan proces. Neki od najuspješnijih javnih zagovaranja rezultirali su s brzim odgovorom na potrebe i nastali su u kaotičnim sredinama. Sposobnost iskorištavanja prilika, ne zamjenjuje važnost čvrstog procesa i pažljivog planiranja. Slijedeća aktivnost pokazuje da sistematično pristupanje javnom zagovaranju pomaže mrežama da planiraju i primjenjuju efektivne kampanje.

AKTIVNOST 3

Koraci u procesu javnog zagovaranja Vrijeme: 1 sat i 15 minuta

Slijed koraka (45 minuta)

1. Podijelite sudionike u tri tima.2. Podijelite svakom timu komplet kartica za javno zagovaranje. Budite sigurni da

kartice pritom ne budu u pravilnom redoslijedu.3. Objasnite da svaka kartica u kompletu predstavlja jedan korak u procesu s jedne strane

a s druge je kratka definicija/opis tog koraka4. Zamolite svaki tim da pročita kartice i dođe do konsenzusa o redoslijedu koji bi

poštovali da primjenjuju kampanju javnog zagovaranja. Vrijeme, 20 minuta.

Uputa voditelju: Obično timovi poredaju kartice da izgledaju otprilike ovako.

5. Zamolite timove da izvjese svoje kartice na zid ili ih prikažu na podu cijeloj grupi. Ako je moguće smjestite sva tri kompleta blizu jedan drugome da sudionici mogu raditi usporedbe

80

6. Kada su svi izvjesili/poredali svoje kartice, zamolite sudionike da se okupe oko tri aranžmana i pronađu sličnosti i razlike

7. Pozovite se na prvi set kartica i pitajte tim 1 slijedeće: Jesu li se svi složili oko konačnog rasporeda? Na kojim mjestima u redoslijedu je dolazilo do neslaganja i na kojima do

rasprave? Koje korake nisu razumjeli ako je to bio slučaj?

8. Pitajte sudionike imaju li pitanja za tim 1?9. Ponovite ovaj proces za timove 2 i 3.10. Kada su svi timovi prezentirali svoj rad, povedite raspravu oko slijedećih pitanja:

Jesu li svi timovi počeli sa istim korakom? Jesu li imali različit završni korak?

Je li bilo koraka koji su bili poredani paralelno kod svih skupina? Jeli bilo važnih koraka koji su izostavljeni?

Prezentacija procesa javnog zagovaranja (30 minuta)

1. Objasnite sudionicima da je svrha određivanja slijeda koraka bila predstaviti javno zagovaranje kao sistematski proces s različitim koracima i aktivnostima. I dok se koraci ne moraju uvijek javiti u istom redoslijedu u stvarnoj kampanji, važno je smatrati svaki korak kritičnim i integralnim dijelom napora javnog zagovaranja.

2. Podijelite list III.1.3: Koraci u procesu javnog zagovaranja ili ga prezentirajte na grafoskopu ili panou.

3. Ukratko objasnite svaki korak koristeći se niže navedenim bilješkama. Napišite ključne riječi i fraze na papiru dok prolazite svaki korak. Objasnite da će se ostale cjeline na radionici baviti detaljnije svakim od koraka ali ne u istom redoslijedu kao u modelu. Neki koraci su združeni u jednu cjelinu (tj. Razvoj poruke i komunikacijski kanali).

Koraci u procesu javnog zagovaranja

I Definiranje problema. Zagovaranje počinje sa problemom ili temom oko koje se mreža složi da će je podržati kako i promovirala promjenu politike. Tema treba biti u skladu sa mrežinim dogovorenim kriterijima i treba podržavati njenu misiju (tema treba biti jasno određena i trebaju je osjećati članovi mreže). Zamolite sudionike da prepoznaju načine na koje mreža može identificirati probleme. Uključite slijedeće:

Analiza vanjske okoline, uključujući političku, ekonomsku, socijalnu i druge faktore, Organiziranje sastanaka za identifikaciju tema i problema i Prikupljanje i analiza podataka o području djelovanja mreže.

II. Odredite ciljeve i zadatke. Cilj je općenita izjava o tome što se mreža nada postići dugoročno (tri do pet godina). Zadatak javnog zagovaranja opisuje kratkoročna specifična, mjerljiva postignuća koja doprinose cilju javnog zagovaranja.

III. Identificirajte ciljnu publiku. Primarna ciljna publika uključuje donosioce odluka koji imaju autoritet da donesu željenu promjenu politike. Sekundarna ciljana publika uključuje osobe koje imaju pristup ili su u mogućnost utjecati na primarnu publiku, drugi političari, prijatelji i rođaci, mediji, vjerske vođe itd.

81

Mreža mora identificirati pojedince u svojoj ciljanoj publici, njihove pozicije, relativan izvor moći i onda odrediti da li različiti pojedinci podržavaju, suprotstavljaju se ili su neutralni prema temi/problemu koji se zagovara.

IV. Izgradite podršku. Izgradnja podrške javnosti koja bi podržavala ideju mreže je presudna za uspjeh. Što je veća baza podrške, to su veće šanse za uspjeh. Članovi mreže moraju se raširiti i stvoriti saveze s drugim NGO-ima, mrežama, donatorima, koalicijama, građanskim skupinama, profesionalnim udruženjima, ženskim skupinama, aktivistima i pojedincima koji podržavaju stvar i raditi će s vama na postizanju ciljeva javnog zagovaranja. Kako prepoznati potencijalne suradnike? Članovi mogu pohađati konferencije i seminare, pridobiti podršku medija, održavati javna okupljanja, istraživati publikacije i koristiti internet.

V. Razvijte poruku. Poruke javnog zagovaranja se razvijaju i kroje za specifičnu ciljanu publiku kako bi zaokružile problem i uvjerile primatelja da podrži stajalište mreže. Tri su važna pitanja na koja treba odgovoriti kada se pripremaju poruke javnog zagovaranja: Koga želite dosegnuti sa porukom? Što želite postići porukom? Što želite da primatelj poruke učini kao rezultat poruke ( akcija koju želite da se poduzme)?

VI. Odaberite komunikacijske kanale. Odabir najprikladnijeg medija za poruke ovisi o ciljanoj publici. Izbor medija varira za dosizanje javnosti, utjecanje na političare, obrazovanje medija, stvaranje podrške za našu stvar među sličnim organizacijama mrežama i slično. Neki od uobičajenijih komunikacijskih kanala za inicijative javnog zagovaranja uključuju priopćenja za javnost, konferencije za medije, javne debate, konferencije za državne dužnosnike, itd.

VII. Skupljajte fondove. Kampanjama javnog zagovaranja uvijek dobro dođe financiranje iz vanjskih izvora i drugih resursa. Resursi mogu pomoći podršci za izradu i distribuciju materijala, pokrivati troškove putovanja članova na sastanke s političarima i stvaranje podrške, apsorbirati komunikacijske troškove itd. Mreže javnog zagovaranja trebaju donijeti strategiju financiranja na početku kampanje kako bi identificirali potencijalne donatore financijskih i drugih resursa.

VIII. Razvijte plan implementacije. Mreža treba razviti plan implementacije koji bi vodio kampanju. Plan treba identificirati aktivnosti i zadatke, odgovorne osobe i odbore, poželjan vremenski okvir i potrebne resurse.

Trajne aktivnosti

Skupljajte podatke. Skupljanje podataka pruža podršku mnogim koracima procesa javnog zagovaranja prikazanim na modelu. Mreže javnog zagovaranja trebaju skupljati i analizirati podatke te identificirati i izabrati svoju temu kao i razviti ciljeve javnog zagovaranja, izraditi poruke, širiti svoju bazu podrške, utjecati na političare. Skupljanje podataka je neprekidna aktivnost tokom trajanja kampanje.

Promatrajte i procjenjujte. Kao i skupljanje podataka, i promatranje i procjenjivanje događa se za cijelog trajanja procesa javnog zagovaranja. Prije poduzimanja kampanje mreže moraju odrediti kako će promatrati svoj plan implementacije. A dodatno, grupa će odrediti kako će procjenjivati i mjeriti napredak i rezultate. Može li mreža realno

82

očekivati da dovede promjene u politici, programima ili financiranju kao rezultat svojeg rada? U specifičnim uvjetima, što će se promijeniti nakon završetka kampanje? Kako će grupa saznati da se situacija promijenila?

4. Na kraju podsjetite sudionike da se aktivnosti javnog zagovaranja često rade u turbulentnim okolinama. Mreže često nemaju priliku pratiti svaki korak procesa javnog zagovaranja prema prezentiranom modelu. Bez obzira na to, sistematsko razumijevanje javnog zagovaranja pomoći će mudrom planiranju, efikasnom korištenju resursa i trajnoj usredotočenosti na ciljeve javnog zagovaranja.

AKTIVNOST 4

Javno zagovaranje i bliski konceptiVrijeme: 45 minuta

Poruka voditelju: Nakon razmatranja raznih definicija javnog zagovaranja i koraka u procesu, sudionici bi trebali imati jasan osjećaj o značenju javnog zagovaranja. Pa ipak, javno zagovaranje se često brka s drugim konceptima koji dijele zajedničke efekte: (informiranje, obrazovanje i komunikaciju) tj. IOK (eng. IEC), odnosi s javnošću, animiranje zajednice, socijalni marketing. Pomoći će nam da opišemo ove druge koncepte kako bi smanjili ostatke zbrke.

1. Objasnite da je aktivnost 4 osmišljena da usporedi i pokaže razlike između javnog zagovaranja i bliskih koncepata.

2. Pokažite sudionicima kartu koju ste pripremili na papiru.

Javno zagovaranje i bliski koncepti

Koncept/pristup Ciljana publika Ciljevi Kako mjeriti uspjehIOK (eng, IEC)

Odnosi s javnošćuJavno zagovaranje

Animiranje zajednice

3. Pomozite sudionicima da ispune tabelu, počnite od IEC. Pitajte grupu slijedeća pitanja:

Tko upravlja i primjenjuje IOK kampanjom? Tko je ciljana publika za IOK kampanju? (mogući odgovori uključuju

žene, muškarce, djecu, određeno područje itd,) Koji je cilj IOK kampanje? Kako mjerimo uspjeh IOK kampanje? Drugim riječima, koji indikatori

promjene govore organizatorima IOK kampanje da je ona uspjela?4. Nastavite popunjavati tablicu za odnose s javnošću prema gore nabrojanim pitanjima.

Zamolite grupu da promisli o nekoj lokalnoj kompaniji i vide kako ona koristi odnose s javnošću i reklamiranje za promoviranje svojih proizvoda i usluga.

5. Sada pomozite grupi da promisli o kampanji javnog zagovaranja. Ponovite ista pitanja i popunite odgovore. Uobičajeni odgovori slijede:

83

Ciljana publika Političari (oni s autoritetom koji utječe na cilj zagovaranja)

Cilj Promijeniti politike, programe ili raspodjelu javnih fondova

Mjerenje uspjeha Usvajanje nove povoljnije politike ili programa, postotna promjena u raspodjeli financiranja itd.

6. Napokon, zamolite grupu da promisli o konceptu i praksi animiranja zajednice i završite tablicu. Koristite slijedeći primjer:

Ciljana publika Članovi i voditelji zajednice

Cilj izgraditi sposobnost zajednice da usvoji prioritete svojih potreba i krene u akciju

Mjerenje uspjeha Problem zajednice je riješen ili je potreba zadovoljena. Povećano sudjelovanje i kontrola procesa rješavanja problema

7. Napravite sažetak aktivnosti kroz moderiranje diskusije oko slijedećih pitanja: Koje karakteristike dijele sva četiri pristupa? Među raznim odgovorima

uočite da sva četiri pristupa uključuju strategije za promoviranje promjena i da su najefektivnije kad su sistematski planirane.

U čemu se javno zagovaranje razlikuje o drugih pristupa? Javno zagovaranje uvijek traži promjenu u politici, alociranju resursa i operativnoj politici. Rad na javnom zagovaranju obično uključuje IOK komponentu da se poveća svijest ključnih publika, no javno zagovaranje se ne zaustavlja na tome. Proces javnog zagovaranja je završen kada političar primjeni traženu političku akciju. I dok javnost može biti jedna od publika kampanje, ona je ciljana kako bi se pridobila podrška i izvršio pritisak na političare. Ako se mreža usredotoči na cilj ovog pristupa, moći će razlikovati javno zagovaranje od bliskih koncepata

SAŽETAK

Javno zagovaranje mora biti definirano unutar svakog nacionalnog ili regionalnog konteksta, posebno kada se pojam prevodi na drugi jezik. Sa svojim fokusom na promjenu politike, javno zagovaranje je ipak univerzalno i lako razlučivo od bliskih koncepata poput IOK-a, odnosa s javnošću, animiranja zajednice, itd. Nadalje, mreže moraju pristupiti kampanji za javno zagovaranje kao što bi pristupili svakoj strateškoj vježbi, sistematski prilazeći ključnim koracima i aktivnostima. Podijelite listove za cjelinu 1.

IDEMO DALJE

Prvi korak u strategiji javnog zagovaranja je izbor problema. U slijedećoj cjelini sudionici će izvršiti kratku analizu da identificiraju i rangiraju vlastiti problem/temu za javno zagovaranje kao pretpostavku za razvijanje ciljeva i zadataka.

84

List III.1.1

Što je to javno zagovaranje?


Postoji definicija javnog zagovaranja koliko i grupa i mreža koje se time bave. No, svaka definicija ima zajednički rječnik i ideje s drugima. Javno zagovaranje je kao prvo proces, koji se događa kroz neodređeno vrijeme, neki puta kratko a često dugotrajno. Javno zagovaranje je i strateško i cilja svojim dobro osmišljenim aktivnostima na ljude od utjecaja i ljude koji odlučuju. I napokon, javno zagovaranje je uvijek usmjereno na utjecanje na politiku, zakone, pravila, programe ili financiranje tj. odluke na najvišim razinama institucija javnog i privatnog sektora.

Javno zagovaranje uključuje i kampanje s jednom temom koje su ograničenog trajanja kao i trajan rad oko niza tema. Aktivnosti javnog zagovaranja mogu biti provedene na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

U cjelini 1, članovi mreže sebi definiraju javno zagovaranje i stiću duboko razumijevanje koncepta i strategije istraživajući različite korake kampanje javnog zagovaranja. Nadalje, sudionici identificiraju karakteristike javnog zagovaranja koji ga razlikuju od sličnih koncepata informiranja, obrazovanja i komunikacije, odnosa s javnošću i animiranja zajednice.

Javno zagovaranje je niz usmjerenih aktivnosti uperenih na političare kao podrška specifičnoj političkoj temi

85

List III.1.2Primjeri definicija javnog zagovaranja

Niže navedene definicije odražavaju kako razne organizacije razumiju i operacionaliziraju javno zagovaranje.

«Javno zagovaranje je čin ili proces podupiranja određene teme ili problema. Kampanja javnog zagovaranja je nit usmjerenih aktivnosti u podršci nekoj temi ili problemu. Mi zagovaramo teme jer želimo:

Graditi podršku za tu temu ili problem Utjecati na druge da je podržavaju Pokušavamo utjecati promjenu zakona koji utječe na nju

- International Planned Parenthood Federation, IPPF Advocacy Guide

«Javno zagovaranje je proces koji uključuje serije političkih akcija koje provode organizirani građani kako bi transformirali odnose moći. Svrha javnog zagovaranja su specifične političke promjene koje koriste stanovništvu kojeg se tiču. Ove promjene se mogu dogoditi u privatnom ili javnom sektoru. Efektivno javno zagovaranje se provodi prema strateškom planu u razumnom vremenu,»- The Arias Foundation (Costa Rica)

«Javno zagovaranje je naglašavanje, privlačenje pažnje zajednice prema važnom pitanju i usmjeravanje političara prema rješenje. Javno zagovaranje je rad sa drugim ljudima i organizacijama na promjenama»- CEDPA, Cairo, Beijing and Beyond: A Handbook onAdvocacy for Women Leaders

«Javno zagovaranje se definira kao promocija neke ideje ili utjecanje na politiku, tokove financiranja i druge politički određene aktivnosti»- Advocates for Youth, Advocacy 101

86

List III.1.3Javno zagovaranje i bliski koncepti

Pristup Akteri / organizacije

Ciljana publika

Ciljevi Strategije Mjerenje uspjeha

Informiranje, obrazovanje, komunikacija (IOK)

Davatelji usluga

Pojedinci, segmenti zajednice (žene , muškarci , mladi...)

Potaknuti svijest i Promijeniti ponašanje

Sortiranje po publici Kampanje u medijima Utjecanje na zajednicu Tradicionalni mediji

Promjena u znanju ili vještinama (promjena ponašanja)Indikatori napretkaFokusirane skupineStatistika

Odnosi s javnošću

Komercijalne institucije

Potrošači Poboljšati image kompanije i povećati prodaju

Masovno reklamiranje (radio TV, tiskovine) Javni događajiSponzoriranje dobrotvornih akcija

Poboljšana percepcija u javnostiPovećana prodajaPovećan tržišni udio

Animiranje zajednice

Članovi zajednice i organizacije

Članovi i lideri zajednice

Izgraditi sposobnost zajednice da rangira potrebe i poduzme akciju

Posjeti vrata do vrata, seoski sastanci

Indikatori procesa i uspjeha specifični za pojedini problem

Javno zagovaranje

NGO-ovi/mreže

Javne institucije i političari

Promjene politike i raspodjele resursa

Fokus na političare sa moći da utječu na ciljeve zagovaranjaSastanci na visokom nivouJavna događanja (debate, protesti itd)

Indikatori procesaPregledi medijaIntervjui s ključnim informatorimaFokusirane skupineankete

Lis

t II

I.1.3

Pro

ces

javn

og

za

govara

nja

S K U P LJ A NJ

E

P

O D A T A K A

O C J E N JI V A N J E

I

P R A Č E N J E

Tem

aC

ilj i

zada

tak

Izgr

adnj

a po

dršk

eIz

rada

por

uke

Kom

unik

acijs

ki k

anal

iS

kupl

janj

e fo

ndov

aim

plem

enta

cija

88

Koraci u procesu javnog zagovaranja – predložak za kartice

89

Cilj Zadaci Tema

Problem koji zahtjeva političku

akciju

Cilj: Izjava o rezultatu koji želite postići

Zadaci: koraci prema postizanju cilja koji suSpecifični, mjerljiviRealistični, vremenski vezani

Ciljana publika

Političari na koje pokušavate utjecati da podrže vašu stvar, tj. Parlamentarci, lokalni dužnosnici, službenici ministarstava


90

Komunikacijski kanali

Izjave skrojene prema različitim publikama koje definiraju temu,

navode rješenja, i opisuju akcije koje

treba poduzeti

Implementacija

Izvršiti niz planiranih aktivnosti kako bi se postigli ciljevi javnog zagovaranja (plan akcije)

Prikupljanje fondova

Identificirati i privući resurse (novac,

opremu, volontere, potrebne materijale, prostor) za primjenu kampanje za javno

zagovaranje


91

Gradnja savezništava s drugim grupama, organizacijama ili

pojedincima koji su voljni podržati vašu

stvar

Izgradnja podrške

Razvoj poruke

Sredstva za prenošenje poruke prema raznim ciljanim publikama, tj. Radio, televizija, letci, konferencije za novinstvo, sastanci

Ciljana publika

Ciljana publika


92

Prikupljanje, analiziranje i

korištenje odgovarajućih kvantitativnih i

kvalitativnih informacija

Prikupljanje podataka

Promatranje i procjenjivanje

Promatranje: Proces prikupljanja informacija kako bi se mjerio napredak prema vašim ciljevima javnog zagovaranja

Procjena: Proces prikupljanja i analiziranja informacija kako bi se odredilo jesu li postignuti ciljevi javnog zagovaranja

Poglavlje III

CJELINA 2

Teme, ciljevi i zadaci: gradnja temelja


Prva dva koraka u svakoj kampanji javnog zagovaranja su izbor teme za zagovaranje i razvoj cilja i zadataka. Ovi dijelovi procesa čine jedan od najizazovnijih analitičkih poslova koji stoje pred mrežom. Kako bi završili ove korake treba nam sposobnost analiziranja kompleksnih sredina i međusobno povezanih problema, razabiranja političkog rješenja za izabrani problem, usredotočenje na dugoročni rezultat i artikuliranje kratkoročnih zadataka. Kvaliteta angažmana mreže u ovim područjima će imati važan utjecaj na uspjeh koraka koji slijede. Ovi elementi daju temelj efektivne kampanje javnog zagovaranja. Bez jasne, artikulirane teme i dobro definiranog cilja, ostali koraci kampanje će izgubiti fokus.

