RR\1110010HR.docx PE582.284v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Plenarna sjednica

A8-0341/2016

17.11.2016

IZVJEŠĆE

o Fondu solidarnosti Europske unije: ocjena

(2016/2045(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestitelj: Salvatore Cicu

PE582.284v02-00 2/18 RR\1110010HR.docx

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

OBRAZLOŽENJE ..................................................................................................................... 9

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE ............................................................................ 11

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR ...................................................... 14

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 18

RR\1110010HR.docx 3/18 PE582.284v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Fondu solidarnosti Europske unije: ocjena

(2016/2045(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 175. i članak 212. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenog 2002. o osnivanju

Fonda solidarnosti Europske unije1,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o Fondu solidarnosti Europske

unije, provedbi i primjeni2,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od

15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda

solidarnosti Europske unije3,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o prijedlogu

uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o

osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (COM(2013)0522)4,

– uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Fond solidarnosti Europske unije –

godišnje izvješće za 2014.” (COM(2015)0502),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. rujna 2002. o poplavama u Europi5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2005. o elementarnim nepogodama

(požarima i poplavama) koje su pogodile Europu u ljeto 2005.6,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom

gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Budućnost Fonda

solidarnosti Europske unije” (COM(2011)0613),

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 28. studenoga 2013. – Fond solidarnosti

Europske unije7,

– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između

Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s

proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju8,

1 SL L 311, 14.11.2002., str. 3. 2 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0003. 3 SL L 189, 27.6.2014., str. 143. 4 SL C 170, 5.6.2014., str. 45. 5 SL C 272E, 13.11.2003., str. 471. 6 SL C 193E, 17.8.2006., str. 322. 7 SL C 114, 15.4.2014., str. 48. 8 SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

PE582.284v02-00 4/18 RR\1110010HR.docx

HR

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za vanjske

poslove i Odbora za proračunski nadzor (A8-0341/2016),

A. budući da je Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan Uredbom br. 2012/2002

kao odgovor na katastrofalne poplave koje su pogodile srednju Europu tijekom ljeta

2012., kao koristan instrument koji EU-u omogućuje da odgovori na velike elementarne

nepogode i izvanredne regionalne nepogode u EU-u i zemljama koje vode pregovore o

pristupanju te da pokaže solidarnost s pogođenim europskim regijama i državama;

budući da je taj fond ograničen na financiranje hitnih operacija i operacija oporavka

koje provode vlade nakon elementarnih nepogoda s izravnim utjecajem na ljudske

živote, prirodni okoliš ili gospodarstvo u određenom pogođenom području (iako valja

napomenuti da je Komisija 2005. podnijela prijedlog da se dodatno proširi prvotno

područje primjene);

B. budući da se od svojeg osnivanja Fond solidarnosti Europske unije pokazao vrlo

korisnim i da je u okviru tog fonda mobilizirano ukupno 3,8 milijardi EUR za više od

70 nepogoda u 24 države članice i države pristupnice te se upotrebljava za širok spektar

prirodnih katastrofa, uključujući potrese, poplave, šumske požare, oluje, a nedavno i

sušu; budući da je Fond solidarnosti EU-a i dalje jedan od najvećih simbola solidarnosti

EU-a u kriznim situacijama;

C. budući da je taj instrument 2014. bio predmet velike reforme s ciljem da se: poboljšaju i

pojednostave postupci te zajamči brža reakcija u roku od šest tjedana od podnošenja

zahtjeva; ponovno utvrdi njegovo područje primjene; ustanove jasni kriteriji za

regionalne nepogode; ojačaju strategije za prevenciju katastrofa i upravljanje rizicima,

čime bi se povećala učinkovitost financiranja pomoći, u skladu s brojnim zahtjevima

koje su godinama iznosili Europski parlament te lokalne i regionalne vlasti; budući da je

nova revizija Fonda predviđena u tzv. skupnoj uredbi1 koju je 14. rujna 2016. predložila

Komisija u cilju poboljšanja spremnosti i učinkovitosti sustava financiranja hitnih

operacija;

D. budući da Parlament čvrsto podržava predložene izmjene od kojih je većina već

zatražena ranijim rezolucijama;

E. budući su zahtjevi zaprimljeni do lipnja 2014. (kad je reforma stupila na snagu)

procjenjivani prema prvotnoj uredbi, dok se kasnije zaprimljeni zahtjevi procjenjuju u

skladu s revidiranom uredbom;

F. budući da su ulaganja u prevenciju prirodnih nepogoda izuzetno važna u odgovoru na

klimatske promjene; budući da su znatni iznosi financijskih sredstava EU-a dodijeljeni

ulaganjima u prevenciju prirodnih nepogoda i strategijama upravljanja rizicima, prije

svega u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

G. budući da se sredstva namijenjena za sljedeću godinu mogu iznimno iskoristiti samo u

slučaju da sredstva za tu godinu nisu dostatna, uzimajući u obzir godišnju proračunsku

1 COM(2016)0605, 2016/0282(COD), Bruxelles, 14.9.2016.

RR\1110010HR.docx 5/18 PE582.284v02-00

HR

granicu Fonda za godinu u kojoj se nesreća dogodila i za iduću godinu;

