VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

ODJEL LOVSTVA I ZAŠTITE PRIRODE

STUDIJ LOVSTVA I ZAŠTITE PRIRODE

GORDANA ZATEZALO

PRAĆENJE STANJA POPULACIJA BIJELE RODE

(Ciconia ciconia L.) U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

ZAVRŠNI RAD

Mentor:

Nina Popović,dipl.ing.biol.

KARLOVAC, 2011.

SAŽETAK:

Bijela roda je ptica gnjezdarica riječnih dolina kontinentalne Hrvatske. Stanišno je

vezana za mozaične kultivirane površine i aktivna seoska područja. U Hrvatskoj živi oko

1400 parova, a Karlovačka županija je najjužnija sa stalnom prisutnošću. Bijela roda je

ugrožena zbog gubitka staništa i mjesta za gniježđenje, trovanja pesticidima i strujnim

udarima električne energije. Zakonom je zaštićena vrsta. Istraživanjem u Karlovačkoj županiji

pronađeno je ukupno 49 gnijezda u 2010. i 2011. godini, od čega je najveći broj u porječju

Kupe. Na stupovima električne mreže nalazi se 85 % gnijezda. Stoga je za očuvanje

gnijezda bitno ispravno postupanje i izmještanje istih. U 2010. od ukupno 46 gnijezda aktivna

su bila 42, a u 2011. godini od ukupno 43 gnijezda aktivno je 39. Od 42 aktivna gnijezda u

2010. godini, u 5 gnijezda nije bilo pomlatka, 12 gnijezda imala su po jednog preživjelog

ptića, 11 po dva i preostalih 14 gnijezda imalo je po 3 ptića, što je ukupno 84 adultnih i 76

juvenilnih jedininki. Ciljevi monitoringa bijele rode na ovom području su: pomoći lokalnom

stanovništvu u očuvanju gnijezda roda na objektima, stvoriti točnu bazu podataka o broju

gnijezda i populaciji rode, educirati javnost i stanovništvo o vrlo uskoj vezi čovjeka i rode, o

ovisnosti njezina opstanka o djelovanju čovjeka u prostoru te o utjecaju na bioraznolikost

staništa, podići svijest o potrebi aktivnoga djelovanja u zaštiti i očuvanju roda te educirati

lokalno stanovništvo o zakonskim propisima i mogućnostima postupanja s gnijezdom.

Ključne riječi: bijela roda, populacija, Karlovačka županija, monitoring,

ABSTRACT:

White Stork is a nesting bird of continental river valleys in Croatia. Their habitat is

strongly dependent to the mosaic of cultivated and active rural areas. Around 1400 pairs are

found in whole of Croatia, and Karlovac county is the most southern area of their constant

presence. Due to loss of habitat and nesting places, pesticide treatment and electrocution,

white stork is a threatened species, protected by Nature Conservation Act. Conducted

research during 2010 and 2011 resulted in 49 nests found in Karlovac county, most of them

placed in Kupa river valley. Around 85% of all nests were located on electric poles,

suggesting need for proper management to avoid both disruption to the electrical supply and

electrocution of white storks. In 2010 we found 46 nests in Karlovac county, and 42 of them

were active. In 2011 total of 43 nests were found, 39 active. In 2010, number of 5 nests were

without any live offspring, 12 nests with one young bird, 11 with two birds and the rest of 14

nests had 3 birds each, which is total of 84 adult and 76 juvenile birds on this area during

2010. White stork monitoring should result in helping local population preserving nesting

sites, determining the accurate number of nests and density of the species. This very close

relationship between humans and white stork, its dependance on human activity and habitat

biodiversity must be brought to public attention. It is important to constantly raise awareness

of the need for active work in protecting and preserving white stork and to educate locals

about the legislation and the possibilities of nest managing.

Key words: white stork, population, Karlovac county , monitoring,

SADRŽAJ

1.UVOD ........................................................................................................................1

1.1. Biologija i ekologija rode.....................................................................................2

1.1.1.Taksonomski položaj ......................................................................................3

1.1.2. Morfologija .....................................................................................................4

1.1.3. Prehrana .......................................................................................................5

1.1.4. Razmnožavanje ............................................................................................6

1.1.5. Rasprostranjenost .........................................................................................6

1.1.6. Migracije.........................................................................................................7

1.1.7. Stanište .........................................................................................................7

1.1.8. Status ugroženosti i zaštite .........................................................................10

1.1.9. Praćenje stanja ...........................................................................................12

1.1.10. Problemi gniježđenja bijele rode na stupovima električne mreže ............13

1.2. Područje i vrijeme istraživanja..........................................................................15

1.3.Ciljevi istraživanja...............................................................................................16

2. MATERIJALI I METODE ........................................................................................17

3. REZULTATI ............................................................................................................18

3.1. Broj gnijezda bijele rode na području Karlovačke županije .........................18

3.2. Broj aktivnih i neaktivnih gnijezda...................................................................19

3.3. Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu..................................................20

3.3.1. Usporedba smještaja gnijezda bijele rode sa ostalim županijama za koje

postoje podaci.............................................................................................................21

3.4. Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u 2010. godini.......................25

4.RASPRAVA .............................................................................................................29

5.ZAKLJUČCI ............................................................................................................34

6.LITERATURA...........................................................................................................35

POPIS PRILOGA

Popis tablica

Tablica br.1 Broj gnijezda bijele rode po lokacijama u 2010. I 2011. godini………. 1

8

Tablica br.2 Broj aktivnih gnijezda u 2010. I 2011. godini…………………………... 1

9

Tablica br.3 Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu…………………………… 2

1

Tablica br.4 Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima………………………….. 2

5

Popis grafičkih prikaza

Grafički prikaz br.1 Sastav prehrane bijele rode………………..………………….... 4

Grafički prikaz br.2 Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu…………………... 1

9

Grafički prikaz br.3 Usporedba smještaja gnijezda sa ostalim županijama……….. 2

1

Grafički prikaz br.4 Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u 2010. godini... 2

5

Popis slika

Slika br.1 Bijela roda u svom karakterističnom staništu…………………………….. 3

Slika br.2 Rode pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima…... 4

Slika br.3 Mužjak u gnijezdu…………………………………………………………… 5

Slika br.4 Ptići u gnijezdu stari nekoliko dana………………………………………... 6

Slika br.5 Područje rasprostranjenosti bijele rode………........................................ 7

Slika br.6 Rasprostranjenost gnijezda bijele rode u Hrvatskoj………….................. 8

Slika br.7 Gnijezdi u ruralnim naseljima sa tradicionalnom arhitekturom…………. 9

Slika br.8 Prikaz smjerova migracije…………………………………………………... 1

0

Slika br.9 Prstenovanje mladih roda u gnijezdu……………………………………… 1

4

Slika br.10 Postavljanje drvenog postolja od strane HEP-a na stup električne

mreže………………………………………………………………………………………1

6

Slika br.11 Obruč za premještanje gnijezda bijelih roda……………………………. 1

7

Slika br.12 Bijela roda 80-ih godina prošlog stoljeća na krovu vile Hauptfeld u

starom centru Karlovca………………………………………………………………….3

1

Slika br.13 Gnijezdo predviđeno za sanaciju…………………………………………. 3

2

Slika br.14 Umjetno drveno postolje na stupu električne mreže…………………… 3

3

Slika br.15 Propisan prijenos gnijezda………………………………………………… 3

3

Slika br.16 Bijela roda stradala u prometu……………………………………………. 3

5

Slika br.17 Jedan od centara za zbrinjavanje zaštićenih životinja (Ruščica)……... 3

5

Popis karti

Karta br.1 Karta staništa Karlovačke županije s lokacijama gnijezda bijele rode

Karta br.2 Gnijezda bijele rode u Karlovačkoj županiji u 2010. godini

Karta br.3 Broj gnijezda bijele rode u Karlovačkoj županiji u 2011. godini

Karta br.4 Raspored gnijezda obzirom na kvalitetu njihova smještaja

Dodaci

Zahvalnica za sudjelovanje u prebrojavanju bijele rode u 2010. godini

1. UVOD

Ovim završnim radom istražuje se brojnost parova, uspješnost gniježđenja i

trend populacija bijele rode u Karlovačkoj županiji. Osnovna svrha istraživanja je

potaknuti praćenje stanja ove vrste jer se u Europi smatra važnim indikatorom stanja

okoliša.

Bijela roda je ptica gnjezdarica riječnih dolina kontinentalne Hrvatske.

Istraživanjem brojnosti ustanovljeno je da u Hrvatskoj živi oko 1500 parova bijele

rode. Trend njezinih populacija u Hrvatskoj je zasada stabilan (MUŽINIĆ, 1990).