Tema javnog zagovaranja je problem ili situacija koju grupa za javno zagovaranje želi ispraviti. Neke globalne teme javnog zagovaranja su privukle međunarodnu pažnju poput protupješečkih mina, sigurni radni uvjeti, seksualno iskorištavanje žena i djevojčica. U ovoj cjelini, sudionici će graditi kampanju javnog zagovaranja oko ove teme.

U različitim sredinama, pojmovi cilja i zadatka se međusobno zamjenjuju. U nekim slučajevima zadatak je širi a cilj je uži, u drugim su značenja obrnuta. U svrhu radionice o javnom zagovaranju cilj javnog zagovaranja je dugoročni rezultat (tri do pet godina). Sudionici trebaju imati viziju kako će se politička okolina mijenjati kao rezultat njihovog zagovaranja. Mreža NGO-a možda neće uspjeti dosegnuti svoj cilj samostalno, ali izjava o cilju može orijentirati mrežu kroz dugoročni period.

Zadatak javnog zagovaranja je kratkoročna meta (jedna do dvije godine) koja pridonosi ostvarenju dugoročnog cilja. Jasan zadatak je specifičan, mjerljiv realističan, i vremenski ograničen. Mreža često radi na dva ili više zadataka istovremeno u težnji za postizanjem jednog cilja. Važno je da zadatak javnog zagovaranja identificira jedno političko tijelo koje ima moć da ispuni zadatak kao i željenu političku odluku.

CILJEVI

Do kraja cjeline, sudionici će moći, Izabrati temu kao fokus svoje kampanje javnog zagovaranja Razviti dugoročni cilj javnog zagovaranja za svoju temu, Postaviti kratkoročne zadatke javnog zagovaranja koji doprinose širem cilju

VRIJEME

2 sata i 45 minuta

93


Papiri, markeri i traka Kopije listova za sudionike

III.2.1 Kontekstualne bilješkeIII.2.2 Kontrolna lista za izbor zadatka javnog zagovaranja

Napišite definiciju cilja javnog zagovaranja na pano za aktivnost 2

AKTIVNOST 1

Identificiranje tema (30 minuta)

Uputa voditelju: Ako su sudionici završili poglavlje I ovog priručnika, onda se vjerojatno dogovorili oko teme svoje akcije i javnom zagovaranju. Ako je tema dogovorena, možete preskočiti aktivnost 1 prijeći na aktivnost 2.

1. Ponovite zadatke za poglavlje I i objasnite sudionicima da će sada identificirati prioritetna pitanja u svojoj temi, odabrati temu za javno zagovaranje, postaviti jasan i relevantan cilj javnog zagovaranja i razviti zadatke.

2. Prezentirajte definiciju teme. Pročitajte definiciju na glas i zamolite jednog sudionika da učini to isto.

3. Potvrdite da sudionici razumiju definiciju i da je primjenjiva u njihovim sredinama. Ima li sudionika kojima je definicija nepoznata? Jesu li neki sudionici iznenađeni dijelovima definicije?

4. Uvedite sudionike u vježbu brainstorminga kako bi identificirali temu u svojoj zemlji /prostoru.

5. Zabilježite sve odgovore na pano i neka svi imaju priliku učestvovati.

Rangiranje tema (30 minuta)

1. Ponovite popis tema da eliminirate dupliciranja i razjasnite nejasnoće.2. Objasnite sudionicima da će sada rangirati teme.3. Zamolite svakog sudionika da dođe do liste na panou i označi kvačicom tri teme koje

mu se čine najhitnijima i najrelevantnijima u njegovu radu.4. Ostavite dovoljno vremena da svi učesnici dođu i označe svoje teme.

Uputa voditelju: Prije nego li se sudionici odluče, zamolite ih da uzmu minutu vremena za razmišljanje o nabrojanim temama i pokušaju definirati političko rješenje za svaku temu.

5. Na kraju glasanja zbrojite kvačice kraj svake teme i napišite zbroj pokraj teme. Neke će teme ispasti posebno važne.

6. Zaokružite tri teme s najvećim brojem glasova.7. Objasnite da je slijedeći korak za sudionike da izaberu jednu temu kao najviši prioritet

za strategiju javnog zagovaranja.

94

8. Raspravite svaku od tri teme detaljno koristeći se slijedećim pitanjima i pišući neke odgovore na pano: Zašto je sada ova tema toliko važna? Koji su primjeri političkih rješenja ovog problema? Što točno ovo pitanje obuhvaća? Koliko će teško ili lako biti izgraditi podršku oko ovog problema? Što se još događa u odnosu na ovaj problem u vanjskim sredinama

9. Nakon što su sva pitanja raspravljena pomozite grupi da dođe do konsenzusa oko jedne teme kao fokusa kampanje javnog zagovaranja. Podsjetite ih da će imati priliku baviti se drugim pitanjima u budućnosti.

Prijelaz

Sada kada je mreža odabrala temu javnog zagovaranja za svoju prvu kampanju, sudionici će raditi zajedno na razvoju cilja javnog zagovaranja i postaviti će zadatke.

AKTIVNOST 2

Razvijanje cilja javnog zagovaranja Vrijeme 45 minuta

1. Napravite uvod u temu ciljeva i zadataka za javno zagovaranje isticanjem definicija na papirima ili grafoskopu. Pročitajte definicije i stavite slijedeće naglaske:

U ovoj fazi je važno razlikovati cilja i zadatka javnog zagovaranja jer se definicije često razlikuju od zemlje do zemlje i od mreže do mreže.

U svrhu ove radionice koriste se slijedeće definicije:

2. Zamolite sudionike da naznače razlike između cilja i zadatka. Koristite slijedeće naglaske:

Cilj javnog zagovaranja je dugoročni rezultat. Teško da mreža može sama dosegnuti svoj cilj. Zato, cilj se može smatrati vanjskim u odnosu na mrežu, drugim riječima, mreža ne može sebe držati odgovornom za postizanje cilja, iako je cilj krajnji željeni rezultat

Zadatak javnog zagovaranja je s druge strane, dostižan samoj mreži. Kratkoročna meta koja je ostvariva – prema analizama mreže – unutar slijedeće dvije godine. Uspjeh se lako može mjeriti. U tom je smislu zadatak mrežina unutarnja meta. Mreža planira utjecati na promjene sa vlastitim resursima, energijom i akcijom. Zadatak javnog zagovaranja jasno doprinosi širem cilju.

3. Podijelite sudionike u tri radne skupine.

95

Cilj javnog zagovaranja je dugoročni rezultat (3 – 5 godina) vašeg rada na javnom zagovaranju , to je vaša vizija promjena.

Zadatak javnog zagovaranja je kratkoročna meta (1-2 godine) koja pridonosi cilju

4. Zamolite svaku grupu da izradi nacrt cilja javnog zagovaranja za temu koju je odabrala cijela skupina. Izjava o cilju treba opisati dugoročnu željenu promjenu povezanu s temom. Dajte im 20 minuta i zapišite njihove ciljeve na papir.

5. Zamolite svaku grupu da svima iznese svoju izjavu o cilju.6. Proradite svaku izjavu koristeći slijedeća pitanja u svojoj raspravi:

Je li cilj moguće dosegnuti kroz serije političkih odluka ili promjena? Ako politička promjena ne može doprinijeti postizanju određenog cilja onda to vjerojatno i nije cilj javnog zagovaranja. Često cilj zahtjeva političku akciju kao i poticanje svijesti u javnosti. U tom slučaju, može se koristiti strategija javnog zagovaranja da dovede do željenih političkih promjena dok se IOK kampanja ili kampanja javne svijesti može usredotočiti na javno ponašanje i norme.

Koliko su izjave o cilju slične ili različite? Pomozite sudionicima da kombiniraju ciljeve u jednu izjavu ili izaberite onaj cilj koji im se najviše svidi.

Poruka voditelju: Prije početka slijedeće aktivnosti, sudionici se moraju složiti oko jednog cilja javnog zagovaranja kao fokusa kampanje.

AKTIVNOST 3

Postavljanje zadataka javnog zagovaranja Vrijeme: 1 sat

1. Pitajte sudionike jeli tko od njih imao iskustvo u postavljanju programskih zadataka. Objasnite da je takvo iskustvo korisno u postavljanju zadataka javnog zagovaranja. Dobri zadaci su nužni u svakom procesu planiranja- bez obzira koju kampanju planirali. Jasni i dosljedno napisani zadaci mogu uvesti jasnoću i smjer ostatku procesa planiranja.

2. Zamolite sudionike da nabroje kriterije ili karakteristike koje obično koriste u razvoju programskih zadataka i napišite njihove odgovore na pano. Mnoge grupe spominju ove kriterije:

3. Sada zamolite sudionike da odgovore na slijedeća pitana:o Odgovaraju li ove karakteristike zadacima javnog zagovaranja?o Koji još kriteriji ili elementi, ako ih ima, trebaju biti uključeni u zadatak javnog

zagovaranja?4. Objasnite da zadatak javnog zagovaranja treba odgovarati ovim kriterijima ali i

uključivati nekoliko drugih elemenata. Napišite slijedeće na pano i dajte kratki opis

96

Kriteriji za određivanje zadataka

SpecifičniMjerljiviDostižniRealističniVremenski ograničeni

svakog elementa:

o Politički akter ili političar je pojedinac koji ima moć pretvoriti zadatak javnog zagovaranja u akciju (npr. ministar zdravstva...).

o Politička akcija ili odluka je potrebna akcija za obavljanje zadatka.o Vrijeme opisuje kada će zadatak biti dovršen. Zadaci javnog zagovaranja trebali bi

biti dovršeni unutar jedne do dvije godine. Neki zadaci naznačuju i stupanj promjene ili kvantitativno mjerilo promjene poželjne u političkoj akciji. Na primjer, stupanj promjene može se izraziti u preusmjeravanju 25% sredstava u fond relevantan zadatku našeg javnog zagovaranja.

5. Podijelite sudionike u tri radne grupe i zamolite svaku da izradi nacrt zadatka koji o Odgovara temi javnog zagovaranja o Doprinosi postizanju cilja i o Poštuje kriterije i elemente nabrojane na panou

6. Kada grupe dovrše, podijelite im list III.2.3 i proradite ga. Zamolite grupe da procjene svoje nacrte zadataka s obzirom na devet kriterija nabrojanih na listu.

7. Pozovite svaku grupu da pročita svoj zadatak i prezentira rezultate svoje analize. Zamolite cjelu skupinu za komentare ili sugestije i budite sigurni da su politički akter i politička akcija jasno naznačeni u svakom zadatku.

8. Nakon prezentacije i diskusije svakog zadatka, potaknite tri grupe na usavrše svoje zadatke ako žele. Objasnite im da će ova tri zadatka biti osnova za slijedeći posao analize publike i razvoja poruke.

SAŽETAK

Kampanja javnog zagovaranja se stapa oko teme ili problema koji odgovara interesima mreže i preokupacijama publike članova mreže. Mreža za uzvrat, razvija dugoročan cilj koji obrađuje temu i postavlja zadatke javnog zagovaranja koji definiraju političke akcije kojima se želi poduprijeti dolaženje do cilja. Ova tema, cilj, i zadatak tvore temelj kampanje za javno zagovaranje mreže i daju okvir u kojem se smišljaju aktivnost javnog zagovaranja. Podijelite listove za cjelinu 2.

IDEMO DALJE

Proces javnog zagovaranja je na dobrom početku. Sudionici počinju izrađivati i krojiti strategije za akcije javnog zagovaranja u slijedećoj cjelini dok identificiraju i analiziraju svoje ciljne publike kroz kartiranje moći.

97

LIST III.2.1

Teme, ciljevi i zadaci: gradnja temelja


Prva dva koraka u svakoj kampanji javnog zagovaranja su izbor teme za zagovaranje i razvoj cilja i zadataka. Ovi dijelovi procesa čine jedan od najizazovnijih analitičkih poslova koji stoje pred mrežom. Kako bi završili ove korake treba nam sposobnost analiziranja kompleksnih sredina i međusobno povezanih problema, razabiranja političkog rješenja za izabrani problem, usredotočenje na dugoročni rezultat i artikuliranje kratkoročnih zadataka. Kvaliteta angažmana mreže u ovim područjima će imati važan utjecaj na uspjeh koraka koji slijede. Ovi elementi daju temelj efektivne kampanje javnog zagovaranja. Bez jasne, artikulirane teme i dobro definiranog cilja, ostali koraci kampanje će izgubiti fokus.

Tema javnog zagovaranja je problem ili situacija koju grupa za javno zagovaranje želi ispraviti. Neke globalne teme javnog zagovaranja su privukle međunarodnu pažnju poput protupješečkih mina, sigurni radni uvjeti, seksualno iskorištavanje žena i djevojčica. U ovoj cjelini, sudionici će graditi kampanju javnog zagovaranja oko ove teme.

U različitim sredinama, pojmovi cilja i zadatka se međusobno zamjenjuju. U nekim slučajevima zadatak je širi a cilj je uži, u drugim su značenja obrnuta. U svrhu radionice o javnom zagovaranju cilj javnog zagovaranja je dugoročni rezultat (tri do pet godina). Sudionici trebaju imati viziju kako će se politička okolina mijenjati kao rezultat njihovog zagovaranja. Mreža NGO-a možda neće uspjeti dosegnuti svoj cilj samostalno, ali izjava o cilju može orijentirati mrežu kroz dugoročni period.

Zadatak javnog zagovaranja je kratkoročna meta (jedna do dvije godine) koja pridonosi ostvarenju dugoročnog cilja. Jasan zadatak je specifičan, mjerljiv realističan, i vremenski ograničen. Mreža često radi na dva ili više zadataka istovremeno u težnji za postizanjem jednog cilja. Važno je da zadatak javnog zagovaranja identificira jedno političko tijelo koje ima moć da ispuni zadatak kao i željenu političku odluku.

98

LIST III.2.2Kontrolna lista za izbor zadatka javnog zagovaranja

Kriterij Zadatak 1 Zadatak 21. Postoje li kvantitativni podaci

koji pokazuju da će zadatak popraviti situaciju

2. Je li zadatak dostižan?Čak i uz postojanje opozicije?

3. Hoće li zadatak dobiti podršku mnogo ljudi? Je li ljudima dovoljno stalo za to da bi poduzeli akciju?

4. Hoćete li uspjeti sakupiti novac ili druge resurse za podršku vašem radu na zadatku?

5. Možete li jasno identificirati ciljane političare? Koja su njihova imena i pozicije?

6. Je li zadatak lako razumjeti?7. Ima li zadatak jasan i

realističan vremenski okvir?8. Imate li nužna savezništva sa

ključnim pojedincima ili organizacijama da dovršite zadatak? Kako će zadatak pomoći u stvaranju savezništava s drugim NGO-ima ili utjecajnim osobama?

9. Hoće li rad na zadatku dati ljudima prilike da nauče o i postanu uključeni u proces odlučivanja?

99

POGLAVLJE III

CJELINA 3

Ciljane publike: identificiranje podrške i opozicije


Kako bi povećale šanse za uspjeh, mreže za javno zagovaranje moraju identificirati i proučavati sve pojedince i grupe koje bi mogle podržavati temu i cilj mreže kao i one koji bi se mogli suprotstaviti tom istom cilju i temi. Kampanje javnog zagovaranja ciljane publike su određene svakim zadatkom i uključuju primarnu ciljanu publiku - osobe ili institucionalna tijela koja imaju ovlasti donošenja odluka kao i sekundarnu ciljanu publiku – osobe i institucionalna tijela koja mogu utjecati na donositelje odluka. Dokumentiranje informacija o tim publikama može pomoći mreži da usmjeri svoje aktivnosti javnog zagovaranja, razvije efektivne poruke i izabere prikladne kanale komunikacije.

I dok kategorije ljudi u ciljanim skupinama nisu identične u svakom okruženju, naš cilj će vjerojatno biti politički lideri, dužnosnici vlade ili lokalne uprave, mediji, profesionalne organizacije i poslovne i građanske grupe. NA nekim mjestima i na nekim pitanjima publika može biti i šira i sadržavati grupe koje se najvjerojatnije nikada međusobno neće susresti, poput stranih donatora i tradicionalnih vođa.

Jednom kada je ciljana publika identificirana, mreža mora odrediti nivo podrške i opozicije koju se može očekivati kod predstavnika primarnih i sekundarnih ciljanih publika. Tema javnog zagovaranja može biti kontroverzna i izazvati jake osjećaje kod ljudi koji su tada spremni posvetiti značajne resurse za podržavanje svojih stajališta.

Bez obzira je li opozicija umjerena ili jaka, mreže za javno zagovaranje bi trebale biti spremne pristupiti joj na načine koji su najkorisniji za njihove napore. Najbolji je savjet da budete što je moguće bolje informirani o posebnostima opozicije i bazi njihove podrške i da spriječite opozicijska nastojanja s porukama koje predviđaju i opovrgavaju argumente opozicije.

S druge strane, mreže za javno zagovaranje se često posvećuju širenju baze svoje podrške. Što je veći broj osoba i skupina koje rade na zadacima mreže, to su veće šanse za uspjeh. Mreže mogu kreirati koalicije s drugim mrežama ili formalnim grupama, širiti svoje članstvo, stvarati saveze s komercijalnim ili privatnim sektorom i/ili stvarati podršku u javnosti kako bi proširile bazu podrške.

I napokon, mreže si ne mogu dopustiti da zaborave «neodlučne» ili neutralne strane. U nekim slučajevima najbolja investicija vremena i energije je približiti se neutralnoj publici. Mišljenje javnosti može stvoriti moćan pritisak na političare i javne službenike koji izgledaju neutralno ali zapravo oklijevaju izreći mišljenje zbog moguće kontroverzne prirode problema. Mreže mogu usmjeriti svoje napore na uvjeravanje onih utjecajnih neutralnih da se pridruže i javno podupru kampanju.

100

Nekoliko odluka je temeljeno na detaljnoj i dobroj analizi ciljne publike kampanje javnog zagovaranja. Ova cjelina daje priliku sudionicima da identificiraju i primarnu i sekundarnu publiku za svoje specifične zadatke javnog zagovaranja i počnu analizirati nivo znanja i podrške publike prije nego što prijeđu na zadatak razvoja poruke.

CILJEVI

Do kraja ove cjeline sudionici će moći: Koristiti kartu moći da identificiraju podršku i opoziciju oko pojedinog pitanja Identificirati primarne i sekundarne publike i analiziraju njihovo zanimanje za temu

javnog zagovaranja.

VRIJEME

2 sata i 45 minuta


Papir, markeri, traka Tri do četiri škara, ljepilo, papir u boji, stari časopisi koje možemo izrezati za kartu

moći Kopije Listova za sudionike

III.3.1 Kontekstualne bilješkeIII.3.2 Karta moći za analizu publikeIII.3.3 Obrazac za analizu primarne i sekundarne publike

PRIPREMA

Za aktivnost 1 kopirajte list III.3.2 na grafofoliju ili je nacrtajte na papiru Za aktivnost 1 napišite zadatak na papir Stavite škare, traku, papir u boji ili časopise na središnje smješten stol.

AKTIVNOST 1

Identificiranje podrške i opozicijeVrijeme: 1 sat i 30 minuta

Uvod (15 minuta)

1. Napravite kratak uvod u cjelinu 3 tako da proradite zadatke koristeći slijedeće naglaske: Kako bi povećale šanse za uspjeh, mreže za javno zagovaranje moraju

identificirati i proučavati sve pojedince i grupe koje bi mogle podržavati temu i cilj mreže kao i one koji bi se mogli suprotstaviti tom istom cilju i temi.

