Predavanja 1 Pojam i karakteristike usluga 2015 24 02 ... · finansijska tržišta) podršku...
Transcript of Predavanja 1 Pojam i karakteristike usluga 2015 24 02 ... · finansijska tržišta) podršku...
Uvod u marketing usluga
1 Pojam i karakteristike usluga
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 2
1 Pojam i karakteristike usluga
- Nastavak -
Elementi usluge kao proizvoda
�Najčešće se proizvod posmatra kao jedan od sledeća tri pojavna oblika:
�fizički opipljivo dobro (koje se najčešće i podrazumeva pod terminom proizvod),
� ideja i �usluga,
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 4
�usluga, � ili bilo koja njihova kombinacija.
�Proizvod u opštem smislu shodno tome podrazumeva skup opipljivih i neopipljivih atributa, uključujući funkcionalne, socijalne i psihološke koristi.
Elementi usluge kao proizvoda
3 nivoa:
jezgro proizvoda
5 nivoa:
čista korist
osnovni
2 nivoa:suštinausluge i prateće
4 nivoa: čistausluga, osnovni paket usluge, uvećana
PROIZVOD USLUGA
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 5
opipljiv proizvod
uvećan proizvod
osnovni proizvod
očekivani proizvod
uvećani proizvod
potencijalni proizvod
prateće usluge
uvećana (proširena) usluga i upravljanje imidžom i komunikacijama
Elementi usluge kao proizvoda –dva nivoa (Palmer)
� suština usluge, koja predstavlja ključnu korist za potrošača (šta je ključna korist za životno osiguranje?)
� prateće (sekundarne) usluge koje predstavljaju drugi nivo koji sinergetskim dejstvom omogućava osnovnu uslugu:
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 6
�sinergetskim dejstvom omogućava osnovnu uslugu:
� karakteristike� stil� paket usluge� brendiranje� uslužni ambijent� kao i isporuku usluge, proces pružanja usluge, ljude, kvalitet i odnose
između kupaca (potrošača) i prodavaca.
Elementi usluge kao proizvoda –dva nivoa (Palmer)
““ OvernightOvernight ””
Rešavanje problema
Preuzimanje narudžbina
Saveti i informacije
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 7
““ OvernightOvernight ””transporttransport i i isporuka isporuka paketapaketa
Fakturisanje
Trasiranje Dokumentacija
Snabdevanje
Preuzimanje paketa
Elementi usluge kao proizvoda –četiri nivoa (Gronroos)
� Razvijanje koncepta usluge
� Razvijanje osnovnog uslužnog paketa
� Razvijanje proširene (uvećane) usluge
� Upravljanje imidžom i komunikacijama.
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 8
� I nivo: Razvijanje koncepta usluge – osnovna ideja / cilj postojanja.
� Šta je za rent-a-car agenciju koncept usluge?
� “...rešavanje privremenih transportnih problema.”
Elementi usluge kao proizvoda –četiri nivoa (Gronroos)
� II nivo: Osnovni paket usluge, koji u sebi sadrži:
� čistu uslugu, tj. razlog postojanja usluge na tržištu (prevoženje u udaljena područja na najbrži način – avio usluge)
� osnovne usluge (i proizvodi) bez kojih usluga ne bi mogla biti izvršena (npr. kod putovanja avionom osnovne usluge su čekiranje
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 9
�izvršena (npr. kod putovanja avionom osnovne usluge su čekiranje karata, rukovanje prtljagom i sl.)
� podržavajuće usluge (i proizvodi), bez kojih se može obavljati čista usluga, ali pomažu da se preduzeće izdvoji od konkurenata i da se doda vrednost osnovnoj usluzi (usluge keteringa u avionu tokom leta).
� III nivo: Uvećani (prošireni) koncept usluge:
� učiniti uslugu dostupnom potrošačima, tako da mogu da je lako konzumiraju ili upotrebljavaju
� razviti interakciju između potrošača ili korisnika i resursa uslužnog preduzeća, kao npr. sa zaposlenima na prvoj liniji, tehnologijom,
Elementi usluge kao proizvoda –četiri nivoa (Gronroos)
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 10
�preduzeća, kao npr. sa zaposlenima na prvoj liniji, tehnologijom, uslužnim sistemima, kao i sa drugim potrošačima.
