PPROMINAROMINA · 2020. 4. 19. · i sve mu bolje ide za rukom. Či-neći dobro, stječe i mjesto u...

PROMINAPROMINALIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMIN AGODINA XIII. BOŽIĆ 2018. BR. 13.

PRVOPRIČESNICI 2018.: IVAN BAKMAZ, otac Dražen, majka Mandolina; LOVRE DŽAPO, otac Šime, majka Danijela; LARA-KATA BILANDŽIJA, otac Josip, majka Slavica;

IVA BUDANKO, otac Tihomir, majka Tanja; STIPE JURIC, otac Mario, majka Monika; JANA POKROVAC, otac Jurica, majka Jelena; MATEO VALIDŽIĆ, otac Josip, majka Ana Marija;

MARIJA ZELIĆ, otac Ante, majka Blaženka

PROMINA 1

Božić je dan radosti

UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA

PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRROOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIINNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA 1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

Dragi Prominci u župi, do-movini i po svijetu!

Iskreno vas sve pozdrav-ljam pozdravom koji je u srcu i na jeziku svakog kršćanina: Hvaljen Isus i Marija! Ovim svetim pozdravom pozdravljalo se pri izlasku, pri povratku kući i pri susretu na putu. Odgovor je bio: Navijeke! ili Vazda budi! Dok je bilo takva pozdrava, bilo je više i blagoslova Božjeg. Tko ima blagoslov Božji, taj ima sve i sve mu bolje ide za rukom. Či-neći dobro, stječe i mjesto u kra-ljevstvu nebeskom kojeg nam je pripravio sam Isus Krist. Idem i vama spremiti mjesto da budete gdje sam i ja. Ocu nebeskom u raj. Pomozi, Kriste, da tako i bude!

Raduje me da vam u ove svete i radosne dane možemo pružiti naš omiljeni list Promi-na. Svrha župnih listova, između ostalog, pre-nošenje je događanja iz zavičaja kako bi se spasili od zaborava. Iako se modernim medi-jima informacije puno brže šire, pisano osta-je, a ispričano često pobjegne i vjetar ga raz-baca na sve četiri strane. Župni list podsjetit će nas na rođenja, krštenja, pričesti, krizme, vjenčanja u našoj župi, kao i na one koji su nas napustili kroz prošlu godinu kako bismo se za njih pomolili i preporučili ih Bogu.

Bilo bi lijepo da je suradnja oko rada na župnom listu bila plodonosnija kroz ovih pet godina, da je više župljana doprinosilo

svojim tekstualnim prilozima, ali nažalost, svi se oslanjaju na nekog drugoga, misleći da će netko drugi to odraditi. Nadam se da će se oko izdavanja slje-dećih brojeva Promine angaži-rati više župljana kako bi slika života u našoj župi prikazana u župnom listu bila cjelovitija.

Božić je dan radosti. Bog je u osobi djeteta pohodio na-rod svoj. Pohodio je kuglu ze-maljsku i sve narode, a pose-bice osjećamo Njegovu prisut-nost u našem narodu. Bio je s

nama od našeg dolaska u ove krajeve, tu je i danas s nama. Svatko od nas mora se potru-diti da Njegov boravak u našim obiteljima i u našoj župi sv. Mihovila u Promini bude ugodan. Slavili smo godinu očinstva, godi-nu majčinstva, učinimo da bude slavljen i čašćen u našim obiteljima.

Kako sam u zrelim godinama, osvrnem se često na prethodne dane svoga života. Ra-dio sam s ljubavlju za Boga i vas da bih donio neuveli vijenac slave. Želim ga ne samo sebi nego i vama, kako bi nas sve pratio Božji bla-goslov, zagovor naše majke Gospe Čatrnjske i zaštita sv. Mihovila Arhanđela.

Pod tim motom mogu mirne duše kli-knuti i reći: Sretan vam svima Božić i blago-slovljena nova godina 2019.! Neka vas prati zdravlje, sreća i Božji blagoslov!

Vaš župnik fra Petar Pletikosa

2 PROMINA

BOŽIĆ

BOŽIĆ JE LIJEPBožić je lijep

Jer se rodio Isus maliPokraj kravice i ovčice

Spava On u štali.

Božić je lijepJer sa mnom su mama i tata,

Božić je lijepJer ću dobiti još jednog brata.

Božić je lijepJer imam bracu i seku

Koje volimNajviše na svijetu.

Svim ljudima na svijetuNek’ je Božić lijep,Isusov rođendan

Nek’ proslavi cijeli svijet!

Svi blagdani su mi lijepi zato što je Isus uvijek s nama,

njegova Majka Marija pa i anđeli! Svi-ma na ovom planetu

želim sretne blagdane!

Luka Pokrovac, 1. razred

MOJE BLAGDANSKE ŽELJEOvih blagdana ne trebam ništa.

Imam sve što mi je potrebno. Ljubav, toplinu, obitelj… Zabavit ću se, peći ko-lače, pripremati čizmice, kititi bor, za-jedno sa svojom obitelji proslaviti Isu-sov rođendan.

Teško mi je kad se sjetim da puno djece nema sve ovo što ja imam. A tre-bala bi imati! Mnogo je siromašne djece kojoj roditelji ne mogu priuštiti poklo-ne. Mnogo je djece koja uopće nemaju roditelje, koja žive po domovima i ne-maju nekoga s kim bi u toplini i zajed-ništvu proslavili Božić.

Ipak nešto želim! Želim da mali Isus uđe u domove onih najpotrebni-jih, utješi ih, zagrli. Želim da svako dije-te osjeti roditeljsku ljubav i toplinu, da dobije svoj dom. I još nešto želim – da sve osobe koje volim nikad ne izgubim i da zauvijek ostanu u mom srcu!

Jana Pokrovac, 4. razred

BOŽIĆBožić je vrijeme zajedništva, veselja, slavlja i ljubavi. Sve je šareno i sjajno, svi se vese-

le i druže, najviše ih vesele pokloni, što je pomalo tužno jer to nije prava bit Božića! Pra-va bit Božića jest Kristovo rođenje, sve ostalo su samo elementi slavlja, radosti i veselja.

Svakog Božića moja obitelj se okuplja te uz molitvu i druženje slavimo Božić, sve bude puno ukrasa i fine hrane, Božićnih pjesama, darova te dječijih osmijeha.

Lijeo je vidjeti kako cijela Hrvatska slavi Božić, svi gradovi bliješte od ukrasa koji daju sa-vršeni ugođaj Božića. Za mene je Božić najljepši dan u godini i s veseljem ga dočekujem.

Marija Zelić, 4. razred

PROMINA 3

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 3

Draga braćo i sestre po vjeri u Isusa Krista!

Vrijeme Došašća bilo nam je darovano da se pripremimo za veliki blagdan Božića, Isusov rođendan. Dan kada je Bog pohodio zemlju, čovjeka i postao jednim od nas, po-sve blizak. Svete mise zornice pripremale su nas po mraku prije jutarnjih svitanja za Svje-tlost koja je došla na svijet. Tišina zore svakog novoga dana htjela nam je očistiti srce od svakodnevne buke da i mi čujemo navještaj Božje Riječi koja je tijelom postala. Advent-ske pjesme u zajedništvu vjernika grijale su dušu u radosti iščekivanja proslave Božića.

Anđeli su navijestili pastirima: Rodio vam se Spasitelj, Krist Gospodin! Pošli su ga tražiti i našli ga u spilji, položenog u jasle, na slamici. Opjevat će to mnoge naše božićne pjesme. U njima je ispjevano otajstvo Božića.

Naredbom moćnog i velikog rimskog cara Augusta počeo se ostvarivati Božji plan. Car naređuje popis stanovništva, upravlja mnogim narodima i sudbinama malog čovje-ka koji mora poći u rodni grad. Budno oko upravitelja Sirije, Kvirinija, ako treba silom će provesti carevu naredbu. Josip i trudna Mari-ja postaju obitelj na putu u hladnoći zime i nesigurnosti putovanja. Treba ići u grad ne-kadašnjeg velikog kralja Davida, Betlehem.

Pismo spominje tri velikana, povijesne veličine, vladare: cara August, upravitelja Kvi-rinija i kralja Davida. Povijest ih pamti jer su vladali, naređivali, podanicima zapovijedali i krojili povijest čovjeka. Živjeli su u palačama i kulama, okruženi slugama i stražarima. Narod-ni, ‘mali čovjek’ morao je izvršavati zapovijedi, pokoriti se. To je svijet u kakav dolazi Bog.

Ima doći Kralj kraljeva, Sin Svesilnoga, Gospodar vremena i vjekova. A On se rađa u štali, položen na slamu, jer za njega nema mje-sta ni u svratištu. Svemogući Bog bira takav početak svoje nazočnosti među ljudima da im pokaže skromnost i poniznost. Priklonio se malenima. Od samog početka šalje nam poru-ku jednostavnosti, malenosti. Sve suprotno od

BOŽIĆNA PORUKA OCA BISKUPA

Rodio vam se Spasitelj - Krist, Gospodin

onoga čemu ljudi teže vjekovima. Dijete Isus odmah raskrinkava lažne veličine i pokazuje što mu je dovoljno: ljubav njegovih najbližih, Josipa i Marije. Njihova predanost da ispune što je Bog od njih tražio. Toplina obiteljskog gnijezda, briga poočima Josipa i majke Marije. Pružit će mu što budu mogli. To je bilo dovolj-no da se rodi Spasitelj svijeta.

Najradosniju vijest objavljuju anđeli pri-prostim pastirima. Nebo poziva ponizne da se dođu pokloniti novorođenom Spasitelju. Pastiri to mogu čuti jer su prihvatili jednostav-nost života. Nisu zarobljeni, ni opterećeni bo-gatstvo i prolaznim veličinama. Otajstvo Isu-sova rođenja u skromnosti Betlehemske spilje kao da sakriva veličanstveni misterij ljudskog spasenja. Nepojmljivo. Posve izvanredno. Bog postade čovjekom. Ta Bogu ništa nije nemo-guće! Bog se rodio od Djevice Marije.

Došao je Spasitelj svijeta, Krist Gospodin. Došao je spasiti čovjeka od njega samoga, od čovjekove oholosti i sebičnosti koja tako lako čovjekom zavlada. Mnoge čovjekove nevolje započimaju jer želi biti veći nego što jest, jer

Biskup šibenski, Tomislav Rogić

4 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

želi imati uvijek više i biti iznad drugoga. U svojoj samovolji čovjek današnjice želi sam sebi priskrbiti neograničenu slobodu i sve sebi podrediti. Sve misleći kako će se na taj način ostvariti, zadovoljiti, dugo i sretno živje-ti. Ako mu se nešto ili netko nađe na tom putu kao prepreka, valja ju pod svaku cijenu uklo-niti. Mogu to biti Božji zakoni, može to biti i bližnji, pa i sama priroda Božjom dobrotom za čovjeka stvorena. Kao da ga ništa ne može zaustaviti na putu samoostvarenja. A gdje je tu Bog, Stvoritelj i darivatelj života?

Rođenjem u jaslicama Isus svojom po-niznošću želi osvijestiti čovjeka, spasiti ga od ispraznosti i laži kojima je sklon. Želi mu poka-zati da je sam Bog postao maleno bespomoć-no dijete potrebno skrbi svojih roditelja, slaba-šan i ranjiv, potrebit ljubavi i pomoći drugoga. On koji ničim nije uvjetovan, ograničen, sebe je učinio slabim, uvjetovanim i ograničenim.

Što je moglo „natjerati“ Svemogućeg da se toliko ponizi? Zašto je izabrao takav put spa-senja čovjeka? Zašto nije upotrijebio svoju sve-moć, nego ju je odložio, pred čovjekom skrio?

Samo je jedan odgovor na sva ta pitanja. Bog toliko voli čovjeka, toliko mu se želi pri-bližiti, toliko ga želi spasiti da postaje jedan

4 PROMINA

od nas. Rodio se Bog i Čovjek usred štalice da nam pokaže svu svoju ljubav i koliko želi biti s nama.

Božić nam tako šalje svoju poruku po-niznosti, spasenja i Božje ljubavi. Novorođeni Božji Sine, daruj nam milost da od tebe učimo ljubiti jedni druge, daruj nam vrlinu poniznosti da se znamo brinuti jedni za druge. Otvori nam oči duše da te slijedimo kao svoga jedinog Spa-sitelja i jedino ispunjenje svih naših traženja.