101

Ciljane publike su određene svakim zadatkom i uključuju primarnu ciljanu publiku - osobe ili institucionalna tijela koja imaju ovlasti donošenja odluka kao i sekundarnu ciljanu publiku – osobe i institucionalna tijela koja mogu utjecati na donositelje odluka.

Dokumentiranje informacija o tim publikama može pomoći mreži da usmjeri svoje aktivnosti javnog zagovaranja, razvije efektivne poruke i izabere prikladne kanale komunikacije.

Kategorije ljudi u ciljanim skupinama nisu identične u svakom okruženju, naš cilj će vjerojatno biti politički lideri, dužnosnici vlade ili lokalne uprave, mediji, profesionalne organizacije i poslovne i građanske grupe. Na nekim mjestima i na nekim pitanjima publika može biti i šira i sadržavati grupe koje se najvjerojatnije nikada međusobno neće susresti, poput stranih donatora i tradicionalnih vođa.

Jednom kada je ciljana publika identificirana, mreža mora odrediti nivo podrške i opozicije koju se može očekivati kod predstavnika primarnih i sekundarnih ciljanih publika.

Tema javnog zagovaranja može biti kontroverzna i izazvati jake osjećaje kod ljudi koji su tada spremni posvetiti značajne resurse za podržavanje svojih stajališta.

Mreže mogu pristupiti opoziciji tako da budu što je moguće bolje informirane o posebnostima opozicije i bazi njihove podrške i da spriječite opozicijska nastojanja s porukama koje predviđaju i opovrgavaju argumente opozicije.

S druge strane, mreže za javno zagovaranje se često posvećuju širenju baze svoje podrške. Što je veći broj osoba i skupina koje rade na zadacima mreže, to su veće šanse za uspjeh.

Širenje baze podrške može se postići koalicije s drugim mrežama ili formalnim grupama, širenjem svog članstva, stvaranjem saveza s komercijalnim ili privatnim sektorom.

mreže si ne mogu dopustiti da zaborave «neodlučne» ili neutralne strane. U nekim slučajevima najbolja investicija vremena i energije je približiti se neutralnoj publici.

U drugim slučajevima mreža može pronaći javne službenike i političare koji su naizgled neutralni a zapravo oklijevaju reći svoje mišljenje, oni osobno mogu podržavati napore mreže ali žele izgledati neutralno

Postoje mnoge odluke temeljene na detaljnim analizama ciljanih publika. U ovoj cjelini sudionici identificiraju primarne i sekundarne publike za svoje specifične zadatke javnog zagovaranja i počinju analizirati nivo znanja i podrške publike za cilj i zadatke.

PRIJELAZ

U ovoj cjelini sudionici nastavljaju razvijati strategiju javnog zagovaranja oko svoje teme, cilja i zadataka. Sudionici će kreirati karte moći da identificiraju članove ciljane publike kao izvor podrške ili opozicije za svaki zadatak javnog zagovaranja.

KARTE MOĆI (1 sat i 15 minuta)

1. prezentirajte praznu kartu moći koju ste nacrtali na panou ili grafofoliji.2. Objasnite da će sudionici raditi u istim skupinama kao i kod ciljeva i zadataka.

102

3. Zadatak za svaku grupu je izraditi «kartu moći» koja vizualno određuje ciljanu publiku – podršku, opoziciju i neutralne aktere – za svoj zadatak.

4. Distribuirajte papir i markere grupama i pokažite im škare, obojani papir, časopise, ljepilo itd. koje mogu koristiti u izradi svojih karata moći.

5. Ponovite zadatak koji ste napisali na papiru koristeći praznu kartu kao model

6. Dok prorađujete zadatak, govorite o nekoliko koraka: Korak b. Sudionici trebaju razmisliti i o tradicionalnim kao i o netradicionalnim

akterima u političkom procesu, uključujući vođe zajednica, slavne osobe, vodeće poslovne ljude, rođake ciljane publike, itd.

Korak c. Grupe trebaju biti što je moguće više kreativne u izboru simbola iz časopisa koji označuje različite aktere, Ako akter ima veliku moć, napravite veliki simbol itd.

Korak c. Ako akter jako podržava temu/zadatak, simbol treba biti smješten na lijevoj strani karte. Ako predstavlja jaku opoziciju trebate ga staviti na desnu stranu. Linija neutralnosti je centar karte, i oni akteri koji su neodlučni ili čije mišljenje nije znano trebaju biti smješteni bliže linije neutralnosti. Ako postoji međusobna veza između aktera simboli se trebaju preklapati ili dodirivati da odražavaju vezu.

7. Dopustite grupama 45 minuta da dovrše svoje karte moći

Uputa voditelju: Ako imate fotografski aparat ili fotografa na radionici, ova vježba predstavlja dobru priliku. Nakon prezentacija možete snimiti fotografije svake grupe s njenom kartom

8. Zamolite svaku grupu da prezentira svoju kartu. Moderirajte diskusiju o svakoj karti pred cijelom skupinom. Koristite slijedeća pitanja: Ima li dodatnih saveznika koji trebaju biti na karti? Tko su oni? Ima li dodatnih suparnika? Tko su oni? Pokazuje li karta međuodnose ili veze između različitih aktera? Gdje na karti ima najviše moći i utjecaja?

AKTIVNOST 2

Analiziranje ciljane publikeVrijeme 1 sat i 15 minuta

103

Zadatak za karte moći

a. Pripremite papir. Napišite zadatak javnog zagovaranja svoje grupe na vrh i podijelite papir na dvije strane, jednu označite podrška a drugu opozicija. Srednja linija označuje neutralnost.

b. Napravite brainstorming liste svih institucija i pojedinaca koji imaju interes za vašu temu/zadatak – podržavatelje, opoziciju, neodlučne, ili nepoznate

c. Izrežite simbol ili sliku iz časopisa za svaku pojedinu instituciju i označite ih.

d. Zalijepite simbole na kartu na pravo mjesto – podrška, opozicija, neutralni

1. Zamolite sudionike da nastave raditi u istim skupinama kao i kod karte moći.2. Podijelite i prokomentirajte List III.3.3: Analiza ciljane publike3. Objasnite da je ovaj obrazac oruđe u planiranju koji pomaže kampanji da analizira

pozicije raznih aktera u ciljanoj publici kako bi se izradile efektivne aktivnosti i poruke za javno zagovaranje.

4. Zamolite svaku grupu da se pozove na aktere koje su identificirali na karti moći. Identificirajte koji od tih aktera pripadaju primarnoj publici, osobama koje direktno mogu postići zadatke javnog zagovaranja i sekundarnoj publici, osobama koje mogu utjecati na primarnu publiku. Grupe trebaju prenijeti njihova imena u za to predviđeno mjesto na obrascu i kompletirati ostale kolone kako slijedi: Nivo znanja o temi zagovaranja. Je li publika dobro informirana ili joj nedostaje

adekvatnih informacija? Koliko još publika zna o temi? Nivo pokazane podrške za temu. Je li publika aktivno i javno podržavala temu?

Rangirajte i opišite dokaze koji to potvrđuju. Nivo pokazanog opiranja temi. Je li se publika aktivno i/ili javno suprotstavljala

temi? Rangirajte i opišite dokaze o suprotstavljanju. Neodlučni i nepoznati. Koliko mnogo bi publika mogla imati koristi od

podupiranja teme javnog zagovaranja i njenih zadataka? Bi li publika mogla ostvariti političku, osobnu ili profesionalnu korist? Opišite koristi.

5. Podsjetite sudionike da dobro razmisle kada identificiraju sekundarnu publiku. Utjecajne osobe se često nalaze izvan profesionalnih krugova i uključuju profesionalne odnose. Na primjer, rođaci, supružnici, prijatelji visoko rangiranog političara mogu biti sjajni posrednici.

6. dozvolite 45 minuta da grupe dovrše svoje obrasce o analizi ciljane publike.7. kad grupe dovrše obrasce, pozovite svaku grupu da napravi sažetak rada. Moderirajte

diskusiju s cijelom grupom. Slijede pitanja za primjer: Koje su opće ocjene o analizi publike, tj. Potreba za više informacija o akterima,

opozicija glasnija od podrške itd? Općenito, pokazuju li ciljane publike više podršku ili suprotstavljanje? Temeljeno na analizi, kako bi mogli usmjeriti javno zagovaranje? Dali bi se vezali

za podršku, neutralizirali suprotstavljene ili preobratili neodlučne? Zašto je bitno identificirati potencijalne koristi? Kako se mogu iskoristiti na

dobrobit mreže? Zašto je, ako je, potrebno još dodatnih informacija za točnu analizu ciljane

publike? Gdje ćete dobiti informacije?8. Zaključite aktivnost podsjećanjem sudionika da bi mreža trebala nastaviti prikupljati

informacije o ciljanim publikama i dodati ih na obrazac. Informacije o raznim publikama će pomoći pri definiranju cjelokupne strategije i kreiranju poruka.

SAŽETAK

Poznavnje ciljane publike ili aktera svakog zadatka javnog zagovaranja je ključna komponenta uspješne strategija javnog zagovaranja. Dovršene karte moći i analiza publike otvara put budućim akcijama i one bi trebale biti održavane kad se skupi više informacija o pojedincima. Podijelite listove za cjelinu 3.

IDEMO DALJE

104

Slijedeći korak u izradi strategije javnog zagovaranja je razvoj poruka. Svaka poruka javnog zagovaranja je izrađena za jasno izraženu publiku i s jasnom svrhom.

105

LIST III.3.1

Ciljane publike: identificiranje podrške i opozicije


Kako bi povećale šanse za uspjeh, mreže za javno zagovaranje moraju identificirati i proučavati sve pojedince i grupe koje bi mogle podržavati temu i cilj mreže kao i one koji bi se mogli suprotstaviti tom istom cilju i temi. Kampanje javnog zagovaranja ciljane publike su određene svakim zadatkom i uključuju primarnu ciljanu publiku - osobe ili institucionalna tijela koja imaju ovlasti donošenja odluka kao i sekundarnu ciljanu publiku – osobe i institucionalna tijela koja mogu utjecati na donositelje odluka. Dokumentiranje informacija o tim publikama može pomoći mreži da usmjeri svoje aktivnosti javnog zagovaranja, razvije efektivne poruke i izabere prikladne kanale komunikacije.

I dok kategorije ljudi u ciljanim skupinama nisu identične u svakom okruženju, naš cilj će vjerojatno biti politički lideri, dužnosnici vlade ili lokalne uprave, mediji, profesionalne organizacije i poslovne i građanske grupe. NA nekim mjestima i na nekim pitanjima publika može biti i šira i sadržavati grupe koje se najvjerojatnije nikada međusobno neće susresti, poput stranih donatora i tradicionalnih vođa.

Jednom kada je ciljana publika identificirana, mreža mora odrediti nivo podrške i opozicije koju se može očekivati kod predstavnika primarnih i sekundarnih ciljanih publika. Tema javnog zagovaranja može biti kontroverzna i izazvati jake osjećaje kod ljudi koji su tada spremni posvetiti značajne resurse za podržavanje svojih stajališta.

Bez obzira je li opozicija umjerena ili jaka, mreže za javno zagovaranje bi trebale biti spremne pristupiti joj na načine koji su najkorisniji za njihove napore. Najbolji je savjet da budete što je moguće bolje informirani o posebnostima opozicije i bazi njihove podrške i da spriječite opozicijska nastojanja s porukama koje predviđaju i opovrgavaju argumente opozicije.

S druge strane, mreže za javno zagovaranje se često posvećuju širenju baze svoje podrške. Što je veći broj osoba i skupina koje rade na zadacima mreže, to su veće šanse za uspjeh. Mreže mogu kreirati koalicije s drugim mrežama ili formalnim grupama, širiti svoje članstvo, stvarati saveze s komercijalnim ili privatnim sektorom i/ili stvarati podršku u javnosti kako bi proširile bazu podrške.

I napokon, mreže si ne mogu dopustiti da zaborave «neodlučne» ili neutralne strane. U nekim slučajevima najbolja investicija vremena i energije je približiti se neutralnoj publici. Mišljenje javnosti može stvoriti moćan pritisak na političare i javne službenike koji izgledaju neutralno ali zapravo oklijevaju izreći mišljenje zbog moguće kontroverzne prirode problema. Mreže mogu usmjeriti svoje napore na uvjeravanje onih utjecajnih neutralnih da se pridruže i javno podupru kampanju.

Nekoliko odluka je temeljeno na detaljnoj i dobroj analizi ciljne publike kampanje javnog zagovaranja. Ova cjelina daje priliku sudionicima da identificiraju i primarnu i sekundarnu

106

publiku za svoje specifične zadatke javnog zagovaranja i počnu analizirati nivo znanja i podrške publike prije nego što prijeđu na zadatak razvoja poruke.

107

LIST III.3.2Karta moći za analizu publike

108

LIST III.3.3

Obrazac za analizu primarne i sekundarne publike

Važ

ne k

oris

ti z

a pu

blik

u ve

zane

uz

tem

u

Neo

dluč

ni il

i ne

pozn

atog

sta

vaR

azin

a pr

ije

poka

zano

g su

prot

stav

ljan

ja1

nisk

a5

viso

ka

Raz

ina

prij

e po

kaza

ne p

odrš

ke

1 ni

ska

5 vi

soka

Raz

ina

znan

ja o

pr

edm

etu

(tem

i)

(Ran

g 5)

1

nisk

a 5

viso

ka

PR

IMA

RN

A

PU

BL

IKA

, po

jedi

nci i

li ti

jelo

sa

aut

orit

etom

od

luči

vanj

a

SE

KU

ND

AR

NA

P

UB

LIK

A

poje

dinc

i i

inst

ituc

ije

s ut

jeca

jem

na

prim

arnu

pub

liku

109

CJELINA 4

PORUKE: INFORMIRANJE, UVJERAVANJE,

I KRETANJE U AKCIJU

Kontekstualne bilješke††

U današnjem društvu bombardirani smo sa porukama svaki dan. Namjera poruke može biti da nam proda proizvod, informira nas ili obrazuje na neki način, ili promjeni naše mišljenje o nekom problemu. Komunikacijska strategija javnog zagovaranja slijedi mnogo sličnih principa kao i reklamiranje ili kampanja socijalnog marketinga. Nužno je poznavati svoju publiku detaljno i prenijeti sažetu i dosljednu poruku koja je skrojena prema interesima vaše publike.

Većina ljudi zdravorazumski oblikuje svoje poruke prema potrebama i interesima pojedine publike. Istraživanje publike – pogotovo kvalititativno istraživanje kao što je usmjerena grupna rasprava ili dubinski interview, pomaže identificirati pogodne poruke za različite političke publike. Bez obzira na to koja je publika posrijedi važno je upamtiti tri druga naglaska o razvoju poruka za javno zagovaranje.

Prvo, idealno bi bilo imati samo poručiti ljudima samo jednu stvar, ili ako to nije moguće, dvije, najviše tri. Bolje je da ljudima ostavimo jasan dojam jedne poruke nego da ih zbunimo ako ih zasipamo s previše njih.

Drugo, poruke treba uvijek testirati pred predstavnicima ciljane publike da budemo sigurni da je primljena ista poruka koja je i poslana.

Treće, poruka treba uvjeravati samo kroz valjane podatke i jasnu logiku, ali treba i opisati akciju na koju ohrabrujemo i potičemo publiku. Publika treba znati točno što želimo.

Ova cjelina bavi se temeljnim komponentama poruke, sadržajem, jezikom, govornikom/izvorom, formatom, i vremenom/mjestom prenošenja. Od sudionika se traži da primjene što znaju o razvoju poruke u javnom zagovaranju kroz igranje scenarije igranja uloga sa političarima.

CILJEVI

Do kraja cjeline sudionici će moći: Identificirati elemente efektivne poruke javnog zagovaranja , Iskrojiti poruku prema interesu pojedine ciljane publike i Razviti poruku javnog zagovaranja u različitim scenarijima.

†† Background notes adapted from Elaine Murphy. 1994. Communicating Population andFamily Planning Information to Policymakers. Washington, DC: The Futures Group Int’l.

110

VRIJEME

6 sati i 45 minuta


Papir, markeri i traka Četiri do pet poruka javnog zagovaranja izrezanih iz lokalnih novima ili časopisa Kopije listova za sudionike

III.4.1 Kontekstualne bilješkeIII.4.2 Tabela za razvoj poruke

Video kamera (po mogućnosti) za snimanje igranja uloga za povratnu informaciju grupi

Primjeri scenarija igranja uloga (za prilagodbu)

PRIPREMA

Za aktivnost 1, napišite svaki od naslova na poseban papir; U potpunosti se slaže, Uopće se ne slaže, Neodlučan.

Za aktivnost 1 napišite dvije kontroverzne izjave vezane za temu javnog zagovaranja Za aktivnost 2, na papiru napišite definiciju komunikacije u javnom zagovaranju Za aktivnost 3 izrežite četiri ili pet primjera reklamnih poruka iz časopisa. Svaka

poruka neka ima jednostavnu reklamnu frazu poput «Čazmatrans uvijek dolazi na vrijeme» sa slikom i dodatnim tekstom. Zalijepite svaku poruku na papir i stavite svaku na poseban zid u sobi ali tako da su sve vidljive.

Za aktivnost 5 pročitajte scenarije igranja uloga i prilagodite ih da se slažu zadacima javnog zagovaranja donesenim u poglavlju 2. svaki bi scenarij trebao pokazivati drugu razinu prenošenja poruke (tj. Osobno, konferenciju za novine, javnu debatu). Kopije scenarija podijelite svakoj radnoj grupi.

AKTIVNOST 1

Tehnike uvjeravanjaVrijeme: 45 minuta

1. Objesite list papira (U potpunosti se slažem) na kraj najduljeg zida u sobi, izvjesite drugi papir (Uopće se na slažem) na suprotni zid i treći (Neodlučan) na sredinu zida.

2. Na odrezak papira napišite dvije kontroverzna izjave koje će izmamiti i jako pozitivne i jako negativne reakcije sudionika.

3. Objasnite kako je ova aktivnost za zagrijavanje za razvoj poruke. Sudionici će se uključiti u vježbu o javnom mišljenju i tehnikama uvjeravanja

4. Pokažite na tri lista papira na zidovima i objasnite da predstavljaju kontinuitet javnog mišljenja od potpunog slaganja do ne slaganja uopće. Sudionici trebaju zamisliti da sudjeluju u brzinskoj javnoj anketi. Recite sudionicima da ćete pročitati izjavu i da oni trebaju izraziti mišljenje tako da stanu na onu točku sobe koja najbolje odražava njihovo stajalište. Ne trebaju stajati točno ni pod jednim od papira nego trebaju

111

izabrati prikladno mjesto u tom kontinuitetu. Sudionici trebaju reagirati na izjavu u kako je pročitana – ne mogu je mijenjati niti dovoditi u pitanje.

5. Budite sigurni da svi razumiju instrukcije prije čitanja prve izjave.6. Pročitajte prvu izjavu polako i jasno tako da svi čuju iste riječi Pročitajte je polako po

drugi puta. Zamolite sudionike da se postave na mjesto u kontinuitetu koje najbolje odražava njihovo mišljenje.

7. Kada su svi zauzeli mjesta objasnite da je svrha aktivnosti bila vježbanje vještine uvjeravanja. Sudionici koji stoje pod «U potpunosti se slažem» ili pod «uopće se ne slažem» trebaju nagovoriti «neodlučne» da se primaknu i podrže njihovo stajalište. Ako neki sudionik tokom vježbe promjeni stajalište treba se pomaknuti na za to prikladno mjesto.

8. Neka prvi počnu oni pod «U potpunosti se slažem» Neka jedan ili dva sudionika objasni svoje stajalište u cilju da uvjeri neodlučne. Provjerite da li se neodlučni pomiču jer su uvjereni.

9. Slijedeće, neka jedan ili dva sudionika koji se uopće ne slažu iznesu svoju poziciju u pokušaju da uvjere neodlučne.

10. Na kraju pitajte preostale neodlučne zašto se nisu pomaknuli i osjećaju li se spremni promijeniti mišljenje.

Uputa voditelju: pokušajte upravljati situacijom da se ne izazove gorljiva rasprava, ako se rasprava razbukta, jednostavno podsjetite sudionike da zadatak javnog zagovaranja nije debatiranje teme nego uvjeravanje neodlučne publike.

