potrošačkih Pregled tržišta
179
Pregled potrošačkih tržišta Zdravlje i potrošači Tržišta koja rade za potrošače 10. izdanje – lipanj 2014.
Transcript of potrošačkih Pregled tržišta
Pregled potrošačkih tržišta
Zdravlje i potrošači
Tržišta koja rade za potrošače10. izdanje – lipanj 2014.
HR HR
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.6.2014.
SWD(2014) 212 final
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Pregled potrošačkih tržišta „Osiguravanje da tržišta funkcioniraju u najboljem interesu
potrošača”, 10. izdanje – lipanj 2014.
2
Sadržaj
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Pregled potrošačkih tržišta „Osiguravanje da tržišta funkcioniraju u najboljem interesu
potrošača”, 10. izdanje – lipanj 2014
1. SAŽETAK.................................................................................................................... 5
2. PROCJENA TRŽIŠNOG UČINKA OD STRANE POTROŠAČA ............................ 8
2.1. Ukupni rezultati ............................................................................................................ 9
2.2. Razlike među zemljama u procjeni tržišta ................................................................. 11
2.3. Sociodemografske razlike u procjeni tržišta .............................................................. 14
2.4. Procjena različitih tržišnih skupina ............................................................................ 16
2.4.1. Maloprodajna roba široke potrošnje ..................................................................... 17
2.4.2. Tržišta (polu)trajne robe ......................................................................................... 18
2.4.3. Automobilski segment .............................................................................................. 19
2.4.4. Rekreacijske usluge .................................................................................................. 20
2.4.5. Usluge osiguranja ..................................................................................................... 21
2.4.6. Javni prijevoz ........................................................................................................... 22
2.4.7. Komunalne usluge .................................................................................................... 23
2.4.8. Telekomunikacije ..................................................................................................... 24
2.4.9. Bankarske usluge .......................................................................................................... 25
2.5. Elementi za procjenu tržišta .............................................................................................. 26
2.5.1. Usporedivost ................................................................................................................. 26
2.5.2. Povjerenje ..................................................................................................................... 29
2.5.3. Problemi ........................................................................................................................ 32
2.5.4. Pritužbe ......................................................................................................................... 35
2.5.5. Ukupno zadovoljstvo .................................................................................................... 38
2.5.6. Izbor ............................................................................................................................... 40
2.5.7. Prelazak ......................................................................................................................... 42
2.6. Prodor na tržište ................................................................................................................ 46
3. DODATNI POKAZATELJI ................................................................................................ 49
3.1. Cijene ................................................................................................................................ 49
3.2. Pritužbe .............................................................................................................................. 58
3.3. Sigurnost ............................................................................................................................ 63
PRILOZI ................................................................................................................................... 69
Prilog I. – Cijene ...................................................................................................................... 69
3
Tablica 7.: Cijene robe i usluga ................................................................................................ 77
Prilog II. – Nacionalno rangiranje tržišta ................................................................................. 82
Belgija .................................................................................................................................... 85
Bugarska ................................................................................................................................. 88
Češka Republika ..................................................................................................................... 91
Danska 94
Njemačka ................................................................................................................................. 97
Estonija .................................................................................................................................. 100
Irska .................................................................................................................................. 103
Grčka .................................................................................................................................. 106
Španjolska ............................................................................................................................. 109
Francuska .............................................................................................................................. 112
Hrvatska ................................................................................................................................ 115
Italija .................................................................................................................................. 118
Cipar .................................................................................................................................. 121
Latvija .................................................................................................................................. 124
Litva .................................................................................................................................. 127
Luksemburg .......................................................................................................................... 130
Mađarska .............................................................................................................................. 133
Malta .................................................................................................................................. 136
Nizozemska ........................................................................................................................... 139
Nizozemska ........................................................................................................................... 139
Austrija .................................................................................................................................. 142
Poljska .................................................................................................................................. 146
Portugal ................................................................................................................................. 149
Rumunjska ............................................................................................................................ 152
Slovenija ................................................................................................................................ 155
Slovačka ................................................................................................................................. 158
Finska .................................................................................................................................. 161
Švedska .................................................................................................................................. 164
Ujedinjena Kraljevina .......................................................................................................... 167
Norveška ................................................................................................................................ 170
Island .................................................................................................................................. 173
Prilog III. – Nazivi tržišta ....................................................................................................... 176
4
5
1. SAŽETAK
Od 2008. GU SANCO redovito objavljuje Pregled potrošačkih tržišta kojim se prati kako
jedinstveno tržište funkcionira za potrošače Europske unije te se upućuje na moguće
probleme. Postoje dva izdanja Pregleda: Pregled potrošačkih uvjeta kojim se dobivaju podaci
o nacionalnim potrošačkim uvjetima, prekograničnoj trgovini i razvoju elektroničke trgovine,
dok se ovdje prikazanim Pregledom potrošačkih tržišta prati učinak određenih potrošačkih
tržišta.
Jedinstveno tržište koje bolje služi potrošačima može znatno pridonijeti poticanju
gospodarskog rasta, uzimajući u obzir to da se 57 % BDP-a Europske unije odnosi na
konačnu potrošnju kućanstava. Podaci iz ovog izdanja Pregleda potrošačkih tržišta služili su
za godišnje izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta koje je priloženo Godišnjem pregledu
rasta za 2014., kao i preporuke europskog semestra za pojedinačne zemlje te popratne radne
dokumente službi.
U glavnom dijelu ovog 10. Pregleda potrošačkih tržišta prati se učinak 52 potrošačkih tržišta,
na koja se zajedno odnosi gotovo 60 % potrošnje kućanstava, a temelji se na pokazateljima
usporedivosti, povjerenja, problema i pritužaba, ukupnog zadovoljstva, izbora i promjene
pružatelja usluga/tarife. Jednako tako, ispitane su nacionalne i sociodemografske razlike u
procjenjivanju tržišta, veza između ocjenjivanja tržišta i gospodarskih pokazatelja i (prvi put)
prodor na različita tržišta (udio potrošača koji su nedavno kupovali na određenom tržištu).
Podaci dolaze iz četvrtog vala velikog istraživanja o mišljenju potrošača na razini Europske
unije te omogućuju usporedbu učinka tržišta tijekom vremena.
Osim podataka iz ankete, u Pregledu se analiziraju i raspršenost cijena u zemljama Europske
unije, pritužbe koje su prikupila nacionalna tijela za rješavanje pritužaba te dostupni podaci o
sigurnosti.
Podaci iz Pregleda omogućuju europskim i nacionalnim kreatorima politika i dionicima da
prilagode političke mjere sektorima za koje potrošači ocijene da imaju slabu uspješnost. Radi
praćenja rezultata provode se detaljne studije sektora koji nisu dovoljno uspješni kako bi se
stekao bolji uvid u probleme te kako bi se utvrdila moguća rješenja. Nekoliko problematičnih
tržišta već je analizirano uzimajući u obzir zaključke prethodnih Pregleda te se provode
rješenja.
Detaljni statistički podaci za svaku zemlju za prošle četiri godine navedeni su u Prilogu II.
Osim izvješća uspostavlja se i internetska platforma za širenje podataka kojom će se
omogućiti interaktivan pristup temeljnim podacima prilagođen korisnicima.
Glavni nalazi
Ukupna procjena učinka tržišta diljem svih tržišta i zemalja od strane potrošača blago se
poboljšala između 2012. i 2013. nastavljajući pozitivan trend zapažen od 2010. Međutim,
situacija se znatno razlikuje od tržišta do tržišta i od zemlje do zemlje. Kao i prethodnih
godina, čini se da tržišta robe funkcioniraju znatno bolje od tržišta usluga, iako se jaz između
njih smanjuje.
Proteklih nekoliko godina ukupni poredak tržišta bio je uglavnom nepromijenjen. Među
tržištima robe najpozitivnije je procijenjena maloprodajna roba široke potrošnje unatoč lošim
ocjenama koje se daju tržištima „mesa i mesnih proizvoda” te „voća i povrća”. Polutrajna
roba kao cjelina procijenjena je kao nešto manje pozitivna, dok odjeća i obuća imaju najlošije
ocjene. Roba automobilske industrije i dalje je tržišni segment koji bilježi daleko najlošiju
uspješnost, pri čemu su rabljeni automobili i gorivo za vozila opet na dnu poretka tržišta robe.
6
Među tržištima usluga najpozitivniju procjenu dobile su rekreacijske usluge, a slijede ih
usluge osiguranja i javni prijevoz. Bankarske usluge i dalje su najproblematičniji sektor, s
tržištima investicijskih proizvoda i hipoteka na samom dnu poretka tržišta usluga. Potrošači su
jednako tako loše ocijenili telekomunikacije i komunalne usluge (osobito opskrbu električnom
energijom i plinom).
U usporedbi s 2012. najveći pad učinka zabilježen je na tržištu mesa, osobito u zemljama koje
je najviše pogodila afera s konjskim mesom. Pozitivno je to što su se neka od najneuspješnijih
tržišta, poput goriva za vozila i usluga u željezničkom prometu, najviše poboljšala (u
potonjem slučaju to se vjerojatno dogodilo zbog pojave konkurencije u nekim zemljama).
Rezultatima koji se temelje na komponentama procjene pojedinačnog tržišta potvrđuje se da
su za potrošače tržišta usluga prema svim pokazateljima problematičnija od tržišta robe. Jaz
između tih dviju tržišnih skupina najizraženiji je u pogledu usporedivosti ponuda, što može
odražavati složenost svojstvenu nekim tržištima usluga, ali proizlazi i iz namjernih tržišnih
strategija koje ograničavaju sposobnost potrošača da izabere najbolju ponudu. Sveukupno,
povjerenje potrošača u to da će poduzeća poštovati pravila zaštite potrošača najniže je na
onim tržištima gdje je nesrazmjer u protoku informacija između trgovaca i potrošača najveći.
Postoje znatne razlike u broju prijavljenih problema i povezanih pritužaba na različitim
tržištima, dok je situacija najlošija u telekomunikacijskom sektoru. Zadovoljstvo izborom
pružatelja usluga i stopom promjene pružatelja usluga najniže je na tržištu komunalnih usluga.
Štoviše, uz tržište hipoteka, tržišta opskrbe plinom i električnom energijom smatraju se
tržištima na kojima je najteže promijeniti pružatelja usluga.
Procjenom tržišta pokazale su se znatne razlike u zemljama Europske unije. Općenito, čini se
da su tržišta uspješnija u državama članicama EU-15 nego EU-131. Postoji blaga pozitivna
korelacija između procjene tržišta na razini zemlje i općenitih gospodarskih prilika (mjerenih
bruto domaćim proizvodom (BDP-om) po glavi stanovnika i povjerenjem potrošača u stanje u
gospodarstvu). Osim toga, učinak tržišta ocjenjuje se pozitivnije u zemljama u kojima je
povoljnije ukupno potrošačko okruženje. Dok se neka tržišta (rekreacijske usluge, određena
trajna roba) procjenjuju prilično ujednačeno na razini Europske unije, na drugim tržištima
(osobito u bankarstvu i mrežnim uslugama) vide se znatne razlike od zemlje do zemlje.
Različite sociodemografske skupine različito procjenjuju tržišta. Najveća razlika vidi se po
zanimanju jer radnici u proizvodnji, nezaposleni i samozaposleni radnici imaju manje
pozitivno mišljenje o učinka tržišta, dok studenti daju najviše ocjene. Muškarci su obično
manje pozitivni u svojoj procjeni tržišta u odnosu na žene za većinu tržišta, kao i ispitanici
srednje dobi u usporedbi s mlađim ili starijim ispitanicima. Štoviše, čini se da je procjena
tržišnog učinka sve bolja što je veći stupanj obrazovanja.
Postoje znatne razlike u prodoru na različita tržišta (udio potrošača koji su nedavno kupovali
na određenom tržištu), a najniže stope prodora uočene su za usluge u području internetskih
igara na sreću, usluge najma vozila i usluge u području nekretnina. Tržišta kojima se potrošači
češće koriste obično dobivaju i pozitivnije ocjene.
Analizom podataka o cijenama upućuje se na to da je u posljednjih deset godina došlo do
općenitog postupka konvergencije cijena u Europskoj uniji. Ipak, i dalje postoje razlike u
cijenama među zemljama Europske unije, osobito na tržištima usluga. Sveukupno, cijene su
niže u zemljama koje su nedavno pristupile Europskoj uniji. Za većinu kategorija proizvoda
razlike u cijenama među zemljama povezane su s razlikama u relativnoj kupovnoj moći.
1 „EU-15” odnosi se na države koje su bile članice Europske unije i prije 2004., dok se „EU-13” odnosi
na države članice koje su pristupile Europskoj uniji nakon 2004.
7
Došlo je do znatnog povećanja broja nacionalnih tijela nadležnih za pritužbe koja dostavljaju
podatke o pritužbama u skladu s usklađenom metodologijom utvrđenom u Preporuci Komisije
iz 2010.. Iako su podaci još nepotpuni, čini se da se najviše pritužaba podnosi za mrežne
usluge.
Podacima prikupljenima u bolnicama u nekim zemljama Europske unije ukazuje se na to da
građevinska (komponente), sportska/rekreacijska oprema i namještaj pripadaju kategorijama
proizvoda koje se najčešće povezuju s nezgodama i ozljedama. Dodatne informacije o
sigurnosti proizvoda na tržištu pružaju se dvama sustavima brzog uzbunjivanja na razini
Europske unije za obavijesti o opasnoj hrani (RASFF) i neprehrambenim proizvodima
(RAPEX). Na odjeću, igračke te voće i povrće odnosi se više od petine obavijesti na svaku
kategoriju.
Sljedeći koraci
Pregled potrošačkih tržišta pretraživački je alat koji služi za otkrivanje tržišta slabe
uspješnosti i ukazivanje kreatorima nacionalnih politika i politika EU-a na područja za koja bi
se trebale provesti dodatne analize. Na temelju zaključaka ovog Pregleda službe Komisije
pokrenut će dvije detaljne studije tržišta:
U prvoj studiji usredotočit će se na tržište električne energije, koje je u poretku tržišta
usluga na četvrtom mjestu od dna unatoč blagim poboljšanjima od 2011. Procjena
tržišta znatno se razlikuje unutar Europske unije, a najlošija je u južnoeuropskim
zemljama. Tržište je osobito loše ocijenjeno u pogledu izbora dostupnih dobavljača,
usporedivosti ponuda i promjene dobavljača, čime se upućuje na to da potrošači još ne
mogu u potpunosti iskoristiti mogućnosti uštede nastalih liberalizacijom tržišta. U
studiji će se napraviti usporedbe sa zaključcima iz prethodnog istraživanja tržišta
(2010.)2 te će se procijeniti je li se i kako od tada situacija poboljšala. Ispitivat će se i
utjecaj provedbe zakonodavstva iz Trećeg energetskog paketa kao i nove inicijative za
suradnju koje su pokrenuli potrošači i/ili udruge za zaštitu potrošača te će se
procijeniti potreba za mogućim budućim inicijativama.
Drugom će se studijom ispitati (kroz ispitivanje ponašanja) razni uvjeti kojima bi se
mogla povećati spremnost potrošača da pročitaju uvjete ugovora i njihova sposobnost
da ih razumiju. Podaci iz Pregleda dosljedno pokazuju da je potrošačima teško
usporediti različite ponude, a samim time i donijeti informiranu odluku, osobito na
tržištu usluga. Postoje i dokazi o tome da potrošači često prihvaćaju ugovorne obveze,
a da ih ne pregledaju. To nije dobro za potrošače (koji riskiraju slijepo prihvaćanje
nepovoljnih ugovornih obveza), a ni za tržište općenito.
Izvješća o pojedinim zemljama priložena Pregledu namijenjena su za pomoć nacionalnim
tijelima, organizacijama za zaštitu potrošača i poslovnim dionicima u njihovim nastojanjima
da poboljšaju situaciju na tržištu koje je slabo uspješno, upućujući na sektore u kojima mogu
biti potrebna dodatna istraživanja, provedbene mjere i/ili mjere za podizanje javne svijesti.
Pozivaju se i države članice da se koriste podacima iz Pregleda pri utvrđivanju i ocjenjivanju
svojih reformi u okviru postupka Europskog semestra.
2 http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/market_studies/docs/retail_electricity_full_study_en.pdf
8
2. PROCJENA TRŽIŠNOG UČINKA OD STRANE POTROŠAČA
U ovom dijelu Pregleda predstavljeni su rezultati Istraživanja nadzora tržišta iz 2013.3 o
procjenama potrošača u vezi s funkcioniranjem najvažnijih potrošačkih tržišta u 28 država
članica Europske unije, uključujući prvi put i Hrvatsku4te Island i Norvešku. Istraživanjem su
obuhvaćena 52 tržišta (21 tržište robe i 31 tržište usluga) na koja se zajedno odnosi 60 %
potrošačke potrošnje. Popis tržišta gotovo je jednak onomu iz 2012. i 2011.5 (opis svakog
tržišta naveden je u Prilogu III.).
Kako bi se osiguralo da se istraživanjem uzima u obzir relevantno iskustvo, ona se provodi
među potrošačima s nedavnim iskustvom kupovine na svakom tržištu. Godina 2013. bila je
četvrta godina istraživanja čime se omogućuje praćenje napretka kroz vrijeme na tržištima
kao i u zemljama. U Prilogu II. navedene su detaljni statistički podaci za svaku zemlju za
prošle četiri godine.
Učinak različitih tržišta procijenjen je na temelju šest glavnih kriterija:
1) jednostavnost usporedbe robe ili usluga koje se nude;
2) povjerenje potrošača u to da će prodavači u maloprodaji / dobavljači poštovati pravila
zaštite potrošača;
3) doživljeni problemi i stupanj na kojem su doveli do podnošenja pritužaba;
4) zadovoljstvo potrošača (do koje mjere tržišta ispunjavaju očekivanja potrošača)
5) izbor prodavača u maloprodaji / pružatelja usluga i
6) promjena tarifa / pružatelja usluga.
Prva četiri pokazatelja odnose se na sva tržišta te su obuhvaćena „pokazateljem tržišnog
učinka” (engl. Market Performance Indicator, MPI) – kompozitnim indeksom koji služi kao
temelj za glavni poredak 52 tržišta. Četiri komponente pokazatelja jednako su ponderirane, a
ocjenjuju se na ljestvici od 0 do 1006.
3 Istraživanje se temelji na telefonskim razgovorima provedenima u ožujku i travnju 2013. s
reprezentativnim uzorkom od 500 osoba (starijih od 18 godina) za svako od 52 tržišta u svakoj državi
članici EU-a, Islandu i Norveškoj (250 osoba u Cipru, Luksemburgu, Malti i Islandu). 4 Međutim, razlike između 2013. i 2012. temelje se na rezultatima EU27 jer Hrvatska nije bila uključena
u prethodne valove istraživanja. 5 Jedina je razlika u tome što je tržište povezano s klađenjem i lutrijom podijeljeno na internetske igre na
sreću i igre na sreću izvan interneta, uzimajući u obzir različitu prirodu tih dvaju tržišta te kako bi se
obavijestilo o nadolazećoj Preporuci Komisije o internetskim igrama na sreću. 6 MPI se dobiva izračunavanjem prosjeka ocjena (jednostavnog neponderiranog prosjeka) za svaku
komponentu te dijeljenjem rezultata s 10. Kao rezultat toga, vrijednost je MPI-ja u rasponu od 0 do 100,
a svaka vrijednost svake komponente u rasponu je od 0 do 10. Za komponente „usporedivost”,
„povjerenje” i „zadovoljstvo” rezultat je dobiven izračunavanjem prosjeka odgovora svih ispitanika (na
ljestvici od 0 do 10). Izračun rezultata komponente „problemi i pritužbe” temelji se na pretpostavci da
je način na koji se pritužba podnosi pokazatelj ozbiljnosti nastalog problema (najviša ocjena daje se kad
se problem ne prijavljuje, a najniža se daje kad se pritužba podnosi tijelu za rješavanje pritužaba treće
strane, dok se za podnošenje pritužaba drugim tijelima daju srednje ocjene) – vidi detalje o
objašnjenjima i sastavu MPI-ja u izvješću Istraživanja nadzora potrošačkog tržišta iz 2013.
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/editions/docs/monitoring_consumer_markets_eu_20
13_en.pdf.
9
2.1. Ukupni rezultati
Procjena tržišnog učinka od strane potrošača i dalje se poboljšava
U tablici 1. prikazuje se godišnje kretanje MPI-ja na razini svih zemalja i tržišta Europske
unije (kao i zasebno za tržišta robe i usluga) Ukupna procjena tržišnog učinka od strane
potrošača blago se poboljšala između 2012. i 2013. (za 0,3 boda). Time se nastavlja pozitivan
trend uočen od 2010. Iako se učinak tržišta robe nije mijenjala od 2012., tržišta usluga
poboljšala su se za 0,5 bodova. Kao posljedica toga, jaz u učinka između tih dviju tržišnih
skupina blago se smanjio.
Tablica 1.: MPI (pokazatelj tržišnog učinka) – EU28, sva tržišta
2013 Razlika 2013. ‒ 2012. Razlika 2012. ‒ 2011. Razlika 2011. ‒ 2010.
Sva tržišta 77,4* 0,3* 0,9* 0,5*
Tržišta robe 80,1 0,0 0,9* 1,3*
Tržišta usluga 75,6* 0,5* 0,8* -0,2*
MPI (Indeks tržišnog učinka)
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta iz 2013.
Najlošije ocijenjena tržišta ostala su uglavnom jednaka...
Na slici 1. prikazani su pokazatelji tržišnog učinka na razini Europske unije za 21 tržište robe
i 31 tržište usluga obuhvaćena istraživanjem iz 2013. U tablici na desno od dijagrama
prikazana je razlika u ocjenama između uzastopnih godina7 i, prema potrebi
8, razlika između
svakog tržišta i prosjeka svih tržišta robe i usluga,
7 Zbog izmjene popisa tržišta razlike između 2011. i 2010 te 2013 i 2012. nisu dostupne za sva tržišta.
8 Statistički značajne razlike od 5 % vjerojatnosti označene su zvjezdicom.
10
Slika 1.: MPI (pokazatelj tržišne uspješnosti) – EU-28, s podskupinama
69,970,670,671,971,972,572,772,873,474,174,274,374,374,674,975,075,175,375,575,676,676,776,878,178,578,679,079,481,081,282,282,9
72,676,176,578,578,878,879,180,080,180,280,381,081,381,381,381,481,681,782,382,483,084,2
77,4
1,1*
0,2
1,3*
-0,21,8*
-0,5*
1,2*
0,8*
0,7*
1,1*-0,4
0,7*
0,9*
0,3
0,5*
0,8*
-0,1
1,2*
0
0,4
0,5*
0,1
0,8*
0,6*
0,9*
1,6*
0,4*0,6*
-0,20,2
0,6*
-2,1*1,5*
2,4*
-0,4*-0,3
0,1
0-0,2
0,3
0,5*
-0,3
-0,6*
-0,3
0
-0,1
-0,4*
-0,2
0,1
-0,1
-0,1
0
0,3*
0,7*
0,7*
0,5*
2,3*1,3*
0,3
1,1*
4*
1,4*
0,4*1,1*
0
0,6*
0,5*
0,8*
1,4*
0,8*
0,5*
1,3*
-0,7*
1,2*
1,1*
-0,9*
1,1*
0,2
-0,1
0,6*1,1*
0,4*0,4*
1,2*
1,4*0,7*
-0,2
1,3*1,3*
0,1
0,9*1,3*
0,6*
0,8*
1,4*
1,4*
1,4*
0,5*
1,3*
1,5*
1*
0,4*
1,2*
0,5*
1*
0,9*
3*
0,10,9*-0,9*
1,8*
1,1*
-0,1
1,2*
0,3
0,6*
-0,2*
-2,2*
1,2*
-1,1*
-0,1
0,3
1,2*
-0,4
0,2
0,9*
0,3
0,8*0,6*
1*0,2
0,6*
1,1*1,2*
-1,5*
0,6*1*
1,3*2,3*
1,4*
1,1*
0,9*
1,2*
1,4*
1,1*
0,9*
1,2*
3*
0,3
0,2
1,6*
0,5*
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Hipoteke
Usluge u području nekretnina
Elektroenergetske usluge
Bankovni računi
Omogućivanje internetske veze
Usluge u željezničkom prometu
Usluge mobilne telefonije
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Opskrba plinom
Privatno životno osiguranje
Usluge fiksne telefonije
Usluge održavanja
TV pretplate
Pravne i računovodstvene usluge
Vodoopskrba
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području internetskih igara na sreću
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Sva tržišta usluga
Poštanske usluge
Osiguranje kućanstva
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Osiguranje vozila
Kafići, barovi i restorani
Usluge najma vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u zračnom prometu
Smještaj tijekom odmora
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Gorivo za vozila
Meso i mesni proizvodi
Odjeća i obuća
Voće i povrće
Proizvodi IKT-a
Novi automobili
Proizvodi za održavanje
Sva tržišta robe
Namještaj i oprema
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Elektronički proizvodi
Alkoholna pića
Proizvodi za osobnu njegu
Veliki kućanski aparati
Mali kućanski aparati
Mliječni proizvodi
Oprema za razonodu
Naočale i leće
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
2013. - 2012.
2012. - 2011.
2011. - 2010.
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
MPI - Indeks tržišnog učinka
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta iz 2013.
Ukupan poredak tržišta uglavnom se nije mijenjao tijekom četiri vala istraživanja. Tržišta
„knjiga, časopisa i novina”, „bezalkoholnih pića” i „kruha, žitarica, riže i tjestenine” i dalje su
najuspješnija tržišta robe u skladu s rezultatima iz 2012. Tržišta „rabljenih automobila” i
„goriva za vozila” ponovno su na dnu poretka. Za razliku od 2012. treće tržište od dna poretka
sad je tržište „mesa i mesnih proizvoda” (umjesto tržišta „odjeće i obuće”).
Kao i svih drugih godina istraživanja od 2010., tri najuspješnija tržišta jesu „usluge osobne
njege”, „kultura i zabava” te „komercijalne usluge u području sporta”. Nadalje, unatoč
poboljšanjima, tri najlošije ocijenjena tržišta usluga ista su kao i u 2012., s time da su
„investicijski proizvodi” na posljednjem mjestu, a prethode im „hipoteke” i „usluge u
11
području nekretnina”. Deset tržišta usluga najlošije uspješnosti uključuju još dva tržišta
bankarskih usluga (s „bankovnim računima” i „zajmovima i kreditima” na 27. odnosno 23.
mjestu), s energetskim uslugama („električna energija” na 28. je mjestu, a „plin” na 22.),
telekomunikacijama ( „omogućivanje internetske veze” na 26. je mjestu a „usluge mobilne
telefonije” na 24. mjestu) te „uslugama u željezničkom prometu” (na 25. mjestu).
... ali neka od najneuspješnijih tržišta najviše su se poboljšala
Pozitivno je to što su se od 2012. po rezultatu najviše poboljšala neka od najneuspješnijih
tržišta. Najveće povećanje zabilježeno je za tržište goriva za vozila (2,4 boda) zahvaljujući
poboljšanjima u svim komponentama MPI-ja. Rezultat usluga u željezničkom prometu
povećao se za 1,8 bodova, a najveće povećanje zabilježeno je u Italiji (+ 6,7) i Češkoj
Republici (+ 5,6). Na to je možda utjecala činjenica da je u objema zemljama na tržište ušao
drugi pružatelj usluga, što je vjerojatno imalo pozitivan učinak u pogledu cijena i kvalitete
usluge. Ostala tržišta čiji se rezultat povećao za više od jednog boda uključuju usluge najma
vozila (+ 1,6), odjeću i obuću (+ 1,5), vodoopskrbu (+ 1,2), hipoteke (+ 1,3), usluge u
području nekretnina (+ 1,2) te investicijske proizvode (+ 1,1) od kojih sva (osim najma
vozila) i dalje imaju ocjene daleko ispod prosjeka tržišnih skupina kojima pripadaju (na tržištu
robe ili usluga).
Lošija procjena tržišta mesa nakon afere s konjskim mesom
Najveći pad u bodovima (- 2,1) vidi se na tržištu „mesa i mesnih proizvoda” te se osobito
ističe u odnosu na komponentu povjerenja. Ovaj pad procjene tržišta od strane potrošača
najvjerojatnije je posljedica afere s konjskim mesom9 koja je pogodila većinu država članica
te se o njemu naširoko izvješćivalo diljem Europe tijekom razdoblja terenskog rada10
.
2.2. Razlike među zemljama u procjeni tržišta
Ukupna procjena tržišta pokazuje znatne razlike u svim zemljama Europske unije. Potrebno je
napomenuti da se ocjene mogu razlikovati od države do države ne samo zbog stvarnih razlika
u tržišnom učinku, nego i zbog drugih čimbenika kao što su kulturološke i gospodarske
razlike, ali i različita potrošačka okruženja.
Veza između tržišnog učinka i opće gospodarske situacije
Postoji blaga pozitivna korelacija (+ 0,40) između bruto domaćeg proizvoda (BDP) po glavi
stanovnika i MPI-ja u različitim zemljama, a posebno komponente povjerenja (0,48 bodova).
Iako se ne može uspostaviti jasna uzročno-posljedična veza, povezanost tih dviju varijabla
najvjerojatnije funkcionira u oba smjera. S jedne strane, na procjene funkcioniranja tržišta od
strane potrošača mogu utjecati opći gospodarski uvjeti u njihovoj zemlji. To bi moglo biti
povezano s činjenicom da bogatije zemlje više ulažu u provođenje pravila za zaštitu
potrošača. Bogatiji potrošači jednako tako mogu birati iz šireg raspona roba i usluga,
uključujući one skuplje koje mogu biti i bolje kvalitete. S druge strane, funkcioniranje
potrošačkih tržišta može utjecati na gospodarski razvoj te su stoga zemlje u kojima tržišta
funkcioniraju u najboljem interesu potrošača i bogatije (jer su poslovni subjekti obično
učinkovitiji).
Nadalje, na ocjenjivanje tržišnog učinka može utjecati i potrošačeva percepcija njegove
osobne i opće gospodarske situacije. Postoji blaga pozitivna korelacija (0,25 boda) između
9 Lažno označivanje mesnih prerađevina za koje se oglašavalo da sadržava govedinu, a u stvarnosti je
utvrđeno da sadržavaju neprijavljeno konjsko meso – http://ec.europa.eu/food/food/horsemeat. 10
Nije iznenađujuće da je ukupna procjena tržišta mesa najviše pala u Ujedinjenoj Kraljevini (- 9,3) i
Irskoj (- 5,3), dvjema zemljama koje je afera najviše pogodila.
12
MPI-ja na razini zemlje i pokazatelja povjerenja potrošača11
, a ta je korelacija najjača za
ukupno zadovoljstvo (0,4).
Još niža negativna korelacija (- 0,17) postoji između MPI-ja i promjene cijena (mjerene
usklađenim indeksom potrošačkih cijena (engl. Harmonised Index for Consumer Prices,
HICP)) na različitim tržištima u svakoj državi što znači da je niža kumulativna inflacija 12
do
određene mjere povezana s višim MPI-jem.
Veza između tržišnog učinka i općih potrošačkih uvjeta
Naposljetku, čini se da tržišta bolje funkcioniraju u zemljama s povoljnijim ukupnim
potrošačkim okruženjem, sa skromnom pozitivnom korelacijom (0,42) između MPI-ja i
indeksa potrošačkih uvjeta (koji se prati u Pregledu uvjeta potrošača)13
.
Potrošači u EU-15 imaju pozitivniji stav u svojim procjenama tržišta
Tržišni učinak pozitivnije se ocjenjuje u državama članicama EU-15 (79,4) u usporedbi s EU-
13 (73,7)14
. Ova se razlika blago povećavala u protekle četiri godine i vrijedi za sve tržišne
segmente uz iznimku telekomunikacija. Razlike su još izraženije između zemljopisnih
segmenata, to jest tržišni učinak ocijenjen je kao znatno bolji u zapadnoj i sjevernoj Europi
nego u južnoj ili istočnoj Europi.
Tablica 2.: Regionalne razlike u procjeni tržišta15
EU15 EU13 Razl.
EU15-EU13
Sjever Jug Istok Zapad
Sva tržišta 2012. 78,0 75,5 2,5 77,3 75,3 75,4 79,4
Tržišne skupine
Proizvodi široke potrošnje 82,0 77,5 4,4 80,5 80,5 77,4 82,9
Polutrajna i trajna roba 81,2 78,5 2,7 79,3 80,2 78,4 81,9
Roba u automobilskom sektoru77,0 72,0 5,0 78,3 73,5 71,8 78,8
Telekomunikacije 73,3 74,3 -0,9 68,5 69,1 74,1 76,0
Prijevoz 75,9 75,5 0,4 76,1 72,6 75,5 77,7
Komunalne usluge 74,5 73,9 0,7 77,0 69,8 73,8 76,9
Bankovne usluge 72,2 68,7 3,5 74,5 65,5 68,6 75,6
Osiguravateljske usluge 76,5 75,7 0,8 76,0 73,4 75,7 78,2
Rekreativne usluge 79,6 77,4 2,2 79,3 78,2 77,3 80,4
Druge usluge 76,7 73,8 2,8 76,0 74,5 73,7 77,9
Izvor neobrađenih podataka: Istraživanje nadzora tržišta iz 2013.
11
Ovaj je pokazatelj razvio GU ECFIN u okviru programa istraživanja poslovnih subjekata i potrošača.
http://ec.europa.eu/economy_finance/db_indicators/surveys/index_en.htm. 12
HICP-jem (2005. = 100) mjeri se kumulativna promjena cijena u odnosu na referentnu godinu (2005.). 13
U razdoblju 2010. – 2012. 14
„EU-15” odnosi se na države koje su bile članice Europske unije prije 2004., dok se „EU-13” odnosi na
države članice koje su pristupile Europskoj uniji nakon 2004. 15
Države Europske unije podijeljene su u četiri zemljopisne regije, a one su sljedeće: sjeverna (Danska,
Finska, Švedska), južna (Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Španjolska), istočna (Bugarska,
Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka,
Slovenija) i zapadna (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska,
Ujedinjena Kraljevina).
13
Na tržištima slabe uspješnosti jednako se tako primjećuju najveća odstupanja među
zemljama Europske unije
Općenito, tržišta usluga (a osobito bankarskih i mrežnih usluga) imaju neravnomjerniji učinak
u državama Europske unije nego tržišta robom što može biti povezano s njihovom niskom
prekograničnom utrživošću. Na tržištima za hipoteke, usluge povezane s električnom
energijom, usluge mobilne telefonije i usluge u željezničkom prometu primjećuju se najveća
odstupanja među državama Europske unije16
. Najujednačenije procijenjena tržišta uključuju
rekreacijske usluge (što može odražavati aspekt razonode svojstven tim tržištima te, u slučaju
usluga povezanih s turizmom, njihov prekogranični karakter) i određenu trajnu robu kao što je
kućanska oprema (koja je ujednačenija u zemljama Europske unije od drugih proizvoda).
Integriranija su tržišta jednako tako ukupno pozitivnije procijenjena, sa snažnom negativnom
korelacijom (0,83) između varijance MPI-ja i stvarnih bodova MPI-ja (slika 2.).
Slika 2.: Korelacija između varijance MPI-ja za zemlju i bodova MPI-ja za EU-28
Izvor neobrađenih podataka: Istraživanje nadzora tržišta iz 2013.
16
Kao mjera raspršenosti uzima se varijanca MPI-ja (varijanca MPI-ja za određeno tržište mjerena u
državama članicama Europske unije), a ona se izračunava kako slijedi:
14
2.3. Sociodemografske razlike u procjeni tržišta
Različite sociodemografske skupine različito procjenjuju tržišta, a najveća promjenjivost
uočena je u odnosu na zanimanje. Kad se promatraju različite komponente tržišta, razlike su
najizraženije u pogledu pritužaba i povjerenja, a najmanje izražene u pogledu izbora. U
trenutačnoj studiji Komisije o ranjivosti potrošača na ključnim tržištima (financijski sektor,
energetika i internetsko okruženje) – koje se nastavlja na 8. Pregled potrošačkih tržišta –
istraživat će se jesu li neke sociodemografske skupine izloženije problematičnim tržišnim
praksama od drugih skupina. Studijom će se predložiti i precizniji istraživački alati koji će se
moći upotrebljavati u svrhu budućih pregleda i istraživanja tržišta.
Žene, mladi ljudi, studenti i ispitanici višeg stupnja obrazovanja imaju pozitivniji stav o
funkcioniranju tržišta
Sveukupno, žene imaju pozitivniji stav od muškaraca u procjeni svih tržišnih segmenata uz
iznimku prijevoza (za koji su obje skupine dale jednaku procjenu). Najveće razlike u
spolovima vide se u slučaju proizvoda automobilske industrije. Ovaj uzorak vrijedi za većinu
tržišnih komponenata, osim za promjenu tarife / pružatelja usluga i pritužbe. Muškarci češće
mijenjaju pružatelje usluga ili tarife nego žene i smatraju da je lakše promijeniti pružatelja
usluga ili tarifu. Podnose i manje pritužaba od žena (iako je više vjerojatno da će prijaviti
probleme).
