Predavanje o internetu (uopsteno)

Programiranje za Internet I

Struni studij raunarstva - epe

kolska godina 2011/12

k. God. 2004/05Programiranje za Internet

Sadraj predmeta

Dinamike i interaktivne Web stranice, korisniki i posluiteljski skript jezici, izvrni programi.

Skriptni korisniki jezici: Osnove JavaScripta. Razlika izmeu Jave i JavaScriptaJavaScript i HTML. VBscript.

Skriptni posluiteljski jezici: Osnove skriptnih jezika Perl i PHP.

Izvrni programi: Primjena Java programskog jezika u Internet programiranju.

Ukljuivanje Java programa u HTML dokument. Apleti. Servleti. Parseri i Java API za XML. SAX (Simple API for XML), DOM (Document Object Model), JDOM.

CGI programiranje: Pisanje CGI izvrnih programa u C-u i C++.

ASP (ActiveServerPages): ASP za dinamiko generiranje XML dokumenta iz baza podataka i drugih dokumenata.

Baze na Internetu: Organizacija baze i pristup bazama skriptnim i izvrnim programima.

Relacijske baze (SQL). Strukturni Query jezici.

Primjeri baza: mySQL, Acces.

E-poslovanje i sigurnost:On-line prodaja.Sigurnost i kriptografija.Primjeri sustava e-

poslovanja.


Ostalo o predmetu

Literatura:

D.Flanagan: JavaScript - The Definitive Guide, O'Reilly, USA,

1998.

L.Atkinson: Core PHP programming, Prentice Hall, New Jersey,

2000.

B.McLaughlin: Java and XML, O'Reilly, USA, 2000.

H.M.Deitel, P.J.Deitel, T.R.Nieto: Internet and World Wide Web -

How to Program, Prentice Hall, New Jersey, 2000

Razni materijali : http://www.fsr.ba/internet/

WWW stranice predmeta:

http://www.fsr.ba/internet/


Ostalo o predmetunastavak

Nastava Nositelj predmeta: prof. Milenko Obad, prof. Maja tula

Asistent: Ivan Krasi, ivan.krasic[at]tel.net.ba

Oblici nastave: Predavanja (dostupno na web-u)

Laboratorijske vjebe (na raunalu neretva.fsr.ba)

Nain polaganja: Preduvjet: odraenevjebe

Usmeni i pismeni ispit (?)

Seminar/kolokvij opcionalno,

Raspored i teme lab.vjebi http://www2.fsr.ba/internet/

http://neretva.fsr.ba

Okvirni plan rada

Laboratorijske vjebe:

1. HTML + CSS

2. PHP

3. Instalacija radnog i razvojnog okruenja (XAMPP ili WAMP).

4. PHP + MySQL

5.


Ocjenjivanje i polaganje

Tijekom trajanja kolegija [ % ]

Dolasci i aktivnost [0-20]

Labos zadaci i domae zadae [0-20]

Mini projekt [0-20]

Predispit [0-40]

Nakon zavretka kolegija

Pismeni ispit



Uvod

Osnovni pojmovi: programiranje i program

Pod pojmom programiranje smatramo proceduru, postupak rjeavanja odreenog problema.

Program predstavlja rezultat postupka programiranja. To je niz naredbi koje

se slijedno izvravaju obavljajui pritom neki zadatak .

Odnos interneta, intraneta i Interneta:

Naziv internet s malim poetnim slovom predstavlja openito mreu dviju ili vie mrea.

Naziv Internet s velikim poetnim slovom predstavlja Internet mreu kao globalni informacijski sustav. Oznaava i Internet protokol (Internet Protocol IP), odnosno Internet arhitekturu (obitelj protokola, protokolarni sloaj ). Navodi se i TCP/IP arhitektura, prema najvanijim protokolima, Transmission Control Protocol (TCP) i Internet Protocol IP.