Na području Karlovačke županije zasad ne postoje točne studije o broju i

položaju gnijezda, stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi točan broj gnijezda, točan

položaj gnijezda, broj aktivnih i neaktivnih gnijezda, razloge neaktivnosti pojedinih

gnijezda, smještaj gnijezda obzirom na postojeću infrastrukturu, razloge stradavanja,

broj mladih u gnijezdima te potaknuti daljnji monitoring i prikupljenim podacima

sudjelovati u projektu stvaranja baze podataka o broju gnijezda u Republici

Hrvatskoj. Izuzetna važnost pridodana je podacima o smještaju gnijezda na

dotrajalim objektima i stupovima električne mreže jer se pravovremenim djelovanjem

mogu potaknuti nadležne ustanove na djelovanje kako bi se takva gnijezda sačuvala.

Prikupljanje i sistematizacija podataka provedeni su u 2010. i 2011. godini u

dvije faze. Prva faza odnosila se na kartiranje gnijezda, a druga na prebrojavanje

adultnih i juvenilnih jedinki. Istraživanjem je utvrđeno da je ovo najjužnija županija u

Hrvatskoj sa stalnom prisutnošću gnijezda bijele rode, te da se posljednje dvije

godine na ovom području nalazi četrdesetak gnijezda, što je znatno manje od ostalih

sjevernih i istočnih županija Hrvatske. Ta činjenica ne iznenađuje, budući da

Karlovačka županija samo svojim sjevernim dijelom zadovoljava staništa koje bijela

roda preferira.

Studije u Europi pokazale su da su najvažniji razlozi smanjenja brojnosti

populacija stanišne promjene uzrokovane sukcesijom vegetacije i promjenom

hidrološkog režima (MUŽINIĆ, 1996).

Stoga je za bijelu rodu u Hrvatskoj nužno očuvanje ruralnih naselja s tradicionalnom

arhitekturom duž rijeka i tradicionalne poljoprivrede, kao staništa na kojima se hrani.

1.1. Biologija i ekologija bijele rode

1.1.1. Taksonomija (prema FINK, 1956)

Carstvo: životinje (animalia)

Koljeno: kralježnjaci (vertebrata)

Razred: ptice (aves)

Red : rodarice (ciconiiformes)

Porodica : roda (ciconiidae)

Rod : rode (ciconia)

Vrsta: bijela roda (Ciconia ciconia L.)

1.1.2. Morfologija

Bijela roda je jedna od najvećih kopnenih ptica selica. Njezina visina varira

između 100 i 110 cm, a masa od 2,3 kg do 4,4 kg (HEINZEL, 1999). Njena glavna

obilježja su duge noge, vrat i kljun, te kratak rep. Kljun je crven, dug i jak, dok je kod

mladih ptica crne boje. Perje je bijele boje, dok je letno perje crno. Rub oko oka ptice

je crne boje, a šarenica tamnosmeđe ili sive boje (DEL HOYO, 1992). Mladi ptići

imaju tamnije perje, crni kljun, te područja gole kože, bez perja (DEL HOYO, 1992).

Raspon krila je od 155 cm do 165 cm (GARMS i BORM, 1981). Kod njih je neizražen

spolni dimorfizam, iako su mužjaci obično veći od ženki.

Bijela roda nema pjevalo (syrinx) kao ostale ptice, pa ne pjeva već klepeće tj.

udara gornjim kljunom o donji, a ptica pritom zabacuje glavu i vrat prema leđima

(GARMS i BORM, 1981).

Slabi su letači pa koriste zračne struje za podizanje na veće visine, a potom se

polako spuštaju na zračnim strujama do sljedećeg odredišta.Žive u prosjeku 25

godina. Najstarija prstenovana ptica je mužjak preko 33 godine, a najstarija uzgojena

ptica imala je preko 35 godina.

Slika 1 Bijela roda u svom karakterističnom staništu

(Izvor: http://www.ptice.hr/)

Monogamna su vrsta i ako jedna roda izgubi svog partnera, ostaje sama

tokom cijele gnjezdeće sezone. Zabilježeni su i slučajevi bigamije, kada jedan

mužjak oplodi dvije ženke na različitim gnijezdima (DEL HOYO, 1992).

1.1.3. Prehrana

Bijela roda je mesojed i hrani se živim plijenom. Ribu će uloviti u plitkim

ribnjacima, u rubovima rukavaca rijeka, te u zaostalim vodama, tj. močvarama. Na

poplavnim livadama traga za žabama, zmijama, puževima i gujavicama, a na suhim

pokošenim livadama traži kukce, posebno veće skakavce. Rado se sladi i gušterima

sljepićima (GARMS i BORM, 1981).

Poznati su nam prizori u kojima bijele rode prate traktore na oranicama te iz

nastalih brazda love male sisavce, miševe i voluharice (Slika 2). Takvim izborom

plijena, koji se u strogom redu izmjenjuje ovisno o sezoni, bijela roda hrani i svoje

mladunce.

Slika 2 Rode pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima (Izvor: http://www.pp-lonjsko-polje.hr)

Prilikom lova se izuzetno dobro koristi vidom. Nakon što ugleda potencijalni

plijen, ubrzanim hodom dolazi do njega te ga svojim kljunom uspješno hvata.

Koristeći svaku priliku, lovi sve što joj je u blizini. Roditelji mladima donose hranu u

ždrijelnoj vrećici, odakle je povraćaju u gnijezdo pa je ovi sami uzimaju. Mlade rode

rastu prilično brzo jedući takvu poluprobavljenu hranu koja sadrži sve potrebne

elemente za njihov rast i razvoj, posebno esencijalne kiseline (DEL HOYO, 1992).

Grafički prikaz 1 Sastav prehrane bijele rode (BELJAN, 2000)

1.1.4. Razmnožavanje

Razmnožavanje započinje početkom proljeća snubljenjem, gradnjom novog

gnijezda ili popravkom staroga gnijezda, a zatim parenjem. Snubljenje se sastoji od

niza naklona, trešnje glavom, širenja krila i klepetanja kljunom (GARMS i BORM,

1981). Svake godine većina parova se vraća na svoja stara gnijezda. Katkad se stari

mužjak i ženka moraju nadmetati s mlađim rodama koje će ih pokušati otjerati i

zauzeti njihovo gnijezdo (MUŽINIĆ, 1996).

Gnijezdo je velika hrpa granja isprepletenoga s grumenjem blata, stajskoga

gnoja i sličnog materijala. Središte gnijezda (ležište) rode oblažu grančicama i

travom, ali i papirima, krpama i sličnim otpacima koje nađu u okolici. Rode se

gnijezde pojedinačno ili u kolonijama. Promjer gnijezda je 80-150 cm, a visina vrlo

raznolika. Obzirom da rode svake godine nadograđuju gnijezda, jako stara gnijezda

mogu biti visoka čak i 5 m, promjera većeg od 2 m i teška tonu. Gnijezdo grade i

popravljaju i mužjak i ženka, a počinje onaj koji se u proljeće prvi vrati iz Afrike, a to

je najčešće mužjak. Gradnja potpuno novog gnijezda može biti dovršena i za samo 8

dana, ali katkad može trajati i mjesecima. To se obično događa kada mlade i

neiskusne rode ne uspijevaju učvrstiti prvih nekoliko grana. U takvim situacijama ne

stignu dovršiti gnijezdo i te godine gniježđenje nije uspješno (DEL HOYO, 1992).

Slika 3 Mužjak u gnijezdu (Izvor: http://www.jutarnji.hr/)

Ženka u gnijezdo izleže 1-7 jaja, najčešće 3-5. Ležanje na jajima traje 33-34

dana, a na njima naizmjence leže i mužjak i ženka. Prva 2-3 tjedna uvijek je jedan od

roditelja s ptićima, griju ih, štite od prejakog sunca i hrane ih. Hranu im donose u volji,

posebnom proširenju jednjaka. Ptićima perje potpuno izraste kad su stari 58-64

dana, a ubrzo počinju letjeti i osamostaljuju se (GARMS i BORM, 1981).

U kolovozu je većina ptića već izletjela i sve se rjeđe vraćaju u gnijezda.

Zajedno s odraslima okupljaju se u veća jata i krajem kolovoza odlijeću na jug.

Većina mladih ptica koje prežive prvi put na jug i povratak nakon dvije godine, za tri

do četiri godine, kad postanu spolno zrele, gnijezdit će se na području na kojem su

se i izlegle, u krugu od 25 km oko roditeljskog gnijezda (MUŽINIĆ, 1990).

Slika 4 Ptići u gnijezdu stari nekoliko dana (Izvor: http://www.youtube.storknest.Holzhausen.2009)

1.1.5. Rasprostranjenost

Područje rasprostranjenosti bijele rode pokriva područje umjerenih i toplih

zona paleartika, od istočne do centralne Azije. Gnijezdi u Europi, sjevernoj Africi

(Maroko, Alžir i Tunis) i Bliskom Istoku (Turska, Izrael i Irak). Vrlo je široko

rasprostranjena u istočnoj i centralnoj Europi (od Njemačke do Crnog mora), u

južnom i istočnom Portugalu te u centralnoj, zapadnoj i jugozapadnoj Španjolskoj

(GARMS i BORM, 1981).