1. podsjeća na to da je od samog osnivanja 2002. Fond solidarnosti Europske unije važan

izvor financiranja za lokalne i regionalne vlade, kojim se ublažavaju posljedice

elementarnih nepogoda širom europskog kontinenta, od poplava i potresa do šumskih

požara, te se njime pokazuje europska solidarnost prema pogođenim regijama;

naglašava da je Fond solidarnosti, kad je riječ o javnosti, jedna od najkonkretnijih i

najopipljivijih manifestacija potpore koju Europska unija može dati lokalnim

zajednicama;

2. ističe da je zbog klimatskih promjena od osnivanja Fonda solidarnosti Europske unije

broj elementarnih nepogoda u Europskoj uniji znatno porastao te da su one postale

ozbiljnije i intenzivnije; stoga inzistira na dodanoj vrijednosti čvrstog i fleksibilnog

instrumenta kojim će se pokazivati solidarnost i zajamčiti odgovarajuća i brza pomoć

građanima pogođenima velikim elementarnim nepogodama;

3. podsjeća da se Fond solidarnosti Europske unije financira izvan proračuna Europske

unije u maksimalnom iznosu od 500 milijuna EUR (prema cijenama iz 2011.) i da,

unatoč ugrađenoj fleksibilnosti (prijenos N+1), za znatan dio sredstava postoji rizik da

se neće iskoristiti svake godine; u tom kontekstu prima na znanje djelomično

„uvrštavanje u proračun” godišnje dodjele financijskih sredstava predviđene u

predloženoj skupnoj uredbi s ciljem ubrzanja postupka mobilizacije sredstava i pružanja

ranijeg i učinkovitijeg odgovora na probleme građana pogođenih katastrofom;

4. ističe da korištenje godišnjih pragova potvrđuje odgovarajuću godišnju razinu sredstava

nakon početka novog programskog razdoblja VFO-a;

5. naglašava važnost reforme iz 2014. kojom se uspjelo premostiti prepreke u Vijeću i

kojom je napokon odgovoreno na opetovane zahtjeve Parlamenta za poboljšanjem

reakcije i učinkovitosti pomoći kako bi se zajamčila brza i transparentna pomoć

građanima pogođenima elementarnim nepogodama; nadalje, pozdravlja nedavni skupni

prijedlog u kojem su predstavljene nove odredbe u pogledu pojednostavljivanja i lakše

mobilizacije financijskih sredstava;

6. ističe glavne elemente reforme kao što su: plaćanje predujma do 10 % iznosa

predviđenog financijskog doprinosa koji na zahtjev može biti dostupan ubrzo nakon što

se zahtjev za financijski doprinos iz Fonda podnese Komisiji (gornja granica od

30 milijuna EUR); prihvatljivost troškova povezanih s pripremom i provedbom hitnih

operacija i operacija oporavka (jedan od glavnih zahtjeva Europskog parlamenta);

produženje rokova za podnošenje zahtjeva država koje ispunjavaju propisane uvjete

(12 tjedana nakon što se zabilježi prva šteta) i za uspostavljanje projekta (18 mjeseci);

uvođenje roka od šest tjedana za odgovor Komisije na zahtjeve; nove odredbe o

prevenciji prirodnih nepogoda; te poboljšanja u postupcima u pogledu dobrog

financijskog upravljanja;

7. ipak ističe da su unatoč mogućnosti plaćanja predujma brže nego u okviru normalne

procedure, korisnici i dalje oštećeni zbog dugotrajnosti cjelokupnog postupka od

podnošenja zahtjeva do plaćanja ukupne svote doprinosa; u tom kontekstu naglašava da

zahtjev treba podnijeti u najkraćem mogućem roku nakon katastrofe, kao i potrebu za

daljnjim poboljšanjima u fazi ocjenjivanja i kasnijim fazama kako bi se olakšalo

PE582.284v02-00 6/18 RR\1110010HR.docx

HR

izvršenje plaćanja; smatra da nedavno predložene skupne odredbe u pogledu Fonda

solidarnosti Europske unije mogu pridonijeti bržoj mobilizaciji kako bi se mogle

ispuniti stvarne potrebe u praksi; također ističe da države članice moraju preispitati

svoje administrativne procedure u cilju brže mobilizacije pomoći za pogođene regije i

države; nadalje, u svrhu mogućih poboljšanja u budućoj reformi predlaže uvođenje

zahtjeva za obvezne ažurirane nacionalne programe za upravljanje katastrofama, kao i

zahtjeva za dostavljanje informacija o pripremi sporazuma o ugovorima u hitnim

situacijama;

8. poziva same države članice da poboljšaju svoja sredstva komunikacije i suradnje s

lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima pri procjeni šteta prihvatljivih za financijsku

potporu Fonda solidarnosti Europske unije i na razini pripreme zahtjeva, kao i pri

provedbi projekata čija je svrha uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, jamčeći

pritom učinkovitost pomoći Unije na terenu i promicanje održivih rješenja; nadalje,

smatra da bi potpora Fonda solidarnosti Europske unije trebala biti priopćena široj

javnosti; poziva predmetna nadležna tijela da poboljšaju komunikaciju i dostave

informacije o potpori Fonda solidarnosti Europske unije ne uzrokujući dodatno

administrativno opterećenje;