Uvod nastavak

Naziv intranet predstavlja privatnu mreu unutar nekog npr. poduzea ili organizacije, i obino je od ostalih mrea odijeljena vatrozidom (firewall).

Internet, kao globalni informacijski sustav, logiki je povezan jedinstvenim adresnim prostorom temeljenim na IP-u.

Komunikacija se temelji na TCP/IP skupu protokola te njihovim proirenjima i nasljednicima, a usluge viih slojeva (aplikacije) se temelje na infrastrukturi i komunikaciji navedenih slojeva.

intranet je vrsta interneta, a internet moe ali ne mora koristiti TCP/IP, i moe ali ne mora biti dio Interneta.


Internet i TCP/IP

Referenentni model TCP/IP

protokola, koji prua apstraktni pogled na mrenu arhitekturu, se temelji na slojevitom pristupu

tako da svaki sloj koristi usluge

niih slojeva i prua usluge viim slojevima. (TCP/IP sloaj) sa pripadajuim protokolima prikazan je sljedeom slikom...


Internet i TCP/IPnastavak


Internetske usluge


Adresiranje na Internetu

Svako raunalo koje je spojeno na Internet treba imati jedinstvenu identifikaciju. Ta jedinstvena identifikacija je jedinstvena IP adresa. IP

adresa ima format:

aaa.bbb.ccc.ddd

gdje su aaa, bbb, ccc i ddd su decimalne vrijednosti pojedinog okteta

32-bitne rijei, gdje je oktet aaa najvee teine a oktet ddd najmanje teine.

Decimalne vrijednosti pojedinog okteta IP adrese su u rasponu od 0-

255. Npr. IP adresu 212.39.99.55

moemo promatrati i na sljedei nain:


Adresiranje na Internetunastavak

IP adresa (32 bita) se, radi lake izvedbe usmjeravanja, sastoji od dva dijela:

Mrenog dijela adrese (NetID)

Raunalnog dijela adrese (HostID),

te je openiti oblik IP adrese sljedei:IP adresa=

Mreni dio odreuje pojedinu mreu na Internetu dok raunalni dio odreuje pojedino raunalo u toj mrei.

Prilikom odreivanja i dodjeljivanja adrese nekom raunalu taj broj se ne moe odabrati proizvoljno ve postoje strogo definirana pravila po kojima se ona odreuje a ta pravila odreuje mrea na koju se raunalo prikljuuje.


DNS

Ve prije spomenuto Internet adresiranje koristi numeriko adresiranje kao jedinstveno i globalno identificiranje raunala u Internet mrei.

Meutim, pamenje i koritenje numerikih adresa za ljude nije 'najprihvatljivije' rjeenje.

Radi toga su uvedene adrese koje se temelje na simbolikim imenima. Znai raunala (numerike adrese ,IP adrese) dobivaju svoja imena (simbolike adrese).

Ta su imena hijerarhijski organizirana u domene.

Domena je logiki skup raunala grupiranih unutar administrativnih jedinica. To su posebne organizacijske cjeline koje se brinu za

pojedine domene, organizirane u hijerarhijske i distribuirane sustave

tzv. DNS-ove. Npr.neretva.fsr.ba=212.39.96.76


DNSnastavak

FQDN (Fully Qulaified Domain Name) je potpuno ime domene,

jednoznano specificira logiku lokaciju raunala u Internetu., te ima potpunu hijerarhijsku organizaciju:

raunalo.poddomena.organizacija.domena

Npr. domena laris.fesb.hr je organizirana na sljedei nain, zadnja oznaka oznaava domenudrave (hr), (fesb) oznaava organizaciju a (laris) konkretno raunalo.

Imena raunala su opisana i specificirana u dokumentima RFC 1178, 2100.