Svim vjernicima Šibenske biskupije, sva-kom čovjeku dobre volje želim taj susret sa Spasiteljem svijeta, da ovoga Božića u blizini jaslica prepoznamo poruke ljubavi i dobro-te Božje koja nas jedina može učiniti istinski sretnima i ispunjenima u poniznosti srca.

Neka radost Božića ponese i bude izvo-rom trajnih nadahnuća za svjedočenje vjere u Krista Spasitelja cijelog svijeta, svake kr-šćanske obitelji i svakog čovjeka.

Čestit Vam Božić, puno ljubavi, ponizno-sti i dobrote jednih za druge od Krista Spa-sitelja. Svakom milosti ispunjenu Novu 2019. godinu, u ime svih svećenika, redovnika i re-dovnica, i biskupa u miru mons. Ante Ivasa,

želi Vam+ Tomislav Rogić, biskup šibenski

Božićne jaslice u crkvi Gospe Čatrnjske

PROMINA 5

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 5

KRIŽNI PUT PROMINOM 2018.

Moj križni putSvaki čovjek u svome životu sebi postavlja pitanja: zašto bol, pat-nja, trpljenje, križ, bo-lest? Koji je smisao ži-vota? Zašto se u životu mora susresti s raznim križevima, nevoljama, odbačenostima, nera-zumijevanjima? Na sva ova pitanja nije lako naći pravi odgovor.

Nama vjernicima odgovor dolazi s neba. Sve ove životne nevo-lje i poteškoće Isus je proživio prije nas. Po-ručio nam je, ako želi-mo zaista biti Njegovi, da ćemo i sami morati podnositi razne život-ne poteškoće. Križ je sastavni dio života. On nas jača, hrabri i pribli-žava Isusu. Po križu postajemo maleni, poni-zni i jednostavni, bliže Bogu i ljudima. Križ nam poručuje da smo često nemoćni, slabi i da ovisimo o svome Stvoritelju.

Na križu je Isus pokazao koliko nas ljubi, koliko mu je stalo do svakoga od nas. Dao je svoj život iz ljubavi prema svome Ocu i nama ljudima. Po križu smo spašeni, oslo-bođeni od zla i grijeha. Križ je simbol patnje, ali i spasenja. Zbog toga mi vjernici rado i s velikom pobožnošću sudjelujemo u pobož-nosti križnog puta u korizmenom vreme-nu. Razmišljajući o Isusovom križnom putu, razmišljamo i razumijemo i svoje životne križeve. S Isusom nam je sve lakše podnijeti i prihvatiti. Shvaćamo da križ nije proklet-stvo, već sredstvo koje nas dovodi do pra-vog, vječnog života i uskrsnuća.

Naš pogled mora uvijek biti upravljen u pravom smjeru – prema Kristu. On sve lije-či, obnavlja, okreće na dobro. Važno je samo biti svjestan svojih slabosti, grijeha i zla. Po-trebno je sve to iskreno i s velikim kajanjem predati Njemu koji je sama Ljubav i Prašta-nje. Dalje je sve u Njegovim rukama. On sve

oprašta i zaboravlja. Zato i mi moramo dru-gima opraštati i zabo-ravljati svoje grijehe, ali i uvrede koje su nam drugi nanijeli. Ovo je važno shvatiti kako bi-smo što bolje i pobož-nije sudjelovali u Isu-sovom križnom putu i u djelo proveli ono što On od nas traži.

Ovaj križni put sam nazvao: Moj križ-ni put. Mnogi će pro-naći sebe u ovoj po-božnosti. Nije ni čud-no, jer svi smo ranjivi, slabi, grješni… Dobro je da sebe pronađemo u ovoj pobožnosti! To je znak da razmišlja-mo o svome životu i da se želimo mijenja-

ti i biti što sličniji Isusu. Svaka pobožnost približava nas Bogu. Zbog raznih životnih poteškoća, problema i padova znamo se udaljiti od Boga, Njegovih riječi i savjeta. Ponekad bježimo od Boga, ali Bog ne bje-ži od nas. On nas prati, čeka i ne otpisuje. Mi smo Mu dragocjeni, iako slabi, grješni i nevoljni. Ova pobožnost prigoda je da za-stanemo, razmislimo o sebi, svome životu i krenemo novim – drugačijim putem koji vodi istinskom miru i sreći - Kristu. Zato, uzdigni svoj pogled prema Isusu koji te spašava i liječi!

Preporučujem da se ovaj križni put moli po obiteljima, u stanovima i kućama, pojedinačno ili zajednički. Mnogi bi željeli poći u crkvu na križni put, ali zbog obave-za često nisu u mogućnosti. Zato, nađimo malo slobodnog vremena i ovu pobožnost obavimo u svome stanu. Vjerujem da će mnogima Moj križni put pomoći i učiniti ih boljim, praktičnijim i savjesnijim vjerni-cima. Gospodin neka vas nadahne svojim duhom i učini vas radosnim navjestiteljima Radosne vijesti u ovom svijetu.

6 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

6 PROMINA


UVODNA MOLITVAU ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen!Isuse, danas želim s Tobom provesti

pola sata i razmišljati o Tvojoj muci, patnji, križu, smrti i uskrsnuću. Daruj mi sabranosti i mira kako bih se što bolje predao, shvatio i prihvatio sve ono što si za mene grješnika učinio. Otvori moje srce kako bi ova molitva obnovila moje biće.

Želim, Isuse, da ovaj križni put bude i moj križni put. Želim skupa s Tobom hodati, osjećati bol, plakati i shvatiti što si sve učinio za mene. Smekšaj moje kameno srce kako bih Te mogao što bolje razumjeti.

Takni moje srce kako bih što više i bolje ušao u sebe, svoju nutrinu i pokušao promi-jeniti sebe s Tobom. Otvori moje usne kako bi Te što više slavile i priznavale svojim Spa-siteljem i Otkupiteljem. Pročisti moje misli, osjećaje, želje i planove. Sve stavljam pred Tebe. Ti budi moj put i snaga. Vodi me i rav-naj mojim životom. Amen.

Puna tuge Majka stašeblizu križa te plakašena svog Sina gledajuć.Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

1. STAJALIŠTE: ISUSA OSUĐUJU NA SMRTKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Župnik fra Petar Pletikosa u crkvi sv. Duha u Matasima pozdravlja sudionike Križnog puta Prominom 2018.

Križonoša Marko Čulina

PROMINA 7


Isuse, Tebe pravednika nepravedno su osu-dili na smrt. Ne samo Pilat već i vjerski poglavari i narod kojemu si propovijedao, hranio ga, liječio i pomagao na razne načine. Mnogima nije odgova-rala Tvoja istina i ljubav. Ti si ljubio neizmjerno i svakoga. Družio si se s grješnicima kako bi ih pre-porodio na novi život. I to nekima nije odgovara-lo. Zato si za sve nas pošao u smrt – na križ kako bismo dobili novo srce i novi duh i shvatili da si Ti jedini pravi PUT, ISTINA i ŽIVOT.

I ja sam se, Isuse, svojim grješnim postup-cima i nevjerom učlanio u društvo Tvojih sudaca: Pilata, vjerskih poglavara i naroda. Masa je i mene zavela. Lako sam vjerovao drugima kojima nije sta-lo do Tebe i Tvoje Crkve. Olako sam osuđivao sve i svakoga. Pomalo se moja vjera hladila i postao sam mlak kršćanin. Samo na papiru. Priznajem da sam Te i ja osuđivao, razapinjao svojim nedoličnim riječima i djelima, šireći neistine o Tebi i Tvojoj Cr-kvi. Nisam bio svjestan da sam i ja član Crkve. Ti me ipak nikada nisi napustio. To sam čuo dolazeći ponekad u crkvu. Zato sam tu, jer mi je nemogu-će više životariti i biti bez Tebe koji si Ljubav. Pri-znajem svoja lutanja i padove. Radujem se novom životu, jer znam da me ne osuđuješ i da si me godi-nama čekao. Nisi me nikada ispuštao iz vida. Hvala Ti za ponovni susret s Tobom.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…Smiluj se nama, Gospodine!Smiluj se nama!

Koje dušu čemernosti; punu jada i žalosti, mač preoštri prostrijeli.Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

2. STAJALIŠTE: ISUS PRIMA NA SE KRIŽKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, Ti primaš teški križ na svoja ramena i krećeš na put prema Kalvariji. Već su Te izbičevali, popljuvali, izudarali i izrugali, a Ti svejedno imaš hrabrosti nositi križ. Sve to činiš iz ljubavi prema svome Ocu i nama slabim i grješnim ljudima. Nisi se opirao, iako si bio iznemogao, krvav i izranjen. Nisi se ljutio, već opraštao svima. Šutio si i prihva-tio križ, jer si Ljubav. Do Tebe križ je bio znak sra-mote i prokletstva. Otkad si Ti prigrlio križ, on je postao znak ljubavi. Zato ga rado nosimo i držimo po svojim kućama, stanovima i drugim vidljivim mjestima. U križu je naš spas.

Križonoša Josip Džepina

Druga postaja - Marasovine

8 PROMINA


8 PROMINA

pozvati čete anđela koje bi Ti pomogle u tim teš-kim trenucima. To nisi učinio jer si želio biti što bliže nama i s nama. Nisi se žalio na težinu križa i muku koju si podnosio. Nisi odlučio odustati i ostati ležati na zemlji. Ti si Ljubav koja uza sve poteškoće želi doći do cilja koji je odredio Otac.

Ja sam, Isuse, posve drugačije postupao u svom životu. Bilo je križeva koje nisam znao ni želio nositi. Jedno vrijeme križ života sam nosio sâm i u svojoj oholosti sebe uvjeravao da mi nit-ko drugi nije potreban. Posebno se sjećam prvo-ga većeg pada koji me je bacio u ovozemaljsko blato iz kojega sam se teško izvukao. Ostao sam

Ja, Isuse, nemam hrabrosti rado nositi svoje životne križeve. Bio sam često ohol i sebičan. Jedi-no rado nosim križić na lančiću oko vrata. Smatrao sam da sve mogu u životu riješiti sam, bez Tebe i brata čovjeka. Zato nisam prihvaćao križeve ljuba-vi i strpljivosti, a odabirao sam križeve nepraštanja, mržnje, sebičnosti i nestrpljivosti. Od sada želim, Isuse, prihvaćati križeve onako kako si ih Ti prihva-ćao. Molim oprost od sviju koje sam svojim grije-sima uvrijedio, rastužio i ponizio. I molim za one koji su na moje zlo uzvraćali zlom. Nauči me, Isuse, hrabro nositi svakodnevne križeve, nauči me šut-nji, jednostavnosti i poniznosti.


Ah, koliko rastužena bješe tada preblažena Majka Sina jedinog! Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

3. STAJALIŠTE:ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM

Klanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, pod teretom teškog križa pao si na zemlju. Brzo si ustao i krenuo naprijed iz posluš-nosti prema svome Ocu i ljubavi prema nama grješnicima. Htio si u svemu biti sličan nama, osim u grijehu. Kao svemogući Bog mogao si

Treća postaja - kapela sv. Ante, Ljubotić

Križonoša Josip Čulina


ležati s pogledom uprtim prema zemlji, kaljuži zla i grijeha. Shvatio sam nakon teških iskustava da se sam ne mogu izvući i da mi je potrebno podići glavu i pogledati Nebo. Hvala Ti, Isuse, što si mi dao snage da to shvatim i prihvatim. Hvala Ti što me nisi ispuštao iz vida i što si moje daljnje životne korake osvijetlio darom čistoće, vjere, lju-bavi, jednostavnosti i praštanja.