11. Nakon što je prošlo 10 minuta od prve izjave, zaustavite diskusiju i pročitajte drugu izjavu. Pratite instrukcije kao i za prvu izjavu.

12. Nakon prolaska 5 do 10 minuta nakon druge izjave zaustavite diskusiju i zamolite sudionike da se vrate na svoja mjesta.

13. Moderirajte raspravu o tome što su sudionici naučili iz vježbe. Slijede pitanja i mogući odgovori:

Koje su vas tehnike uvjeravanja uvjerile da promijenite mjesto dok ste stajali u kontinuitetu? (pokušajte doći do specifičnog argumenta ili komunikacijske tehnike koja ih je navela na promjenu mišljenja)

o Korištenje podataka i činjenicao Korištenje primjera iz stvarnog životao Apeliranje na pojedinca na osobnom nivouo Slušanje stava govornika

Je li tko koristio tehnike koje su vas odvratile od promjene?o Glasan/agresivan glaso Pretjerivanje s činjenicama

Kad je zadatak izgraditi podršku za vašu stvar ili problem, što je efikasnije – debatirati sa protivnicima ili uvjeriti neutralnu stranu?

o Odgovori mogu varirati od kampanje do kampanje, u mnogim slučajevima napad na opoziciju još više zagorča debatu. Ponekad napadački pristup odvraća neutralnu publiku.

Ako neki od neodlučnih nije promijenio mišljenje, zašto su argumenti bili neprivlačni i neuvjerljivi?

PRIJELAZ

112

Kao što je demonstrirano u ovoj aktivnosti, komuniciranje u javnom zagovaranju često uključuje sposobnost uvjeravanja političara, utjecajne osobe, ili javne podrške za stajalište mreže i za akciju. Ova vrsta komunikacije zahtjeva poruke koje su skrojene za specifičnu publiku koju mreža želi dosegnuti. Komunikacija može željeti informirati publiku o nečemu kako bi se stvorila podrška, uvjerila publika da se pridruži i podrži napore javnog zagovaranja ili potakne publiku da poduzme akciju i primjeni željenu političku promjenu.

AKTIVNOST 2

Komunikacija u javnom zagovaranju Vrijeme: 1 sat i 30 minuta

1. Proradite definiciju komunikacije u javnom zagovaranju na papiru.

2. Nacrtajte model komunikacije u javnom zagovaranju na papiru i koristite slijedeće bilješke da vode diskusiju o komunikaciji:

Jedna nužnost za efektivnu komunikaciju je jasno razumijevanje publike i sposobnost gledanja na problem iz perspektive publike. Ovo je izuzetan izazov – sposobnost staviti se na mjesto publike i vidjeti kako će članovi publike imati koristi od podupiranja vašeg problema

Tokom analize publike, svaka radna grupa je identificirala potencijalne koristi za ciljanu publiku ako bi ona podržala našu temu/problem. Drugim riječima, kako će svaki pojedinac u ciljanoj publici imati profesionalnu, političku ili osobnu korist od podupiranja teme? Odgovori na ova pitanja trebaju se razmotriti i uključiti u poruke javnog zagovaranja upućena svakom članu ciljane publike.

Pogledajte na model i uočite da se komunikacija u javnom zagovaranju često fokusira na prvi nivo – da informira ciljanu publiku. Da bi se publiku pomaknulo na više stupnjeve, oni trebaju informacije da steknu detaljno razumijevanje problema, situacije i željene političke promjene.

113

Komunikacija u javnom zagovaranju je svaka planirana komunikacija koja želi postići jedan od slijedećih ciljeva: informirati, uvjeriti, potaknuti na akciju

Jednom kad je publika informirana, komunikacijska strategija kreće na slijedeći viši nivo zadatka da postigne veći učinak. Taj nivo želi uvjeriti publiku da osjeća problem jednako jako kao i mreža i da usvoji željeni stav.

Kad je dobiveno razumijevanje i podrška publike, komunikacija kreće na najviši nivo, na trenutak kada poruke javnog zagovaranja pokreću publiku na akciju za podršku problema.

Svaka komunikacija u javnom zagovaranju želi dosegnuti najviši nivo tj. Da pokrene publiku u akciju. Dok se sudionici pripremaju da razviju poruke javnog zagovaranja, oni će odrediti željenu akciju za svaku publiku i kako ju potaknuti na akciju kroz poruke javnog zagovaranja.

PRIJELAZ

Slijedećih nekoliko aktivnosti se koncentrira na razvijanje uvjerljivih poruka javnog zagovaranja sagledavajući karakteristike i elemente poruka i vježbajući njihovo sastavljanje.

AKTIVNOST 3

Elementi i karakteristike porukeVrijeme 1 sat i 15 minuta

Zagrijavanje (30 minuta)

1. Istaknite četiri ili pet reklamnih poruka koje su izvješene okolo po prostoriji.2. Pročitajte na glas svaku poruku i zamolite sudionike da stanu pokraj poruke koja je na

njih imala najveći utjecaj. Dopustite im minutu – dvije da sagledaju poruke prije nego što se odluče

3. Nakon što su si izabrali poruku, zamolite sudionike da razgovaraju s drugima u svojoj grupi kako bi prepoznali karakteristike poruke koja je imala utjecaj na njih. Zamolite svaku grupu da zapiše te utjecajne karakteristike (ili zašto im se sviđa poruka) na papir oko poruke.

4. Pozovite sve grupe da svima iznesu utjecajne karakteristike. Dok grupe čitaju svoje liste, zabilježite glavne karakteristike na pano. Uključite i ove karakteristike

5. Zaključite podsjećanjem sudionika da imaju u vidu ove karakteristike kada počnu razvijati svoje poruke. Možda svi neće razumjeti temu kampanje pa poruke trebaju biti jednostavne i precizne kako bi informirale, uvjerile i potaknule publiku na akciju.

114

Karakteristike efektivne poruke- jednostavna- sažeta- prikladan jezik- format dosljedan sadržaju- kredibilitet poručitelja (govornika)- ton i jezik dosljedni poruci (ozbiljan,

smiješan)

Elementi poruke (45 minuta)

1. zapišite slijedeće elemente poruke na papir

2. Proradite svaki element pomoću slijedećih bilješki: Sadržaj / ideje. Sadržaj nudi središnju ideju poruke. Što je ono glavno što

želite reći svojoj publici? Za koju ideju se nadate da će je publika ponijeti nakon primanja vaše poruke?

Jezik. Sastoji se od riječi koje izabirete za komuniciranje vaše poruke. Je li jezik primjeren publici? Je li izbor riječi jasan, može li se drugačije protumačiti kod različitih publika? Je li nužno koristiti lokalni dijalekt ili govor za komuniciranje poruke?

Poručitelj / izvor. Izvor se odnosi na osobu ili ljude koji prenose poruku. Ima li poručitelj kredibiliteta pred vašom ciljanom publikom? Je li moguće uključiti korisnike kao govornike ili poručitelje? Mreže javnog zagovaranja mogu poslati snažnu i smisleniju poruku političarima ako poruka dolazi od člana problemom pogođene populacije.

Format /medij. Format ili medij je komunikacijski kanal koji izabirete za slanje poruke. Koji format će najviše dirnuti ciljanu publiku? Razni kanali su efektivniji za pojedine publike.

Brainstorming: Zamolite grupu da razmisli o listi medija za komunikaciju za poruke javnog zagovaranja. Zabilježite odgovore na pano i neka uključuju slijedeće:

115

Pet elemenata poruke

- Sadržaj / ideje- Jezik- Poručitelj /izvor- Format / medij- Vrijeme /mjesto

Medij za poruku

Sastanci oči u očiPlakati, letci na javnim mjestimaPaketi za informiranje službenikaPeticijaJavna debataIzvještaj za medijeKonferencija za medijeNatjecanja za izradu plakata ili sloganaJavna okupljanjaPrezentacijski listoviPolitički forumi

Nakon što su sudionici razmislili i izrekli cjelokupan popis načina prenošenja poruke, zamolite ih da razmisle o kriterijima koje će koristiti pri izboru pogodnog medija. Mogući odgovori mogu uključivati slijedeće:

Publika. Neki formati su efektivniji od drugih i prikladniji određenim publikama. Npr. političari na visokom nivou imaju malo vremena i mnogo obaveza. Poruka im treba prenijeti činjenice i potaknuti ih na akciju brzo pa im uvijek ostavite informaciju koju mogu kasnije pročitati. Efektivni mediji za njih uključuju informativne pakete, prezentacijske listove, sastanke oči u oči i političke forume.

Trošak. Korištenje masovnih medija poput radija i televizije može izuzetno puno stajati. Mreža za javno zagovaranje treba tražiti svaku besplatnu mogućnost ili onu sa popustom ako izaberu masovni medij kao svoj izbor.

Rizik. Kada se mreža pojavi u javnosti sa temom svog javnog zagovaranja, a pogotovo s kontroverznom, uvijek možemo računati na rizik. Određene taktike javnog zagovaranja uključuju više rizika nego druge. Javne debate i forumi u živo naglašavaju obje strane problema i mogu se lako pretvoriti u usijanu atmosferu. Bez obzira na to, rizik se može smanjiti pažljivim planiranjem, izborom govornika, probama itd.

Vidljivost. Mreža može promijeniti izbor medija ako može iskoristiti kontakt ili vezu da poveća vidljivost događaja. Možda je slavna osoba ili visoki državni dužnosnik spreman doći u posjet projektu ili pripremiti uvodni govor na sastanku. Takav događaj može pružiti izvanrednu priliku za regrutiranje i drugih političara i promoviranje tog zadatka javnog zagovaranja.

Vrijeme /mjesto. Kada i gdje će se poruka prenijeti? Ima li drugih političkih događaja s kojima se možete povezati kako bi privukli više pažnje? Neke grupe za javno zagovaranje spajaju svoje aktivnosti na javnom zagovaranju čak i sa međunarodnim događajima, konferencijama i slično. Je li u toku predizborna kampanja koja bi mogla učiniti političare spremnijima nego inače da prime vašu poruku?

Prijelaz

Do sada su sudionici morali steći osnovno razumijevanje karakteristika i elemenata efektivne poruke javnog zagovaranja. Slijedeća aktivnost daje priliku sudionicima da vježbaju razvoj i prenošenje poruka javnog zagovaranja članovima svojim ciljanih grupa.

AKTIVNOST 4

Prenošenje poruka javnog zagovaranja Vrijeme: 1 sat

1. Zamolite sudionike da se vrate svojim timovima za analizu publike.2. Podijelite list III.4.2: Tablica za razvoj poruke3. Recite timovima da izaberu jednog pojedinca ili instituciju iz svoje ciljane publike i

ispune tablicu razvoja poruke.4. Dozvolite im 30 minuta za završetak zadatka.5. Pozovite svaku grupu da prezentira sažetak svoje tablice.6. Nakon svake prezentacije pitajte sudionike za komentare, pitanja i prijedloge.

Koristite slijedeće pitanja da vas vode kroz diskusiju: Koja je bila središnja ideja svake poruke? Je li bila jasna? Je li sadržaj bio primjeren publici? Zašto je ili zašto nije? Koje dodatne informacije treba pridodati? Koje zaobići?

116

Jesu li podaci bili efikasno iskorišteni? Je li željena akcija bila jasno artikulirana? Je li bila primjereno predstavljena? Slažu li se sudionici sa izborom formata, prezentatora, vremena i mjesta?

AKTIVNOST 5

Prenošenje poruka javnog zagovaranja Vrijeme: 1 sat i 45 minuta

Poruka od jedne minute (15 minuta)

Uputa voditelju: Konačna aktivnost uključuje sudionike u prenošenju poruka javnog zagovaranja političarima. Ova poučna vježba je najefikasnija ako je voditelj imao prilike adaptirati scenarije igranja uloga prema svakom zadatku javnog zagovaranja razvijenom u mreži. Ako je moguće, dajte svakom timu poseban scenarij koji odražava i zadatak tima i ciljanu publiku.

1. Napravite uvod podsjećajući sudionike na važnost prezentiranja poruka koje su jasne i koncizne.

2. Nacrtajte «jednominutnu poruku na papir». Koristite se slijedećim bilješkama kada radite pregled:

Pozornost medija je ključna komponenta kampanje javnog zagovaranja. Mreže javnog zagovaranja mogu pozvati novinare da prisustvuju izabranim događajima da povećaju vidljivost problema i osiguraju da će njihova poruka doći do šire publike. Prisutnost medija obično znači da će netko iz mreže biti intervjuiran o događaju ili problemu. U svakoj interakciji s masovnim medijima važno je da glasnogovornik komunicira i glavnu poruku i željenu akciju poruke javnog zagovaranja u vremenu od 30 do 60 sekundi.

Medijsko praćenje događaja je normalno sažeto na 30 – 60 sekundi vrpce u televizijskim ili radijskim vijestima. Da se osiguramo da će se najvažniji naglasci prenijeti tokom kratkog emitiranja, glasnogovornici moraju biti uvježbani u iznošenju «jednominutne poruke». Ovaj jednostavni model će pomoći govorniku da se usredotoči na konstruiranje ili krojenje poruke za televizijski ili radijski interview.

Jednominutna poruka uključuje četiri komponente koje slijede:o Izjava. Izjava je glavna ideja poruke (kako je definirano u tablici za

razvoj poruke). Glasnogovornik mora biti sposoban prezentirati bit svoje poruke u nekoliko snažnih rečenica.

o Dokaz . Dokaz podupire izjavu ili glavnu ideju sa činjenicama i /ili podacima. Poruka treba uključivati ograničenu količinu podataka koju publika može lako razumjeti.

o Primjer. Nakon iznošenja činjenica, glasnogovornik treba dodati ljudski oblik priči. Anegdota temeljena na osobnom iskustvu može učiniti činjenice i brojke osobnima.

o Željena akcija. Željena akcija je ono što želite da publika učini kao rezultat slušanja poruke. Zadatak javnog zagovaranja treba biti jasno izrečen kao poziv na akciju!

117

3. pročitajte slijedeći primjer mreže za javno zagovaranje koja radi na nasilju u kući:Izjava. Nasilje u kući protiv žena mora se zaustaviti. Nasilje protiv žene je bilo dugo tolerirano i žene su patile u tišini. Ozbiljnost i veličina problema je bila ignorirana.Dokaz. U SAD, fizički zlostavlja se jedna žena svakih 6 minuta. Prema izvještaju Odbora za sudstvo Senata, zlostavljanje supružnika je u SAD češće nego prometne nezgode, pljačke i smrt od raka zajedno.Primjer. Naša je mreža uzdržavala ženu po imenu Maria. Prije godinu dana, Maria je uspješno balansirala između majčinstva i karijere. No, spetljala se s agresivnim partnerom i njezin se život potpuno promijenio. Ona je nedavno izgubila posao zbog sporosti, djeca su joj bivala disciplinski kažnjavana zbog agresivnog ponašanja. Maria je jedna od milijuna žena koje pate zbog nasilja u kući.

4. Pitajte sudionike što nedostaje ovoj poruci – poželjna akcija publike. Želi li mreža da političko tijelo postroži kazne za zlostavljanje? Da osigura još skloništa za žene? Poruka treba biti precizna u onome što je poželjno da se dogodi.

Igranje uloga (1 sat i 30 minuta)

1. Podijelite svakoj grupi određeni scenarij. Ostavite sudionicima vremena i da čitaju scenarij i da pitaju pitanja za pojašnjenja.

2. Objasnite da svaka grupa treba razviti desetminutno igranje uloga koje će demonstrirati kako su oni izabrali da razviju i prenesu poruku opisanu u scenariju.

3. Potaknite sudionike da se pozovu na jednominutnu poruku ako će ih intervjuirati masovni mediji tijekom scenarija.

4. Dozvolite im 45 minuta da razviju poruku te izrade igranje uloga i dodijele uloge.5. Potaknite ih da koriste bilo kakve materijale koje žele.6. Kada su grupe spremne prezentirati scenarije, složite stolice kao u gledalištu. Pozovite

svaku skupinu da predstavi svoj scenarij kratkim sažetkom.7. Nakon svakog igranja pitajte sve sudionike za reakcije. Koristite pritom slijedeća

pitanja da razvijete diskusiju: Je li glavna poruka javnog zagovaranja bila jasna? Kako je glasila? Stavite se u poziciju publike. Jeste li bili informirani, uvjereni, potaknuti na

akciju? Koje komunikacijske tehnike su pogurale publiku prema vrhu ljestvice

komunikacije u javnom zagovaranju? Koji je bio najefektivniji dio poruke? Što bi dodali ili učinili drugačije?

118

SAŽETAK

Razvijanje i prenošenje efektivnih poruka javnog zagovaranja zahtijeva osnovno razumijevanje komunikacije, znanja onoga što čini efektivnu poruku, vještine u sricanju poruka koje uključuju nužne elemente, i sposobnosti izabiranja najpogodnijeg medija temeljenog na različitosti kriterija. Podijelite listove za cjelinu 4.

IDEMO DALJE

Slijedeća cjelina bavi se različitim tehnikama prikupljanja podataka i analize. Bez obzira bavi li se sama mreža prikupljanjem podataka ili se oslanja na sekundarne analize, prikupljeni kvantitativni i kvalitativni podaci će poboljšati podršku svakog koraka procesa javnog zagovaranja.

119

LIST III.4.1

PORUKE: INFORMIRANJE, UVJERAVANJE,

I KRETANJE U AKCIJU

Kontekstualne bilješke‡‡

U današnjem društvu bombardirani smo sa porukama svaki dan. Namjera poruke može biti da nam proda proizvod, informira nas ili obrazuje na neki način, ili promjeni naše mišljenje o nekom problemu. Komunikacijska strategija javnog zagovaranja slijedi mnogo sličnih principa kao i reklamiranje ili kampanja socijalnog marketinga. Nužno je poznavati svoju publiku detaljno i prenijeti sažetu i dosljednu poruku koja je skrojena prema interesima vaše publike.

Većina ljudi zdravorazumski oblikuje svoje poruke prema potrebama i interesima pojedine publike. Istraživanje publike – pogotovo kvalititativno istraživanje kao što je usmjerena grupna rasprava ili dubinski interview, pomaže identificirati pogodne poruke za različite političke publike. Bez obzira na to koja je publika posrijedi važno je upamtiti tri druga naglaska o razvoju poruka za javno zagovaranje.

Prvo, idealno bi bilo imati samo poručiti ljudima samo jednu stvar, ili ako to nije moguće, dvije, najviše tri. Bolje je da ljudima ostavimo jasan dojam jedne poruke nego da ih zbunimo ako ih zasipamo s previše njih.

Drugo, poruke treba uvijek testirati pred predstavnicima ciljane publike da budemo sigurni da je primljena ista poruka koja je i poslana.

Treće, poruka treba uvjeravati samo kroz valjane podatke i jasnu logiku, ali treba i opisati akciju na koju ohrabrujemo i potičemo publiku. Publika treba znati točno što želimo.

Ova cjelina bavi se temeljnim komponentama poruke, sadržajem, jezikom, govornikom/izvorom, formatom, i vremenom/mjestom prenošenja. Od sudionika se traži da primjene što znaju o razvoju poruke u javnom zagovaranju kroz igranje scenarije igranja uloga sa političarima.

‡‡ Background notes adapted from Elaine Murphy. 1994. Communicating Population andFamily Planning Information to Policymakers. Washington, DC: The Futures Group Int’l.

120

LIST III.4.2Tablica za razvoj poruke

121

Cil

jana

pub

lika

Akc

ije

koje

žel

ite

da

publ

ika

podu

zme

Sad

ržaj

por

uke

For

ma

(e)

prez

ente

ri

Vri

jem

e i m

jest

o pr

enoš

enja

122

CJELINA 5

PRIKUPLJANJE PODATAKA: POPUNJAVANJE PRAZNINE IZMEĐU ZAJEDNICA I POLITIČARA


Kako bi bili efektivni zagovarači za svoje teme, mreže moraju razumjeti i točno predstavljati potrebe, prioritete i interese svojih zajednica. Poznavanje zajednice znači otkrivati što ljudi misle o temi zagovaranja.