Format imena raunala su dakle oznake meusobne odvojene tokom, npr.:

Laris.fesb.hr, tel.net.ba


DNSprostor domenskih imena

Domenski prostor Bosne i Hercegovine kontrolira Univerzitetski centar

Sveuilita u Sarajevu, na adresi http://www.nic.ba


Dodatni materijali

Pripreme za lab.vjebe na adresi:

http://www.fsr.ba/internet/pripreme01-

uvod_u_internetske_usluge.pdf

Ostalo

www.icann.org

www.carnet.hr

www.utic.ba


WWW (World Wide Web)

WWW terminologija i tehnologija

WWW World Wide Web raspodijeljeni hipermedijski sustav

HTML Hypertext Markup Language izvorni jezik za pisanje dokumenata za Web, bogat skup oznaka za formatiranje I strukturiranje dokumenata

URL Uniform Resource Locator adresa resursa na Webu

HTTP Hypertext Transfer Protocol skup pravila koja definiraju komunikaciju izmeu Web preglednika i Web posluitelja, jednostavna izvedba I slaba uinkovitost

WORLD WIDE WEB

Globalni, interaktivni, dinamini, raspodijeljeni hipermedijski informacijski sustav

hipermedij = hipertekst + multimedija (zvuk, video,animacija )

nelinearne i nehijerarhijske veze izmeu Web stranica

Web dokumenti mogu sadravati razliite vrste medija

..


WWW arhitektura

WWW arhitektura klijent/posluitelj (client/server)

Arhitekturu sainjavaju razliiti posluitelji na Internetu koji sadre WWW dokumente i omoguuju klijentima pristup takvim stranicama.

Pristup tim dokumentima obavlja se putem HTTP protokola.

Komunikacija se temelji na HTTP Request/Response modelu.

Posluitelj mora klijentu ili vratiti traeni resurs (datoteku, rezultatizvoenja programa...) ili mu dati poruku o rezultatu njegovog zahtjeva

WEB klijentWEB

posluitelj

Zahtjev (URL)

Odgovor (sadraj)

WWW


WWW Server

TCP TCP

IP IP

ETERNET ETERNETETERNET

IP

ROUTER

IE

HTTP


Uloge u WWW arhitekturi

U WWW komunikaciji razlikujemo sljedee uloge:


Pojmovi tekst i hipertekst 1/2

Tekst je dokument ili ''informacija namijenjena komuniciranju meu ljudima koja moe biti prikazana u dvodimenzionalnom obliku

Tekst se sastoji od grafikih elemenata kao to su znakovi, geometrijski likovi, fotografski elementi ili njihova kombinacija , koja

onda ini sadraj dokumenta.'' ...(ISO definicija)

Unutar svakog teksta razlikujemo dvije formalne strukture:

logika struktura ili logiki izgled opisuje organizaciju sadraja teksta (to su jedinice kao npr. naslovi, podnaslovi i sl.)

grafika struktura ili grafiki izgled opisuje organizaciju teksta u pisanom obliku (npr. stupac teksta, red teksta, stranica teksta i sl.)

Ove dvije strukture su neovisne.


Pojmovi tekst i hipertekst 2/2

Hypertext

..Ili web (www) dokument je dokument sastavljen od tekstualnih i grafikih elemenata koji sadri veze, ili poveznice (eng. links) prema drugim dokumentima ili na samog sebe.

To je skup stranica u obliku datoteka, meusobno povezanih poveznicama koje se nalaze unutar tih stranica.

Za razliku od obinog teksta (slijeva nadesno i sl.), hypertext se ita pratei poveznice, tj. ne nuno na linearan nain.

Jezici za opisivanje dokumenata

Slue za definiranje opisa i sadraja nekog teksta(SGML, PostScript, RTF..).

Jezici za opisivanje hypertext-a

Slue za definiranje opisa hypetext-ulnih struktura nekog teksta, logike strukture teksta i poveznica meu njima (SGML, HTML, XHTML, XML...???)

1. HTML

HyperText Markup Language


HTML definicije

HTML (HyperText Markup Language)

Jezik za definiranje strukture WWW stranica tj.prikaz i strukturu sadraja.