� omogućiti učešće potrošača u uslužnom procesu, odnosno da potrošač ima uticaja na odvijanje uslužnog procesa (ako pacijent lekaru ne kaže šta ga boli i koji su simptomi ne može dobiti ni dobru dijagnozu, ako ne zna da koristi bankomat neće moći ni da podigne novac i sl.)
� IV nivo: Upravljanje imidžom i komunikacijama:
� imidž svojevrsni filter koji utiče na način na koji je viđena i doživljena usluga.
� dobar imidž može da unapredi i poboljša viđenje usluge, a loš da ga pokvari
Elementi usluge kao proizvoda –četiri nivoa (Gronroos)
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 11
�ga pokvari
� komunikacije imaju veliku ulogu u kreiranju adekvatnog imidža usluge
Klasifikacija uslužnih delatnosti
� Sa aspekta praćenja nacionalnih statistika, posmatraju se tri bazičnasektora i prati međusobni odnos i odnos pojedinih delatnosti unutarsektora (postoje neslaganja):
� Primarni sektor obuhvata poljoprivredu, šumarstvo, lov i ribarstvo, a u velikom broju zemalja i sektor vađenja rude i kamena.
� Pod sekundarnim sektorom prati se razvoj prerađivačke industrije i
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 13
�proizvodnje električne energije, vode i gasa, kao i građevinarstvo.
� Tercijarni sektor podrazumeva skup raznorodnih heterogenih aktivnostiuslužnog karaktera. U okviru svake od grupa delatnosti može serazlikovati veći broj pojedinačnih.
� Sve je više zagovornika podele na četiri ili čak pet bazičnih sektora, pričemu se pod kvartirnim npr. podrazumevaju primarna istraživanja,obrazovanje, informativne agencije i delatnosti itd.
Pravni osnov:1. Zakon o klasifikaciji delatnosti („Službeni glasnik RS“, br. 104/09)2. Uredba o klasifikaciji delatnosti („Službeni glasnik RS“, br. 54/10)3. Uredba o metodologiji za razvrstavanje jedinica razvrstavanja prema klasifikaciji delatnosti (odnosi se na primarne registracione organe) („Službeni glasnik RS“, br. 54/10)
KD (2010) u odnosu na prethodnu klasifikaciju delatnosti KD (1996). godinepretrpela je značajne, tzv. strukturne promene. Povećan je broj kategorija na svimnivoima klasifikacije:
Nivo KD (2010)/KD (1996)
KD (1996) KD (2010) Razlika
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 14
(1996)KD (1996) KD (2010) Razlika
Sektor 17 21 +4Oblast 61 88 +27Grana 223 272 +49Grupa 509 615 +106
Podgrupa 612 - -
Klasifikacija uslužnih delatnosti
Tercijarni sektor podrazumeva skup raznorodnih heterogenih aktivnosti uslužnog karaktera. U okviru svake od grupa delatnosti može se razlikovati veći broj pojedinačnih.
