POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA

Nikolina Sukalić Rom, učiteljica povijesti

ANTIČKE OLIMPIJSKE IGRE

Antičke Olimpijske Igre ili Olimpijske igre

bile su serija atletskih natjecanja  između različitih gradova-država Stare Grčke Prvi puta su održane 776.g.pr. Krista te su se održavale do 393.Sportaši su mogli

bili isključivo grčki muškarci iz polisa (gradova-država)

Šakanje Antičko šakanje je imalo manje pravila nego današnji boks. Borilo se bez rundi sve dok jedan od boraca ne bi bio nokautiran ili ne bi priznao da je pobijeđen. Za razliku od modernog sporta, tada nije bilo pravila prema kojem se protivnik nije smio udarati na podu. Nisu postojale niti težinske kategorije već samo dvije starosne skupine, muškarci i mladići. Umjesto današnjih rukavica, antički borci su omatali dlanove i zapešća kožnim remenjem.

HrvanjeSlično kao i u modernom sportu, natjecatelj je trebao baciti protivnika na zemlju, na leđa ili ramena. Tri takva bacanja bila su potrebna za pobjedu. Zabranjeno je bilo gristi protivnika no bilo je dopušteno lomiti protivnikove prste.

Pankration

Ovaj sport je bila vrlo gruba kombinacija šakanja i hrvanja. Pravila su sprječavala samo griženje, kopanje očiju te grebanje i kidanje nosa i ustiju noktima. Udaranje u trbuh što je protiv pravila u većini modernih sportova, bilo je potpuno ispravno. Poput šakanja i hrvanja i ovdje nije bilo kategorija već su se natjecatelji dijelili na mladiće i muškarce. Pankration je svojom brutalnošću bio sličan današnjem ultimate fight-u.

Utrka kolaUtrke kola i jahanje su jedine discipline koje se nisu održavale na stadionu već na hipodromu. Održavane su utrke dvoprega i četveroprega, a posebno su odvojene bile utrke za mlade i odrasle konje. Dužina staze je za sve bila dvanaest krugova oko hipodroma, ukupno oko devet milja.

Jahanje Dužina jahaće staze je bila šest krugova, što je bilo četiri i pol milje. Ovdje su također bile odvojene utrke za mlade i odrasle konje. Samo bogati su si mogli priuštiti novac za dobre konje, treninge, opremu i dobrog jahača. Zbog toga su za pobjedu oni dobivali maslinov vijenac umjesto jahača ili konja.

Petoboj (Pentatlon): bacanje diska i koplja, skok u dalj, trčanje, hrvanjeBacanje diska

Ritam i preciznost atlete koji baca disk bili su jednako važni kao i njegova snaga. Disk je bio izrađen od kamena, bronce ili čak olova, oblikom sličan letećem tanjuru.

KopljeKoplje je bilo drveno, duljine oko 1,70 do 1,90 m. Vrh mu je bio zašiljen ili je imalo dodan metalni šiljak. Na centru ravnoteže koplja je bila omotana kožna vrpca. Pravilan hvat koplja je povećavao preciznost i daljinu bacanja.

Skok u dalj

U dalj se skakalo s mjesta. Sportaši su koristili olovne ili kamene utege oblikovane poput telefonskih slušalica da bi što boljim zamahom postigli što veću duljinu skoka. Skakač je držao utege ispred sebe za vrijeme odraza da bi rukama zamahnuo unatrag i pustio ih za vrijeme doskoka. Tako je pomogao tijelu da se odrazi što dalje. Za vrijeme treninga skakači su poput dizača utega povećavali, čak i udvostručavali težinu odraznih utega.

Trčanje Trčanje je od početka bilo posebna disciplina a kasnije je postalo dio pentatlona. Najstarija utrka je bila stadion, trčanje u duljini od jednog stadija, 192 m. Postojala je i utrka od dva stadija, 384 m. Dugoprugaške utrke su se trčale na duljinama od 7 do 24 stadija (1 344 do 4 608 m). Posebne utrke su se trčale na daljinama od dva do četiri stadija (384 do 768 m), ali pod punom ratnom opremom vojnika oklopnika (hoplita) koja su sačinjavali štit, kaciga, prsni oklop i nazuvci ukupne težine oko 25 kg. Ova utrka je održavala uvijek potrebnu borbenu spremnost i snagu grčkih vojnika.

Zanimljivosti s antičkih olimpijskih igara

Varanje na igrama

Nisu baš svi sportaši ispunjavali grčke ideale časti, slave i izvrsnosti. Najstariji poznati prekršitelj pravila je bio Eupol iz Tesalije, koji je podmićivao druge boksače na 98. igrama. Kalip iz Atene je potkupio svoje protivnike u pentatlonu na 112. igrama. Na 226. igrama dva egipatska bokasača, Didas i Sarapamon, kažnjeni su zbog namještanja međusobne borbe. .

Žene i igre

Žene nisu sudjelovale na natjecanjima. Dapače, nisu niti smjele biti gledatelji na olimpijskom stadionu, dok im je posjet konjičkim utrkama na hipodromu bio dopušten. Iz nekih su izvora poznate i posebne igre u čast Zeusove žene Here, također održavane u Olimpiji svake 4 godine. Vrlo malo se zna o tim "ženskim" igrama. Na njima su se u trčanju natjecale samo neudane djevojke koje su nosile nisko spuštene tunike koje su jedva pokrivale ramena i grudi a kosa im je bila raspuštena. Još nije poznato da li su muškarci smjeli gledati natjecanje djevojaka.