U pogledu različitih dobnih skupina, mlade osobe (od 18 do 34 godine) imaju najpozitivnije
stavove u procjenama tržišta, a posebno imaju najviše bodove među sociodemografskim
skupinama u pogledu promjene pružatelja usluga / tarife i druge najviše u pogledu
usporedivosti. Procjene starijih osoba (starijih od 55 godina) jednako su tako više od prosjeka
u ukupnom poretku te imaju treći najniži postotak prijavljenih problema u svim
sociodemografskim skupinama. Osobe starosti između 34 i 54 godine imaju najmanje
optimističan stav u pogledu funkcioniranja tržišta. To uglavnom vrijedi za sve tržišne skupine,
osim automobilskih segmenata, kojem starije dobne skupine daju bolje procjene. Doista, ovo
je jedini tržišni segment koji je srednja dobna skupina ocijenila bolje nego mlađa dobna
skupina, a najstarija dobna skupina daje mu daleko najviše bodove.
Procjena tržišta poboljšava se s razinom obrazovanja, a najbolje procjene dali su studenti, dok
ih slijede ispitanici koji su se obrazovali do 20. godine ili dulje, oni koji su bili u školi do
između 16. i 19. godine te osobe koje su završile obrazovanje u dobi od 15 godina ili prije.
Ovaj je uzorak najjači u pogledu bankarskih usluga koje su daleko najlošije procijenili oni s
najnižim stupnjem obrazovanja, što može biti povezano sa složenošću ove skupine tržišta. U
pogledu različitih komponenata procjena tržišta razlike su posebno izražene u pogledu
povjerenja. Skupina s najnižim stupnjem obrazovanja pokazuje ispodprosječnu razinu
povjerenja u svim tržišnim segmentima, dok potrošači s najvišim stupnjem obrazovanja i
studenti daju iznadprosječne bodove.
U različitim skupinama zanimanja radnici u proizvodnji i, osobito nezaposleni i
samozaposleni, izrazili su najkritičnije stavove u procjenama tržišnog učinka. Potonje dvije
skupine osobito pokazuju daleko najnižu razinu povjerenja među svim sociodemografskim
skupinama. Sve druge skupine zanimanja dale su iznadprosječne bodove, a najbolju procjenu
dali su studenti, dok ih slijede osobe koje se brinu o domu (koje nisu u plaćenom odnosu nego
se brinu o kućanstvu), uredski radnici koji nisu na rukovodećim položajima, rukovoditelji i
umirovljenici.
Sveukupno, potrošači koji se služe internetom u privatne svrhe imaju tek blago pozitivniji
stav u svojim procjenama tržišta od onih koji se ne koriste internetom u privatne svrhe.
15
Uzimajući u obzir različite komponente tržišta, korisnici interneta daju veće bodove za
povjerenje, promjenu pružatelja usluga / tarife, jednostavnost promjene, ukupno zadovoljstvo
i izbor. Istovremeno prijavljuju više problema i podnose više žalbi nego oni koji se ne koriste
internetom.
16
Tablica 3.: Procjena tržišta prema sociodemografskim skupinama
MPI Usporedivost Povjerenje Problemi PritužbeStvarni
prijelazi
Jednostavnos
t prijelaza
Ukupno
zadovoljstvoIzbor
77,44 7,28 6,83 9,15 73,49 13,58 6,82 7,52 7,89
Razl. muškarci -
prosjek-0,54* -0,04* -0,09* 0,45* -1,25* 0,56* 0,06* -0,06* -0,07*
Razl. Žene -
prosjek0,54* 0,04* 0,09* -0,45* 1,38* -0,56* -0,06* 0,06* 0,07*
Razl. 18 do 34 -
prosjek0,51* 0,11* 0,11* 0,84* -1,29* 2,21* 0,14* 0,04* 0,03*
Razl. 35 do 54 -
prosjek-0,62* -0,05* -0,09* 0,61* -0,41 0,44* -0,05* -0,07* -0,03*
Razl. 55 i više -
prosjek 0,29* -0,04* 0,01 -1,47* -0,88* -2,16* -0,04* 0,04* 0,00
Razl. < 15 godina -
prosjek-0,38* 0,01 -0,14* -0,45* 3,33* 0,51 -0,09* -0,04* -0,03*
Razl. 16 do 19
godina - prosjek-0,11 0,02* -0,03* 0,52* -1,19* -0,06 -0,04* 0,00 0,06*
Razl. 20 i više -
prosjek0,06 -0,02* 0,04* -0,15 -1,00* -0,27 0,04* 0,00 -0,02*
Razl. još se uvijek
školuje - prosjek0,95* 0,05* 0,24* -0,06 4,54* 1,17* 0,13* 0,10* -0,01
Razl. samozapoš. -
prosjek-1,59* -0,07* -0,25* 2,33* 6,70* 3,13* -0,12* -0,12* -0,05*
Razl. voditelj -
prosjek0,26* 0,00 0,06* 0,03 4,44* 1,66* 0,12* 0,06* 0,05*
Razl. ostali radnici
u administraciji -
prosjek
0,34* 0,00 0,10* -0,40* -5,09* -1,23* 0,06* -0,01 -0,04*
Razl. radnici u
proizvodnji -
prosjek-0,21* 0,06* -0,06* 1,12* -1,87* 1,23* 0,12* -0,01 0,07*
Razl. učenici -
prosjek1,15* 0,06* 0,28* -0,02 5,57* 1,45* 0,12* 0,13* 0,02
Razl. osoba koja
brine o kući -
prosjek
0,98* 0,17* 0,07* -0,67 2,18* -0,82* -0,01 0,11* 0,10*
Razl. nezaposlen -
prosjek-1,94* -0,06* -0,34* 2,30* 3,36* 3,64* -0,23* 0,10* -0,09*
Razl. umirovljenik
- prosjek
0,17* -0,07* -0,03* -1,77* 0,44 -1,95* -0,11* -0,19* 0,02*
Razl. da - prosjek0,03 0,00 0,02* 0,34* 0,32 0,64* 0,03* 0,01* 0,02*
Razl. ne - prosjek -0,17 -0,01 -0,12* -1,78* -2,14* -3,17* -0,17* -0,08* -0,11*
Internetska veza kod
kuće
Prosjek stanovništva
Spol
Dobna skupina
Razina obrazovanja
Zaposlenje
Izvor neobrađenih podataka: Istraživanje nadzora tržišta iz 2013.
2.4. Procjena različitih tržišnih skupina
U cilju sagledavanja širokih tržišnih uzoraka 52 pojedina tržišta tematski su podijeljena u
skupine od devet tržišnih segmenata: maloprodajna roba široke potrošnje, (polu)trajna roba,
roba automobilske industrije, telekomunikacije, prijevoz, komunalne usluge, bankarske
usluge, usluge osiguranja i rekreacijske usluge17
.
U tablici 4. prikazani su ukupni rezultati za svaki tržišni segment i promjene u njemu u
razdoblju od 2010. do 2013. Četiri kategorije učinka označene su bojama, ovisno o kvartilu na
koji se rezultat odnosi (zasebno za sva tržišta roba i usluga). Tamnozelena, svjetlozelena,
narančasta odnosno crvena predstavljaju visoki učinak (bodovi su među prvih 25 % rezultata),
srednji do visoki učinak (50 – 75 % rezultata), srednji do niski učinak (25 – 50 % rezultata) i
niski učinak (posljednjih 25 % rezultata)18
.
Među tržištima roba segment maloprodajne robe široke potrošnje dobio je najvišu procjenu, a
slijedi ga polutrajna roba. Roba automobilske industrije i dalje je segment najniže uspješnosti,
s razlikom od 4,5 boda do prethodnog segmenta. Istovremeno, u tim je segmentima došlo do
17
Sljedeća tržišta usluga nisu klasificirana niti u jedan segment: „pravne i računovodstvene usluge”,
„osobna njega”, „održavanje”, „nekretnine”, „najam vozila” i „održavanje i popravak vozila”. 18
Boje naznačene od drugog do četvrtog stupca označuju kojem kvartilu pripada MPI tržišnog segmenta u
2012., 2011 odnosno 2010.
17
najvećeg povećanja u bodovima između 2012. i 2013. od svih segmenata. Na vrhu segmenta
tržišta usluga jasno stoje rekreacijske usluge, a slijede ih usluge osiguranja te javni prijevoz.
Bankarske su usluge na posljednjem mjestu unatoč stalnom poboljšanju od 2010.
Telekomunikacije i komunalne usluge potrošači su jednako tako loše ocijenili.
Tablica 4.: MPI (pokazatelj tržišnog učinka) po tržišnom segmentu
MPI 2013. Razl. 2013. - 2012.Razl. 2012. - 2011.Razl. 2011. -2010.Proizvodi široke potrošnje81,0 -0,2 0,9 1,0Polutrajna i trajna roba 80,6 -0,1 1,2 1,8Roba u automobilskom sektoru76,0 1,2 0,6 0,1
Rekreativne usluge 79,1 -0,8 0,8 0,9Osiguravateljske usluge 76,3 0,7 0,4 -0,5Prijevoz 75,8 0,7 0,4 0,1Komunalne usluge 74,4 0,9 0,2 -0,8Telekomunikacija 73,5 0,2 2,2 0,1Bankovne usluge 71,5 0,7 0,8 2,2
Roba
Usluge
U sljedećim su odjeljcima detaljno prikazani rezultati po tržišnom segmentu. Za svaki klaster
dijagram predstavlja MPI i bodove komponente za 2013. (kao i njihove promjene od 2012.),
učinak pojedinačnih tržišta obuhvaćenih određenim klasterom i udio tog segmenta u
proračunu kućanstva19
. Označivanje bojama jednako je prethodno objašnjenomu.
2.4.1. Maloprodajna roba široke potrošnje
• Mliječni proizvodi• Alkoholna pića• Proizvodi za osobnu njegu
• Knjige, časopisi i novine• Bezalkoholna pića• Kruh, žitarice, riža i tjestenina
• Lijekovi koji se izdaju bez recepta
• Voće i povrće• Meso i mesni proizvodi
Usporedivost7,7
Povjerenje7,1
Problemi5,0 %
Pritužbe61,5 %
Očekivanja7,9
Izbor8,3
MPI: 81,0
0,0
0,00,0
0,0-0,1
-2,5
-0,2
Anketa o potrošnjikućanstva (APK):
18 %
Segment maloprodajne robe široke potrošnje obuhvaća devet tržišta robe (uključujući šest
tržišta hrane i pića), a karakterizira ga visoka učestalost korištenja i kupovine kao i visoka
„zamjenjivost” proizvoda. Sveukupno, velik dio proračuna kućanstva (18 %) odnosi se na ova
tržišta.
Dobar učinak, osim u slučaju tržišta mesa te voća i povrća
Uzimajući u obzir njihovu važnost u pogledu potrošnje kućanstava, ohrabrujuće jest to što je
ovaj segment procijenjen kao uglavnom uspješan, s iznadprosječnim bodovima za
usporedivost i izbor te relativno niskom pojavom problema i pritužaba. To ne iznenađuje,
uzimajući u obzir činjenicu da su većina proizvoda koji se prodaju na tim tržištima relativno
jednostavni predmeti niske vrijednosti.
19
Procijenjeno na temelju podataka Eurostata iz 2005. (posljednji dostupni podaci) iz Ankete o potrošnji
kućanstava (APK)
18
Dvije primjetne iznimke pozitivne procjene ovog segmenta tržišta su „mesa i mesnih
proizvoda” i „voća i povrća”, koja su najlošije ocijenjena i tim redoslijedom zauzimaju
posljednje i peto mjesto od dna poretka. Detaljnom studijom Komisije iz 2012. o tržištu mesa
utvrdilo se da su glavni problemi potrošača bili ograničena raspoloživost informacija za
potrošače u mesnicama, slabo razumijevanje nekih ključnih elemenata informacija od strane
potrošača (npr. „prodati do datuma”) kao i visoke cijene i ograničen izbor određenih vrsta
mesa (poput mesa s certifikatom o organskom podrijetlu ili dobrobiti životinja)20
. Stupanjem
na snagu novih pravila o označivanju hrane21
– prema kojima će biti obvezno navesti državu
podrijetla ili mjesto izvora neprerađenog mesa svinja, peradi, ovaca i koza – vjerojatno će se
povećati potrošačeva sposobnost donošenja informiranih odluka te smanjiti rizik od
dovođenja u zabludu u pogledu svojstava proizvoda.
2.4.2. Tržišta (polu)trajne robe
• Mali kućanski aparati• Veliki kućanski aparati
• Naočale i leće• Oprema za razonodu
• Namještaj i oprema• Proizvodi za održavanje• Elektronički proizvodi
• Proizvodi IKT-a• Odjeća i obuća
Usporedivost7,7
Povjerenje7,2
Problemi8,5 %
Pritužbe76,1 %
Očekivanja7,9
Izbor8,2
MPI: 80,6
-0,1
-0,10,0
-0,10,0
-2,9
-0,1
APK:12 %
Segment (polu)trajne robe obuhvaća devet tržišta robe (uključujući robu za kućanstva,
namještaj i odjeću) koja se upotrebljava često ili svaki dan, ali kupuje se povremeno jer
zahtijeva izdvajanje većeg jednokratnog iznosa. Sveukupno, 12 % proračuna kućanstva
odnosi se na ova tržišta.
Relativno dobar učinak unatoč velikom broju pritužaba
Tržišta u ovom segmentu pokazuju miješani učinak. Tržišta „naočala i leća” i „opreme za
razonodu” nalaze se među najuspješnijim tržištima robe, dok se „odjeća i obuća” i „proizvodi
informacijske i komunikacijske tehnologije” nalaze na dnu poretka tržišta robe (4. odnosno 6.
mjesto od dna).
Većini komponenata (polu)trajne robe dana je srednja do loša procjena, uz iznimku povjerenja
(koje je ocijenjeno bolje) i pritužaba (koje su uobičajene u ovom tržišnom segmentu). To bi
moglo biti povezano s činjenicom da za većinu (polu)trajne robe postoji „postprodajni”
element i prodavači u maloprodaji obvezni su ponuditi barem najkraće pravno jamstvo na
prodani proizvod. Komisija je nedavno pokrenula detaljnu studiju tržišta o funkcioniranju
pravnog i komercijalnog jamstva na odabranim tržištima (polu)trajne robe (uključujući
elektroničke proizvode, proizvode informacijske i komunikacijske tehnologije, električne
kućanske aparate, odjeću i obuću; nove i rabljene automobile) u svrhu osiguravanja da se
zakonodavstvo Europske unije dosljedno provodi i primjenjuje diljem jedinstvenog tržišta.
20
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/market_studies/meat_market_study_en.htm. 21
Uredba (EU) br. 1169/2011, SL L 304, 22.11.2011., str. 18.
19
2.4.3. Automobilski segment
Usporedivost7,3
Povjerenje6,3
Problemi10,8 %
Pritužbe71,1 %
Očekivanja7,5
Izbor8,1
MPI: 76,0
0,1
0,00,2
-0,40,2
-5,2
1,2
APK:7 %
• Gorivo za vozila• Rabljeni automobili
• Novi automobili
Segment robe automobilske industrije obuhvaća tri tržišta povezana s osobnim motoriziranim
prijevoznim sredstvima, novim automobilima, rabljenim automobilima i gorivom za vozila.
Oko 7 % proračuna kućanstva odnosi se na ova tržišta zajedno.
Loš učinak koji se poboljšava
Ovaj tržišni segment i dalje je problematičan za potrošače, s tržištima rabljenih automobila i
gorivom za vozila na samom dnu poretka tržišta robe, dok su novi automobili na sedmom
mjestu od dna. Sve komponente (osim pritužaba) ocijenjene su loše. Međutim, u segmentu se
vidi neprestano poboljšanje učinka od 2010. te najveći porast u ocjenjivanju između 2012. i
2013. od svih segmenta roba i usluga.
Nedavno provedenom detaljnom studijom Komisije o tržištu goriva za vozila potvrđena je
ključna važnost postojanja jasnih i transparentnih informacija za potrošače utvrđujući razlike
u označivanju goriva među zemljama Europske unije kao i u njima (na primjer, različite boje
za osnovne vrste goriva), nedovoljnu obaviještenost o kvaliteti goriva i sukladnosti vozila te
naviku čestog mijenjanja cijena kao glavne čimbenike koji ograničavaju potrošačevu
sposobnost da donosi informirane odluke na tržištu22
. Trenutačnom studijom o funkcioniranju
tržišta rabljenih automobila ispitat će se, među ostalim, regulatorni okvir tržišta rabljenih
automobila u svim državama članicama, procijeniti prakse koncesionara i razmotriti jesu li
informacije koje se daju potrošačima dovoljno transparentne da im omoguće donošenje
informiranih odluka te utvrditi glavne probleme s kojima se potrošači suočavaju.
22
Studija potrošačkog tržišta i popratni Radni dokument službi Komisije o funkcioniranju tržišta goriva za
vozila iz perspektive potrošača (objavit će se u lipnju 2014.)
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/market_studies/vehicle_fuels/docs/study_en.pdf.
20
2.4.4. Rekreacijske usluge
• Usluge u području internetskih igara na sreću
• Usluge u području igara na sreću izvan interneta
• Kultura i zabava• Komercijalne usluge u području
sporta• Smještaj tijekom odmora• Kafići, barovi i restorani• Odmori i kružna putovanja u
paket-aranžmanima Usporedivost7,5
Povjerenje7,0
Problemi6,4 %
Pritužbe72,3 %
Očekivanja7,6
Izbor7,9
MPI: 79,1
-0,1
-0,1-0,1
0,3-0,1
-4,6
-0,8
Prelazak13,7 %
Jednostavnost prelaska
7,6
APK:8 %
-0,1 0,0
Segment rekreacijskih usluga obuhvaća sva tržišta koja nude usluge kojima se potrošači služe
u slobodno vrijeme, a zajedno pokrivaju 8 % proračuna kućanstva.
Najuspješnije tržište među tržištima usluga
Možda zbog zabavnog aspekta svojstvenog rekreacijskim uslugama ovaj je segment tržišta
primio daleko najbolje ocijene među tržištima usluga, s vrlo dobrim ili dobrim bodovima u
svim komponentama.
Svako pojedinačno tržište procijenjeno je iznad prosjeka tržišta usluga i većina se nalazi u
gornjem kvartilu. Jedine su iznimke tržišta za internetske igre na sreću i igre na sreću izvan
interneta.
Iako su rekreacijske usluge uglavnom procijenjene bolje nego druga tržišta usluga, na njih se
odnosi relativno velik broj prekograničnih pritužaba koje je primila mreža europskih
potrošačkih centara23
. Jednako tako, istragom web-mjesta na kojima se prodaju karte za zračni
prijevoz i hotelski smještaj na razini Europske unije u 2013. otkriveno je da je 69 % od
provjerena 552 web-mjesta prekršilo pravila za zaštitu potrošača24
. Komisija je poduzela
ciljane mjere za daljnje poboljšanje potrošačkih uvjeta u ovom sektoru. Na primjer,
predloženom promjenom na Direktivu o paket-aranžmanima iz 1990.25
proširuje se zaštita za
tradicionalne gotove paket-aranžmane na prilagođene putne aranžmane kupljene preko
interneta. Trenutačnom studijom o mišljenjima potrošača na internetu u hotelskom sektoru
istražuje se problem obmanjujućih i lažnih recenzija te će se njome utvrditi najbolje prakse za
rješavanje tog problema (rezultati se očekuju sredinom 2014.). U pogledu internetskih igara
na sreću Preporuka Komisije bit će predstavljena 2014. te se njome želi osigurati da potrošači
23
Godišnje izvješće mreže europskih potrošačkih centara za 2012.
http://ec.europa.eu/consumers/ecc/docs/report_ecc-net_2012_en.pdf 24
http://ec.europa.eu/consumers/enforcement/sweep/online_travel_booking/ 25
COM(2013) 513 završna verzija, http://ec.europa.eu/justice/consumer-
marketing/files/com_2013_513_en.pdf
21
koji se koriste uslugama u području internetskih igara na sreću dobivaju uobičajenu visoku
razinu zaštite na cijelom unutarnjem tržištu.26
2.4.5. Usluge osiguranja
Prelazak11,5 %
-0,5
Jednostavnostprelaska
7,1
0,0
Usporedivost7,1
Povjerenje6,6
Problemi6,0 %
Pritužbe73,0 %
Očekivanja7,3
Izbor8,1
MPI: 76,3
0,0
0,00,1
-0,60,1
-3.6
0,7
APK:2 %
• Osiguranje vozila• Osiguranje kućanstva
• Privatno životno osiguranje
Segment usluga osiguranja obuhvaća tržišta za osiguranje doma i vozila te privatno životno
osiguranje na koje se zajedno odnosi 2 % proračuna kućanstva.
Mala učestalost problema potrošača
Segment je ocijenjen kao srednje do vrlo uspješan unatoč lošijem učinku privatnog životnog
osiguranja. Većina komponenata, osim povjerenja i promjene pružatelja usluga, procijenjena
je relativno dobro. Ocjena izbora najveća je među segmentima tržišta usluga, a učestalost
problema najniža. Potonje bi moglo biti povezano s činjenicom da su stvarna potraživanja po
polici osiguranja relativno rijetka, stoga postoji manje prostora za probleme koji se mogu
pojaviti nego što je to slučaj na drugim tržištima.
26
http://ec.europa.eu/internal_market/gambling/initiatives/index_en.htm
22
2.4.6. Javni prijevoz
Usporedivost7,1
Povjerenje6,9
Problemi12,6 %
Pritužbe68,6 %
Očekivanja7,2
Izbor7,4
MPI: 75,8
0,0
-0,10,1
-1,50,1
0,9
0,7
APK:1 %
• Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
• Usluge u zračnom prometu
• Usluge u željezničkom prometu
Segment se sastoji od triju tržišta usluga javnog prijevoza: zrakoplovne usluge; tramvaji,
lokalni autobusi i podzemna željeznica te usluge u željezničkom prometu, a na njih se zajedno
odnosi oko 1 % proračuna kućanstva.
Miješani učinak na pojedinim tržištima
Na ovom se segmentu tržišta vidi miješani učinak. Potrošači Europske unije i dalje smatraju
tržište usluga u željezničkom prometu jednim od najneuspješnijih sektora usluga (na
25. mjestu od 31 tržišta usluga 2013.) unatoč poboljšanjima u bodovima od 2011. Osim toga,
razina raspršenosti u njegovim bodovima gotovo je dvostruka od one utvrđene za sve usluge,
dok su Poljska, Hrvatska, Bugarska, Italija i Rumunjska na dnu poretka. Tržište usluga u
željezničkom prometu u tim je zemljama među najneuspješnijima prema nedavnoj anketi
Eurobarometra o zadovoljstvu Europljana željezničkim uslugama27
, a svrstava se među šest
najlošijih mjesta u ukupnom pokazatelju zadovoljstva sa željezničkim kolodvorima i
putovanjem željeznicom. Uspješnost tržišta usluga koje se odnose na tramvajski i autobusni
prijevoz te prijevoz podzemnom željeznicom gotovo je jednaka prosjeku sektora usluga
(odgovara 13. mjestu u poretku tržišta usluga), dok su zrakoplovne usluge među najbolje
ocijenjenim tržištima (peto mjesto).
Iako se poboljšavaju godinu za godinom, na tržištima prijevoza i dalje postoji velika
učestalost problema (peto mjesto s vrha u slučaju usluga u željezničkom prometu). Na
tržištima usluga u željezničkom prometu i lokalnog javnog prijevoza to se povezuje s malom
sklonošću prema podnošenju pritužaba (treće mjesto s dna u slučaju potonjega) što bi moglo
upućivati na to da potrošači ne vjeruju da bi se problemi mogli riješiti na zadovoljavajući
način ili smatraju da je postupak podnošenja pritužaba previše složen i naporan. S druge
strane, najveći broj prekograničnih pritužaba (petina) koje je primila mreža europskih
potrošačkih centara odnosi se na usluge u zračnom prometu28
.
Jedno od zajedničkih obilježja svih tržišta prijevoza niska je razina konkurencije. Izbor
pružatelja usluga na tržištu zračnog prometa procjenjuje se kao ograničen, dok za tržište
usluga u željezničkom prometu i lokalnog javnog prijevoza nije ni istražen (u većini država
članica na tim tržištima vlada monopol).
27
http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_382a_en.pdf. 28
Godišnje izvješće mreže europskih potrošačkih centara za 2012.
http://ec.europa.eu/consumers/ecc/docs/report_ecc-net_2012_en.pdf
23
Očekuje se da će niz nedavnih inicijativa poboljšati potrošačke uvjete u području putovanja i
prijevoza. Prijedlozima Komisije za reviziju prava putnika u zračnom prometu29
(ožujak
2013.) i Direktivu o paket aranžmanima30
(srpanj 2013.) želi se osigurati bolja informiranost
potrošača (u pogledu odgođenih ili otkazanih letova te pri kupnji kombinacija putničkih
usluga) i poboljšati zaštita putnika kad nešto pođe po krivu. Očekuje se da će studija o
pravima putnika u gradskom javnom prijevozu31
dovesti do razvoja niza ambicioznih
dobrovoljnih obveza u svrhu zaštite prava putnika i osoba smanjene mobilnosti. Napokon, cilj
je paketa za gradsku mobilnost32
iz prosinca 2013. učiniti gradsku mobilnost jednostavnijom i
ekološki prihvatljivijom.
2.4.7. Komunalne usluge
Prelazak10,2 %
0,1
Jednostavnost prelaska
6,4
0,2
Usporedivost6,5
Povjerenje6,6
Problemi10,2 %
Pritužbe71,8 %
Očekivanja7,3
Izbor6,5
MPI: 74,4
0,1
0,20,1
-0,20,1
-3,5
0,9
APK:4 %
• Poštanske usluge
• Elektroenergetske usluge
• Vodoopskrba• Opskrba plinom
Segment komunalnih usluga obuhvaća četiri tržišta koja pružaju javne komunalne usluge.
Ova tržišta često karakterizira prisutnost ograničenog broja mogućih dobavljača. Tim se
uslugama koristi često ili svakodnevno te se 4 % proračuna kućanstva odnosi na njih.
Loše ocjene za usporedivost, izbor i promjenu dobavljača/tarife
Iako je ukupno procijenjen kao srednje do slabo uspješan, u segmentu tržišta komunalnih
usluga vidi se miješani učinak na pojedinačnim tržištima. Usluge povezane s električnom
energijom nalaze se na četvrtom mjestu od dna poretka tržišta usluga unatoč blagim
poboljšanjima od 2011., s tržišnim učinkom koji se znatno razlikuje od zemlje do zemlje i
osobito niskim ocjenama zabilježenima u zemljama južne Europe. Usluge vodoopskrbe i
opskrbe plinom procijenjene su malo bolje (nalaze se na 22. i 16. mjestu na poretku tržišta
usluga), dok su poštanske usluge među srednje do vrlo uspješnim tržištima (12. mjesto).
Unatoč poboljšanjima od 2012., tržišta komunalnih usluga i dalje dobivaju loše ocjene u
pogledu usporedivosti ponuda, izbora pružatelja usluga (ta se komponenta nije mjerila na tržištu
opskrbe vodom, na kojem vlada monopol u većini država), jednostavnosti promjene i stvarnog
29
COM(2013) 130 završna verzija, http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0130:FIN:EN:PDF . 30
COM(2013) 513 završna verzija, http://ec.europa.eu/justice/consumer-
marketing/files/com_2013_513_en.pdf 31
http://ec.europa.eu/transport/themes/urban/studies/doc/2012-11-fact-finding-study-passenger-rights.pdf 32
http://ec.europa.eu/transport/themes/urban/ump_en.htm .
24
mijenjanja pružatelja usluga / tarife (posljednja dva pitanja postavljena su samo u pogledu
tržišta električne energije i plina). To upućuje na to da potrošači još ne mogu aktivno sudjelovati
na tržištu i imati koristi od liberalizacije tržišta.
Komisija surađuje s ključnim dionicima na povećanju transparentnosti ponuda i računa u
pogledu električne energije, osiguravanju kupcima pristup podacima o potrošnji (i promicanju
uvođenja pametnih brojila) te olakšavanju promjene pružatelja usluga / tarife33
. U poštanskom
sektoru Komunikacijom Komisije iz prosinca 2013. o planu za ostvarenje jedinstvenog tržišta
za dostavu paketa, izgradnju povjerenja u dostavne usluge i poticanje internetske prodaje 34
pripisuju se određeni zadaci dionicima kako bi se povećala transparentnost rješenja za dostavu
i informiranost o njima, poboljšala dostupnost, kvaliteta i pristupačnost rješenja za dostavu te
poboljšalo rješavanje pritužaba i poboljšali mehanizmi pravne zaštite za potrošače.
2.4.8. Telekomunikacije
Usporedivost7,1
Povjerenje6,4
Problemi17,5 %
Pritužbe83,1 %
Očekivanja7,3
Izbor7,5
MPI: 73,5
0,0
0,10,0
0,00,0
-1,1
0,2
Prelazak17,9 %
0,8
Jednostavnost prelaska
6,9
0,1
APK:3 %
• Usluge fiksne telefonije• TV pretplate
• Omogućivanje internetske veze• Usluge mobilne telefonije
Segmentom telekomunikacija obuhvaćena su tržišta usluga fiksne i mobilne telefonije s
tržištima za omogućivanje internetske veze i TV pretplate i na njih zajedno odnosi se 3 %
proračuna kućanstva. Tržišta karakterizira ograničen broj mogućih dobavljača. Usluge
telekomunikacija obično se upotrebljavaju svakodnevno ili često, dok se odluka o mogućem
dobavljaču često donosi dugoročno, obično potpisivanjem ugovora.
Visoka učestalost problema i pritužaba
Ovaj segment tržišta ocijenjen je kao srednje do slabo uspješan, uz relativno niske ocjene za
povjerenje, izbor pružatelja usluga i ukupno zadovoljstvo potrošača i najvišu učestalost
problema i pritužaba od svih drugih segmenta tržišta. Pozitivno je to što su ocjene za
usporedivost i jednostavnost promjene pružatelja usluga / tarife te stope promjene pružatelja
usluga najveće među svim skupinama segmenata.
33
http://ec.europa.eu/consumers/archive/strategy/docs/consumer_agenda_2012_en.pdf 34
COM/2013/0886 završna verzija;
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52013DC0886:EN:NOT.
25
U rujnu 2013. Komisija je donijela zakonodavni paket „Povezani kontinent”35
u kojem su
utvrđene mjere koje se odnose na jedinstveno europsko tržište elektroničke komunikacije,
među ostalim u svrhu poboljšavanja pružanja usluga elektroničke komunikacije i pristupa tim
uslugama diljem Europske unije, ukidanje premija za usluge roaminga s tržišta najkasnije do
2016. i poboljšanje potrošačeva izbora telekomunikacijskih usluga i njihovih pružatelja
(uključujući iz drugih zemalja Europske unije). Osim toga, prijedlogom se jačaju i usklađuju
prava potrošača u području elektroničke komunikacije diljem Europske unije, a osobito u
pogledu: ukidanja ograničenja i diskriminacije, mehanizama rješavanja prekograničnih
sporova; slobode pružanja i upotrebe otvorenog pristupa internetu i zaštitnih mjera za
kvalitetu usluge; poboljšanja transparentnosti i objavljivanja informacija, uključujući s
pomoću instrumenata uspoređivanja; poboljšavanja zahtjeva za davanje podataka u
ugovorima o fiksnoj i mobilnoj telefoniji i pristupu internetu; kontrole mjera potrošnje;
trajanja ugovora i pravila o raskidanju; pružanja paketa usluga; olakšavanja promjene
pružatelja usluga. Prijedlog se, među ostalim, temelji na rezultatima detaljne studije i
popratnom Radnom dokumentu službi36
o funkcioniranju tržišta za pristup internetu i pružanje
internetskih usluga iz perspektive potrošača.
2.4.9. Bankarske usluge
• Zajmovi, krediti i kreditne kartice
• Bankovni računi• Hipoteke• Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri Usporedivost6,5
Povjerenje6,1
Problemi11,4 %
Pritužbe75,2 %
Očekivanja6,8
Izbor7,6
MPI: 71,5
0,1
-0,10,1
-0,50,1
-2,1
0,7
Prelazak12,5 %
-0,2
Jednostavnostprelaska
6,5
0,1
APK:0,1 %
U segment bankarskih usluga uključena su tržišta bankovnih računa; zajmovi, krediti i kreditne
kartice; hipoteke te investicijski proizvodi. Taj tržišni segment ima velik utjecaj na opću
financijsku situaciju kućanstava zbog toga što je povezan s njihovom financijskom imovinom i
35
Prijedlog Komisije za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera u vezi s europskim
jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta”– COM(2013)
627 završna verzija.
http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/connected-continent-single-telecom-market-growth-jobs 36
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/market_studies/internet_services_provision_study_en.htm,
studija je provedena kao nastavak 4. Pregleda potrošačkih tržišta.
26
obvezama, bez obzira na njegov relativno nizak udjel u potrošnji kućanstva (kako je izmjerio
Eurostat)37
.
Slabi rezultati u svim dijelovima
Bankarske usluge segment su s najlošijim rezultatima s potrošačkog stajališta, a tržišta
investicijskih proizvoda i hipoteka zauzimaju zadnja dva mjesta u poretku tržišta usluga.
Međutim, na svim je tržištima ovog segmenta došlo do sustavnog poboljšanja tijekom
posljednjih četiriju godina.
Segment ostvaruje osobito niske rezultate u pogledu povjerenja, usporedivosti, jednostavnosti
prelaska i sveukupnog zadovoljstva potrošača, a malo bolje (u skladu s prosjekom za sve
usluge) u pogledu izbora. Iz toga bi se moglo zaključiti da izbor pružatelja usluga nije toliki
problem kao transparentnost ponuda i usklađenost poslovanja sa zakonodavstvom o zaštiti
potrošača.
Osiguranje funkcioniranja financijskih usluga u korist potrošača u trenutačnom gospodarskom
ozračju ključan je dio potrošačke politike EU-a. Nedavno donesena Direktiva o hipotekarnim
kreditima38
i zakonodavni akt koji će uskoro biti donesen u pogledu paketa maloprodajnih
investicijskih proizvoda (PRIP-ovi)39
i računa za obavljanje platnog prometa (PAD-ovi)40
te
nadolazeći pregled ostalog zakonodavstva koje se odnosi na zaštitu potrošača u pogledu
investicijskih usluga41
za cilj imaju poboljšati uvjete za potrošače, među ostalim
transparentnijim i usporedivim informacijama prije potpisivanja ugovora čime će se
potrošačima olakšati izbor proizvoda koji najbolje odgovaraju njihovim potrebama. PAD-
ovima se jednako tako olakšava prelazak s jednog pružatelja usluga platnog prometa na
drugog te se osigurava da svaki građanin EU-a ima pravo pristupa osnovnim uslugama računa
za obavljanje platnog prometa. Nadalje, u nedavno donesenom izvješću o provođenju
Direktive o potrošačkim kreditima42
analizira se funkcioniranje tržišta potrošačkih kredita i
utjecaj zakonodavstva koje odabiru države članice.
2.5. Elementi za procjenu tržišta
U dijelovima u nastavku predstavljeni su pojedinačni rezultati za različite elemente procjene
tržišta. Usto, prosječni su rezultati za svih 52 tržišta, kao i za 21 tržište robe i 31 tržište usluga
navedeni su prema potrebi. U najvećem dijelu rezultata (osim ako je navedeno drukčije)
odgovori su navedeni na ljestvici od 0 do 10 i razvrstani u tri kategorije: visoka ocjena
(rezultat od 8 do 10), prosječna ocjena (rezultat od 5 do 7) i niska ocjena (rezultat od 0 do 4).
2.5.1. Usporedivost
Mogućnost jednostavne i pouzdane usporedbe cijena i kvalitete različite robe i usluga
potrebna je kako bi potrošači mogli informirano birati. Kao i prethodnih godina, potrošačima
je znatno teže usporediti različite usluge nego robu. U elementu usporedivosti najveća je
razlika zabilježena među prosječnim rezultatima za dvije skupine tržišta (7,0, odnosno 7,7).
To se do određene mjere može povezati sa samom naravi usluga koje su po definiciji manje
37
To u većem dijelu proizlazi iz činjenice da su u slučaju „zajmova, kredita i kreditnih kartica” te
„hipoteka” uključeni samo troškovi povezani sa zajmovima. 38
SL L 60 od 28.2.2014. 39
http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-14-129_en.htm . 40
http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-14-123_en.htm . 41
To jest, preispitivanje „Direktive o tržištima financijskim instrumentima” (MiFID-2) i Direktive o
malim investicijskim fondovima (UCITS 5). 42
http://ec.europa.eu/consumers/rights/docs/ccd_implementation_report_en.pdf
27
opipljive od robe te je stoga teže ocijeniti njihovu kvalitetu. Međutim, činjenicu da su usluge
neopipljive dodatno mogu pogoršati marketinške prakse zbunjivanja, poput prekomjerno
bogatih i mutnih ponuda, pakiranja proizvoda u prevelike složene pakete i uz komplicirane
uvjete ugovora, čime se smanjuje mogućnost potrošača da odaberu najbolju ponudu43
. Na
primjer, postoje dokazi koji ukazuju na to da zbog složenosti uvjeta ugovora mnogobrojni
potrošači prihvaćaju ugovorne obveze bez da su ih pregledali44
. U nedavnom izvješću
Komisije o provođenju Direktive o potrošačkim kreditima navedeno je da se mnogobrojni
dužnici čak niti ne sjećaju ključnih dijelova svojih ugovora o kreditu 45
. To nije dobro za
potrošače (koji time riskiraju slijepo prihvaćanje nepovoljnih ugovornih obveza), a samim
time ni za tržište općenito.