Koja sva se rastapaše od žalosti kad gledaše smrtne Sinka bolesti. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

Četvrta postaja - kapela Gospe Čatrnjske, Suknovci

Križonoša Ivan Kardov

4. STAJALIŠTEISUS SUSREĆE SVOJU SVETU MAJKU


Isuse, Ti si na svom križnom putu susreo i svoju Majku. Bio je to važan susret. Susret koji Te je ohrabrio, ojačao i dao Ti malo vremena da odmoriš od teškog pritiska križa. Tvoja i naša Majka bila je tada tiha i puna ljubavi. Znao si da je tu, da Te prati, i zato Ti je bilo lakše nositi teret križa. Majka Te nije nikada napuštala, pa ni tada kada Ti je bilo najteže i kad su Te skoro svi ostavili. Ona hrabro ide s Tobom

na putu spasenja. Osjeća veliku bol, ali u ljubavi sve to podnosi i prihvaća. Takva je naša nebeska Majka koja i nas prati, hrabri i podiže na našim zemaljskim lutanjima i padovima.

Ja sam, Isuse, često izbjegavao pravi i iskre-ni susret s Tobom i Tvojom Majkom. Bojao sam se susreta, jer sam padao sve više, sve dublje. Bio sam zaslijepljen tamom ovozemaljske sreće i užita-ka. Pogled mi je često bio uprt prema zemlji, a ne prema Tebi. Znao sam da bi me pogled prema Tebi morao mijenjati. Zato sam stalno odgađao taj susret za neka druga vremena. Lanci ovisnosti, oholosti i samodostatnosti stalno su me vukli prema zemlji.

10 PROMINA


10

Bojao sam se susreta ne samo s Tobom, već i sa so-bom i drugim ljudima. Nisam poštivao i iskazivao ljubav ni prema svojoj majci koja me rodila, odgaja-la, nosila moje križeve i zalijevala ih suzama. Marijo, koja si susrela svoga Sina, susretni i mene i promije-ni me! Tvoj pogled neka i mene ohrabri i nosi pute-vima koji vode u Vječnost!


A tko ne bi proplakao kad bi Majku tu gledao u tolikoj gorkosti. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

5. STAJALIŠTE: ŠIMUN CIRENAC POMAŽE ISUSU NOSITI KRIŽKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, Šimun Cirenac Ti je pomogao nositi teški križ kad je bilo najteže. Njega su prisilili da Ti pomogne. Vjerujem da mu je susret s Tobom pro-mijenio život. Isuse, i Tebi je trebao čovjek na tvome životnom križnom putu. Htio si nam poručiti da i mi budemo Šimuni Cirenci, da pomažemo i iziđe-mo u susret onima kojima je potrebna naša pomoć. Kad smo nekome učinili dobro djelo, to smo učinili Tebi, Isuse. Važno je da sve što činimo učinimo iz ljubavi i s Isusom. Tada je puno lakše, ugodnije, ve-drije i radosnije. Tada nam zapravo i nije teško.

Ja, Isuse, nisam uvijek bio Šimun Cirenac. I onda kad su me natjeravali da učinim dobro bratu čovjeku, ja sam se odupirao i u svojoj tvrdoglavo-sti to nisam učinio. Mislio sam samo na sebe. Uvje-ravao sam sebe da i meni nitko nikada nije pomo-gao. Živio sam samo za sebe. Razmišljao sam o svojoj snazi, uspjehu, moći, ugledu.. Sve dok jed-nog dana i meni nije trebao Šimun Cirenac. Tada sam počeo drugačije razmišljati. Zaključio sam da je i meni potreban Isus - Tješitelj žalosnih i Spasi-telj grješnika. Hvala Ti, Isuse, što me nisi zabora-vio i što si mi u pravom trenutku otvorio oči duha i poslao mi pomoć za kojom sam čitav život če-znuo. Kad sam s Tobom, ne veselim se zemlji.


Zarad grijeha puka svoga vidi Sinka preslavnoga oštrim bičem podložna. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

Peta postaja - crkva Gospe Čatrnjske, Lukar.Križonoša Ante Ikica Sudionici Križnog puta Prominom 2018.

PROMINA 11


PROMINA

6. STAJALIŠTE:VERONIKA PRUŽA ISUSU RUBACKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, Veronika Te pratila na križnom putu i svojim rupcem obrisala Tvoje iznakaženo, kr-vavo i popljuvano lice. U tom trenutku Tvoje lice nije bilo lijepo, ali je Veronika ipak osjetila nutarnju ljepotu Tvoga lica, jer si Ljubav. U času prezira i poniženja sjao si dostojanstvom, do-brotom i nutarnjom ljepotom. Na rupcu si osta-vio svoje utisnuto lice koje je Veroniku potaklo da u svakom čovjeku vidi odraz Tvoga lica.

Isuse, u životnim križevima i stazama živo-ta nisam uvijek susretao Tebe u bratu čovjeku, niti brisao suze i znoj s njegova lica. Radije sam pošao drugim putem da ne susretnem onoga koji je bio potreban moje pomoći. Svojom se-bičnošću i krivim postupcima nagrdio sam lice svoga brata, jer sam sve učinio kako bi moj brat izgubio dobar glas. Nisam bio svjestan onih

Pjesmom i molitvom Križnim putem Prominom

Odmor i okrijepa kod Branka Traljića

Šesta postaja - Drage, Lukar. Križonoša Luka Sarić koji je uredio postaju.

Isusovih riječi: Što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste. Olako sam nagrđivao lice svoga brata ogovaranjem, kleve-tanjem, optuživanjem, ocrnjivanjem i drugim blatom grijeha. Izblijedjela je Tvoja slika pred mojim očima, slika Boga koji ljubi, usrećuje, oprašta i nagrađuje. Oprosti mi, Isuse, što sam svojim grijesima iznakazio svoje lice i lica dru-gih na mome životnom putu!


Vidi Sinka ljubljenoga, ostavljena od svakoga gdje umiruć’ izdahnu. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

12 PROMINA12 PROMINA


7. STAJALIŠTE:ISUS PADA DRUGI PUT POD KRIŽEM


Isuse, Ti već drugi put padaš pod težinom boli, križa i patnje. Pao si na zemlju, ali si stal-no mislio na Nebo, na svog Oca, na sve nas. Nisi ostao ležati na zemlji, već si nakon kratke stanke ustao i krenuo naprijed. Odlučio si do kraja is-puniti volju svoga nebeskog Oca.

Isuse, ne postupam uvijek kao Ti. Padao sam više puta, teško ustajao i uvijek donosio odluke da taj grijeh, to zlo više neću nikada uči-niti. Priznajem, Isuse, da se toga nisam uvijek držao. Popuštao sam napastima i zlim sklono-stima. Mislio sam da se sâm mogu boriti. Nisam uspijevao sve dok Tebe nisam zazvao, pao na zemlju, kleknuo, ponizio se, isplakao i sve iskre-no priznao. Padova je i dalje bilo, ali sam uvijek

osjećao Tvoju ruku koja me je podizala i opet nosila naprijed. Hvala Ti, Isuse, što mi daješ uvi-jek novu životnu priliku i snagu da se ubrzo pri-dignem nakon ponovnog pada. Hvala Ti što me ne odbacuješ i što me prihvaćaš sa svim mana-ma, slabostima i padovima. Daj mi snage da i ja ljudima oko sebe pružam nove životne prilike. Isuse, Ti budi svjetlo u mojoj tami i uvijek me podigni u trenucima mojih padova!


Ah, preslatka naša Mati, daj i meni proplakati gorko s tobom zajedno. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

Hvala Razvođanima na dočeku s mnogo ića i pića svake godine

Sedma postaja - crkva Svih Svetih, Razvođe. Križonoša Marino Jakovljević.

PROMINA 1313

8. STAJALIŠTE:ISUS TJEŠI JERUZALEMSKE ŽENE


Isuse, na svome putu koji vodi prema Kal-variji susrećeš rasplakane žene. Ne misliš na sebe i svoje poteškoće. Stalo Ti je do drugoga i zato misliš na tuđe suze i boli. Našao si vreme-na da rasplakanim ženama pružiš riječi utjehe, ljubavi, nade i obraćenja za njihovu djecu. Po-ručio si im da ne oplakuju Tebe, već sebe, svoju

djecu, druge s kojima žive i bližnje kojima ne iskazuju ljubav.

Isuse, danas i meni želiš reći da ne opla-kujem Tebe, već sebe, svoje srce koje je često bilo izvor zla, nevjere, neprihvaćanja drugoga, vrijeđanja, omalovažavanja… Poručuješ mi da oplakujem sve ono u meni što je izvor zla i gri-jeha, izvor nepravde, izvor patnje i boli mojih bližnjih. U svome bližnjemu nisam uvijek su-sretao Tebe. Zbog toga sam nesretan, neraspo-ložen i nezadovoljan. Molim Te, omekšaj moje kameno srce i pomozi mi na putu obraćenja za kojim stalno čeznem. Hvala Ti, Isuse, što mi daješ pravu utjehu i što me čistiš od sebičnosti i oholosti, kako bih mogao u jednostavnosti i poniznosti služiti svojoj supruzi, djeci, svojim ukućanima i svima koji se nađu na momu ži-votnom putu.


Osma postaja - kapela Kraljice mira, Gluvače. Križonoša Slavko Džapo.

Kapelu Kraljice mira napravila Marija Duvančić - Maca


Daj mi neka srce moje, Boga ljubi kao tvoje i da njemu ugodim.

Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

Isuse, i ja sam ne jednom već više puta padao pod teretom svojih grijeha. Padao sam i ustajao. Na kraju sam klonuo, pao u blato koje mi je zamračilo pogled prema Nebu i ostao sam ležati. Sve do tada sam mislio da mi nitko nije po-treban i da ću se sam boriti sa svim svojim lutanji-ma, posrtajima i padovima. Nisam uspio. Ležeći u blatu ovisnosti, počeo sam razmišljati i o Tebi koji si Ljubav, Praštanje i Dobrota. Sjetio sam se i majčinih i Tvojih riječi koje su mi puno značile

14 PROMINA

Isuse, i ja sam ne jednom već više putapadao pod teretom svojih grijeha. Padao sam iustajao. Na kraju sam klonuo, pao u blato kojemi je zamračilo pogled prema Nebu i ostao samležati. Sve do tada sam mislio da mi nitko nije po-treban i da ću se sam boriti sa svim svojim lutanji-ma, posrtajima i padovima. Nisam uspio. Ležećiu blatu ovisnosti, počeo sam razmišljati i o Tebikoji si Ljubav, Praštanje i Dobrota. Sjetio sam sei majčinih i Tvojih riječi koje su mi puno značile

9. STAJALIŠTE:ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEMKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, Ti već treći put, iz ljubavi prema svo-me Ocu i nama grješnicima, padaš pod teretom teškog križa. Ovaj pad je najteži i najbolniji jer si iznemogao. Ne odustaješ, već se dižeš i nastav-ljaš hod do cilja. Prošao si polovicu puta. Usta-ješ, grliš križ i ideš naprijed.

u ranijem razdoblju moga života. S vremenom sam sve ono dobro zaboravio jer mi je nešto dru-go bilo važnije u životu. Ti si mi bio na drugom, ponekad i na zadnjem mjestu. Hvala Ti što si me blago spustio u blato da progledam. Hvala Ti što si me ponizio i omogućio mi da podignem po-gled sa zemlje prema Tebi, prema Nebu, prema Vječnosti. Hvala Ti što si oprao svu moju prljav-štinu, prihvatio me ovakvoga kakav jesam i što si mi pripravio bijelu haljinu besmrtnosti i čistoće. Budi uz mene kad mi malakšu sile i ne dopusti mi da se ikad odijelim od Tebe!


Muke Sina daj nam biti, dionikom i podnijeti što je za me podnio. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

10. STAJALIŠTE: ISUSA SVLAČEKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, s Tebe su skinuli odjeću. Htjeli su Te poniziti, obezvrijediti svetost Tvoga i našeg tijela. Kad su prvi ljudi sagriješili, saznali su da su goli. Grijeh ranjava i dušu i tijelo. Ti si nam, Isuse, dao tijelo. Sveto je jer je stvoreno na Tvoju sliku. Po tijelu postajemo jedni drugima blizu, pružamo prijateljstvo, mir, osmijeh, prepoznajemo Tvoja veličanstvena djela…


Deveta postaja - križ na trgu u Oklaju

Križonoša Ivica Džepina

PROMINA 15


Okrijepa u župnoj crkvi sv. Mihovila dobro je došla

Deseta postaja - crkva sv. Mihovila,križonoša Mate Zelić

I po suncu i po kiši nije teško poći za križem

Isuse, nisam uvijek svoje tijelo smatrao hra-mom Duha Svetoga. Popuštao sam strastima i smatrao sam važnijim potrebe tijela nego potrebe duha. U mojem životu bilo je raznih neurednosti, požuda, bludnosti, srdžbe, bijesa i zloće. Ovi grijesi su me udaljili od Tebe koji si sama Ljubav, Čistoća i Dobrota. Grijesi su me opterećivali i uznemirava-li. Svoje nezadovoljstvo prenosio sam i na druge.

