Tropska tlaOpenito, tropska tla su vrlo nepovoljna glede uzgoja usjeva.Glavni tipovi tala: Ferrasoli (Oxisol), Terra Rossa: crvenice najistroenija tla, crvena zbog visokog sadraja eljezo- i aluminij-oksidaAcrisoli (Ultisol) teka, glinena tla, takoer crvena, vrlo isprana i kiselaLuvisoli (Alfisol) mlada tla, svjee naneen matini supstrat bogat Fe i Al, no, podloan brzom zakieljavanju u intenzivnoj poljoprivredi

FerrasolAcrisolLuvisol

Aluviji (Entisol): Mlada tla, depoziti nedavno naneeni vodom.

Vulkanska tla (Andosol): Nanosi vulkanskog pepela i lave.

Bazaltna tla: Matini supstrat su bazaltne stijene, bogate s Fe, Al, Cl i Mg.Postoje i produktivna tla

Aluvij Vulkansko tloBazaltne stijene

Troine: fizikalno i kemijsko raspadanje tla. Kemijski procesi u tlu su vrlo aktivni u tropima (voda + temperatura).Hidroksidi gline: Ostatci jako ispranih tropskih tala.Kombinacije O, Al i Fe.Hidroksi - molekule vode vezane za okside.Termini esti u opisu tropskih tala

Lateriti (Plintiti): Cigle Ovrsla/okamenjena tropska tla uslijed gubitka vode iz hidroksida gline.Takva tla se u tropima nairoko rabe za graevni materijal.Laterizacija: razvojni proces tala u tropima.Ispiru se silikati, te u tlu ostaju hidroksidi gline.Mikroelementi se takoer ispiru.

Latosol (Oxisol): Bilo koje tropsko tlo sastavljeno od hidroksida gline, niskog pH, neplodno..Ispiranje: odnoenje topivih tvari iz profila tla.Biljna hraniva: O, H, C dobijena od vode i zraka. N, Ca, Mg, K, P, S Makrohraniva iz tla. Cl, B, Mo, Zn, Fe, Mn, Cu Mikrohraniva iz tla.Crvena i uta tropska tla: Latosoli Tla s dominantnim Fe-oksidima.Silikati: Minerali sastavljeni od Silicija i Kisika.Obiljeja tropskih tala: Slab kationski izmjenjivaki kompleks Niska saturacija bazama Niski pH Dobra struktura

Tropska tla su uglavnom stara tla, milenijima izloena troenju i izdignuta davno iz oceana.Ova tla su:Duboko istroenaVrlo kisela (pH 4.25.0), kemijska reakcija daleko od idealne za mnotvo usjevaJako isprana kiom (odnoenje topivih tvari)

Glinena tla

Gline su iva krv tla zbog velikog i aktivnog izmjenjivakog kompleksa ionaTropska tla:Kaolinit (1:1 Si-Al slojevi)Umjereni klimati:Montmorilonit (2:1 Si-Al-Si slojevi)Razlika izmeu glina u tropima i umjerenim klimatima:

Kationski Izmjenjivaki KompleksCation Exchange Capacity (CEC)Podatak koji govori koliko odreena glina moe primiti iona po jedinici volumena

Svaki sloj se sastoji od sloja Al oktaedara u sendviu izmeu dva sloja Si tetraedara (2:1 slojevi)Slojevi ove gline se ne dre vrsto; nabubre jer voda lako ulazi u meuslojni prostor.Cjelokupna povrina apsorbira vodu i minerale.Montmorilonit (glina umjerenog klimata, 2:1)Ove gline imaju tendenciju ljepljivosti (slaba struktura), no imaju odlian kationski izmjenjivaki kompleks.

Sloj tetraedara Si i oktaedara Al.Slojevi su relativno veliki i vrsto vezani.Interlamelarni razmak je relativno fiksan, te se ne mijenja ukoliko je voda uokolo.Unutranji prostor stoga nije pristupaan za izmjenu iona.Ova glina stoga ne bubri previe kad se ovlai niti se ne stee prejako kad se osui.Kaolinit (tropska glina, 1:1 slojevi)

Dobra strukturaDobra ocjeditostNe lijepe se previe kad su prevlaeneSmanjena plodnost- nizak pH, isprani mobilni elementi, slab kapacitet izmjene kationa (CEC)Ukratko, najvanije karakteristike tropskih tala su:

Tvorba (geneza) tala u tropima

Preovladavajui proces tvorbe tala u tropskim i suptropskim podrujima je laterizacija.Krajnji tip tla je tzv. laterit (od lat. za ciglu).

Glavna obiljeja:Plitka akumulacija organske tvari i humusa (zbog snanog procesa razgradnje uslijed visoke temperature i vlage).Bakterije su glavni organizmi u tvorbi tala.Raspon reakcije od neutralne do kisele.Silikati, inae vrlo otporni na troenje, bivaju razgraeni i isprani, ostavljajui samo estice gline.Akumulacija Fe i Al u gornjim horizontima (bojaju tlo u crveno).Potpuno i duboko troenje matinog supstrata.Intenzivno ispiranje.Nizak kapacitet izmjene kationa (CEC) niska plodnost.