9. naglašava da je važno osigurati da se države članice pridržavaju postupaka javne nabave

pri pružanju odgovora na prirodne katastrofe u cilju utvrđivanja i širenja najboljih

praksi i pouka u pogledu sklapanja ugovora u hitnim situacijama;

10. pozdravlja jasnija pravila Komisije o prihvatljivosti za regionalne elementarne

nepogode, no podsjeća da je konačnim sporazumom između Parlamenta i Komisije

zadržan prag prihvatljivosti od 1,5 % regionalnog BDP-a kao što je predviđeno

prijedlogom Komisije, unatoč nastojanjima Parlamenta da se taj prag smanji na 1 %;

napominje da je osjetljivost najudaljenijih regija uzeta u obzir jer je u njihovom slučaju

prag spušten na 1 %;

11. priznaje da Fond pruža pomoć za štete koje se ne mogu osigurati i da se iz njega ne

nadoknađuju privatni gubici; ističe da se za dugoročna djelovanja, kao što su održiva

obnova ili djelatnosti ekonomskog razvoja i prevencije, mogu koristiti sredstva iz

drugih instrumenata Unije, prije svega u okviru europskih strukturnih i investicijskih

fondova;

12. poziva države članice da optimiziraju uporabu postojećih financijskih sredstava EU-a,

prije svega europskih strukturnih i investicijskih fondova, za ulaganja u svrhu

prevencije nastanka prirodnih nepogoda te podsjeća na važnost razvijanja sinergija

između različitih fondova i politika Unije kako bi se spriječili učinci elementarnih

nepogoda te kako bi se, u slučajevima kad se aktivira Fond solidarnosti Europske unije,

zajamčila konsolidacija i dugoročni razvoj projekata obnove; drži da bi se, u trenutku

korištenja Fonda solidarnosti Europske unije, predmetna država članica trebala službeno

obvezati da će primijeniti sve mjere namijenjene prevenciji katastrofa i održivoj obnovi

pogođenih područja; u slučaju aktiviranja sinergija, poziva na maksimalno birokratsko

pojednostavljenje postupka za pristup navedenim kombiniranim fondovima;

13. stoga naglašava da treba pojačati napore za ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena

i prilagodbu na njih, uzevši u obzir mjere prevencije prilikom potpore za obnovu i

pošumljavanje u okviru Fonda solidarnosti Europske unije; smatra da bi prevencija

RR\1110010HR.docx 7/18 PE582.284v02-00

HR

trebala postati horizontalna zadaća te predlaže da se pri ublažavanju posljedica

katastrofe u okviru Fonda solidarnosti Europske unije poduzmu mjere u skladu s

pristupom utemeljenim na ekosustavima; nadalje, poziva države članice da uspostave

strategije za prevenciju rizika i upravljanje rizicima, uzimajući u obzir da su mnoge

današnje prirodne katastrofe izravne posljedice ljudske aktivnosti;

14. naglašava važnost jamčenja maksimalne transparentnosti u dodjeljivanju sredstava iz

Fonda solidarnosti Europske unije, upravljanju njime i njegovoj provedbi; smatra da je

važno utvrditi jesu li subvencije EUSF-a korištene u skladu s načelima dobrog

financijskog upravljanja kako bi se odredile, osmislile i razmijenile najbolje prakse i

pouke; stoga poziva Komisiju i države članice da povećaju transparentnost i zajamče

dostupnost informacija javnosti tijekom cijelog postupka mobilizacije pomoći, od

predavanja zahtjeva do zatvaranja projekta; poziva na izradu tematskog izvješća

Europskog revizorskog suda o funkcioniranju EUSF-a, posebice uzimajući u obzir

činjenicu da je posljednje dostupno izvješće nastalo prije revizije Uredbe o EUSF-u iz

2014.;

15. primjećuje da je 2014. zaprimljeno 13 novih zahtjeva i skreće pozornost na posebnu

situaciju iz te godine u kojoj je šest zahtjeva procijenjeno na temelju stare uredbe, dok

je preostalih sedam zahtjeva procijenjeno u skladu s revidiranom uredbom;

16. podsjeća na dva slučaja odbijanja zahtjeva iz 2014. u skladu sa starom Uredbom o

Fondu solidarnosti Europske unije jer predmetne nepogode nisu procijenjene kao

„izvanredne” u smislu stare uredbe iako su prouzrokovale ozbiljne štete s izravnim

posljedicama na gospodarski i društveni razvoj regija pogođenih nepogodama te stoga

pozdravlja pojašnjenja koja su u tom pogledu navedena u revidiranoj Uredbi o Fondu

solidarnosti Europske unije; međutim, s obzirom na buduće reforme i uzimajući u obzir

mogućnost redefiniranja regionalnih prirodnih katastrofa, predlaže da se omogući

skupno podnošenje pojedinačnih zahtjeva nekoliko država pogođenih prirodnim

katastrofama na prekograničnoj razini, pri čemu uzrok katastrofa treba biti isti, a

posljedice se trebaju dogoditi u isto vrijeme, te da se pri ocjeni zahtjeva u obzir uzme

neizravna šteta;