Podskup SGML standarda, nije programski jezik!

Ne vri obradu nad vanjskim podacima

tag, kod koji identificira element u dokumentu kao to je npr. paragraf, zaglavlje, poveznica ili slika. Tag openito ima oblik , gdje atributi slue za formatiranje elementa (boja, veliina, poravnavanje...). Sadri upute pregledniku kako prikazati sadraj unutar tagova, tj. tagovi ne definiraju znaenje sadraja ve nain prikaza

I podaci i tagovi (markup) dio su iste datoteke

Mogui otvoreni i ukrieni tagovi, tag-ovi dolaze u parovima

Programiranje u HTML-u svodi se na stavljanje dodatnih oznaka uz korisnu informaciju koje upuuju preglednik to treba uiniti s odreenom cjelinom (tekst, slika..)


Povijest HTML-a

Razvoj HTML-a

GML - Generalized Markup Language, IBM, 1969.

SGML - ISO 8879 Standard Generalized Markup Language, 1986.

HTML Version 1 (1992-3), osnovna HTML struktura, hipertekst

HTML Version 2 (1994), formulari, liste

HTML Version 3.2 (1996-7), tabele, apleti, skripte, CGI

programiranje, sigurnost

HTML Version 4.x (1998), inline frames

XHTML , XML (1998) Extensible Markup Language.???


Nastavak HTML

Primjer HTML dokumenta:

Naslov dokumenta

Ovdje ide tekst...

....

HTML

dokument

Zaglavlje

Tijelo


Primjeri HTML-a

Primjer poveznica prema nekom drugom dokumentu

< A HREF ="http://www.fsr.ba">Fakultet strojarstva i raunarstva

Poveznica unutar istog dokumenta pomou sidra (engl. anchor)

< A HREF ="http://www.fsr.ba#o_nama">O nama

poziva se ovaj dio:

Ovo je dio teksta o nama

Primjer umetanja slike u dokument

Ostali tagovi

Glavni naslov

Podnaslov

Kurziv

Podebljani tekst


HTML tablice

Pojava tablica predstavlja jedan od vanijih trenutaka u razvoju HTML standarda, putem te strukture moglo se

opisivati i prikazivati podatke u tablinom obliku koji je otprije poznat iz podruja oblikovanja 'obinog' teksta.

Tablice se dekliniraju putem temeljne oznake,

opisuju se preko polja, redak po redak (), a unutar

pojedinog retka definiraju se stupci ili kolone ().

Sve ove oznake obavezno posjeduju otvarajui i zatvarajui tag.

Postoji jo i tag koji oznaava naslovnu eliju(e), najee stupci u prvom retku tablice.


HTML tablicenastavak

Datum

Ispit

Dvorana

25.06.2004

Programiranje za Internet

A123

14.07.2004

Programiranje

A111


HTML obrasci

Obrasci ili forme (forms) predstavljaju mogunost dvosmjernog komuniciranja izmeu korisnika i WWW posluitelja, znai slanje i primanje podataka u oba smjera.

Prvi obrasci su se pojavili 1992 god,. kao dio specifikacije HTML 2.0, a postupno su se nadograivali novim svojstvima i mogunostima.

Koritenjem obrazaca u CGI (Common Gateway Interface-) programima omogueno je dvosmjerno komuniciranje na relaciji korisnik-WWW posluitelji, obrada podataka i vraanje istih korisnika.

Pojava ovih obrazaca predstavlja jedan od vanijih trenutaka WWW-a, otvorilo je mnogo novih mogunosti i u kombinaciji prvo sa CGI mehanizmima, a danas sa svim koritenim tehnologijama, te je znailo je ulaz u naprednije internetske servise kakve poznajemo danas (e-trgovina, naprednije aplikacije, pretraivanje i sl.)