Slika 5 Područje rasprostranjenosti bijele rode (Izvor: http://www.euring.org/about_euring/newsletter.htm)

U sjeverozapadnoj Europi rasprostranjenost je neujednačena. Nema je u

Švedskoj, Velikoj Britaniji i Italiji. Gnijezdi u Poljskoj (30.500 parova), te u Latviji i Litvi

(6.000 parova). U Nizozemskoj, Belgiji i Švicarskoj uzgajaju se u zarobljeništvu

(HAGEMEIJER i BLAIR, 2997).

Prezimljava u Sahelijanskom pojasu (polupustinjsko sjeverno područje

Sahare), u istočnoj i južnoj Africi, a neke na jugozapadu Azije (HAGEMEIJER i

BLAIR, 1997).

U Hrvatskoj gnijezdi u kontinentalnom području (Slika 7.), u selima porječja

Drave, Save i Dunava. Zastupljena je u trinaest županija, od kojih je Karlovačka

najjužnija. Neznatan broj pojavljuje se u Istri (Čepićko polje), kao i u močvarnim

područjima južne Hrvatske (Vransko jezero i ušće Neretve).

Slika 6 Rasprostranjenost gnijezda bijele rode u Hrvatskoj

(Izvor: http://www.ptice.hr/)

1.1.6. Stanište

Rode su životno vezane uz ljude i hranu nalaze u različitim staništima nastalim

ljudskim radom, na otvorenim poljoprivrednim područjima, travnjacima, pašnjacima,

pogotovo na vlažnim ili na onima koja se nalaze u blizini močvara i rijeka. Pokazuju

zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima, a naći ćemo ih uz stoku na

pašnjacima, jer stoka kretanjem razotkriva razne male životinje na pašnjaku. Obale

rijeka i plitkih voda stajaćica rodama su bogat izvor vodenih životinja kojima se

hrane, uključujući vodozemce, ribe i gmazove. Najbogatija su im staništa poplavni

pašnjaci uz Savu nakon povlačenja poplave u proljeće i rano ljeto: u brojnim lokvama

i plićacima obilato love zarobljene ribe, vodozemce i gmazove. Rode su i za

gniježđenja vrlo vezane za ljude: veliku većinu gnijezda grade na kućama i štalama,

rjeđe na stupovima elektrovodova i stablima, a vrlo rijetko na stablima izvan sela

(PODRAVEC, 2009).

Slika 7 Gnijezdi u ruralnim naseljima s tradicionalnom arhitekturom (Izvor: http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/RODE_FIN_web.pdf)

1.1.7. Migracije

Slika 8 Prikaz smjerova migracije (Izvor:http://commons.wikimedia.org/wiki/File:White_Stork_distribution_map-

fr.svg)

Bijela roda vrsta je za koju je vrlo značajna jesenska migracija u toplije

krajeve. Prelijeće pustinje, a izbjegava velike vodene površine i šumske komplekse.

Populacija iz zapadne Europe seli na područje sjeverne i zapadne Afrike preko

Francuske, Španjolske i Gibraltara, a populacija iz istočne Europe preko Bospora i

Dardanela. Naše bijele rode pripadaju istočnoeuropskoj populaciji i lete preko

Bugarske, Rumunjske, Bospora, Turske, Izraela, duž Nila i istočnim dijelom Afrike do

Sudana, zatim preko Etiopije, Kenije, Tanzanije, Zambije, Zimbabvea i Mozambika do

Južnoafričke Republike (slika 6). Sele se u jatima, zajedno mlade i odrasle ptice. Za

razliku od većine ptica koje instiktivno znaju put do zimovališta i pronalaze ga bez

pomoći roditelja, mlade rode ne znaju put nego ga uče seleći se s odraslima

(MUŽINIĆ, 1987). Putovanje traje 8-15 tjedana, a za to vrijeme rode prelete od 6 000

do 10 000 km tj. 150 do 300 km dnevno (MUŽINIĆ, 1987). Leti polako, mirnim

zamasima krila te povremeno jedri ispruženog vrata koristeći zračne struje

(HARRISON i GREENSMITH, 1993).

S područja Hrvatske, migracija započinje oko 24. kolovoza, a u proljeće se

vraćaju od 20. veljače do početka travnja.

1.1.8. Razlozi ugroženosti i zaštita

Bijele rode su u većoj ili manjoj mjeri ugrožene na svim područjima na kojima

tijekom godine obitavaju: na područjima gniježđenja (Europa) i na selidbenim

putovima te na zimovalištima (Afrika). Razlozi ugroženosti su: gubitak staništa na

kojima se hrane (melioracije i regulacije vodotoka, urbanizacija, industralizacija itd.),

gubitak mjesta za gniježđenje (nestanak kuća sa slamnatim i trščanim krovovima,

masovni razvoj pocrijepljenih i popločenih suvremenih krovova, tjeranje roda od

strane vlasnika kuća stavljanjem posebnih naprava na dimnjake i rubove krovova

kuća, itd.), trovanje pesticidima (smanjenje količine raspoložive hrane, otrovanja

uzimanjem zatrovanog plijena, gomilanje pesticida u tkivima roda, poremećaji na

jajima – krhka ljuska i sl.), strujni udari na električnim dalekovodima (prilikom selidbi

9% naših prstenovanih roda stradava na ovaj način), lov (posebno u Africi), ali i

promjena klime (zahlađenje i povećanje vlage u sjevernoj Europi) (DUMBOVIĆ,

2010). Ovi brojni problemi posljedica su velikih promjena u okolišu u kojem rode žive,

a koje su se dogodile posljednjih dvadesetak godina (MUŽINIĆ, 1990).

Kada je u pitanju isušivanje poplavnih područja, treba naglasiti da mnoge

melioracije nisu postigle željene ciljeve, čak suprotno, rezultirale su već vidljivim

štetama. Spomenimo samo da su u Nizozemskoj zakonom obustavljeni svi radovi na

melioracijama močvara kao i na regulacijama rijeka. U mnogim europskim zemljama,

zatim u Kanadi i SAD-u, vode se kampanje protiv regulacija rijeka i betoniranja obala,

uređuju se šljunčare. Na njihovim se obalama sadi vodeno raslinje i tako se privlače

ptice močvarice. Krajnji cilj hidrotehničkih zahvata mora biti stalno nastojanje da se

ekonomski interesi usklade s mogućnostima očuvanja prirodnih vrijednosti, tj. da

zahvati u prirodi mogu ići samo do granice uravnoteženosti koju ta sredina podnosi

(MIKULIĆ,1984).

Samo postojanje močvarnih područja za bijelu rodu nije dovoljno: npr. u

Danskoj ima vlažnih livada, ali su one puste jer više nemaju dovoljno vodozemaca,

gmazova, malih sisavaca ili kukaca. Taj proces zahvatio je s različitom jačinom sve

europske zemlje (MUŽINIĆ, 1990). Zato nije dovoljno štititi samo pojedine biljne i

životinjske vrste (zakonom o zaštiti prirode bijela roda je u Hrvatskoj trajno

zaštićena!) već i objekte prirode (ekosustave i njihove komplekse) (VIZNER, 2010).

Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/5, NN 139/8) i Pravilnikom o proglašenju

divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/9.) bijela roda je strogo zaštićena

svojta. Bijela roda je zaštićena i međunarodnim sporazumima: Konvencijom o zaštiti

europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencijom o zaštiti

migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) i Konvencijom o

međunarodnoj trgovini ugroženih životinja i biljaka (C.I.T.E.S.). Na području EU roda

je zaštićena EU Direktivom o zaštiti ptica. U skladu s time, zabranjeno je zaštićene

svojte: namjerno hvatati, držati i/ili ubijati; namjerno oštećivati ili uništavati njihove

razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja;

namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih i

migracije, namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja; prikrivati

ih, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način

pribavljati i preparirati.

Pravilnikom o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na

zaštićenim životinjskom vrstama (NN br. 84/96, 79/02) određuje se visina naknade

štete od 14.400,00 kn za ubijanje pojedinog primjerka bijele rode, te za ostale

nedopuštene radnje od 20% do 80% navedenog iznosa, ovisno o vrsti radnje,

stupnju oštećenja i značenju zaštićene vrste.

U Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske, prema kriterijima IUCN, bijela roda

svrstava se u kategoriju NT (Near Threatened) – niskorizične što znači da nisu još

ugrožene, ali bi to mogle postati (RADOVIĆ i sur., 2003).