17. u svjetlu budućih reformi poziva Komisiju da u obzir uzme mogućnost povećanja praga

predujma s 10 % na 15 %, kao i skraćivanja rokova za obradu zahtjeva sa šest na četiri

tjedna; također poziva Komisiju da razmotri mogućnost određivanja praga

prihvatljivosti za regionalne prirodne katastrofe od 1 % regionalnog BDP-a, i uzimanja

u obzir, pri ocjeni zahtjeva, razine društveno-gospodarskog razvoja pogođenih regija;

18. ponavlja potrebu da se razmotri upotreba novih pokazatelja kojima se osim BDP-a

razmatra, među ostalim, ljudski razvojni indeks i regionalni indeks društvenog napretka;

19. pozdravlja činjenicu da je Komisija prihvatila sedam zahtjeva za pomoć zaprimljenih u

skladu s novom uredbom, uključujući četiri zahtjeva koja su odobrena krajem 2014., ali

su sredstva odobrena za njih morala biti prebačena u 2015., kako je navedeno u

godišnjem izvješću EUSF-a za 2015.; u tom kontekstu podsjeća da je 2015. bila prva

puna godina provedbe u skladu s revidiranim pravilima te da analiza pokazuje da su

pravna pojašnjenja uvedena s reformom osigurala uspješne zahtjeve, što nije bio slučaj

sa starim odredbama u okviru kojih je za otprilike dvije trećine zahtjeva za pomoć u

slučaju regionalnih katastrofa utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete;

PE582.284v02-00 8/18 RR\1110010HR.docx

HR

20. žali zbog dugotrajnosti postupaka ocjenjivanja izvješća o uspostavi i zatvaranju s

kojima se prema staroj uredbi u velikoj mjeri kasnilo te predviđa da će prema

revidiranoj uredbi zatvaranja biti učinkovitija i transparentnija, uz istovremenu

zaštićenost financijskih interesa Unije;

21. nadalje, naglašava da se člankom 11. izmijenjene Uredbe Komisiji i Revizorskom sudu

daje ovlast za reviziju, a Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF)

omogućuje da provodi istrage kad god je to potrebno;

22. poziva Komisiju i Revizorski sud da ocijene funkcioniranje Fonda solidarnosti

Europske unije prije isteka trenutačnog višegodišnjeg financijskog razdoblja;

23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama

članicama i regionalnim vlastima.

RR\1110010HR.docx 9/18 PE582.284v02-00

HR

OBRAZLOŽENJE

Nakon tragičnih poplava iz 2002., Europska unija uspostavila je Fond solidarnosti Europske

unije (Uredba (EZ) br. 2012/2002). Taj fond služi za direktno iskazivanje solidarnosti Unije

sa zemljama pogođenim velikim elementarnim nepogodama. Odnosi se ne samo na države

članice, već i na države pristupnice. Prvotna uredba je izmijenjena 2014. kako bi se bolje

prilagodila problemima korisnika. Na temelju izmijenjene uredbe brže se reagira na zahtjeve

pogođenih zemalja, a suša je uvrštena u popis nepogoda koje se pokrivaju iz Fonda (Uredba

(EU) br. 661/2014).

Fond solidarnosti Europske unije može pomoći državama članicama ako sveukupna šteta

izravno uzrokovana elementarnim nepogodama premašuje 3 milijarde EUR (prema cijenama

iz 2011.) ili 0,6 % bruto nacionalnog dohotka (BND-a) države. Postoje i odredbe za pomoć u

slučaju manjih regionalnih nepogoda (1,5 % BDP-a regije odnosno 1 % za najudaljenije

regije).

U listopadu 2015. Europska komisija predstavila je izvješće o korištenju Fonda solidarnosti

Europske unije za 2014. U tom je izvješću iznesena posebna situacija Fonda iz 2014. Ono je

također predstavljalo priliku da se bolje promotri način funkcioniranja tog instrumenta

solidarnosti. Zato je Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta odlučio sastaviti

izvješće o vlastitoj inicijativi.

Naravno, nemoguće je poduzeti mjere za sve izvanredne situacije i katastrofe. Međutim,

uvijek je moguće poboljšati upravljanje njihovim utjecajem. Katastrofama se uvijek upravlja

u nekoliko koraka. Prvi korak čini žaljenje i uviđanje snage prirode popraćeno osjećajem

nemoći pred prirodnim elementima. Zatim slijedi međusobna pomoć susjeda, ali i pomoć

nacionalnih i međunarodnih službi za spašavanje. Izvjestitelj se pak želi podrobnije pozabaviti

trećim i četvrtim korakom, jer se nakon upravljanja neposrednim posljedicama žrtve moraju

suočiti s popravljanjem nastale šteta i ponovnom održivom izgradnjom.