Složena tržišta i javne usluge teško je usporediti
Kako je prikazano na slici 3., među tržištima robe najteže je provoditi usporedbe na tržištu
rabljenih automobila, lijekova koji se izdaju bez recepta i goriva za vozila, kako je bilo i u dva
prethodna vala anketa. Među tržištima usluga zadnja su tržišta jednako tako ostala stabilna,
pri čemu se bankarske usluge (investicijski proizvodi, hipoteke, bankovni računi), javne
usluge (vodoopskrba, elektroenergetske usluge, usluge u pogledu plina); usluge u području
nekretnina i računovodstvene usluge smatra najtežima za usporedbu. Najveće poboljšanje
rezultata zabilježeno je na tržištima goriva za vozila, usluga u željezničkom prometu i
vodoopskrbe (svi + 0,2).
Uspoređujući rezultate tržišta u pogledu usporedivosti s njihovom ukupnom ocjenom
(rezultati MPI-ja), tržišta vodoopskrbe, naočala i leća, lijekova koji se izdaju bez recepta,
poštanskih usluga te pravnih i računovodstvenih usluga u ovom su dijelu procijenjena kao
osobito loša. Nasuprot tomu, telekomunikacijska tržišta (usluge internetske veze, usluge
mobilne telefonije, TV pretplate) te tržište voća i povrća imaju puno bolje rezultate u pogledu
usporedivosti nego u pogledu ukupnog MPI-ja.
43
Ured za poštenu trgovinu, An Introduction to Confusopoly:
http://oft.gov.uk/shared_oft/events/confusopoly/introduction-confusopoly.pdf
44 Posebni Eurobarometar 342 o Osnaživanju potrošača, travanj 2011.,
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_empowerment/docs/report_eurobarometer_342_en.pdf
The Guardian, Terms and conditions: not reading the small print can mean big problems, 11. svibnja
2011.
Bakos, Yannis; Marotta-Wurlger, Florencia; i Trossen, David R., „Does Anyone Read the Fine Print?
Testing a Law and Economics Approach to Standard Form Contracts” (2009.). New York University
Law and Economics Working Papers. Paper 195. 45
http://ec.europa.eu/consumers/rights/docs/ccd_implementation_report_en.pdf
28
Slika 3.: Usporedivost
22%
20%
18%
21%
17%
14%
15%
16%
14%
16%
15%
15%
12%
14%
14%
13%
12%
14%
13%
9%
11%
10%
10%
11%
7%
6%
6%
6%
6%
7%
6%
5%
11%
13%
13%
8%
7%
8%
9%
8%
7%
8%
7%
7%
6%
7%
5%
5%
5%
6%
5%
5%
5%
4%
10%
43%
37%
42%
35%
38%
45%
42%
41%
42%
37%
40%
38%
42%
39%
35%
37%
37%
34%
37%
41%
38%
35%
36%
33%
36%
36%
35%
33%
32%
32%
32%
31%
37%
32%
29%
35%
33%
33%
31%
31%
34%
30%
31%
30%
29%
28%
29%
31%
29%
27%
28%
28%
27%
28%
35%
35%
43%
40%
43%
45%
41%
43%
43%
44%
47%
45%
47%
46%
47%
51%
49%
50%
52%
50%
50%
51%
54%
54%
56%
56%
58%
59%
61%
62%
61%
62%
65%
52%
55%
58%
57%
60%
59%
60%
61%
59%
63%
62%
64%
65%
65%
65%
64%
65%
67%
67%
67%
67%
68%
55%
6,1
6,3
6,3
6,4
6,6
6,6
6,6
6,6
6,7
6,7
6,7
6,9
6,9
6,9
7,0
7,0
7,0
7,1
7,1
7,1
7,1
7,2
7,3
7,3
7,4
7,5
7,6
7,7
7,7
7,7
7,8
7,8
7,2
7,2
7,3
7,4
7,6
7,6
7,6
7,6
7,6
7,7
7,7
7,7
7,8
7,8
7,8
7,9
7,9
7,9
7,9
7,9
8,0
8,0
7,3
0,1
0,2*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,2*
0
0,1*
0
0
0
0
0*
0,1
-0,1*
0
0,1*
0
0,1*
0
0
0
0
-0,1*
0
0
0
0,1
0,2*
-0,1*
0
-0,1*
0,2*
-0,1*
-0,1*
-0,1*
0*
0
-0,1*
-0,1*
0
0*
-0,1*
-0,1*
0
-0,1*
0
0
0
0,1*
0
0
0,2*
0
0,1*
0,1*
0
0,1*
0,1*
0,2*
-0,1*
0,1*
0,1*
0
0,1*
0,1*
0,1*
0,3*
0,1*
0,3*
0,1*
0
0,1*
0
0
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0
0,2*
0,1*
0,2*
0,2*
0,1
0,2*
0,2*
0,1*
0,1*
0,2*
0,3*
0,1*
0,1*
0,1*
0,2*
0,2*
0,2*
0,1*
0,2*
0,1*
0,2*
-0,3*
-0,3*
0
0,1*
0
-0,3*
-0,2*
0,1*
0
-0,1*
0,2*
0*
0,2*
0,1*
0,1*
0,1*
0
0,2*
0
0
0,2*
0,3*
0,1*
0,2*
0,1*
0,1*
-0,1*
0,2*
0,2*
0,2*
0,1*
0,3*
0,2*
0,2*
0,2*
0,2*
0,2*
0,3*
0,1*
0,2*
0,1*
0,2*
0
0,2*
0,1*
Investicijski proizvodi
Vodoopskrba
Hipoteke
Elektroenergetske usluge
Opskrba plinom
Usluge u području nekretnina
Pravne i računovodstvene usluge
Bankovni računi
Privatno životno osiguranje
Usluge u željezničkom prometu
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Poštanske usluge
Usluge održavanja
Održavanje i popravak vozila
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge fiksne telefonije
Tržište usluga
Usluge mobilne telefonije
Omogućivanje internetske veze
Usluge u području internetskih igara na sreću
Osiguranje kućanstva
TV pretplate
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Osiguranje vozila
Usluge najma vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Usluge u zračnom prometu
Kafići, barovi i restorani
Usluge osobne njege
Smještaj tijekom odmora
Rabljeni automobili
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Gorivo za vozila
Meso i mesni proizvodi
Novi automobili
Namještaj i oprema
Odjeća i obuća
Naočale i leće
Proizvodi za održavanje
Proizvodi IKT-a
Tržište robe
Proizvodi za osobnu njegu
Elektronički proizvodi
Voće i povrće
Mliječni proizvodi
Oprema za razonodu
Alkoholna pića
Veliki kućanski aparati
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Mali kućanski aparati
Knjige, časopisi i novine
Bezalkoholna pića
EU28 - sva tržišta
Na ljestvici od 0 do 10, koliko je teško ili lako bilo usporediti <usluge/proizvode> koje prodaju različiti <dobavljači / trgovine na malo> ?
0-4 5-7 8-10
2013
Usluge
Roba
Diff 2012-2011
Diff 2013-2012
Diff 2011-2010
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
Nekoliko horizontalnih i sektorskih inicijativa na razini EU-a ima za cilj povećati
transparentnosti potrošačkih tržišta te time smanjiti troškove potrage i poboljšati mogućnost
potrošača da ocijene alternativne ponude. Na internetu se potrošačima nude mnogobrojne
mogućnosti usporedbe cijene i kvalitete te se njime sve više koriste za dobivanje informacija
29
o kupovini internetom i izvan interneta. Komisija s dionicima radi na poboljšanju pouzdanosti
i transparentnosti alata za digitalnu usporedbu. Nakon izvješća koje je dostavila skupina više
dionika (predstavljeno na sastanku na vrhu o zaštiti potrošača održanom u ožujku 2013.46
),
detaljnom studijom koje je u tijeku donijet će se informirane odluke o smjeru u kojem treba
krenuti dalje, uključujući razvoj horizontalnih smjernica o funkcioniranju alata za usporedbu.
U sektoru telekomunikacija prijedlog „Povezanog kontinenta”47
sadržava više odredaba o
zahtjevima u vezi s informacijama za ugovore, uključujući jasne, i sveobuhvatne i lako
pristupačne informacije o ugovorima za elektroničke komunikacije (uključujući uslugu
pristupa internetu) te poboljšane mjere za transparentnost i objavljivanje informacija, s lakše
usporedivim informacijama, uključujući posebno prava krajnjeg korisnika na pristup
certificiranim alatima za usporedbu u svim državama članicama. U području financijskih
usluga nedavno donesenom Direktivom o hipotekarnim kreditima48
i zakonodavnim aktom
koji će uskoro biti donesen u pogledu paketa maloprodajnih investicijskih proizvoda (PRIP-
ova)49
i računa za obavljanje platnog prometa (PAD-ova)50
te pregledom ostalog
zakonodavstva koje se odnosi na zaštitu potrošača u pogledu investicijskih usluga51
poboljšat
će se transparentnost te pojednostavniti i standardizirati informacije prije potpisivanja
ugovora koje se daju potrošačima u pogledu značajki ponuđenih financijskih proizvoda. PAD-
om se jednako tako standardiziraju informacije o ex-post naknadi te omogućuje potrošačima
pristup najmanje jednom web-mjestu za usporedbu ponuda u pogledu računa za obavljanje
platnog prometa u svakoj državi članici koja ispunjava određene kriterije u pogledu kvalitete.
Zbog toga će potrošači biti u mogućnosti na bolji način usporediti različite ponude i konačno
odabrati one koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama. U vezi s poštanskim uslugama
Plan dostave paketa iz Komunikacije Komisije ima za cilj povećanje transparentnosti i
mogućnosti usporedbe ponuda52
. Konačno, u okviru Foruma građana o energiji, u izvješće
radne skupine sastavljene od više dionika u pogledu e-računa i upravljanja podacima o
pojedinačnoj potrošnji energije ističu se najbolje prakse za poboljšanje transparentnosti,
usporedivosti te, konačno, povjerenja potrošača i sudjelovanje na tržištima energije.53
2.5.2. Povjerenje
Elementom „povjerenja” mjeri se povjerenje koje potrošači imaju u pogledu toga poštuju li
poslovni subjekti pravila o zaštiti potrošača. Stoga ga se može smatrati pokazateljem razine
usklađenosti sa zakonodavstvom o zaštiti potrošača. Pravilno je provođenje ključno ne samo
radi smanjenja štete za potrošača, već i radi zaštite uglednih poslovnih subjekata od
nepoštenog tržišnog natjecanja. Povjerenje u trgovce na malo (7,1) ostalo je više od
povjerenja u pružatelje usluga (6,7), iako se potonje u maloj mjeri povećalo u usporedbi s
2012. (za 0,1 bodova).
46
http://ec.europa.eu/consumers/documents/consumer-summit-2013-msdct-report_en.pdf 47
Prijedlog Komisije za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera u vezi s europskim
jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” – COM(2013)
627 završna verzija.
http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/connected-continent-single-telecom-market-growth-jobs 48
SL L 60 od 28.2.2014. 49
http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-14-129_en.htm 50
http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-14-123_en.htm 51
To jest, preispitivanje „Direktive o tržištima financijskim instrumentima” (MiFID-2) i Direktive o
malim investicijskim fondovima (UCITS 5). 52
COM/2013/0886 završna verzija; http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52013DC0886:EN:NOT 53
http://ec.europa.eu/energy/gas_electricity/doc/forum_citizen_energy/20131219-e-
billing_energy_data.pdf
30
Niska razina povjerenja povezana s asimetričnošću informacija
Kao i prethodnih godina najniža je razina povjerenja među 52 istražena tržišta na tržištu
rabljenih automobila. Tržište goriva za vozila predzadnje je među tržištima robe, a tržište
mesa i mesnih proizvoda treće od dna poretka. Među tržištima usluga stalne usluge općenito
su ocijenjene lošije od jednokratnih usluga. Više od jedne petine ispitanika nema povjerenja u
tržišta hipoteka, usluga u području nekretnina, bankovnih računa, investicijskih proizvoda,
elektroenergetskih usluga, usluga mobilne telefonije te zajmova, kredita i kreditnih kartica.
Općenito se čini da je povjerenje najniže na onim tržištima na kojima je najviša razina
asimetričnosti informacija između trgovca i potrošača. Sva tržišta koja se nalaze pri dnu
poretka povjerenja, poput rabljenih automobila, bankarskih usluga i usluga u području
nekretnina, jednako su tako uobičajeni primjeri situacija u kojima je prodavatelj najčešće
bolje informiran od kupca.
Iz usporedbe rezultata u pogledu povjerenja s ukupnim rezultatima MPI-ja primjećuje se
negativan utjecaj elementa povjerenja na tržištima alkoholnih pića, usluga u području
internetskih igara na sreću i osiguranja doma. Suprotan je trend očit na tržištima lijekova koji
se izdaju bez recepta, poštanskih usluga, pravnih i računovodstvenih usluga te usluga u
željezničkom prometu.
Povjerenje na tržištu mesom smanjuje se nakon skandala s konjskim mesom
Tržište mesa i mesnih proizvoda nakon 2012. doživjelo je pad od 0,5 bodova u elementu
povjerenja (najveća promjena kod određenog pojedinačnog elementa). Pad je bio najviši u
Ujedinjenoj Kraljevini (- 1,9) i Irskoj (- 1,6), zemljama koje su bile u najvećoj mjeri pogođene
skandalom s konjskim mesom. Najveće povećanje elementa povjerenja zabilježeno je na
tržištima goriva za vozila, usluga najma vozila (oba + 0,3), usluga održavanja kućanstava,
investicijskih proizvoda, hipoteka te odjeće i obuće (sva + 0,2).
31
Slika 4.: Povjerenje
23%
22%
24%
22%
23%
22%
21%
18%
17%
18%
18%
17%
17%
14%
16%
15%
15%
15%
16%
16%
14%
11%
13%
12%
9%
9%
10%
6%
9%
5%
5%
6%
26%
21%
20%
13%
13%
11%
10%
11%
11%
7%
8%
9%
7%
8%
9%
7%
7%
10%
9%
8%
5%
5%
13%
42%
46%
37%
43%
38%
41%
40%
45%
45%
41%
40%
40%
43%
47%
42%
43%
40%
41%
41%
37%
39%
45%
39%
40%
46%
43%
42%
46%
38%
39%
39%
36%
45%
40%
40%
40%
39%
41%
41%
39%
39%
43%
43%
40%
42%
41%
38%
40%
40%
34%
36%
35%
32%
32%
40%
35%
33%
39%
35%
38%
37%
39%
37%
39%
40%
42%
43%
40%
39%
42%
42%
45%
44%
44%
48%
47%
44%
48%
48%
45%
48%
48%
48%
52%
55%
56%
58%
29%
40%
40%
47%
49%
48%
49%
50%
50%
49%
49%
51%
51%
51%
54%
53%
53%
56%
55%
57%
62%
62%
46%
6,0
6,0
6,1
6,1
6,2
6,2
6,3
6,4
6,5
6,5
6,5
6,5
6,5
6,6
6,6
6,7
6,7
6,7
6,7
6,8
6,8
6,9
6,9
7,0
7,0
7,0
7,0
7,2
7,2
7,4
7,5
7,6
5,8
6,3
6,4
6,9
6,9
7,0
7,0
7,1
7,1
7,1
7,2
7,2
7,2
7,3
7,3
7,3
7,3
7,3
7,3
7,4
7,7
7,7
6,8
0,2*
0,1*
0
0,2*
0,1
0,1*
0
0
0,1*
0,1
0
0
0,2*
0,2*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
-0,1
0,1*
0
0
0,3*
-0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0
0
0,1*
0,3*
-0,5*
-0,1*
0
0,1*
0
0,2*
0
0
0
0
0
0
0
-0,1*
-0,1*
0
0
0
0
0
0*
-0,1
0,1*
0
0
0
0
0,1*
0,1*
0
-0,1*
0,1*
0,1*
0
0,2*
0
0,4*
0*
-0,1
0
0,1*
0
-0,1
0,1*
0
0,1*
0,1*
-0,1*
0,1*
0,1*
0
0,1*
-0,1
0,2*
0,2*
0,2*
0
0,1*
0,2*
0,1*
0,2*
0,1*
0
0,1*
0,1*
0
0,2*
0,2*
0
0,1*
0,1*
0,1*
0
0,1*
0,1
0
0,5*
-0,2*
0
0,2*
0,2*
0,2*
-0,2*
-0,1*
-0,2*
0
0*
0,1*
0
0,2*
0
0,1*
0
0,1*
0
0
0,1*
0
0,2*
0
-0,1*
0,2*
0
0,1*
0,1*
0,1
0,3*
0,2*
0,3*
0,2*
0,2*
0,1*
0,4*
0,1*
0,1*
0,4*
0,3*
0,2*
0
0,1*
Hipoteke
Usluge u području nekretnina
Bankovni računi
Investicijski proizvodi
Elektroenergetske usluge
Usluge mobilne telefonije
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Omogućivanje internetske veze
Privatno životno osiguranje
Opskrba plinom
Usluge fiksne telefonije
Usluge u području internetskih igara na sreću
Održavanje i popravak vozila
Usluge održavanja
Usluge željezničkog prometa
Osiguranje kućanstva
TV pretplate
Tržišta usluga
Osiguranje vozila
Vodoopskrba
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Kafići, barovi i restorani
Pravne i računovodstvene usluge
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge najma vozila
Usluge u zračnom prometu
Smještaj tijekom odmora
Poštanske usluge
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Goriva za vozila
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Alkoholna pića
Novi automobili
Proizvodi IKT-a
Odjeća i obuća
Tržišta robe
Proizvodi za održavanje
Namještaj i oprema
Proizvodi za osobnu njegu
Elektronički proizvodi
Oprema za razonodu
Mliječni proizvodi
Veliki kućanski aparati
Mali kućanski aparati
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Bezalkoholna pića
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
EU28 - Sva tržišta
Na ljestvici od 0 do 10, u kojoj mjeri vjerujete da <dobavljači / trgovine na malo> poštuju pravila i zakone o zaštiti potrošača?
0-4 5-7 8-10
2013
Usluge
Roba
Diff 2012-2011
Diff 2013-2012
Diff 2011-2010
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
32
EU je poduzeo mnogobrojne inicijative za jačanje zaštite potrošača na tržištima s niskom
razinom povjerenja. Prethodno navedene inicijative u područjima bankarskih usluga i
telekomunikacija usmjerene su smanjenju neravnoteže informacija između pružatelja i
potrošača osiguravanjem toga da prodavatelji ne smiju sakrivati ključne informacije od
potrošača, poput zajmova s varijabilnom stopom i zajmova u stranoj valuti u slučaju hipoteka
ili u području stvarne brzine elektroničke komunikacije pružene potrošačima te ograničenja
količine podataka u slučaju usluga internetskog pristupa. Na tržištu rabljenih automobila
nedavno donesenim paketom tehničkih pregleda54
rješava se problem prijevara u pogledu
kilometraže (brojača kilometara) registriranjem očitanja kilometraže i donošenjem odluke o
tome da manipulacija brojačem kilometara postaje kažnjivo djelo. Očekuje se da će se
detaljnom studijom Komisije koje je u tijeku dodatno razjasniti prakse trgovaca i usklađenost
s postojećim regulatornim okvirom. Komisija razmišlja i o tome na koji bi način bilo najbolje
poboljšati provođenje zakonodavstva o gospodarskim pravima potrošača. Od listopada 2013.
do veljače 2014. održano je javno savjetovanje55
u pogledu pregleda Uredbe o suradnji u
zaštiti potrošača kojom se uspostavlja mreža među nacionalnim nadležnim tijelima radi
sprečavanja prekograničnih povreda pravila EU-a o zaštiti potrošača i radi borbe protiv
zloupotreba. Procjenom utjecaja trenutačno se istražuju dostupne mogućnosti kojima se mogu
osnažiti ovlasti nadležnih tijela te poboljšati provođenje mehanizama za suradnju i
upozoravanje među nadležnim tijelima. (Konačni se rezultati očekuju krajem 2014.).
2.5.3. Problemi
U prosjeku 9,2 % ispitanika susrelo se s najmanje jednim problemom u pogledu robe/usluga
ili trgovaca na malo / pružatelja usluga diljem 52 tržišta u 2013., čime se nastavio trend
laganog pada od 2010. Problemi su općenito rjeđi na tržištu robe (7,3 %) nego na tržištu
usluga (10,4 %).
Najviša pojavnost problema u telekomunikacijama, najniža na tržištima igara na sreću i
osiguranja
Među tržištima robe ispitanici najčešće nailaze na probleme na tržištima rabljenim
automobilima, proizvodima IKT-a te odjećom i obućom. Tržišta usluga koja uzrokuju najviše
problema potrošačima jesu telekomunikacije (internetska veza, usluge mobilne telefonije,
televizijske pretplate), usluge u željezničkom prometu, usluge u području nekretnina i
bankovni računi. Visoka pojavnost problema pri pružanju internetskih usluga potvrđena je u
nedavnoj studiji Komisije pri čemu su najčešći problemi prekidi internetske veze i brzina koja
ne odgovara očekivanjima. Ukupna je šteta načinjena potrošačima zbog, među ostalim,
prekida interneta i vremena provedenog na rješavanju problema procijenjena na između
1,4 milijarde EUR i 3,9 milijardi EUR za EU-2756
.
54
Direktiva 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnih tehničkim
pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ
Direktiva 2014/47/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o pregledima tehničke
ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive
2000/30/EZ
Direktiva 2014/46/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izmjeni Direktive Vijeća
1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila 55
http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/dgs_consultations/ca/consumer_protection_cooperation_regul
ation_201310_en.htm 56
„Studija potrošačkog tržišta u pogledu funkcioniranja tržišta za pristup internetu i pružanja usluga iz
perspektive potrošača” (2012.) – u ime Europske komisije provelo ju je društvo Civic Consulting.
33
Zanimljivo je da je samo 2 % ispitanika prijavilo probleme na tržištu igara na sreću izvan
interneta (najniži postotak među svim ispitanim tržištima), dok je 8 % njih iskusilo probleme s
internetskim igrama na sreću. Nadalje, relativno mali broj ispitanika (6 %) susreo se s
problemima na trima tržištima osiguranja, vjerojatno zbog toga što se ta tržišta „aktiviraju” u
relativno rijetkim okolnostima poput nezgode, bolesti ili krađe.
Najveće je povećanje postotka potrošača koji prijavljuju probleme zabilježen na tržištima
alkoholnih pića i za kafiće, barove i restorane (oboje + 0,9 postotnih bodova), dok je do
najvećeg pada došlo na tržištima usluga u željezničkom prometu (- 2,6), održavanja i
popravka vozila (- 2,3) te goriva za vozila (- 1,3).
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/market_studies/internet_services_provision_study_e
n.htm
34
Slika 5.: Problemi (izraženi u postotcima ispitanika)
21%
18%
18%
16%
15%
14%
14%
13%
13%
13%
12%
12%
12%
12%
10%
10%
10%
10%
9%
9%
9%
8%
8%
8%
7%
6%
6%
6%
5%
4%
3%
2%
15%
13%
12%
11%
10%
9%
9%
8%
8%
7%
7%
7%
7%
7%
6%
5%
5%
3%
3%
3%
3%
2%
9%
-0.5
-0.1
0.4
-2.6*
-1.2*
0
-0.1
0.3
-0.7
-0.8*
-0.8*
0
0.1
-2.3*
-0.7
-0.5*
0.9*
-1.1*
-0.9*
-0.5
-0.3
-0.1
-0.2
-0.6
-0.6*
0.6*
-1.6*
0.3
0.2
0
-0.3
0.3
-0.9*
0.4
0.1
0.6
0.4
0.1
0.3
0.1
-0.1
-0.3
-1.3*
-1.2*
-0.6*
-0.1
-0.3
0.9*
-0.2
0.2
-0.1
-0.5*
-0.3
-6.1*
-4.3*
-8.9*
-0.3
-1.9*
-3.9*
-3.1*
-2.3*
1.8*
2*
-1.4*
-2.3*
-3*
-2.1*
-3.2*
-2*
1*
-3.1*
-2.4*
-0.3
-3.2*
-1.4*
-1.4*
-2.7*
-1.7*
-1.1*
-0.6
-3.1*
-0.9*
-0.3
-2.8*
-1.1*
2.8*
-3.5*
1.7*
0.6
-2.1*
-1*
-2.9*
-2.7*
-0.8*
-0.7*
0.6*
-1.4*
1.4*
-1*
0.2
-1.8*
-1.7*
-1.3*
0
-1*
-1.5
-0.1
2.1*
-3.2*
-3.2*
-1.9*
-0.5
-1.7*
0.8*
-1.2*
1.5*
-2.6*
-6.4*
-0.5*
-0.9*
-1.3*
-1*
-1.4*
0.8*
-0.7*
-0.8*
-1.2*
-1.2*
-1*
0.3
-1.6*
-1*
-0.3
0
-1.2*
0.2
0.1
-0.9*
-1.8*
1*
-0.8*
-0.4*
1*
-2.2*
-3.4*
0.2
1.2*
1*
0.7*
0.1
0.3
-0.5
Omogućivanje internetske veze
Usluge mobilne telefonije
TV pretplate
Usluge željezničkog prometa
Usluge u području nekretnina
Usluge održavanja
Bankovni računi
Usluge fiksne telefonije
Poštanske usluge
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Pravne i računovodstvene usluge
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Elektroenergetske usluge
Održavanje i popravak vozila
Investicijski proizvodi, privatne mirovine i vrijednosni papiri
EU27 - tržišta uslugama
Kafići, barovi i restorani
Hipoteke
Usluge zračnog prometa
Usluge najma vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Opskrba plinom
Internetske igre na sreću
Vodoopskrba
Smještaj tijekom odmora
Privatno životno osiguranje
Osiguranje kućanstva
Osiguranje vozila
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge osobne njege
Kultura i zabava
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Rabljeni automobili
Proizvodi IKT-a
Odjeća i obuća
Novi automobili
Voće i povrće
Meso i mesni proizvodi
Veliki kućanski aparati
Mali kućanski aparati
Elektronički proizvodi
Namještaj i oprema
EU27 - tržišta robe
Naočale i leće
Gorivo za vozila
Proizvodi za održavanje
Mliječni proizvodi
Roba za zabavu
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Alkoholna pića
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi za osobnu njegu
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
EU27 - sva tržišta
Jeste li se suočili s problemom s <uslugom/proizvodom> ili <dobavljačem / trgovinom na malo> zbog kojeg ste pomislili da imate opravdan razlog za pritužbu?
%yes
Usluge
Roba
Diff 2012-2011
Diff 2013-2012
Diff 2011-2010
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
35
Tržišta koja ostvaruju posebno niske rezultate u pogledu problema (s relativno visokom
pojavnošću problema) u usporedbi s ukupnim MPI-jem uključuju tržišta usluga u zračnom
prijevozu, poštanskih usluga, TV pretplata, prijevoza tramvajem, lokalnim autobusima i
podzemnom željeznicom, naočala i leća te malih i velikih kućanskih aparata. Situacija je
suprotna na tržištima privatnog životnog osiguranja, hipoteka, investicijskih proizvoda, usluga
u pogledu plina, goriva za vozila, elektroenergetskih usluga te usluga u području igara na
sreću izvan interneta.
2.5.4. Pritužbe
Gotovo tri četvrtine (73 %) ispitanika koji su se susreli s problemima podnijelo je pritužbu
najmanje jednoj strani (službenom tijelu za pritužbe, trgovcu na malo / pružatelju usluge,
proizvođaču ili prijateljima/obitelji). Potrošači se češće žale na usluge (75 %) nego na robu
(69 %). Istovremeno, sklonost potrošača pritužbama smanjila se i za tržišta robe i za tržišta
usluga u usporedbi s prošle dvije godine.
Trgovci na malo / pružatelji usluga prve su osobe za kontakt
Na svim je tržištima strana s kojom će se najčešće kontaktirati prodavatelj robe ili pružatelj
usluga (57 %) – neposredna i poznata osoba za kontakt i (u slučaju (polu)trajne robe) pravno
odgovorna osoba u slučaju nedostataka proizvoda. Trećina ispitanika koji su se susreli s
problemom (31 %) podijelila je svoje loše iskustvo s prijateljima i obitelji. Pritužbe službenim
trećim stranama (poput javnih tijela, organizacija za zaštitu potrošača ili ombudsmana) bile su
puno rjeđe (8 % na svim tržištima), osim na određenim tržištima usluga (20 %, 18 % i 15 %
na tržištima pravnih i računovodstvenih usluga, investicijskih proizvoda, odnosno usluga u
području nekretnina), što se u Analizi ljestvice uspješnosti smatra pokazateljem za ozbiljnost
problema. Konačno, samo se 4 % potrošača u pogledu svoje pritužbe obratilo proizvođaču57
,
ali taj se postotak može podići do 20 % na tržištima novih automobila, proizvoda IKT-a i
velikih kućanskih aparata, koji se najčešće prodaju s dodatnim jamstvom proizvođača.
Općenito se pritužbe najčešće podnose na tržištima na kojima dolazi do najviše problema
Među tržištima robe potrošači se najčešće žale na proizvode IKT-a (83 %), nove automobile i
velike kućanske aparate (oboje 80 %), odnosno u načelu na robu najviše novčane vrijednosti
koja je obuhvaćena pravnim, a najčešće i komercijalnim jamstvima. Suprotna je situacija s
lijekovima koji se izdaju bez recepta, bezalkoholnim pićima i gorivom za vozila. Za potonje
je u nedavnoj Komisijinoj studiji tržišta58
zaključeno da poteškoće ex-post utvrđivanja
činjenica predstavljaju znatan izazov za potrošače koji zahtijevaju naknade u slučaju
problema te su stoga za smanjenje štete za potrošače ključne preventivne mjere i učinkovitije
provođenje postojećeg zakonodavstva.
Tržišta usluga s najvećim udjelom pritužaba potrošača pri suočavanju s problemom (više od
80 %) uključuju četiri tržišta telekomunikacija. Nasuprot tomu, problemi u području igara na
sreću na internetu i izvan njega najrjeđe dovode do pritužaba, a slijedi ih lokalni prijevoz.
57
Taj podatak dobiven je na temelju svih tržišta na kojima je bio dostupan taj odgovor. Mogućnost
odgovora „proizvođaču” bila je dostupna samo za sljedeća tržišta usluga: Usluge održavanja kućanstava
i vrtova, usluge osobne njege, usluge održavanja i popravka vozila, usluge fiksne telefonije, usluge
mobilne telefonije, omogućivanje internetske veze. Među tržištima robe pitanje se odnosilo na sva
tržišta, osim na tržište gorivima za vozila. 58
Objavit će se u lipnju 2014. na poveznici
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/market_studies/vehicle_fuels_study_en.htm.
36
Općenito su tržišta koja uzrokuju najviše problema ona na koja se potrošači najviše žale, s
umjerenom (0,54) povezanošću između postotka potrošača koji dojavljuju probleme na
svakom tržištu i vjerojatnosti da će se pritužbe popratiti. To se ponajbolje vidi kod
telekomunikacijskih usluga, proizvoda IKT-a i novih automobila. Ipak, postoje određene
iznimke za taj uzorak. Relativno visok postotak potrošača dojavljuje probleme na tržištima
usluga u željezničkom prometu, tramvaju, lokalnim autobusima i podzemnoj željeznici; u
području nekretnina, voća i povrća te rabljenih automobila, ali mali broj njih podnosi pritužbe
na te probleme. Nasuprot tome, na tržištima usluga u području komercijalnih sportova te
knjiga, časopisa i novina niska je pojavnost problema, ali visok postotak pritužaba.
37
Slika 6.: Pritužbe (iskazane kao postotak potrošača koji su naišli na problem)
7%
7%
8%
5%
9%
12%
9%
9%
4%
12%
5%
9%
18%
6%
13%
8%
13%
8%
13%
8%
9%
13%
15%
9%
20%
7%
8%
11%
6%
9%
6%
5%
7%
7%
4%
4%
3%
2%
6%
5%
6%
7%
3%
4%
5%
3%
2%
1%
4%
2%
2%
4%
2%
4%
8%
75%
73%
73%
71%
61%
62%
63%
69%
63%
59%
59%
59%
57%
60%
61%
62%
58%
62%
50%
63%
61%
55%
52%
58%
44%
57%
42%
50%
41%
37%
38%
41%
68%
67%
65%
63%
66%
56%
63%
57%
59%
56%
56%
53%
49%
42%
40%
40%
41%
31%
42%
32%
30%
31%
57%
10%
8%
10%
0%
11%
0%
7%
2%
0%
6%
0%
17%
20%
17%
9%
8%
7%
13%
11%
13%
5%
11%
9%
8%
3%
3%
6%
7%
4%
3%
4%
5%
4%
29%
25%
32%
34%
34%
34%
39%
34%
34%
36%
32%
32%
30%
30%
30%
27%
27%
28%
36%
32%
21%
33%
35%
27%
33%
30%
41%
29%
32%
35%
29%
24%
28%
31%
26%
22%
30%
40%
22%
25%
28%
31%
25%
31%
33%
39%
33%
33%
28%
37%
32%
33%
31%
26%
31%
85% .
84% .
82% .
81% .
80% .
80% .
80% .
77% .
77% .
76% .
75% .
75% .
74% .
74% .
74% .
73% .
73% .
73% .
73% .
73% .
73% .
73% .
72% .
71% .
70% .
69% .
69% .
68% .
65% .
62% .
57% .
56% .
83% .
80% .
80% .
79% .
78% .
76% .
75% .
73% .
73% .
72% .
72% .
71% .
69% .
65% .
63% .
63% .
61% .
61% .
59% .
56% .
52% .
52% .
73% .
-0.6
-2.4*
-0.2
-1.6*
-2.3*
1.1*
0.2
-1.6*
-2.5*
-1.2*
-3.3*
-2.2*
-0.9
-2.7*
-2.7*
-3.6*
-3.1*
-2.2*
-6.5*
-3.8*
-3.9*
-3.8*
-2.5*
-0.6
-4.2*
-5.6*
-0.8
-8.4*
0.4
5.1*
-1.5*
-6.5*
-2.4*
16.6*
0.1
-2.5*
-6.8*
-1.5*
-0.4
-5*
-6.9*
-3.4*
-6.2*
-1.6*
-5.4*
0.4
-3.9*
-6.8*
-3.7*
-6.5*
-5.4*
-7.5*
-2.6*
-5.3*
-1*
-6.3*
-6.7*
-1.1*
0.2
2.2*
-8.5*
0
1.4*
-1.9*
-4.6*
-4.3*
-3.8*
-5.8*
-6.7*
-0.1
-3.3*
11.5*
-5*
-4.1*
-7*
-8.5*
-13.2*
-2.3*
-6.6*
2.8*
-2.5*
-10.8*
-4.4*
-3.3*
-0.9*
-1.7*
-17.9*
-0.2
-3.7*
1*
-1.4*
-13.1*
-2.5*
-3.3*
-6.3*
-1.2*
-9.7*
-3.6*
-15.3*
-14.5*
-14.3*
-7.9*
-12.6*
-10.7*
-24.7*
-5.1*
Omogućivanje internetske veze
Usluge fiksne telefonije
Usluge mobilne telefonije
TV pretplate
Usluge održavanja
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Komercijalne usluge u području sporta
Bankovni računi
Kafići, barovi i restorani
Usluge zračnog prometa
Održavanje i popravak vozila
Tržišta usluga
Investicijski proizvodi
Smještaj tijekom odmora
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Osiguranje vozila
Privatno životno osiguranje
Poštanske usluge
Kultura i zabava
Elektroenergetske usluge
Osiguranje kućanstva
Hipoteke
Usluge u području nekretnina
Opskrba plinom
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge najma vozila
Usluge u željezničkom prometu
Vodoopskrba
Usluge osobne njege
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Usluge u području internetskih igara na sreću
Proizvodi IKT-a
Novi automobili
Veliki kućanski aparati
Knjige, časopisi i novine
Naočale i leće
Odjeća i obuća
Elektronički proizvodi
Proizvodi za održavanje
Namještaj i oprema
Rabljeni automobili
Mali kućanski aparati
Tržišta robe
Oprema za razonodu
Meso i mesni proizvodi
Mliječni proizvodi
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Proizvodi za osobnu njegu
Alkoholna pića
Voće i povrće
Gorivo za vozila
Bezalkoholna pića
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Tous les marchés EU-28
Jeste li se potužili na <taj problem / neki od tih problema>?
Da - treća strana Da - trgovac na malo / pružatelj usluga Da - proizvođač Da - prijatelji / obitelj
TOTAALklachten
2013
Vers.
2013 -2012
Vers.
2012 -2011
Roba
Usluge
IŠ VISOskundų2013 m.
Skirt.
2013 –
2012
Skirt.
2012 –2011
UKUPNEpritužbe
2013.
Razl.
2013-
2012
Razl.
2012-
2011
.
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
38
2.5.5. Ukupno zadovoljstvo
Elementom „zadovoljstva” mjeri se koliko su različita tržišta zadovoljila očekivanja
potrošača.
Zadovoljstvo usko povezano s procjenom ukupnog tržišta
Slično je ukupnom rezultatu MPI-ja, pri čemu tržišta robe (7,8) imaju višu ocjenu od tržišta
usluga (7,3). Nadalje, zadnja tri tržišta u skupinama tržišta robe i tržišta usluga jednaka su na
obje ljestvice. Rabljeni automobili i gorivo za vozila i dalje su tržišta robe s najnižim
rezultatima, iako je potonje ostvarilo znatno (+ 0,4 postotnih bodova) povećanje rezultata
nakon 2012. Meso i mesni proizvodi treći su od dna poretka nakon smanjenja rezultata (- 0,2).