Legende o nastanku olimpijskih igara

Postoje mnoge legende o nastanku Olimpijskih igara. Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vrhovništvom, nad ocem Kronom. Druga kaže da je Heraklo, jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji pa je odlučio da se na taj spomen svake 4 godine održavaju takve utrke. 

Olimpijske igre su isprva bile religijska svečanost u čast vrhovnom bogu Zeusu. Održavale su se krajem kolovoza ili početkom rujna u Olimpiji, Zeusovom svetištu na jugozapadu Peloponeza. U Zeusovu čast na polovici natjecateljskog dana prinosila se i hekatomba, žrtva od 100 volova. Olimpija je dobila ime po najvišoj grčkoj planini Olimpu, prebivalištu grčkih bogova.

Moderne Olimpijske igre

Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su športaše iz 14 zemalja

Pobjednici su se tada nagrađivali medaljom izrađenom od srebra i maslinovim vjenčićem

Odluka da će se prve moderne Olimpijske igre održati u Ateni 1896. godine donešena je na osnivačkom kongresu Međunarodnog olimpijskog kongresa 1894. godine. Iako Grčka do tada nije imala iskustva u organizaciji tako velikih natjecanja, a i financijska sredstva su bila relativno ograničena, Igre su u cjelini organizirane uspješno.

Na Igrama su održana natjecanja u 9 športova, isključivo u muškoj konkurenciji.

Atletika, biciklizam, mačevanje, streljaštvo, gimnastika, plivanje, tenis, dizanje utega, hrvanje

Dva su športa bila predviđena u programu, ali se natjecanja na kraju nisu održala:veslanje - otkazano zbog jakog vjetrajedrenje - otkazano zbog nedostatka odgovarajućeg broja jedrilica, s obzirom da strane posade nisu bile u mogućnosti transportirati svoje jedrilice

Moderne Olimpijske igre

Pet međusobno spojenih krugova koji predstavljaju Europu, Aziju, Afriku, Australiju i Ameriku, simbol su olimpizma

OLIMPIJSKI PLAMEN

Olimpijski plamen jedno je od najpoznatijih olimpijskih znamenja. Prvi je put plamen upaljen na olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. god.

OLIMPIJSKA BAKLJA

Nekoliko mjeseci prije olimpijskih igara trkači, uglavnom bivši športaši, istaknuti pojedinci ali i mnogi građani, olimpijskom bakljom prenose štafetno olimpijski plamen od drevne Olimpije do mjesta svečanog otvaranja na olimpijskom stadionu

GESLO

Geslo OI sastoji se od tri latinske riječi:

citius-altius-fortius

što znači: brže, više, jače

MEDALJE

Pobjednici i momčadi na suvremenim igrama natječu se za zlatne, srebrne i brončane medalje.

DOPINGJedan od najvećih problema i opasnosti današnjeg sporta Ben Johnson, protagonist najvećeg dopinškog skandala u sportskoj povijesti1988. godine mu je oduzeto zlato na Olimpijskim igrama u Seoulu

Doping je droga koja služi za poboljšanje snage , na kratko vrijeme je korisna , ali na dulji rok može dovesti do zdravstvenih problema, čak i smrti. 

Unatoč svim upozrinjima i prijetnjama na Olimpijskim igrama u Ateni 2004.godine 23 športaša je diskvalificirano. 

Sedmerostruki je pobjednik Tour de Francea (od 1999. do 2005.), Svjetski prvak 1993. i vlasnik bronce s Olimpijskih igara u Sydneyu. 2009.

U kolovozu 2012. Američka antidopinška agencija, zabranjuje mu daljnje nastupe i oduzima mu sve naslove pobjednika Tour de Francea, jer je sve pobjede ostvario pod dopingom.

Lance Armstrong

ZLATNE MEDALJE HRVATSKIH SPORTAŠA

Atlanta 1996. - Rukomet

Sydney 2000. – Dizanje utega

Salt Lake City 2002. – Alpsko skijanje

Atena 2004. - Rukomet

Torino 2006. – Alpsko skijanje

Janica Kostelić - kombinacija

London 2012. - Sandra Perković, bacanje diska

Giovanni Cernogoraz, London 2012., streljaštvo

London 2012., vaterpolo

SREBRNE MEDALJE HRVATSKIH SPORTAŠA

Barcelona 1992. - Košarka

Atlanta 1996. - Vaterpolo

Atena 2004. - Plivanje

Duje Draganja – 50 m slobodno

Atena 2004. - Veslanje

Siniša i Nikša Skelin

Torino 2006. – Alpsko skijanje (m)

Ivica Kostelić - kombinacija

Torino 2006. – Alpsko skijanje (ž)

Janica Kostelić - superveleslalom

Peking, 2008. – Filip Ude, Blanka Vlašić,gimnastika skok u vis

London, 2012. - Damir Martin, Martin Sinković, Valent Sinković, David Šain, veslanje

HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBORHOO je utemeljen 10. rujna 1991. god. (prije nego što su druge države priznale Hrvatsku) Ciljevi: promicanje športa i moralnosti, skrb o sportašima, poticanje mladih sportaša, skrb o razvoju sporta na državnoj razini

Hvala na pažnji