Uvažavajući osnovna načela i ciljeve Strategije i akcijskoga plana zaštite

biološke i krajobrazne raznolikosti RH izrađen je Pilot projekt „Zaštita i očuvanje

bijele rode“ u tri županije, Sisačko- moslavačkoj, Zagrebačkoj i Brodsko – posavskoj

županiji. Cilj projekta je smanjenje antropogenih utjecaja, edukacija javnosti o

zakonskim propisima te stvaranje baze podataka o brojnosti populacije. Projektom se

osiguravaju sredstva za potpore domaćinstvima na čijim su krovovima rode sagradile

gnijezda u iznosu od 700,00 kn po gnijezdu, a ugovor je potpisan između navedene

tri županije i Fonda za zaštitu okoliša koji je osigurao financijska sredstva za

provedbu (VIZNER, 2010). Rezultat projekta jesu i inicijative za budućom suradnjom

županijskih javnih ustanova i nadležnih institucija i proširenjem projekta na susjedne

županije duž rijeke Save i Kupe. Temeljem već održanih sastanaka planirano je sa

Državnim zavodom za zaštitu prirode i Zavodom za ornitologiju pripremiti i sa

županijskim javnim ustanovama potpisati sporazum o suradnji i praćenju brojnosti

rode, o razmjeni podataka i izradi obrazaca i zajedničkog izvješća o stanju roda u

RH, uz stručno vođenje osobe zadužene za monitoring roda u RH.

Za bilo kakvo postupanje s rodinim gnijezdom svakako je potrebno, u skladu s

odredbama Zakona o zaštiti prirode, od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu

prirode zatražiti dopuštenje (VIZNER, 2010). Ministarstvo može iznimno dopustiti

radnje koje neće biti štetne za opstanak populacije rode, ako ne postoje druge

pogodne mogućnosti, a odnose se na sprječavanje ozbiljnih šteta vlasništva, zaštite

zdravlja i sigurnosti ili drugih prevladavajućih javnih interesa (čl. 98. Zakona).

Dopuštenje za premještanje ili uklanjanje gnijezda rode sadrži točno definirane

radnje za premještanje ili uklanjanje gnijezda, a izdaje se na Zahtjev stranke. Radnje

vezane za premještanje ili uklanjanje gnijezda roda mogu se provoditi isključivo od

15. rujna do 1. veljače, kada rode nisu na gnijezdima.

1.1.9. Praćenje stanja

Metode kojima se prati brojnost roda su: prebrojavanje parova tijekom sezone

gniježđenja, čime se utvrđuje brojnost populacije na određenom području i

prstenovanje bijelih roda. Praćenjem nalaza (viđenja) prstenovanih ptica utvrđuju se

putovi selidbe i mjesta zimovanja (DUMBOVIĆ, 2010).

Prebrojavanje roda u Hrvatskoj provodi se od 1984. godine, kad je bila i

međunarodna godina prebrojavanja te su bile uključene sve europske zemlje

(PODRAVEC, 2009). Osim međunarodnog prebrojavanja, koje se provodi svake

desete godine, u Hrvatskoj se svake godine provodi nacionalno prebrojavanje roda

koje organiziraju pojedine nevladine udruge za zaštitu ptica i Javne ustanove za

upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (PODRAVEC, 2009).

Prebrojavanje roda provodi se obilaskom naselja i mjesta gniježđenja bijelih

roda te bilježenjem gnijezda i praćenjem aktivnosti ptica u njima. Iz podataka koji se

prikupljaju zaključuje se o ukupnom broju gnijezda bijelih roda, broju aktivnih parova,

broju uspješnih parova (koji su uspjeli podići mlade), broj ptića po gnijezdu i sl. U tom

prebrojavanju sudjeluju djelatnici javnih ustanova (nadzornici i stručne službe),

mnogobrojni ornitolozi, amateri, lokalne jedinice, udruge, društva, škole i ostali

ljubitelji ptica. Veliku pomoć prebrojivačima na terenu pružaju vlasnici objekata i

stanovnici naselja, koji svakodnevno prate život rode i broj mladih u gnijezdu

(VIZNER, 2010).

Prstenovanje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a počelo se provoditi još 1910.

godine prstenovanjem roda i lastavica, kao prvi projekt toga tipa u Hrvatskoj, koja je

u tome bila među prvim zemljama u Europi. Zbog životne povezanosti roda s ljudima

i njihove omiljenosti među ljudima, one su jedna od najbolje proučenih vrsta ptica. U

posljednjih 20-ak godina prstenovanje je znatno intenzivirano (MUŽINIĆ, 1990).

Slika 9 Prstenovanje mladih roda u gnijezdu (Izvor: http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/RODE_FIN_web.pdf)

Monitoring i prstenovanje se provodi tako da se motritelji popnu na svako

gnijezdo, prebroje i prstenuju ptiće i prikupe podatke o statusu gnijezda.

Prstenovanje roda organizira Zavod za ornitologiju HAZU, a provode ga dobrovoljni

suradnici prstenovači diljem Hrvatske (VIZNER, 2010).

1.1.10. Problemi gniježđenja bijele rode na stupovima električne mreže

U području elektrodistribucijske djelatnosti poznati su problemi gniježđenja

bijelih roda na stupovima i dalekovodima mreža. U skladu sa Sporazumom za

postupanje u slučajevima gniježđenja bijelih roda na stupovima elektroenergetskih

mreža koji su potpisali Hrvatska elektroprivreda i Ministarstvo kulture (HRKEC,

2006), od svake podružnice HEP-a u Hrvatskoj očekuje se da postupa u skladu s

gore navedenim sporazumom. Na temelju tog sporazuma postavljanje platformi i

izmještanje gnijezda, na električnim stupovima i drugim elektroenergetskim

objektima, izvršit će HEP o svom trošku. U skladu s time HEP je i 2009. godine bio

nominiran s projektom Bijela roda, u suradnji s Ornitološkom zavodom, za nagradu u

kategoriji kreativni i inovativni projekt (VUČIĆ, 2009).

U dijelu Varaždinske županije, koja pripada upravi "Elektre" Koprivnica, tijekom

1996. godine provodio se projekt Zaštita bijele rode u Varaždinskoj županiji u okviru

"Programa zaštite okoliša dunavskog riječnog sliva". Program je financirao

Regionalni centar za okoliš srednje i istočne Europe (REC), a provodilo ga je

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Projekt je vodila dr. sc. Jasmina Mužinić,

nacionalna koordinatorica za bijelu rodu, uz sudjelovanje djelatnika HEP-ovog

Pogona Ludbreg. Spomenutim projektom uspješno su postavljena umjetna postolja

za prirodna gnijezda bijele rode na električne stupove u 5 sela. Slijedeće sezone

gniježđenja, sva su ova gnijezda okupirali parovi bijele rode koji su uspješno odgojili

mladunce (INFO HAZU, 2007).

Slika 10 Postavljanje drvenog postolja od strane HEP-a na stup električne mreže (Izvor: http://info.hazu.hr/jasmina_muzinic_projekti_bijela_roda)

Obruč za gnijezda bijelih roda je naprava koja služi za izmještanje gnijezda

savijenih na mjestima s kojih se moraju ukloniti, kao što su električni stupovi,

dimnjaci, krovovi i druga neprikladna mjesta. Gniježđenje na spomenutim mjestima

ugrožava ovu pticu, a čovjeku stvara neprilike (ispad električnog sustava). Zato takva

gnijezda čovjek ruši, čime se krše osnovni zakonski, zaštitarski i biološki principi.

Pokazalo se da bijela roda rijetko prihvaća saviti gnijezdo na ponuđenoj goloj

platformi. Upotrebom obruča i njegovom pravilnom primjenom prirodno gnijezdo se

neoštećeno ponovno vraća nakon postavljanja umjetne platforme. Obruč prikazan na

slici ima u osnovi oblik ravninskog pravilnog ili nepravilnog višekutnika ili kružnice

opisane oko gnijezda odnosno osnove gnijezda. Sastavljen je od najmanje dva kruta

dijela koji su međusobno spojeni zglobnim vezama od kojih je barem jedna

rastavljivo sastavljiva zglobna veza. Na dijelove okvira zavarene su vodilice s

horizontalnim otvorima za trnove. Obruč se vješa na uređaj za dizanje (kran

hidraulične teleskopske dizalice), pomoću kojeg se otvoren okvir primiče većem

gnijezdu ili zatvoren spušta preko manjeg gnijezda. Provlačenjem trnova kroz

vodilice u gnijezdo, ostvaruje se prihvat gnijezda koje se može neoštećeno podići s

podloge i premjestiti na novu podlogu postavljenu na istom mjestu. Obruče je izradilo

poduzeće Monting d. d. iz Zagreba (MUŽINIĆ, 2000).

Slika 11 Obruč za premještanje gnijezda bijelih roda (Izvor: http://info.hazu.hr/jasmina_muzinic_patent)

1.2. Područje i vrijeme istraživanja

Područje istraživanja odnosi se na staništa bijele rode u Karlovačkoj županiji.

To je nizinski pojas na naplavnim ravnicama u porječju Kupe i Korane s mozaičnim

kultiviranim površinama i aktivnim selima (karta 1).

Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od

3.622 km2. Zemljopisno je vrlo slikovita i raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save

čine bistre, ribom bogate rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. To je područje na

kojem na vegetaciju utječe različiti režim podzemnih i nadzemnih voda.

Najzastupljenije drvenaste vrste su šume vrba i topola te mješovite ilirske šume

hrasta lužnjaka, poljskog jasena i običnog graba. Tlo je hidromorfno, najčešće

mineralno-močvarno, glejno, a na uzvisinama nizinski pseudoglej (ALEGRO, 2008).