Isuse, obuci me u novu odjeću čistoće i do-brote! Oprosti mi što u svom i tuđem tijelu nisam otkrivao Tvoje djelo! Oprosti mi što sam spolnost

pretvorio u sebično traženje užitka i tako poniža-vao sebe i druge! Obnovi me, Isuse, i daj da bu-dem svjedok novog života kojeg nam Ti nepresta-no daruješ! Dotakni, Isuse, moju dušu i tijelo da ozdrave! Daj da u svakom tijelu vidim Tvoju sliku! Daj da sebe i druge ljude ljubim Tvojom ljubavlju!


Čin me s tobom tugovati,i smrt Sina tvog plakatidokle budem živjeti.Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

16 PROMINA


11. STAJALIŠTE:ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, Tebe Pravednika i Spasitelja pribijaju na križ. Nisi se opirao, već si to sve rado prihvatio, oprostio i molio za one koji su te razapeli. Iskazao si tako veliku ljubav prema svima. I oni zli ljudi su Tvoji. Nisi ih otpisao. I njima si dao priliku da se promijene, da povjeruju, da progledaju. Pobi-jedio si zlo i dokazao da Zli nije naš gospodar.

Isuse, nisam uvijek postupao onako kako si me Ti savjetovao. Opirao sam se križu i trplje-nju. Bilo mi je teško prihvatiti životni križ. Nisam opraštao i nisam molio za one koji su me uvrije-dili, koji su mi nanijeli nepravdu, koji su me krivo optužili. U meni se pojavila mržnja i odbojnost koju sam rado prihvatio. Nisam se odupirao tome zlu i nisam od Tebe tražio savjet i pomoć. Zbog svoje oholosti i pomanjkanja ljubavi bio sam ne-sretan, nezadovoljan, neraspoložen, uvredljiv, bahat… Nisam se više mogao, Isuse, nositi s ovim zlom koje je zarobilo moju dušu. Odlučio sam

16

Jedanaesta postaja - crkva sv. Martina, Mratovo.Križonoša Marko Džepina

krenuti prema Tebi, Tvojim putem. Uspio sam jer sam prihvatio Tvoju riječ, poniznost, dobrotu i lju-bav. Hvala Ti, Isuse, što me grliš svojim raširenim i prikovanim rukama! Hvala Ti što si me, uza sve moje slabosti i lutanja, privukao ponovno k sebi i pročistio moje misli i životne puteve! Sada znam da po križu dolazi moje spasenje!


Uz križ s tobom želim stajat, i tugujuć’ ne prestajat, doli sveđer cviljeti. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

12. STAJALIŠTE: ISUS UMIRE NA KRIŽUKlanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, Tvoje riječi s križa: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?, Oče, oprosti im jer ne znaju što čine! i Oče, u ruke Tvoje predajem duh svoj! puno nam znače i govore o Tvojoj velikoj ljubavi prema svome Ocu i nama slabim i grješnim ljudima. Još nas više ohrabruju i vesele riječi koje si uputio onom razbojniku koji je s Tobom bio razapet, koji se po-kajao i priznao Tebe za svoga Spasitelja. Tvoje riječi: Još danas ćeš biti sa mnom u raju! govore nam da smo uvijek Tvoji i da nas nikada nećeš zaboraviti.

Isuse, Tvoje riječi s križa i ja sam često čuo, ali me nisu pogađale i mijenjale. Ostao sam isti, bezosjećajan, tvrdoglav, sebičan, ohol, samodo-statan… Hvalio sam se da sam dobar vjernik, a ni-sam se nikada u potpunosti predao Tebi. Nisam Ti otvorio do kraja vrata svoga srca. Nisam bio spre-man Tebe prihvatiti za svoga stalnog životnog su-putnika. Ti si, Isuse, rado svima opraštao, a ja sam još opterećen lancima nepraštanja, ogovaranja, vrijeđanja… Godinama s nekima ne razgovaram i bježim od njih. To me žalosti i vidim da više nisam sposoban nositi taj teret. Daj mi snage, Isuse, da prihvatim svog brata onakvog kakav jest, da mu rado oprostim i pružim ruku pomirenja! Isuse, raširi i moje ruke kako bih poletio u susret svome bratu, u susret Tebi koji si Praštanje i Ljubav!


PROMINA 17


17

Trinajsta postaja - kapela sv. Ante, Čitluk.Križonoša Ante Knežević

Dvanajsta postaja - kapela sv. Ane, Mratovo. Križonoša Gabrijel Gojčeta

Djevstva cvijete plemeniti, već mi nemoj gorak biti,čin me s tobom plakati. Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

13. STAJALIŠTE: ISUSA SKIDAJU S KRIŽA


Isuse, Ti si iz ljubavi prema nama umro na križu. Tvoja i naša majka Marija pratila Te na križ-nom putu sve do Kalvarije. Ti si, Marijo, sve vidjela, čula, o svemu razmišljala, sve proživljavala na tome krvavom putu. Izdržala si jer si majka i jer smo mi Tvoja djeca. Imala si hrabrosti primiti mrtvo tijelo svoga Sina u svoje majčinsko krilo. To si rado uči-nila jer si mislila na nas, slabe, grješne ljude kojima je potrebno spasenje, kojima je potreban Spasitelj.

Marijo, Isusova i moja Majko, hvala Ti što primaš i grliš mene koji sam često mrtav, mlak, nesposoban i nemoćan. Tebi, jer si Majka, iskre-no upućujem svoje molitve jer osjećam mrtvilo u svojoj duši, osjećam prazninu, osjećam nemir. Tu prazninu nastojao sam ispuniti na različite načina, ali bez uspjeha. Tražio sam lijek i pomoć na krivom mjestu. Isusova i moja Majko, pomo-zi mi, pročisti sve moje misli, osjećaje, poravnaj može životne staze, podigni moje poglede pre-ma Nebu… Primi i moje mrtvo tijelo i dušu i sve oživi. Ti to možeš, jer si Majka koja imaš ljubavi za mene. Predaj me svome Sinu, mome jedinom Spasitelju, kojega od sada želim sve više slušati,

slijediti, veličati i svjedočiti drugima. Hvala Ti, Isuse, što me primaš i rađaš na novi život kojeg si pripravio i za mene, slabo i grješno stvorenje!


Daj mi da smrt Sinka nosim,tvog u srcu, nježno prosimi da rane poštujem.Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.


14. STAJALIŠTE: ISUSA POLAŽU U GROB


Isuse, vjerujem da si za nas umro i uskrsnuo. Ti si nam pokazao i objasnio smisao žrtve, križa, odricanja, patnje i smrti. Položili su Te u grob, ali Ti si treći dan uskrsnuo i pokazao se svojim uče-nicima u novom, proslavljenom, produhovljenom tijelu. Zato vjerujem u život nakon groba, vjerujem u prekogrobni život i u uskrsnuće tijela.

Isuse, nisam uvijek razmišljao o onome što me čeka nakon ovoga kratkog i prolaznog života. Previše sam bio okupiran ovozemaljskim proble-mima, brigama, trkom za zaradom, provodima…

Na dan suda prestrašnoga,ne daj jaza paklenogada me plamen opali.

Moj Isuse, kada pođems ovog svijeta daj da dođemTebe s Majkom slaviti.

I kad vijek moj dovrši sedaj da duša uputi seu nebesko veselje.


18 PROMINA

Četrnajsta postaja - kapela sv. Roka, Čitluk. Križonoša Marko Čulina.

ZAKLJUČNA MOLITVA

Isuse, s Tobom sam proveo ovo vrijeme razmišljajući o sebi i o Tebi koji si rado i iz lju-bavi prema nama ljudima proveo teške trenut-ke ponižavanja, vrijeđanja, bičevanja, padanja, razapinjanja i smrti.

Hvala Ti što si mi dao priliku da barem donekle osjetim ono što si Ti osjećao na putu prema Kalvariji.

Želim da u meni umre svaki grijeh, mržnja, osveta, oholost, samodostatnost, razuzdanost, nevjera… Ojačaj moju vjeru kako bih mogao u život provesti ono što Ti od mene hoćeš.

Molim Te, Gospodine, smekšaj moje ka-meno srce kako bih mogao sve ljude prihva-ćati, svima rado opraštati, sve ljubiti, poštivati i svima pomagati. Daj mi novo srce i novi duh! Vjerujem da ću to i dobiti jer Te iskreno molim, jer si Ljubav i Praštanje. Ti si dobar i milosrdan prema svima koji Te zazivaju! Amen.

Fra Tomislav Brekalo

Nisam bio svjestan Tvoje velike ljubavi prema meni i mojem spasenju. Bio sam sumnjičav i nevjeran poput Tome. Zbog slabe vjere nisam čeznuo za pra-vim životom, vječnim životom. Malo sam vremena posvećivao Tebi i razmišljanju o neprolaznim, vječ-nim, duhovnim vrednotama. Gospodine, privuci me k sebi, zagrli me i oprosti sva moja lutanja, ne-vjere, sumnje! Daj da me u mojem budućem životu ništa ne zaustavi na putu prema Tebi. Ohrabri me i ojačaj da ne klonem na svome životnom putu koji je pun raznih zamki, grješnih ponuda i lažnih obe-ćanja. Ti, Isuse, budi svjetlo na mojem putu!


Čin’ me ranam izraniti, krvlju - križem opojiti a za ljubav njegovu.


PROMINA 19

Da je netko prije samo nekoliko desetlje-ća rekao da će se Promina, općina u srcu kršne Zagore okrenuti turizmu kao jednoj od ključnih razvojnih odrednica, vjerojatno bi “zaradio” kakav posprdni nadimak, a nije isključeno da bi mu se zalijepila i prikladna zdravstvena dijagnoza.

No, danas se više nitko ne čudi kada među seoske putove u tom kraju zađe specija-lizirani tegljač natovaren betonskim bazenom rađenim po mjeri. Da ne govorimo o web stra-nicama seoskih gospodarstava, koje na četiri svjetska jezika “vabe” goste nudeći im obitelj-ski odmor daleko od prenapučenih hotela, u

IZ ŽIVOTA PROMINE

‘Bogu iza nogu’, događa se pravi, pravcati turizam; ‘Iza svakog kamenčića niknuo je bazenčić!’

Oj, Promino, lijepa li si

povući nemala bespovratna sredstva. Najno-viji, vezan uz pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, primjeri-ce, raspisala je Agencija za plaćanja u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

“Težak” je skoro 188 milijuna kuna. Do-brodošli su, uz druge i prijavitelji koji žele ula-gati u sektor turizma u ruralnom području. Čak i one kojima turizam nije “ni u peti”, intri-gira potpora od respektabilnih 375.575 kuna “po glavi”. “Begenaje” to i Tihomir Budanko, prominski načelnik. Dapače, kao “iz rukava” sipa podatke u prilog turističkih planova svo-je općine čije su se službe uhvatile izmjena i dopunama prostornog plana, trećih po redu, kojima će osigurati po 10 hektara zemljišta za dvije turističke zone.

– Jedna bi se nalazila iznad Puljana i obu-hvatila bi potez prema Selinama, a druga ponad Suknovaca prema Križevim njivama. Pod turi-

djevičanskoj prirodi, među smrikom, dračom i kržljavim bristićima, “bogu iza nogu”.

Dvije turističke zoneUostalom, i sama općina Promina sa svo-

je internetske stranice upućuje potencijalne ulagače da su im na raspolaganju natječaji kojima mogu ostvariti niz pogodnosti, pa i

20 PROMINA

IZ ŽIVOTA PROMINE

stičkim planovima podrazumijevamo i temat-sku cestu od Oklaja do Nečvena, dugu 5,1 kilo-metar, koja je većim dijelom završena. Preostala je zadnja dionica do Nečvena, koju namjerava-mo urediti ove godine – najavljuje načelnik te napominje kako je u planu i obnova i sanacija niza cesta koje će se nadovezivati na nju.