Izvjestitelj će se dotaknuti nekoliko aspekata upravljanja Fondom solidarnosti Europske

Unije. Cilj mu je naglasiti brzinu interveniranja Fonda i potrebu za politikom prevencije koja

je neodvojiva od nužne komplementarnosti Fonda i drugih europskih instrumenata, prije

svega kohezijske politike. Izvjestitelj također želi istaknuti učinkovitu suradnju nadležnih

tijela na nacionalnoj razini i regionalnoj te lokalnoj razini.

Brzina reakcije

Zbog nepredvidljivog karaktera, elementarne nepogode ne donose samo tegobe za pogođeno

stanovništvo već se postavlja i pitanje brzine djelovanja javnih tijela koja se moraju suočiti s

nepredviđenim troškovima.

Kad je Fond solidarnosti Europske unije uspostavljen, zakonodavac je predvidio rok od 10

tjedana za podnošenje zahtjeva. Tim se rokom lokalnim vlastima htjelo omogućiti pokretanje

postupka. No prve su godine postojanja Fonda solidarnosti Europske unije pokazale da je to

razdoblje prekratko. Revidiranom uredbom iz 2014. rok za podnošenje zahtjeva produžen je

na 12 tjedana. Na prvi pogled to nije u skladu sa zahtjevom izvjestitelja. Sukladno tomu, u

mnogim slučajevima lokalne vlasti nisu imale dovoljno vremena da pripreme svoje zahtjeve

na odgovarajući način. Stoga ovo produženje nije kontradiktorno jer daje lokalnim

službenicima više prostora za pripremu zahtjeva.

Izvjestitelj želi naglasiti da je brzina obrade zahtjeva važna prije svega od trenutka kada je

predan potpuni zahtjev (u roku od najviše 12 tjedana). Nakon toga na svim razinama

odlučivanja, od razine država članica do službi Komisije, treba djelovati učinkovito, kako bi

PE582.284v02-00 10/18 RR\1110010HR.docx

HR

se što brže mobilizirala financijska pomoć.

Moramo izbjeći situacije u kojima se između hitne intervencije i pristizanja sredstava iz

Fonda za solidarnost Europske unije žrtve osjećaju napušteno.

Ovaj je poziv tim hitniji što su posljednjih godina najveće elementarne nepogode često

pogađale zemlje juga i jugoistoka Europe koje su već opterećene gospodarskom krizom.

Primjerice, na Sardiniji je nakon poplava u studenom 2013. umrlo 16 osoba, a 1 700 osoba

oštećeno je na različite načine. Službe za spašavanje koje odmah interveniraju omogućavaju

da se smanje štetni utjecaji nepogoda koliko god je to moguće. Nakon toga red je na

zakonodavcu da pruži svoju potporu kako bi se postupci prilagodili na razini zakonodavstva.

Europski parlament ima važnu ulogu u sprečavanju situacija poput one u Hrvatskoj 2013.,

gdje je odobrenje dobiveno tek 7 mjeseci nakon predaje zahtjeva. U hitnim situacijama

potrebni su hitni postupci. U ovom konkretnom slučaju, prošlo je 18 mjeseci prije no što su

sredstva došla u ruke korisnika.

Za cijeli taj postupak potrebna je dobra koordinacija, ali i pripremni rad te rad nakon

katastrofa.

Prevencija i komplementarnost

Kad dođe do katastrofe, često je prekasno za prevenciju. No ona mora činiti dio sljedeće faze.

Odista je važno da se iskoristi prilika da se tijekom obnove uništenih građevina i izvršenja

popravaka na infrastrukturnim objektima te građevine i objekte uskladi sa standardima.

Tekstovima na snazi već se zahtijevaju izvješća o načinima na koje države članice planiraju

uspostaviti strategiju prevencije i upravljanja rizicima.

I u tom se pogledu može težiti komplementarnosti između Fonda solidarnosti Europske unije i

kohezijskih fondova. Potonji bi morali, pogotovo kad je riječ o infrastrukturnim projektima,

uzimati u obzir aspekte povezane sa sprečavanjem rizika. Na taj bi se način mogli smanjiti

troškovi popravaka nakon katastrofa.

Transparentnost i suradnja među različitim razinama odlučivanja

Korištenje Fonda solidarnosti Europske unije od same je njegove uspostave bilo predmet

izvješća Europskog revizorskog suda. U tom je izvješću istaknuto nekoliko mogućnosti za

poboljšanje upravljanja Fondom. Te su preporuke uzete u obzir prilikom revizije Fonda

solidarnosti Europske unije 2014. Ipak, i dalje ima mjesta za veću transparentnost, posebno

kada je riječ o različitim sredstvima koja se dodjeljuju za popravak šteta prouzrokovanih

katastrofama. Kako bi se ostvario taj cilj, izvjestitelj predlaže bolju suradnju među različitim

razinama odlučivanja. Čini se da odnosi korisnika i Europske komisije, koja zaprima zahtjeve

za financiranje u okviru Fonda solidarnosti Europske unije, nisu upitni. No trebalo bi

usmjeriti pažnju na mehanizme suradnje među različitim lokalnim i regionalnim vlastima i

centralnim službama na razini svake pojedine države članice.