Klima je umjereno kontinentalna sa središnjim godišnjim temperaturama od

11,1°C i prosječnom godišnjom količinom oborina od 1011 mm (ANONYMOUS,

2009).

Istraživanje je provedeno u sljedećim mjestima: područje općine Draganić,

područje uz rijeku Kupu - šira okolica grada Ozlja (Mali Erjavec, Pokuplje, Mahično,

Trg, Pravutina i Jurovski Brod), Šišljavić, Zamršje, Blatnica, Luka Pokupska, Rečica,

Vodostaj, Gornje Mekušje, Husje, Kobilić Pokupski, širi centar grada Karlovca,

Hrnetić, Gaza, područje uz rijeku Koranu (Vukmanićki Cerovac, Gornje Mekušje,

Ladvenjak) te Plaški, Vojnić i Glina.

Istraživanje se sastojalo od faze kartiranja i faze prebrojavanja. Provedeno je

u 2010. i 2011 godini, uzimavši u obzir vrijeme gniježđenja i vrijeme pojave pomlatka

bijele rode. Prvo kartiranje gnijezda provedeno je u svibnju 2010. godine, a drugo u

svibnju 2011. godine. Prebrojavanje parova i pomladka provedeno je između 15.

lipnja i 15. srpnja 2010. godine, dakle u točno određenom razdoblju kada se zna da

su mlade rode dovoljno narasle da se mogu vidjeti dok sjede ili stoje u gnijezdu. Tom

prilikom obraćena je pažnja da se ptići ne prebrojavaju kada su već toliko odrasli da

napuštaju gnijezdo. Isto prebrojavanje obavit će se i u ljeto 2011. godine, ali nije

predmet ovog završnog rada. U obzir se uzimaju i odrasle rode koje su izgubile svog

partnera.

1.3. Ciljevi istraživanja

Ciljevi istraživanja ovog završnog rada bili su: utvrditi točan broj gnijezda bijele

rode u Karlovačkoj županiji, odrediti točan položaj gnijezda, broj aktivnih i neaktivnih

gnijezda, razloge neaktivnosti pojedinih gnijezda, smještaj gnijezda obzirom na

postojeću infrastrukturu, razloge stradavanja, broj mladih u gnijezdima, te potaknuti

daljnji monitoring. Nastavak monitoringa od strane Javne ustanove za upravljanje

zaštićenim područjima Karlovačke županije ili Društva za zaštitu ptica i prirode, donio

bi podatke na osnovu kojih će se utvrditi da li populacija bijele rode u određenom

razdoblju, na ovom području pokazuje stabilnost ili je u opadanju. Osim navedenog,

cilj ovog istraživanja je dobivanje podataka o gnijezdima predviđenima za sanaciju, a

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Karlovačke županije na osnovu

lociranja položaja gnijezda dobit će podatke koji su potrebni Fondu za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost za financiranje aktivnog projekta – Zaštita i očuvanje bijele

rode u Hrvatskoj.

2. MATERIJALI I METODE

Na osnovu inicijative Društva za zaštitu ptica i prirode koje svake godine

provodi prebrojavanje i kartiranje gnijezda bijele rode, započeto je kartiranje gnijezda

i prebrojavanje bijele rode jer su volonteri društva utvrdili da u podacima ne postoje

locirana gnijezda u Karlovačkoj županiji (PODRAVEC, 2008).

Prije početka istraživanja, kontaktirana je i Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim područjima Karlovačke županije, gdje je dobivena informacija da ni tamo

ne postoje detaljniji podaci o lokacijama gnijezda u ovoj županiji, već samo približni,

na osnovu dojava građana. Istraživanje je započelo na tom području dojavljenih

lokacija, a u ostalim mjestima orijentiralo se prema informacijama lokalnog

stanovništva, kao i slučajnim odabirom, dajući prednost pretpostavkama o tipičnim

mjestima gniježđenja. Pomogla je i studija OŠ Dubovac, provedena između 2000. i

2002. godine za područje Pokuplja.

Detaljno je pregledano oko 350 km županijskih i lokalnih cesta. Prilikom

lociranja gnijezda korišten je GPS uređaj marke Garmin.

Podaci o broju i načinu stradavanja pojedinih primjeraka, te starosti pojedinih

gnijezda također su prikupljeni iz razgovora s lokalnim stanovništvom. Aktivnost

pojedinih gnijezda i broj roda u gnijezdu utvrđena je dugotrajnim osmatranjem

svakog pojedinačnog lokaliteta. Kod pretraživanja područje, korištene su topografske

karte u mjerilu 1:25000 radi lakšeg snalaženja na seoskim putovima.

Nakon prikupljanja podaci su sistematizirani u računalnom programu MS

2007 i GIS programu Esri.

3. REZULTATI

Na osnovu terenskog istraživanja u 2010. i 2011. godini dobiveni su sljedeći rezultati:

3.1. Broj gnijezda bijele rode na području Karlovačke županije

Terenski dio rada proveden je u razdoblju od 1. svibnja do 1. lipnja 2010. i

2011. godine. Na 25 lokaliteta uočeno je ukupno 46 gnijezda u 2010. godini i 43

gnijezda u 2011. godini.

Prikupljeni podaci prikazani su u tablici 1. i na karti 2. i 3.

Tablica 1: Broj gnijezda bijele rode po lokacijama u 2010. i 2011. godini

Redni br. Mjesto Broj gnijezda u

2010.

Broj gnijezda u 2011.

1. Lazina 1 1

2. Draganić 4 4

3. Trg 2 -

4. Jurovski Brod - 1

5. Zaluka Lipnička 1 1

6. Pravutina 5 4

7. Mali Erjavec 1 -

8. Donje Pokuplje 1 1

9. Mahično 1 1

10. Novaki 1 1

11. Ilovac 1 -

12. Gaza 1 1

13. Vodostaj 1 1

14. Donje Mekušje 1 1

15. Husje 1 1

16. Kobilić Pokupski 1 1

17. Rečica 8 7

18. Zamršje 1 1

19. Luka Pokupska 1 2

20. Blatnica 1 1

21. Šišljavić 8 9

22. Gornje Mekušje 1 1

23. Cerovac Vukmanićki

1 1

24. Ladvenjak 1 1

25. Plaški 1 1

Ukupno: 46 43

3.2. Broj aktivnih i neaktivnih gnijezda

Iz tablice br. 2 vidljivo je da su u 2010. godini od postojećih 46 neaktivna 4

gnijezda: 2 u Šišljaviću, 1 u Rečici i 1 u Husju (karta 4). U 2011. godini od postojećih

43 neaktivna su 4 gnijezda: u Šišljaviću ,Luki Pokupskoj, Rečici i Pravutini (karta 5).

Tablica 2: Broj aktivnih gnijezda u 2010. i 2011. godini

Redni br.lokacije

Mjesto Broj aktivnih

gnijezda u 2010.

Broj aktivnih

gnijezda u 2011.

1. Lazina 1/1 1/12. Draganić 4/4 4/43. Trg 2/2 /4. Jurovski

Brod- 1/1

5. Zaluka Lipnička

1/1 1/1

6. Pravutina 5/5 3/47. Mali Erjavec 1/1 -8. Donje

Pokuplje1/1 1/1

9. Mahično 1/1 1/1

10. Novaki 1/1 1/111. Gaza 1/1 1/112. Ilovac 1/1 -13. Vodostaj 1/1 1/114. Donje

Mekušje1/1 1/1

15. Husje 0/1 1/116. Kobilić

Pokupski1/1 1/1

17. Rečica 7/8 6/7

18. Zamršje 1/1 1/1

19. Luka Pokupska

1/1 1/2

20. Blatnica 1/1 1/1

21. Šišljavić 6/8 8/9

22. Gornje Mekušje

1/1 1/1

23. Cerovac Vukmanićki

1/1 1/1

24. Ladvenjak 1/1 1/1

25. Plaški 1/1 1/1

Ukupno: 42/46 39/43

3.3. Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu

U Karlovačkoj županiji, uzevši u obzir 2010. i 2011. godinu, 42 gnijezda je

smješteno na stupove električne mreže, a samo 7 na krovove objekata. Važnost je

pridodana omjeru gniježđenja na krovovima i na stupovima, zbog lakše usporedbe s

ostalim županijama za koje postoje podaci.

Grafički prikaz 2 Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu u Karlovačkoj županiji

3.3.1. Usporedba smještaja gnijezda bijele rode s ostalim županijama za koje postoje

podaci

Podaci o broju gnijezda pokazuju znatno veću prisutnost ove vrste u

susjednim i ostalim sjevernim i istočnim županijama. Posebna pažnja obraćena je na

položaj tih gnijezda. U Baranji kao zemljopisnoj cjelini je 20 gnijezda na krovovima, a

10 na stupu električne mreže (KOLUND, 2005). U Sisačko-moslavačkoj županiji, na

krovovima je čak 323 gnijezda, a na stupovima 88. U Brodsko-posavskoj županiji je

na krovovima nađeno 91 gnijezdo, a na stupu 44, dok je u Zagrebačkoj županiji na

krov smješteno 94, a na stup 18 gnijezda (VIZNER, 2010).