U aridnim podrujima, karbonati se akumuliraju u gornjim slojevima tla i raspadom proizvode alkalnu reakciju (tzv. zaslanjenost tla), to je obiljeje tala pustinja i stepa.Sustavi irigacije kapanjem razvijeni su ba za ovakva tla, da bi se isprale soli iz gornjih horizonata tla.Tla u aridnim podrujima

Dobra struktura.Za razliku od glina u umjerenim klimatima, tropske gline po vlaenju:-ne formiraju trajnu pokoricu-ne lijepe se jako kad su vlane-lako se lome i mrve.Opskrba vlagom nije upitna (u ovisnosti o klimatu), to se ne moe rei za mnoge umjerene klimate.U savanama ipak moe biti potrebno navodnjavanje tijekom zimske sune sezone.Prednosti tropskih tala

Tla pod kinim umama ne sadre puno hraniva, a ova su vezana u sloenoj interakciji tla i ume.Recikliranje hraniva u ovom sluaju poinje raspadom mrtve biljne mase i vrlo brze mineralizacije osloboenih hraniva, koje tada usvajaju ive biljke svojim korijenjem. Hraniva su praktiki konstantno u ivoj vegetaciji, a tlo slui samo kao prijelazni medij izmeu ive vegetacije i mrtve organske tvari.Paradoks bujne vegetacije i siromanih tala

Recikliranje hraniva

Organska tvar se mineralizira i biva isprana,Tlo je izloeno Suncu i ubrzava se kemijska dekompozicija,Gube se hraniva odnoenjem kroz usjeve,Ne pumpa se voda iz veih dubina plitkim korijenjem novozasijanih usjeva,Flora i fauna tla su izloena stresu: mogue smanjenje plodnosti tla!!!No, ukoliko se ukloni tropska uma, :

Kvarenje strukture tla:Struktura tla moe biti lagano naruena a teko popravljenaLomljivo, krhko tlo se odnosi i ostaju samo oksidi gline, pa su strukturni agregati sve sitniji i sitnijiGolo tlo je jae izloeno direktnoj sili kie, koja moe zbiti tlo, smanjiti veliinu zranih pora (manje kisika u tlu za biljke i mikroorganizme), to smanjuje plodnost i produktivnost tla

Primjetno je ve nakon 3. godine odnoenja/pobiranja usjeva da raste brojnost korova, tetnika (kukci i glodavci) i bolesti

Tlo je nakon sjee ume i uklanjanja organske tvari u pionirskom stanju, te biva brzo kolonizirano agresivnim korovima koji kompetitiraju s novim usjevom za hraniva, vodu, svjetloErozija moe se pokazati pozitivnom ukoliko izlae povrini plodni, mineralima bogati matini supstrat; no ovo moe biti vrlo spori proces.Jaruna erozija je izgledniji, ozbiljniji i opasniji problem u podrujima s jakim oborinamaMadagaskar: erozija tla boji rijeku u crveno

U normalnim uvjetima kine praume, dogaa se lagano ispiranje hraniva, s dodavanjem hraniva iz zraka putem kie (sitne estice praine, aerosol), munja (duik) i bakterijske fiksacije, iz dubljih slojeva neistroenog matinog supstrataputem pumpanja korijenjemOvo ravnoteno stanje se naruava sjeom ume i paljenjem ostataka, kao pripremom za agrikulturu. Prve godine proizvodnja usjeva na ovako pripremljenom djevianskom tlu moe uspjeti odlino zbog mineralizacije 10-15 cm povrinskog humusa i pepela i obilja vode koja ih dovodi do usjevaNo, druge godine prinos pada, dok tree moe podbaciti ispod ekonomske vrijednosti ulaganja u samu proizvodnju.Plodnost tropskih tala je krhka

Gnojidba je nunost poljoprivrede visokih prinosa na tropskim tlima

Malezija, urod suhe rieKg/haDjeviansko tlo8001000Druga godina600800Trea godina400600

Britanski Honduras, KukuruzKg/haDjeviansko tlo15002000Druga godina1200Trea godina800

U dolini Amazona plodna tla nisu na uzvisinama kine praume (terra firma) nego u naplavnoj dolini (varzea).Varzea se obnavlja plavljenjem.Mulj je niskog sadraja hraniva, ali se svjei naplavljuje svake godineTropska tla i reljef

Amazonska kina prauma (Af) predstavlja 40% povrine Brazila i veinom je poumljenaU njoj je svega 34% stanovnitva, skoncentriranog uz rijeke u nekoliko gradova, no dolazi sve vie i vie kolonista iz sunih predjelaVeina stanovnitva proizvodi samo za svoje potrebe nizak stupanj ekonomskog razvojaDosta stanovnitva su sakupljai (prirodna guma, brazilski orasi, plodovi palmi), to je jo nii stupanj razvoja

Tla Amazone su senilna (stara tropska tla)Nastala su kao jezerska dna, sadre dosta pijeska, te su vrlo ispranaHranivima su vrlo siromana.Tek oko 10% Amazone ine plodne naplavne ravniceZato je ekonomski razvoj toliko nizak?

Agrikultura se razvija ali uglavnom za ispau stoke (ekolozi i zatitari prirode tvrde da McDonald-ove potrebe za jeftinom govedinom upropatavaju Amazonsku praumu) Tijekom 1920-tih godina Ford Motor Company je zapoeo veliki projekt proizvodnje kauukovca za potrebe auto-industrije (guma), no, problemi sa tetnicima su doveli ovaj projekt do propasti. Naravno, ni dobijanje gume iz nafte nije pomoglo odrivosti ovog projektaKrajem je ameriki milijarder Daniel K. Ludwig pokuao razviti industriju pulpe, no, nije uspio

Trenutno, krenje Amazone, predstavlja ozbiljne probleme, ekoloke, ekonomske i socijalne naravi.

********************