Bez obzira na neznatna povećanja rezultata od 2012., tržišta investicijskih proizvoda, hipoteka
(oba + 0,2 boda) i usluga u području nekretnina (+ 0,1) i dalje su na dnu poretka u pogledu
zadovoljstva tržištima usluga.
39
Slika 7.: Ukupno zadovoljstvo
14%
14%
14%
14%
13%
9%
10%
10%
11%
10%
9%
10%
9%
9%
9%
7%
9%
8%
9%
6%
7%
8%
8%
5%
6%
4%
5%
4%
3%
3%
3%
3%
8%
9%
6%
6%
4%
3%
5%
4%
3%
5%
4%
4%
4%
4%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
4%
3%
7%
47%
44%
44%
38%
41%
44%
39%
38%
36%
39%
40%
38%
38%
35%
37%
40%
36%
37%
36%
39%
35%
32%
35%
37%
34%
35%
34%
31%
32%
31%
30%
28%
39%
35%
37%
36%
34%
35%
31%
31%
32%
30%
30%
29%
28%
29%
28%
30%
29%
28%
27%
28%
25%
25%
34%
39%
42%
42%
48%
46%
47%
50%
52%
53%
50%
51%
52%
53%
55%
54%
53%
55%
55%
55%
54%
57%
60%
58%
58%
60%
61%
62%
65%
65%
66%
68%
69%
53%
55%
56%
59%
61%
61%
64%
65%
65%
65%
66%
67%
68%
67%
68%
67%
68%
69%
69%
69%
72%
71%
59%
6.5
6.6
6.7
6.8
6.9
7.0
7.1
7.1
7.1
7.1
7.2
7.2
7.2
7.3
7.3
7.3
7.3
7.3
7.3
7.4
7.5
7.5
7.5
7.6
7.6
7.7
7.7
7.8
7.9
7.9
8.0
8.1
7.2
7.3
7.4
7.6
7.7
7.7
7.8
7.8
7.9
7.9
7.9
7.9
7.9
8.0
8.0
8.0
8.0
8.0
8.0
8.0
8.1
8.2
7.5
0,2*
0,2*
0,1*
0,1*
0,1*
0
0,1*
0,1*
0
0,1*
0,1
0,2*
-0,1*
0
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,2*
0,1*
0
0,1*
0
0,2*
0
0,1*
0,1*
0
0
0
0,4*
-0,2*
0
0,2*
0
0
0*
0
0
0
-0,1*
0,1*
0
0
0
0,1*
0
0
0
0
0*
0*
0
0
0,1*
0,2*
0
0
0,1*
-0,1*
0,1*
-0,1*
0
0,2*
0,1*
0
0
0*
0
0
0,1*
0
-0,1*
0
0
0
-0,1*
0
0
0
0
0*
0
-0,1*
0,1*
0,2*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0
0
0,1*
0,1*
0
0
0,1*
0,1*
0
0,1*
0,1*
0,1*
0*
0
0*
0,1*
0
-0,2*
-0,1*
-0,2*
0
0,1
0
0
0
0
-0,1*
0
0
-0,2*
0
0,2*
0,1*
0,1*
0
0,1*
0,1*
0
0
0,2*
0,1*
-0,2*
0,1*
0,1*
0,1*
0,2*
0,1*
0,1*
0,2*
0,2*
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0,3*
0
0,1*
0,1*
0,1*
0,1*
0*
Investicijski proizvodi
Hipoteke
Usluge u području nekretnina
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Usluge u željezničkom prometu
Privatno životno osiguranje
Bankovni računi
Usluge u području internetskih igara na sreću
Elektroenergetske usluge
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Omogućivanje internetske veze
Opskrba plinom
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
TV pretplate
Usluge fiksne telefonije
Usluge održavanja
Usluge mobilne telefonije
Tržišta usluga
Pravne i računovodstvene usluge
Osiguranje kućanstva
Održavanje i popravak vozila
Vodoopskrba
Poštanske usluge
Kafići, barovi i restorani
Osiguranje vozila
Usluge u zračnom prometu
Usluge najma vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Komercijalne usluge u području sporta
Smještaj tijekom odmora
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Gorivo za vozila
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Odjeća i obuća
Proizvodi za održavanje
Proizvodi IKT-a
Tržišta robe
Proizvodi za osobnu njegu
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Namještaj i oprema
Mali kućanski aparati
Novi automobili
Mliječni proizvodi
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Oprema za razonodu
Alkoholna pića
Elektronički proizvodi
Veliki kućanski aparati
Bezalkoholna pića
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
EU28 - sva tržišta
Na ljestvici od 0 do 10, u kojoj su mjeri <usluge/proizvodi> koje su nudili različiti<dobavljači / trgovci na malo> opravdali vaša očekivanja u <proteklom razdoblju>?
0-4 5-7 8-10
2013
Diff 2012-2011
Diff 2013-2012
Diff 2011-2010
2013
Usluge
Roba
Diff 2012-2011
Diff 2013-2012
Diff 2011-2010
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
40
Tržišta koja imaju više rezultate u pogledu zadovoljstva nego u ukupnom MPI-ju uključuju
usluge mobilne telefonije, nove automobile, elektroenergetske proizvode i omogućivanje
internetske veze. Suprotan je slučaj kod igara na sreću izvan interneta, internetskih igara na
sreću te prijevoza tramvajem, lokalnim autobusom i podzemnom željeznicom.
2.5.6. Izbor
Elementom izbora mjeri se koliko ispitanici vjeruju da je ponuda trgovaca na
malo / pružatelja usluga dovoljna na svakom tržištu te se stoga odražava razina lokalne
konkurencije kako je shvaćaju potrošači. Općenito je izbor najbolje procijenjen element, iako
postoje znatne razlike u rezultatima između tržišta robe i usluga (8,2 odnosno 7,6). Pitanje u
pogledu izbora nije postavljeno na tržištima usluga lokalnog prijevoza, usluga u željezničkom
prometu i usluga vodoopskrbe zbog toga što u većini zemalja za njih postoji samo po jedan
pružatelj usluge.
Izbor je najniže ocjene dobio na tržištu goriva za vozila, lijekova koji se izdaju bez recepta,
mesa te javnih usluga
Među tržištima robe goriva za vozila, lijekovi koji se izdaju bez recepta te meso i mesni
proizvodi nalaze se na dnu poretka u pogledu izbora. Niska razina dostupnosti određenih vrsta
mesa (poput onih s certifikatom organskog podrijetla ili dobrobiti životinja) jednako je tako
potvrđena nedavnom detaljnom studijom Komisije59
. Među tržištima usluga javne usluge
(plin, električna energija, poštanske usluge) imaju najlošije rezultate. Međutim, potonja tri
tržišta, s tržištima TV pretplata te odjeće i obuće, ostvarila su najviše poboljšanja u
rezultatima nakon 2012. (od 0,2 boda). Nasuprot tomu, rezultati u pogledu izbora za male
kućanske aparate i bankovne račune najviše su se pogoršali (- 0,2 boda).
59
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/market_studies/meat_market_study_en.htm
41
Slika 8.: Izbor
22%
21%
20%
13%
14%
11%
9%
10%
11%
8%
10%
7%
9%
9%
7%
7%
8%
7%
8%
5%
6%
6%
6%
5%
4%
4%
4%
4%
3%
8%
7%
5%
5%
4%
6%
5%
4%
6%
6%
5%
5%
4%
3%
4%
3%
4%
3%
3%
3%
3%
2%
7%
35%
31%
35%
35%
32%
32%
35%
34%
31%
35%
30%
35%
30%
30%
30%
31%
27%
30%
27%
30%
28%
27%
26%
29%
27%
24%
21%
22%
20%
25%
25%
26%
26%
28%
25%
24%
26%
23%
21%
23%
23%
23%
22%
22%
23%
22%
21%
21%
19%
20%
19%
27%
43%
48%
45%
52%
54%
57%
55%
56%
59%
58%
60%
58%
61%
62%
63%
62%
64%
63%
65%
65%
66%
66%
67%
67%
68%
73%
75%
75%
78%
67%
68%
69%
68%
68%
69%
71%
70%
71%
74%
72%
73%
73%
74%
74%
73%
74%
76%
76%
78%
77%
79%
66%
6,3
6,6
6,6
7,1
7,1
7,4
7,4
7,4
7,5
7,5
7,5
7,5
7,6
7,6
7,8
7,8
7,8
7,8
7,8
7,9
7,9
7,9
8,0
8,0
8,1
8,3
8,4
8,4
8,5
7,9
8,0
8,0
8,1
8,1
8,1
8,1
8,2
8,2
8,2
8,2
8,2
8,2
8,3
8,3
8,3
8,3
8,4
8,4
8,5
8,5
8,6
7,9
0,2*
0,3*
0,2*
-0,1*
0,2*
0
0,1*
-0,1*
0
0
-0,1*
0
0,1*
0
0
-0,2*
0
0
0
0
0
-0,1*
0*
0,1*
0
0
-0,1*
0,1*
0
0
-0,1*
0
-0,1*
-0,1*
-0,1*
-0,1*
0,2*
0*
-0,1*
-0,1*
0
-0,1*
0
-0,2*
-0,1*
0
0
0*
0,1*
0*
0,1*
0,2*
-0,2*
-0,2*
0,1*
0,1
0*
-0,1*
0,1
0,1
0,1*
0
0*
0
0,1
0,1*
0
0,1
0
0
0,1
0*
0,1*
0*
0
0
0,1*
-0,1*
0
0,1
0*
0
0*
0,2*
0,1*
0*
0,1*
0*
0,1*
0*
0
0,1*
0
0,1*
0*
0,1
0,1
0*
0*
0*
Opskrba plinom
Elektroenergetske usluge
Poštanske usluge
Hipoteke
TV pretplate
Usluge fiksne telefonije
Usluge najma vozila
Usluge u zračnom prometu
Omogućivanje internetske veze
Usluge održavanja
Kultura i zabava
Investicijski proizvodi
Komercijalne usluge u području sporta
Tržišta usluga
Usluge internetskih igara na sreću
Usluge u području nekretnina
Bankovni računi
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Privatno životno osiguranje
Održavanje i popravak vozila
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Usluge mobilne telefonije
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Osiguranje kućanstva
Osiguranje vozila
Kafići, barovi i restorani
Usluge osobne njege
Smještaj tijekom odmora
Gorivo za vozila
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Meso i mesni proizvodi
Namještaj i oprema
Rabljeni automobili
Oprema za razonodu
Voće i povrće
Proizvodi za održavanje
Knjige, časopisi i novine
Odjeća i obuća
Tržišta robe
Proizvodi IKT-a
Elektronički proizvodi
Mliječni proizvodi
Veliki kućanski aparati
Novi automobili
Mali kućanski aparati
Naočale i leće
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Bezalkoholna pića
Proizvodi za osobnu njegu
Alkoholna pića
EU28 - sva tržišta
Na ljestvici od 0 do 10, biste li se složili da postoji dovoljno različitih <dobavljača /trgovaca na malo> za <usluge/proizvode> među kojima možete birati?
0-4 5-7 8-10
2013
Usluge
Roba
Diff 2012-2011
Diff 2013-2012
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
42
Tržišta koja imaju bolje rezultate u pogledu izbora nego ukupnog MPI-ja uključuju usluge
mobilne telefonije, usluge u području nekretnina, zajmove, kredite i kreditne kartice,
bankovne račune te investicijske proizvode. Suprotan je slučaj s uslugama u zračnom
prijevozu, kulturi i zabavi, uslugama iznajmljivanja vozila, poštanskim uslugama, uslugama u
području komercijalnih sportova, knjigama, časopisima i novinama te opremom za razonodu.
2.5.7. Prelazak
Mogućnost prelaska na drugog pružatelja usluge važan je zbog toga što dopušta potrošačima
donošenje najboljeg mogućeg izbora, čime se vrši konkurentski pritisak na tržištu. Elementom
prelaska zabilježene su i razina stvarnih prijenosa i (uočena) jednostavnost prelaska te je
njime obuhvaćeno 14 tržišta usluga na kojima postoji mogućnost prelaska (npr. tržišta
„stalnih” usluga pri čemu potrošač ima postojeći ugovor s dobavljačem, a dostupni su
alternativni dobavljači).
Prelasci su najčešći u sektoru telekomunikacija i investicijama
Ukupno je 14 % potrošača prešlo na drugog pružatelja usluge ili drugi proizvod kod istog
pružatelja usluge u referentnom razdoblju. Potrošači češće prelaze na drugog dobavljača
(9 %) nego na druge proizvode ili usluge istog dobavljača (6 %), a jednako vrijedi za sva
„prijelazna” tržišta, osim TV pretplata, usluga mobilne telefonije i hipoteke (na potonjem su
tržištu postotci prelaska na drugog dobavljača ili proizvod jednaki).
Prelazak je najjednostavniji na tržištima usluga mobilne telefonije (23 %), omogućivanja
internetske veze (19 %) i investicijskih proizvoda (17 %). S druge strane, samo je jedna
desetina ili manje potrošača napravila prelazak na tržištima hipoteka (možda zbog naknada za
prijevremeni otkup koje se primjenjuju na većinu hipotekarnih ugovora s fiksnim trajanjem),
osiguranja doma, plina, električne energije i privatnog životnog osiguranja.
Dok je na razini EU-a zabilježena mala količina promjena u pojavnosti prelaska između 2012.
i 2013. (najveći porast, od 1,3 postotna boda, zabilježen je na tržištu usluga mobilne
telefonije), znatna su se poboljšanja dogodila na razini zemlje na određenim tržištima. Naime,
stope prelaska na tržištima plina i električne energije poboljšale su se za više od
deset postotnih bodova u Belgiji i Portugalu, nakon važnih mjera koje su poduzele njihove
vlade i udruge za zaštitu potrošača.
43
Slika 9.: Stvarni prelasci
88%
91%
91%
91%
91%
91%
89%
91%
90%
87%
89%
90%
89%
90%
89%
87%
89%
89%
86%
87%
87%
86%
86%
86%
82%
87%
86%
83%
84%
85%
83%
86%
85%
82%
82%
83%
81%
81%
81%
77%
78%
77%
85%
87%
86%
7%
5%
5%
3%
2%
2%
5%
3%
3%
6%
4%
4%
4%
3%
4%
6%
3%
4%
6%
4%
4%
3%
3%
3%
10%
7%
9%
5%
3%
3%
9%
7%
8%
9%
8%
8%
10%
8%
10%
14%
12%
13%
7%
5%
6%
6%
5%
5%
7%
7%
8%
7%
6%
8%
8%
8%
7%
8%
8%
8%
8%
9%
8%
10%
10%
9%
11%
12%
11%
9%
7%
7%
12%
14%
13%
9%
9%
8%
12%
12%
12%
11%
11%
11%
11%
12%
12%
9%
9%
9%
2011
2012
hipoteke 2013.
2011.
2012.
osiguranje kućanstva 2013.
2011.
2012.
opskrba plinom 2013.
2011.
2012.
elektroenergetske usluge 2013.
2011.
2012.
privatno životno osiguranje 2013.
2011.
2012.
zajmovi, krediti i kreditne kartice 2013.
2011.
2012.
bankovni računi 2013.
2011.
2012.
komercijalne usluge u području sporta 2013.
2011.
2012.
TV pretplate 2013.
2011.
2012.
osiguranje vozila 2013.
2011.
2012.
usluge fiksne telefonije 2013.
2011.
2012.
ulaganja, mirovine i vrijednosni papiri 2013.
2011.
2012.
omogućivanje internetske veze 2013.
2011.
2012.
usluge mobilne telefonije 2013.
2011.
2012.
EU28- prijelazna tržišta 2013.
Za <usluge>, jeste li prešli na drugi <tarifni plan> ili <dobavljača> u <prethodnom razdoblju>?
Ne Da - robu/usluge istog davatelja Da - dobavljača
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
44
Najteži su prelasci u području hipoteka, plina i električne energije
Prelazak na drugog dobavljača smatra se najjednostavnijim na tržištima usluga u području
komercijalnih sportova i osiguranja vozila, a slijede ih usluge mobilne telefonije i osiguranja
doma. To može biti povezano s činjenicom da se u okviru određenih ugovora na tim tržištima
zahtijeva obnavljanje nakon određenog razdoblja. Hipoteke imaju najniži rezultat u pogledu
jednostavnosti prelaska, a slijede usluge u pogledu plina i električne energije. Ta su tri tržišta
jednako tako na posljednjem, trećem od dna poretka, odnosno četvrtom od dna poretka na
ljestvici stvarnih prelazaka. Kod investicijskih se proizvoda jednako se tako prelazak smatra
teškim, ali relativno često do njega dolazi.
Oni koji imaju iskustva u prelasku (7,6) ocijenili su prelazak na drugog dobavljača
jednostavnijim od onih koji nisu prelazili (6,8), bez obzira na to jesu li potonji razmatrali
prelazak ili ne te je to jednako na svih 14 „prijelaznih” tržišta. Razlika između procjena onih
koji su prelazili i onih koji nisu najveća je na tržištima plina i elektroenergetskih usluga.
Jednako tako, to su dva tržišta na kojima se jednostavnost prelaska najviše poboljšala između
2012. i 2013. (oba + 0,2). Zemlje koje su zabilježile najveća poboljšanja u tom aspektu na
tržištima električne energije i plina ponovno su Portugal (+ 2,1 odnosno + 1,8) i Belgija (+ 1,3
odnosno + 1).
45
Slika 10.: Uočena jednostavnost prelaska
21%
27%
27%
10%
20%
19%
10%
20%
20%
15%
18%
18%
12%
17%
16%
15%
16%
16%
20%
16%
16%
20%
16%
16%
19%
15%
15%
14%
13%
13%
11%
12%
12%
14%
13%
13%
4%
10%
9%
8%
10%
10%
28%
41%
41%
23%
39%
38%
23%
37%
36%
31%
43%
42%
24%
40%
39%
30%
39%
39%
23%
36%
35%
27%
36%
35%
24%
35%
35%
20%
37%
36%
16%
38%
36%
19%
32%
31%
21%
33%
31%
17%
29%
28%
51%
32%
33%
67%
41%
43%
67%
43%
44%
54%
39%
41%
64%
43%
44%
56%
44%
45%
57%
48%
49%
53%
48%
49%
58%
50%
50%
67%
50%
51%
73%
50%
52%
67%
55%
56%
75%
57%
60%
75%
61%
63%
6.7
5.7
5.7
7.7
6.3
6.4
7.8
6.3
6.4
7.1
6.4
6.5
7.6
6.6
6.6
7.2
6.6
6.7
7.1
6.8
6.8
6.9
6.8
6.8
7.1
6.9
6.9
7.7
7.0
7.0
8.1
7.1
7.2
7.6
7.2
7.2
8.4
7.5
7.6
8.4
7.5
7.6
-0.3*
0.1*
0.1
0.2
0.2*
0.2*
0.3*
0.2*
0.2*
0
0.1*
0.1*
0.1
0.1*
0.1*
-0.1
0.1
0.1
0
0
0
0
0
0
-0.1
0.2*
0.1*
0.2
0
0
-0.3*
0
-0.1*
0.3*
0.1*
0.1*
0.1
0
0
0.1
0
0
0.2
-0.1*
-0.1*
0
0
0
-0.3*
0.2*
0.2*
-0.1
-0.1*
-0.1*
0.3*
0
0
-0.1
0
0
-0.2
0.1*
0.1*
0.1
0
0
-0.1
0
0
-0.2
0.1*
0.1*
0.1
0.1*
0.1*
-0.1
0
0
0
0.1
0.1
-0.1
0
0
-0.1
0
0
0
-0.1*
-0.1
0.3*
0.2*
0.2*
0.1
0.1*
0.1*
-0.2
0.2*
0.2*
0.2
0
0
0.5*
0.1*
0.1*
0.2*
0.1
0.1*
0.1
0.2*
0.2*
0.1
0.2*
0.2*
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
prelazak na drugog dobavljača
prelazak na drugu robu/usluge kod istog davatelja usluga ili nije bilo…
Ukupno
hip
ote
keo
psk
rba
plin
om
ele
ktro
ener
get
ske
usl
uge
inve
stic
ijski
pro
izvo
di,
mir
ovi
ne
ivr
ijed
no
sni
pap
iri
pri
vatn
oži
votn
oo
sigu
ran
je
zajm
ovi
,kr
edit
i ikr
edit
ne
kart
ice
usl
uge
fik
sne
tele
fon
ije
om
ogu
ćiva
nj
e in
tern
ets
keve
zeTV
pre
tpla
teb
anko
vni
raču
ni
osi
gura
nje
kuća
nst
va
usl
uge
mo
biln
ete
lefo
nije
osi
gura
nje
vozi
la
kom
erci
jaln
eu
slu
ge u
po
dru
čju
spo
rta
Na ljestvici od 0 do 10, koliko je težak ili lak <po vašem mišljenju bio> prelazak <u prethodnom razdoblju>?
0-4 5-7 8-10
2013Diff 2013 -2012
Diff 2012 -2011
Diff 2011 -2010
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
46
Nekoliko nedavnih inicijativa Komisije usmjereno je na podizanje svijesti potrošača u
pogledu mogućnosti prelaska te na pojednostavnjenje postupka prelaska. Nakon detaljne
studije Komisije o tržištu pružanja internetskh usluga60
, u kojoj su otkrivene trajne prepreke
za prelaske, paket zakonodavstva za „Povezani kontinent”61
sadržava poboljšane odredbe o
prelasku na drugog pružatelja telefonskih ili internetskih usluga ili promjenu ugovora
poboljšavanjem transparentnosti i zahtjeva u vezi s informacijama za ugovore u području
telekomunikacija. Prijedlogom se održavaju trenutačna pravila o najduljem mogućem trajanju
ugovora (24 mjeseca), a istovremeno se svakog operatera obvezuje da ponudi najmanje jedan
paket najduljeg mogućeg trajanja od 12 mjeseci; on sadržava pravila o zaštiti potrošača u
pogledu automatskog produljenja ugovorâ i uvodi pravo otkazivanja svakog ugovora nakon
šest mjeseci bez ikakve kazne, uz otkazni rok od mjesec dana. Nadalje, znatno i stalno
odstupanje između stvarnog učinka usluga u pogledu brzine ili drugih parametara usluga i
učinka koji je pružatelj naveo u ugovoru jednako se tako razmatra kao nesukladnost uvjeta u
pogledu učinka u okviru ugovora. Konačno, zbog rastuće važnosti paketa usluga koje se
pružaju na tržištu i važnosti poboljšanja zaštite kupaca u pogledu tih vezanih ponuda,
prijedlog sadržava posebne odredbe u okviru kojih će se pravila o raskidu ugovora i promjeni
davatelja primjenjivati na sve usluge u vezanim ponudama koje uključuju barem vezu s
elektroničkom komunikacijskom mrežom ili jednom elektroničkom komunikacijskom
uslugom. Jednako tako, Direktivom o računima za obavljanje platnog prometa koja će uskoro
biti donesena uspostavit će se jednostavan i brz postupak za potrošače koji žele svoj račun za
obavljanje platnog prometa prenijeti drugom pružatelju usluga. Nadalje, Komisija je
pokrenula radnu skupinu sastavljenu od više dionika koja će ispitati potencijal novih načina
na koje potrošači mogu ostvariti bolje uvjete (poput skupnih prelazaka i uz pomoć novih
poslovnih posrednika). Očekuje se da će izvješće u kojem su naglašene dobre (nacionalne)
prakse biti predstavljeno na sljedećem Građanskom forumu o energiji62
.
2.6. Prodor na tržište
U dijagramu u nastavku predstavljen je prodor na različita tržišta u smislu postotka potrošača
koji su robu/usluge kupili u referentnom razdoblju na svakom tržištu63
u EU-28.
Prodor na tržište znatno se razlikuje i među tržištima i među zemljama.
Stopa prodora najviša je za hranu i javne usluge, najniža za usluge u području rekreacije i
financija
Tržišta s najvišom stopom prodora (koja su upotrijebile najmanje dvije trećine ispitanika u
referentnom razdoblju) uključuju svih šest tržišta hrane i pića obuhvaćenih istraživanjem;
javnih usluga (električna energija, vodoopskrba); odjeće i obuće; proizvoda za osobnu njegu;
usluga mobilne telefonije; knjiga, časopisa i novina te lijekova koji se izdaju bez recepta.
60
„Studija potrošačkog tržišta u pogledu funkcioniranja tržišta za pristup internetu i pružanja usluga iz
perspektive potrošača” (2012.) – u ime Europske komisije provelo ju je društvo Civic Consulting.
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/market_studies/internet_services_provision_study_e
n.htm 61
Prijedlog Komisije za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera u vezi s europskim
jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” – COM(2013)
627 završna verzija.
http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/connected-continent-single-telecom-market-growth-jobs
62 http://ec.europa.eu/energy/gas_electricity/doc/forum_citizen_energy/20131220_citizen_forum_meeting.zip
63 Kao udjel svih potrošača koji su upitani mogu li biti svrstani na to tržište.
47
Tržišta s najnižom stopom prodora (koja je upotrijebilo manje od jedne trećine ispitanika) u
većem su dijelu tržišta usluga. Usluge u području internetskih igara na sreću64
imaju najnižu
stopu prodora, a slijede ih tržišta financijama (hipoteke, investicijski proizvodi, privatno
životno osiguranje, zajmovi, krediti i kreditne kartice); tržišta povezana s putovanjem (najam
vozila, odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima, usluge u zračnom prometu); usluge u
području nekretnina te pravne i računovodstvene usluge. Među tržištima robe proizvodi koji
se najčešće kupuju jesu novi i rabljeni automobili.
64
U nekim je zemljama provedeno dodatno internetsko istraživanje za ovo tržište koje ukazuje da je
stvarni prodor još niži.
48
Slika 11.: Prodor na tržište
13%
14%
15%
16%
20%
21%
25%
26%
28%
30%
31%
33%
34%
35%
37%
40%
40%
41%
42%
42%
42%
45%
45%
46%
46%
48%
48%
48%
48%
50%
51%
52%
54%
58%
59%
61%
61%
62%
65%
66%
66%
68%
69%
71%
72%
74%
79%
80%
81%
82%
82%
82%
usluge internetskih igara na sreću
usluge najma vozila i lutrije
usluge u području nekretnina
novi automobili
rabljeni automobili
hipoteke
odmori i kružna putovanja u paket-…
investicijski proizvodi
privatno životno osiguranje
pravne i računovodstvene usluge
usluge u zračnom prometu
zajmovi, krediti i kreditne kartice
usluge igara na sreću i lutrije izvan interneta
komercijalne usluge u području sporta
smještaj tijekom odmora
osiguranje kućanstva
elektronički proizvodi
namještaj i oprema
veliki kućanski aparati
usluge u željezničkom prometu
usluge održavanja
mali kućanski aparati
naočale i leće
TV pretplate
proizvodi IKT-a
usluge održavanja i popravka vozila
opskrba plinom
usluge prijevoza tramvajem, autobusom i…
oprema za razonodu
usluge fiksne telefonije
proizvodi za održavanje
osiguranje vozila
omogućivanje internetske veze
bankovni računi
poštanske usluge
usluge u kulturi i zabavi
usluge osobne njege
goriva
kafići, barovi i restorani
lijekovi koji se izdaju bez recepta
alkoholna pića
knjige, časopisi i novine
vodoopskrba
usluge mobilne telefonije
proizvodi za osobnu njegu
elektroenergetske usluge
meso i mesni proizvodi
voće i povrće
mliječni proizvodi
odjeća i obuća
bezalkoholna pića
kruh, žitarice, riža i tjestenina
Prodor na tržište EU28Razmjer potrošača koji su kupili proizvod ili uslugu u referentnom razdoblju na svakom tržištu
Stopa prodora, %
Izvor: Istraživanje nadzora tržišta, 2013.
Tržišta koja su potrošačima „poznatija” jednako su tako često bolje procijenjena, uz umjerenu
pozitivnu korelaciju (0,34) između prodora na tržište i rezultata MPI-ja na razini zemlje.
49
Nadalje, na tržištima s visokom stopom prodora diljem EU-a postoje manje razlike u prodoru
među državama65
(između tih dvaju elemenata postoji negativna korelacija od 0,81). Za
svakodnevne potrepštine (odjeća i obuća, bezalkoholna pića, mliječni proizvodi, kruh i
žitarice, meso i mesni proizvodi, voće i povrće) postoje najmanje razlike u prodoru na tržište
diljem EU-a. S druge strane, najveća razlika u prodoru na tržište bilježi se u određenim
tržištima koja imaju najnižu stopu prodora: odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima,
investicijski proizvodi, usluge u zračnom prometu, novi automobili i hipoteke).
3. DODATNI POKAZATELJI
3.1. Cijene
Raspršenost cijena u državama članicama i njihov razvoj tijekom vremena potrebno je
pažljivo nadzirati zbog toga što bi jedinstveno tržište trebalo pogodovati konvergenciji cijena
(posebno za utrživu robu), dok istovremeno nije razumno očekivati da razlike u cijenama
sasvim nestanu). Međutim, usporedivi i reprezentativni podaci o razinama cijena u država
članicama još su uvijek prilično ograničeni.
Ovdje navedeni podaci dolaze iz nekoliko izvora. Uz indekse razina cijena pariteta kupovne
moći (PKM)66
, za određene kategorije robe i usluga dostupni su detaljni podaci o razini
cijena. Cijene mrežnih usluga uključuju podatke koje Eurostatu redovito dostavljaju države
članice (plin i električna energija), popraćene podacima iz relevantnih izvješća Komisije
(pristup širokopojasnom internetu).67
Cijene goriva za vozila na tjednoj osnovi objavljuje
Komisijin Opservatorij za energetsko tržište, koji upotrebljava podatke dobivene od država
članica. Konačno, pilot-projektom koji provodi Europski statistički sustav, a koji je trenutačno
u petoj godini provođenja, sakupljaju se detaljne razine cijena za određene skupine
proizvoda68
. Projektom je trenutačno obuhvaćeno 156 proizvoda i 24 države članice (uz
Island, Švicarsku, Tursku)69
.
Razlike u cijenama među zemljama EU-a smanjuju se s vremenom
Za utvrđivanje podudarnosti između jedinstvenog tržišta i konvergencije cijena,važno je
istražiti kako su se razlike u cijenama diljem EU-a razvijale tijekom vremena70
. Na slici 12.
prikazana je raspršenost cijena među zemljama EU-a u 2012. (vodoravna os) i njihov razvoj
65
Mjereno koeficijentom varijacije. 66
Prikupljanje cijena unutar standarda kupovne moći odvija se svake tri godine i samo u glavnim
gradovima. Nadalje, indeksima razina cijena i promjenama koje su na njih djelovale tijekom vremena
odražavaju se razlike cijena usporedivih proizvoda, ali na njih utječu i različiti obrasci potrošnje diljem
država članica i tijekom vremena. 67
Troškovi pristupa širokopojasnom internetu (BIAC), Studija provedena u ime Europske komisije,
Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije.
Tablica pokazatelja Digitalne agende https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/scoreboard. 68
Proizvodi uključeni u isti opći opis proizvoda nisu nužno u potpunosti usporedivi. U različitim
zemljama mogu se odabrati različiti proizvodi, npr. oni koji su najuobičajeniji u predmetnoj zemlji te
stoga odabrani proizvodi mogu biti različite kvalitete, različite trgovačke marke ili iz različitih vrsta
trgovina. Dodatne pojedinosti dostupne su na sljedećoj poveznici:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/hicp/methodology/prices_data_for_market_monitorin
g. 69
Podaci predstavljeni u ovoj tablici pokazatelja datiraju iz 2012. 70
Čak i ako se ne može utvrditi jasan odnos između uzroka i posljedice.
50
od 2001. (okomita os)71
u pogledu stvarne pojedinačne potrošnje i različitih kategorija
proizvoda u koje se ona može razdijeliti72
(na temelju pariteta kupovne moći).
U promatranom razdoblju došlo je do općeg postupka konvergencije cijena u EU-u, pri čemu
se varijacija cijena, u relativnom smislu, smanjila u prosjeku za više od 15 %.73
Najveće
smanjenje u varijacijama cijena, u apsolutnom i relativnom smislu, zabilježeno je za
„električnu energiju, plin i druga goriva”74
, dok su „kućanski aparati”, „obrazovanje” i
„komunikacijske usluge” bile jedine kategorije u kojima su se razlike u cijenama među
državama povećale.
Međutim, raspršenost cijena u zemljama i dalje postoji, a posebno na tržištima usluga. Vrlo je
niska za proizvode koji su barem djelomično proizvedeni izvan EU-a (audiovizualna i
fotografska oprema te oprema za obradu informacija, odjeća, obuća). Razlike u cijenama
među zemljama više su nego u prosjeku75
, među ostalim, za osobne usluge (obrazovanje,
zdravlje, restorani i hoteli) što bi se moglo povezati s razlikama u troškovima rada u različitim
zemljama.
Slika 12.: Varijacija cijena diljem EU-a u 2012. te njihov razvoj između 2001. i 2012.76
Stvarna pojedinačna potrošnja
Hrana
Kruh i žitarice
Meso
Riba
Mlijeko, sir i jaja
Ulja i masti
Voće, povrće, krumpir
Ostala hrana
Bezalkoholna pića
Alkoholna pića
Električna energija, plin i ostala goriva
Namještaj i oprema, tepisi i drugi podni prekrivači
Zdravlje
Prijevoz
Pribor za osobna vozila
Usluge prijevoza
Rekreacija i kultura
Oprema za audiovizualnu i fotografsku obradu te obradu informacija
Restorani i hoteli
Razna roba i usluge
Kućanski aparati
Komunikacija
Namještaj i oprema te održavanje kućanstva
Obrazovanje
Duhan
Obuća
Odjeća
-0,20
-0,15
-0,10
-0,05
0,00
0,05
0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70
Raz
like
u c
ijen
ma
dilj
em E
U-a
(ra
zl.
20
12
.-2
001
.)
Razlike u cijenama diljem EU-a (2012.)
71
Koeficijent varijacije za 2012. izračunan je na temelju indeksa razina cijena (EU-28 = 100), dok je
koeficijent varijacije za 2001. izračunan na temelju indeksa razina cijena (EU-27 = 100). 72
Na temelju COICOP-a (Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni). 73
Koeficijent varijacije stvarne pojedinačne potrošnje smanjio se s 0,37 na 0,31. 74
S 0,39 na 0,20, odnosno gotovo za polovinu, u relativnom smislu. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da
se postupak konvergencije uglavnom provodio između 2001. i 2008. (koeficijent varijacije smanjio se s
0,39 na 0,26). Podaci se odnose na „Električnu energiju, plin i druga goriva” u skladu s COICOP-om,
uključujući sljedeće: električnu energiju, plin, tekuća goriva, kruta goriva i toplinsku energiju. Dodatne
informacije o svemu što uključuju te potkategorije nalaze se na web-mjestu Eurostata, RAMON.
http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/index.cfm?TargetUrl=DSP_PUB_WELC 75
Jednostavna aritmetička sredina cijena za različite kategorije u skladu s COICOP-om. 76
Izvor: vlastita procjena na temelju podataka Eurostata (domena pariteta kupovne moći).
51
Cijene su niže u državama članicama koje su nedavno postale članice EU-a
Raspršenost cijena može se dodatno analizirati na temelju detaljnih podataka o cijenama koji
su dostupni za određene skupine robe i usluga77
. U kutijastom dijagramu na slici 13.
prikazana je rasprostranjenost indeksa razina cijena za svaku zemlju78
(izračunana za svu robu
i usluge kao postotak cijene u određenom zemlji u odnosu na prosječnu cijenu u svim
zemljama za koje su dostupni podaci79
)
Slika 13.: Kutijasti dijagram indeksa razina cijena za svaku zemlju 80
Izvor neobrađenih podataka: Tablica 6.
77
Upotrijebljeni su oni izvori podataka koji su spomenuti u uvodu ovom poglavlju. Međutim, s obzirom
na to da roba/usluge za koje su omogućene cijene ne odražavaju sveukupnu potrošnju te pokrivenost
zemlje nije nužno jednaka u pogledu različite robe/usluga, rezultate je potrebno smatrati okvirnima. 78
Kutijastim dijagramom obuhvaćene su cijene robe i usluga iz tablice 6. 79
Za svu robu i usluge iz tablice 6. indeks razina cijena izračunava se na sljedeći način:
C(I)/C(P)*100
Pri čemu je C(I) cijena u zemlji I., a C(P) prosječna cijena u svim zemljama EU-a za koju su dostupni
podaci. Indeks razina cijena od 110 znači da je u zemlji I. cijena te robe/usluge za 10 % viša od prosjeka
u svim zemljama (za koje su dostupni podaci).
Mali broj odstupanja nije prikazan na dijagramu (okomita os prekinuta je na 300). 80
Za svaku zemlju vrh dijagrama predstavlja 75. postotnik, dno dijagrama predstavlja 25. postotnik, a
linija u sredini predstavlja 50. postotnik (medijan). Whiskers (linije koje se protežu od vrha do dna
dijagrama) predstavljaju najviše i najniže vrijednosti koje nisu odstupanja ili ekstremne vrijednosti.
Odstupanja (vrijednosti koje za više od 1,5 prelaze međukvartilni interval) predstavljene su uz pomoć
krugova ili zvjezdica iza whiskersa.