Izvjestitelj predlaže i bolju komunikaciju s javnošću tijekom trajanja čitavog postupka kojom

bi se korisnicima i zainteresiranim osobama omogućilo praćenje postupka za svaki pojedini

zahtjev. To bi se moglo organizirati na razini Europske komisije, pod uvjetom da postoji

dobar protok informacija među različitim operativnim razinama.

RR\1110010HR.docx 11/18 PE582.284v02-00

HR

1.9.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o Fondu solidarnosti Europske unije: ocjena

(2016/2045(INI))

Izvjestitelj: Lefteris Christoforou

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog

rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da se od svojeg osnivanja 2002. godine Fond solidarnosti Europske unije pokazao

vrlo korisnim i da je njime pružen odgovor na 69 katastrofa diljem Europe; budući da su

pomoć u slučaju katastrofe primile 24 zemlje te da je ona ukupno iznosila

3,7 milijardi EUR;

B. budući da su izmjenom Uredbe (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti EU-a

procedure poboljšane i pojednostavljene; budući da je rok za podnošenje zahtjeva za

pomoć produžen tako da države članice imaju 18 mjeseci za upotrebu bespovratnih

sredstava od dana njihove isplate, da su uvedeni predujmovi i da su neke odredbe dodatno

pojašnjene, u skladu s brojnim zahtjevima koje su godinama iznosili Europski parlament i

lokalna tijela;

C. budući da su se do izmjene skoro svi odbijeni zahtjevi odnosili na regionalne katastrofe, a

novom se uredbom pojašnjavaju pravila o prihvatljivosti i daje jedinstveni kriterij za

regionalne katastrofe koji se temelji na pragu od 1,5 % regionalnog bruto domaćeg

proizvoda odnosno 1 % za najudaljenije regije na razini NUTS 2;

D. budući da je u skladu s odredbama revidirane Uredbe o Fondu solidarnosti Europske unije

Komisija 2014. godine zaprimila sedam novih zahtjeva, a 2015. tri nova zahtjeva;

E. budući da je Fond postojao i u prethodnom programskom razdoblju Uredbe o VFO-u, no

da su njegova godišnja odobrena sredstva smanjena; budući da je, kako bi se nadoknadilo

to smanjenje (opravdano ukupnom razinom izvršenja sredstava), u novu Uredbu uvršten

prijenos sredstava u godinu N+1;

F. budući da se sredstva namijenjena za sljedeću godinu mogu iznimno iskoristiti samo u

slučaju nedovoljnih sredstava za tu godinu, uzimajući u obzir godišnju proračunsku

PE582.284v02-00 12/18 RR\1110010HR.docx

HR

granicu Fonda za godinu u kojoj se nesreća dogodila i za iduću godinu;

1. ističe da korištenje godišnjih pragova potvrđuje odgovarajuću godišnju razinu sredstava

nakon početka novog programskog razdoblja VFO-a;

2. ističe da je Fond solidarnosti, kada je riječ o javnosti, jedna od najkonkretnijih i

najopipljivijih manifestacija potpore koju Europska unija može dati lokalnim

zajednicama;

3. pozdravlja to što je u novu uredbu uvrštena mogućnost isplate predujma u visini do 10 %

vjerojatnog iznosa pomoći, uz gornju granicu od 30 milijuna EUR; međutim, izražava

žaljenje zbog toga što prolazi dosta vremena između podnošenja zahtjeva i plaćanja;

preporučuje dodatna poboljšanja u fazi ocjene i daljnjim fazama kojima će se olakšati

izvršenje plaćanja; preporučuje određivanje pravnog okvira kojim se će definirati trajanje

razdoblja ocjene;

4. žali zbog toga što završna procedura za dobivanje pomoći iz Fonda u nekim slučajevima

predugo traje, što je u suprotnosti s člankom 8. stavcima 1. i 3. Fonda solidarnosti

Europske unije: Komisija je 2014. još uvijek radila na zaključenju predmeta iz 2005.,

2007. i 2010. godine; stoga naglašava potrebu da se ubrza procedura jer je pravodobno

dobivanje svih zatraženih i odobrenih pomoći od strahovite važnosti;

5. poziva na donošenje jasnih kriterija u vezi s nadzornim posjetom državama koje su

primile pomoć radi ocjene sustava izvršenja sredstava te na nadzor odgovarajuće upotrebe

sredstava;

6. radi olakšavanja transparentne upotrebe sredstava poziva na sastavljanje posebnog

izvješća Revizorskog suda Europske unije o funkcioniranju Fonda solidarnosti Europske

unije, posebno s obzirom na to da je posljednje dostupno izvješće iz razdoblja koje

prethodi izmijenjenoj Uredbi o Fondu solidarnosti; posebno poziva na studiju mogućih

preklapanja upotrebe sredstava Fonda solidarnosti sa strukturnim fondovima i

nacionalnim programima;

7. ističe da unatoč ugrađenoj fleksibilnosti (prijenos N+1) za znatan dio sredstava postoji

rizik da se neće iskoristiti sljedeće godine; nadalje predlaže da se razmotri na koji bi se

način u budućnosti mogla ograničiti neiskorištenost tih sredstava vodeći pritom računa o

neizbježno promjenjivoj naravi predmeta (koja ovisi o varijabilnom broju zaprimljenih

zahtjeva i/ili financijskih potreba u danoj godini);

8. pozdravlja činjenicu da su 2014. uvedene odredbe s ciljem jačanja prevencije rizika od

prirodnih katastrofa; podsjeća da je broj ekstremnih vremenskih nepogoda koje dovode do

prirodnih katastrofa povećan zbog klimatskih promjena; stoga naglašava da treba pojačati

napore za ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih, ali da pritom

pri potpori za obnovu i pošumljavanje u okviru Fonda solidarnosti Europske unije prioritet

treba dati mjerama prevencije.