Osnovna oznaka za obrasce(ili forme) je i ona je oblika:


HTML obrascinastavak

unos podataka

izborna lista

opcija izborne liste pojavljuje se unutar SELECT oznake,

zatvarajui tag moe biti opcionalan

ulazno polje za unos teksta, sadrava obian tekst


HTML okviri (frames)

Okviri su dio HTML specifikacije od verzije 3.2 a potpuno

su podrani od verzije 4.0 iako se vodi dosta rasprava o njihovom statusu u sljedeim standardizacijskim fazama (HTML 4.01 Strict, XHTML i sl.).

Okviri su omoguili da se unutar istog prozora preglednika pojavi nekoliko HTML dokumenata, logiki podijeljeni u zasebne prozore gdje se unutar svakog tog prozora

pojavljuje po jedan HTML dokument.

Ukoliko preglednik podrava okvire on e interpretirati podjelu tekueg prozora unutar vie okvira (podprozora), ve prema uputama kakve mu proslijedimo u naoj konstrukciji.


HTML okviri (frames)primjer

Primjer okvira

Glavni okvir

Lijevi Gornji okvir


Prednosti i nedostaci HTML-a

Prednosti:

lako se ui i koristi,

najpopularniji prezentacijski jezik

velik broj WYSIWYG alata

Nedostaci:

ogranien skup tagova - nije proiriv

standardi se presporo mijenjaju/li (rat preglednika, nekad)

nije mogue izravno ponovno iskoristiti dokumente

ne omoguuje uinkovito pretraivanje sadraja

prua samo jedan pogled na podatke

ne omoguuje komunikaciju izmeu aplikacija


Ostalo o HTML-u


http://www.fsr.ba/internet/pripreme02-HTML.pdf

Ostalo

www.w3shoools.com

2. CSS

Cascading Style Sheets


CSS uvod

CSS (Cascading Style Sheets) je standard, skup pravila i stilova iz

podskupa DTHML (Dynamyc HTML) standarda ija je osnovananamjera definiranje izgleda HTML elemenata i nain njihovogprikazivanja.

Prva CSS specifikacija definirana je 1996 god. u okviru W3

konzorcijuma (verzija 1.0), zatim se tijekom 1998 god. Pojavila verzija

2.0 a trenutna verzija koja se nalazi u fazi standardizacije je 3.0.

Razlozi koji su prethodili jednoj ovakvoj specifikaciji bili su prije svega

slabe mogunosti formatiranja i pozicioniranja HTML sadraja.

Pojavom CSS kaskadnih stilova omogueno je definiranje izgleda pojedinog HTML dokumenta neovisno o sadraju tog dokumenta, ili drugim rijeima, jedan oblik razdvajanja sadraja od prezentacije.


CSS prednosti

Prednosti koje se dobivaju kaskadnim stilovima su: Daleko vee mogunosti odreivanja svojstava pojedinih HMTL

elemenata

Izgled vie HTML dokumenata moe se promijeniti izmjenamasamo na jednom mjestu

Definiranje prezentacije ovisno o mediju (ekran, mobilni ureajpisa itd.)

Djelomina mogunost odvajanja sadraja od prezentacije

Problemi prilikom koritenja CSS stilova unutar HTMLdokumenata su najee vezane uz:

nekompatibilnost HTML preglednika, to je naroito bilo izraeno upoetku pojave ove specifikacije, ali se i danas (npr. v2.0), te se prilikomkoritenja ovih definicija i ova pitanja trebaju razmotriti i uzeti u obzirprilikom izrade bilo kakvih HTML dokumenata.


Funkcioniranje CSS-a

Nain funkcioniranja CSS svodi se u tome da se za pojedini HTML element definiraju eljena svojstva tj. pravila. To definiranje vri se putem CSS selektora.

Uloga CSS selektora je da izaberu (selektiraju) HTML elementi na

koje se onda primjenjuju pojedini stilovi vizualna svojstva koja taj element posjeduje.