52
Sveukupno su cijene niže u zemljama koje su postale članice EU-a nakon 2004.81
U pet takvih
država članica (Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Poljska i Rumunjska) cijene za
najmanje tri četvrtine obuhvaćenih proizvoda su niže od prosjeka izračunanog za sve države
članice za koje su dostupni podaci82
, dok su u Litvi i Latviji odmah iznad tog prosjeka. S
druge strane, u Belgiji, Italiji, Luksemburgu, Irskoj i Austriji najmanje tri četvrtine proizvoda
skuplje je od prosjeka za sve države članice EU-a83
.
Raspršenost cijena u zemljama općenito je povezana s razlikama u gospodarskim uvjetima
Detaljni podaci o cijenama podijeljeni su na slikama od 14. do 18. u sljedeće skupine (koje
odražavaju tržišne skupine utvrđene u tablici pokazatelja): proizvodi široke potrošnje,
polutrajna i trajna roba, rekreativne usluge i usluge osobne njege te mrežne usluge (potonjom
skupinom obuhvaćene su javne usluge, telekomunikacijske usluge i usluge prijevoza). Uz
pomoć točaka u dijagramu raspršenosti (engl. scatterplot), koje se odnose na određenu
robu/usluge, omogućuju se sljedeće informacije:
položaj na vodoravnoj osi: raspršenost cijena za svaki proizvod među zemljama84
(za
koje su dostupni podaci);
položaj na okomitoj osi: stupanj korelacije između razina cijena i stvarne pojedinačne
potrošnje po glavi stanovnika (SPP) u eurima85
.
Kombiniranjem prethodno navedenih informacija moguće je (za svu robu/usluge) s jedne
strane vidjeti kako su raspršene cijene među zemljama, a s druge strane vidjeti odražavaju li
uočene razlike među cijenama razlike u gospodarskim uvjetima i trošku rada u zemljama ili
ne.
Proizvodi smješteni u gornjem lijevom kvadrantu86
dijagramâ imaju niske varijacije cijena
diljem EU-a, a visoku korelaciju između razina cijene i stvarne pojedinačne potrošnje. U
gornjem desnom kvadrantu nalaze se proizvodi s visokom varijacijom cijena diljem EU-a, što
je, međutim, još uvijek povezano s gospodarskim razlikama među zemljama. Te su razlike
manje važne u slučaju proizvoda koji se nalaze u donjem dijelu dijagrama. To znači da
potrošači u siromašnijim zemljama plaćaju (relativno) visoke cijene te da se raspršenost cijena
za tu robu/usluge ne može objasniti razlikama u troškovima rada u zemljama. Iako se to u
određenim slučajevima može objasniti razlikama u obrascima potrošnje (npr. maslinovo ulje
puno je popularnije u južnoj nego u sjevernoj Europi), može biti i znak lošeg funkcioniranja
tržišta, posebno ako se otkrije da je varijacija cijena u zemljama visoka (donji desni kvadrant
dijagramâ).
81
Međutim, količina robe/usluga za koje su dostupni podaci o cijenama nije ista u svim zemljama te bi i
to moglo utjecati na rezultate. 82
75 % je ispod 100. 83
25 % je iznad 100. 84
Mjereno koeficijentom varijacije. Međutim, pokrivenost zemalja nije nužno jednaka za sve kategorije
proizvoda što bi moglo utjecati na razlike uočene među proizvodima. 85
Stvarna pojedinačna potrošnja jest ukupna količina pojedinačne robe i usluga u potrošnji kućanstva,
financirana iz privatnih i javnih izvora. Njome se prikazuje kupovna moć potrošača te je često povezana
s troškom rada u zemlji. 86
U sva četiri dijagrama raspršenosti (slike od 14. do 18.) prostor je podijeljen u četiri kvadranta: gornji
lijevi kvadrant (koeficijent varijacije < 0,5 i korelacija između cijena i SPP-a > 0), donji lijevi kvadrant
(koeficijent varijacije < 0,5 i korelacija između cijena i SPP-a < 0), gornji desni kvadrant (koeficijent
varijacije > 0,5 i korelacija između cijena i SPP-a > 0) i donji desni kvadrant (koeficijent varijacije
> 0,5 i korelacija između cijena i SPP-a < 0). Izbor križanja osi y s osi x na 0,5 donesen je na temelju
činjenice da su promatrani koeficijenti varijacije u rasponu od 0,038 do 1,012.
53
Međutim, s obzirom na to da gotovo i nema stavki u donjem desnom kvadrantu, moguće je
zaključiti da su razlike u cijenama među zemljama općenito povezane s razlikama u
relativnim troškovima rada i kupovnoj moći. To bi mogao biti rezultat strategija utvrđivanja
cijena proizvođača (za utrživu robu) i razlika u troškovima rada (u slučaju usluga i neutržive
robe).
Raspršenost cijena veća je kod usluga nego kod robe
Kao i prethodno navedenim podacima o paritetu kupovne moći, analizom detaljnih podataka o
cijenama potvrđuje se da je varijacija cijena87
često veća na tržištima usluga nego na tržištima
robe, što je odraz nižeg stupnja razmjenjivosti usluga. U rekreativnim uslugama i uslugama
osobne njege, koje su radno intenzivnije, primjećuje se najveća varijacija cijena među svim
skupinama proizvoda (0,49), kao i najviša korelacija između cijena i stvarne pojedinačne
potrošnje (0,73). U mrežnim uslugama cijene su manje raspršene (0,38) te postoji znatno niža
povezanost s razinama potrošnje (0,30)
Na tržištima robe goriva za vozila imaju najnižu razinu raspršenosti cijena (0,13) i najnižu
korelaciju u razinama potrošnje po glavi stanovnika (0,16). Roba široke potrošnje te
polutrajna i trajna roba imaju slične prosječne razine raspršenosti cijena (0,38 odnosno 0,32),
ali potonja ima višu korelaciju sa stvarnom potrošnjom (0,57 u odnosu na 0,43). To se može
objasniti činjenicom da je vjerojatnije da će razlike u cijenama polutrajne i trajne robe biti
odraz razlika u kvaliteti robe kupljene u različitim zemljama (odnosno činjenicom da
potrošači u bogatijim zemljama mogu kupiti kvalitetnije proizvode). Varijacija cijena
određene robe može se objasniti i činjenicom da nije razmjenjiva. Takva je situacija s
novinama i časopisima, koji nisu utrživi najviše zbog jezika kojim su pisani te zbog kulturnih
prepreka. Konačno, varijacija cijena može se povezati s razlikama u razinama poreza i
trošarina. Takva je situacija s cigaretama i u manjoj mjeri s alkoholnim pićima, kod kojih
postoje natprosječne varijacije cijena i snažna povezanost s kupovnom moći što je
najvjerojatnije odraz činjenice da su u određenim bogatijim (npr. sjevernim) zemljama stope
poreza za te proizvode često posebno visoke.
87
Koeficijent varijacije primijećen u odnosima cijena (omjer između cijena u zemlji i aritmetičke sredine
diljem svih zemalja EU-a za koje su dostupni podaci) za sve proizvode u tržišnim segmentima.
54
Slika 14.: Cijene robe široke potrošnje – varijacija u zemljama EU-a i povezanost s potrošnjom88
Izvor: Tablica 6.
88
Podaci za 2012. prikupljeni u okviru pilot-projekta koji provodi Europski statistički sustav. U dijagramu
su prikazani proizvodi za koje su dostupni podaci iz najmanje 12 država članica.
55
Slika 15.: Cijene polutrajne i trajne robe – varijacija u zemljama EU-a i povezanost s potrošnjom89
4
Žileti za britvicu, za muškarce
Cement
Dječje traperice
2Električni aparat za brijanje
Plitki tanjur
Hladnjak-zamrzivač
Dječje ženske tajice
Ženska košulja
Ženske cipele
1Ženski pulover
Ženska suknja
Ženske ravne hlače
Ženski kaput
Ženska majica8
Muške traperice
6
3 Muške ležerne cipele
7
Muške hlače
Muška majica kratkih rukava
Mikrovalna pećnica
Monitor
Boja za unutrašnju upotrebu
Silikon
Televizor
Drobljenac
Dječje tenisice
Dječje muške čarapePrijenosno računalo
Čajnik
Društvena igra, Monopoli
Kompaktna digitalna kamera
Čaša za vodu
Lonac
-1,00
-0,80
-0,60
-0,40
-0,20
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00
Vez
a iz
međ
uci
jen
ais
tvar
ne
po
jed
inač
ne
po
tro
šnje
po
oso
bi
Razlike u cijenama diljem zemalja EU-a
1 - Ženske visoke čizme2 - Dječja majica3 - Muške cipele s vezicama4 - Grudnjak za podizanje grudi5 - Dječje muške čarape6 - Muške uske bokserice7 - Muško odijelo, vuneno
Izvor: Tablica 6.
89
Podaci za 2012. prikupljeni u okviru pilot-projekta koji provodi Europski statistički sustav. U dijagramu
su prikazani proizvodi za koje su dostupni podaci iz najmanje 12 država članica.
56
Slika 16.: Cijene goriva – varijacija u zemljama EU-a i povezanost s potrošnjom90
Dizel + porez
Dizel bez poreza
Euro-super 95 + porez
Euro-super 95 bez poreza
Loživo ulje + porez
Loživo ulje bez poreza
LPG + porez
LPG bez poreza
-1,00
-0,80
-0,60
-0,40
-0,20
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00
Ve
za iz
me
đu
cije
na
istv
arn
ep
oje
din
ačn
e p
otr
ošn
jep
o o
sob
i
Razlike u cijenama diljem zemalja EU-a
Izvor: Tablica 7.
90
Podaci za 2013. koje je objavio Komisijin Opservatorij za energetsko tržište.
57
Slika 17.: Cijene rekreativnih usluga i usluga osobne njege – varijacija u zemljama EU-a i povezanost s
potrošnjom91
Pivo (lager), domaće - čaša
KinoulaznicaŠalica kave
Usluga digitalnog ispisa fotografija
Kemijsko čišćenje
Vikend u hoteluŠišanje za žene
Šišanje za muškarce, uz pranje
Dnevni jelovnik
Crno kućno vino - čaša
Taksi
Gradski autobusni prijevoz, jednosmjerna karta
-1,00
-0,80
-0,60
-0,40
-0,20
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00
Vez
a iz
međ
uci
jen
ais
tvar
ne
po
jed
inač
ne
po
tro
šnje
po
oso
bi
Razlika u cijenama diljem zemalja EU-a
Izvor: Tablica 6.
91
Podaci za 2012. prikupljeni u okviru pilot-projekta koji provodi Europski statistički sustav. U dijagramu
su prikazani proizvodi za koje su dostupni podaci iz najmanje 12 država članica.
58
Slika 18.: Cijene mrežnih usluga – varijacija u zemljama EU-a i povezanost s potrošnjom92
1 M Wh < Električna energija < 2.5 M Wh
1 M Wh < Električna energija < 2.5 M Wh + porez
2.5 M Wh < Električna energija < 5 M Wh
5 M Wh < Električna energija < 15 M Wh
5 M Wh < Električna energija < 15 M Wh + porez Električna energija < 1 M Wh
Električna energija < 1 M Wh + porez
Električna energija > 15 M Wh
Pristup internetu 12Mbps-30Mbps
Pristup internetu 1Mbps-2MbpsPristup internetu 2Mbps-4Mbps
Pristup internetu 30+Mbps
Pristup internetu 4Mbps-8Mbps
Pristup internetu 512kbps-1MbpsPristup internetu 8Mbps-
12Mbps
2.5 M Wh < Električna energija < 5 M Wh + porez
Plin > 200 GJ + porezi20 GJ < Plin < 200 GJ + porezi
Električna energija > 15 M Wh + porez
Plin < 20 GJ
Plin < 20 GJ + porezi
Plin > 200 GJ
20 GJ < Plin < 200 GJ
-1,00
-0,80
-0,60
-0,40
-0,20
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00
Vez
a iz
me
đu
cije
na
istv
arn
ep
oje
din
ačn
e p
otr
ošn
jep
o o
sob
i
Razlika u cijenama diljem zemalja EU-a
Izvor: Tablica 7.
3.2. Pritužbe
Komisija podupire nacionalna tijela za pritužbe trećih strana u provedbi Preporuke iz 2010.,
kojom je uvedena usklađena metodologija za klasificiranje pritužaba i upita potrošača93
.
Uključena je razmjena najboljih praksi s nacionalnim partnerima putem Stručne skupine za
pritužbe kupaca, kao i dvostranih kontakata (radionice u zemlji, stručna IT podrška). Komisija
nudi besplatnu programsku podršku svim zainteresiranim organizacijama koje još nemaju
uveden poseban IT sustav za sakupljanje podataka. Nadalje, novi program bespovratnih
sredstava pokrenut će se 2014. za organizacije koje prilagođavaju svoje postojeće IT sustave
zahtjevima iz Preporuke.
Upotreba preporuke Komisije o pritužbama u porastu je
U 2013. 43 tijela za pritužbe iz 11 država članica dostavila su Komisiji usklađene podatke o
pritužbama u usporedbi s 2012., kada je to učinilo 37 tijela iz devet zemalja. Švedska, Belgija
i Španjolska imaju daleko najveći broj tijela koja sudjeluju. Nadalje, baza podataka uključuje
92
Cijene plina i električne energije odnose se na prvu polovinu 2013. (izvor: Eurostat), a cijene interneta
(izražene u eurima – pariteti kupovne moći) odnose se na 2013. (izvor: tablica pokazatelja Digitalne
agende). 93
C(2010)3021 završna verzija.
59
prekogranične pritužbe koje su prikupili europski potrošački centri (u 27 država članica EU-a,
na Islandu i uNorveškoj)94
. Trenutačno baza podataka sadržava 387 000 pritužaba i 932 000
upita. Budući da je posljednja Tablica pokazatelja (iz prosinca 2012.) sadržavala 55 000
pritužaba i 307 000 upita, jasno je da je došlo do porasta. Na slici 19. prikazan je broj
pritužaba dostavljenih Komisiji 2013., a razvrstane su po zemljama (iz koje je organizacija
koja je dostavila podatke).
Slika 19.: Usklađene pritužbe kupaca po zemlji, dostavljene Komisiji 2013.95
106
191
304
305
351
470
619
795
954
1127
1306
2176
2389
2425
2690
2819
2848
3362
3893
5064
5808
7815
7832
9427
11331
13552
13992
18507
89881
0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000 80000 90000 100000
IS*
CY*
SK*
BG*
RO
EE*
EL*
SI
LV*
CZ
HU
LT
NL*
FI*
NO*
MT
PL*
PT
DK*
LU*
DE*
FR*
IE*
BE
UK*
ES
AT*
IT
SE
* Označava zemlje u kojima su samo europski potrošački centri dostavljali podatke.
94
Podaci zaprimljeni od europskih potrošačkih centara činili su četvrtinu (26 %) svih pritužaba
dostavljenih u bazu podataka 2013. 95
Datum dostavljanja (kad organizacija dostavlja podatke Komisiji) ne preklapa se nužno s datumom
nastanka (kad je potrošač poslao pritužbu organizaciji).
60
Za sve ostale zemlje podaci o pritužbama prikupljani u skladu s usklađenom metodologijom
još uvijek čine samo mali dio svih pritužaba koje su prikupila tijela za pritužbe trećih strana96
.
Ipak, iz njih se već mogu saznati korisne informacije o problematičnim područjima.
Najviše je pritužaba u sektoru mrežnih usluga
S naglaskom na Španjolsku, jednu od zemalja koje su dostavile najveći broj pritužaba od
početka projekta, u nastavku je naveden pregled po sektorima97
. Sveukupno je broj pritužaba
u pogledu tržišta usluga više od šest puta veći od broja pritužaba za tržišta robe. U području
mrežnih usluga zabilježen je najviši broj pritužaba, pri čemu su usluge mobilne telefone na
vrhu popisa, a slijede ih usluge fiksne telefonije, usluge u zračnom prometu, električna
energija i internet. Tržišta robe za koja postoji najveći broj pritužaba jesu elektronička roba,
oprema za dom i mali kućanski aparati. Konkretnim podacima o pritužbama u velikoj se mjeri
potvrđuje slika dobivena iz istraživanja nadzora tržišta, s korelacijom od 0,75 između broja
pritužaba protiv španjolskih trgovaca po tržištu zabilježenih u bazi podataka i procijenjenog
broja pritužaba na temelju rezultata istraživanja.98
96
Usporedba podataka koji su sada dostupni u bazi podataka i procjena na temelju istraživanja nadzora
tržišta jednako tako upućuje u tom smjeru. 97
Preporuka o pritužbama izrađena je na temelju izmijenjene klasifikacije COICOP te uključuje 86
sektora, od kojih je njih 49 obuhvaćeno tablicom pokazatelja. 98
Vlastite procjene na temelju istraživanja nadzora tržišta, istraživanja EU SILC te podataka Eurostata o
stanovništvu.
61
Slika 20.: Usklađene pritužbe potrošača prema tržištu – pritužbe koje su podnijeli španjolski potrošači
protiv španjolskih trgovaca u razdoblju od 2011. do 2013.99
20202021262831313840414145555878808090110122127127133138139158166
313387
580887
10421106
19785399
232327293138525896148153153157
288308326
445
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000
Financijske usluge - hipoteke / stambeni krediti
Selidbe i skladištenje povezano s kućanstvom
Tramvaj, autobus i podzemna željeznica
Čišćenje, popravci i najam odjeće i obuće
Financijske usluge - Krediti (isključujući hipoteku / stambene kredite)
Neživotna osiguranja - Putno
Financijske usluge - Ostalo
Morski, riječni, drugi vodni promet
Pravne usluge i računovodstvo
Poštanske i kurirske usluge
Željeznice
Restorani i barovi
Zdravstvene usluge
Usluge osobne njege
Financijske usluge - Računi za plaćanje i usluge plaćanja
Voda
Druge komunikacijske usluge
Potpora, istraživanje i posredničke usluge
Usluge najma
Putovanja u paket-aranžmanima
Televizijske usluge
Hoteli i drugi oblici smještaja tijekom odmora
Neživotno osiguranje - Prijevoz
Održavanje i popravci vozila i drugih prijevoznih sredstava
Jezična poduka, autoškola i drugi privatni tečajevi
Druge usluge za slobodno vrijeme
Usluge putničkih agencija
Usluge održavanja i adaptacije kuće
Neživotno osiguranje - Kućanstvo i imovina
Neživotno osiguranje - Zdravlje, nezgode i drugo
Plin
Internet
Električna energija
Zračni prijevoz
Usluge fiksne telefonije
Usluge mobilne telefonije
Artikli za njegu dojenčadi i djece
Medicinski proizvodi i druga fizička pomagala koja upotrebljavaju pacijenti
Kozmetički i toaletni proizvodi za osobnu njegu
Drugi oblici osobnog prijevoza
Rezervni dijelovi i pribor za vozila i druge oblike osobnog prijevoza
Nakit, srebrnina, satovi, ručni satovi i dodaci
Električni uređaji za osobnu njegu
Knjige, časopisi, novine, pisaće potrepštine (osim poštanske dostave)
Roba za slobodno vrijeme (sportska oprema, glazbeni instrumenti itd.)
Rabljeni automobili
Odjeća (uključujući robu izrađenu po mjeri) i obuća
Novi automobili
Veliki kućanski aparati (uključujući usisivače i mikrovalne pećnice)
Roba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
Mali kućanski aparati (uključujući aparate za kavu i obradu hrane)
Oprema
Elektronička roba (ne-IKT / za slobodno vrijeme)
Na slici 21. prikazano je da su problemi vezani uz „izdavanje računa / obračun i naplatu
dugovanja” bili najčešći razlozi za podnošenje pritužaba u Španjolskoj te su one činile gotovo
petinu svih pritužaba. Slijedili su ih problemi povezani s „kvalitetom robe i usluga”,
„ugovorima i prodajama” te „dostavom robe / pružanjem usluga”.
99
Kategorija „ostalo” i kategorije koje sadržavaju manje od 20 pritužaba sada su prikazane.
62
Slika 21.: Usklađene pritužbe potrošača prema problemu – pritužbe koje su podnijeli španjolski potrošači
protiv španjolskih trgovaca u razdoblju od 2011. do 2013.100
517
557
652
853
1025
2627
2848
3614
3888
0 1000 2000 3000 4000
Pravna zaštita
Nepoštene poslovne prakse
Promjena ili prelazak na drugogdavatelja usluga
Cijena / tarifa
Jamstvo / statutarna garancija ikomercijalne garancije
Dostava robe / Davanje usluga
Ugovori i prodaje
Kvaliteta robe i usluga
Izdavanje računa / obračun i naplatadugovanja
U pogledu načina prodaje najviše je pritužaba zabilježeno za neposrednu prodaju, a slijede
mobilna trgovina i prodaja na daljinu.
Slika 22.: Usklađene pritužbe potrošača prema načinu prodaje – pritužbe koje su podnijeli španjolski
potrošači protiv španjolskih trgovaca u razdoblju od 2011. do 2013.101
1
2
2
3
4
7
10
13
14
40
0 10 20 30 40 50
Internetske aukcije
Aukcije
Tržnica, sajam
Prodaja izvan poslovnih prostorija (off-premises)
Drugi načini prodaje
E-trgovina, isključujući mobilnu trgovinu i internetske aukcije
Prodaja na daljinu (npr. telefonska, poštom), isključujući e-trgovinu, mobilnu trgovinu i internetske aukcije
Mobilna trgovina
Nije primjenjivo
Neposredna
100
Isključujući kategoriju „ostali problemi”. 101
Isključujući kategoriju „nepoznato”.
63
3.3. Sigurnost
Osnovni je cilj politike zaštite potrošača osigurati da su proizvodi na tržištu sigurni. Visoki
standardi u pogledu sigurnosti i zdravlja imaju potencijal povećati povjerenje potrošača te
tako dalje poticati integraciju tržišta. EU je utvrdio opća pravila za sigurnost koja se mogu
primijeniti na neprehrambene proizvode102
te posebne odredbe u pogledu određenih proizvoda
poput igračaka i kozmetike, dok je cilj pravila u pogledu prehrambenog lanca osigurati
sigurnost hrane103
. Ta su pravila osmišljena tako da se njima u najvećoj mogućoj mjeri
spriječe ili zaustave rizici te riješe opasne situacije. Nedavno predložen paket mjera u pogledu
sigurnosti proizvoda i nadzora tržišta104
(veljača 2013) ima za cilj daljnje osnaživanje i
pojednostavnjenje pravila o sigurnosti koja se primjenjuju na neprehrambene proizvode u EU-
u.
U području sigurnosti usluga postoje posebne mjere u pogledu sigurnosti prijevoza putnika
(brodom, željeznicom ili zračnim putem). Nadalje, Komisija planira izdati Zelenu knjigu o
sigurnosti usluga smještaja u turizmu105
. Cilj je savjetovanja sakupiti mišljenja o dodanoj
vrijednosti mogućih djelovanja na razini EU-a u tom području.
Osim nekoliko određenih sektora, poput prijevoza, ne postoji dovoljno usporedivih podataka
o sigurnosti robe i usluga. Podaci o problemima sigurnosti sakupljaju se na različitim
razinama, različitim kanalima i o njima se ne izvješćuje dosljedno. U ovom su poglavlju
upotrijebljeni podaci dostupni iz triju različitih izvora: Europske baze podataka o ozljedama
(IDB), Sustava brzog uzbunjivanja za neprehrambene proizvode (RAPEX) te Sustava brzog
uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RAFFS).
Građevinski objekt (ili njegova komponenta), oprema za sportske/rekreativne aktivnosti te
namještaj kategorije su proizvoda koje su najčešće uključene u nezgode
Baza podataka o ozljedama (IDB)106
sadržava informacije o nezgodama i ozljedama
liječenima u hitnim službama diljem EU-a, bez obzira na to jesu li povezane s proizvodima ili
nisu. IDB bilježi oko 300 000 incidenata godišnje, a podatke prikuplja od više od stotinu
bolnica u 18 država članica EU-a, od kojih njih 15 pruža više informacija o ozljedama koje
mogu biti povezane s upotrebom proizvoda107
.
Budući da kategorije proizvoda u IDB-u nisu izrađene na temelju klasifikacije COICOP, u
većini slučajeva teško je utvrditi izravnu povezanost s kategorijama upotrijebljenima u
Tablici pokazatelja. Međutim, neke su kategorije, poput namještaja i kućanskih aparata, slične
u oba sustava klasifikacije.
Na slici 23. prikazan je udjel određenih kategorija proizvoda uključenih u ozljede i nezgode u
razdoblju između 2010. i 2012. Isključujući kategorije „drugi proizvod”108
i „neodređeno”
(koje čine 50 % odnosno 26 % prijavljenih slučajeva), kategorije koje su najčešće uključene u
nezgode i ozljede jesu „građevinski objekt (ili njegova komponenta) ili povezana oprema”,
102
Direktiva 2001/95/EZ 103
Uredba (EZ) br. 178/2002 104
COM(2013) 75 završna verzija, COM(2013) 76 završna verzija, COM(2013) 78 završna verzija 105
http://ec.europa.eu/atwork/synthesis/amp/doc/sanco_mp_en.pdf (str. 26.). 106
http://ec.europa.eu/health/data_collection/databases/idb/index_en.htm 107
Podaci prikupljeni u IDB-u odnose se samo na one ozljede koje su zabilježene u hitnim službama ili
bolnica. Budući da ozljede koje su liječene kao dio primarne zdravstvene zaštite nisu uključene, stvarni
broj ozljeda viši je od onog koji je zabilježen u toj bazi podataka. Nadalje, bilježenjem proizvoda
uključenog u incident ne dobivaju se informacije o stvarnom uzroku ozljede, odnosno o tome je li do
ozljede došlo zbog nedostatka sigurnosti samog proizvoda ili njegove pogrešne upotrebe. 108
U kategoriju „drugi proizvodi” uključeni su npr. automobili.
64
(npr. popločeni ili drveni podovi, stepenice, kupaonička oprema) „oprema koja se uglavnom
upotrebljava u sportskim/rekreativnim aktivnostima” (npr. lopte, skijaška oprema, oprema za
jahanje) te „namještaj/oprema” (vrata, stolovi, stolci). Rasprostranjenost i ukupan broj
različitih ozljeda povezanih s proizvodima na razini EU-a dosljedni su tijekom vremena.
Slika 23.: Udjeli određenih skupina proizvoda koji su prouzročili ozljedu između 2010. i 2012.109
0,1%
0,2%
0,6%
1,0%
1,1%
1,1%
1,9%
2,0%
2,7%
4,6%
14,2%
0,0% 2,0% 4,0% 6,0% 8,0% 10,0% 12,0% 14,0% 16,0% 18,0% 20,0%
Požar, plamen, dim
Vrući predmet/tvar
Aparat koji se uglavnom upotrebljava u kućanstvu
Proizvod za dojenče ili dijete
Predmet koji se uglavnom upotrebljava za osobnu upotrebu
Pomagalo ili spremnik
Površina ili neravnina tla
Alat, stroj, uređaj koji se uglavnom upotrebljava zaaktivnosti vezane uz posao
Namještaj/oprema
Oprema koja se uglavnom upotrebljava usportskim/rekreativnim aktivnostima
Građevinski objekt, komponenta građevinskog objekta ilipovezana oprema
2012 (N=270113) 2011 (N=272524) 2010 (N=204272)
Rasprostranjenost po različitim određenim kategorijama jednako je tako u velikoj mjeri slična
u svim zemljama110
. „Građevinski objekt, komponenta građevinskog objekta ili povezana
oprema” jest kategorija proizvoda iz koje proizlazi najveći broj ozljeda u svim zemljama,
osim Austrije i Švedske, gdje je najveći broj ozljeda prouzročen opremom za sportske ili
rekreativne aktivnost te Grčke, gdje je više od 50 %111
ozljeda zabilježeno u kategoriji
„predmeta koji se uglavnom upotrebljavaju za osobnu upotrebu”.
Na slici 24. i u tablici 5. vidljivo je da su različite kategorije proizvoda razmjerno jednako
rasprostranjene po različitim dobnim skupinama, iako se čini da je namještaj češće povezan s
ozljedama najmlađih (0 – 17) i najstarijih (55 +) dobnih skupina, dok su proizvodi za
dojenčad i djecu najčešće uključeni u ozljede djece.
109
Osnova: 746 909 ozljeda zabilježenih u bazi podataka EU-IDB u razdoblju od 2010. do 2012. 110
Isključujući kategorije „neodređeno / nije zabilježen proizvod” i „drugi proizvod” zbog toga što diljem
zemalja postoje razlike u rasprostranjenosti tih kategorija. Na primjer, za Italiju se uopće ne bilježe
podaci u pogledu neodređenog proizvoda, dok na Cipru samo 0,1 % proizvoda nije određeno. 111
Postotak izračunan za sve kategorije, isključujući kategorije „neodređeno / nije zabilježen proizvod” i
„drugi proizvod”. Do povećanja u određenim slučajevima između 2010. i 2011. došlo je zbog smanjenja
„neodređenih” slučajeva, odnosno zbog poboljšane kvalitete bilježenja.
65
Slika 24. i tablica 5.: Ozljede s uključenim određenim proizvodima prema dobnoj skupini112
31%
22%
20%
27%
0,22%
0 do 17
18 do 34
35 do 54
55+
Neodređeno
0 do 17 18 do 34 35 do 54 55+ Neodređeno Ukupno
% % % % % %
Aparat koji se uglavnom upotrebljava u kućanstvu 0,5% 0,4% 0,5% 0,5% 2,0% 0,5%
Građevinski objekt, komponenta građevinskog objekta ili povezana oprema8,0% 7,7% 9,1% 14,6% 7,4% 9,9%
Oprema koja se uglavnom upotrebljava u sportskim/rekreativnim aktivnostima8,0% 4,7% 2,7% 0,7% 0,1% 4,2%
Požar, plamen, dim 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1%
Namještaj/oprema 3,2% 1,1% 1,4% 3,5% 13,6% 2,5%
Površina ili neravnina tla 1,8% 2,2% 2,6% 2,6% 1,9% 2,3%
Vrući predmet/tvar 0,3% 0,1% 0,2% 0,1% 0,6% 0,2%
Proizvod za dojenče ili dijete 3,2% 0,2% 0,2% 0,1% 14,7% 1,1%
Predmet koji se uglavnom upotrebljava za osobnu upotrebu 0,7% 0,8% 0,8% 1,8% 0,9% 1,0%
Alat, stroj, aparat koji se uglavnom upotrebljava za aktivnosti vezane uz posao0,5% 2,2% 3,6% 2,7% 0,1% 2,1%
Pomagalo ili spremnik 0,6% 1,5% 1,4% 0,7% 1,4% 1,0%
Drugi proizvod 21,5% 28,6% 28,6% 25,4% 18,0% 25,5%
Neodređeno 21,2% 22,6% 22,6% 21,0% 30,1% 21,8%
Nije zabilježen proizvod 30,5% 27,7% 26,1% 26,3% 9,1% 27,9%
Ukupno zabilježeno (br.) 394 370 285 272 251 998 336 899 2 760 1 271 299
procjena po godini (br.) 12 561 000 9 086 000 8 026 000 10 730 000 88 000 40 490 000
Skupina proizvoda
Uzimajući u obzir detaljnije kategorije proizvoda koji uzrokuju ozljede (slika 25.), otkrivaju
se jasnije razlike među dobnim skupinama. Kod djece mlađe od pet godina ozljede su
najčešće prouzročene oprema za unutrašnjost, a slijedi oprema za igru na otvorenome. Kod
onih starijih od 14 godina ozljede proizašle iz aktivnosti „uradi sam”, aktivnosti u kućanstvu
te sportskih aktivnosti imaju važan udjel u ukupnom broju ozljeda zbog kojih je potrebno
potražiti pomoć hitnih službi. Kategorije proizvoda uključenih u aktivnosti „uradi sam”
uključuju prenosive stepenice i širok raspon alata i strojeva. Ozljede u kućanstvu često
uključuju strojeve na električni pogon poput usisivača, kuhala za vodu i strojeva za obradu
hrane te sveprisutne produžne kablove. Ozljede povezane sa sportom najčešće su u ekipnim
sportovima s loptom, a slijedi jahanje i sportovi na snijegu.
112
Osnova: 1 485 337 ozljeda zabilježenih u bazi podataka EU-IDB u razdoblju od 2008. do 2012., koje
predstavljaju oko 40 490 000 ozljeda svake godine u EU-28.
66
Slika 25.: Glavnih deset proizvoda uključenih u različite vrste ozljeda
1,0%
1,0%
1,2%
1,4%
1,5%
1,5%
1,8%
2,1%
2,8%
3,1%
0% 10% 20%
Podstavljeni stolac, sofa, kauč,počivaljka, divan
Neodređena vrsta kreveta, opremaza krevete ili dodaci opremi za
krevete
Neodređena vrsta stolca, sofa
Vrata, prag vrata
Bicikl
Pod - pločice, cigla, beton
Stepenice
Pod - tepih
Druga određena osoba
Osoba, samo
Glavnih 10 proizvoda uključenih u ozljede male djece (br. = 1 087 848)
1,1%
1,2%
1,3%
1,3%
1,3%
1,7%
1,8%
2,0%
3,3%
4,7%
0% 10% 20%
Motorna pila
Oprema za rezanje/cijepanje ili fiksnastanica
Druga određena građevinskazgrada, komponenta građevinske
zgrade ili oprema
Neodređeni alat, stroj, aparat kojise uglavnom upotrebljava zaaktivnosti povezane s poslom
Alat za rezanje
Stablo, biljka
Druge električne pile
Strojevi za brušenje, poliranje,laštenje i blanjanje
Drvo - deblo, daska, iverje
Ljestve, prenosiva stepenica
Glavnih 10 proizvoda uključenih u ozljede proizašle iz projekata „uradi sam” kod osoba
starijih od 15 godina (br. = 47 934)
3,5%
3,6%
4,4%
4,9%
5,3%
5,6%
6,5%
7,8%
8,2%
10,4%
0% 10% 20%
Televizor
Perilica posuđa
Stroj za obradu hrane, sjeckalica,sokovnik
Električni ili plinski radijator, grijalica
Električna svjetiljka
Škare
Štednjak, pećnica, ploča za kuhanje
Drugi određeni kućanski aparat
Kablovi kućanskih aparata, produžnikablovi
Usisivač
Glavnih 10 proizvoda uključenih u ozljede kod kuće u osoba starijih od 15 godina (br. 3 939)
1,0%
1,1%
1,4%
1,6%
1,7%
2,6%
2,8%
3,7%
6,3%
6,8%
0% 10% 20%
Neodređena vrsta lopte
Pod - pločica, cigla, beton
Bicikl
Pod - tepih
Snijeg, led
Konj, poni, magarac, mula, divljimagarac
Skija
Osoba, sama
Druga određena osoba
Meka lopta
Glavnih 10 proizvoda uključenih u sportske ozljede (br. = 210 214)
Odjeća, igračke te voće i povrće opasni su proizvodi koje se najčešće prijavljuje
67
Dodatne informacije o sigurnosti proizvoda a tržištu dostavljaju dva sustava brzog
uzbunjivanja za dojavljivanje o opasnoj robi za čitavo područje EU-a: RAPEX113
za
neprehrambene proizvode i RASFF114
za hranu i hranu za životinje. Oba sustava olakšavaju
brzu razmjenu informacija između država članica i Komisije čime se zemljama omogućuje da
djeluju brzo i na usklađen način radi zaustavljanja rizika za sigurnost kako se pojavljuju na
tržištu.
Prije pokretanja sustava za uzbunjivanje države članice moraju ocijeniti predstavlja li
proizvod rizik i u kojoj mjeri taj rizik ima i prekogranični učinak. Stoga baze podataka
RAPEX i RASFF pokazuju samo slučajeve na razini čitavog EU-a ili slučajeve koji se
smatraju dovoljno važnima da se o njima izvijesti u čitavom EU-u. Nadalje, resursi utrošeni
na inspekcije mogu se znatno razlikovati među zemljama, pri čemu neke države članice
sustavno prijavljuju više slučajeva nego ostale. Resursi utrošeni na inspekcije jednako tako
mogu biti neravnomjerno rasprostranjeni među različitim kategorijama proizvoda. U pogledu
hrane, ako su državama članicama nametnute posebne obveze provođenja redovitih provjera
učestalošću koja je razmjerna riziku koji predstavljaju različite vrste robe, razlike među
državama članicama mogu biti manje očite.
Na slikama 26. i 27. prikazan je pregled po kategoriji proizvoda, isključujući kategorije koje
čine manje od 1 % prijava. „Odjeća, tekstili i modni proizvodi”, „igračke” i „motorna vozila”
jesu neprehrambeni proizvodi koji se najčešće prijavljuju, dok su „voće i povrće”, „ribe i riblji
proizvodi” te „orašasti plodovi, proizvodi od orašastih plodova i sjemenke” na vrhu popisa za
hranu i hranu za životinje.