Odobreni milijuni– U priči o turističkim ambicijama nemo-

guće je ne spomenuti suradnju općine s Jav-nom ustanovom Nacionalni park “Krka” na projektu povezivanja srednjovjekovnih utvr-da Bogočin i Nečven s Puljanima. Snimljena je i hodnica koja bi, po katastarskom planu, trebala obuhvatiti dionicu od zaseoka Bagi-ći do Bogočina i dalje do Križnica. Projekt je preuzeo NP “Krka”, a planira se izrada projek-tne dokumentacije u tekućoj godini. Nastavit

će se i gradnja ceste Čitluk – Bogatići koja povezuje gornji i donji tok rijeke Krke, te na-pose Roški slap s centrom u Puljanima. Za taj projekt odobreno je 7,3 milijuna kuna.

Svi su izgledi, dodaje Budanko, da će Op-ćini u vlasništvo pripasti i nekadašnje, odav-no napuštene škole u Mratovu, Lukaru..., a i njih bi se dalo iskoristiti u turističke svrhe. No, što o turizmu u svom kraju kažu Prominjani i koliko ih je spremno zamrla (pra)djedovska ognjišta oživjeti u skladu s trendovima 21. sto-ljeća? Odgovor na to pitanje ne traži se mo-bitelom. Zato smo za odredište uzeli dva sela – Nečven i obližnje Puljane, jedno u sastavu, a drugo tik do NP “Krka”.

Prva živa duša u Nečvenu na koju smo nale-tjeli bio je Mile Sarić. Zatekosmo ga s mistrijom u ruci i kantom svježe pripremljene betonske smjese. Pogodio je s vlasnikom kuće uređenje vanjske površine bazena prekrivenog prepo-znatljivom tirkiznoplavom ceradom.

– Ovo di ste došli je zaseok Perice, tamo su Sičići, iza Bibići... Svi ode rade u kamenu, pa tako i ja s ovim pločama. Nije to gradnja, ka šta se rade bunje, ali svejedno je kamen. Vidite, ova će se kućica i bazen iznajmljivati turistima. Tija je vlasnik da posa bude gotov do drugog miseca, ali malo se oteglo. A ima takvih još... O’de vam ja poznam sve, dakuću kad sam se tu rodija. Tili bi se ljudi vratit i od nečega živit.

Zaseok Nečven s utvrdom i slapom Daljan na Krki

Milan Sarić uređuje bazen

To ne bi bilo loše... – konstatirao je Mile i ko-mad pločastog kamena vješto zalijepio na zid.

Knin zagađuje KrkuNe bi bilo loše ni da je Nacionalni park

malo fleksibilniji kada se radi o uređenju po-pratnih stambenih objekata. Ocijenila je to

PROMINA 21

zagrebačka Prominjanka Nevenka Perica koja se taman, s naramkom grabovine, zaputila u vatrenu kuću zadimit meso i kobasice. Nema, kaže, bure a muha je vrag. Tamo gdje se uvu-če, sa suhim se mesom možete pozdraviti.

– Nečven je jedino selo u općini Promina u Nacionalnom parku i reklo bi se da uživamo neke pogodnosti, a ne daju nam mrdnit. Op-ćina Oklaj je dobila poprilično novca da sredi putove i stvarno se asfaltira i do kuća i do šta-la. A, gle kod nas... ništa od asfalta. I to bi se prežalilo, ali kad se ne dopušta ni minimalno, to nije fer. Potiče se gradnja bazena, ali kako ćemo radit bazen ako nema druge infrastruk-ture. Ne tražimo puno. Evo tu je bio svinjac, samo bi ga pokrili i uredili u kamenu jednu garažicu. Vele, nije u građevinskoj zoni i ne može se... Traže da septičke jame trebaju biti kao gusterne, da se ne zagadi i to je u redu, ali ako mene pitate reći ću otvoreno – Knin je najveća septička jama i najprije se treba riješit da se Krka ne zagađuje s njihove strane.

Ja sam se tu rodila, mi smo se kupali na Krki i pili vode. A sad na tim mistima ima i mulja i trave. Zašto se o tome ne povede ra-čuna? Ima i zaboravljenih putova kojima su naši stari išli na Krku. Sve bi se to dalo isko-ristiti i za turizam. Ne trebaju nama ni kuće, ni vile... Živjeli bi u skladu s prirodom, kao što smo oduvijek, ali ono osnovno bi morali imati. Ovako, za svaku sitnicu se traži milijun dozvola. Previše je to – ocijenila je Nevenka. Suprug i ona su u mirovini i zadnjih pet dana su se, reče nam, “zdravo umorili” u vinogradu i masliniku. Više su u Nečvenu nego u Zagre-bu, pa bi se možda i sami okušali u turizmu, ali teško je, smatra, pomiriti zabrane i papiro-logiju s turističkim planovima.

Šta ću u Zagrebu?– Svi bi to iskoristili i bavili se turizmom,

samo nam trebaju popratni sadržaji jer, gle-dajte, ako iznajmiš sobicu, nemaš di pospre-mit alat. Imamo maslinike, vinograde, a kod bratića držimo traktor. Drugačije se ne može. Mala su ovo imanja. U stara vremena u ove četiri kuće živjelo je 74 duše. Sve se to raselilo trbuhom za kruhom. Nije se moglo od zemlje živiti. A danas bi se dalo od turizma. Htjeli bi ponešto obnoviti. Fali nam garažica i parking ako ćeš se baviti nečim. Ne možeš živiti u Za-grebu, a baviti se u Promini turizmom – za-ključila je Prominjanka sa zagrebačkom adre-som i požurila provjeriti ručak.

IZ ŽIVOTA PROMINE

Naš sljedeći sugovornik, Josip Bračić iz Puljana, međutim, vremena je imao napretek. Istina, zaputio se u vinograd kad smo ga pre-sreli nadomak sela, ali je sa zadovoljstvom po-ljoprivredne planove za to prijepodne odgo-dio u našu korist. Dapače, ponudio se da nas malo provede kroz Bračiće i pokaže što se sve uredilo u selu za potrebe turizma. Putem smo doznali kako i Josip, zapravo, 20 posto živi u Zagrebu, a 80 posto u Promini.

– A čime se bavim? Malo oko vinograda, malo oko vrta, malo oko ovoga-onoga, uvijek ima nekog posla. A šta ću u Zagrebu? Odeš u Tkalčićevu s društvom i zaglaviš. A, šta imaš od toga? Ima puno naših u Zagrebu i to mla-đih ljudi koji su otišli u penziju. Kažu – vratiće se, a vraga su se vratili... Na primjer, ovaj iz ove kuće je oša u Zagreb, ovaj u Zadar...

Na pitanje može li se u Promini živjeti od turizma, bio je kategoričan, ali je i osnovnu temu proširio u svim pravcima.

– Može! Zašto ne bi moglo?! Evo, na pri-mjer, imaš ode jedan bazen isprid one kuće, i ona tamo ima bazen. U Nečvenu ga ima je-dan Sičić, Bibić je drugi, ovaj mali treći... šta ja znam. Ima puno ljudi koji se okreću turizmu. Ja baš velim ovom našem Tihomiru Budanku – daj nešto napravite da se do Brljana i Opa-kog jezera probije put i malo sredi za turiste. Gledam, došla ovo lito tri autobusa i oni jadni turisti bi u zahod, a nigdi ničega... sakrivaju

U Nečvenu mlade djevojke beru masline

se iza vrba. Nije ugodno. A priroda ne može biti lipša. Obnovili su ljudi i starinu. Vidiš li onu kućicu pokrivenu kamenim pločama, to je od našeg najjačeg medara Ivice Bračića... Ovaj kraj je poznat i po Ivanu Aralici. Ode se rodija, ode mu je živila i mater i umrla u du-bokoj starosti. Aralice su vam u ovom pravcu – pokazivao mi je Josip prstom unaokolo, kr-čeći put do prelijepe kućice s bazenom.

22 PROMINA

IZ ŽIVOTA PROMINE

22 PROMINA

Masline su dobro rodile u masliniku Zvone Perice pokraj utvrde Ne ven, 10. studenog 2018. g.

– Ova je bila nešto manje popunjena, ali isto nije manjkalo gostiju – otvorio je naš vo-dič ulazna vrata imanja i uveo nas u dvorište, istaknuvši da mu nitko neće zamjeriti što nas je proveo.

Rado nam je pokazao i novoobnovljene kuće u zaseoku, sve identificirajući vlasnike imenom (kao da ih i mi poznajemu “u glavu”). – Vidiš, načelnik nam je proveja i asfalt. To je ka bog. Ovu kuću jako dobro Ante održava. A bila je ruševina. Ode je jednu ruševnu kuću kupi-la jedna ženska i obnovila, vidiš kako je lipa. A ova druga je isto prekrasna... Jedan iz Osijeka bi ovu kupija, al se vlasnici ne mogu među so-bom dogovorit. Ovo je kuća pokojnoga Kreše... Divota jedna. A da znate kako je tek unutra.

Kad je iscrpio “zalihu” novoobnovljenih kuća u Bračićima, Josip nam je pokazao i svo-ju novoobnovljenu vatrenu kuću i pristojan broj pršuta obješenih o grede. Neće ih, do-duše, servirati turistima jer takvih ambicija nema, ali će poslužiti za obiteljske fešte i blag-dane. Ako koji turist zaluta na njegov prag, ponudit će ga – reče, jer Prominci nikad nisu bili loši domaćini. A i uvijek su, kazuje, pazili svoje goste, pa bili oni znani ili neznani.

– Ovo ti je lito bija živi cirkus ode. Došli neki Česi s dva-tri auta, parkirali ih i nestali. Stoje tako auti, a nigdi žive duše. Pomislili lju-di da im se nije šta desilo, da se nisu utopili. Bila i policija. Kad šta? Uzeli oni šatore i po-stavili ih kod Talijanove pećine... Uživali Česi uz Krku ka nikad u životu. I sad neki kažu, boje se zmija... Ma, đavla se oni boje kad je besplatno – odmahnuo je rukom naš pratitelj i srdačno nas pozdravio.

Marina Jurković, Šibenski list

– Ja vam mogu reći da je čovik odlično i pametno uredija staru kamenu kućicu. Insta-lacije sam mu ja radija. Imaju gori jednu sobu, doli dnevni boravak, dobija četiri zvjezdice i ka bog. Non-stop je puno. Prošli smo kroz selo i prema drugoj kamenoj kući, također s četiri zvjezdice, na adresi Bračići 16. U malom masliniku smjestio se bazen, uređena je i gu-sterna. Vidi se da se pomno održava.

PROMINA 23

IZ ŽIVOTA ŽUPEUSKRS U PROMINI

Obratite se!Započeli smo sveto korizmeno vrijeme “posta, pokore i djela ljubavi”. U ovom vremenu posebice odzvanja Božji zov: “Obratite se i … živite” (Ez 18,2). “Ako se ne obratite, svi ćete propasti” (Lk 13, 3). I sam svećenik, dok nas je na Čistu srijedu posi-pao pepelom, govorio je svakome od nas: “Obrati se i vjeruj Evanđelju!” Znači da je obraćenje za Crkvu i kršćanstvo nešto vrlo značajna i velika! Ali, teško je to sve razu-mjeti! Što znači obratiti se? Konačno, na što se to trebam obratiti? Zar se obraćenje ne odnosi na velike i poznate grješnike ili na one koji u Boga ne vjeruju? Konačno, zašto me treba posipati pepelom?

Počnimo najprije s pepelom. Sve stare religije, tako i židovstvo, u svojim obredima upotrebljavaju i pepeo. Uvijek su se vjerni-ci posipali pepelom kad bi započinjali vri-

jeme posta i pokore. Pepeo kao takav ima simbolično značenje propadljivosti, nesta-losti jer je on, zapravo, ništa, samo ostatak nečega što je plamen progutao. Posuti se pepelom i znači onda započeti i vršiti jav-nu pokoru da to svi vide jer su svi vidjeli i grijehe koji su se počinili. To je nekakvo javno ispovijedanje mimikom, jezikom te tvari bez života koja je obični prah “što ga i vjetar razgoni”. Time čovjek, vjernik pri-znaje da je grješan i krhak, pred Bogom se ponižava i predusreće njegov sud i zadobi-va milosrđe. Tko tako priznaje svoju ništet-nost do njega dopire obećanje Mesije koji će pobijediti i grijeh i smrt koji čovjeka vra-ćaju u prah i pepeo. Bog će tako “razveseliti ožalošćene na Sionu i dati im vijenac mje-sto pepela” (Iz 61,2). Znači, oni će živjeti i radovati se samo u svome Bogu koji je Bog “živih, a ne mrtvih”.