Grafički prikaz 3 Usporedba smještaja gnijezda bijele rode s ostalim županijama za

koje postoje podaci

Iz prikazanog grafikona može se zaključiti da je u odnosu na navedene

županije jedino u Karlovačkoj znatno veći broj gnijezda na stupu električne mreže u

odnosu na krovove kuća.

Tablica 3: Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu

Broj g. Lokacija g. Postolje Položaj Stanje Opis lokacije(orijentir)

1 Lazina nema drv. stup loše k.b.180,raskrižje

2 Draganić 1 nema drv.stup loše kod marketa GM, raskrižje

3 Draganić 2 metalno bet.stup dobro k.b.4 na glavnoj cesti, autobusna

stanica4 Draganić 3 metalno bet.stup dobro kod

k.b.Goljak 10,benzinska

postaja5 Draganić 4 betonsko dalekovod dobro kod

željezničke stanice

6 Trg 1 metalno bet.stup srušeno preko puta OŠ

7 Trg 2 nema nepoznato srušeno8 Jurovski Brod nema bet.stup zadovoljavajuće kod k.b. 24

na gl. cesti9 Zaluka

Lipničkanema na krovu dobro na krovu

štale kod kod 43

10 Pravutina 1 nema drv. stup loše kod k.b. 7011 Pravutina 2 nema drv. stup loše kod k.b. 6012 Pravutina 3 nema drv. stup srušeno kod k.b. 6613 Pravutina 4 nema bet.stup zadovoljavajuće kod crkve14 Pravutina 5 nema drv. stup loše 100 m od

crkve15 Mali Erjavec nema bet.stup srušeno kod k.b.56,

raskrižje16 Donje Pokuplje metalno bet.stup dobro na glavnoj

cesti17 Mahično metalno bet.stup dobro u dvorištu

vulkanizerske radionice na

gl cesti18 Novaki metalno bet.stup dobro kod restorana

Dolce Vita19 Gaza betonsko dimnjak dobro na krovu

stolarije Ribičić

20 Ilovac nema dimnjak srušeno na dimnjaku stare tvornice

Kontex21 Vodostaj metalno bet.stup dobro raskrižje ulica

Kapelnička i sv.Florijana

22 Donje Mekušje metalno bet.stup dobro na dimnjaku OŠ k.br. 3

23 Husje metalno bet.stup dobro zavoj na samom

početku sela24 Kobilić

Pokupskimetalno bet.stup dobro unutrašnost

sela na raskrižju, kod

k.b.17

25 Rečica 1 metalno dimnjak dobro nakrovu O.Š26 Rečica 2 metalno bet.stup dobro27 Rečica 3 nema bet.stup loše preko puta

k.b.1928 Rečica 4 nema bet.stup loše k.b. 15829 Rečica 5 metalno bet.stup dobro preko puta

k.b.13830 Rečica 6 metalno bet.stup dobro k.b.203 kod

pruge31 Rečica 7 metalno bet.stup srušeno raskrižje kod

raspela, smjer dvd- a

32 Rečica 8 metalno bet.stup dobro kod k.b. 7333 Luka

Pokupskametalno bet.stup dobro sa lijeve

strane glavne ceste k.b. 20

34 Luka Pokupska

metalno bet.stup dobro lijeva strana glavne ceste

k.b.12835 Zamršje metalno bet.stup dobro k.b.30 na

glavnoj cesti36 Blatnica metalno bet.stup dobro k.b.6,20 m od

crkve37 Šišljavić 1 metalno bet.stup dobro kod k.b.3638 Šišljavić 2 metalno bet.stup dobro kod k.b.25339 Šišljavić 3 metalno bet.stup dobro kod k.b.23840 Šišljavić 4 metalno bet.stup dobro kod k.b.22541 Šišljavić 5 metalno bet.stup dobro kod k.b.21842 Šišljavić 6 metalno dimnjak dobro na krovu

mjesnog ureda

43 Šišljavić 7 nema Bet stup loše na sporednoj cesti,cca 150 mod mjesnog

ureda44 Šišljavić 8 nema trafostanica u izgradnji na krovu

trafostanice kod k.b 98.

45 Šišljavić 9 nema krov srušeno k.b.315, na krovu štale

46 Gornje Mekušje

metalno bet.stup dobro preko puta mljekare kod

k.b. 2547 Cerovac

Vukmanićkimetalno bet.stup dobro na glavnoj

cesti za Plitvice kod

k.b 49b

48 Ladvenjak nema bet.stup zadovoljavajuće kod k.b 16049 Plaški nema bet.stup zadovoljavajuće ušće Vrnjike

u Dretulju

Od navedenih gnijezda na krovovima, gnijezdo na krovu OŠ Rečica u Rečici,

podignuto je od samog dimnjaka i stavljeno na postolje, čime se umanjuje mogućnost

njegovog devastiranja. Na dimnjaku OŠ Donje Mekušje i dimnjaku MO Šišljavić, nisu

na postolju i leže na samom otvoru dimnjaka. Gnijezdo u naselju Gaza je na

betonskom postolju iznad dimnjaka i u dobrom je stanju. Preostala dva smještena su

na krovove štala na privatnom posjedu te jedno na krov trafostanice.

Uspoređujući većinu gnijezda, odnosno onih koja se nalaze na električnim

stupovima i dalekovodu (tablica 3), većina se nalazi na čvrstim betonskim stupovima

i imaju postolje. Gnijezda u Pravutini, Malom Erjavcu i Jurovskom Brodu, na području

općine Ozalj, dva gnijezda na području općine Draganići i u Rečici, te po jedno u

Šišljaviću i Ladvenjku iziskuju sanaciju, odnosno pravovremeno postavljanje nosača

na stupove električne mreže na kojima se nalaze (karta 6).

3.4. Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u 2010. godini

Osmatranjem gnijezda u razdoblju između 15. lipnja i 15. srpnja 2010. godine

utvrđeno je da je u svakom aktivnom gnijezdu bio jedan odrasli par. Od 42 aktivna

gnijezda, u 5 gnijezda nije bilo pomlatka, 12 gnijezda imala su po jednog preživjelog

ptića, 11 po dva i preostalih 14 gnijezda imalo je po tri ptića, što je ukupno 84

adultnih i 76 juvenilnih jedinki. U jednom gnijezdu nije se sa sigurnošću mogao

utvrditi broj.

Grafikon 3 Broj juvenilnih jedinki u gnijezdima u 2010. godini

Tablica 4 Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u 2010. godini

Broj gnijezda

Gnijezdo Adultni/ 2010.

Juvenilni/2010.

Opis lokacije(orijentir)

1 Lazina 2 2 k.b.180,raskrižje

2 Draganić 1 2 3 kod marketa GM, raskrižje

3 Draganić 2 2 3 k.b.4 na glavnoj cesti, autobusna

stanica4 Draganić 3 2 3 kod k.b.Goljak

10,benzinska postaja

5 Draganić 4 2 1 kod željezničke stanice

6 Trg 1 2 3 preko puta OŠ

7 Trg 2 2 1

8 Jurovski Brod / / kod k.b. 24 na gl. cesti

9 Zaluka Lipnička 2 2 na krovu štale kod kod 43

10 Pravutina 1 2 2 kod k.b. 70

11 Pravutina 2 2 3 kod k.b. 60

12 Pravutina 3 2 1 kod k.b. 66

13 Pravutina 4 2 1 kod crkve

14 Pravutina 5 2 1 100 m od crkve

15 Mali Erjavec 2 2 kod k.b.56,raskrižje

16 Donje Pokuplje 2 3 na glavnoj cesti

17 Mahično 2 1 u dvorištu vulkanizerske radionice na gl

cesti18 Novaki 2 2 kod restorana

Dolce Vita19 Ilovac 2 Nije

uočljivona krovu stolarije

Ribičić20 Gaza 2 1 na dimnjaku

stare tvornice Kontex

21 Vodostaj 2 1 raskrižje ulica Kapelnička i sv.Florijana

22 Donje Mekušje 2 3 na dimnjaku OŠ k.br. 3

23 Husje 0 0 zavoj na samom početku sela

24 Kobilić Pokupski 2 1 unutrašnost sela na raskrižju, kod

k.b.1725 Rečica 2 3 nakrovu O.Š

26 Rečica 2 2 1

27 Rečica 3 2 1 preko puta k.b.19

28 Rečica 4 0 0 k.b. 158

29 Rečica 5 2 3 preko puta k.b.138

30 Rečica 6 2 2 k.b.203 kod pruge

31 Rečica 7 2 3 raskrižje kod raspela, smjer

dvd- a32 Rečica 8 2 3 kod k.b. 73

33 Luka Pokupska1 2 0 sa lijeve strane glavne ceste k.b.

2034 LukaPokupska 2 / / lijeva strana

glavne ceste k.b.128

35 Zamršje 2 0 k.b.30 na glavnoj cesti

36 Blatnica 2 3 k.b.6,20 m od crkve

37 Šišljavić 1 2 2 kod k.b.36

38 Šišljavić 2 2 2 kod k.b.253

39 Šišljavić 3 2 1 kod k.b.238

40 Šišljavić 4 2 3 kod k.b.225

41 Šišljavić 5 2 1 kod k.b.218

42 Šišljavić 6 2 3 na krovu mjesnog ureda

43 Šišljavić 7 0 0 na sporednoj cesti,cca 150 mod mjesnog

ureda44 Šišljavić 8 / / na krovu

trafostanice kod k.b 98.