Prikupljanjem i distribucijom podataka o potrebama zajednice, mreža demonstrira važnost koju pridaje slušanju ljudi i prikupljanju informacija koje čine akcije javnog zagovaranja. Što više podataka mreža posjeduje to će imati realističnije i reprezentativnije političke zahtjeve. Nadalje, poruka javnog zagovaranja temeljena na podacima pojačava profesionalizam i kredibilitet mreže u očima političara i drugih utjecajnih osoba.

Kada počinje sa skupljanjem podataka mreža treba razmotriti svoje vlastite informativne potrebe i potrebe relevantnih političara. Isto tako je važno procijeniti vrijeme i troškove kao i ljudskih resursa potrebnih za izradu metodologije prikupljanja, analize i prezentacija podataka. Izbor same tehnike prikupljanja podataka ovisi o odgovorima na ova pitanja.

Prikupljanje podataka može uključivati kvalitativne i kvantitativne tehnike ili kombinaciju njih. Kvalitativni podaci su opisni ili narativni i prenose utiske ili mišljenja. Oni daju informaciju o tome što ljudi misle, osjećaju i rade i pomažu u identificiranju važnih problema pojedine grupe ili zajednice.

Kvantitativni podaci se mogu zbrojiti ili kvantificirati da daju brojčane procjene i generiraju zaključna zapažanja. Ova cjelina se usredotočuje na odabrane tehnike prikupljanja kvalitativnih i kvantitativnih podataka i njihove primjene u razvoju boljeg razumijevanja potreba i prioriteta zajednice i komuniciranje tih potreba političarima. Sudionici će istraživati ankete, intervjue, usmjerene grupne diskusije a analiza sekundarnih podataka će odrediti kako koristiti rezultate rada mreže za javno zagovaranje.

CILJEVI

Do kraja cjeline sudionici će moći: Razlikovati tehnike prikupljanja različitih kvalitativnih i kvantitativnih podataka. Razumjeti komponente analize početnog stanja Pripremati tematske vodiče za intervjue kroz razgovor i usmjerene grupne

diskusije i koristiti informacije iz sekundarnih izvora podataka


123


Papiri, markeri i traka Kopije listova

List III.5.1 Kontekstualne bilješkeList III.5.2 Vodič za temu intervjuaList III.5.3 Tipovi istraživanjaList III.5.4 Usporedba kvalitativnih i kvantitativnih metodaList III.5.5 Opis izabranih metoda

Predložak za kartice «Proces analize početnog stanja»

PRIPREMA

Za aktivnost 2, kopirajte istraživačke scenarije Za aktivnost 4, kopirajte i izrežite tri kompleta kartica procesa analize početnog stanja

koristeći se predloškom na kraju cjeline na papiru druge boje za svaku grupu Za aktivnost 7, kopirajte komplete podataka na kraju cjeline

AKTIVNOST 1Vrijeme: 10 minuta

Napravite uvod obradom zadataka i kratkom prezentacijom o prikupljanju podataka, slijede ključni momenti:

Mreže moraju razumjeti i točno predstavljati potrebe, prioritete i interese svojih zajednica. Ovo znači otkrivanje što ljudi misle o problemu i kako gledaju na prioritete.

Prikupljanjem, analizom i distribucijom podataka o potrebama zajednice mreža pokazuje da daje važnost i na slušanje ljudi i na prikupljanje podataka da podupre svoje akcije javnog zagovaranja.

Što više podataka mreža skupi to će realniji i reprezentativniji biti njeni politički zahtjevi. Nadalje, pouke javnog zagovaranja temeljene na podacima će povećati kredibilitet mreže u očima političara i drugih utjecajnih osoba-

Kada se planira prikupljanje podataka mreža treba razmisliti o slijedećem: o Koje to informacije treba?o Koje su informacije relevantne političaru?o Koje je vrijeme i trošak potreban za prikupljanje podataka?o Koje ljudske resurse i vještine trebaju da bi se izradila metodologija i

prikupili, analizirali i prezentirali podaci? Izbor same tehnike prikupljanja ovisi o odgovorima na gornja pitanja. Prikupljanje podataka može uključivati kvalitativne i kvantitativne tehnike ili

njihovu kombinaciju. Postoje prednosti i mane različitih metoda i svaka metoda daje drugačije rezultate.

Ova cjelina pomaže sudionicima da razumiju i cijene potrebu za podacima za definiranje i podršku temi javnog zagovaranja. Ona istražuje tehnike prikupljanja podataka, uključujući analizu početnog stanja, i analizu sekundarnih podataka.

124

AKTIVNOST 2

Scenariji istraživanjaVrijeme: 20 minuta

1. Podijelite sudionike u četiri grupe. Podijelite kopije scenarija za svaku grupu.2. Pitajte zamolite grupe da pročitaju scenarije i raspravljaju o pitanju koje je na kraju3. Uputite svaku grupu da izabere prezentatora za čitanje scenarija i izvještavanje o

diskusiji grupe.4. Pozovite druge sudionike da kažu svoja mišljenja.5. Zaključite aktivnost zamolbom sudionicima da kažu neke od svojih iskustava u

efektivnom i neefektivnom korištenju podataka.

SCENARIJI PRIKUPLJANJA PODATAKA

Aktivnost 3

Tehnike prikupljanja podatakaVrijeme 15 minuta

1. Napišite riječi kvalitativno i kvantitativno kao naslove kolona na listu papira2. Zamolite jednog sudionika da ukratko objasni razlike između ta dva tipa podataka.3. Pitajte cijelu grupu da identificira alate za prikupljanje podataka za svaku kategoriju

podataka. Zapišite razne odgovore u pripadajuću kolonu.4. Zaključite sa pitanjem sudionicima s kojim tehnikama su već imali iskustva, koje

tehnike bi po njihovu mišljenju mreža mogla najlakše poduzeti i što treba uzeti u obzir prije odabira tehnike. Na primjer, Kakve su potrebe grupe za podacima? Postoje li ti podaci? Koje su najbolje tehnike u odnosu na potrebe? Koliko vremena će se potrošiti? Koliko to košta?

KVALITATIVNI

AnketeUpitniciFokusirane grupeIntervjuipromatranje

Kvantitativni

AnketeUpitnici

PopisAnaliza početnog stanja

ZSP (znanje, stav, praksa)

AKTIVNOST 4

Analiza početnog stanjaVrijeme 45minuta

125

Grga, 03.01.-1,

OVDJE TREBA STAVITI SCENARIJE

1. Zamolite sudionike da opišu analizu početnog stanja i zapišu svoju definiciju na pano. Zamolite grupu da raspravi o slijedećem: Koje tipove informacija može dati procjena početnog stanja u kampanji javnog zagovaranja? Zašto se te informacije važne?

2. Podijelite sudionike u tri manje grupe.3. Podijelite jedan komplet kartica snimanja početnog stanja. Kartice moraju

biti u nepravilnom redoslijedu.4. Recite svakoj grupi da raspravi i donese odluku o pravilnom redoslijedu

koraka. Grupe trebaju staviti svoje kartice na pod ili na zid kako bi se o njima složili.

5. Provjerite tri poretka kartica i raspravite svaki korak da budete sigurni da sudionici potpuno razumiju. Koraci analize početnog stanja uključuju:

Određivanje svrhe i zadatka analize Okupljanje i organizacija istraživačkog tima Izbor metoda prikupljanja podataka Prepoznavanje tema i pitanja za podatke Izrada alata za skupljanje podataka Testiranje i dovršavanje alata Određivanje veličine uzorka i izbor uzorka Provođenje aktivnosti prikupljanja Analiza podataka Priprema završnog izvještaja Ocjenjivanje procesa

AKTIVNOST 5

IntervjuiVrijeme 1 sat

Uvod (10 minuta)

1. Koristeći slijedeće bilješke prenesite kratak pregled intervjua: Intervjui su najčešća metoda prikupljanja podataka. Oni

daju informacije o tome što ljudi misle, osjećaju i percipiraju. Oni se šire i daju dubinu do kvantitativnih podataka i koristan su prvi korak u kompliciranijim aktivnostima prikupljanja podataka.

Intervjuiranje pojedinaca u zajednici je izvrstan izvor kvalitativnih podataka i može usmjeriti izbor zadatka javnog zagovaranja.

Normalno je pri provođenju intervjua da ispitivač koristi natuknice s temama razgovora da pomognu u strukturiranju rasprave o temama koje istražuje. Natuknice se brinu o tome

126

Snimanje početnog stanja jeprikupljanje podataka prije početka aktivnosti. Podaci se koriste za mjerenje promjene nakon primjene aktivnosti

da podaci tokom svih intervjua budu sakupljeni na isti način.

Općenito, natuknice za teme intervjua su podijeljene u četiri dijela: uvod, gradnja izvještaja, duboka diskusija, završetak.

2. Zamolite sudionike da opišu neke prednosti intervjua pred drugim metodama prikupljanja podataka. Zapišite njihove odgovore na pano i uključite slijedeće:

Igranje uloga (50 minuta)

1. Objasnite da sudionici imaju priliku vježbati intervjuiranje.2. Podijelite sudionike u grupe po tri. Zamolite svakog sudionika da izabere jednu od

slijedećih uloga provoditelj intervjua, član zajednice ili promatrač.3. Podijelite natuknice s temama intervjua (list III.5.2) pojedincima koji igraju ulogu

provoditelja intervjua.4. Popustite provoditeljima 5 minuta da prorade natuknice s temama.5. Objasnite provoditelju da treba slijediti natuknice i provesti 15 minutni intervju sa

članom zajednice.6. Tokom intervjua promatrač treba voditi bilješke o korištenim komunikacijskim

tehnikama, toku pitanja, primjerenosti pitanja, itd.7. Nakon igranja uloga zamolite svakog promatrača da izvijesti sve sudionike o svojim

opservacijama.8. Pitajte provoditelja intervjua da kaže o svojem osjećaju kako provesti uspješan

intervju i pitajte članove zajednice da opišu intervju iz svoje perspektive. Koristite slijedeća pitanja i moderirajte raspravu o igranju uloga:

O čemu ste željeli ili niste željeli raspravljati? Mogući su slijedeći odgovori: provoditelj je koristio dobar govor tijela, bio je kreativan u pitanju naknadnih pitanja, pitao je zatvorena ili neosjećajna pitanja, zaboravio je reći svrhu intervjua, nije stvorio udoban ugođaj.

Kako bi se intervju mogao unaprijediti? Mogući odgovori: pitanja u natuknicama za teme nisu morala biti usmjerena.

9. Zaključite molbom grupi da razmisli o vještinama potrebnim za dobar intervju. Napišite odgovore na pano i uključite slijedeće

127

Intervjui

Su jeftini Može ih provesti svatko treniran za tehnike

intervjuiranja Dobar su izvor kvalitativnih podataka Daju mnogo informacija u kratkom vremenu Mogu biti formalni i neformalni

Dobri provoditelji intervjua Imaju znanja u temi Znaju lokalne izraze za neke stvari Mogu razgovarati s ljudima Znaju kako ispipati teren za dobivanje informacija

AKTIVNOST 6

Rasprava s fokusiranim grupama (RFG)Vrijeme; 1 sat

1. Koristite slijedeće bilješke i prezentirajte ukratko o fokusiranim grupama: Fokusirane grupe su izvrsno oruđe za pomoć istraživačima

razumjeti potrebe zajednice. One su korisne za prikupljanje podataka o mišljenjima, potencijalnim problemima s planiranim aktivnostima, osjećajima zajednice ili prijedlozima.

Što je to fokusirana grupa? To je labavo strukturirana, neformalna rasprava sa malom homogenom grupom od šest do osam osobe koja je rađena u svrhu prikupljanja informacija na određenu temu. Fokusirane grupe vode voditelji.

Takav voditelj koristi natuknice s temama (slično kako kao intervjua) za organizaciju rasprave među prisutnima. Uloga voditelja je pomoći da rasprava počne i ostane u okviru teme, da isključi ljude koji ne učestvuju i ohrabruje sudionike da podijele svoje misli i osjećaje.

Zapisničar bilježi komentare sudionika. Fokusirane grupe obično traju dva ili više sati. Općenito, rasprave s fokusiranim grupama se ponavljaju s

nekoliko različitih grupa sličnih pojedinaca sve dok rasprave ne prestanu davati nove detalje o temi. Sudionike treba obavijestiti o temi unaprijed i reći im kako će se koristiti ta informacija.

2. Zamolite sudionike da podijele svoja iskustva ako su radili s fokusiranim grupama. Pitajte ih za njihove opservacije o tehnici rada i je ovaj način rada najprikladniji.

Razvoj natuknica o temi (50 minuta)

1. Napišite slijedeći predložak na panou i objasnite da će ga sudionici koristiti pri izradi primjera natuknica o temama za simulirane diskusije sa fokusiranim grupama:

2. Prenesite scenarij sudionicima: Kako bi izgradili vaš slučaj, mreža izvodi diskusije s fokusiranim grupama kojih se dotiče problem.

3. Podijelite sudionike u dvije grupe. Podijelite im list III.5.2.4. Zamolite grupu da razvije natuknice o temi izvođenjem diskusije s jednom od

fokusiranih grupa. Zamolite drugu grupu sudionika da razvije natuknice o temi i

128

Predložak natuknica o temi

Tema: I. UvodII. Gradnja izvještajaIII. Pitanja za diskusijuIV. Zaključak

izvede diskusiju s drugom fokusiranom grupom. Grupe sudionika trebaju koristiti list III.5.2 kao predložak.

5. Recite svakoj grupi sudionika da napiše svoje natuknice o temi na papir i prezentira ga svim sudionicima da dobije komentare i povratne informacije.

AKTIVNOST 7

Analiza Sekundarnih podatakaVrijeme: 1 sat i 10 minuta

Uvod (10 minuta)

1. Koristite slijedeće bilješke i održite kratku prezentaciju o sekundarnim podacima: Sekundarni podaci su odličan izvor kvantitativnih i kvalitativnih

informacija o ciljanoj zajednici. Mreža treba smatrati sekundarne podatke svojim najistaknutijim resursom.

Ankete uključuju opsežne podatke vezane uz temu. Mnoge velike agencije koje rade ankete razlučuju podatke na regionalni i

niži nivo.2. Napišite «Sekundarni podaci» na papir i pitajte sudionike da nabroje neke prednosti

korištenja sekundarnih podataka u prilog svojim naporima u javnom zagovaranju.

PrijelazTokom slijedeće aktivnosti sudionici će ispitati tablice stvarnih podataka iz njihovog područja rada. Svrha aktivnosti je pomoći mreži da razumije vrijednost sekundarnih podataka, prepozna različite načine uporabe podataka i identificira dodatne podatke koji su potrebni za potporu napora javnog zagovaranja. Nizovi podataka su prezentirani na kraju ove cjeline.

Analiza sekundarnih podataka (1 sat)

1. Podijelite sudionike u tri grupe. Grupa 1: tema 1 Grupa 2: tema 2 Grupa 3: tema 3

2. distribuirajte odgovarajuće nizove podataka svakoj grupi i napišite zadatak na papir. Dozvolite im 30 minuta

129

Sekundarni podaci- jeftini u nabavci- odmah spremni- valjani i pouzdani- tekući- sveobuhvatni

ZadatakABCD

3. Pozovite svakog prezentatora da sažeto prikaže informacije prezentirane u tablicama svoje grupe i da prezentira svima odgovore. Odvojite vremena za pitanja i diskusiju

4. Zaključite diskusiju pozivajući sve sudionike na diskusiju o sekundarnim podacima. Koristite slijedeća pitanja:

Koji će izvori sekundarnih podataka koristiti mreži u podržavanju cilja i zadataka javnog zagovaranja ? Popišite resurse na papir.

Koji su članovi ili grupe već radile na analizi sekundarnih podataka? Ovi ljudi predstavljaju resurse za potencijalno prikupljanje podataka i analize.

Kakve bi planove trebala izraditi mreža za uključivanje analize sekundarnih podataka u svoju strategiju javnog zagovaranja ? Znajte da će ti planovi biti integrirani u plan primjene koji se razvija u cjelini 7.

SAŽETAK

Uspješno javno zagovaranje bavi se stvarnim pitanjima i prioritetima zajednice. Za mrežu je obavezno da prikuplja podatke koji točno predstavljaju te prioritete, podržavaju političku akciju i koji su značajni za vjerodostojni za političare. Tehnike prikupljanja podataka trebaju pogoditi potrebe za komunikacijom i mreže i ciljane publike kao i dostupne resurse mreže. Podijelite listove za cjelinu 5.

IDEMO DALJE

Sljedeća se cjelina bavi potencijalnim brigama pokretanja kampanje javnog zagovaranja – pribavljanjem dovoljnih resursa (financijskih i drugih) za podršku strategiji mreže.

130

List III.5.1

PRIKUPLJANJE PODATAKA: POPUNJAVANJE PRAZNINE IZMEĐU ZAJEDNICA I POLITIČARA


Kako bi bili efektivni zagovarači za svoje teme, mreže moraju razumjeti i točno predstavljati potrebe, prioritete i interese svojih zajednica. Poznavanje zajednice znači otkrivati što ljudi misle o temi zagovaranja.

Prikupljanjem i distribucijom podataka o potrebama zajednice, mreža demonstrira važnost koju pridaje slušanju ljudi i prikupljanju informacija koje čine akcije javnog zagovaranja. Što više podataka mreža posjeduje to će imati realističnije i reprezentativnije političke zahtjeve. Nadalje, poruka javnog zagovaranja temeljena na podacima pojačava profesionalizam i kredibilitet mreže u očima političara i drugih utjecajnih osoba.

Kada počinje sa skupljanjem podataka mreža treba razmotriti svoje vlastite informativne potrebe i potrebe relevantnih političara. Isto tako je važno procijeniti vrijeme i troškove kao i ljudskih resursa potrebnih za izradu metodologije prikupljanja, analize i prezentacija podataka. Izbor same tehnike prikupljanja podataka ovisi o odgovorima na ova pitanja.

Prikupljanje podataka može uključivati kvalitativne i kvantitativne tehnike ili kombinaciju njih. Kvalitativni podaci su opisni ili narativni i prenose utiske ili mišljenja. Oni daju informaciju o tome što ljudi misle, osjećaju i rade i pomažu u identificiranju važnih problema pojedine grupe ili zajednice.

Kvantitativni podaci se mogu zbrojiti ili kvantificirati da daju brojčane procjene i generiraju zaključna zapažanja. Ova cjelina se usredotočuje na odabrane tehnike prikupljanja kvalitativnih i kvantitativnih podataka i njihove primjene u razvoju boljeg razumijevanja potreba i prioriteta zajednice i komuniciranje tih potreba političarima. Sudionici će istraživati ankete, intervjue, usmjerene grupne diskusije a analiza sekundarnih podataka će odrediti kako koristiti rezultate rada mreže za javno zagovaranje.

131

List III.5.2

Natuknice s temama intervjua

Svrha istraživanja:

I. Uvod Objasnite tko ste i koja je svrha istraživanja. Objasnite proceduru. Naglasite da nema pravih i krivih odgovora na pitanja koja ćete postavljati. Pitajte sugovornika za ime i pitanje vezano za temu

II. Sastavljanje izvještaja (Otvorite razgovor da stvorite ugodnu atmosferu). Pitajte sugovornika općenito o poslu, obitelji, zajednici)

III. Dubinska diskusija (postavljajte pitanja u nizu pomičući se od općih pitanja prema onima gdje se traži sugovornikovo mišljenje)

IV. Završetak ukratko sažmite što ste čuli i pitajte za sugovornikovu konačnu reakciju (imali

što o čemu nismo raspravljali i što bi htjeli dodati?) Zahvalite sugovorniku na vremenu

V. Revizija i organizacija bilješki

132

List III.5.3

Tipovi istraživanja

Istraživanje može biti kvantitativno i kvalitativno. Kvantitativno istraživanje daje veličinu i obuhvat onoga što se događa. Kvalitativno daje informacije o osjećajima, atmosferi, nijansama. Kombinacija ovih metoda daje dubinski pogled na stajališta publike kako i na početno stanje stvari za mjerenje promjena. Drugim riječima, kvantitativno istraživanje daje sliku a kvalitativno joj udahnjuje život.