Pepeljanje je, dakle, simbol pokore i početak puta obraćenja. Sam poziv na obraćenje znači da se najprije sami sa so-Veliki četvrtak, Maja Knežević

Župnik pere noge čuvarima Isusova groba

24 PROMINA

bom suočimo, susretnemo i počnemo raz-mišljati o sebi i vremenu u kojem živimo, kako bismo se započeli pozitivno mijenjati na bolje, kako bismo dali šansu svojoj nutri-ni, svojim tako često potisnutim i zato neza-mjetnim kvalitetama i dobrim odlukama da izrastu. U tom smislu obraćenje je suprotno umiranju, ono je odluka za život, i to pravi život duha i istine. Istina, za obraćenje je ve-oma važan pogled na vlastiti jadni život, ali

je i još veća istina da je samo čeprkanje po prošlosti besplodno samo za sebe. Važno je uvidjeti svoje nedostatke i krivice, te uči-niti zaokret i odlučiti se za život, za Gospo-dina jer on ne želi “smrti nikoga”. Vrativši se tako sebi, susrećemo se i s Gospodinom, s njegovom Riječju koja odzvanja u našem srcu i započinjemo izgradnju snažne i ob-novljene osobnosti, čvrste vjernosti i oda-nosti. Tada Bog čovjeka čisti po svojoj lju-

Čuvari Isusova groba, veliki četvrtak 2018.

Marko ČulinaDenis Bronić Ivan Kardov

PROMINA 25

USKRS U PROMINI

bavi i milosrđu, jer mu oprašta i poziva ga da i on svima oprosti. I to je obraćenje. Na takvo obraćenje zove nas Crkva kroz ovo sveto vrijeme. Valja znati da samo obraćeni čovjek jest Božji čovjek koji djeluje za do-bro ne samo svoje već za dobro svih, pose-bice ugroženih, nevoljnih i svoga naroda.

Lik pravog obraćenika Biblija nam daje u liku Mojsija. Mojsije je odveden, po-put janjičara, iz svoga naroda, školovan na dvoru tlačitelja da bi sam postao tlačitelj vlastite krvi. Kad je odrastao i postao spo-soban rasuđivati dobro i zlo, s užasom je ustanovio da je na krivoj strani. I pun žara

Ivica Džepina Marino JakovljevićSlavko Džapo

Josip Džepina Marino JakovljevićLuka Sarić

26 PROMINA

USKRS U PROMINI

Ivan Svetina Petar DžepinaMateo Stanić

mlada čovjeka, ubacuje se u političku igru i ubija mrskog tlačitelja svoga naroda. To je pravo “političko” ubojstvo iz solidarnosti, iz predanja i ljubavi prema svojemu naro-du. Time se Mojsije odriče svake povezano-sti s povlaštenom klasom, odlučuje se na služenje svome narodu, pa makar taj narod bio ponižen i jadan. Poštenu i pravednu čo-vjeku rod i krv ulijevaju ponos pripadnosti svome narodu, njegovoj kulturi i njegovoj povijesti, pa bila ona bolna i krvava.

No, iza političkog ubojstva dolazi do dramatičnog obrata: Mojsije spoznaje da se

i članovi njegova naroda međusobno glože, tuku i ubijaju. To je bolna istina: nasilje i ne-pravda ne postoje samo između potlačenih i tlačitelja, između različitih rasa i ideologija, već i unutar krvnih i obiteljskih zajednica. I bilo je, stoga, nužno «da se Mojsije skloni u miđansku zemlju», i to ne samo iz straha od odmazde vladajuće klase koju je izdao, već da mu život u pustinji omogući razmišljanje o životnim istinama i da se obrati. U pustinji, u izgnanstvu, Mojsije se suočio sa samim so-bom, priznao svoj neuspjeh i prihvatio gor-činu svoga promašaja. No, tako se očistio od svoje političke žestine i shvatio da nasilje i

ubijanje ne mogu donijeti mir, pravdu i slo-bodu ni njemu ni narodu. Tu je i njegovo gorko iskustvo promašaja koje je u svakom ljudskom životu jedno od glavnih iskustava. Bez tog iskustva svijest o sebi i vlastitoj snazi i veličini ne bi se nikada popravila, a u živo-tu ne bilo promjena i obraćenja od zabluda. Upravo neuspjeh, tj. grijeh, rađa obraćenjem i uskrsnućem na novi način života. Konačno je Mojsije tako postao spreman za obraćenje i za susret s Bogom.

Ali Bogu se ne žuri. On ga još i dalje pušta da pase stada i da razmišlja. Bogu se

nikada ne žuri. On zna čekati. On čeka da se Mojsije oslobodi svoje uzgoritosti, uznosi-tosti, gordosti i umišljatosti, čeka da se oslo-bodi svojih “političkih” iluzija i da postane spreman za susret i poslušan volji Božjoj.

Kad je sve pripravljeno, Bog nena-dano, ali snažno ulazi u Mojsijev život i stubkom ga mijenja. Bog postaje Mojsijev “gorući grm”, njegova jedina briga. Mojsi-je je postao obraćen, obnovljen, s Bogom i sa sobom izmiren, spreman slušati i vrši-ti volju Božju i prepustiti se Božjem planu oslobođenja naroda. Sada je to već Božji plan, ne više Mojsijev politički račun. Ta-

PROMINA 27

USKRS U PROMINI

kvom, obraćenom Mojsiju Bog povjerava svoj narod da ga izvede na slobodu i dove-de u očinsku zemlju. Za takva obraćenog Mojsija knjiga Brojeva veli: “Mojsije je bio veoma skroman čovjek, najskromniji čo-vjek na zemlji” (12,3). Postao je dobroho-tan, strpljiv i potpuno predan u Božje ruke

kako bi činio dobro svima. I svaki put kada je nepravedno napadnut, sam Bog ustaje u njegovu obranu.

Koje li promjene! Onaj “politički” Moj-sije bijaše ubojica, naprasit i silovit čovjek, a ovaj posta ponizni sluga Bogu i narodu. Tr-pljenje i gorko iskustvo neuspjeha približi-

Anđelo Džepina Ante DžajaMarko Džepina

Domagoj Bare Marin BakmazJosip Čulina

28 PROMINA

USKRS U PROMINI

še ga Bogu i sebi i Bog očisti svojom ljubav-lju od svih njegovih nečistoća i zabluda.

I doista je istina: čovjek najviše zori kroz promašaje i poniženja. Ako je pame-tan, samo to ga može odvesti k Bogu kako bi mogao postati viši čovjek: čovjek za dru-ge. To zahtijeva veliko srce koje nikada ne dopušta da bude slomljeno i zatvoreno zbog toga što ga drugi ne razumiju ili ne

vole. Ako čovjek vjeruje svome Bogu, on se trajno predaje da ga Božja milost mijesi i oblikuje po svojoj volji. Vjera, pak, po kojoj smo “u miru s Bogom” (Rim 5,1) rađa život-nom i postojanom nadom koja “ne razoča-rava” (Rim 5,5) i djelotvornom vjerom koja “sve ispričava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi” (1 Kor 3,7).

Eto, brate i sestro, to je pravo obraće-nje na koje nas Crkva poziva. Ono je uvijek put služenja Bogu i čovjeku, a “čovjek je put Crkve” (Ivan Pavao II). To služenje nije lagano, do njega se dolazi kroz ustrajno vježbanje, poslije dugog puta pobjeda i po-raza. Sv. Otac Ivan Pavao II ovako veli: “Da se može dostojno i djelotvorno služiti dru-gima, potrebno je znati vladati sobom, tre-ba posjedovati kreposti koje omogućuju ta-kvo vladanje” (Redemptor hominis, br.21). Obraćenje je i znak i oznaka Uskrsa jer se čovjek nanovo rađa, uskrsava na istinski ži-vot dobrote, ljubavi i vjere. On tada posje-duje život i želi da ga svi imaju «u izobilju da ga imaju» poput uskrslog Krista!

Stoga svima želim obraćenje i put do sretnog Uskrsa!

Dr.sc. fra Luka Tomašević

Petar Bronić Gabrijel GojčetaAnte Knežević

PROMINA 29

USKRSNI PONEDJELJAK

Spektakl u Mariji BistriciU Vodicama je 2001. godine pokrenut festival žudija. Žudije su čuvari Kristo-va groba u dane Velikog tjedna, u dalma-tinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusovog uskrsnuća. Ovaj tradicionalni običaj raširen je po cijeloj Dalmaciji od kraja 19. stoljeća. S vreme-nom, svaka je župa iznjedrila svoje običa-je tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima. Žu-dije obično čine 12 stražara predvođe-nih zapovjednikom tzv. “judom” kao tri-naestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje. Želeći oču-vati ovu tradiciju vodičke žudije od 2001. godine organiziraju druženje velikog bro-ja žudijskih skupina iz cijele Dalmacije, ali i šire. Kako se broj sudionika povećavao prvotni “Susret žudija Dalmacije” prera-

PROMINA 29

Čuvari Kristova groba župe sv. Mihovila - Promina u Mariji Bistrici na festivalu žudija

Uprizorenje događaja oko Isusova uskrsnuća

VIŠE OD 850 ŽUDIJA ZAPJEVALO NA TRGU IVANA PAVLA II.

stao je, prvo u “Smotru žudija Dalmacije”, potom u “Vodički festival žudija”. Susreti odnosno Smotre su se do 2006. održavale u Vodicama, a potom je donesen zaklju-čak da se Festival svake godine održava u drugoj župi kako bi što više ljudi imali priliku upoznati se sa običajima drugih župa. Kao začetnik Vodice imaju čast do-maćinstva svakih 6 godina.

30 PROMINA

Na trgu Ivana Pavla II. više od 850 čuvara Kristova groba

Cilj festivala je da prikaže uskršnje običaje čuvara Kristova groba čime se do-prinosi očuvanju vjere i tradicije. Festival se nakon Vodica održavao 2007. u Vidu, 2008. u Prvić Šepurini na otoku Prviću, 2009. u Kninu, 2010. u Metkoviću, 2011. u Tisnom, 2012. ponovno u Vodicama, 2013. u Rogotinu, 2014. u Vrlici, 2015. u Mliništu, 2016. u Imotskom, te 2017. u Ko-minu, a raspored domaćinstava određen je do 2045. godine.

Prvi festival u kontinentalnom dijeluNo, iako je planirano da se festival

svakih 6 godina vraća u Vodice, ovaj i slje-deći termin Vodice su ipak prepustile i to Zagorcima. Naime, 2007. godine tadašnji župnik u Mariji Bistrici i rektor Svetišta MBB-e mons. Zlatko Koren izvrsnu surad-nju sa Udrugom kuburaša Marija Bistri-ca okrunio je određivanjem da bistrički kuburaši budu Čuvari Kristova groba u Mariji Bistrici. Već dvije godine kasnije bi-strički kuburaši po prvi puta su sudjelova-li na ovom festivalu u Kninu. Predsjednik

Udruge kuburaša Marija Bistrica Željko Milički prisjeća se tih početaka i posebno zahvaljuje trojici organizatora. ‘’Od prvih dana posebno smo u organizaciji poveza-ni sa trojkom, bez koje ovog festivala ne bi bilo u Mariji Bistrici. To su Luka Lipić i Šime Strikoman iz Vodica i Marko Maru-šić iz Metkovića. Posebno je zanimljivo da i oni ovim festivalom u Mariji Bistrici završavaju svoje sudjelovanje kao organi-zatora i redatelja.’’ – ističe Milički i dodaje kako je prije 6 godina kada se festival vra-tio u Vodice iznesena ideja da upravo ove godine u Vodičkom terminu festival bude u Mariji Bistrici. Šest godina kasnije, ona je uspješno i realizirana i to uz sudjelovanje čak 34 župe, i to ne samo dalmatinskih.