J ИНФОРМИСАЊЕ И КОМУНИКАЦИЈЕ
58 Издавачке делатности
59Кинематографска и телевизијска продукција, снимање звучних записа и издавање музичких записа
60 Програмске активности и емитовање
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 15
61 Телекомуникације
62 Рачунарско програмирање, консултантске и с тим повезане делатности
620 Рачунарско програмирање, консултантске и с тим повезане делатности
6201 Рачунарско програмирање
6202 Консултантске делатности у области информационе технологије
6203 Управљање рачунарском опремом
6209 Остале услуге информационе технологије
63 Информационе услужне делатности
Klasifikacija usluga
Klasifikacija usluga kao proizvoda koje počivaju na jednoj
(primarnoj) karakteristici:
� Podela shodno učešću opipljivih dobara/usluga u ukupnom paketu ponude;
� Podela na tržišne (profitno orijentisane) i netržišne usluge
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 16
� Podela na tržišne (profitno orijentisane) i netržišne usluge (neprofitno orijentisane);
� Usluge na osnovu nivoa kontakta između uslužnog personala i potrošača;
� Usluge na bazi tehnologije i opreme i usluge koje pružaju ljudi;
� Usluge potrošačima i poslovne usluge itd
Klasifikacija usluga kao proizvoda koje počivaju na jednoj (primarnoj) karakteristici:
Klasifikacija usluga kao proizvoda koje počivaju na jednoj
(primarnoj) karakteristici:
� Podela na tržišne (profitno orijentisane) i netržišne usluge (neprofitno orijentisane – javne, usluge u domaćinstvu…);
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 17
Klasifikacija usluga kao proizvoda koje počivaju na jednoj (primarnoj) karakteristici:
� Usluge na osnovu nivoa kontakta između uslužnog personala i potrošača;
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 18
Klasifikacija usluga kao proizvoda koje počivaju na jednoj (primarnoj) karakteristici:
� Usluge na bazi tehnologije i opreme i usluge koje pružaju ljudi;
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 19
Klasifikacija usluga
Kod posmatranja klasifikacija usluga koje polaze od uticaja više
faktora, mogle bi se izdvojite sledeće:
• Klasifikacija usluga shodno procesu usluživanja;
• Klasifikacija u zavisnosti od prirode odnosa između uslužnog
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 20
• Klasifikacija u zavisnosti od prirode odnosa između uslužnog
preduzeća i potrošača i prirode usluge;
• Matrica uslužnog procesa;
• Klasifikacija usluga na osnovu višeetapne multidimenzione
analize.
Klasifikacija usluga koje polaze od uticaja više faktora� klasifikacija usluga shodno procesu usluživanja
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 21
Klasifikacija usluga koje polaze od uticaja više faktora� u zavisnosti od prirode odnosa između uslužnog preduzeća i
potrošača i prirode usluge
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 22
Klasifikacija usluga koje polaze od uticaja više faktora
Matrica uslužnog procesa
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 23
Značaj usluga za razvoj ekonomije i društva
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 24
ekonomije i društva
Trendovi zaslužni za razvoj sektora usluga
� Period opšteg prosperiteta posle II svetskog rata (povećanjedohotka i rasta životnog standarda)
� Velike promene u stilu života ljudi
� Promene u porodici i u odnosima između polova
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 25
� Struktura stanovništva se menja
� Trendovi na poslovnom tržištu.
� Prodori se dešavaju u oblasti računarskih i informacionih tehnologija i komunikacija
� i čitav niz drugih faktora
Značaj usluga za nacionalnu ekonomiju
Uslužne delatnosti omogućavaju:
�bazičnu ekonomsku infrastrukturu (komunikacije, transport, distribuciju, usluge vezane za energiju, nekretnine i sl.)
� finansijsku infrastrukturu (bankarstvo, osiguranje, finansijska tržišta)
�podršku biznisu (oglašavanje, marketing, konsultantske
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 26
�podršku biznisu (oglašavanje, marketing, konsultantske usluge, istraživanje tržišta, kompjuterske usluge, ostale profesionalne usluge)
� socijalnu infrastrukturu (obrazovanje, zdravstvo, socijalne usluge itd
� Razvojem privrede i društva dolazi do ekspanzije uslužnog sektora, tako da je on postao dominantna snaga u razvijenim zemljama:� preko 70% GDP se stvara,
� otvaranje novih radnih mesta,
� poboljšanje uslova života...
Razvoj uslužnog sektora determiniše i razvoj primarnog i sekundarnog sektora:
Značaj usluga za nacionalnu ekonomiju
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 27
Razvoj uslužnog sektora determiniše i razvoj primarnog i sekundarnog sektora:
� jer daje neophodne inpute za proizvodnju (transprot, komunikacije, finansijske usluge...),
� omogućava rad i odgovarajuće ljudske resurse (usluge obrazovanja, zdravstva i rekreacije utiču na broj i sposobnost ljudi da obavljaju određene zadatke),
� kao i uopšte poslovanje u tržišnim uslovima (informacije na osnovu usluge istraživanja tržišta, oglašavanje, konsalting, pravne i druge profesionalne usluge).