Slika 26.: Prijavljeni opasni neprehrambeni proizvodi po kategoriji proizvoda
0.1%
0.8%
0.9%
0.9%
1.0%
1.0%
1.1%
1.4%
1.5%
1.8%
2.0%
2.1%
2.4%
2.5%
2.8%
2.8%
3.5%
4.4%
8.5%
8.7%
22.2%
27.4%
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
Pisaće potrepštine
Namještaj
Nakit
Laserski pokazivači
Ukrasni predmeti
Upaljači
Komunikacijska i medijska oprema
Proizvodi koji podsjećaju na hranu
Strojevi
Oprema za osobnu zaštitu
Ostalo
Pirotehnički proizvodi
Rasvjetni lanci
Oprema za hobi/sport
Kemijski proizvodi
Proizvodi za njegu djeteta i dječja oprema
Oprema za rasvjetu
Kozmetički proizvodi
Električni aparati
Motorna vozila
Igračke
Odjeća, tekstili i modni proizvodi
2013 (N=2009)
2012 (N=1963)
2011 (N=1555)
2010 (N=1963)
Izvor: RAPEX, godišnje izvješće iz 2013.
113
RAPEX: Sustav brzog uzbunjivanja za neprehrambene proizvode
http://ec.europa.eu/consumers/safety/rapex/index_en.htm 114
RASFF: Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje
http://ec.europa.eu/food/food/rapidalert/index_en.htm
68
Slika 27.: Prijavljena opasna hrana i hrana za životinje po kategoriji proizvoda
0,7%
0,8%
0,9%
1,0%
1,1%
1,4%
1,7%
1,7%
1,8%
1,9%
3,6%
3,9%
4,4%
5,0%
6,7%
6,9%
7,1%
8,0%
8,7%
9,9%
20,5%
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
Glavonošci i proizvodi dobiveni od glavonožaca
Juhe, temeljci, umaci i začinski umaci
Hrana za kućne ljubimce
Slastice
Bezalkoholna pića
Mlijeko i mliječni proizvodi
Ostali prehrambeni proizvodi / miješano
Rakovi i proizvodi dobiveni od rakova
Kakao i kakao-proizvodi, kava i čaj
Pripremljena jela i grickalice
Žitarice i pekarski proizvodi
Školjkaši i proizvodi dobiveni od školjkaša
Začinske trave i začini
Dijetetski proizvodi, dodaci hrani, obogaćena hrana
Krmivo
Meso peradi i proizvodi dobiveni od mesa peradi
Materijali koji dolaze u dodir s hranom
Meso i mesni proizvodi (osim peradi)
Orašasti plodovi, proizvodi od orašastih plodova i sjemenke
Ribe i riblji proizvodi
Voće i povrće
2013 (N=3137)
2012 (N=3431)
2011 (N=3728)
2010 (N=3299)
Izvor: RASFF, godišnje izvješće iz 2013.
Nije otkrivena znatna korelacija između broja prijava različitih kategorija nesigurnih
proizvoda po zemlji (hrane putem RASFF-a i neprehrambenih proizvoda putem RAPEX-a) i
podataka o povjerenju potrošača iz Istraživanja nadzora potrošačkog tržišta, uz iznimku
neznatne pozitivne korelacije kad se uzmu u obzir sva tržišta hrane. Može se protumačiti da se
tom činjenicom podupire pretpostavka da viši standardi sigurnosti povećavaju razinu
povjerenja potrošača.
69
PRILOZI
Prilog I. – Cijene
Tablica 6.: Okvirne razine cijena potrošačkih proizvoda izražene u eurima.
Podaci iz tablice 6. preuzeti su iz istraživačkog projekta Eurostata provedenog s nacionalnim uredima za statistiku. Cijene se odnose na
kalendarsku godinu 2012., osim za pet zemalja kod kojih se odnose samo na lipanj 2012. Četiri države članice za koje nisu navedeni podaci
odabrale su da neće sudjelovati u projektu.
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Riža dugog zrna
2,3 1,24 1,36 . . 2,98 1,31 2,71 2,54 2,33 1,31 1,04 3,46 1,85 2,81 1,9 2,11 1,73 0,96 1,33 2,22 1,66 2,36 3,52 2,27 . 2,04
Pšenično brašno
1,01 0,54 0,46 . . 1,22 0,73 0,73 0,78 1,2 0,76 0,72 0,94 0,57 0,93 1,34 1,07 0,55 0,66 0,68 0,87 0,48 0,62 0,94 0,87 . 0,86
Kukuruzne pahuljice
5,24 4,66 3,25 . . . . 4,23 6,02 4,77 3,29 4,49 4,82 7,17 . 3,43 4,49 3,55 3,69 . 4,77 3,21 . . 4,5 . 6,23
Štruca bijelog kruha
2,7 0,71 0,91 . 1,63 2,1 2,78 1,59 2,8 1,98 1,66 1,56 3,74 0,99 1,99 1,28 5,18 1,05 2,65 0,98 1,83 . . 1,96 2,8 . 1,03
Pizza 3,71 2,67 3,01 3,57 . . . 4,58 3,46 5,33 2,83 2,59 4,03 2,54 3,52 3,25 4,01 2,1 3,78 3,22 3,28 3,17 3,87 . 5,46 . .
Tjestenina 1,72 . 1,21 . 2,28 1,74 . 2,1 1,56 2,28 1,89 2,11 1,93 2,22 1,62 1,58 3,14 2,12 1,18 2 2,19 2,4 . 2,46 2,32 . 0,96
Mljevena govedina
9,64 . 3,6 . . . . . 10,2 9,29 . 4,65 9,64 8,13 6,65 5,44 . 3,12 6,36 4,2 5,25 . 9,63 9,03 9,02 13,5
8 10,2
9
Svinjetina, kotlet
(„escalope”)
9,68 4,19 . . . . . 5,46 8,82 4,93 . 4,04 10,5
2 4,43 5,04 8,63 9,37 3,26 3,83 4,87 5,6 4,88 . . .
22,74
.
Svinjetina, odrezak od
buta
. 4,25 4,49 6,49 7,82 5,58 . 5,03 7,33 . . 3,87 9,15 4,77 5,48 8,27 6,37 3,63 3,84 4,33 5,58 4,69 . . 9,63 . .
Cijelo pile 4,2 2,56 2,49 2,35 3,59 3,89 2,88 3,19 4,64 4,06 2,52 2,61 6,09 2,7 2,79 4,42 4,87 1,86 2,12 2,36 3,93 2,61 . 3,88 4,87 . 2,51
Pileća prsa, fileti
11,69
5,22 5,81 . . 8,21 . . 9,6 9,58 5,23 4,96 14,5
1 5,1 7,1 7,85 11,7 3,92 6,62 4,53 8,86 5,73
13,06
. 13,3
6 . 4,23
Kobasica, frankfurtska/hr
enovka
. 3,74 4,83 . . . . 7,54 7,99 8 4,35 4,5 11,6
8 5,66 . 2,33 . 3,95 5,39 4 6,35 5 7,39 . . 9,85 .
Kobasica, salama
16,44
7,96 7,23 . . 7,66 . 11,6
9 18,0
6 6,67 . 9,83 15,4
12,19
13,67
13,7 19,0
8 7,71
12,11
5,61 11,3
8 7,67
14,69
. . . .
Losos, odrezak 17,6 . 14,0
9 . .
12,57
. . 12,3
9 16,6
3 8,98
10,23
15,32
13,11
10,55
. . 17,5
7 7,65 9,31 . . .
19,47
11,78
. 5,06
70
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Tuna u konzervi
10,44
6,49 13,6
9 . . . .
11,14
11,7 8,65 . . 12,1
3 7,23 8,76 8,42 9,16 6,9 7,5 .
13,92
. 11,7
3 8,89 7,67 . .
Riblji štapići 3,35 . . . . . . 3,22 4,77 4,69 . 1,83 3,51 . 3,5 2,48 3,84 2,49 4,15 . . . . . . . .
Svježe mlijeko, neobrano
. 0,97 0,76 . . 1,28 0,77 0,76 1,49 1,33 0,96 0,82 1,28 0,8 0,81 0,88 0,98 0,61 0,79 1,01 0,85 0,88 0,83 0,73 0,74 1,29 0,94
Prirodni jogurt 2,78 1,06 1,89 . . 3,26 . . 4,55 4,03 2,38 2,67 3,18 1,6 2,4 0,83 . 1,55 . 1,42 2,28 1,61 . . . 3,35 1,49
Voćni jogurt 3,27 . 2,79 2,74 . . . 2,54 4,55 8,1 2,94 3,5 4,12 2,08 2,36 1,26 2,71 1,88 4,02 2,49 2,29 2,41 1,95 . 3,31 3,09 .
Kremasti sir 2,34 . 1,63 . . . . 1,49 2,45 2,18 1,44 1,14 2,02 0,98 1,95 . 1,61 0,95 2,14 1,41 . 1,67 . . 1,9 . 1,45
Sir, vrsta Camembert
7,04 14,6
7 9,61 . . . . .
13,89
27,44
19,45
12,25
8,73 10,7
4 16,9
3 6,78 8,82 8,56
11,13
10,89
12,65
9,51 . . 16,4
7 . .
Sir, vrsta Gouda
8,17 9,27 7,43 . . . . 7,99 10,1
1 11,4
7 7,38 6,45 9,78 .
12,36
7,47 8,1 4,51 8,21 7,48 8,61 8,21 . . 8,16 . .
Kokošja jaja 2,52 1,57 1,42 . . 2,84 1,54 1,9 2,38 2,55 1,53 1,41 2,63 1,45 1,6 1,76 2,62 1,47 1,6 1,59 1,68 2,05 . 3,26 2,44 5,07 1,24
Maslac 1,74 1,99 1,35 . . 2,89 . 2,18 2,19 2,52 1,81 1,69 1,93 1,96 2,21 1,15 1,51 1,22 1,48 1,81 2,01 2,03 . 1,85 1,01 2,48 2,37
Margarin . . 0,9 . . 1,1 . 0,8 0,95 1,23 0,76 0,92 0,85 1,05 1,01 0,76 1,09 0,57 0,98 0,73 0,86 0,72 1,18 . 0,79 . 0,67
Maslinovo ulje 6,56 6,94 10,3
6 . . 5,32 2,68 8,5 5 4,96 8,3 6,85 7,6 9,16 6,64 4,84 8,06 8,41 3,88 7,28 9,11
10,08
. . 6,74 . 4,55
Biljno ulje 2,25 1,55 1,71 . . 2,48 . 1,7 1,96 2,3 2,31 1,63 3,39 1,71 . 1,45 3,49 1,63 1,89 1,62 2,02 1,83 3,44 . 2,9 . 2,59
Jabuke 1,42 0,95 1,24 1,89 . 1,72 1,65 1,12 1,76 1,65 1,05 1,28 2,36 0,93 1,64 1,66 1,93 0,87 1,2 0,94 1,15 1,17 1,92 2,13 1,61 . 0,9
Svježe banane 1,97 1,3 1,22 . . 1,75 . 1,24 1,73 1,31 1,39 1,24 2,15 1,36 1,5 1,68 1,73 1,26 1,4 1,23 1,32 1,37 1,62 . 1,6 . 1,67
Konzervirano voće
2,62 . 1,81 . . 3,5 . . 4,02 3 1,94 . 3,04 2,07 2,23 2,11 . 1,74 . 1,85 1,89 . . 2,37 2,26 . .
Mrkva 1 0,7 0,7 . . 0,99 0,99 1,04 1,26 1,12 0,54 0,51 1,18 0,89 1,11 1,12 1,52 0,82 0,57 0,54 1,13 0,77 1,69 1,1 2,61 . 0,6
Svježe rajčice 2,02 0,99 1,51 . . 1,49 . 1,88 2,33 1,33 1,82 1,44 2,11 1,77 1,55 1,96 2,55 1,39 1,39 1,26 1,91 1,83 2,38 . 2,36 . 0,73
Krumpir 1,03 0,53 0,42 . . 0,7 0,75 0,58 0,94 0,72 0,32 0,29 1,2 0,43 0,69 2,08 1,19 0,5 0,46 0,34 0,57 0,43 0,7 0,87 1,22 2,21 0,42
Slatki kukuruz u konzervi
1,4 1,13 . . . . . 1,48 1,91 1,22 1,4 0,7 1,45 1,04 1,15 . . 1,07 0,99 1,34 0,8 1,02 . . 0,97 . .
Zamrznuti prženi
krumpirići
1,9 1,4 1,31 . . . . 1,8 2,38 2,55 1,8 1,53 1,48 1,78 2,23 1,14 2,5 2,15 1,33 1,79 1,53 1,98 1,92 . 2,8 . .
Čips od krumpira
1,2 1,25 1,74 . . 1,81 . 2,3 1,62 1,55 1,55 1,46 1,64 2,12 1,94 1,04 1,74 1,63 1,3 1,28 1,74 1,77 . . 2,69 . 1,55
Bijeli šećer 1,03 1,17 0,97 0,94 1,34 1,08 0,98 0,97 1,15 1,46 1,21 1,16 1,26 1,04 1,33 0,96 1,19 0,92 1,12 1,13 1,09 1,14 1,06 1,23 1,38 1 1,31
71
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Džem 3,61 . 4,6 . . 6,58 3,08 . 4,88 4,3 4,85 3,61 4,3 2,97 3,27 3,21 4,89 3,33 5,7 3,3 3,14 . 5,38 3,28 5,3 . 4,07
Mliječna čokolada
11,85
7,24 9,04 7,6 . 10,9
7 .
11,39
11,43
12,12
10,29
8,53 10,9
6 9,79 9,23 8,27 9,69 . 8,26 7,74 8,09 8,63 10,7 . 10,5
10,31
10,51
Žvakaća guma 0,95 . 0,49 . . 1 . 0,6 . 1,11 0,46 0,46 0,93 0,54 0,77 0,5 0,71 0,49 0,79 0,44 0,52 0,54 . . 0,57 . 0,83
Sladoled 3,44 2,42 . . . . . 3,49 3,2 4,76 2,34 2,77 4,72 3,88 2,39 2,29 3,2 2,34 2,01 . 3,53 3,3 2,43 3,02 2,95 . 2,3
Hrana za dojenčad na bazi mesa
. . 3,36 . . . . . . 3,56 3,64 3,47 3,72 3,05 . 2,31 2,88 3,3 3,65 4,77 . . . . 3,75 . .
Kečap od rajčice
2,96 1,24 2,1 1,4 . . . 2,37 . 2,42 1,04 0,97 2,71 2,4 2,61 2,22 1,92 2,33 2,26 2,32 1,37 2,41 3,16 . . . 2,26
Mineralna sol 0,49 0,3 0,21 . . . . 0,59 0,44 . 0,37 0,35 0,96 0,33 0,59 0,51 0,79 0,26 . 0,32 0,4 0,24 . . 0,93 . 0,54
Crni papar 6,32 . 2,42 . . . . 1,92 3,82 4,18 2,85 3,08 5,08 2,38 1,82 1,61 . 2,12 3,15 2,16 2,41 . . . 5,73 . 1,82
Kava 11,8
6 8,65
12,22
. . 14,6
2 7,32
10,82
11,63
9,46 14,3
5 12,1
9 13,4
4 10,4
1 . 8,79 .
10,32
9,96 11,7
1 7,68
11,91
8,18 14,9
9 10,1
5 .
41,91
Crni čaj 1,45 1,31 1,11 . . 2,15 . . 1,41 1,25 1,61 1,3 1,93 1,17 0,75 . 2,1 1,34 1,24 . . 1,07 . . 2,13 . .
Kakaov instantni napitak
3,07 . . 3,58 . 6,47 . . . 7,16 5,64 5,48 6,13 . 6,18 . 5,27 . 5,73 4,38 4,97 6,87 7,54 . 5,62 . 8,42
Mineralna voda, gazirana
0,46 . 0,35 . . . . 0,45 0,26 0,98 0,42 0,39 0,69 0,24 0,76 0,37 0,35 0,31 1,21 0,3 0,31 0,34 1,25 . 0,9 . 0,84
Mineralna voda,
negazirana
0,49 0,22 . . . 0,32 . 0,44 0,26 0,34 0,42 0,46 0,45 0,24 0,32 0,31 . 0,3 0,31 0,27 . 0,35 . . . . 0,38
Gazirano piće s okusom naranče
. 0,4 0,74 . . . . . 0,76 1,09 0,72 0,64 0,87 . 0,83 0,86 0,81 . 0,58 0,5 0,65 0,62 . . 0,87 . 0,78
Narančin sok 1,39 1,14 1,31 . . 1,41 0,84 . . 1,28 1,33 1,45 1,35 1,39 1,32 1,57 1,38 1,05 1,15 1,38 0,97 1,45 1,19 2,79 1,43 . 0,93
Votka 15,6
1 9,54
10,83
. 25,0
3 22 . 9,07 .
13,39
11,61
13,71
11,9 12,5
4 16,0
7 .
12,89
. 14,4
2 9,96 .
14,14
. 22,4
5 43,7
1 . .
Crno vino . 1,01 2,05 . . 4,83 . 2,63 1,45 4,42 4,17 4,45 4,63 0,71 1,7 2,62 . 4,12 0,96 2,15 . 1,45 . 7,56 9,95 . 8,75
Bijelo vino . 1,15 1,92 . . 4,33 . 2,46 1,45 3,89 4,17 4,15 5,16 0,71 1,71 2,8 . 4,16 1,06 2,19 1,07 1,39 . 7,1 10,2
5 . .
Pivo 1,55 0,95 1,55 1,51 . 2,17 . 1,55 1,72 2,7 1,53 1,36 2,39 1,28 2,53 1,58 1,65 1,21 1,97 1,41 1,91 1,31 . . 5,7 2,04 3,13
Cigarete 5,42 2,44 2,9 5,09 9,04 3,29 . 2,81 4,59 3,76 3,04 2,32 4,24 2,74 4,11 5,51 4,22 2,41 3,87 2,68 3,38 2,91 . 9,34 6,09 5,83 2,75
Muško vuneno odijelo
284,5
101,3
213,1
. . . . 227,
5 312,
1 141,
5 .
215,3
. 153,
6 . 298
215,2
111,2
237,7
. 209,
1 193,
5 . . . .
108,8
72
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Muške hlače . 24,5
8 45,3
8 . . . . .
77,96
66,76
. 59,5
7 .
35,65
33,99
74 62,7
7 .
65,62
. 63,7
2 61,9 . . . . 29,7
Muške traperice
57,03
30,15
40,56
. . 64,3
9 .
50,86
67,59
42,05
. 37,6 . 33,2
7 28,7
2 71,9
5 66,3
6 .
35,27
. 48,9
2 52,0
1 . . . .
31,32
Muška košulja 39,9
6 19,2
4 22,1
7 . .
49,04
. 36,1 . 31,5
3 .
27,76
. 19,8
9 24,0
6 42,7
8 36,3
7 21,1
1 30,0
6 16,8
4 35,6
1 27,8
4 .
31,79
. . 21,2
4
Muška majica s kratkim rukavima
16,96
10,52
14,63
. . . . 13,5
4 .
15,57
8,99 11,2
2 .
12,89
16,88
11,49
21,83
. 8,34 . 16,0
1 18,9
6 . . . .
18,06
Muške uske bokserice
11,33
3,56 6,76 . . . . 9,03 8,39 10,2
7 5,97 6,55 . 5,62 5,79 6,93
11,29
4,52 8,08 . 9,45 9,16 . . . . .
Ženski kaput . 73,8
3 145,
3 . . . .
154,4
238 102,
6 140
165,9
. 94,3
9 .
123,2
117,4
73,21
129,2
. . 145,
4 . . . .
73,16
Ženski sako, mješavina
vune
. 34,2
8 63,4 . . . . .
120,9
66,7 . 83,9
7 .
52,01
. 86,4
6 80,5
4 .
72,27
. . 89,6
5 . . . . .
Ženske hlače 54,1
5 20,5
5 34,8
9 . . . . .
66,03
27,14
32,45
37,89
. 21,9
9 26,2
5 57,8
6 48,1
5 .
35,79
. 54,1
8 32,8
7 . . . .
24,73
Ženske traperice
53,89
24,85
37,46
. . 62,2
2 .
49,85
. 27,0
3 .
42,29
. 26,7
6 26,7
6 59,6
3 63,4
2 28,7
3 45,9
3 .
48,92
44,98
. . . . 28,4
3
Ženska suknja 60,4
6 22,2
4 37,5
8 . . . . .
64,42
35,94
. 40,9 . 29,1
4 24,0
3 52,8
51,21
. 47,2
1 .
48,25
40,26
. 33,1
8 . .
26,52
Ženska košulja 48,1
6 19,0
1 26,4
8 . . . .
37,34
56,14
30,82
21,66
31,35
. 21,7
1 24,2
42,38
73,13
21 29,7
9 .
40,72
30,65
. . . . 10,9
6
Ženska majica 19,6
2 9,86
13,74
. . . . 20,9
3 22,5
1 10,3
8 10,6
5 15,9
6 .
10,89
14,75
22,99
26,61
12,82
11,59
. 24,8
4 16,1
2 . . . .
12,22
Ženski pulover . 19,1
4 23,4
9 . . . . .
59,94
13,43
21,83
36,63
. 21,1
9 .
43,66
41,78
. 41,7
2 15,7
2 33,0
6 30,7
9 . . . .
21,86
Grudnjak,
push-up 35,4
6 10,6
9 19,9 . . . . .
20,98
28,5 11,3
5 18,1
2 .
16,66
. 24,3
3 25,7
7 14,6
9 18,4
9 .
24,66
20,7 . . . . 10,6
5
Čarape s gaćicama bez
stopala
5,37 1,83 . . . 4,82 . 3,08 3,65 4,88 2,39 2,79 . 1,79 4 2,61 6,19 1,55 3,32 2,35 5,14 2,4 . 4,11 . . .
Dječje traperice
30,34
15,51
18 . . 30,6
2 .
20,81
26,99
19,44
18,04
21,02
. 17,5
4 19,1
7 19,5
2 24,9
4 15,6
22,62
. 24,8
2 18,9
8 . 13,7 . . 14,1
Dječja majica . 7,07 8,01 . . . . 8,66 . 13,9
4 8,94
10,38
. 7,53 . 14,2
4 9 8,85
11,28
. 9,42 9,44 . . . . 9,03
Suknja za djevojčice
26,4 12,5
6 12,1
3 . . . . . .
21,25
. 14,5
6 .
10,61
15,17
16,13
. 12,4
9 13,9
1 . .
14,51
. . . . 10,0
7
Čarape s gaćicama bez
stopala za djevojčice
. 2,45 4,75 . . . . 5,83 . 5,08 3,61 4,48 . 4,17 . . . 3,53 7,28 3,37 3,56 5,04 . . . . .
Čarape za dječake
2,99 0,85 1,46 . . . . 2,51 3,46 2,2 1,36 1,61 . 1,36 . 1,43 . 1,24 2,09 . 2,22 1,69 . . . . 0,97
73
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Kemijsko čišćenje
16,18
4,82 8,38 . . 10,9
6 .
10,15
9,63 9,94 10,7
2 12,7
8 . 9,14
10,34
16,31
12,03
7,3 6,58 5,12 12,8
5 7,14 .
13,49
. . 4,28
Muške cipele s vezicama
. 31,8
4 54,1
1 . . . .
56,88
98,23
71,6 57,5
1 65,2 .
48,77
53,37
109,6
89,94
41,23
68,51
41,66
65,61
57,97
. 65,2
4 . .
41,13
Muške ležerne cipele
67,85
19,38
45,41
. . . . 50,5
9 64,6
8 36,6
7 27,8
7 26,8
9 .
36,67
32,75
70,06
. 28,7
6 48,2
6 . .
37,06
. . . . 52,2
6
Ženske klasične cipele
86,18
29,52
49,16
. . . . 51,3
8 87,0
2 60,3
4 48,0
4 128,
7 .
44,61
39,8 77,3 102,
1 36,2
9 60,7
5 43,1
4 62,3
3 51,3 . . . .
31,94
Ženske visoke čizme
131,8
55,32
80,34
. . . . 84,5
2 127,
8 109,
3 103,
9 96,2
2 .
66,64
. 113,
6 86,8
3 .
82,56
62,21
. 92,5
3 . . . .
50,53
Dječje tenisice . 13,3
1 24,6
7 . .
43,27
. . 47,9
9 35,0
7 16,3
2 16,2
6 .
22,36
. 48,4
3 47,6
6 11,8 22,6 . .
27,34
. 26,4
3 . .
21,94
Drobljenac 9,67 2,01 4,89 8,88 . 3,86 . 4,91 5,62 7 4,94 4,18 11,5
8 3,92 .
10,63
. 3,58 3,44 2,28 7,39 3,49 . . . . 1,81
Boja za upotrebu u unutarnjim prostorima
99,86
18,13
. . . 38,7
8 .
15,55
42,82
52,26
31,67
41,55
48,71
17,38
42,11
71,44
. 19,5
9 41,0
2 .
14,48
33,25
. . . . 48,0
4
Silikon 5,91 2,56 4,38 . . 3,19 . . . 3,82 2,89 2,82 5,65 . 3,79 . . 2,78 3,23 3,02 . 3,88 . . . . .
Cement 4,45 2,87 . . . . . . . 3,43 2,88 2,86 3,26 2,6 . . 5,06 2,69 3,24 2,95 2,67 2,73 . . . . .
Okvir za bračni krevet
420,8
141,6
382,9
. . . . . . 705,
3 192,
1 217,
5 .
182,7
. 415,
5 . .
619,2
. . 293,
4 . . . . 226
Set sofa . 551,
6 859,
6 . . . . . . 1395 .
681,4
. 659 . 1576 2123 . 1312 . . 801 . . . . 1524
Ručnik 16,8 6,42 10,8
9 . .
18,86
. 5,64 . 14,0
5 8,22 8,43
13,78
8,15 9,97 9,07 23,2 4,74 9,81 . 7,79 12,0
3 . . . .
10,07
Hladnjak 318,
2 174,
6 387,
9 . . . . . .
224,8
. 204,
2 .
201,2
. . . . 206,
8 184,
3 .
204,3
. . . . .
Hladnjak – zamrzivač
. 349,
3 458 . . 602 . .
429,8
532,5
349 329,
6 .
310,6
584,9
501,4
710,3
247,2
432 316,
7 538,
6 353,
3 . . . .
778,4
Perilica rublja . 277,
4 386,
5 . . . .
332,6
434,4
339 330,
6 333,
1 .
293,1
603,4
555,9
718,6
256,8
336,8
263,6
512,7
379,2
. 391 . . 456,
3
Mikrovalna pećnica
. 54,8
4 58,5
3 . .
67,36
. 76,9
9 143,
1 87,0
2 61,4
7 62,4
3 .
58,56
219,7
. . 74,6
6 60,2
3 56,7
7 107,
3 69,9
1 . . . . .
Usisavač . 63,0
3 121,
5 . . . .
90,79
129 101,
7 92,6
7 83,3
9 .
58,29
84,75
. 196,
2 82,6
6 89,5
4 56,7
8 158,
9 89,5
5 . . . .
100,7
Kuhalo za vodu
34,52
29,19
35,39
. . . . . . 38,8
5 31,0
5 34,7 .
21,31
44,64
42,49
. 29,5 39,7
9 29,2
1 .
34,75
. . . . 33,1
1
Čaša za vodu 1,25 0,92 1,02 . . . . 0,82 1,69 1,25 1,13 0,8 1,11 0,76 1,09 0,84 3,9 0,4 0,97 . 1,27 1,15 . . . . 0,22
Plitki tanjur 5,2 1 2,62 . . 2,9 . . 3,47 2,25 2,35 2,91 3,08 1,77 . . 17,9
7 3,02 3,44 . 3,31 . . . . . 1,76
74
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Šalica i tanjurić
5,32 1,78 4,19 . . . . . 3,17 3,19 . 2,57 . 3,14 . 5,83 . 5,01 3,88 . 3,8 . . . . . .
Lonac . 16,8
1 33,2
7 . . . . .
50,94
28,94
18,68
33,54
. 22,8
6 32,7
3 52,4
8 144,
8 .
24,87
. 39,9
2 17,9
2 . . . .
17,74
Baterija 1,63 0,64 0,43 . . 0,97 . . 1,09 0,95 0,69 0,62 . 0,9 0,97 1,01 1,28 0,59 0,89 0,66 1,2 0,97 . 1,12 1,37 . 0,79
Žarulja . 0,4 . . . 1,02 . 0,45 . 0,65 . 0,49 . . . 1,22 . . 1,81 . . 0,45 . 2,56 0,49 . .
Štedna žarulja . 4,28 5,92 . . 5,74 . 4,67 7 6,14 4,19 3,59 7,26 4,95 5,57 5,53 9,54 4,7 6,43 . 6,77 5,6 . . 4,68 . 2,97
Deterdžent za perilicu rublja, koncentrirani
5,38 2,18 3,06 1,73 . . . . 3,26 2,65 . 2,62 5,79 2,43 3,26 4,58 . . . . . 2,61 . . 2,85 . 2,58
Tablete za perilicu posuđa
1,06 2,44 2,42 . . . . 2,25 2,05 2,24 2,37 2,37 1,48 2,31 2,37 1,36 . 2,08 1,43 . 2,37 2,93 . . 1,21 . 2,38
Deterdžent za perilicu rublja, nekoncentriran
i
. . . . . 3,02 . 2,89 3,26 2,21 2,87 . . . 3,06 3,06 . 2,12 2,68 2,01 3,07 . . . . . .
Višenamjensko sredstvo za
čišćenje kućanstva
1,92 1,51 2,41 . . 2,3 . 2,64 2,6 1,96 . 1,97 1,75 2,99 3,39 1,15 2,12 . 1,33 . 3,17 2,53 2,6 . 3,99 . 1,68
Sredstvo za čišćenje WC-a
2,18 1,91 2,5 . . . . 2,52 2,55 2,38 2,7 2,58 1,9 . 3,42 1,62 . 2,71 2,39 2,32 2,35 2,4 . . 3 . 1,03
Tekućina za pranje prozora
3,87 2,27 3,5 . . . . . 2,6 2,75 3,54 2,76 3,14 3,33 3,11 2,7 . 2,98 4,06 2,66 . 3,79 . . 3,71 . .
Spužva za ribanje
1,11 0,23 0,37 . . 0,62 . . . 0,36 0,34 0,37 0,72 . . 0,41 . . 0,59 . . 0,4 . . 0,4 . 0,53
Jednosmjerna karta za gradski
autobusni prijevoz
1,39 0,45 0,46 . . . . . 1,11 1 0,55 0,53 1,5 0,89 1,2 1,49 1,53 0,6 1,3 0,4 1,07 0,57 . . 2,18 . 0,6
Taksi 10,8
8 2,2 6,07 . . . . 1,92 . 6,6 5,21 3,3 . 5,35 14 16
10,37
3,7 5,6 2,32 6,4 4,68 . . 9,58 . 2,54
Televizor . 403,
9 390,
8 . .
404,8
. 386,
1 445,
9 357,
6 366,
6 452,
1 .
411,3
417,9
707,7
653,5
369,7
475,2
339,1
597,3
403 . . . . 488,
8
DVD snimač s tvrdim diskom
. . 254,
9 . . . . .
89,89
. . 336,
8 .
237,5
. 302,
5 364,
5 .
239,3
266,7
. 263,
2 .
310,5
. . .
Prenosivi MP3
reproduktor .
128,7
57,2 . . 103,
3 .
37,77
72,38
190,3
. 178,
9 . . . .
159,9
. 136,
3 152,
5 52,8
3 . . . . .
32,28
75
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Kompaktni digitalni
fotoaparat
. 100,
3 137,
6 . .
96,07
. 150,
4 .
119,8
. 156,
8 .
89,32
117,5
134,3
202,7
133 120,
1 81,4
3 205,
4 205,
1 . . . .
171,8
Digitalna kamera
. . 278,
1 . . . . . . . . . .
340,7
. 244,
6 300,
5 255,
4 974,
9 . . . . . . .
339,6
Prijenosno računalo
. 521,
3 547,
5 . . . . . . 749
619,1
615 . 527,
2 .
675,9
. 576,
4 670,
8 581,
4 798,
9 598,
5 . . . .
644,6
Monitor 173,
2 149
156,2
. . 164,
8 .
159,4
. 166,
2 147,
1 119,
6 .
148,5
. . 142,
1 124,
3 150,
5 146
183,3
141,6
. . . . .
Glazbeni CD – ljestvica pop-
glazbe
17,32
8,75 10,6
3 15,8
6 . . .
12,02
13,6 12,5
2 10,0
8 . .
12,09
. 15,3
9 17,1 9,89
12,83
7,83 14,6 12,8
2 .
12,41
19,18
. 7,25
Filmski DVD 17,9
5 6,75
10,93
. . . . 10,7
7 14,0
8 20,1
1 . . .
10,17
19,87
15,47
15,12
. 17,0
9 10,7
14,72
12,77
. . 15,7
9 . .
Prazan CD . 0,33 0,35 . . 0,43 . 0,35 1,26 0,53 0,8 0,32 0,79 0,59 . . . 0,3 0,59 0,26 . 0,35 . . . . 0,24
Prazan DVD (R), tanka
kutija
. 4,53 3,95 . . . . 4,82 12,6
1 8,02 . 3,86 7,52 7,49 .
13,36
12,73
3,61 7,88 3,31 3,63 4,23 . . . . .
Društvena igra, Monopoly
31,85
21,72
. 32,5
8 . . .
15,92
31,48
34,99
. 28,6
2 .
31,81
60 33,9
9 31,5
1 .
36,86
24,01
27,25
30,45
. . . . .
Videoigra, PlayStation 3
48,45
50,04
. 53,9
8 . . . .
51,34
55,05
. . 49,2
9 39,4
8 50,8
52,14
. 33,5
7 50,6
5 . .
36,64
. . 62,7
3 . .
Zemlja za biljke
2,4 1,69 1,89 . . 2,31 . 1,4 1,83 1,53 1,79 0,99 2,48 1,64 2,15 1,07 1,97 1,05 1,54 . 2,48 1,54 . . . . .
Pseća hrana, meso
2,66 1,75 1,54 . . . . . . 1,76 . 1,62 1,41 1,55 1,1 1,19 . . 1,85 . 1,72 1,97 . . 3,83 . .
Pseća hrana, suha
1,8 2,14 2,27 . . . . 2,21 . 2,35 1,79 1,69 . 1,74 1,15 1,5 1,84 2,18 3,02 . . 2,28 2,31 . 3,07 . .
Usluga digitalnog
ispisa fotografija
7,34 5,33 8,73 . . 8,11 . 6,88 7,55 8,86 5,74 7,65 . 5,77 . 4,5 . . 7,13 5,64 . 7,59 . . . . 5,4
Kinoulaznica 8,32 3,77 4,15 7,64 8,98 7,79 . 3,1 7,94 7,91 3,5 4,26 8 4,54 5,55 9,08 8,67 3,8 6,21 . 5,12 3,27 10,9
3 . 7,64 . 4,07
Roman 20,0
3 7,34 . . . . .
15,41
. 18,6
3 12,4 9,25 .
11,81
10,8 16,2
7 15,3
7 8,54
16,26
. . 10,8
2 . . . . 8,31
Dnevne novine 1,08 0,47 0,68 . . . . 0,93 1,3 1,95 0,68 0,52 1,3 0,54 0,62 1,5 1 0,43 1,06 0,35 1,26 0,45 . . . 2,59 0,22
Časopis . 0,78 1,1 1,21 . . . 1,6 1,58 3,45 1,82 0,83 2,05 0,71 4,2 3,15 3,53 . 1,38 . 1,61 0,79 . . 5,57 . 1,34
Papir 5,32 3,89 3,71 4,25 . 4,53 . 4,33 4,67 4,22 4,16 4,3 4,47 . . 4,53 . 3,74 3,56 3,47 5,35 3,7 . . . . 2,99
Olovka 0,76 0,26 . . . 0,56 . . 0,66 0,53 0,33 0,31 0,64 0,32 0,36 0,77 0,62 0,23 0,47 . 0,65 0,23 . . . . 0,29
76
Naziv proizvoda
BE BG CZ DE IE EL ES HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI UK IS CH TR
Dnevni jelovnik 21,3
5 3,42 . . . . . . . 17,9 . 3,32 11,7 3,75
25,68
25,89
7,91 5,42 7,05 . 8,47 3,25 . . . 17,0
2 .
Crno kućno vino – čaša
2,87 1,11 1,24 2,33 . . . . . 3,94 . 1,79 . 0,6 2,56 3,54 2,1 1,51 0,87 0,83 1,18 0,76 . 4,02 . . .
Pivo (lager), domaće – čaša
1,92 0,71 1,16 2,31 . . . . . 2,24 1,43 1,08 2,36 0,91 1,98 2,39 3,23 1,21 1,08 0,75 2,92 0,87 . 2 4,49 4 2,45
Šalica kave 1,98 0,54 0,89 1,87 . 2,89 . 0,97 0,92 2 0,94 0,89 2,16 0,82 1,43 2,17 2,55 1,15 0,62 0,94 1,15 1,02 1,95 2,44 2,51 3,29 .
Vikend u hotelu
. 70,2
1 106,
2 . .
118,9
. . . 106,
9 132,
3 115,
2 .
109,6
129 208,
7 244,
7 .
143,2
79,18
. 115,
7 . . . .
48,04
Muško šišanje,
mokra kosa 18,0
9 4,27 6,56
19,27
. . . 6,47 17,7
1 11,2
2 6,58 8,07
28,02
5,96 8 22,3
9 25,1
2 3,73
11,79
. 14,9
2 . . . . . 4,52
Žensko šišanje 32,5
1 8,43
14,46
. . 18,7
4 . .
18,07
15,63
11,77
12,44
51,01
11,33
19,14
34,63
35 7,11 17,9
6 . 30,8 9,77 . . . . 5,25
Električna britvica
. . 91,2
2 . .
93,02
. 68,2
4 .