45 Šišljavić 9 0 0 k.b.315, na krovu štale

46 Gornje Mekušje 2 2 preko puta mljekare kod k.b.

2547 Cerovac

Vukmanićki2 2 na glavnoj cesti

za Plitvice kod k.b 49b

48 Ladvenjak 2 2 kod k.b 160

49 Plaški 2 1 ušće Vrnjike u Dretulju

Ukupno: 84 76

4. RASPRAVA

Prema zabilježenim podacima, bijela roda je nekoć u Karlovačkoj županiji

obitavala na području Duge Rese i Vojnića (PAVLOVIĆ, 2002) te samog starog

centra grada Karlovca (NESKUSIL, 1970) (slika 13). Danas je u tim područjima u

potpunosti nestala, a uzrok je u većini smanjenje aktivnih poljoprivrednih područja i

tradicionalne seoske arhitekture.

Slika 12 Bijela roda 80-ih godina prošlog stoljeća na krovu vile Hauptfeld u starom

centru Karlovca (Foto: D.Neskusil)

Kao razlog gniježđenja bijele rode 85% na električnim i drugim stupovima, a

samo 15 % na krovovima (tablica 3), za razliku od ostalih županija za koje postoje

podaci (grafikon 2), pretpostavlja se nedostatak tradicionalne ruralne arhitekture te

postavljanje zaštitnih krovića na dimnjake. Stoga, na području Karlovačke županije

ne postoji potreba za izradom ranije navedenog projekta provedenog u Zagrebačkoj,

Sisačko-moslavačkoj i Brodsko posavskoj županiji kojim bi se vlasnicima kuća na

kojima gnijezdi roda isplaćivali državni poticaji i naknade za sanaciju krova.

Najčešći razlozi stradavanja bijele rode na karlovačkom području su osim već

navedenih razloga ugroženosti, strujni udari na električnim dalekovodima, odnosno

smještaj gnijezda na stup niskonaponske i srednjenaponske električne mreže. Takav

izbor mjesta za gniježđenje ugrožava ovu vrstu i uzrokuje ekonomske štete. Ove

poteškoće mogu se izbjeći postavljanjem umjetnog postolja na stup električne mreže,

tako da nadvisuje električne vodove. Zadnjih godina djelatnici Elektre Karlovac, na

području Šišljavića postavljaju metalne nosače. Također je primjećeno da su na

glavnoj cesti koja vodi kroz Šišljavić, već unaprijed postavljeni nosači na stupove koji

su potencijalna mjesta gniježđenja.

Gnijezda u Lazini i lokaciji Draganić 1, nalaze se na devastiranim drvenim

stupovima, bez postolja i iziskuju hitnu intervenciju kojom bi se takvi stupovi zamjenili

betonskim s postoljem. Intervenciju iziskuju i gotovo sva gnijezda u Pravutini jer HEP

nije izradio i postavio metalna postolja kao i gnijezdo u Jurovskom Brodu. Sanacija

gnijezda potrebna je i na gnijezdu br. 34 (Šišljavić) koje iziskuje postavljanje

metalnog postolja na betonski stup, a u selu Rečica označena su dva gnijezda

kojima treba postaviti nosač (tablica 3). S druge strane, upitna je kvaliteta metalnih

nosača. Ornitolozi za izradu navedenog postolja preporučuju drveni materijal (slika

15) te izbjegavanje metala jer izlaže ptice dodatnoj opasnosti od udara munje. Za

premještanje prirodnog gnijeza bijele rode na platformu koristi se obruč čije je idejno

riješenje patentirano (slika 8). Obruč omogućuje da se prirodno gnijezdo neoštećeno

skine i vrati natrag na električni stup, krov kuće, dimnjak itd. (MUŽINIĆ, 1990).

Slika 13 Gnijezdo predviđeno za sanaciju (Izvor:

http://www.windowwildlife.com/index)

Slika 14 Umjetno drveno postolje na stupu električne

mreže(Izvor: http://www.ptice.hr/prebrojavanjeroda.htm)

Slika 15 Poželjan način prijenosa gnijezda

(Izvor:http://www.ptice.hr/prebrojavanjeroda.htm)

Korištenje obruča nije propisano zakonom, ali je 2004. godine potpisan

Sporazum između HEP-a i Ministarstva kulture kojim se HEP obvezuje, o svom

trošku, gnijezda smještena na stupove električne mreže ukloniti, postaviti metalno

postolje te preko njega nanijeti 15-20 grana iz istog gnijezda, koji se upletu u

mrežastu podlogu radi čvrstoće. Ukoliko je iz određenih razloga nemoguće postaviti

nosač na postojeći stup, potrebno je gnijezdo postaviti na novu lokaciju koja mora biti

što bliža postojećoj, a na stup s kojeg je gnijezdo uklonjeno, potrebno je staviti neku

vrstu prepreke (metalni šiljak ili slično) kako rode ne bi tu ponovo savile gnijezdo.

Suprotno tome HEP Ozalj prilično neodgovorno postupa s gnijezdima koja su

u njihovoj nadležnosti. Primijećeno je da su gnijezda u selu Pravutina porušena

tijekom prošle zime kao i gnijezda u selu Trg (karta 3) i Mali Erjavec. Kao razlog

nevedeno je da su ugrožavala žice električne mreže. Razlog je neopravdan budući

da je HEP, kako je ranije navedeno, dužan postupati s gnijezdima u skladu sa

sporazumom. Nakon rušenja navedenih gnijezda djelatnici HEP-a nisu postavili

nosače na sporne stupove (osim u selu Trg), niti su gnijezdo premjestili na novu

lokaciju. Rode koje su tu ranije boravile nanovo su u proljeće sagradile gnijezdo na

istom mjestu, jer im to nije onemogućeno postavljanjem prepreke. Stoga je jedan od

mjera projekta koji će proizaći iz ovog rada sprečavanje ponovnog rušenja gnijezda.

Promjene obzirom na aktivnost gnijezda odnose se na povećanje broja

aktivnih gnijezda u neposrednoj blizini Pokupskog bazena (karta 1). Kao razlog

povećane aktivnosti smatra se, osim pogodnosti staništa koje se odnose na močvare

i vodotokove i blagonaklonost lokalnog stanovništva prema ovim pticama, prisutnost

poljoprivrednih radova u većoj mjeri, te propisno postupanje s gnijezdima od strane

HEP-a, čime su smanjenja stradavanja.

Suprotno tome, broj aktivnih gnijezda smanjen je na području općine Ozalj, a

razlog je kao što je navedeno, u većoj mjeri ljudski faktor i rušenje gnijezda. Ponovna

izgradnja srušenih gnijezda pokazuje da se broj pridošlih roda nije smanjio već su

zbog nemogućnosti svijanja gnijezda na istom mjestu migrirale u neko drugo

područje.

Osim nastavka prebrojavanja ove vrste, poželjno bi bilo započeti prstenovanje

bijele rode koja gnijezdi na ovom području, jer bi se na taj način dobili precizniji

podaci o migraciji i gniježđenju u narednim godinama.

Zahvaljujući prstenovanju te praćenju prstenovanih ptica (očitavanju oznaka

na prstenju) doznajemo mnoge podatke iz života roda: kojim putem sele, gdje zimuju,

kolika je vjernost parteru i starom gnijezdu, koliki im je životni vijek i drugo. Na

primjer, doznali smo da se većina mladih roda u ostalim županijama vraća u kraj u

kojem su odrasle i da se gnijezde u blizini svog roditeljskoga gnijezda, ali da neke

odlaze dosta daleko i gnijezde se u drugim državama (Projekt: Zaštita bijele rode u

Varaždinskoj županiji, 1996).

Za očuvanje ove vrste bitan je i način postupanja s ozlijeđenim jedinkama.

Kao što je ranije navedeno, najčešći razlozi mehaničkog stradavanja su sudari s

dalekovodnim ili žicama električne energije, dok su slučaji stradavanja u prometu i od

poljoprivrednih strojeva rijetki (slika 16).

Slika 16 Bijela roda stradala u prometu (Foto: K.Pintur)

I dok uče letjeti, mladi se često ozljeđuju zbog raznih prepreka. Takve jedinke

često pronalaze utočište na seoskim imanjima u blizini svojih gnijezda, jer nisu

sposobne za jesensku migraciju. Za pomoć je potrebno pozvati veterinara, a ovisno o

situaciji u pomoć se mogu pozvati i različita društva za zaštitu životinja, utočišta za

divlje životinje, te lokalna Javna ustanova za zaštitu prirode.