RR\1110010HR.docx 13/18 PE582.284v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 31.8.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

37

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot,

Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens

Geier, Esteban González Pons, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier,

Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall,

Clare Moody, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Jan Olbrycht,

Urmas Paet, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios

Synadinos, Paul Tang, Isabelle Thomas, Monika Vana, Daniele Viotti,

Marco Zanni, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Giovanni La Via, Stanisław Ożóg, Pavel Poc, Ivan Štefanec, Tomáš

Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

David Coburn, Estefanía Torres Martínez

PE582.284v02-00 14/18 RR\1110010HR.docx

HR

13.7.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o Fondu solidarnosti Europske unije: ocjena

(2016/2045(INI))

Izvjestitelj: Marco Valli

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u

prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir članak 175. stavak 3. i članak 212. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju

Fonda solidarnosti Europske unije1 i Uredbu (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i

Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju

Fonda solidarnosti Europske unije2,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o Fondu solidarnosti Europske

unije, provedbi i primjeni3,

A. budući da je Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan Uredbom br. 2012/2002

kao odgovor na katastrofalne poplave koje su pogodile srednju Europu tijekom ljeta

2002.;

B. budući da EUSF prije svega služi za pružanje pomoći u slučaju prirodnih katastrofa

velikih razmjera s ozbiljnim posljedicama za životne uvjete, prirodni okoliš ili

gospodarstvo jedne ili više regija u određenoj državi članici ili zemlji koja je podnijela

zahtjev za pristupanje;

C. budući da su od 2002. sredstva EUSF-a iskorištena u slučaju 63 katastrofe – uključujući

poplave, šumske požare, potrese, oluje i sušu – u 24 različite europske države, u ukupnom

iznosu od više od 3,7 milijardi EUR;

1 SL L 311, 14.11.2002., str. 3. 2 SL L 189, 27.6.2014., str. 143. 3 SL C 440, 30.12.2015., str. 13.

RR\1110010HR.docx 15/18 PE582.284v02-00

HR

D. budući da je u lipnju 2008. Europski revizorski sud (dalje u tekstu: Revizorski sud)

predstavio rezultate revizije uspješnosti te zaključio da su, unatoč tome što je EUSF

ostvario cilj iskazivanja solidarnosti s državama članicama u vrijeme katastrofe, uvjeti za

odobrenje zahtjeva bili prilično nejasni, posebno u slučaju regionalnih katastrofa; budući

da je Revizorski sud također kritizirao sporost postupka dodjele sredstava;

E. budući da je Revizorski sud u prosincu 2012. donio sljedeću reviziju uspješnosti:

„Reakcija Fonda solidarnosti Europske unije na potres u regiji Abruzzo 2009. godine:

važnost i troškovi operacija”;

1. skreće pozornost na svoju Rezoluciju od 3. travnja 2014. o tematskim izvješćima

Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za 2012., u kojem je izraženo slaganje

sa zaključkom Revizorskog suda da je oko 30 % (144 milijuna EUR) doprinosa EUSF-a

bilo namijenjeno za operacije koje su bile u potpunosti prihvatljive prema Uredbi o EUSF-

u; međutim, neki projekti, iako su relevantni za stvarne potrebe, nisu poštovali posebne

odredbe Uredbe o EUSF-u, primjerice, jedan projekt nije na vrijeme i s dostatnim

kapacitetima odgovorio na stvarne potrebe stanovništva; traži od Komisije da objasni kako

su u revidiranoj Uredbi o Fondu solidarnosti Europske unije, koja je stupila na snagu

28. lipnja 2014., riješeni propusti koje je utvrdio Revizorski sud;

2. ponovno naglašava da je u to vrijeme izvješće Komisije o reviziji za 2012. otkrilo

nepravilnosti za koje nisu snošene financijske posljedice jer su zahtjevi za plaćanje

prekoračili dopuštene iznose, a nepravilni zahtjevi za plaćanje nisu ispoštovani;

3. razumije da katastrofe i želja da se što brže pomogne ljudima u nevolji mogu opteretiti

nacionalne uprave; međutim, smatra da bi države članice trebale provesti zakonodavstvo

EU-a o sprečavanju rizika od katastrofe i upravljanju njime te uvesti programe za

postupanje u hitnim situacijama i prirodnim katastrofama kojima bi se relevantnim

nadležnim tijelima omogućilo da primaju brzu pomoć EU-a, pritom poštujući načelo

dobrog financijskog upravljanja; podsjeća na potrebu da se utvrdi jesu li subvencije