106,5
70,75
68,68
. 45,0
6 49,9
8 .
104,4
46,33
83,44
. 110,
2 83,8
2 . . . . .
Električna četkica za zube
45,13
. 40,9
7 . . . . . .
37,49
32,34
34 . . . . 83,6
6 .
28,87
. . 34,6
3 . . . . .
Žileti za britvicu za muškarce
14,08
. 11,8
9 . . . . . .
14,46
12,6 11,5
3 11,1
8 10,3
3 7,55 .
12,47
. 11,5
6 11,8
7 . 9,93 . .
13,45
. .
Šampon 3,93 4,01 3,54 . . 4,19 . 4,02 4,83 3,95 4,23 4,31 5,39 4,65 5,12 2,47 4,31 2,18 5,33 4,32 3,59 3,83 . 5,63 4,73 . 2,31
Zubna pasta 2,17 1,58 1,76 . . 3,48 . 2,48 2,43 3,19 1,87 2,29 3,05 1,99 2,82 2,7 2,86 1,89 3,28 2,03 2,56 1,57 2,3 . 3,13 . 4,1
Toaletni sapun 1,64 1 1,64 . . 1,52 . . 1,24 1,23 1,2 1,29 1,48 1,35 1,51 0,95 . 1,07 1,58 1,75 0,97 1,68 . . 1,16 . 0,73
Gel za tuširanje
2,37 2,09 2,89 . . . . 2,58 2,29 2,9 2,54 2,49 2,32 2,41 1,78 2,67 2,55 2,51 3,35 2,88 2,22 2,88 . 2,63 3,26 . 2,27
Dezodorans 2,59 1,87 2,85 . . 3,56 . . 2,91 2,97 2,81 2,57 2,7 2,43 2,66 2,11 3 . 3,32 2,58 . 2,8 . . 2,58 . .
Tamponi . 1,3 1,18 . . 1,93 . . . 2,43 1,63 1,73 2,05 1,4 1,73 1,38 1,52 . 1,74 1,36 . 1,35 . . 1,53 . .
Jednokratne pelene
11,37
11,01
10,67
. . . . 10,7
1 15,6
1 14,7
7 14,3
12,19
12,08
11,8 . 11,7
5 . 8,96 9,36
12,13
9,36 11,8
6 . .
11,18
. 7,79
Štapići za uši 0,75 0,49 0,45 . . 0,67 . 0,54 . 0,72 0,45 0,47 0,57 . 0,69 0,16 . 0,92 0,9 . . 0,36 . . 0,47 . .
Ručna četkica za zube
2,51 1,4 1,64 . . 2,89 . 2,68 2,23 2,35 1,71 1,71 1,99 1,82 . 2,18 2,54 1,65 2,78 . 2,62 1,76 . . 2,58 . 3,27
Toaletni papir 3,69 2,86 3,11 3,07 . 5,07 . 2,64 4,55 4,49 3,31 3,35 3,8 3,31 2,51 2,94 3,8 2,49 2 . 3,02 2,71 . . 4,09 . 3,34
77
Tablica 7.: Cijene robe i usluga
Podaci predstavljeni u tablica 7 izrađeni su na temelju nekoliko izvora. Cijene električne energije i prirodnog plina izrađene su na temelju podataka Eurostata za kućanstva, a
prikazane su prije i nakon oporezivanja (nova metodologija, od 2007. nadalje). Odnose se na prvu polovinu 2013. i izražene su u eurima po kilovatsatu (za električnu energiju) i u
eurima po gigadžulu (za prirodni plin). Cijene plina podijeljene su u skladu sa sljedećim skupinama potrošača po godini: ispod 20 GJ (mali), između 20 i 200 GJ (srednji) i iznad
200 GJ (veliki). Cijene električne energije podijeljene su u skladu sa sljedećim skupinama potrošača po godini: ispod 1 MWh (izrazito mali), između 1 i 2,5 MWh (mali), između 2,5
i 5 MWh (srednji), između 5 i 15 MWh (veliki) i iznad 15 MWh (izrazito veliki). Cijene goriva (na 1 000 litara) redovito ažurira Opservatorij za energetsko tržište koji je
uspostavila Komisija te se odnose na 2013. Cijene pristupa širokopojasnom internetu (za najjeftiniju ponudu s najmom linije) dobivene su iz studije o cijenama pristupa
širokopojasnom internetu objavljene u ožujku 2014. – http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/study-retail-broadband-access-prices-2013-smart-20100038
Naziv proizvoda BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK IS NE TR
Plin < 20 GJ 20,48
11,51
22,26
13,82
22,61
14,9
16,55
20,29
20,01
28,02
10,44
19,53
. 17,27
20,37
20,6
10,23
. 20,71
19 15,05
22,99
4,238
17,85
23,43
. 31,08
15,91
. . 9,283
20 GJ < Plin < 200 GJ
14,53
11,87
14,71
13,82
13,77
11,44
15,13
17,4
16,16
15,69
10,34
15,66
. 11,14
13,84
15,66
9,457
. 13,28
15,84
10,61
18,25
4,22
14,14
11,54
. 18,64
14,03
. . 9,367
Plin > 200 GJ 13,51
12,11
13,87
13,82
12,94
11,05
14,46
17,06
15,16
13,88
10,34
14,53
. 11,
1 12,39
15,79
9,333
. 12,45
13,85
10,28
16,41
4,163
14,06
11,83
. 17,07
13,05
. . 9,3
8
Plin < 20 GJ + porezi
25,66
13,81
26,93
31,38
29,65
18,62
19,78
24,67
25 33,65
13,05
25,97
. 21,48
24,65
22,53
12,99
. 31,55
25,49
18,51
29,34
7,955
23,02
28,12
. 49,64
16,71
. . 11,25
78
Naziv proizvoda BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK IS NE TR
20 GJ < Plin < 200 GJ + porezi
18,32
14,24
17,8
31,38
18,35
14,57
18,15
21,44
20,34
18,83
12,92
23,17
. 14,05
16,75
17,34
12,01
. 22,56
21,32
13,05
23,23
7,911
18,57
13,85
. 34,09
14,74
. . 11,35
Plin > 200 GJ + porezi
17,01
14,54
16,79
31,38
17,36
13,93
17,35
21,06
19,13
16,62
12,93
23,49
. 14 14,99
17,41
11,85
. 21,56
18,84
12,65
20,94
7,738
18,47
14,2
. 32,12
13,69
. . 11,37
Električna energija < 1 M Wh
0,219
0,08
0,265
0,154
0,26
0,106
0,481
0,166
0,292
0,218
0,19
0,2 0,254
0,097
0,117
0,213
0,12
0,371
0,314
0,214
0,148
0,168
0,092
0,158
0,225
0,221
0,266
0,194
0,247
0,355
0,119
1 M Wh < Električna energija < 2,5 M Wh
0,174
0,078
0,193
0,154
0,17
0,103
0,232
0,109
0,191
0,12
0,119
0,138
0,226
0,108
0,115
0,163
0,112
0,19
0,16
0,159
0,12
0,131
0,091
0,132
0,157
0,145
0,153
0,18
0,105
0,216
0,119
2,5 M Wh < Električna energija < 5 M Wh
0,158
0,077
0,125
0,13
0,149
0,099
0,195
0,117
0,175
0,101
0,109
0,15
0,228
0,114
0,113
0,145
0,106
0,162
0,132
0,141
0,116
0,121
0,089
0,118
0,138
0,11
0,136
0,166
0,083
0,137
0,119
5 M Wh < Električna energija < 15 M Wh
0,142
0,077
0,108
0,112
0,138
0,096
0,172
0,117
0,153
0,089
0,104
0,183
0,223
0,117
0,11
0,131
0,101
0,171
0,116
0,128
0,109
0,112
0,088
0,109
0,122
0,095
0,109
0,15
0,073
0,094
0,118
79
Naziv proizvoda BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK IS NE TR
Električna energija > 15 M Wh
0,124
0,078
0,095
0,112
0,135
0,085
0,152
0,098
0,141
0,078
0,1 0,209
0,21
0,12
0,104
0,119
0,106
0,314
0,093
0,118
0,108
0,115
0,085
0,099
0,107
0,079
0,094
0,135
0,041
0,081
0,119
Električna energija < 1 M Wh + porez
0,291
0,096
0,322
0,33
0,426
0,142
0,608
0,207
0,371
0,272
0,239
0,279
0,307
0,117
0,142
0,239
0,157
0,39
. 0,318
0,188
0,325
0,136
0,239
0,273
0,295
0,373
0,203
0,311
0,464
0,15
1 M Wh < Električna energija < 2,5 M Wh + porez
0,234
0,093
0,235
0,33
0,317
0,139
0,279
0,144
0,243
0,168
0,149
0,196
0,274
0,131
0,139
0,186
0,147
0,2 0,117
0,236
0,154
0,23
0,135
0,189
0,192
0,201
0,232
0,189
0,132
0,289
0,15
2,5 M Wh < Električna energija < 5 M Wh + porez
0,217
0,092
0,153
0,3 0,292
0,135
0,23
0,156
0,223
0,147
0,137
0,229
0,276
0,138
0,137
0,167
0,14
0,17
0,192
0,208
0,148
0,208
0,132
0,161
0,17
0,158
0,21
0,174
0,105
0,191
0,15
5 M Wh < Električna energija < 15 M Wh + porez
0,198
0,093
0,132
0,227
0,278
0,131
0,199
0,173
0,195
0,135
0,131
0,285
0,271
0,141
0,134
0,152
0,134
0,18
0,227
0,189
0,14
0,192
0,13
0,144
0,15
0,139
0,176
0,157
0,092
0,137
0,149
Električna energija > 15 M Wh + porez
0,174
0,093
0,116
0,227
0,271
0,118
0,173
0,152
0,179
0,123
0,126
0,32
0,254
0,146
0,125
0,14
0,139
0,33
0,183
0,176
0,138
0,191
0,127
0,128
0,132
0,119
0,158
0,142
0,052
0,121
0,15
80
Naziv proizvoda BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK IS NE TR
Pristup internetu 144 kbps – 512 kbps
. . . 22,01
. . . 58,28
81,38
. . . . . 5,189
. 11,14
. . . 17,23
57,85
. 16,69
17,31
. . . . . .
Pristup internetu 512 kbps – 1 Mbps
. . 14,21
. 22,
8 12,32
25,02
69,37
43,19
. . 57,17
. 17,33
10,08
. 11,
2 . .
18,06
26,59
. . 19,08
18,12
33,97
10,62
. . . .
Pristup internetu 1 Mbps – 2 Mbps
. . 24,19
24,94
35,46
27,03
. 35,79
. . 16,88
39,05
23,66
12,06
11,39
. 11,49
. . 18,06
44,07
. 24,77
21,86
13,92
22,16
11,86
. . . .
Pristup internetu 2 Mbps – 4 Mbps
. 23,26
19,77
. . . 40,82
32,39
41,46
. 25,61
. 47,39
10,28
14,31
. 16,
7 27,28
. 26,32
28,03
24,86
13,16
21,46
17,31
29,53
12,37
. . . .
Pristup internetu 4 Mbps – 8 Mbps
. 77,
4 15,94
29,51
18,98
13,51
35,16
21,69
47,94
35,41
19,02
21,78
31,6
12,06
8,462
22,28
27,59
. 16,71
18,06
23,69
30,92
17,7
35,77
18,78
17,99
11,08
31,04
. . .
Pristup internetu 8 Mbps – 12 Mbps
. 22,51
19,77
19,73
15,41
17,76
52,3
47,71
43,88
. 36,21
29,54
39,52
19,26
8,462
46,11
17,55
40,08
18,18
16,32
18,71
18,19
18,37
27,42
15,37
15,92
11,39
. . . .
81
Naziv proizvoda BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK IS NE TR
Pristup internetu 12 Mbps – 30 Mbps
22,83
14,95
22,53
18,64
20,09
24,48
31,42
21,69
38,73
25,28
29,33
26,36
46,33
14,6
10,38
27,77
17,88
23,43
18,99
23,22
23,78
30,92
11,3
19,08
15,37
24,32
17,64
18,11
. . .
Pristup internetu 30+ Mbps
42,23
17,22
28,06
29,24
20,19
27,6
37,17
36,25
64,2
25,28
. 36,61
78,99
19,26
11,32
46,04
23,77
69,46
21,34
23,73
25,52
34,66
12,07
30,78
23,09
27,3
11,85
29,43
. . .
Euro-super 95 + porez
1582
1318
1396
1677
1603
1311
1588
1583
1432
1538
1369
1560
1377
1351
. 1336
1408
1466
1738
1393
1307
1580
1278
1490
1488
1643
1672
1583
. . .
Dizel + porez 14
03
13
34
13
93
14
82
14
30
13
20
15
14
13
61
13
59
13
51
12
98
14
89
14
07
13
09 .
12
17
14
36
13
78
14
22
13
57
13
05
13
88
13
23
13
80
13
91
15
24
16
46
16
56 . . .
Loživo ulje + porez 84
4 865,6
924,7
1537
876,7
996,4
1071
1148
911,7
927,9
884,1
1110
1039
924,9
. 769,9
1436
1044
1002
947,4
903,8
1287
1224
1008
. 1093
1387
825,9
. . .
LPG + porez 669,7
649,5
670,5
. 739,4
737,5
. . 766,6
873,4
674,3
629,9
. 579,7
. 605,3
921,3
. 729,2
. 593,1
749,3
661,9
773,8
723,6
. . . . . .
82
Naziv proizvoda BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK IS NE TR
Euro-super 95 bez poreza
693,9
734,9
658,2
750,5
692,2
669,8
683,4
692,4
718,9
674
656,4
714,2
727,2
683,7
702,6
700,1
693,2
758,5
682,6
654,3
664,8
699,3
662,6
665,1
669,9
706,1
686
637
. . .
Dizel bez poreza 731,6
782,2
728,7
781,2
731,2
707,2
731,8
788,7
753,1
690,4
703,2
750,4
781,9
729,4
763,2
723
747,7
770,3
727,5
710,4
714,1
760,8
728,3
694,1
752,8
770,6
755,3
697,9
. . .
Loživo ulje bez poreza
679
695,8
672,6
829,8
675,4
719,4
834,6
701
666,1
719,2
662
760,4
745,3
729,4
653,5
677,4
747,7
727,5
409,3
680,3
679,5
743,6
648,8
656,1
0 724,4
657,2
655,5
. . .
LPG bez poreza 553,5
447,3
470,8
. 529,6
544,7
. . 601,2
. 532,2
515
. 344,3
378,4
517
619,1
. 501,8
. 371,3
544
464,7
556,3
504,8
. . . . . .
Prilog II. – Nacionalno rangiranje tržišta
U Prilogu 2. predstavljena je analiza tržišnog učinka za 52 tržišta za koje je provedeno istraživanje po zemljama. Za svaku zemlju dijagram prikazuje
ukupni rezultat MPI-ja za kombinaciju svih tržišta, za kombinaciju svih tržišta robe i usluga, kao i za svako od 52 pojedinačna tržišta robe i usluga.
Dijagram pokazuje i promjene u rezultatima MPI-ja u usporedbi s prethodnom godinom od 2010. do 2013. Osim toga, uključena je i razlika između
rezultata po zemljama i prosječnih rezultata za EU28.115
115
Valja napomenuti da bi se uspoređivanjem rezultata zemalja s rezultatima za EU28 ponderiranih za veličinu stanovništva svake zemlje dobila pristrana slika učinka tržišta,
posebno za male zemlje. Stoga se rezultati zemalja uspoređuju s rezultatima za EU28 u slučajevima gdje se svim zemljama daje jednaki ponder. (Jednaki ponderi znači da se
83
Slijedom dijagrama opisani su glavni nalazi koji obuhvaćaju:
ukupni rezultat MPI-ja po zemljama (uključujući razlike u odnosu na prosjek EU28 i prethodne godine),
kombinirane rezultate za sva tržišta robe i sva tržišta usluga (uključujući razlike u odnosu na prosjek EU28 i prethodne godine).
Nakon toga slijedi detaljnije ispitivanje nalaza po pojedinim tržištima robe i tržištima usluga; obuhvaćeno je sljedeće:
tri najučinkovitija tržišta i tri najmanje učinkovita tržišta;
tržišta koja pokazuju najveće povećanje i najveće smanjenje od 2012. na temelju rangiranja tržišta naglašavajući statistički značajne promjene
od 2012.;
tržišta sa znatno boljim i znatno lošijim učinkom od prosjeka EU28 na temelju rangiranja tržišta naglašavajući statistički značajne razlike
između rezultata zemlje i rezultata EU28 i
rezultati pojedinačne komponente koji imaju važan učinak na ukupne rezultate MPI-ja.
Uz to, naglašeni su mogući uzroci velikih promjena u usporedbi s prethodnom godinom u pogledu učinka pojedinačnih tržišta.116
Sve razlike koje se spominju u tekstu statistički su značajne, osim ako je navedeno drukčije. Zvjezdicom se označuju statistički značajne razlike u
tablicama i dijagramima.117
Potrebno je napomenuti da se rezultati mogu razlikovati među zemljama ne samo zbog stvarnih razlika u tržišnom učinku, nego i zbog kulturnih
razlika, razlika u obrascima potrošnje i različitih okruženja potrošača (npr. dobro informirani i time osnaženi potrošači mogu biti kritičniji i/ili imati
veća očekivanja od potrošača u drugom okruženju). Gospodarske razlike isto tako mogu biti važne gdje BDP118
, razvoj cijene i povjerenje potrošača u
rezultatima svih zemalja daje jednaka važnost, bez obzira na veličinu stanovništva. Ponderi stanovništva znači da se svaka zemlja uračunava u ukupne rezultate u skladu sa
svojom relativnom veličinom unutar Europske unije – na primjer, zemlja sa sedam milijuna stanovnika imat će ponder sedam puta veći od zemlje s jednim milijunom
stanovnika.) 116
O tim obrazloženjima fluktuacija tržišta održana su savjetovanja s predstavnicima zemalja u okviru Stručne skupine za potrošačka tržišta. 117
Statistička se važnost računa na stupnju pouzdanosti od 95 %, što znači da je nulta hipoteza o nepostojanju razlika odbačena na razini pouzdanosti od 5 %. Potrebno je
napomenuti i da bi, posebno za pokazatelje koji se odnose na cijeli EU, s obzirom na veliku veličinu uzorka na kojem se računaju, neke razlike mogle biti statistički
značajne od 0 čak i ako je njihova apsolutna veličina vrlo mala. 118
U 2013. ustanovljena je mala (ali statistički značajna) povezanost s BDP-om.
84
gospodarstvo svi imaju statistički važan, iako mali do skromni, utjecaj na način ocjenjivanja tržišta. Eurostat osigurava ekonomske, socijalne i
poslovne statističke podatke119
. Najnoviji pregled uvjeta za potrošače u državama članicama EU-a, uz Island i Norvešku, može se pronaći u pregledu
rezultata uvjeta za potrošače iz srpnja 2013.120
119
http://epp.eurostat.ec.europa.eu 120
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_research/editions/docs/9th_edition_scoreboard_en.pdf
85
Belgija
69.970.771.071.471.572.072.572.673.673.673.673.973.974.674.975.675.775.876.476.776.877.077.778.478.978.979.179.780.881.582.783.4
73.278.178.278.479.379.580.580.680.880.880.980.981.082.182.382.682.983.483.883.984.384.4
77.9
-0.43.7*0.20.2
-3.2*2.5*-1.70.8-1.4-0.1
-0.5-0.1-0.53.4*7.4*6.7*0.5*-0.3
2*1.9-1
-0.10.5-0.8-0.4-0.60.30.6-1.20.6
00.51.51.20.10.31.1
-1.9*1.4*-0.70.7
1.6*0.7*2.5*0.5
1.3*0.50.8
1.4*1.3*-0.70.7
0.5*
1.21.50
2.5*3*2
-0.95.7*1.6
-2.3*
-0.22.7*0.8
-2.9*0.2-1.10.7*1.9
-0.11.3-0.3-0.50.7-0.42.1*1.10.31.11.20.1
0.6-1
-0.9-0.2-0.30.90.5
4.6*-1.31.10.8
-2.1*0.1
-2.1*0.70.2-0.10.1-0.40.40.6-0.1
0.5*
-3*-2.6*3.6*0.4
-0.4-0.7
1.5
-1.50.4
-0.3-5.1*-0.7
-0.9*-1.2
-2.9*0.6
2.4*0.41.10.3
2.1*1
0.1-0.80.7
2.6*-1.1-0.62.4*
00
0.70.70.70.5-0.1
10.5*-1.11.2
-1.8*2.4*
-1.4-0.50.5
-0.3*
-4.6*-3.31.60.7-3
-1.6-3.9-1.4-0.1-0.3-1.2
-4.7*-2.14*0.93.70.4-0.41.30.22.32.6-1
0.8-0.60.4-1.50.4-0.90.3-1.10.4
2.32.82.5-0.52.1-0.7
110
-0.40
0.81.3*4.7*0.71.31.31.12.81.9-0.11.9
0.3
Usluge u željezničkom prometu
Usluge mobilne telefonije
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području nekretnina
Pravne i računovodstvene usluge
Omogućivanje internetske veze
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
TV pretplate
Usluge održavanja
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Usluge u području internetskih igara na sreću
Poštanske usluge
Usluge fiksne telefonije
Hipoteke
Bankovni računi
Elektroenergetske usluge
Opskrba plinom
Sva tržišta usluga
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Privatno životno osiguranje
Vodoopskrba
Usluge najma vozila
Osiguranje kućanstva
Osiguranje vozila
Kafići, barovi i restorani
Usluge u zračnom prometu
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Komercijalne usluge u području sporta
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Odjeća i obuća
Proizvodi IKT-a
Voće i povrće
Namještaj i oprema
Proizvodi za održavanje
Novi automobili
Proizvodi za osobnu njegu
Veliki kućanski aparati
Elektronički proizvodi
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Sva tržišta roba
Gorivo za vozila
Mali kućanski aparati
Alkoholna pića
Oprema za razonodu
Naočale i leće
Mliječni proizvodi
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Knjige, časopisi i novine
Bezalkoholna pića
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Prosječni učinak svih potrošačkih tržišta za koje je provedeno istraživanje i koje su ocjenjivali
potrošači u Belgiji u velikoj je mjeri u skladu sa situacijom u EU28 kao cjelinom. Tržište robe
u Belgiji pokazuje viši indeks tržišnog učinka od EU28. U pogledu MPI-ja za tržišta usluga
između te zemlje i cijelog EU-a nisu uočene statistički značajne razlike.
86
Ukupni rezultat te zemlje povećao se za 0,5 bodova u usporedbi s 2012., a pokrenula su ga
poboljšanja na tržištima robe i usluga.
Tržišta robe
Ukupno su u Belgiji tri najučinkovitija tržišta robe tržište bezalkoholnih pića, tržište knjiga,
časopisa i novina te tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište rabljenih automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište odjeće i obuće.
Po pojedinačnim tržištima robe rezultati tržišnog učinka najviše su se povećali u pogledu
tržišta goriva za vozila te tržišta lijekova koji se izdaju bez recepta. Najveće smanjenje
rezultata vidljivo je na tržištu novih automobila.
Belgijska tržišta robe imaju znatno bolji učinak od prosjeka EU28. Najveća razlika u
rezultatima zabilježena je na tržištu goriva za vozila i tržištu mesa i mesnih proizvoda. Tržište
goriva za vozila zabilježilo je statistički značajno bolje rezultate u pogledu povjerenja i
očekivanja te manji udjel problema. Nadalje, ovo tržište postiže bolje rezultate u pogledu
izbora. Tržište namještaja i opreme te tržište proizvoda IKT-a postiže slabije rezultate od
prosjeka EU28 (iako ne značajno). Ta tržišta postižu posebno slabe rezultate u pogledu
povjerenja. Za tržište namještaja i opreme ta je komponenta u pogledu povjerenja postigla
slabiji rezultat.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Belgiji tržište kulture i zabave, tržište proizvoda
za osobnu njegu te tržište smještaja tijekom odmora. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
usluga u željezničkom prometu, tržište usluga mobilne telefonije te tržište investicijskih
proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira.
Po pojedinačnim tržištima usluga, najveći porast u usporedbi s 2012. pokazuju
elektroenergetske usluge, usluge opskrbe plinom te usluge mobilne telefonije. Tržište za
usluge mobilne telefonije pokazuje porast u pogledu usporedivosti, povjerenja i izbora. Na
tržištima električne energije i plina taj je porast potaknut višim razinama usporedivosti,
povjerenja i očekivanja. Zabilježen je i veliki pad u udjelu problema, ali je taj pad statistički
značajan samo na tržištu opskrbe plinom. Nadalje, ta dva tržišta pokazuju i povećanje
rezultata u pogledu izbora. Poboljšani učinak na tim tržištima nakon pada od 2011. do 2012.
mogao bi se povezati s nekoliko mjera koje je poduzela belgijska vlada: izmjenom zakona o
energiji prema kojemu je jednostavnije promijeniti pružatelja usluge; organizacijom
zajedničke kampanje s lokalnim zajednicama kako bi se obavijestilo korisnike te im se
pomoglo u upotrebi alata za usporedbu u radi uspoređivanja cijena energije te promicanjem
zajedničke nabave energije u Valoniji i Bruxellesu.
Tržište s najvećim padom rezultata je ono za pravne i računovodstvene usluge (jedina sa
statistički značajnom promjenom), usluge prijevoza tramvajem, lokalnim autobusom i
podzemnom željeznicom te usluge održavanja. Za tržište pravnih i računovodstvenih usluga te
tržište prijevoza tramvajem i lokalnim autobusom rezultati za usporedivost i očekivanja u
znatnom su padu, zajedno s porastom udjela problema na koje se nailazi. Na tržištu usluga
održavanja zabilježeno je važno smanjenje rezultata u pogledu komponente povjerenja. To
tržište pokazuje i smanjenje u pogledu komponente izbora.
87
U usporedbi s prosjekom EU28, najpozitivnije su ocjene tržišta za hipoteke, elektroenergetske
usluge i vodoopskrbu.. Za tržište usluga u području nekretnina ova je razlika u rezultatima
statistički značajna, a ocjenjivanje je pozitivnije za sve komponente osim pritužbi. Na tržištu
elektroenergetskih usluga vjerojatnije je da će potrošači ulagati pritužbe. Slično tomu,
relativno visok udjel pritužbi može se pronaći na tržištu usluga vodoopskrbe, no to tržište
pokazuje i poboljšanje u rezultatima u pogledu očekivanja i udjela problema.
Tržišta za poštanske usluge, usluge u željezničkom prometu te usluge prijevoza tramvajem i
lokalnim autobusom najmanje su pozitivno ocijenjene u usporedbi s prosjekom EU28. Za
tržište poštanskih usluga zabilježeno je smanjenje rezultata za sve komponente, dok se udjel
problema i pritužbi povećao.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge 7.4* 1.1* 1.2* 0.5* -2 2.1 0.7*
47 Opskrba plinom 6.7* 0.8* 0.9* 0.6* -5.2* 13.7* 0.9*
33 Usluge mobilne telefonije 3.7* 0.6* 0.7* 0.2 0.1 -7* 0.7*
26 Bankovni računi 3.4* 0.4* 0.7* 0.3* -0.8 -11.3* 0.1
34 Omogućivanje internetske veze 2.5* 0.4* 0.3* 0.3* -0.4 2.1 0.3
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
57 Pravne i računovodstvene usluge -3.2* -0.3 -0.1 -0.2 8.1* 1.4 0.1
15 Novi automobili -1.9* -0.2 -0.2 -0.1 3.7 -10.2* 0.1
35 Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica -1.7 -0.1 0.1 -0.2 6.4* 9.2*
21 Usluge održavanja -1.4 -0.1 -0.2 0.1 4.3 4.3 -0.1
22 Usluge osobne njege -1.2 -0.1 -0.2* -0.1 0 42.2* 0.2*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila 4.7* 0.1 0.6* 0.7* -5.9* -12.2* 0.5*
51 Hipoteke 4* 0.3* 0.5* 0.6* -4.3* -2.6 0.4*
46 Elektroenergetske usluge 3.7 0.6* 0.2* 0.6* -2.3 13.4* 1.7*
2 Meso i mesni proizvodi 2.8 0 0.5* 0.4* -2.8* -9.7* 0.1
55 Mliječni proizvodi 2.8 -0.1 0.5* 0.4* -2.7* -18.2* 0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
31 Poštanske usluge -4.7* -0.7* -0.4* -0.3* 5.1* 4.3* -0.7*
36 Usluge u željezničkom prometu -4.6* -0.3* -0.3* -0.5* 12.8* -17*
35 Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica -3.9 -0.5* -0.1 -0.3* 9.7* 0.8
33 Usluge mobilne telefonije -3.3 -0.6* -0.4* -0.2* 2.6 -6.2* -0.3*
57 Pravne i računovodstvene usluge -3 -0.5* 0 -0.1 6.2* 1.9 -0.1
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
88
Bugarska
48,958,659,961,963,263,465,365,967,769,870,370,470,470,670,871,672,072,472,772,873,273,573,974,074,1
76,776,778,079,480,080,782,7
62,864,766,066,667,168,9
72,173,373,474,574,775,275,976,176,276,376,377,177,377,878,5
82,0
71,7
-6.9*0.8
-3.3*0.3-2.11.40.4-0.4-0.7-1.6
1.50.3
2.5*0.62.1-1.6-0.50.5-0.81.20.83*1
0.83.4*0.5-0.12.8*0.9
2.4*
-1.7-1.52.8*0.2-1
-0.5-1.80.6*
00.81.1
2.4*1.20.50.10.81.31.42
3.4*1.50.5
0,4
2.31.20.10.9
4.2*1.2-0.72.2
3.7*2.1
0.51.6*1.70.8-0.53.3*4.3*1.3
7.6*0.81
3.6*0
2.3*1.70.92
-2.1*-0.2
0
1.61.50.4-0.30.5
3.3*1.7
1.8*-0.22.1
3.7*3.1*3.1*2.6*2.2*2.9*1.91
3.1*0.50.32*
1.7*
-6*
-3.2*-0.9-1
-14*-0.50.1
0.7-3.2*-3.4*
-5.4*-4.8*-4.3*-3.5*
-2.3*-0.2
-5.8*0
-1.7-2.6*-0.5
-3.3*1
-0.6-3.7*
1.7-2.5
-8.7*1.8
-4.2*2
-1.8*-1.5-1.9
-3.3*-4.6*-0.9-1.3
-4.2*3.7*-3.3*0.2-4*-1.8
-4*
-2.6*
-23.1*-12*
-14.6*-8.7*-6.2*
-10.7*-9.1*-9.2*-6.2*-4.7*-4.5*-6.1*-3.3
-5.5*-5.5*-2.8-3.2
-5.2*-1
-1.2-0.8
-5.1*-4.7*-2.1
-5.1*-4.5*-2.8
-3.7*0.8-3
0.1-1.1
-8.2*-10.5*-11.5*-9.1*
-13.8*-8.4*-7.4*-6.4*-5.6*-6.9*-4.8*-6.8*-5.8*-4.1*-6.3*-5.3*-4.4*-4.2*-3.6-2.3
-3.8*-2.4
-5.9*
Elektroenergetske usluge
Hipoteke
Vodoopskrba
Usluge u području nekretnina
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge mobilne telefonije
Usluge u željezničkom prometu
Održavanje i popravak vozila
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Usluge održavanja
Sva tržišta usluga
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Privatno životno osiguranje
Opskrba plinom
Osiguranje kućanstva
Omogućivanje internetske veze
Bankovni računi
TV pretplate
Kafići, barovi i restorani
Usluge najma vozila
Usluge fiksne telefonije
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Smještaj tijekom odmora
Osiguranje vozila
Komercijalne usluge u području sporta
Poštanske usluge
Kultura i zabava
Usluge u zračnom prometu
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Gorivo za vozila
Odjeća i obuća
Mliječni proizvodi
Voće i povrće
Proizvodi za održavanje
Sva tržišta roba
Proizvodi IKT-a
Alkoholna pića
Novi automobili
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Mali kućanski aparati
Namještaj i oprema
Bezalkoholna pića
Oprema za razonodu
Proizvodi za osobnu njegu
Veliki kućanski aparati
Elektronički proizvodi
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Bugarska je jedna od zemalja s najlošijim rezultatima u pogledu MPI-ja, s ukupnim indeksom
tržišnog učinka od 71,7. Općenito je učinak Bugarske na tržištu robe neznatno bolji nego na
tržištu usluga, no tržišni učinak Bugarske slabiji je na oba tržišta u usporedbi s prosjekom
EU28.
89
U usporedbi s 2012., ukupni rezultat te zemlje neznatno se povećao (za 0,4 postotna boda),
iako ta promjena nije statistički značajna. Tržišta robe pokazuju nešto veći porast u usporedbi
s tržištima usluga iako niti jedno nije statistički značajno.
Tržišta robe
Ukupno su u Bugarskoj tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
naočala i leća te tržište lijekova koji se izdaju bez recepta. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište rabljenih automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište goriva za vozila.
Sljedeća su bugarska tržišta sva rangirana na 26. mjestu diljem EU28: bezalkoholna pića;
knjige, časopisi i novine; namještaj i oprema; alkoholna pića; elektronički proizvodi;
proizvodi za osobnu njegu; obuća i odjeća; voće i povrće te proizvodi IKT-a.
Sljedeća su tržišta sva rangirana na 27. mjestu diljem EU28: naočale i leće; novi automobili;
mali kućanski aparati; oprema za razonodu; veliki kućanski aparati; proizvodi za održavanje;
mliječni proizvodi; rabljeni automobili; kruh, žitarice, riža i tjestenina; meso i mesni
proizvodi te gorivo za vozila.
Po pojedinačnim tržištima robe, u usporedbi s 2012. najveće je povećanje u rezultatima
tržišnog učinka zabilježeno za tržište lijekova koji se izdaju bez recepta, tržište goriva za
vozila te tržište kruha, riže i žitarica. Zabilježena su veća očekivanja za prva dva tržišta. Isto
je tako u usporedbi s 2012. na tržištu goriva za vozila došlo do povećanja u pogledu
povjerenja i izbora dok su se pritužbe smanjile. Tržišta s najvećim smanjenjem rezultata u
odnosu na prethodnu godinu su tržište proizvoda za održavanje i tržište rabljenih automobila,
no niti jedna od tih promjena nije statistički značajna.
Ukupno su bugarska tržišta robe imala znatno lošiji učinak nego što je bio prosjek EU28, s
iznimkom triju tržišta: tržišta lijekova koji se izdaju bez recepta, tržišta knjiga, časopisa i
novina te tržište elektroničkih proizvoda. Tržište mliječnih proizvoda i tržište goriva za vozila
bili su najmanje pozitivno ocijenjeni u usporedbi s prosjekom EU28. Na tržištu mliječnih
proizvoda ovaj je relativno slab učinak bio potaknut slabijim rezultatima u pogledu
usporedivosti, povjerenja i očekivanja. Na tržištu goriva za vozila slabiji rezultat MPI-ja
potaknut je slabijim rezultatima u pogledu komponenti povjerenja i očekivanja, kao i većim
udjelom problema.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Bugarskoj tržište usluga osobne njege, tržište
usluga u zračnom prometu i tržište kulture i zabave. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
elektroenergetskih usluga, tržište u pogledu hipoteka te tržište usluga vodoopskrbe.
Sljedeća su bugarska tržišta sva rangirana na 26. mjestu diljem EU28: kultura i zabava;
kafići, barovi i restorani; osiguranje kućanstva, pravne i računovodstvene usluge, usluge u
području igara na sreću izvan interneta, usluge mobilne telefonije te usluge najma vozila.
Sljedeća su tržišta sva rangirana na 27. mjestu diljem EU28: smještaj tijekom odmora;
vodoopskrba; održavanje i popravak vozila; elektroenergetske usluge; odmori i kružna
putovanja u paket-aranžmanima; komercijalne usluge u području sporta; nekretnine.
Po pojedinačnim tržištima usluga, tržište za osiguranje vozila, tržište usluga fiksne telefonije,
tržište usluga kulture i zabave, tržište usluga osobne njege te tržište usluga prijevoza
tramvajem, podzemnom željeznicom i lokalnim autobusom pokazuju najveće povećanje u
usporedbi s rezultatima iz 2012. Rezultat tržište osiguranja vozila mnogo je veći u pogledu
90
povjerenja, a udjel problema na koje se nailazi znatno se smanjio. Za tržište usluga fiksne
telefonije rezultat je dosta veći u pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja. To tržište
pokazuje i povećanje u pogledu komponente izbora. Tržište za usluge iz kulture i zabave
pokazuje važno smanjenje udjela problema. Iznenađujuće je da se povećao udjel pritužbi.
Tržišta usluga s najvećim smanjenjem rezultata u usporedbi s 2012. su tržišta
elektroenergetskih usluga i vodoopskrbe. Što se tiče tržišta elektroenergetskih usluga, do
smanjenja je došlo zbog pada u pogledu komponenata usporedivosti i povjerenja, povećanja u
udjelu problema te, iako nije značajno, važnog smanjenja u pogledu komponente očekivanja.
Pogoršanje u učinku tržišta elektroenergetskih usluga moglo bi se pripisati nekim problemima
s kojima se suočavaju potrošači električne energije u Bugarskoj od početka 2012. U ovom je
sektoru zabilježeno povećanje cijena, netočni i nejasni izračuni cijena električne energije te
nedostatak izbora isporučitelja. To je možda imalo utjecaj na tržišni učinak.