Nakon to se pomou selektora odredi kojim HTML elementom se eli manipulirat definiraju se svojstva tog elementa. Ona se definiraju

pomou deklaracijskog bloka koji moe imati od jednu do vie deklaracija. Svaka deklaracija se sastoji od dva dijela:

oznake svojstva, te

vrijednosti svojstva.

Shema jedne ovakve deklaracije (CSS sintaksa) je prikazana na

sljedeoj slici:


CSS openito

Selektori koji se primjenjuju su (vie o njima u iduem poglavlju):

Selektori HTML oznaka

Selektori klase

ID selektori

Pseudo selektori

CSS je, kao i HTML, takoer case-insensitive definicijski jezik (dakle neosjetljiv na mala i velika slova)

CSS komentari se unutar CSS deklaracija navode kao:

/* Ovo je komentar u CSS deklaraciji */

Primjena CSS specifikacija u HTML dokumentima mogue je na 3 naina:

Neposredno uz tekst unutar HTML oznake (inline style sheet)

Unutar HEAD sekcije HTML dokumenta (internal-embedded style sheet )

Unutar zasebne CSS datoteke (external style sheet)


CSS primjeri

Primjer 1.1: Umetanje CSS stila uz tekst unutar HTML oznake (inline style

sheet):

Ovakvo umetanje vri se na sljedei nain:

Tekst na koji se primjenuje stil

Ovakvom definicijom smo definirali da je tekst unutar oznake veliine 12 pixela i boje #CC0000 u RGB formatu.

Nedostatak ovakvog definiranja je to se za svaku HTML oznaku mora pisati poseban stil.

Primjer 1.2 Koritenje CSS definicija unutar HEAD sekcije (internal-embedded

style sheet ):


CSS primjeri 2

BODY { color:blue; margin:0px;}

P {font-size:12px; color:#CC0000;}

Primjer primjene stila na pozadinu i paragraf ispod

Tekst na koji se primjenjuje stil


CSS primjer 3

Primjer 1.3

Koritenje vanjske CSS definicije (external style sheet):

Vanjska CSS datoteka je plain-text dokument sa

ekstenzijom .css, u kojemu se onda nalaze specifikacije

stilova i HTML oznaka.

Mogue je imati jednu ili vie vanjskih datoteka, koje mogu biti koritene od jedne ili vie HTML datoteka, u koje se ukljuuju unutar HEAD sekcije na jedan od sljedeih naina:

< link rel="stylesheet" type="text/css" href="ime_datoteke.css">

@import url(ime_datoteke.css)


CSS selektori

Selektori koji se primjenjuju su:

Selektori klase (Class selector)

[HTML Oznaka].SelektorKlase { Svojstvo:Vrijednost;}

ID selektori (ID selector)

[HTMLOznaka]#IDSelektor { Svojstvo:Vrijednost;}

Pseudo selektori (Pseudo selector)

Selektori HTML oznaka-tagova

HTMLOznaka {Svojstvo:Vrijednost;}


CSS selektori klasa

.right {text-align: right}

.center {text-align: center}

Primjer primjene stila paragrafa iz CSS definicije:

Ovaj paragraf e biti poravnat desno.

Ovaj paragraf e biti centralno poravnat.


CSS ID selektori

#right {text-align: right}

#center {text-align: center}


Ovaj paragraf e biti poravnat desno.

Ovaj paragraf e biti centralno poravnat.


CSS pseudo-selektori

Ove pseudo

selektore(klasa)

koriste se za

poveznice (HTML

tag: ) i one

odreuju kako e poveznice (linkovi)

izgledati u nekom

HTML dokumentu.

body {color:blue; background:#FFFFFF; }

A:link { color: red; background:#FFFFFF }

A:visited { color: green; background:#FFFFFF }

A:hover { color: blue; background:#FFFFFF }

A:active { color: grey; background:#000000 }


Ovo je primjer povezivanja:

Link na Neretvu

Link na FSR


CSS selektori HTML oznaka

Koriste se ukoliko se za sve oznake pojedine HTML oznake eli definirati odreeni stil, opa sintaksa takve definicije je:

BODY { color:blue; margin:0px;}

P {font-size:12px; color:#CC0000;}

Primjer primjene stila na pozadinu i paragraf ispod

Tekst na koji se primjenjuje stil


Ostalo o CSS-u


http://www.fsr.ba/internet/pripreme03-CSS.pdf

Ostalo

www.w3shoools.com

3. HTTP

HyperTexT Transfer Protocol


HTTP openito

Protokol aplikacijskog sloja, koristi TCP, port 80

Verzije HTTP protokola:

RFC 1945 - HTTP/1.0 - nije standard!

RFC 2616 - HTTP/1.1 (naslijedio RFC 2068)

Arhitektura klijent/posluitelj

Ne uva stanja (stateless)!

Tipina sesija:

Otvaranje veze

Zahtjev

Odgovor

zatvaranje veze (kod HTTP/1.0)


HTTP komunikacija

Uspostava konekcije klijent kontaktira posluitelj uspostavljanjem TCP konekcije, najee na portu 80 (po default-u)

Slanje zahtjeva ( request) zatim klijent prema posluitelju alje poruku sa zahtjevom, pritom zahtjevajui uslugu. Izgled i format poruke obraen je u narednom poglavlju

Slanje odgovora ( response) posluitelj alje odgovor prema klijentu. Izgled i format odgovor takoer su obraeni u narednom poglavlju.

Zatvaranje konekcije zatvara se ukoliko je tako traeno.


HTTP zahtjev


HTTP zahtjev primjer

GET http://www.google.com/ HTTP/1.0

Accept: */*

Accept-Language: hr

Host: www.google.com

Pragma: no-cache

Proxy-Connection: Keep-Alive

User-Agent: Mozilla/4.0 (compatible; MSIE 6.0; Windows NT

5.1; Q312461)


HTTP odgovor


HTTP odgovor primjer

HTTP/1.0 200 OK

Cache-Control: private

Content-Length: 2809

Content-Type: text/html

Date: Thu, 24 Jun 2004 09:31:12 GMT

Proxy-Connection: close

Server: GWS/2.1

X-Cache: MISS from dns1.tel.net.ba

...


URL (Uniform Resource Locator)

identifikacija resursa u mrei

URL openito:

protokol://raunalo:port/putanja/datoteka#sidro

protokol: http, ftp, telnet, https, mailto, news, gopher...

URI je dio URL-a: /putanja/datoteke#sidro

Primjeri:

http://www.fsr.ba/pre104/

https://studentskiserver:8080.com/

http://www.fsr.bal#programiranje/

ftp://ftp.serverzaskidanje.org/


URL, URL, URN

URI ( Uniform Resource Identification) predstavlja standard za jedinstvenu identifikaciju resursa u mrei. Usvojen od strane konzorcija W3, opisan je u dokumentima RFC 2396 (1998 god.), te u dokumentu RFC 3986 (noviji dokument). Vano svojstvo je uniformnost, znai koritenje jedinstvenog zapisa koji omoguuje koritenje razliitih vrsta URI zapisa u istom kontekstu.

Uz pojam URI veu se jo dva pojma (slika 4.1): URL ( Uniform Resource Location) predstavlja jedinstvenu identifikaciju

resursa putem (najee mrene) lokacije. URL je podskup URI protokola (http://, ftp//, mailto:)

URN ( Uniform Resource Name) predstavlja jedinstveno identifikacijsko ime, odraava stroe zahtjeve za trajnost, moraju se odravati ak i kad resurs koje identificiraju nestane. URN identificira resurs ali ne govorim gdje se on nalazi. Npr. jedinstveni bibliotekarski broj izraen nizom urn:isbn:953-96360-2-7 jedinstveno identificira knjigu 'Unix i kako ga iskoristiti, M. agara, Zagreb 1997 god', ali ne govori gdje se ta knjiga nalazi.sl.).