� Paradoks uslužnih delatnosti, pošto one iako radno-intenzivne, sa sporijim rastom produktivnosti u poređenju sa industrijom,povećavaju svoje učešće u bruto dodatoj vrednosti nacionalnih ekonomija većine zemalja
� Viši dostignuti nivo razvoja industrije, što za posledicu ima i činjenicu da je saturacija tražnje izraženija kod roba nego kod usluga;
�
Značaj usluga za nacionalnu ekonomiju
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 28
� Moderni paket ponude često pored prodaje samog proizvoda podrazumeva sve veću ponudu pratećih usluga;
� Mnogo je veća fleksibilnost kod usluga nego kod proizvoda;
� Rast standarda stanovništva ima za posledicu povećanje tražnje za uslugama;
� Nove tehnologije stvaraju i nove vrste usluga;
� Uslugama se mogu uspešno baviti i manja preduzeća.
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 29
Prema podacima iz baze podataka Svetske trgovinske organizacije (WTO), sa sajta www.wto.org (januar 2009.).
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 30
Prema podacima iz publikacije “European business - Facts and fi-gures”, EUROSTAT, European Commission, 2007 edition
50.0
60.0
70.0
80.0
United States
France
United Kingdom
Germany
Montenegro
Croatia
Romania
Hungary
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 32
20.0
30.0
40.0
1980 1985 1990 1995 2000 2005 2009 2010 2011
Hungary
Slovenia
Turkey
Bosnia and Herzegovina
Bulgaria
Albania
Macedonia, FYR
China
http://data.worldbank.org/indicator/NV.SRV.TETC.ZS
Primeri zemalja prema razvoju sektora
CountryGDP - composition, by
sector of origin(%)
usluge ispod 55% ,
poljoprivreda preko
15%
Armenia agriculture: 20.5%
industry: 37%
Country
GDP - composition,
by sector of
origin(%)
usluge 55-70% ,
poljoprivreda preko
10%
agriculture: 18%
industry: 15.4%
Albania
CountryGDP - composition, by
sector of origin(%)
usluge ispod 55% ,
industrija preko 40%
Algeria agriculture: 9.5%
industry: 61%
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 33
industry: 37%
services: 42.5% (2012
est.)
Bangladesh agriculture: 17.7%
industry: 28.5%
services: 53.9% (2012
est.)
Bhutan agriculture: 14.7%
industry: 41.8%
services: 39% (2012
est.)
services: 66.5%
(2012 est.)
Madagascar agriculture: 27.8%
industry: 16.2%
services: 56% (2012
est.)
Romania agriculture: 10.3%
industry: 35%
services: 54.9%
(2012 est.)
industry: 61%
services: 29.6% (2012
est.)
Angola agriculture: 10.2%
industry: 61.4%
services: 28.4% (2011
est.)
Bahrain agriculture: 0.3%
industry: 48.1%
services: 51.6% (2012
est.)
Primeri zemalja prema razvoju sektora
Country
GDP - composition,
by sector of
origin(%)
usluge 55-70% ,
industrija 25-40%
Australia agriculture: 3.9%
industry: 27.2%
Country
GDP - composition,
by sector of
origin(%)
usluge 70-80% ,
industrija 15-25%
Belgium agriculture: 0.8%
industry: 22.2%
CountryGDP -
composition, by
usluge preko
80%
Gibraltar agriculture: 0%
industry: 0%
services: 100%
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 34
industry: 27.2%
services: 68.9%
(2012 est.)
Austria agriculture: 1.6%
industry: 28.6%
services: 69.8%
(2012 est.)
Czech
Republic
agriculture: 2.3%
industry: 38%
services: 59.7%
(2012 est.)
services: 76.9%
(2012 est.)
United States agriculture: 1.1%
industry: 19.2%
services: 79.7%
(2012 est.)
France agriculture: 2%
industry: 18.8%
services: 79.2%
(2012 est.)
(2008 est.)
Greece agriculture:
3.4%
industry: 16%
services: 80.6%
(2012 est.)
Hong Kong agriculture: 0%
industry: 7.1%
services: 92.8%
(2012 est.)