Još jedna milenijska fotografija Šime Strikomana

Bogati program na Uskrsni ponedje-ljak u Mariji Bistrici, u Crkvi na otvorenom počeo je svetom misom, koju je pred-slavio biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak,a pjesmom pratila Klapa Bistrica.

PROMINA 31

USKRSNI PONEDJELJAK

slijedeći kontinentalni domaćin ovog fe-stivala i to 24. po redu, 2024. godine. Na kraju programa uslijedila je primopre-daja prijelazne statue Vodičkog Festivala Žudija budućim domaćinima, župi sv. Mi-hovila - Oklaj, Promina.

Festivalu su prisustvovali brojni ugledni gosti, a oni koji su pomogli u organizaciji dobili su u trajno vlasništvo replike statua Vodičkog Festivala Žudija. To su župan KZŽ-e Željko Kolar, pred-sjednica Skupštine Vlasta Hubicki, načel-nik Općine Marija Bistrica Josip Milički, te rektor Svetišta MBB-e i bistrički župnik i preč. mr. Domagoj Matošević. Jedna je statua namijenjena i nekadašnjem rekto-ru Svetišta MBB-e mons. Zlatko Korenu, koji nije mogao biti prisutan pa će mu biti uručena kasnije. Također, ovom je događanju u ime premijera Andreja Plen-kovića prisustvovao i njegov izaslanik, sa-borski zastupnik Žarko Tušek, kao i pred-sjednik Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek.

ZB

Nakon mise na trgu Pape Ivana Pavla II Šime Strikoman snimio je još jednu mile-nijsku fotografiju, a nakon toga uslijedio je povratak sudionika na prostor Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca, gdje je tradicionalno najprije održana smotra žudija i sajam, a točno u podne započeo je sam 18. vodički festival žudija. Predsta-vile su se 34 župe, sa više od 850 sudi-onika, a festival je imao i međunarodni karakter. Naime, prije samog programa gosti iz Slovenije, iz Škofje Loke, prikazali su dio uprizorenja iz svog poznatog sto-ljetnog ‘’Škofjeloškog pasijona’’ koji je od nedavno upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječan-stva. Također, nastupila je i župa sv. Miho-vila iz Vareša u BiH. Sam program festi-vala otvorili su domaćini, članovi Udruge kuburaša Marija Bistrica, predstavivši Župu Uznesenja BDM Marija Bistrica. Uz brojne dalmatinske župe, nastupili su i još jedni Zagorcu. Župu sv. Ane Lobor, predstavljali su članovi Viteškog društva sv. Križa iz Lobora. Upravo će Lobor biti

Župa sv. Mihovila - Promina preuzima domaćinstvo festivala 2019. godine

32 PROMINA

USKRSNI PONEDJELJAK

UDRUGA UVARA KRISTOVA GROBA PROMINAPut kroz Oklaj 129, 22303 OklajEmail: [email protected]: HR47 2340 00911109 6764 0

Poštovani,prije 18 godina, pokrenut je obi aj održavanja smotre na Uskrsni ponedjeljak, pod nazivom »FESTIVAL UVARA

KRISTOVA GROBA«. Svake godine Fes val se održava u drugoj župi doma inu i do danas je narastao do brojke od preko 2000 sudionika iz cca 40 župa sa podru ja cijele RH, a prije pet godina je dobio i me unarodni karakter uklju-ivanjem župa iz susjednih zemalja (BiH, Slovenija, ...) gdje se isto tako njeguju obi aji uvanja Kristova groba.

Prerastanjem u jedan kako kulturološki i tradicijski tako i po broju sudionika zaista ozbiljan i masovan doga-aj, a u prilog tome ide injenica kako je fes val medijski popra en od strane državne (HRT) i komercijalnih (RTL,

NOVA TV, ...) televizijskih ku a, a prije nekoliko godina pokrenute su ak vnos koje su trenutno u završnoj fazi, za uvrštavanje fes vala na popis zaš ene nematerijalne kulturne baš ne.

S ponosom možemo istaknu kako su uvari Kristova groba iz Promine bili me u osniva ima i sudionici na prvoj premijernoj smotri te do današnjeg dana sudjeluju na svim održanim smotrama, asno i s ponosom pred-stavljaju i svoju Prominu i prezen raju i obi aje prominskog kraja.

Obi aj uvanja Kristova groba na blagdan Uskrsa i dane Velikog tjedna u prominskoj župi sv. Mihovila, prema povijesnim zapisima, njeguje se neprekidno ve više od 130 godina, ak ni za vrijeme Domovinskog rata i pro-gonstva iz rodnog kraja, nije se izgubila tradicija, ve su prominci i u prognani kim vremenima o uvali tradiciju pobožnos uvanja Kristova groba.

Za nadolaze i Uskrsni ponedjeljak 2019-e župa sv. Mihovila Promina e prema ve utvr enom rasporedu (popunjen sve do 2027.) bi doma in 19-g FESTIVALA UVARA KRISTOVA GROBA.

S obzirom da e Fes val pobudit veliku zna želju kako doma ih tako i stranih gos ju, u prilog tome ide i injeni-ca kako je fes val medijski popra en, pa se uz same sudionike Fes vala, uvare Kristova groba, lanove crkvenih pje-va kih zborova i sve enike prema saznanjima i najavama, na fes valu u Promini o ekuje izme u 2000- 3000 ljudi.

Prema detaljno de� niranim pravilima svaki doma in smotre dužan je poš va utvr enu proceduru i obveze koji iz iste proizlaze, kao što su obveze osiguravanja hrane i pi a za sve sudionike, osiguranje adekvatnih prostora za nesmetano održavanje svih faza fes vala, parkirnih mjesta, medicinskog osoblja, redarskih službi, ... i još mno-go drugih obveza koje zahtjeva organizacije jednog ovako velikog doga aja.

Organizacija predmetne smotre iziskuje ogroman angažman te nužno i velike � nancijske izdatke, po iskustvi-ma dosadašnjih doma ina trošak organizacije iznosi izme u 60.000 - 80.000 kn.

Putem ovog zahtjeva upu ujemo Vam svoju zamolbu za pomo u okviru vaših mogu nos , bilo u � nancij-skom ili materijalnom smislu te se iskreno nadamo kako e te u našem zahtjevu prepozna dobronamjernu želju za nastavak održavanja tradicijskih obi aja i o uvanja baš ne koju smo dobili u nasljedstvo od svojih predaka, nastavljaju i asno i odgovorno promica krš anske vrednote i obi aje rodnog kraja kao što su to inile mnoge generacije prije nas, a isto tako i kao podrška budu im generacijama poslije nas.

Vasu donaciju možete upla na žiro ra un udruge IBAN: HR47 2340 0091 1109 6764 0, ili nam se obra na našu e-mail adresu.

U nadi iš ekivanja Vašeg pozi vnog odgovora, srda no Vas pozdravljamo.

PROMINA 33

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Prva sv. pričestRoditelji su prvi navjestitelji vjere svoje djece

Prva sveta pričest je posebno slavlje u kojem djeca u dobi od 10-tak godina (kod nas u 3. razredu osnovne škole) po prvi puta pristupaju euharistijskom stolu, te u pričesti blaguju tijelo Kristovo, koji je rekao: “Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu” (Iv 6,56). Od davnih vremena, ova su se slavlja održavala na vrlo svečani način i uvijek su pri-lika da se u tom trenutku obnove i krsna obećanja.

Prva sveta pričest je jedan od sedam svetih sakramenata, te zajedno s krštenjem i potvrdom čini tzv. sakramente kršćanske inicijacije.

Prvu svetu pričest po prvi puta primaju vjero-učenici trećih razreda osnovnih škola. Nakon zavr-šene priprave, po prvi puta, pristupaju sakramentu pomirenja (ispovijedi), a nakon toga, svečano, u nedjeljnom eu-haristijskom slavlju, primaju svoju prvu sv. pričest.

Roditelji su prvi najvjestitelji vjere svoje djece i to ne samo riječi-ma nego prvenstveno svojim primje-rom. Bračna i obiteljska duhovnost, razgovor o Bogu u okrilju obitelji i zajednička molitva bitne su oznake i vrline jedne kršćanske obitelji koja tako svojim članovima omogućuje rast i sazrijevanje, ne samo u vjeri, nego u svakom pogledu.

Sveta pričest je sakrament u kojem pod prilikama kruha i vina primamo pravo tijelo i pravu krv Isusa Krista. Taj je sakrament usta-novio Krist Gospodin na posljed-njoj večeri.

Posebna pažnja se pridaje spremanju djece za ovaj sakramenat. U župama se, nakon obuke za vrijeme trajanja župnoga vjeronauka, priređuje za-jedničko misno slavlje prve pričesti.

Prvoj pričesti prethodi i prva ispovijed. Prepo-ručuje se da prva ispovijed ima posebno obilježje. Najbolje je da se obavi tjedan dana prije pričesti u obliku pokorničkog bogoslužja.

U slavlju prve pričesti vrlo značajno mjesto za-uzima obnova krsnih obećanja. Tada djeca – prvo-pričesnici – sami izražavaju svoju vjeru koju su, na njihovu krštenju, ispovjedili roditelji i kumovi.

Možemo reći da je euharistija u stanovitom smislu izvor svih ostalih sakramenata. Zato što je u euharistiji u najpotpunijem smislu prisutan Isus Krist od kojeg svi sakramenti dobivaju spasiteljsku snagu.

Donosimo vam i predivnu recitaciju kojom pr-vopričesnici pale svijeće za vrijeme obreda uz po-moć svojih roditelja.

Majko, upali svijećuMajko, upali svijeću! …Kraj mene tiho stani!I Bogu riječi tople sa suzama iz oka kani!Danas će u srce moje majko – pod misom Isus doći!Za mene sklopi ruke, i nemoj nikad od mene poći!

Danas ću majko obnovit krsne zavjete svoje!I Bogu zauvijek, srce predati moje!Uz plamen upaljenih svijeća, moja će duša sjati!Jer danas ćemo svoje biće mlado, dragom Bogu dati!Ljubljeni Isuse, dođi!….. Čekaju te djeca sva!Sačuvaj srce nam čisto od svakoga zla!Osim Tebe, radosti druge, više tražit neću!Od danas Kriste budi sve moje… Majko, upali svijeću!

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA ŽUPE

34 PROMINA3 A3 A

KAKO JE RASLO NEBO

Mali brat me jutros pita: Zašto si ti u bjelini i s krunicom oko vrata, zašto Isus sve nas

voli kao tata? Zašto baka za nas moli, zašto zvona tako zvone, zašto mama ručak

sprema, što se s tobom danas zbiva?Prva pričest, kažem, brate, radosni smo,

molim za te, da porasteš, budeš velik, pa da s nama onda i ti dijeliš nebo, ne od snova,

nego pravo, da se možeš s mnoštvom drugih pričestiti.

To sam rekla, a on opet:Od kud znadeš to što kažeš?

Da nam Isus srce daje i sve nas je zavolio, za nas umro od ljubavi?

Saznali smo dosta toga od župnika,bake, mame, učitelja.., tako redom od Biblije,

Svetog pisma, apostola.Crkva nam je kao mati pa nas sprema,

oduševi s Kristom sjesti, s njime jestiovu gozbu od vječnosti.

“To je lijepo, uzbudljivo, prava gozba od ljubavi”, mama doda. “Od Četvrtka prije

muke, sve do danas ponavlja se, sve iznova, nova djeca, novi ljudi, iste tajne nedostižne, kruh i vino na oltaru. Nebo k nam sad silazi,

Sad živimo od susreta”, baka doda, kao nekad učenici oko stola sa Isusom, pa kad

PROMINA 35

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 35

dođu dani bola, dani muke, s njim u srcu, podižemo Ocu ruke. I rastemo svakim

danom, od susreta do susreta, od pričesti do pričesti, misnog slavlja, kao Crkva, zajednica. Nad njom nebo otvoreno,

Duhom svetim rasplamsano, pa su mnogi, slijedeći ga, vječnost sebi sagradili,

pjevajući pjesmu nade.“Zašto plačeš, bako draga,

od radosti il od tuge?”“Od radosti, milo moje,

od radosti, dok vas gledam tako lijepe, u bjelinu obučene dok čekate dragog gosta!