EUSF-a korištene u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja kako bi se

identificirale, osmislile i razmijenile najbolje prakse i pouke u pogledu ekonomske

prihvatljivosti;

4. mišljenja je da EUSF zahtijeva određenu fleksibilnost da bi mogao brže i djelotvornije

pružati odgovor na katastrofe; stoga pozdravlja činjenicu da se zemlje mogu prijaviti za

predujam;

5. priznaje da su revizijom Uredbe o EUSF-u uvedena važna poboljšanja u skladu sa

zahtjevima Parlamenta1;

6. ističe i pozdravlja uvedena poboljšanja u pogledu dobrog financijskog upravljanja2,

osobito u pogledu obveza država korisnica da:

– provjeravaju jesu li postavljeni aranžmani upravljanja i kontrole te provode li se na

način koji osigurava da se sredstva Unije koriste na učinkovit i pravilan način, u

1 Vidi Rezoluciju Parlamenta od 15. siječnja 2013. o Fondu solidarnosti Europske unije, provedbi i primjeni, SL

C 440, 30.12.2015., str. 13. 2 Uredba (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ)

br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije, SL L 189, 27.6.2014., str. 143., članci 5. i 11.

PE582.284v02-00 16/18 RR\1110010HR.docx

HR

skladu s načelom dobroga financijskog upravljanja;

– provjeravaju izvršavaju li se financirana djelovanja pravilno;

– osiguravaju da se financirani rashodi temelje na provjerljivoj popratnoj dokumentaciji,

te da su pravilni i uredni;

– sprečavaju, prepoznaju i ispravljaju nepravilnosti i osiguravaju povrat nepropisno

isplaćenih iznosa zajedno s kamatama na zakašnjele isplate kada je to prikladno,

obavještavaju Komisiju o tim nepravilnostima te je informiraju o napretku upravnih i

sudskih postupaka;

7. žali zbog stalnih teškoća pri ocjenjivanju zadovoljavaju li zahtjevi povezani s regionalnim

katastrofama iznimne kriterije utvrđene Uredbom; poziva Komisiju da prilikom sljedeće

revizije EUSF-a pojednostavni i poboljša administrativne procedure;

8. žali zbog činjenice da je u nekim slučajevima zabilježen ozbiljan nedostatak

transparentnosti u pogledu uporabe i krajnje namjene EUSF-a; traži poboljšanje ex post

sustava za praćenje potrošnje te precizno i koherentno opravdanje te potrošnje, te snažno

vjeruje da bi završna izvješća država članica trebala biti javno dostupna;

9. naglašava važnost postupaka javne nabave kojih se države članice pridržavaju pri

pružanju odgovora na prirodne katastrofe u cilju utvrđivanja i širenja najboljih praksi i

pouka u vezi sa sklapanjem ugovora u hitnim situacijama;

10. smatra da bi nužna poboljšanja Uredbe mogla podrazumijevati uvrštenje zahtjeva za

obvezne ažurirane nacionalne planove za upravljanje katastrofama, uvođenje konkretnog

akcijskog plana i pripremu sporazuma o ugovorima u hitnim situacijama;

11. ističe da i države članice moraju preispitati svoje administrativne procedure u cilju brže

mobilizacije pomoći za pogođene regije;

12. nadalje, naglašava da se člankom 11. izmijenjene Uredbe Komisiji i Revizorskom sudu

daje ovlast za reviziju, a Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) omogućuje

da provodi istrage kad je god to potrebno;

13. smatra da bi EUSF trebao, kad god je to moguće, stvoriti sinergije s drugim izvorima

financijske potpore, osobito s europskim strukturnim i investicijskim fondovima; stoga

poziva države članice da, kako bi se zajamčila pravilna provedba EUSF-a, jasno odrede

koju štetu EUSF treba pokriti i koje će se mjere poduzeti uz potporu drugih fondova;

14. smatra da bi trebali postojati dodatni uvjeti za veću prepoznatljivost pomoći EUSF-a u

područjima koje ju primaju kako bi se demonstrirala njegova europska dodana vrijednost;

15. poziva Komisiju i Revizorski sud da ocijene funkcioniranje Fonda solidarnosti Europske

unije prije isteka trenutačnog višegodišnjeg financijskog razdoblja.

RR\1110010HR.docx 17/18 PE582.284v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 13.7.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

22

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Nedzhmi Ali, Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis,

Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Jens Geier,

Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Georgi Pirinski, Petri

Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Michael Theurer, Marco Valli,

Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Benedek Jávor, Marian-Jean Marinescu, Julia Pitera, Miroslav Poche

PE582.284v02-00 18/18 RR\1110010HR.docx

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 9.11.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

31

4

1

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Rosa

D’Amato, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman,

Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski,

Andrew Lewer, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov,

Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Liliana Rodrigues,

Fernando Ruas, Monika Smolková, Olaf Stuger, Ruža Tomašić, Ramón

Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert

van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Daniel Buda, James Carver, Miroslav Mikolášik, Bronis Ropė,

Damiano Zoffoli