Značaj usluga za razvoj ekonomije i društva
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 35
ekonomije i društva
Međunarodna razmena usluga
� Prekogranično snabdevanje (pružanje usluga) – potrošač je u svojoj zemlji, dok je pružalac usluge stacioniran u drugoj zemlji (usluge poput međunarodnog telefonskog poziva ili trgovine putem interneta);
� Konzumiranje usluga u inostranstvu – kada je potrošač van teritorije svoje zemlje, i konzumira usluge u drugoj zemlji (npr. turizam, obrazovanje u inostranstvu i sl.);
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 36
� Prisutnost kompanije iz inostranstva na tržištu određene zemlje, kroz strane direktne investicije, ustanovljavajući preduzeće na teritoriji na kojoj se nalazi potrošač (npr. usluge u bankarskom sektoru – dolazak strane banke, otvaranjem predstavništva/filijala);
� Privremeno pomeranje uslužnog personala sa jedne teritorije na drugu, radi pružanja odgovarajućih usluga (npr. inženjer koji vrši određene popravke u inostranstvu, revizor ili konsultant koji radi za klijenta u inostranstvu i sl.)
Međunarodna razmena usluga
Kao glavne probleme i barijere u izvozu usluga preduzeća iz EU navela:
� Teškoće u identifikovanju potencijalnih klijenata u inostranstvu;
� Problemi u uspostavljanju stalnog prisustva preduzeća u određenoj zemlji;
� Nedostatak međunarodnih standarda za usluge;
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 37
� Pitanja poreza;
� Osiguranje i politika garancija;
� Jezičke i kulturološke barijere;
� Priroda usluge ne dozvoljava izvoz
Istraživanje tržišta i
j.mnjenja
Upošljavanje radnika
Pravne usluge
Kompj. usluge
Tehn. test. i
analize
Arhitekt. i projektant.
Usluge oglaša-vanja
Računov. i revizors.
Konsalting
Unutar EU
Izvan EU
Međunarodna razmena usluga
� Specifičnostima usluge, u pogledu nemogućnosti da se skladište ili transportuju poput fizičkih dobara;
� Visokom nivou ličnog kontakta i interakcije, koje većina usluga zahteva prilikom isporučivanja;
� Činjenici da se kod isporuke usluga po pravilu radi o manjim
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 38
� Činjenici da se kod isporuke usluga po pravilu radi o manjim preduzećima, te da za razliku od globalnih proizvođača i izvoznika industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, ne može postići taj nivo standardizacije i masovne proizvodnje;
� Barijerama u međunarodnoj razmeni usluga, i ograničenjima od strane lokalne vlasti, kojim štite domaća preduzeća iz oblasti usluga.
Međunarodna razmena usluga
� GATS sporazum (The General Agreement on Trade in Services), koji je kasnije, pod okriljem Svetske trgovinske organizacije(WTO)
� Podrška ostalim sektorima (i pojedinim uslugama) u nacionalnoj ekonomiji;
�
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 39
� Razvoj privrede i društva;
� Transfer tehnologija i brži razvoj inovacija;
� Zaštita potrošača i uštede (kroz veću konkurenciju);
� Transparentnost i sigurnost u poslovanju i van granica svoje zemlje
Stanje uslužnog sektora na tržištu Republike Srbije
� Tendencije povećanja uloge uslužnih delatnosti u stvaranju dodate vrednosti
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 41
Stanje uslužnog sektora na tržištu Republike Srbije
Struktura BDP-a u 2006
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 42
Stanje uslužnog sektora na tržištu RepublikeSrbije (izvor www.pks.rs)
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 43
Stanje uslužnog sektora na tržištu Republike Srbije (izvor www.pks.rs
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 44
8.0
10.0
12.0
14.0
G - Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikalaH - Saobra ćaj i skladištenje
I - Usluge smeštaja i ishrane
J - Informisanje i komunikacije
K - Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 45
0.0
2.0
4.0
6.0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
delatnost osiguranja
L - Poslovanje nekretninama
M - Stručne, naučne i tehni čke delatnosti
N - Administrativne i pomo ćne uslužne delatnosti
O - Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje
P - Obrazovanje
Q - Zdravstvena i socijalna zaštita
Stanje uslužnog sektora na tržištu Republike Srbije
Uvoz i izvoz komercijalnih usluga u 2007.
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 46
Stanje uslužnog sektora na tržištu Republike Srbije
Izvoz komercijalnih usluga po sektorima u 2006.