4. Dinamike i statike prezentacije


Razvoj WEB-a

Zamiljen kao veliki jednosmjerni medij za pristup statikim podacima, Web se sredinom devedesetih razvio u interaktivni medij temeljen na troslojnom

modelu klijent posluitelj.

Funkcionalnost

Stupanj interaktivnosti

Formulari

CGI skripte

Tabice

SHTML

DHTML

push

Javascript

Cookies

Sesssion

plug-in

ASP/PHP

Staticki

HTML

dokumenti

JavaBeans

Applets

CORBA

Mobile agents

ActiveX


Statike i dinamike prezentacije 1/3

Statike web stranice:

Statike stranica - sadraj ini ist HTML kod, i ima estenziju .htm ili .html.

Sadraj stranice je unaprijed potpuno odreen.

Postupak prilikom kreiranja ovakvih stranica je sljedei:

Stranice se postavljaju na server(pisane u html kodu od

strane autora)

Klijent alje zahtjev za datotekom (web stranicom)

Server locira i inicijalizira traenu datoteku

Server alje traenu datoteku nazad klijentu

Web preglednik obrauje html kod i prikaziva dokument



Dinamike web stranice:

Dinamike stranice - skup instrukcija koje se koriste za kreiranje HTML stranica koja se stvaraju dinamiki na zahtjev korisnika.

Web server - softver koji upravlja Web stranicama i stavlja ih na

raspolaganje "klijentovim" raunarima - preko lokalne mree ili Interneta.

Postupak prilikom kreiranja ovakvih stranica je sljedei:

Na strani Servera pie se skup instrukcija (skripta, eng. script)

Klijent alje zahtjev za datotekom (web stranicom)

Server inicijalizira datoteku sa instrukcijama

Server obrauje (interpretira ili kompajlira) instrukcije i stvara HTML kod

Server vraa HML kod nazad klijentu

Web preglednik obrauje html kod i prikaziva dokument



Primjer dinamikog ukljuivanja prikazan je sljedeom slikom:

WEB klijent

WEB posluitelj

Podaci

Aplikacijski

posluitelj

Upit

Odgovor

Sloj prezentacije Sloj poslovne logike Podatkovni sloj


Primjenjene tehnike programiranja

Ugradnja programskog koda u HTML dokumente prilikom realiziranja web

aplikacija mogue je na dvije razine, nivoa, strane:

Na strani servera-posluitelja (kod aplikacije se izvrava na strani servera)

Na strani klijenta (kod aplikacije izvrava se na strani klijenta)

Skriptni jezici

Skript je poseban program sastavljen od skupa instrukcija koje izvrava interpreter, pritom omoguuvajui obradu podataka i vraanje rezultata obrade.

Skript kojeg interpretira Web server-posluitelj zove se skript na strani servera -to je skup instrukcija koje obrauje server i koji stvara HTML. Rezultujui HTML se alje pregledniku kao dio HTTP odgovora.

Skript kojeg interpretira preglednik ita naziva se skript na strani klijenta -to je takoe skup instrukcija ali njegovu obradu ne vri Web server ve preglednik (alje se kao dio HTTP odgovora)


Pregled tehnika

Na strani servera:

CGI (Common Gateway Interface) skripte

Java servleti

Skriptni serverski jezici:

PHP

Active Server Pages ASP Microsoft

Java Server Pages - JSP

itd..

Na strani klijenta:

Java Appleti (prenosi se bytecod)

Javascript

Vbscript...

.


Aplikacijske tehnike WEB servera

Web posluitelj = programski paket

Dinamiko generiranje informacije preko:

pozvanog programa ili

aplikacijskog servera

Primijenjeni postupci:

Common Gateway Interface (CGI)

Server-Specific APIs

Servlets

Server-Side Includes (SSI)

Java Server Pages (JSP)

Predavanje o internetu (uopsteno)

Documents

Transcript of Predavanje o internetu (uopsteno)