Slika 17 Jedan od centara za zbrinjavanje zaštićenih životinja (Ruščica)

(Izvor:http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/RODE_FIN_web.pdf)

Budući da se bijela roda često koristi kao model za populacijske studije,

osobito one koje se bave ozbiljnim antropogenim utjecajima na okoliš, u nekim

budućim projektima, u skladu s Ramsarskom konferencijom, svrhovito bi bilo uključiti

se u studije s ostalim zemljama EU, čije su nadležne ustanove prepoznale važnost

praćenja migracija bijele rode, kao i ostalih ptica selica u područjima njihovih

zimovanja. Tako je primjerice austrijska vlada 2002. godine postala potpisnica

projekta „Izgradnja partnerstva za praćenje i očuvanje migratornih populacija bijele

rode u Keniji“. Ovim projektom istaknuta je važnost očuvanja, kako bijele rode tako i

drugih migratornih vrsta koje se na svom putu zimovanja u afričke države susreću s

brojnim negativnim klimatskim utjecajima i antropogenim utjecajima. Kako bi se

osigurao siguran prolaz i opstanak ovih ptica selica, postoji potreba za praćenjem

stanja od strane stanovništva zemalja gdje rode zimuju i sudjelovanja zajednice u

njihovoj zaštiti (GICHUKI i BUSIENEI, 2003).

Učinkovit izbor smjernica buduće edukacije trebalo bi u konačnici podići razinu

svijesti i potreba ove vrste u antropogenom staništu s ciljem približavanja EU

standardima u zaštiti prirode i okoliša te u tu svrhu namjenskog korištenja

pretpristupnih fondova. Cijeli ovaj rad namjerava se iskoristiti za projekt na osnovu

kojega bi se dobila sredstva za financiranje projekta "Bijela roda u Karlovačkoj

županiji", ali ne u obliku sredstava za naknadu za sanaciju krovova kao u drugim

županijama, nego u obliku edukacije za spašavanje gnijezda i svega ranije

navedenog (u obliku letaka, brošura i sl.).

Ciljevi budućeg projekta:

- pomoći lokalnom stanovništvu u očuvanju gnijezda roda na objektima,

- stvoriti točnu bazu podataka o broju gnijezda i populaciji rode,

- educirati javnost i stanovništvo o vrlo uskoj vezi čovjeka i rode, o ovisnosti njezina

opstanka o djelovanju čovjeka u prostoru te o utjecaju na bioraznolikost staništa,

- podići svijest o potrebi aktivnoga djelovanja u zaštiti i očuvanju rode,

- educirati lokalno stanovništvo o zakonskim propisima i mogućnostima postupanja s

gnijezdom (izmještanje ili uklanjanje).

5. ZAKLJUČCI

• Karlovačka županija je najjužnija županija u Hrvatskoj sa stalnom prisutnošću

gnijezda bijele rode.

• Istraživanjem je utvrđeno 46 gnijezda u 2010. godini i 43 gnijezda u 2011.

godini.

• Na temelju dobivenih rezultata, može se zaključiti da je stanje bijele rode u

Karlovačkoj županiji stabilno, iako je broj gnijezda znatno manji u odnosu na

ostale županije, a kao razlog navodi se kvaliteta staništa.

• Na temelju zbrojenih podataka u 2010. i 2011. godini, način gniježđenja

obzirom na infrastrukturu razlikuje se od ostalih županija, time što na ovom

području većina parova gnijezdi na stupovime električne mreže (40 gnijezda),

a manji broj na krovovima (7 gnijezda), a kao razlog pretpostavlja se

nedostatak tradicionalne seoske arhitekture.

• Zbog gniježđenja na stupovima električne mreže, pridodana je velika važnost

suradnji JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke

županije i županijske podružnice HEP-a, kako bi se s takvim gnijezdima

pravilno postupalo i smanjio broj stradavanja ptica od električne energije.

• Najkorisniji podaci koji će koristiti u takvoj suradnji nalaze se u tablici br. 3. i

karti br. 4., jer su u njima označena gnijezda kojima je potrebna hitna sanacija

od strane HEP-a.

• U nekim selima općine Ozalj primjećeno je nepostupanje u skladu s

Pravilnikom o postupanju s gnijezdima bijele rode od strane HEP-a Ozalj.

• Prebrojavanjem u 2010. godini zabilježeno je 40 odraslih parova i 76 juvenilnih

jedinki.

• Predviđen je nastavak praćenja stanja populacije, kako zbog mogućeg

djelovanja u slučaju eventualnog pada broja gnjezdećih parova, tako i zbog

činjenice da se bijela roda često koristi kao model za populacijske studije, koje

se bave antropogenim utjecajima na okoliš.

• Za daljnja istraživanja postojećih i lociranja novih gnijezda poželjna je suradnja

nadležnih ustanova s lokalnim stanovništvom te s osnovnim i srednjim

školama.

• Ovim radom utvrđena je točna baza podataka o broju gnijezda i populaciji

rode u Karlovačkoj županiji.

6. LITERATURA

1. ANONYMOUS (1998): Monitoring - White Stork.

http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-news-archives-1998-report-on-

monitoring, 30.04.2011.

2. ALEGRO, A. (2008): Vegetacija Hrvatske – Skripta za ekologiju bilja. PMF,

Zagreb.

3. BERTIĆ, I. (2005): Geografski atlas Hrvatske. Europapress, Zagreb.

4. BLAŽINOVIĆ, Z. (2002): Bijele rode mogu mirno spavati. Vjesnik HEP-a 140,

64-65.

5. DEL HOYO, J., A. ELLIOT, J. SARGATAL, (1992): Handbook of the Birds of

the World. Barcelona, Linx Edicions. p. 460-461.

6. DUMBOVIĆ, V., D. RADOVIĆ, M. GLASNOVIĆ-HORVAT, M. PAVIČIĆ, G.

ANDRIĆ, G. GUGIĆ, M. VIZNER, S. JURIŠIĆ, V. HIMA, (2010): Zaštita i

očuvanje bijele rode –pilot projekt. FZO, Zagreb.

7. FINK, N. (1956): Zologija kralješnjaka. Školska knjiga, Zagreb.

8. GARMS, H., L. BORM, (1981): Fauna Europe. Mladinska knjiga, Ljubljana.

9. GICHUKI, N., W. BUSIENEI, (2003): Izvješće o praćenju i očuvanje bijelih

roda u Keniji, Savezna Vlada Republike Austrije.

http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-news-archives, 20.05.2011.

10.HAGEMEIJER J. M., M.J.BLAIR, (1997): The EBCC Atlas of European

Breeding Birds: their distribution and abundance. Poyser, London.

11. HARRISON, C., A. GREENSMITH, (1993): Birds of the Words. Dorling,

Kinderslay Limited, London.

12.HEINZEL, H., R. FITTER , J. PARSLOW, (1997): Collinsov džepni vodič:

Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb.

13.HRKEC, D. (2006): Rodama očuvati život. Vjesnik HEP-a 183(224), 42-43.

14.MIKULIĆ, Z. (1984): Zaštita močvarnih staništa i ptica močvarica u SR

Hrvatskoj. Rep. zav. zašt. prir., Hrv. ekol. dr., Zagreb, 1-11

15.MUŽINIĆ, J. (1990): Nestajanje bijele rode. Ekološki glasnik 3-4, 64-72.

16.MUŽINIĆ, J. (1996): Oprez s gnijezdima bijele rode. Vjesnik HEP-a 10 (64),

19

17.MUŽINIĆ,J. (2007): Zaštita bijele rode u Varaždinskoj županiji.

http://info.hazu.hr/jasmina_muzinic_projekti_bijela_roda, 25.04.2011.

18.MUŽINIĆ, J., M. MUŽINIĆ, (2000): Obruč za premještanje gnijezda bijelih

roda. Hrvatski glasnik intelektualnog vlasništva 7(3), 677

19.PAVLOVIĆ, Z. (1995): Rode ne donose djecu, nego... Belišće, Belišće,

Belišće, 28, 817: 13

20.PLEŠE, V. (2009): Bijela roda – bogatstvo Pokuplja. Hrvatske šume 148, 25-

28.

21.PODRAVEC, D. (2009): Prebrojavanje bijele rode. http://www.ptice.hr/,

03.03.2010.

22.Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ,(N.N.

99/09)

23.RADOVIĆ, D., J. KRALJ, V. TUTIŠ, D. ĆIKOVIĆ,(2003): Crvena knjiga

ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja,

Zagreb

24.SCHNEIDER-JACOBY, M., H. ERN, (1993): Park prirode Lonjsko polje.

Raznolikost uvjetovana poplavljivanjem. Hrv.ekol.dr., Zagreb: 1-134

25.ŠUTALO, S. (2001): Rode Pokuplja. http://public.carnet.hr/osdubovac/rode,

20.04.2010.

26.VUČIĆ, J. (2009): Odgovornost za život. Vjesnik HEP-a 220(260), 10-11.

27.Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05,NN 139/08)