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 47
Međunarodna razmena usluga – R. Srbija
� Podaci sa www.nbs.rs
Платни биланс Републике Србије, јануар - новембар 2014, у млн ЕУРРоба и услуге
-3,392 -3,263 96.2
Извоз 12,739 13,123 103.0Увоз 16,131 16,387 101.6Роба -3,649 -3,661
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 48
Роба -3,649 -3,661 100.3 Извоз 9,678 9,732 100.6 Увоз 13,326 13,393 100.5Услуге 257 398 154.6
Извоз 3,061 3,391 110.8 Увоз 2,804 2,994 106.8
Република Србија: Биланс услуга, јануар - септембар 2013-2014/1 (млн ЕУРСТАВКА 1-9.2013 1-9.2014
Услуге 191.8 284.8 Извоз 2472 2724 Увоз 2280 2440Услуге прераде на физичким инпутима у власништву других 103.407 118.324Услуге одржавања и поправке које нису укључене другде 3.67026 14.8213Транспорт -31.75 -13.27Туризам -67.082 -44.947Грађевинске услуге 76.3616 90.4081Осигурање и услуге пензијског осигурања -14.012 -18.804Финансијске услуге -20.168 -23.481
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 49
Финансијске услуге -20.168 -23.481Компензација за употребу интелектуалне својине која није укључена другде -88.804 -103.69
Услуге телекомуникација, компјутерске и информацијске услуге 113.131 154.576Услуге телекомуникација 13.2789 21.0532Компјутерске услуге 100.076 133.103Информацијске услуге -0.2247 0.42005Остале пословне услуге 114.606 111.693
Услуге истраживања и развоја 0.89429 0.25875
Професионално и менаџерско саветовање 43.5771 63.1683
Техничке, услуге повезане са трговином и остале пословне услуге 70.135 48.2663Личне, културне и рекреативне услуге 34.2687 28.1886
Трговина робом и услугама државе, која није другде укључена -31.808 -29.063ИЗВОР: НБС
Makro praćenje usluga u Srbiji
� Veći broj institucija zadužen je za usvajanje i sprovođenje strategija i politika u sektoru usluga: Ministarstvo
finansija, Ministarstvo spoljne i unutrašnje
trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstvo za nauku i prosvetu,
Narodna banka Srbije…
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 50
Narodna banka Srbije…
� Formalno se u okviru Ministarstva spoljne
i unutrašnje trgovine, turizma i
telekomunikacija Republike Srbije nalazi Sektor za usluge, koji koordinira rad raznih organa i organizacija iz ove oblasti.
Mikro praćenje usluga u Srbiji
Rang Firma i sedište Bruto dobit (u milijardama din) Oblast poslovanja
1 Telekom Srbija 11,6 telekomunikacije
2 NIS-Naftna industrija Srbije 8.1 energetika
3 Telenor 6.5 telekomunikacije
4 AIK banka 4.6 finansijsko posredovanje
5 Raiffaisen banka 4.45 finansijsko posredovanje
6 JPPTT Srbija 4.12 poštanske i druge usluge
7 Banka Inteza 3.16 finansijsko posredovanje
8 Hemofarm 3.14 farmaceutska industrija
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 51
8 Hemofarm 3.14 farmaceutska industrija
9 Komercijalna banka 2.95 finansijsko posredovanje
10 Invej 2.58 različite delatnosti
Najbolji za 2013. i 2014. godinu (bilansi iz prethodnih)
PREMA DOBITI
1. Naftna industrija Srbije (NIS) 45,5 milijardi dinara
2. Telekom Srbija s 12,28 milijardi
3. Telenor s 10,7 milijardi.
4. PTT Srbija (8,98 mlrd dinara),
1. NIS 48,3 milijardi dinara,
2. Elektroprivreda Srbija (EPS) 19,1 milijarda,
3. Telekom Srbija sa 15,7 milijardi,
4. Telenor Srbija sa 11,1 milijarda,
5.
Slajdovi ©2015 Saša Veljković 1 - 52
4. PTT Srbija (8,98 mlrd dinara),
5. Tarkett (7,52 mlrd dinara)
6. IM Matijević (3,8 mlrd dinara),
7. Hemofarm (3,59 mlrd dinara)
8. Imlek (2,83 mlrd dinara)
9. Jugoimport (1,9 mlrd dinara)
10.RTB Bor (1,88 mlrd dinara).
5. PTT Srbija sa 9,3 milijarde,