Ohrabri me onom pjesmom da je čujem,jer sam gluha. Molit ću je svakodnevno da vam ona zavjet bude kroz godine.”

O Isuse, nado naša, svjetlo naše uvijek budi,da mognemo putovati sve do neba,

a bolesni bolovati dok im vidaš ljute rane,mlade majke djecu rađat vodeći ih Bogu

svome, a očevi s tobom hodatkrižnim putem svakodnevno.

“Oduvijek je bilo onih koji više vole zemlju”,reče tata, “a Bog im je u imanju”.

Uzaludno vrijeme troše na sve ono što će proći.

Nebo im je negdje, tamo, u daljinipa ne vide što su, tko su i kud idu,

bliže zemlji, nebu dalje, dok ne umru.Nesigurni, pa ratuju, pa boguju nad

drugima, tama im je u očima.Vi ih danas podsjećate:da su ljudi djeca Božja,

da sad s njime sve počinje,ko u nama kad rastemo u dobroti,

u istini u ljepoti, noseć’ njegov sveti znamen.”

“Do kraja mi pjesmu kaži,” baka reče.Nebo raste, mi u nebu.

Tama vedri, s njim se jedri.A u vjeri sve se može,

premještati stabla, gore,zemlju spojit s obalama gradeć’

duge od dobrote,od ljubavi i ljepote, od vječnosti,

pa možemo miješat’ prošlo, sada i buduće,život, smrt i uskrsnuće.

Dijelit ćemo radost svima.Krist u nama. Hram smo Božji,

nije šala. Sad smo ljepši,Bogu draži, nego katedrala.”

PROMINA 35

36 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

36 PROMINA36 PROMINA

PROMINA 37

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Potvrda (krizma) je sakrament Duha SvetogaIsus Krist je začet i rođen po Duhu Svetom od Mari-je Djevice. Kod krštenja na Jordanu vidljivo mu je daro-van Duh Sveti koji ga je “po-mazao” za Mesiju. Sam je za se posvjedočio: “Na meni je Duh Gospodnji… On me posla blagovjesnikom biti siromasima; proglasiti su-žnjima oslobođenje, vid sli-jepima: na slobodu pustiti potlačene, proglasiti godi-nu milosti Gospodnje” (Lk 4.18). Evanđelje bilježi da je u svemu svom javnom životu govorio i radio ispu-njen Duhom Svetim.

Isus je i svojim učenicima obećao Duha Svetoga kao Duha istine koji će ih uve-sti u svu istinu, Duha snage kojim će svjedočiti za njega. kao Duha Tješitelja i Bra-nitelja. Obećani dar Duha primili su učenici na prve Duhove i odmah su polaga-njem ruku taj dar prenosili na sve krštene. Time se do-

gađaj Duhova u Crkvi kroz sve vjekove obnavlja: Duh Sveti utvrđuje srca Isusovih učenika u vjeri, u nadi, u Ljubavi i svjedočenju.

Uz polaganje ruku brzo se kao prikladan znak po-tvrde pojavilo i pomazanje krizmom. Njime se označu-je pomazanje Duhom Sve-tim, što se u Svetom pismu

često spominje. Danas u svetoj potvrdi na potvrđe-nike, da bi primili Duha Svetoga, redovito polažu ruke biskupi, koji su na-sljednici Apostola.

Potvrda nastavlja i dopu-njuje ono posvećenje koje je započelo krštenjem. Zato se kod odraslih krštenika potvrda (krizma) podjelju-

Zahvala ocu biskupu za dolazak u Prominu

38 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

učen i da je kadar obnoviti krsna obećanja.

Potvrđenici koji su bili kršteni kao mala djeca ob-navljaju krsna obećanja pri-je potvrde: odriču se sotone i ispovijedaju krsnu vjeru. Tako svjesno i osobno pri-hvaćaju ono što su nekoć kao djeca primili pristan-kom svojih roditelja. kumo-va i kršćanske zajednice.

Bitni obred potvrde je po-mazanje krizmenim uljem na čelu, koje se izvodi pola-

je odmah poslije krštenja, a slavlje se dovršava euharisti-jom: to su tri temeljna sakra-menta, oni potpuno uvode čovjeka u Crkvu i njezina dobra, iznutra ga izgrađuju i osposobljuju za život po vje-ri. Zato se i zovu “sakramen-ti pristupa u kršćanstvo” ili “sakramenti inicijacije”.

Da bi netko mogao pri-stupiti potvrdi, valja da je kršten, da je u milosti (tj. u prijateljstvu s Bogom i lju-dima), da je prikladno po-

ganjem ruke i riječima: Pri-mi pečat dara Duha Svetoga.Potvrđenik odgovara: Amen.

Tako je potvrđenik zauvi-jek “obilježen” Božjom lju-bavlju i svojim obećanjem da će biti vjernik. Taj je “biljeg” pred Bogom “neizbrisiv”.

Potvrđenike prate i pred-stavljaju biskupu kumovi. Prikladno je da to budu isti koji su bili i na krštenju (ali mogu biti i drugi). Budući da su kumovi pomoćnici i pred-vodnici u kršćanskom životu

PROMINA 39

potvrđenika, osim što će mu biti prijatelji na koje će potvr-đenik uvijek smjeti računati, oni valja da se ističu i uzornim kršćanskim životom:

da budu dovoljno zreli za • tu zadaću;da su kršteni te da pripada-• ju Katoličkoj Crkvi, da su potvrđeni i pričešćeni;da im crkveni zakoni ne • zabranjuju vršiti službu ku-mova.Po sakramentu potvrde

(krizme) na poseban način

primamo dar Duha Sveto-ga koji nas ispunja svojim svjetlom i svojom snagom te nas “potvrđuje”, to jest ušvr-šćuje i utvrđuje u vjeri i ljuba-vi. Ono što nam Duh Sveti na otajstven način dariva i izvodi u nama po sakramentu potvr-de ukratko bismo mogli izra-ziti ovako:

Duh Sveti usavršuje i dopu-• njuje u nama unutarnju slič-nost Kristu (“suobličenje” Kristu) što nam je darovana na krštenju;

IZ ŽIVOTA ŽUPE

potvrdom se krštenik pot-• punije i na osobniji način uključuje u Crkvu (potpu-nije se “ucjepljuje” u otaj-stveno Kristovo Tijelo i na potpuniji način postaje članom Božjega naroda). Time potvrđenik postaje sposobniji i obvezatni-ji sudjelovati u poslanju Crkve i preuzimati u njoj službe i odgovornosti. Zato kažemo da sakra-

mentom potvrde postaje-mo “odrasli”, “zreli”, “Pu-noljetni” članovi Crkve.Duh Sveti nas ispunja svo-• jim svjetlom da bismo što bolje mogli razumjeti ono što nam je Bog objavio, osobito po svom Sinu Isu-su Kristu (Duh Sveti nas “uvodi u svu istinu”);Duh Sveti nas ispunja • svjetlom i ljubavlju da bi-smo u događajima i ljudi-

ma koje susrećemo mogli prepoznati Božju prisut-nost i Božji poziv da se ne-prestano što dosljednije uključujemo u izgradnju novoga, Božjega svijeta;Duh Sveti nas ispunja • snagom i slobodom da bismo hrabro, kao pu-noljetni i odrasli kršćani, mogli živjeti po vjeri i za nju svjedočiti.

ZB

Božji blagoslov. To su radili naši pređi, to rade naši stariji, a ja obećavam da ćemo i mi to čini-ti, a tu snagu davat će nam Duh Sveti sa svojim darovima koje smo primili u krizmi preko Vaših ruku, dragi naš oče biskupe.

Zato Vam hvala na podjeli ovoga svetog sakramenta, hva-la Vam na Vašoj jednostavnosti i bliskosti koju ste pokazali sinoć i koja je i danas kroz svetu misu i podjelu krizme zračila iz Vas. Baš takav blizak, jednostavan i drag ostanite cijeli život i neka Vas u tome vodi Duh Sveti koje-ga ste i nama danas podijelili.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Riječ hvala malo je za sve ovo što smo danas dobili u našoj žu-pnoj crkvi sv. Mihovila u Promini.

Najprije hvala svemogućem Bogu što nas je preko naših rodi-telja poslao u ovaj svijet, na kuglu zemaljsku, u ovu lijepu našu do-movinu Hrvatsku. Hvala Mu što su naši pređi odabrali ovaj sveti kut koji se zove po planini koja se uz-diže iznad naše župe – Promina.

Našu župu rese lijepa polja, šume i vinogradi obrađeni ljud-skom rukom i natopljeni ljudskim znojem. Naš čovjek ne počinje svoj rad, posebno u polju, ako se prije nije prekrstio i zazvao

Zahvala krizmanika

42 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 43

IZ ŽIVOTA ŽUPE

44 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Molite za nas krizmanike, a mi ćemo moliti za Vas i dajemo obećanje da ćemo po ovim sve-tim darovima živjeti sve dane na-šega života. Gledam lica svojih kolega i kolegica i čitam im iz očiju da ovo zajednički govori-mo i obećavamo te da ove rije-či nisu samo prazno obećanje. Nećemo jedno govoriti a drugo činiti, pa mi smo krizmanici, mla-di Prominci koji se drže svoje ri-ječi Bogu dane, a to je biti bolji i to pokazivati u svome svakidaš-njom životu. Bili živi pa vidjeli!

Kad dođete drugi put kod nas vidjet ćete nas na nedjeljnim svetim misama, na vjeronauku, u dobrom učenju i slušanju svojih roditelja i poštivanju starijih, a u školi da i ne govorim. Slobodno to provjerite preko naših dragih roditelja.

Hvala vam, dragi očevi i majke, što ste nam životnu školu dali i u život nas poslali. Lako je u školi s nama raditi, na vjeronauku Boga upoznavati i poštivati život i sve ljude, jer ste nam vi te smjernice dali. Kako nam je drago čuti: čije je ono dijete tako dobro, a to je vaš dar, oče i majko.

Hvala vam djedovi i bake, kumovi, hvala vam širi rode i porode što ste nam ne samo govorili nego nam i životom svojim dobrotu svjedočili. Hva-la vam naši učitelji, vjeroučitelji i naš župniče fra Petre što ste nas u tome s ljubavlju usmjera-vali. Hvala veliko svima!

Bog vas poživio i svojom mi-lošću nagradio – Amen!

Maja Knežević

44 PROMINA

PROMINA 45

Godinama, znatno ranije, prije nego se pri-stupilo osnivanju nogometnog kluba „Pro-mina“ u Oklaju, odigravala su se natjecanja u nogometu po prominskim selima, a uz to su organizirani i nogometni susreti između sela za prvaka Promine. U to doba nije bilo po-sebnog interesa za druge sportove u Promini. Bilo je pojedinaca koji su se bavili atletikom (trčanjem), bacanjem kamena s ramena, zatim biciklizmom, konjičkim trkama u okviru pr-vosvibanjskih natjecanja. Javljao se interes za odbojku i stolni tenis. Nogomet je bio najpo-pularnija igra među Promincima. Ovdje ćemo spomenuti da je NK DOŠK iz Drniša gostovao u Oklaju 1957./58. i odigrao utakmicu protiv momčadi Promine (iako tada u Promini nije postojao službeno osnovan nogometni klub). Promina je pobijedila DOŠK s 1:0, a pobjed-nički gol postigao je Vido Pokrajac iz Oklaja. Utakmica se igrala na šljunkastom igralištu koje se nalazilo preko puta današnje Žagre, na kojem je kasnije izgrađen objekt pekarnice, a u njemu se danas nalazi mjesna trgovina.

Tako je kroz dugo razdoblje među mno-gim igračima i ljubiteljima nogometa tinjala že-lja da se u Promini osnuje nogometni klub koji

će se natjecati u Šibenskoj nogometnoj ligi. Na području Promine postojao je dobar igrački kadar (među kojima je bilo pojedinaca koji su već igrali u nekim klubovima), ali je zato ne-dostajalo materijalnih sredstava i pravo nogo-metno igrališt

PPROMINAROMINA · 2020. 4. 19. · i sve mu bolje ide za rukom. Či-neći dobro, stječe i mjesto u...

Documents

Transcript of PPROMINAROMINA · 2020. 4. 19. · i sve mu bolje ide za rukom. Či-neći dobro, stječe i mjesto u...