Ove dvije metode istraživanja mogu se poduzeti neovisno jedna o drugoj ali se obično koriste zajedno da se nadopune. Izbor metoda ovisi o pojedinim ciljevima istraživanja, dostupnim resursima, obuhvatom projekta, i vremenskim okvirom. Nužno je odrediti je li istraživanje namijenjeno dobivanju relativno preciznih statističkih uopćivih nalaza koji se daju kvantificirati, ili opisnih kvalificirajućih informacija ili njihove kombinacije.

Kvantitativni podaci otkrivaju probleme koje treba dalje testirati kvalitativnim istraživanjem.

Problemi obrađeni u kvalitativnom istraživanju ukazuju na kvantitativne podatke koje treba prikupiti kako bi se došlo do veličine i ozbiljnosti tih pitanja.

Usporedba nalaza kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja treba demonstrirati dosljednost u informacijama.

133

List III. 5.4

Usporedba kvalitativnih i kvantitativnih metoda

Kvalitativne Kvantitativne Žele odgovoriti na razloge zašto Žele ustanoviti količinu i odnose

između varijabli Koriste male, nemirne uzorke Koriste velike, slučajne uzorke Potiče duboko ispitivanje Dozvoljavaju široke generalizacije

nalaza većim populacijama Omogućuju istraživaču da proučava

izabrane teme, slučajeve ili događaje dubinski i da skuplja informacije kroz direktno citiranje, interakciju i promatranje

Dokumentira kako su norme, vještine, vjerovanja i stavovi povezani s pojedinim ponašanjima

Bilježe sudionikove emocije, jezik, osjećaje, percepcije, stavove i što ih motivira

Potiče korištenje statistike nakupljanje, sažimanje, opisivanje i uspoređivanje podataka

Fokusiraju se na proces Fokusiraju se na proces

134

List III.5.5

Opis izabranih metoda

Uobičajene kvalitativne metode uključuju slijedeće: Etnografije. Koriste se za razvoj dubokih istraživanja kulture kojoj tema pripada.

Etnografija je korisna za identificiranje tabua i određivanje kako aspekti iz kulture mogu biti korišteni za podršku novih ponašanja. Tehnike uključuju zajedničke brze procjene, fokusirane etnografske studije i procedure brze procjene.

Diskusije s fokusiranim grupama. Koristi se za razvoj hipoteza, istraživanje širokih tema, produciranju velikog broja ideja. Grupno okružje potiče ljude da govore otvoreno o osjećajima, vjerovanjima i stavovima. Iako takve diskusije, planeri i rasprave postaju osjetljivije na vrijednosti, brige i potrebe ciljanih publika.

Promatračke studije. Koriste se za opisivanje stvarnih obrazaca ponašanja ili za identifikaciju prepreka prihvaćanju novih ponašanja. Promatračke studije dopuštaju istraživačima da odrede opseg pojedinog ponašanja ili stupnja korištenja određenih proizvoda i jesu li prisutni materijali potrebni za potporu takvim ponašanjima.

Intervju kroz razgovor. Se koristi da pruži bolje razumijevanje pojedinih pitanja i stavova. Istraživači obično koriste intervjue kroz razgovor sa relativno malim brojem utjecajnih ili informiranih ljudi (informatora). Ova metoda cilja sekundarnu publiku kako bi se utvrdilo kakva je njihova interakcija s primarnom publikom i koliki je njihov utjecaj.

Intervju presretanja. Koristi se kad je pogodan hibrid tradicionalnog kvantitativnog i kvalitativnog pristupa. Ovaj intervju je kvalitativan u tome što ne koristi uzorke vjerojatnosti i kvantitativan u tome što obično traži velike uzorke i tablične analize podataka. Intervjui su stacionirani na mjestima gdje se pojedinci iz ciljane grupe često nalaze. Lokacije mogu biti na mjestima kao što su apoteke, tržnice, autobusna stajališta, kafići. Intervjui presretanja prikupljaju informacije u relativno kratkom vremenu i daju jeftina sredstva prikupljanja kvantitativnih podataka. No, rezultati se ne mogu generalizirati na veće populacije.

Najčešće kvantitativne metode uključuju slijedeće:

Anketiranje uzorka: Koristi se za provjeravanje hipoteza i za određivanje relativne dominacije određene prakse ili vjerovanja. Anketiranja uzoraka mogu ispitati odnose između vjerovanja, ponašanja, karakteristika konteksta, izloženosti komunikacijskim kanalima unutar određene populacije. Uključuju intervjue sa velikim uzorkom izabranim da predstavlja ciljanu populaciju i tipično koriste vrlo fokusirana pitanja koja se mogu kodirati kompjutorskim analizama. Anketiranje uzorka je najvrednije kada istraživači imaju određenu ideju o tome što trebaju znati i imaju dobro razvijena pitanja.

Ankete znanja, stavova i prakse. Se koriste za intenzivno istraživanje ciljane nivoa znanja publike, stavova o problemu, i idealnim i stvarnim ponašanjima povezanima s istraživanim problemom. Uspostavljaju se korelacije između ovih faktora.

Studije početnog stanja. Se koriste za ispitivanja trenutnih ponašanja s obzirom na potencijal ljudi da se mijenjaju. Anketa se ponavlja nakon završetka intervencije da se izmjere rezultati intervencije.

135

Demografska istraživanja. Se koriste za komparativne podatke o početnom stanju i indikatorima utjecaja.

Popis. Se koristi za periodično brojanje stanovništva države.

136

Analiza početnog stanja predložak za kartice

137

Identificirajte i organizirajte istraživački

tim

Izaberite istraživačke

metode

Odredite svrhui cilj

Identificirajte teme

istraživanja i pitanja

Izradite istraživačke instrumente

Testirajte i dovršite

instrumente

Organizirajte logistiku i plan rada

Odredite uzorak i njegovu veličinu

Provedite istraživanje

Analizirajte podatke

Pripremite završni izvještaj

Ocijenite cijeli proces

KVANTITATIVNI TABLIČNI PODACI O TEMI ISTRAŽIVANJA

138

CJELINA 6

SKUPLJANJE FONDOVA: MOBILIZIRANJE RESURSAKontekstualne bilješke

Sposobnost mobiliziranja resursa je vrijedna vještina za mreže javnog zagovaranja. Pristup financijskim resursima širi opcije dostupne mreži i daje članovima slobodu da probaju nove, kreativnije i riskantnije aktivnosti nego što bi to bilo moguće s ograničenim fondovima. Bez obzira na to koliko se mreža okoristila financijskim resursima, moguće je pokrenuti uspješnu kampanju i sa resursima i energijom samih članova mreže.

Efektivni prikupljači fondova razumiju važnost postavljanja realističnih ciljeva temeljenim na posebnostima okoline i tema javnog zagovaranja. Oni znaju kako ciljati na potencijalne donatore i razviti uvjerljive poruke koje će ih dirnuti. Oni smišljaju inovativne strategije da prikupe novac – on traženja malih donacija iz bilateralnih organizacija za razvoj do ciljanja na probleme privatnog sektora u njihovim sredinama. Oni također znaju izmamiti donacije iz jednog izvora da dobiju dodatne resurse iz drugog i tako osiguraju budućnost aktivnostima javnog zagovaranja.

Cjelina 6 predstavlja pregled prikupljanja fondova za javno zagovaranje. Mreže koje su usmjerene na prikupljanje novca za podršku svojih nastojanja na javnom zagovaranju trebaju razmatrati i organiziranje posebne radionice samo na tu temu i traženje usluga profesionalnih prikupljača fondova kao specijalista za resurse. Ovo je područje koje traži značajne tehničke vještine.

ZADACI

Do kraja cjeline sudionici će moći pripremiti strategiju prikupljanja fondova za kampanju javnog zagovaranja.

VRIJEME1 sat i 20 minuta


Papiri, markeri I TRAKA Kopije listova za sudionike

List III.6.1 Kontekstualne bilješkeList III.6.2 Proces prikupljanja fondova

PRIPREMA

Za aktivnost 3, napišite primjer strategije prikupljanja fondova na papir.

139

AKTIVNOST 1

UvodVrijeme: 5 minuta

1. Napravite uvod u cjelinu ponavljajući cilj i izlaganjem kratke prezentacije sa slijedećim naglascima;

Sposobnost mobiliziranja resursa je vrijedna vještina za mreže javnog zagovaranja. Pristup financijskim resursima širi opcije dostupne mreži i daje članovima slobodu da probaju nove, kreativnije i riskantnije aktivnosti nego što bi to bilo moguće s ograničenim fondovima.

Bez obzira na to koliko se mreža okoristila financijskim resursima, moguće je pokrenuti uspješnu kampanju i sa resursima i energijom samih članova mreže.


AKTIVNOST 2Vrijeme: 15 minuta

1. Pitajte sudionike što misle o širini svojih sadašnjih aktivnosti na programu. Članovi mreže mogu biti uključeni u pružanje usluga, obrazovanje, trening, istraživanje, pomoć zajednici itd.

2. Moderirajte vježbu brainstorminga za odgovor na slijedeće pitanje: Koji su izvori financijske potpore koji čine aktivnost na programu mogućim? Zamolite grupu da identificira sve kategorije financiranja koje trenutno mogu dobiti. Potaknite sudionike da široko razmisle.

3. Zabilježite odgovore na pano kao što je prikazano:

4. Pitajte sudionike što misle o neovisnim izvorima prihoda, kao što su honorari od pružanja usluga. Istaknite barem jednu mrežu za javno zagovaranje koja radi radionice o javnom zagovaranju za druge grupe na honorarnoj osnovi. Druge mreže skupljaju članarinu svojih članova. Dodajte te prijedloge na listu.

140

Izvori financijske potpore Donacije od privatnih donatora, bilateralne donatorske agencije (USAID...)

i multilateralne donatorske agencije (UNDP, ...) Kontakti u vladi Individualni donatori Članarina Komercijalno sponzorstvo

PrijelazU slijedećoj aktivnosti, sudionici će prebaciti svoju pažnju na budućnost mreže i kako doći do fondova za podršku i budućim nastojanjima za javno zagovaranje i održivosti mreže.

AKTIVNOST 3

Razvoj strategije prikupljanja fondovaVrijeme: 1 sat

1. Zamolite nekoliko sudionika da rekapituliraju cilj mreže, zadatke i ciljane publike. Zamolite sve sudionike da široko razmisle o tipovima aktivnosti javnog zagovaranja koji bi bili prikladni i rasprave ih ukratko unutar grupe.

2. Temeljom budućeg usmjerenja mrežnih napora za javno zagovaranje koji bi od nabrojanih izvora financiranja bio najizgledniji da uspije?

Sudionici trebaju tražiti sklad između interesa donatora ili izvora financiranja i cilja zadataka javnog zagovaranja mreže. Neki izvori mogu biti neprikladni.

Zamolite sudionike da izaberu četiri izvora koja su najizglednija za podržavanje zadataka mreže. Zaokružite ih na listi.

3. Podijelite sudionike u četiri skupine.4. dodijelite svakoj jedan izvor financiranja.5. Podijelite list III.6.2 Proces prikupljanja fondova.6. Uputite grupe da razmotre svoj izvor financiranja i odgovore na slijedeća pitanja?

Zašto bi ovaj izvor bio zainteresiran podržavati ciljeve i zadatke javnog zagovaranja mreže?

Koji bi pristup bio najefektivniji u zadobivanju podrške izvora? Koji su slijedeći koraci i tko je odgovoran za njih?

7. Pregledajte primjer strategije na panou i pomozite grupama.Primjer strategije prikupljanja fondova

Izvor Potencijalni interes Pristup Slijedeći koraciMeđunarodna fondacija

Trenutno je usmjerena na

Pošaljite im pismo u kojem se predstavljate i priložite im koncept. Ako fondacija pokaže interes, nastavite sa prijedlogom

Anja treba voditi pokušajMichael treba upozoriti kontakt osobu u fondaciji da očekuje pismo.Pošaljite na vrijeme da stigne prije isteka roka za cikluse financiranja.

8. Nakon što su grupe zgotovile zadatak, zamolite ih da prezentiraju svoje strategije9. Tražite komentare ili prijedloge od ostalih sudionika.10. Zaključite aktivnost sa diskusijom o mogućim implikacijama za mrežu. Pitanja koja

potiču diskusiju mogu biti slijedeća: Koliko si četiri strategije međusobno odgovaraju? Koju bi strategiju mreža trebala prvo slijediti?

11. Na kraju aktivnosti , mreža bi trebala imati jasan osjećaj za slijedeće korake u mobilizaciji financijske potpore za svoju kampanju.

141

SAŽETAK

Osiguranje financijske potpore za javno zagovaranje daje mreži određene prednosti pred radom sa ograničenim proračunom. Članovi mreže trebaju odrediti jesu li dodatni fondovi potrebni za potporu cilja i zadataka i ako jesu, tada trebaju razviti strategiju prikupljanja fondova prema ciljanim potencijalnim izvorima. Podijelite listove za cjelinu 6.

IDEMO DALJE

Mreža je izabrala temu, razvila cilj i zadatke, ispitala ciljane publike izradila i iskrojila poruke, istražila potencijalne potrebe za podacima, i stvorila strategiju prikupljanja fondova za svoju kampanju javnog zagovaranja. Temelji su postavljeni i mreža je spremana izraditi plan primjene za kampanju. Ovo je tema cjeline 7.

142

List III.6.1

SKUPLJANJE FONDOVA: MOBILIZIRANJE RESURSAKontekstualne bilješke

Sposobnost mobiliziranja resursa je vrijedna vještina za mreže javnog zagovaranja. Pristup financijskim resursima širi opcije dostupne mreži i daje članovima slobodu da probaju nove, kreativnije i riskantnije aktivnosti nego što bi to bilo moguće s ograničenim fondovima. Bez obzira na to koliko se mreža okoristila financijskim resursima, moguće je pokrenuti uspješnu kampanju i sa resursima i energijom samih članova mreže.


Cjelina 6 predstavlja pregled prikupljanja fondova za javno zagovaranje. Mreže koje su usmjerene na prikupljanje novca za podršku svojih nastojanja na javnom zagovaranju trebaju razmatrati i organiziranje posebne radionice samo na tu temu i traženje usluga profesionalnih prikupljača fondova kao specijalista za resurse. Ovo je područje koje traži značajne tehničke vještine.

143

Proces prikupljanja fondova

Metode prikupljanja fondovaUspješni zagovarači koristili su mnogo različitih metoda da dođu do resursa. Primjeri uključuju slijedeće:

Postavljanje članarina za mrežu ili savez Traženje priloga među sobom Održavanje posebnih događaja za skupljanje fondova poput večera, filmskih

festivala, piknika itd. Održavanje velikih individualnih donacija Traženje korporativnih donacija Prodavanje robe poput obrtničkih predmeta, umjetnina, majica Dobivanje međunarodnih, nacionalnih ili lokalnih stipendija Promoviranje donatora na prigodne datume Održavanje aukcija doniranih dobara i usluga i Prodajom reklamnog prostora u biltenima i drugim publikacijama.

DonacijeDonatori napora za javno zagovaranje mogu biti različiti i kreativni. Pojedinci i organizacije mogu donirati

NovacRadOpremu, uredski prostor, usluge printanjaTehničko znanjeAdministrativnu podrškuProstor za sastanke i događaje

Pravna pitanjaZakoni koji upravljaju davanjem i primanjem donacija variraju od zemlje do zemlje. Lokalno istraživanje može dati odgovore na slijedeća pitanja:

Koji zakon upravlja darovanjima i donacijama? Postoje li ograničenja s obzirom na donacije za javno zagovaranje ili političku

kampanju? Jesu li količine koje pojedinci i organizacije smiju darovati ograničene? Koji su zahtjevi za izvještavanje o prihodu iz donacija? Postoje li posebna pravila za

knjigovodstvo? Oporezuju li se donacije?

Potencijalni donatoriFinanciranje može dolaziti iz mnogo različitih izvora, uključujući i

Pojedince Privatni sektor (kompanije uključujući i multinacionalne) Filantropske donatore ili agencije i fondacije i Inicijative sponzorirane od vlade.

Neki puta kompanije žele financirati inicijative u zajednicama u kojima rade. Često , međutim, donatori imaju vlastiti plan i stavljaju uvijete na svoje darove. Ako su ti uvjeti u konfliktu sa ciljem javnog zagovaranja, mreža treba odbiti tu ponudu. Takva potpora bi vjerojatno štetila ili oslabila nastojanja u javnom zagovaranju.Donatori kao vaša publika

144

Određeni tipovi informacija, jezik i stilovi uvjeravanja daju pozitivan odgovor izvora financiranja. Donatori općenito žele:

Dobro vođenu i efikasno upravljanu organizaciju ili nastojanje, Financijsku stabilnost i informacije o proračunu, Primjere uspješnih nastojanja, Dobru strategiju i izvjesne šanse za uspjeh, Tragove koji razlikuju mrežu od drugih organizacija na istom polju, Zašto je rad važan i nužan, Postignuća povezana s bivšim donatorima i Informacije o aktivnostima i uspjesima mreže, ako je mreža nova, i informaciju o

njenim strategijama i ciljevima.

Uopćene strategije prikupljanja fondova

Važno je pronači tipove organizacija kojima je donator pomagao u prošlosti, koliko je tipično donirao, koja je priroda njegovih trenutnih interesa. Ako je moguće godišnji izvještaj će dati te informacije.

Kako bismo izbjegli kontrolu nad temama javnog zagovaranja ili strategijom, važno je ne prihvaćati donacije, stipendije ili ugovore za aktivnosti koje ne se baš ne slažu točno s našim zadacima javnog zagovaranja.

Svi donatori, a pogotovo fondacije, imaju vlastite programatske i ideološke planove i važno je uskladiti izvore financiranja i zadatke javnog zagovaranja,

Težite prema raznolikoj bazi financiranja kako biste izbjegli ovisnost o nekoliko izvora.

Postavite kvalificirane pojedince da vode prikupljanje fondova. Kao i u samom zagovaranju i tu su odnosi središnja točka. Investirajte vrijeme i

energiju u upoznavanje potencijalnih donatora.Uključite osoblje međunarodnih organizacija u mrežu. Ovi pojedinci mogu pomoći u dobivanju podrške za napore javnog zagovaranja.

145

CJELINA 7

PRIMJENA: RAZVOJ PLANA AKCIJE


Ova cjelina predstavlja fazu planiranja akcije na radionici. Do sada se radionica bavila izgradnjom tehničkih vještina u različitim stadijima procesa javnog zagovaranja, definiranjem problema, postavljanjem ciljeva i zadataka, procjenjivanjem podrške i opozicije, istraživanjem ciljane publike, razvojem i širenjem poruka, prikupljanjem podataka i fondova. U procesu brušenja svojih vještina, sudionici su izabirali i poduzimali akcije prema razvoju strategije javnog zagovaranja mreže. Posao koji je pritom učinjen je bio prava a ne samo teoretska primjena znanja i vještina.

Sada je vrijeme da sudionici, prvo, skupe sve dijelove rada kojeg su dovršili kako bi vodili mrežu kroz kampanju. Plan implementacije je također i središte plana promatranja i ocjenjivanja koji će se raditi u cjelini 8.

Plan implementacije je prezentiran u jednostavnom formatu. Temeljen na izabranom cilju javnog zagovaranja, sudionici odrađuju specifične aktivnosti za primjenu kako bi postigli cilj mreže. Članovi mreže daju detalje opisujući potrebne resurse, odgovorne osobe i odgovarajući vremenski okvir za svaku aktivnost.

Razvoj plana implementacije daje dobru priliku članovima mreže da rade kao tim. Plan implementacije se treba razviti iz konsenzusa cijelog članstva kako bi se stvorio osjećaj zajedničkog vlasništva i obaveze prema planu i strategiji. Ipak, sudionici se približavaju kraju faze planiranja i uskoro će trebati djelovati skupa da pretvore strategiju javnog zagovaranja u zbilju.

CILJ

Do kraja cjeline sudionici će moći razviti plan implementacije za kampanju javnog zagovaranja.



Papir, markeri, traka Grafofolija ili pano iz cjeline 1 koja pokazuje korake u procesu javnog zagovaranja. Kopije listova za sudionike:

List III.7.1 Kontekstualne bilješkeList III.7.2 Plan primjene javnog zagovaranja

146

PRIPREMA Za aktivnost 3, kopirajte plan primjene javnog zagovaranja (list III.7.2)

na papir ili grafofoliju.

AKTIVNOST 1

UvodVrijeme: 5 minuta

napravite uvod u cjelinu 7 ponavljanjem cilja cjeline i kratkom prezentacijom sa slijedećim ključnim mjestima: Ova cjelina predstavlja fazu planiranja akcije na radionici. Do sada se radionica bavila izgradnjom tehničkih vještina u različitim stadijima

procesa javnog zagovaranja, definiranjem problema, postavljanjem ciljeva i zadataka, procjenjivanjem podrške i opozicije, istraživanjem ciljane publike, razvojem i širenjem poruka, prikupljanjem podataka i fondova.

U procesu brušenja svojih vještina, sudionici su izabirali i poduzimali akcije prema razvoju strategije javnog zagovaranja mreže. Posao koji je pritom učinjen je bio prava a ne samo teoretska primjena znanja i vještina.

Sada je vrijeme da sudionici, prvo, skupe sve dijelove rada kojeg su dovršili kako bi vodili mrežu kroz kampanju.



PrijelazPrije nego što sudionici počnu razvijati plan implementacije, trebaju ponoviti ono što su već naučili o procesu javnog zagovaranja, kako bi ojačali ključne točke o svakom koraku u procesu.

AKTIVNOST 2

Ponavljanje procesa javnog zagovaranja Vrijeme: 30 minuta

1. Prezentirajte korake u procesu javnog zagovaranja na panou ili grafofoliji.2. Raspravite o svakom koraku koristeći slijedeća pitanja:

Koja su ključna mjesta i značenja ovog koraka? Što ste ranije naučili o ovoj fazi procesa javnog zagovaranja?

3. Bilježite odgovore sudionika na pano. Primjeri mogućih odgovora slijede: Tema javnog zagovaranja

o Problem koji se jako osjeća u zajednici ili među klijentima mreže

147

o Problem mora imati političko rješenjeo Tvori temelj strategije javnog zagovaranja

Ciljo Dugoročna vizija promjene, kroz tri do pet godina

Zadatako Kratkoročan, realističan, mjerljiv i vremenski ograničeno Opisuje željenu političku akciju i publiku

Ciljana publikao Primarna publika se sastoji od političara ili institucija s ovlastima da utječu

na zadatke javnog zagovaranja o Sekundarna publika se sastoji od pojedinaca ili institucija koje mogu

utjecati na one sa ovlastimao Identificirajte stavove podrške i opozicije, uključite ih u strategijuo Procijenite znanje publike, vjerovanja i bazu moći

Građenje podrškeo Povećajte bazu podrške formiranjem ili udruživanjem s drugim mrežama ili

koalicijamao Gradite podršku utjecajnih osoba kao što su članovi zajednice, sveučilišta,

vjerski vođe, istraživački instituti itd. Razvoj poruke

o Efektivne poruke su jasne, koncizne i skrojene prema ciljanoj publicio Pošaljite dosljednu poruku korištenjem višestrukih kanala kroz vrijeme

Kanali komunikacijeo Brojne opcije za prenošenje porukeo Razmatrajte publiku, vrijeme prenošenja, trošak i druge faktore za izbor

najboljeg formata poruke Prikupljanje fondova

o Resursi proširuju opcije za aktiviste javnog zagovaranja o Mreža bi mogla htjeti strategiju prikupljanja fondova za moguće donatore

Plan implementacijeo Detalji aktivnosti, resursi, vremenski okvir i odgovorne osobe

Prikupljanje podatakao Točna i tekuća potpora podacima svih faza procesa javnog zagovaranja o Uključuje kvalitativne i kvantitativne podatke

Praćenje i ocjenjivaneo Prate se aktivnosti i ocjenjuju rezultati

4. Zamolite sudionike da naglase druge ključne lekcije iz javnog zagovaranja prije prelaska na plan implementacije , ako to žele.

AKTIVNOST 3

Razvoj plana implementacijeVrijeme: 1 sat i 40 minuta

Poruka voditelju: plan implementacije je organiziran oko zadataka zagovaranja kojeg su razvili sudionici u cjelini 2. U aktivnosti 3 će broj grupa biti jednak broju zadataka javnog zagovaranja. Pružite sudionicima mogućnost da nastave raditi u istim skupinama kao i kod razvoja zadataka. Ako je moguće neka sudionici izaberu zadatak koji će obraditi.

148

1. Podsjetite sudionike da su već završili nekoliko koraka u procesu javnog zagovaranja. Oni su: Identificirali temu javnog zagovaranja za akciju, Postavili cilj zagovaranja: dugoročnu promjenu za kojoj se nadaju pridonijeti, Postavili specifične zadatke javnog zagovaranja koji će doprinijeti dostizanju cilja, Analizirali podršku i opoziciju te identificirali primarne i sekundarne ciljane

publike za svaki zadatak, Razvili i uvježbavali prenošenje poruke javnog zagovaranja ključnim članovima

svoje ciljane publike, Proradili tehnike prikupljanja i analize podataka kao podršku svojim porukama

javnog zagovaranja, i Razvili preliminarnu strategiju za prikupljanje fondova.

2. Da bi nastavili razvijati plan implementacije, mreža prvo mora odlučiti da li da pristupi istovremeno samo jednom zadatku javnog zagovaranja, ili svima istovremeno. Ako odluče ovo prvo, onda se sudionici moraju složiti oko logičkog redoslijeda.

3. Moderirajte grupnu raspravu oko toga koje zadatke javnog zagovaranja članovi žele prve obraditi u svojoj kampanji. Koristite slijedeća pitanja: Postoji li očit logičan redoslijed? Koji je i zašto? Hoće li neki od zadataka dati veći doprinos širem cilju kampanje od drugih? Osjeća li se mreža bolje pripremljeno/ kvalificirano da poduzme neke zadatke više

nego druge?4. Jednom kada je grupa odlučila o redoslijedu zadataka javnog zagovaranja ona je

spremna za izradu plana implementacije.5. Podijelite sudionike u radne grupe po zadacima6. Podijelite list III.7.2: Plan implementacije javnog zagovaranja (prazan i onaj

djelomično ispunjen) i objasnite slijedeći zadatak: Napišite relevantne zadatke javnog zagovaranja na vrhu tablice. Slijedeće, identificirajte svaku od aktivnosti nužnu za postizanje tog cilja.

Aktivnosti bi trebale biti relativno detaljizirane. Na primjer, dodajte informacije o razvoju poruka i metodama.

Za svaku aktivnost odredite potrebne resurse. Resursi mogu biti materijalni, financijski, ljudski (npr. tehnička znanja), ili tehnološki.

Dodajte i informaciju o tome tko je odgovoran za poduzimanje aktivnosti. Dodijelite razuman vremenski okvir za svaku aktivnost.

7. Proučite djelomično popunjenu tablicu kao primjer.8. Ostavite grupama 3o minuta da dovrše tablicu i da prenesu svoj plan na papir ili

grafofolije.9. Nakon što su grupe dovršile zadatak, zamolite po jednog predstavnika svake grupe da

prezentira plan grupe.10. Izvjesite sva tri plana na zid i raspravite svaki.

Jesu li aktivnosti kompletne? Realne? Treba li koju dodati ili izmijeniti? Pogledajte odgovornu osobu. Slaže li se grupa sa distribucijom zadataka? Jeli

količina posla podijeljena između ljudi? Jesu li potrebni resursi precizni? Je li praktično misliti da mreža može osigurati

navedene resurse? Što je s vremenskim okvirom? Je li dostižan s obzirom na rasporede i

odgovornosti članova?

149

11. Zaključite sa provjerom završnih pitanja ili komentara o planovima implementacije. Ako su sudionici zadovoljni s planom, onda su spremni prijeći na sljedeću cjelinu, promatranje i ocjenjivanje.

SAŽETAK

Plan implementacije čini kampanju životnijom. Razmatranjem mnogih aktivnosti potrebnih za svaki od zadataka javnog zagovaranja, mreža osjeća količinu rada i energije potrebne da se postigne politička pobjeda. Plan detaljizira aktivnosti kampanje u logičan slijed i određuje slijedeće korake mreže. Podijelite listove za cjelinu 7

IDEMO DALJE

Niti jedan posao nije završen bez upućivanja na promatranje implementacije aktivnosti i određivanja vrijednost pomoću kojih možemo prepoznati je li, kad i kako postignut željeni rezultat. Promatranje i ocjenjivanje je ključno za uspjeh svakog velikog poduhvata. U sljedećoj cjelini mreža razvija plan za promatranje i ocjenjivanje za svoju kampanju.

150

LIST III.7.1

PRIMJENA: RAZVOJ PLANA AKCIJE


Ova cjelina predstavlja fazu planiranja akcije na radionici. Do sada se radionica bavila izgradnjom tehničkih vještina u različitim stadijima procesa javnog zagovaranja, definiranjem problema, postavljanjem ciljeva i zadataka, procjenjivanjem podrške i opozicije, istraživanjem ciljane publike, razvojem i širenjem poruka, prikupljanjem podataka i fondova. U procesu brušenja svojih vještina, sudionici su izabirali i poduzimali akcije prema razvoju strategije javnog zagovaranja mreže. Posao koji je pritom učinjen je bio prava a ne samo teoretska primjena znanja i vještina.

Sada je vrijeme da sudionici, prvo, skupe sve dijelove rada kojeg su dovršili kako bi vodili mrežu kroz kampanju. Plan implementacije je također i središte plana promatranja i ocjenjivanja koji će se raditi u cjelini 8.



151

List III.7.2Plan implementacije javnog zagovaranja

Zad

aci j

avno

g za

gova

ranj

a:

Vre

men

ski o

kvir

Odg

ovor

ne o

sobe

Pot

rebn

i res

ursi

Akt

ivno

st

152

CJELINA 8

PROMATRANJE I OCJENJIVANJE

Kontekstualne bilješke§§

Informacija je nužna za odluke koje donosimo i akcije koje poduzimamo. Pravovremena i točna informacija omogućuje nam da:

Naučimo iz iskustava drugih Identificiramo i iskoristimo prilike i izbjegnemo riskantne ili opasne situacije.

Promatranje i ocjenjivanje uključuje prikupljanje i korištenje informacija. I dok je vrijednost informacija u većini aspekata naših života priznata, važnost informacija dobivenih promatranjem i ocjenjivanjem u kontekstu projekata i organizacija nije priznata. Često je promatranje zadano institucijama od strane donatora. Primatelji donacija zbog takve situacije često nerado poduzimaju zahtjevane aktivnosti promatranja. Promatranje se često smatra aktivnošću koja je sama sebi svrhom, za koju neki voditelji projekata ispunjavaju obrasce i pripremaju izvješća bez nužnog korištenja informacija iz izvještaja o unutarnjem ocjenjivanju i planiranju programa.

Sposobnost prikupljanja i korištenja relevantnih informacija je jednako važna za mrežu javnog zagovaranja kao i za neku pojedinačnu ne vladinu organizaciju. Dobro promatranje i ocjenjivanje pomaže mreži da prati svoje uspjehe, izgrađuje kredibilitet kod donatora i motivira članove da održe razinu aktivnosti. Ako aktivnosti javnog zagovaranja mreže dovedu do željene političke promjene, mreža će željeti demonstrirati jasnu vezu između svojih zadataka i aktivnosti te političkog rezultata.

Promatranje je proces rutinskog skupljanja informacija o svim aspektima kampanje javnog zagovaranja korištenja informacija u upravljanju mrežom i odlučivanju. Plan promatranja je osnovni i vitalni upravljački alat koji daje članovima mreže i drugim utjecajnim osobama informaciju koja je neophodna za izradu, primjenu, upravljanje i ocjenjivanje aktivnosti javnog zagovaranja. Kako bi ispunio funkciju promatranja, plan promatranja mora uključivati sisteme prikupljanja podataka informacija o ključnim aktivnostima kao i sisteme za zaključivanje, analizu i korištenje informacija za izradu ideja i poduzimanje akcija. Informacije dobivene promatranjem mogu pomoći

Demonstrirati inovativne i efektivne strategije, Stvaranju financijske i političke podrške za aktivnosti javnog zagovaranja , i Reklamirati mrežu.

Ocjenjivanje uključuje sistematsku , objektivnu analizu rada efikasnosti i utjecaja vezanih za zadatke mreže. Njegova glavna svrha je da

Izvuče pouke iz iskustva kako bi se poboljšala kvaliteta kampanje javnog zagovaranja. Poboljšala izrada budućih kampanja i Demonstrirale zasluge mreže njenim simpatizerima, političarima, donatorima,

članovima, itd.

§§ Temeljeno na World Learning/SHARED Project. 1997. Monitoring and Evaluationas Management Tools: A Handbook for NGOs in Malawi.

153

Ocjenjivanje može biti izvedena kao analiza u kritičnom periodu ili proces sagledavanja utjecaja i postignuća.

CILJEVI

Do kraja cjeline sudionici će moći pripremiti okvir za promatranje i procjenu za kampanju javnog zagovaranja.

VRIJEME

1 sat i 50 minuta


papir, markeri traka kopije Plana implementacije javnog zagovaranja razvijenog u cjelini 7 kopije listova za sudionike

List III.8.1 Kontekstualne bilješke

PRIPREMA

Napišite definicije promatranja i ocjenjivanja na papir (vidi kontekstualne bilješke). Za aktivnost 2, napišite zadatke za grupe (jedan za grupu promatrača i drugi za grupu

ocjenjivača) na pano.

AKTIVNOST 1

Uvod u promatranje i ocjenjivanjeVrijeme: 20 minuta

1. Zamolite sudionike da opišu razliku između promatranja i ocjenjivanja. Izmamite nekoliko odgovora i onda zapišite slijedeću jednostavnu frazu na pano kako bi razlikovali promatranje od ocjenjivanja:

2. Istaknite da je promatranje proces koji prati implementaciju aktivnosti. Važno pitanje pri promatranju je: «Jesmo li primijenili aktivnosti prema planu akcije?» Ocjenjivanje je proces koji analizira rezultate aktivnosti. Drugim riječima, «Jesmo li postigli očekivane rezultate?»

3. Sada napravite uvod u cjelinu osvrtanjem na zadatak i na slijedeće bilješke o promatranju i ocjenjivanju:

154

Promatramo aktivnosti a ocjenjujemo rezultate

Informacije su nužne za odluke koje donosimo i akcije koje poduzimamo. Točna i pravovremena informacija omogućuje nam da učimo od iskustava drugih, da identificiramo i iskoristimo prilike i da izbjegnemo riskantne situacije.

Promatranje i ocjenjivanje uključuje pribavljanje i korištenje informacija. Promatranje i ocjenjivanje uključuje prikupljanje i korištenje informacija. I dok je vrijednost informacija u većini aspekata naših života priznata, važnost informacija dobivenih promatranjem i ocjenjivanjem u kontekstu projekata i organizacija nije priznata.

Često je promatranje zadano institucijama od strane donatora. Primatelji donacija zbog takve situacije često nerado poduzimaju zahtjevane aktivnosti promatranja.

Promatranje se često smatra aktivnošću koja je sama sebi svrhom, za koju neki voditelji projekata ispunjavaju obrasce i pripremaju izvješća bez nužnog korištenja informacija iz izvještaja o unutarnjem ocjenjivanju i planiranju programa.

Slično tome ocjenjivanje se često provodi da se zadovolje zahtjevi izvana ili da bi se donio sud o tome treba li nastaviti financirati dotični projekt. Ocjenjivanje se rjeđe koristi kao alat za pojačavanje projekta i osnaživanje njegovih sudionika ili klijenata

Sposobnost prikupljanja i korištenja relevantnih informacija je jednako važna za mrežu javnog zagovaranja kao i za neku pojedinačnu ne vladinu organizaciju. Dobro promatranje i ocjenjivanje pomaže mreži da prati svoje uspjehe, izgrađuje kredibilitet kod donatora i motivira članove da održe razinu aktivnosti.

Ako aktivnosti javnog zagovaranja mreže dovedu do željene političke promjene, mreža će željeti demonstrirati jasnu vezu između svojih zadataka i aktivnosti te političkog rezultata.

4. Prezentirajte definicije promatranja i ocjenjivanja na panou i razjasnite eventualna pitanja o razlikama promatranja i ocjenjivanja.

AKTIVNOST 2

Razvoj okvira za promatranje i ocjenjivanjeVrijeme: 1 sat i 30 minuta

1. Podijelite sudionike u dvije radne grupe jednake veličine.2. Jedna grupa će se usmjeriti na promatranje a druga na ocjenjivanje.3. Objasnite im da imaju različite zadatke. Grupa za promatranje se treba pozvati na Plan

implementacije javnog zagovaranja iz cjeline 7.4. Prezentirajte zadatke za radne grupe na panou

155

Zadatak grupe za promatranje

Pozovite se na Plan implementacije javnog zagovaranja i odgovorite slijedeća pitanja: Zašto mreža promatra aktivnosti u našem planu javnog zagovaranja? Što trebamo promatrati? Tko će biti odgovoran za prikupljanje i analizu prikupljenih informacija? Kada će se izvoditi promatranje? Kako ćemo prikupljati nužne informacije (tj. Izvori podataka)?

Pripremite kratku prezentaciju na papiru

5. Dozvolite grupama 45 minuta da dovrše zadatak. Krećite se okolo dok grupe rade da se uvjerite da razumiju proces.

6. Nakon što grupe završe svoj posao, zamolite jednog predstavnika svake skupine da prezentira rezultate grupe.

7. Izmamite povratne informacije od svakog tima o prezentacijama drugih sa slijedećim pitanjima: Je li plan promatranja jasan i realističan? Slažu li se sudionici oko toga tko će

promatrati aktivnosti, kada će se događati promatranje i kako će se podaci prikupljati i koristiti?

Hoće li ocjenjivanje stvoriti korisne informacije? Ciljaju li pitanja na rezultate kampanje javnog zagovaranja?

Hoće li kampanja javnog zagovaranja biti ocjenjivana i od koga?8. Rezultati rada u ovoj cjelini se trebaju natipkati i podijeliti članovima mreže.

SAŽETAK

Promatranje i ocjenjivanje su oruđa za upravljanje koja daju korisne informacije o aktivnostima i rezultatima. Podijelite listove za cjelinu 8.

IDEMO DALJE

Ova cjelina zaključuje poglavlje III. Ova radionica je dala temelj za kampanju javnog zagovaranja, i mreža je spremna početi implementirati aktivnosti opisane u njenom planu akcije. NO još mnogo toga treba napraviti. Mreže moraju prepoznati specifične potrebe za podacima i odlučiti kako ih je najbolje prikupljati. Moraju se donijeti odluke u vezi poruka i načina prenošenja, vezama s drugim mrežama ili grupama, širenje prema ciljanoj zajednici i potrebnim resursima. Prepoznajući da su kampanje javnog zagovaranja radno intenzivne tokom diskretnih i često dugih vremenskih perioda, mreže moraju imati dobro izrađene planove kao i ustrajnost ako žele postići političku pobjedu. Odluke i planovi koje je mreža napravila tokom radionice formiraju solidnu osnovu za pokretanje kampanje.

156

Zadatak za grupu za ocjenjivanje

Pozovite se na list III.1.3 Proces javnog zagovaranja. Smislite dva pitanja za ocjenjivanje za slijedeće izabrane stadije u strategiji javnog zagovaranja mreže:

Tema Cilj/zadatak Ciljana publika Razvoj poruke Prikupljanje podataka Promatranje i ocjenjivanje

Na primjer, pitanja za razvoj poruke mogu biti Kako je ciljana publika reagirala na poruku javnog zagovaranja? Koja je akcija poduzeta kao rezultat vaše poruke javnog zagovaranja? Opišite.

Pripremite kratku prezentaciju na papiru

LIST III.8.1

PROMATRANJE I OCJENJIVANJE

Kontekstualne bilješke***

Informacija je nužna za odluke koje donosimo i akcije koje poduzimamo. Pravovremena i točna informacija omogućuje nam da:

Naučimo iz iskustava drugih Identificiramo i iskoristimo prilike i izbjegnemo riskantne ili opasne situacije.

Promatranje i ocjenjivanje uključuje prikupljanje i korištenje informacija. I dok je vrijednost informacija u većini aspekata naših života priznata, važnost informacija dobivenih promatranjem i ocjenjivanjem u kontekstu projekata i organizacija nije priznata. Često je promatranje zadano institucijama od strane donatora. Primatelji donacija zbog takve situacije često nerado poduzimaju zahtjevane aktivnosti promatranja. Promatranje se često smatra aktivnošću koja je sama sebi svrhom, za koju neki voditelji projekata ispunjavaju obrasce i pripremaju izvješća bez nužnog korištenja informacija iz izvještaja o unutarnjem ocjenjivanju i planiranju programa. Sposobnost prikupljanja i korištenja relevantnih informacija je jednako važna za mrežu javnog zagovaranja kao i za neku pojedinačnu ne vladinu organizaciju. Dobro promatranje i ocjenjivanje pomaže mreži da prati svoje uspjehe, izgrađuje kredibilitet kod donatora i motivira članove da održe razinu aktivnosti. Ako aktivnosti javnog zagovaranja mreže dovedu do željene političke promjene, mreža će željeti demonstrirati jasnu vezu između svojih zadataka i aktivnosti te političkog rezultata.Promatranje je proces rutinskog skupljanja informacija o svim aspektima kampanje javnog zagovaranja korištenja informacija u upravljanju mrežom i odlučivanju. Plan promatranja je osnovni i vitalni upravljački alat koji daje članovima mreže i drugim utjecajnim osobama informaciju koja je neophodna za izradu, primjenu, upravljanje i ocjenjivanje aktivnosti javnog zagovaranja. Kako bi ispunio funkciju promatranja, plan promatranja mora uključivati sisteme prikupljanja podataka informacija o ključnim aktivnostima kao i sisteme za zaključivanje, analizu i korištenje informacija za izradu ideja i poduzimanje akcija. Informacije dobivene promatranjem mogu pomoći

Demonstrirati inovativne i efektivne strategije, Stvaranju financijske i političke podrške za aktivnosti javnog zagovaranja , i Reklamirati mrežu.

Ocjenjivanje uključuje sistematsku , objektivnu analizu rada efikasnosti i utjecaja vezanih za zadatke mreže. Njegova glavna svrha je da

Izvuče pouke iz iskustva kako bi se poboljšala kvaliteta kampanje javnog zagovaranja. Poboljšala izrada budućih kampanja i Demonstrirale zasluge mreže njenim simpatizerima, političarima, donatorima,

članovima, itd.Ocjenjivanje može biti izvedena kao analiza u kritičnom periodu ili proces sagledavanja utjecaja i postignuća.

*** Temeljeno na World Learning/SHARED Project. 1997. Monitoring and Evaluationas Management Tools: A Handbook for NGOs in Malawi.

157

PRIRUČNIK ZA TRENIRANJE JAVNOG ZAGOVARANJA........................................................................1

ORGANIZACIJA PRIRUČNIKA.................................................................................................................................2METODOLOGIJA UVJEŽBAVANJA...........................................................................................................................2ULOGA VODITELJA................................................................................................................................................3

Neverbalna komunikacija................................................................................................................................3Verbalna komunikacija....................................................................................................................................3Uspostava atmosfere za učenje.......................................................................................................................3Prezentiranje ciljeva........................................................................................................................................3Iniciranje učenja..............................................................................................................................................3Pozivanje na iskustvo......................................................................................................................................3Raspravljanje o naučenom..............................................................................................................................3Primjena naučenog u stvarnim situacijama....................................................................................................3Izvlačenje zaključka.........................................................................................................................................3Obuhvaćanje svih detalja................................................................................................................................3

POGLAVLJE I.....................................................................................................................................................3Što su to mreže za javno zagovaranje?............................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3Što nam govori ime?.....................................................................................................................................................3

CILJEVI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Uvodne napomene.........................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Uvod u mreže................................................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3Definiranje mreže..........................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 4.................................................................................................................................................3Kartiranje osobnih mreža..............................................................................................................................................3Individualan rad (30 minuta).........................................................................................................................................3Rasprava u velikoj skupini: Analiza karata osobnih mreža (15 minuta).......................................................................3Rasprava u velikoj skupini: Koje su koristi od mreža (15 minuta)...............................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 5.................................................................................................................................................3Definiranje javnog zagovaranja....................................................................................................................................3Brainstorming (5 minuta)..............................................................................................................................................3Rad u maloj grupi (30 minuta)......................................................................................................................................3

AKTIVNOST 6.................................................................................................................................................3Razmišljanje unaprijed..................................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 7.................................................................................................................................................3Praktična razmatranja za uspješne mreže......................................................................................................................3Formiranje mreža..........................................................................................................................................................3Održavanje mreža..........................................................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3

LIST ZA SUDIONIKE I.1.1.......................................................................................................................................3CJELINA 1...........................................................................................................................................................3

Što su to mreže za javno zagovaranje?............................................................................................................3Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3Što nam govori ime?.....................................................................................................................................................3

LIST ZA SUDIONIKE I.1.2.......................................................................................................................................3Elementi za formiranje i održavanje mreža.....................................................................................................3

POGLAVLJE I.....................................................................................................................................................3CJELINA 2...........................................................................................................................................................3

EFEKTIVNA KOMUNIKACIJA: Međusobno razumijevanje.........................................................................3Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3

CILJEVI...........................................................................................................................................................3

158

VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Uvod u komunikaciju....................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Efektivna komunikacija.................................................................................................................................................3Voditeljevo Igranje uloga (10 minuta)..........................................................................................................................3Brainstorming (20 minuta)............................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3Vježbanje komunikacijskih vještina..............................................................................................................................3Igranje uloga sudionika (1 sat)......................................................................................................................................3Scenarij 1.......................................................................................................................................................................3Igranje uloga za stjecanje komunikacijskih vještina.....................................................................................................3Scenarij 2.......................................................................................................................................................................3Igranje uloga za stjecanje komunikacijskih vještina.....................................................................................................3Scenarij 3.......................................................................................................................................................................3Igranje uloga za stjecanje komunikacijskih vještina.....................................................................................................3Nakon igranja uloga (15 minuta)..................................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3List za sudionike I.2.1......................................................................................................................................3EFEKTIVNA KOMUNIKACIJA: Međusobno razumijevanje.........................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3List za sudionike I.2.2......................................................................................................................................3List I.2.3...........................................................................................................................................................3Obrazac za promatranje igranja uloga...........................................................................................................3List I.2.4...........................................................................................................................................................3Izražajno komuniciranje i aktivno slušanje.....................................................................................................3

CJELINA 3.............................................................................................................................................................3Suradnja a ne natjecanje: Izgradnja tima.......................................................................................................3

CILJEVI........................................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI...................................................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Uvod u građenje tima....................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Vježba izlomljenih kvadrata..........................................................................................................................................3AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3

Ponašanja koja doprinose uspjehu tima........................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 4.................................................................................................................................................3FAZE RAZVOJA TIMA....................................................................................................................................3

Faze razvoja tima..........................................................................................................................................................3Faze razvoja tima..........................................................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3List I.3.1...........................................................................................................................................................3Suradnja a ne natjecanje: izgradnja tima.......................................................................................................3List I.3.2...........................................................................................................................................................3List I.3.3...........................................................................................................................................................3

CJELINA 4...........................................................................................................................................................3CJELINA 4...........................................................................................................................................................3

Donošenje odluka: postizanje grupnog konsenzusa........................................................................................3CILJEVI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Uvod u donošenje odluka..............................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

159

Vježba za grupno donošenje odluka..............................................................................................................................3SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3Scenarij 1.........................................................................................................................................................3Grupno donošenje odluka................................................................................................................................3Scenarij 2.........................................................................................................................................................3Grupno donošenje odluka................................................................................................................................3Scenarij 3.........................................................................................................................................................3Grupno donošenje odluka................................................................................................................................3List I.4.1...........................................................................................................................................................3Donošenje odluka: Postizanje grupnog konsenzusa.......................................................................................3List 1.4.2..........................................................................................................................................................3

CJELINA 5...........................................................................................................................................................3Izjava o misiji: Stvaranje zajedničkih smjernica.............................................................................................3CILJEVI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI...................................................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Što je to izjava o misiji?................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Karakteristike dobre izjave o misiji..............................................................................................................................3AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3

Pisanje izjave o misiji za mrežu....................................................................................................................................3Trijade (30 minuta)........................................................................................................................................................3Grupna diskusija i konsenzus (15 minuta)....................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 4.................................................................................................................................................3Stvaranje mrežnog identiteta: ime i logotip..................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3List I.5.1...........................................................................................................................................................3Izjava o misiji: Stvaranje zajedničkih smjernica.............................................................................................3List I.5.2...........................................................................................................................................................3

Izjave o misiji................................................................................................................................................................3List I.5.3...........................................................................................................................................................3List I.5.4...........................................................................................................................................................3

Primjeri izjava o misijama.............................................................................................................................................3List I.5.5...........................................................................................................................................................3

Primjeri logotipa............................................................................................................................................................3CJELINA 6.............................................................................................................................................................3

Sastavljanje svega skupa: Upravljanje mrežom..............................................................................................3Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3


Uvod u upravljanje mrežom..........................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Inventarizacija resursa...................................................................................................................................................3Individualan rad (15 minuta).........................................................................................................................................3Grupna analiza informacija (1 sat)................................................................................................................................3

Aktivnost 3.......................................................................................................................................................3Organizacija i struktura mreže......................................................................................................................................3Brainstorming (15 minuta)............................................................................................................................................3Klasificiranje pitanja (15 minuta).................................................................................................................................3Radne skupine (1 sat)....................................................................................................................................................3Prezentacija po grupama i rasprava (45 minuta)...........................................................................................................3

AKTIVNOST 4.................................................................................................................................................3Sastanak za praćenje problema.....................................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3

160

IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3List I.6.1...........................................................................................................................................................3Sastavljanje svega skupa: Upravljanje mrežom..............................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3List I.6.2...........................................................................................................................................................3

Inventar resursa organizacije ili člana...........................................................................................................................3List I.6.3...........................................................................................................................................................3

Inventar vještina člana...................................................................................................................................................3List I.6.4...........................................................................................................................................................3

Upute za produktivne sastanke......................................................................................................................................3List I.6.5...........................................................................................................................................................3

Organizacijske strukture za mreže javnog zagovaranja : dva primjera.........................................................................3POGLAVLJE II....................................................................................................................................................3AKTERI, PROBLEMI I MOGUĆNOSTI: ANALIZIRANJE POLITIČKOG OKOLIŠA..........................................................3

Uvod................................................................................................................................................................3Politički proces: vlada u akciji........................................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3CJELINA 1.......................................................................................................................................................3CILJEVI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Uvod u politički proces.................................................................................................................................................3PRIJELAZ........................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3Kako se stvara politika....................................................................................................................................3Prezentacija stručnjaka (1 sat)........................................................................................................................3

Brainstorming (10 minuta)............................................................................................................................................3Grupna diskusija (20 minuta)........................................................................................................................................3

AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3Kartiranje političkog procesa........................................................................................................................................3Aktivnost u malim skupinama (45 minuta)...................................................................................................................3Grupna diskusija (45 minuta)........................................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3POGLAVLJE III..................................................................................................................................................3

STRATEGIJA JAVNOG ZAGOVARANJA:.....................................................................................................3MOBILIZACIJA NA AKCIJU..........................................................................................................................3UVOD..............................................................................................................................................................3Što je to javno zagovaranje?...........................................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3CILJEVI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Što je to javno zagovaranje?..........................................................................................................................................3Uvod (5 minuta)............................................................................................................................................................3

Stručno predavanje (1 sat)..............................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Definiranje javnog zagovaranja....................................................................................................................................3Brainstorming (15 minuta)............................................................................................................................................3Male grupe (45 minuta).................................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3Koraci u procesu javnog zagovaranja...........................................................................................................................3Slijed koraka (45 minuta)..............................................................................................................................................3Prezentacija procesa javnog zagovaranja (30 minuta).................................................................................................3Koraci u procesu javnog zagovaranja..........................................................................................................................3Trajne aktivnosti............................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 4.................................................................................................................................................3Javno zagovaranje i bliski koncepti..............................................................................................................................3Vrijeme: 45 minuta........................................................................................................................................................3

161

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3List III.1.1........................................................................................................................................................3Što je to javno zagovaranje?...........................................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3List III.1.2........................................................................................................................................................3List III.1.3........................................................................................................................................................3

Javno zagovaranje i bliski koncepti..............................................................................................................................3Koraci u procesu javnog zagovaranja – predložak za kartice........................................................................3Koraci u procesu javnog zagovaranja – predložak za kartice........................................................................3 Koraci u procesu javnog zagovaranja – predložak za kartice.......................................................................3Koraci u procesu javnog zagovaranja – predložak za kartice........................................................................3Koraci u procesu javnog zagovaranja – predložak za kartice........................................................................3Koraci u procesu javnog zagovaranja – predložak za kartice........................................................................3

POGLAVLJE III......................................................................................................................................................3POGLAVLJE III......................................................................................................................................................3CJELINA 2...........................................................................................................................................................3

Teme, ciljevi i zadaci: gradnja temelja...........................................................................................................3Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3

CILJEVI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Identificiranje tema (30 minuta)....................................................................................................................................3Rangiranje tema (30 minuta).........................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3Razvijanje cilja javnog zagovaranja..............................................................................................................................3

AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3Postavljanje zadataka javnog zagovaranja....................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3LIST III.2.1......................................................................................................................................................3Teme, ciljevi i zadaci: gradnja temelja...........................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3LIST III.2.2......................................................................................................................................................3

Kontrolna lista za izbor zadatka javnog zagovaranja....................................................................................................3POGLAVLJE III..................................................................................................................................................3

CJELINA 3.......................................................................................................................................................3Ciljane publike: identificiranje podrške i opozicije........................................................................................3


Identificiranje podrške i opozicije.................................................................................................................................3Uvod (15 minuta)..........................................................................................................................................................3

PRIJELAZ........................................................................................................................................................3KARTE MOĆI (1 sat i 15 minuta)...................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Analiziranje ciljane publike..........................................................................................................................................3SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3LIST III.3.1......................................................................................................................................................3Ciljane publike: identificiranje podrške i opozicije........................................................................................3


Karta moći za analizu publike.......................................................................................................................................3LIST III.3.3......................................................................................................................................................3

Obrazac za analizu primarne i sekundarne publike.......................................................................................................3CJELINA 4...........................................................................................................................................................3

162

PORUKE: INFORMIRANJE, UVJERAVANJE,..............................................................................................3I KRETANJE U AKCIJU.................................................................................................................................3


Tehnike uvjeravanja......................................................................................................................................................3PRIJELAZ........................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Komunikacija u javnom zagovaranju............................................................................................................................3PRIJELAZ........................................................................................................................................................3AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3

Elementi i karakteristike poruke...................................................................................................................................3Zagrijavanje (30 minuta)...............................................................................................................................................3Elementi poruke (45 minuta).........................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 4.................................................................................................................................................3Prenošenje poruka javnog zagovaranja.........................................................................................................................3

AKTIVNOST 5.................................................................................................................................................3Prenošenje poruka javnog zagovaranja.........................................................................................................................3Poruka od jedne minute (15 minuta).............................................................................................................................3Igranje uloga (1 sat i 30 minuta)...................................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3LIST III.4.1......................................................................................................................................................3PORUKE: INFORMIRANJE, UVJERAVANJE,..............................................................................................3I KRETANJE U AKCIJU.................................................................................................................................3


Tablica za razvoj poruke...............................................................................................................................................3CJELINA 5...........................................................................................................................................................3

PRIKUPLJANJE PODATAKA: POPUNJAVANJE PRAZNINE IZMEĐU ZAJEDNICA I POLITIČARA.....3Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3

CILJEVI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Scenariji istraživanja.....................................................................................................................................................3SCENARIJI PRIKUPLJANJA PODATAKA....................................................................................................3Aktivnost 3.......................................................................................................................................................3

Tehnike prikupljanja podataka......................................................................................................................................3AKTIVNOST 4.................................................................................................................................................3

Analiza početnog stanja................................................................................................................................................3AKTIVNOST 5.................................................................................................................................................3

Intervjui.........................................................................................................................................................................3Uvod..............................................................................................................................................................................3Igranje uloga (50 minuta)..............................................................................................................................................3

AKTIVNOST 6.................................................................................................................................................3Rasprava s fokusiranim grupama (RFG).......................................................................................................................3Razvoj natuknica o temi (50 minuta)............................................................................................................................3

AKTIVNOST 7.................................................................................................................................................3Analiza Sekundarnih podataka......................................................................................................................................3Uvod (10 minuta)..........................................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3Analiza sekundarnih podataka (1 sat)...........................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3List III.5.1........................................................................................................................................................3PRIKUPLJANJE PODATAKA: POPUNJAVANJE PRAZNINE IZMEĐU ZAJEDNICA I POLITIČARA.....3

163

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3List III.5.2........................................................................................................................................................3

Natuknice s temama intervjua.......................................................................................................................................3List III.5.3........................................................................................................................................................3

Tipovi istraživanja.........................................................................................................................................................3List III. 5.4.......................................................................................................................................................3

Usporedba kvalitativnih i kvantitativnih metoda..........................................................................................................3List III.5.5........................................................................................................................................................3

Opis izabranih metoda...................................................................................................................................................3Analiza početnog stanja predložak za kartice...............................................................................................................3KVANTITATIVNI TABLIČNI PODACI O TEMI ISTRAŽIVANJA........................................................................3

CJELINA 6...........................................................................................................................................................3SKUPLJANJE FONDOVA: MOBILIZIRANJE RESURSA.............................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3ZADACI...........................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Uvod..............................................................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Prijelaz...........................................................................................................................................................................3AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3

Razvoj strategije prikupljanja fondova.........................................................................................................................3SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3List III.6.1........................................................................................................................................................3SKUPLJANJE FONDOVA: MOBILIZIRANJE RESURSA.............................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3Proces prikupljanja fondova...........................................................................................................................3

CJELINA 7...........................................................................................................................................................3PRIMJENA: RAZVOJ PLANA AKCIJE..........................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3CILJ.................................................................................................................................................................3VRIJEME.........................................................................................................................................................3MATERIJALI ZA SUDIONIKE.......................................................................................................................3PRIPREMA......................................................................................................................................................3AKTIVNOST 1.................................................................................................................................................3

Uvod..............................................................................................................................................................................3Prijelaz...........................................................................................................................................................................3

AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3Ponavljanje procesa javnog zagovaranja.......................................................................................................................3

AKTIVNOST 3.................................................................................................................................................3Razvoj plana implementacije........................................................................................................................................3Vrijeme: 1 sat i 40 minuta.............................................................................................................................................3

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3LIST III.7.1......................................................................................................................................................3PRIMJENA: RAZVOJ PLANA AKCIJE..........................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3List III.7.2........................................................................................................................................................3

Plan implementacije javnog zagovaranja......................................................................................................................3CJELINA 8...........................................................................................................................................................3

PROMATRANJE I OCJENJIVANJE...............................................................................................................3Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3


Uvod u promatranje i ocjenjivanje................................................................................................................................3AKTIVNOST 2.................................................................................................................................................3

Razvoj okvira za promatranje i ocjenjivanje.................................................................................................................3

164

SAŽETAK.........................................................................................................................................................3IDEMO DALJE...............................................................................................................................................3LIST III.8.1......................................................................................................................................................3PROMATRANJE I OCJENJIVANJE...............................................................................................................3

Kontekstualne bilješke..................................................................................................................................................3

165

Prirucnik Za Trenere- Zagovaranje

Documents

Transcript of Prirucnik Za Trenere- Zagovaranje