U usporedbi s EU28, sva osim dva tržišta usluga manje su pozitivno ocijenjena u Bugarskoj.
Ocjene tržišta poštanskih usluga i usluga u zračnome prometu pozitivnije su u Bugarskoj nego
u EU28 kao cjelini; međutim, te razlike nisu statistički značajne. Ocjena tržišta poštanskih
usluga pozitivnija je za komponente u pogledu usporedivosti i izbora.
Tržišta elektroenergetskih usluga, vodoopskrbe i hipoteka najmanje su pozitivno ocijenjena u
usporedbi s prosjekom EU28. Ostale razlike u vezi s tržišnim učinkom mogu se naći u većini
tržišta usluga.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
30 Osiguranje vozila 3.4 0.3 0.5* 0.3 -4* -2.2 0.2
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta 3.4 0.2 0.3 0.6* -4* -2.6 0.3
32 Usluge fiksne telefonije 3 0.3* 0.4* 0.6* 2.5 1.5 0.6*
43 Kultura i zabava 2.8 0.3 0.3* 0.4* -2.3 9* 0.5*
17 Gorivo za vozila 2.8 -0.1 0.5* 0.5* -0.6 -9.8* 0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge -6.9* -0.7* -0.9* -0.4 11.1* -9* 0
45 Vodoopskrba -3.3 -0.8* -0.2 -0.1 3.2 -7.5*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri-2.1 -0.5* -0.3 -0.1 -0.1 -3.2 0.1
8 Proizvodi za održavanje -1.8 -0.2 -0.3* -0.1 2 -4.9 0.3
16 Rabljeni automobili -1.7 0 -0.5* 0.1 3.6 1.8 0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
31 Poštanske usluge 0.8 0.5* -0.1 0.1 1.6 0.9 0.3*
37 Usluge u zračnom prometu 0.1 -0.1 0 0.1 -0.2 5.9* -0.1
54 TV pretplate -0.8 0.5* -0.5* 0 4.3* -5.2* -0.5*
34 Omogućivanje internetske veze -1 0.4* -0.2 -0.1 7.3* 2.1 -0.2
22 Usluge osobne njege -1.1 0.1 -0.4* -0.1 1.5 -4.7* 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge -23.1* -1.6* -3.2* -2.6* 25.8* -1.7 -4.5*
45 Vodoopskrba -14.6* -0.7* -2.2* -1.7* 17.2* 3.3
55 Mliječni proizvodi -13.8* -0.8* -2.2* -1.8* 12.1* -3.1 -0.4*
51 Hipoteke -12* -0.9* -1.8* -1.3* 13* -9.6* 0
17 Gorivo za vozila -11.5* -0.2 -1.7* -1.7* 16.2* 1.9 0.1
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
91
Češka Republika
65,570,170,971,071,371,571,972,072,973,773,773,974,174,575,075,275,375,675,976,176,877,478,878,879,980,180,580,882,183,785,185,9
64,970,672,072,573,7
77,177,278,478,778,979,179,680,180,881,181,182,082,282,382,484,486,1
76,9
0.71.8
10.2-0.31.51.40.53*
3.1*
0.50.1
0.9-0.8
01.8
1.6*4.5*3.9*1.61.20.9
5.6*2.7*-0.13.8*2.3*1.11.4
2.6*
1.61.5-1.61.3
3.3*1
0.11*
-0.61
-1.3-0.63.5*2.9*1.3
0-0.82,50.81.71.81.5
1.4*
0.5-0.7-1.6-1.8
-4.2*-1.4
-4.3*-4.2*-1.3
-3.7*
0.11.8
0.2-2
-3.7*-1.8
-1.8*-3.3*-4.3*-2.3*-1.6-0.8
0-4.6*-1.2-0.1-0.4-3*
-2.1*-2.3*
-2.4*-1.9
-3.6*-5.6*-3*
-3.4*-2.8*-2.1*
-1-2.8*
-1-0.8
-2.5*-2.3*-1.4-1.70.9
-2.6*-0.6
-2.2*-2.1*
-1
-1.9*
-3.2*
-3*-2.3-0.8
-3.9*-1.8-3*
-2.5*
-3.9*-3*-0.1
-3.3*-3.3*
-3.8*-2.7*-0.6
-2.9*-2.1-0.3-1.40.9
-2.8*0.4-0.3
-2.4*
-4.6*-2.3*-4*-1.4-4*-0.5
-1.3*-2.2*
1.8-3.9*
0.5-1.2-1.8
-2.7*0.6
-3.3*1.51.20.4
-2.7*
-2.5*
-5.1*-0.51.4-2.7
-4.8*-2.4-2.1-3.3
1-0.8-2.8-0.10.1-0.31.4-3.4-3.31.2-0.21.61.7-0.2-0.5-0.75.5*3.7*-0.72.21.52
2.12.1
-6.1*-5.1*-5.2*-2.8-3.8-2.5
-3.8*-1.3*-2.7-0.6-2.9-0.7
01.80.30.2-0.40.61.10.82.11.7
-0.7*
Usluge u području nekretnina
Hipoteke
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge održavanja
Usluge fiksne telefonije
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Usluge mobilne telefonije
Opskrba plinom
Elektroenergetske usluge
Privatno životno osiguranje
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Bankovni računi
TV pretplate
Usluge u području internetskih igara na sreću
Omogućivanje internetske veze
Poštanske usluge
Kafići, barovi i restorani
Vodoopskrba
Sva tržišta usluga
Pravne i računovodstvene usluge
Održavanje i popravak vozila
Osiguranje kućanstva
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Osiguranje vozila
Usluge u željezničkom prometu
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Smještaj tijekom odmora
Usluge najma vozila
Usluge u zračnom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Voće i povrće
Meso i mesni proizvodi
Gorivo za vozila
Novi automobili
Mliječni proizvodi
Sva tržišta roba
Alkoholna pića
Proizvodi za održavanje
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Namještaj i oprema
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi IKT-a
Proizvodi za osobnu njegu
Elektronički proizvodi
Bezalkoholna pića
Oprema za razonodu
Veliki kućanski aparati
Mali kućanski aparati
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U prosjeku su potrošači u Češkoj manje pozitivni u ocjeni učinaka svojih tržišta nego tržišta u
cijelom EU28. Tržišta robe pokazuju niži indeks tržišnog učinka u odnosu na prosjek EU28.
MPI za tržišta usluga općenito je u skladu s onim zabilježenim za EU u cjelini.
U usporedbi s 2012., ukupni se rezultat povećao za 1,4 boda. I tržište usluga i tržište robe
pokazuju godišnje povećanje.
92
Tržišta robe
Ukupno su u Češkoj Republici tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina,
tržište naočala i leća te tržište malih kućanskih aparata. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište rabljenih automobila, odjeće i obuće te voća i povrća.
Po pojedinačnim tržištima robe najveće je povećanje rezultata tržišnog učinka zabilježeno na
tržištu lijekova koji se izdaju bez recepta, tržištu goriva za vozila te tržištu proizvoda IKT-a.
Tržišta s najvećim smanjenjem rezultata su tržište voća i povrća te tržište kruha, žitarica, riže i
tjestenine iako te promjene nisu statistički značajne.
Češka tržišta robe imaju slabiji učinak od EU28, posebno tržište rabljenih automobila i tržište
voća i povrća: rezultati MPI-ja za oba su ta tržišta niža nego za EU28. Taj slabi učinak
potaknut je rezultatima u pogledu povjerenja i očekivanja te većim udjelom problema i
pritužbi. Tržište rabljenih automobila isto tako pokazuje malo slabiji rezultat u pogledu
usporedivosti (ali ne značajno). Ostala tržišta robe sa slabijim učinkom od onog u EU28 su
tržište odjeće i obuće te tržište mliječnih proizvoda.
Niz čeških tržišta robe ima bolji učinak od onoga u EU28. Iako ne u znatnoj mjeri, tržište
naočala i leća te tržište proizvoda IKT-a imaju najveće razlike u rezultatima MPI-ja u
usporedbi s prosjekom EU28. Na tržištu naočala i leća bolji su rezultati MPI-ja potaknuti
boljim rezultatima u pogledu usporedivosti te manjim udjelom problema i pritužbi.
Komponenta povjerenja za ovo tržište isto je tako viša od prosjeka EU28 (ali nije statistički
značajna). Na tržištu proizvoda IKT-a zabilježeni su bolji rezultati u pogledu komponenata
usporedivosti i očekivanja.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Češkoj Republici tržište usluga osobne njege,
tržište kulture i zabave te tržište komercijalnih usluga u području sporta. Tri najmanje
učinkovita tržišta su tržište nekretnina, tržište hipoteka te tržište investicijskih proizvoda,
mirovina i vrijednosnih papira.
Po pojedinačnim su se tržištima usluga rezultati za deset tržišta statistički značajno povećali
od 2012. Tržište usluga u željezničkom prometu pokazuje najveće povećanje u usporedbi s
2012., potaknuto višim ocjenama u pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja u
kombinaciji sa smanjenjem udjela tih problema. Moguće obrazloženje za pozitivnije ocjene
tržišta usluga u željezničkom prometu u Češkoj Republici mogao bi biti ulazak drugog
pružatelja usluga na tržište. Nakon toga su cijene pale a smatra se da se kvaliteta usluga
poboljšala.
Nadalje, tržište za pravne i računovodstvene usluge pokazuje povećanje u pogledu povjerenja
i očekivanja i važno smanjenje u udjelu problema.
Po pojedinačnim tržištima usluga slabiji se rezultati zapažaju na tržištu poštanskih usluga,
tržištu usluga fiksne telefonije i tržištu usluga smještaja tijekom odmora; međutim ta
smanjenja nisu statistički značajna. To su jedina tržišta koja pokazuju smanjenje rezultata
MPI-ja u usporedbi s 2012. Za tržište poštanskih usluga i tržište usluga fiksne telefonije
zapaženo je povećanje udjela problema. Za tržište poštanskih usluga zapaža se znatna
promjena u pogledu usporedivosti. Tržište usluga smještaja na odmoru isto tako pokazuje
važno smanjenje za komponentu u pogledu usporedivosti.
93
U usporedbi s EU28, najpozitivnije su ocjene tržišta za usluge u željezničkom prometu, tržišta
usluga prijevoza tramvajem, lokalnim autobusom i podzemnom željeznicom te tržišta usluga
najma vozila. U pogledu tržišta usluga u željezničkom prometu ocjena je pozitivnija za sve
komponente osim za pritužbe; dok se udjel pritužbi smanjio, ta promjena nije statistički
značajna. Učinak tržišta za usluge prijevoza tramvajem, lokalnim autobusom i podzemnom
željeznicom poboljšao se u pogledu usporedivosti, očekivanja i količine problema na koje se
naišlo. Za tržište usluga najma vozila zabilježene su pozitivnije ocjene u pogledu
usporedivosti, kao i manji udjel problema. Udjel je pritužbi, s druge strane, mnogo veći od
prosjeka EU28.
Tržišta usluga u području nekretnina, usluga fiksne telefonije i poštanskih usluga najmanje su
pozitivno ocijenjeni u usporedbi s prosjekom EU28. Rezultati prva dva od navedenih tržišta
slabiji su od prosjeka. Na tržištu usluga u području nekretnina zabilježene su slabije ocjene u
pogledu svih komponenata. Niži rezultat u pogledu MPI-ja za tržište usluga fiksne telefonije
potaknut je većim udjelom problema i slabijim rezultatima u pogledu povjerenja i očekivanja.
Čini se da je komponenta izbora isto tako niža u usporedbi s EU28. Što se tiče poštanskih
usluga, čini se da je najveća razlika povezana s udjelom problema, koji je viši u Češkoj
Republici.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu 5.6* 0.7* 0.6* 0.6* -5* -7.9*
57 Pravne i računovodstvene usluge 4.5* 0.4* 0.5* 0.6* -2.9 -2.7 0.3*
23 Održavanje i popravak vozila 3.9* 0.5* 0.4* 0.5* -2.3 -9.6* 0
38 Usluge najma vozila 3.8* 0.4* 0.4* 0.6* -1.1 20.6* 0.2
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta 3.5* 0.4* 0.4* 0.5* -1.2 2.1 0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
1 Voće i povrće -1.6 0.2 -0.1 -0.1 8.4* -2.1 -0.2
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina -1.3 0 -0.2 -0.2 2 14.1* -0.1
5 Bezalkoholna pića -0.8 0.1 -0.1 -0.3* 0.5 25* 0
31 Poštanske usluge -0.8 0.4* -0.2 0 7.7* -4.6* 0.3
9 Namještaj i oprema -0.6 0 -0.2 -0.1 0.2 0.6 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu 5.5* 0.7* 0.5* 0.4* -8.3* -0.8
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica3.7* 0.5* 0.2 0.4* -4.9* 7.3*
38 Usluge najma vozila 2.2 0.5* -0.2 0.4* -3.3* 25.2* -0.1
43 Kultura i zabava 2.1 0.4* 0.1 0.3* -0.8 -6.6* 0.6*
53 Naočale i leće 2.1 0.3* 0.2 0.2 -2.5* -9.3* 0.2*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
16 Rabljeni automobili -6.1* -0.2 -1.4* -0.4* 4.9* 9.5* 0.3*
1 Voće i povrće -5.2* 0 -0.6* -0.4* 14.3* 12.1* -0.6*
20 Usluge u području nekretnina -5.1* -0.2* -1* -0.3* 7.4* 8.8* 0.3*
7 Odjeća i obuća -5.1* -0.2 -0.4* -0.3* 13.4* 15.4* -0.6*
32 Usluge fiksne telefonije -4.8* 0 -0.7* -0.6* 8* 6.8* -1.3*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
94
Danska
67,968,668,970,772,973,173,574,074,574,574,975,275,375,375,475,675,676,176,276,877,077,077,378,278,278,779,881,181,681,7
84,185,4
70,771,1
75,475,977,378,778,779,579,980,080,981,181,181,581,982,883,083,183,383,683,885,4
77,6
0-0.41.61.41.8-0.60.8-0.50.1-1.50.5-0.41.10.91.6
-0.40.6*0.4-1.30.6
2.7*0.50.1
3.6*0.40.20.20.4
10.2
-2.8*2.4*0.7-1
2.5*-0.90.41.20.3-0.2-0.8-0.70.11.20.31.4-0.70.7-0.6-0.51.53*
0.5*
4.4*0.9
4.6*0.1-0.42.2*1.1
3.5*-0.73*
-0.6-2.8*
0.8-3.3*-0.1
1.50.31.6-0.1-0.3
-2.8*-0.7-1.4
-1.8-0.4-1
1.1-0.8-0.1
0
-10.4
-2.9*-2.4*
1.30.30.60.7-0.3-0.6-0.41.20.70.70.51.3
-2.5*-1.3-0.4
-1.5*1.1-1.6
0
0.51.5
2.6*2.4*0.40.5-0.7
-1.5-2
1.9*
-0.40.6
-0.1-0.4*-1.4
0.7
0.61.7
-3.1*3.2*2.6*
-10.61.50.5
5.1*-1.7
13.8*-0.34.2*1.60.1
1.9*2.7*2*0
1.61
0.70.6
1.6*1.6*
3*0.5
0.6*
-6.2*-5.1*-5.1*
1.2-1.1-2.92.90.30.5-0.6-3.6-3.30.8-1.13.40.8
-3.9*-0.1-1.46.2*1.72.6-1.33.7*1.7
4.2*0.60.50.5-2
2.42.4
-4.5*0.2-0.3-1.3-1.7-2.1-2.2-0.10.2-0.2-1.10.9-1.2
20.31.5-1.30.61.92.62.38*
0
Usluge mobilne telefonije
Omogućivanje internetske veze
TV pretplate
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Bankovni računi
Usluge fiksne telefonije
Usluge u području nekretnina
Usluge održavanja
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Održavanje i popravak vozila
Poštanske usluge
Kafići, barovi i restorani
Privatno životno osiguranje
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Elektroenergetske usluge
Usluge u području internetskih igara na sreću
Osiguranje vozila
Sva tržišta usluga
Osiguranje kućanstva
Hipoteke
Opskrba plinom
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge najma vozila
Vodoopskrba
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Usluge u željezničkom prometu
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u zračnom prometu
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Meso i mesni proizvodi
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Voće i povrće
Proizvodi IKT-a
Proizvodi za osobnu njegu
Elektronički proizvodi
Novi automobili
Sva tržišta roba
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Namještaj i oprema
Naočale i leće
Proizvodi za održavanje
Mali kućanski aparati
Veliki kućanski aparati
Knjige, časopisi i novine
Bezalkoholna pića
Alkoholna pića
Mliječni proizvodi
Oprema za razonodu
Gorivo za vozila
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Procjene potrošača u Danskoj u pogledu tržišnog učinka ukupno su u skladu s prosjekom
EU28. Rezultat Danske u pogledu MPI-ja povećao se za 0,5 bodova u usporedbi s 2012. Dok
tržište usluga i tržište robe pokazuju poboljšanje, to je u slučaju tržišta usluga bilo samo
statistički značajno.
95
Tržišta robe
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta robe u Danskoj tržište goriva za vozila, tržište opreme za
razonodu i tržište mliječnih proizvoda. Tri najmanje učinkovita tržišta robe su tržište mesa i
mesnih proizvoda, rabljenih automobila te obuće i odjeće. Dansko tržište goriva za vozila
rangirano je kao tržište s najboljim učinkom diljem EU28.
Na pojedinačnoj razini, samo je rezultat tržišta goriva za vozila bio znatno viši od EU28.
Njegov MPI-ja bio je potaknut porastom u pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja te
nižim udjelom problema.
Uz to, dva tržišta imaju znatno niže rezultate u Danskoj nego što je prosjek u EU28: tržište
mesa i mesnih proizvoda te tržište elektroničkih proizvoda. Tržište mesa i mesnih proizvoda
pokazuje veći udio problema i niže razine povjerenja. Tržište elektroničkih proizvoda ispod je
prosjeka EU28, s nižim rezultatima u pogledu povjerenja.
U usporedbi s 2012. tržište robe i tržište usluga nisu se puno promijenili. Najznačajnije
promjene na tržištu robe su povećanje pozitivnih ocjena tržišta goriva za vozila, tržišta
proizvoda IKT-a te tržišta rabljenih automobila. Od prošle se godine rezultat tržišta mesa i
mesnih proizvoda smanjio.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Danskoj tržište kulture i zabave, tržište
komercijalnih usluga u području sporta te tržište usluga osobne njege. Tri najmanje učinkovita
tržišta su tržište usluga mobilne telefonije, omogućivanja internetske veze i TV pretplata.
Tržište komercijalnih usluga u području sporta te tržište kulture i zabave ocijenjena su kao
tržišta s trećim najboljim učinkom diljem EU28.
Po pojedinačnim tržištima usluga, hipoteke, usluge u željezničkom prometu i vodoopskrba
ocijenjeni su pozitivnije nego što je prosjek EU-a. Dobri rezultati za tržište hipoteka potaknuti
su nižim udjelom problema i boljim rezultatom u pogledu povjerenja. Tržište vodoopskrbe
bilježi visoke rezultate u pogledu povjerenja i očekivanja te ima manji udjel pritužbi.
Tržišta usluga mobilne telefonije, omogućivanja internetske veze i TV pretplate tržišta su
usluga s najlošijim učinkom u usporedbi s EU28. Sve te komunikacijske usluge imaju slabije
rezultate od prosjeka EU28. Ukupni relativno slabi rezultati za tržište TV pretplata potaknuti
su slabom usporedivošću.
Na tržištima usluga povećali su se rezultati za usluge u željezničkom prometu te za pravne i
računovodstvene usluge. Rezultati su se smanjili za usluge održavanja vozila, hipoteke i
usluge fiksne telefonije, iako te promjene nisu statistički važne.
96
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu 3.6* 0.4* 0.3* 0.4* -5.6* 5.2
17 Gorivo za vozila 3* 0.4* 0.2 0.5* -0.6 -23.9* 0.1
57 Pravne i računovodstvene usluge 2.7* 0.2 0.4* 0.1 -4.8* -3.3 0
13 Proizvodi IKT-a 2.5* 0.3* 0.1 0.2 -5.5* 7* 0.3*
16 Rabljeni automobili 2.4* 0.2 0.4* 0.2 -2.5 0 0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi -2.8* -0.3* -0.8* -0.3* -2.4 -14.3* -0.2
23 Održavanje i popravak vozila -1.5 -0.2 -0.2 -0.1 1.2 5.4* 0
51 Hipoteke -1.3 -0.2 -0.3 -0.1 -0.2 -5.4* -0.2
1 Voće i povrće -1 -0.1 -0.5* -0.1 -2.7 -9.8* -0.3*
19 Proizvodi za osobnu njegu -0.9 -0.1 0 -0.1 1.2 24.1* -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila 8* 0.5* 0.8* 1.5* -5.5* 8* 0.7*
51 Hipoteke 6.2* 0 1.3* 0.8* -6.1* 3.9 0.2
36 Usluge u željezničkom prometu 4.2* 0 0.8* 0.9* -1 6.4*
45 Vodoopskrba 3.7* -1.1* 1.1* 1.1* -4.8* -7.1*
46 Elektroenergetske usluge 3.4 -1.1* 0.8* 1* -8.4* 4.2* 0.6*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
33 Usluge mobilne telefonije -6.2* -1.3* -0.4* 0.2 12.2* 3.9* 0.9*
54 TV pretplate -5.1* -1.7* -0.3* 0 0.7 2.1 -0.1
34 Omogućivanje internetske veze -5.1* -1.2* -0.4* 0.1 6.5* -5.2* 0.4*
2 Meso i mesni proizvodi -4.5* -0.5* -0.9* 0 6.1* -0.7 0.1
30 Osiguranje vozila -3.9* -1.8* -0.2* 0.4* -1.5 16.8* 0
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
97
Njemačka
77,277,477,878,178,178,278,578,578,678,779,080,080,080,080,380,380,480,581,181,181,281,381,481,481,581,781,882,082,983,283,283,7
79,279,281,381,581,781,781,981,982,582,883,083,083,283,383,683,884,184,684,885,086,386,6
81,4
2.8*-1.6-3*-1.6-1.4-0.34.3*-1.51.8*-0.7-1.7-0.1-1.11.1
0
0.10.4-0.5
1-0.2-0.92.2*-1.31.7*-0.70.60.7
-1.6*-0.20.4
0.31.1
-2.8*-0.5-2*-1.20.2
-2.5*1.1
-2.5*-0.2-0.6
-1.5*-1
-0.90.2-0.11.5*0.60.7
3.2*1.4*
-0.1
4.6*2.7*3.4*4.7*1.8*3.3*4.3*3.7*1.3
4.3*2.1*2.4*3.5*-0.12.7*
2.5*2.8*1.5
1.9*2.1*2.5*3.1*3.1*-0.41.31.4
5.1*3.4*2.3*
1
1.41
3.4*3.5*3.2*3.2*2.1*4.2*0.6
4.3*2.5*4.2*3.5*1.9*3.2*0.6
2.3*3.1*2.9*0.61.2
1.8*
2.6*
2.14.3*-0.24.6*2.9*4.6*6.9*6.8*
8.7*2.3*1.7
2.9*
3.5*2.9*
4.2*1.3
3.6*2.2*2*
3.2*3.5*3.8*
1.13.8*-0.5
4*0.73*3*
3.3*2.5*3.1*3.2*3*0.13*
4.7*-2.4*
1.22.8*2*
4.7*2.1*
7.3*2.5*
3*
2.72.1-0.8
20.6
7.5*9*
4.5*4.2*5*2.6
4.9*6.1*9.4*4.1*3.8*5.9*6.5*1.6
6.3*7.5*0.12.2
9.4*2.93.11.1
7.6*8.9*-0.61.50.7
8.3*1.80.42.51.51.52.40.43
1.23.2*7.7*-1.2
12.42.4
3.3*7.4*2.8
4.1*10.6*4.2*
3.8*
Usluge u željezničkom prometu
Opskrba plinom
Poštanske usluge
Usluge fiksne telefonije
Osiguranje kućanstva
Usluge u području nekretnina
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge mobilne telefonije
Privatno životno osiguranje
Omogućivanje internetske veze
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Održavanje i popravak vozila
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Hipoteke
Sva tržišta usluga
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Pravne i računovodstvene usluge
Bankovni računi
Osiguranje vozila
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge održavanja
Smještaj tijekom odmora
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Elektroenergetske usluge
Kafići, barovi i restorani
Usluge najma vozila
Usluge u zračnom prometu
Vodoopskrba
TV pretplate
Usluge osobne njege
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Gorivo za vozila
Elektronički proizvodi
Proizvodi IKT-a
Namještaj i oprema
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi za održavanje
Oprema za razonodu
Novi automobili
Mali kućanski aparati
Sva tržišta roba
Meso i mesni proizvodi
Knjige, časopisi i novine
Naočale i leće
Veliki kućanski aparati
Alkoholna pića
Proizvodi za osobnu njegu
Voće i povrće
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Mliječni proizvodi
Odjeća i obuća
Bezalkoholna pića
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U Njemačkoj je ocjenjivanje potrošača u pogledu učinka tržišta iznad onih zapaženih u EU28
kao cjelini; tržište robe i tržište usluga u jednakoj mjeri imaju bolji učinak od prosjeka EU28.
Uzimajući u obzir rezultate za 2012. na tržištima robe i tržištima usluga, nisu pronađene
statistički značajne razlike.
98
Tržišta robe
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta robe u Njemačkoj tržište bezalkoholnih pića, tržište
odjeće i obuće te tržište mliječnih proizvoda. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
rabljenih automobila, goriva za vozila te elektroničkih proizvoda.
Njemačka tržišta velikih kućanskih aparata, proizvoda za osobnu njegu, bezalkoholnih pića,
obuće i odjeće ocijenjena su kao druga najučinkovitija tržišta diljem EU28. Tržišta mesa i
mesnih proizvoda te voća i povrća oba su ocijenjena kao treća najučinkovitija.
Po pojedinačnim tržištima robe ukupno sedam tržišta ima bolje rezultate od prosjeka EU28.
Tržišta s najboljim učinkom su tržište obuće i odjeće i tržište rabljenih automobila – oba
imaju bolji učinak od prosjeka EU28 u svim komponentama. Tržište knjiga, časopisa i novina
jedino je tržište robe s lošijim učinkom od prosjeka, no ta razlika nije statistički značajna.
U usporedbi s 2012. diljem tržišta robe tržišta odjeće i obuće, bezalkoholnih pića te voća i
povrća pokazuju bolji učinak. Za tržište obuće i odjeće to je bilo potaknuto statistički
značajnim povećanjem u pogledu usporedivosti, povjerenja, očekivanja i izbora. Tržišta
elektroničkih proizvoda, malih kućanskih aparata, opreme za razonodu, namještaja i opreme
te knjiga, časopisa i novina od prošle je godine u padu.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Njemačkoj tržište kulture i zabave, tržište
komercijalnih usluga u području sporta i tržište usluga osobne njege. Tri najmanje učinkovita
tržišta su tržište usluga u željezničkom prometu, tržište opskrbe plinom i tržište poštanskih
usluga.
Njemačka tržišta usluge vodoopskrbe i elektroenergetskih usluga ocijenjena su kao ona s
najboljim učinkom diljem EU28. Tržište usluga TV pretplata te usluga u području internetskih
igara na sreću ocijenjena su kao tržišta s drugim najboljim učinkom diljem EU28, dok je
tržište investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira ocijenjeno kao treće najbolje u
EU28.
Po pojedinačnim tržištima ukupno šesnaest njemačkih tržišta usluga ima bolje rezultate od
prosjeka. Štoviše, elektroenergetske usluge, hipoteke i investicijski proizvodi imaju devet ili
više bodova iznad prosjeka EU28. Samo poštanske usluge i usluge osobne njege imaju
rezultate niže od prosjeka EU28, a ni to nije značajno.
U usporedbi s 2012., tržišta usluga investicijskih proizvoda, usluga u željezničkom prometu,
elektroenergetskih usluga, usluga privatnog životnog osiguranja i usluga najma vozila su se
sva poboljšala. Tržište poštanskih usluga i tržište osobne njege od prošle su godine u padu.
99
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri4.3* 0.5* 0.6* 0.3* -3.3* -23.5* -0.5*
7 Odjeća i obuća 3.2* 0.4* 0.7* 0.3* 1.7 5.1 0.3*
36 Usluge u željezničkom prometu 2.8* 0.3* 0.4* 0.1 -4.6* 15.4*
46 Elektroenergetske usluge 2.2* 0.2 0.5* 0.1 -0.8 -29.7* 0.2
52 Privatno životno osiguranje 1.8* 0.3* 0.2 0.2 -1.2 -15.3* -0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
31 Poštanske usluge -3* -0.4* -0.3* -0.4* 2.2 -10.7* -0.5*
10 Elektronički proizvodi -2.8* -0.3* -0.4* -0.3* 1.4 -24.1* -0.3*
14 Oprema za razonodu -2.5* -0.4* -0.3* -0.3* 0.4 -12.6* -0.4*
12 Mali kućanski aparati -2.5* -0.5* -0.4* -0.3* -2.3 -5.8* -0.5*
9 Namještaj i oprema -2* -0.4* -0.2* -0.3* -1.5 -22.2* -0.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
7 Odjeća i obuća 10.6* 1* 1.6* 0.9* -9.3* -19.1* 0.3*
46 Elektroenergetske usluge 9.4* 1.5* 1.2* 0.8* -3.3* -37.9* 2*
51 Hipoteke 9.4* 1.1* 1.4* 0.9* -4.2* -28.1* 0.4*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri9* 1* 1.2* 0.8* -7.8* -18.1* 0
54 TV pretplate 8.9* 0.7* 1.2* 0.7* -12.2* -52.7* 0.6*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
18 Knjige, časopisi i novine -1.2 -0.1 -0.1 -0.2* -0.1 3 -0.4*
31 Poštanske usluge -0.8 -0.2 -0.2* -0.3* -4.7* -11.9* 0.4*
22 Usluge osobne njege -0.6 0 -0.1 -0.2* -0.6 0 -0.4*
39 Smještaj tijekom odmora 0.1 -0.1 0 0 -2.6* -11.6* -0.5*
10 Elektronički proizvodi 0.4 -0.2* 0.2* -0.2* -3.8* -20* -0.5*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
100
Estonija
66,270,270,872,373,174,776,076,576,776,777,477,978,078,178,278,278,478,478,778,779,379,880,480,980,981,082,082,382,482,983,0
87,2
66,270,3
76,477,878,078,278,979,480,180,680,981,181,481,682,282,382,783,684,184,586,186,4
78,9
-8.3*-3.1*-0.9-1.70.7-1
0.4-1.7
-4.2*-4.4*-2.3*-2.6*-2.2*-1.2
-3.2*-1.9
0-2.4*-0.9-1.7-0.9-2*
-4.5*-4.1*-0.5
-1.7*-2.5*-2.9*-1.6*1.2
-1.72.4*
0-3.4*-1.61.21.5-1.8
-0.6*-1.7-0.9-0.7
-2.2*-0.7
-2.7*-3.2*1.20.8
00.2-0.51.9*
-1.6*
3.1*2.6*2.7*3.9*-0.12*1.8
6.6*
3*1.5
1.8*2.4*1.7
2.9*0.60.80.5
2.4*1.81.60.71.5
2.4*1.6-1.62.4*2.7*0.70.60.1
0.8-3.1*
1.34.2*2*0.60.1
2.1*1.2*1.21.1
1.9*2.5*1.4
4.5*2.1*0.70.70.90.50.4-0.3
1.6*
-6.6*-0.50.3-0.9-0.1
-1
-1.5*-1.3-1
-1.1-1.4-0.81.1-1.2
-2.6*-1.1
-0.8-2.1*-1.8*-1.5
-2.2*-1.40.40.20.7
1.8-0.2-0.1-2*0.61.20.60.5
1.1*1.21.7
2.8*0
1.3
1.62.2*
10
0.80.8
-0.4*
-5.8*-0.51.3-1.4-2
4.1*1.62.40.21.93
3.41.9*-1.1-0.44.5*-2.2
20.1
4.6*4.1*2.2
6.5*-0.32.45*
7.5*0.7
8.4*3.4*
03.4*
-4.7*-5.4*-0.8-2.4-1.5
31.50.40.4-0.31.3-0.50.70.4-0.12.21.12.21.6
3.5*1.7
4.4*
1.3*
Elektroenergetske usluge
Usluge u području nekretnina
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge održavanja
Održavanje i popravak vozila
Hipoteke
Vodoopskrba
TV pretplate
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Usluge u području internetskih igara na sreću
Privatno životno osiguranje
Pravne i računovodstvene usluge
Sva tržišta usluga
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge najma vozila
Omogućivanje internetske veze
Usluge u zračnom prometu
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Kafići, barovi i restorani
Usluge mobilne telefonije
Opskrba plinom
Osiguranje kućanstva
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Smještaj tijekom odmora
Poštanske usluge
Usluge fiksne telefonije
Usluge u željezničkom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Bankovni računi
Osiguranje vozila
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Voće i povrće
Namještaj i oprema
Proizvodi za održavanje
Meso i mesni proizvodi
Gorivo za vozila
Proizvodi IKT-a
Sva tržišta roba
Elektronički proizvodi
Novi automobili
Oprema za razonodu
Proizvodi za osobnu njegu
Veliki kućanski aparati
Naočale i leće
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Mali kućanski aparati
Alkoholna pića
Bezalkoholna pića
Mliječni proizvodi
Knjige, časopisi i novine
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ocjene tržišta estonskih potrošača više su od prosjeka EU28 (za 1,3 boda). To je uglavnom
potaknuto njihovom ocjenom tržišta usluga, koje su bolje od prosjeka (za 1,9 bodova).
U usporedbi s 2012. došlo je do pada u ukupnom MPI-ju (-1,6). Opet, to je uglavnom
potaknuto ocjenom rezultata tržišta usluga koje je palo za 2,3 boda.
101
Tržišta robe
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta robe u Estoniji tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine,
tržište knjiga, časopisa i novina te tržište mliječnih proizvoda. Tri najmanje učinkovita su
tržište rabljenih automobila, tržište odjeće i obuće te tržište voća i povrća. Estonsko tržište
kruha, žitarica, riže i tjestenine ocijenjeno je kao treće najbolje diljem EU28.
Po pojedinačnim tržištima robe dva tržišta imaju bolje rezultate od prosjeka u EU28: tržište
kruha, žitarica, riže i tjestenine te tržište mliječnih proizvoda. Dok samo tržište kruha, žitarica,
riže i tjestenine ima rezultate više od prosjeka u pogledu povjerenja, oba tržišta imaju bolje
rezultate u pogledu usporedivosti i očekivanja.
Tržište odjeće i obuće te ono rabljenih automobila dva su tržišta koja imaju lošije rezultate od
prosjeka EU28. Opet se oba tržišta suočavaju sa slabom ocjenom u pogledu usporedivosti i
povjerenja te, u slučaju odjeće i obuće, s visokim udjelom problema. Iznenađujuće, tržište za
rabljene automobile ima nižu razinu pritužbi.
U usporedbi s 2012., na tržištu robe u slučaju odjeće i obuće te kruha, žitarica, riže i tjestenine
došlo je do pozitivnog razvoja. Oba tržišta imaju bolje rezultate od prošlogodišnjih i imaju
bolje rezultate u pogledu očekivanja. Tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine isto tako ima
bolje rezultate u pogledu usporedivosti i povjerenja, ali to opet nije statistički značajno.
Suprotno tome, tržišta lijekova koji se izdaju bez recepta, namještaja i opreme, naočala i leća
te proizvoda za osobnu njegu imaju slabije rezultate nego u 2012. Tržište lijekova koji se
izdaju bez recepta pokazuje nisku razinu u pogledu očekivanja dok tržište namještaja ima
slabije rezultate u komponenti usporedivosti.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Estoniji tržište usluga osobne njege, tržište
kulture i zabave te tržište osiguranja vozila. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
elektroenergetskih usluga, tržište usluga vezanih uz nekretnine te tržište investicijskih
proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira.
Estonsko tržište usluga u željezničkom prometu te usluga u pogledu bankovnih računa
ocijenjeni su kao tržišta s drugim najboljim učinkom diljem EU28. Tržište usluga osobne
njege ocijenjeno je kao treće najbolje tržište.
Po pojedinačnim tržištima usluga, tri imaju bolji rezultat od prosjeka EU28. Tržište usluga u
pogledu bankovnih računa, tržište usluga u željezničkom prometu te tržište usluga u pogledu
zajmova, kredita i kreditnih kartica estonski su potrošači ocijenili bolje nego što je to u EU28
kao cjelini. Sva tri tržišta imaju bolje rezultate u pogledu usporedivosti. Tržište usluga u
pogledu bankovnih računa isto tako bilježi visoke rezultate u pogledu povjerenja i očekivanja
te ima niži udjel problema. Tržište usluga u željezničkom prometu ima bolje rezultate u
pogledu povjerenja, usporedivosti i očekivanja te niži udjel problema u usporedbi s EU28.
S druge strane, elektroenergetske usluge imaju lošiji rezultat od prosjeka EU28. Tržište ima
slabije rezultate u pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja, ali ima manje pritužbi i
bolje rezultate u pogledu izbora.
U odnosu na prethodnu godinu samo su se tri tržišta usluga poboljšala: vodoopskrba, usluge
osobne njege te održavanje i popravak vozila; međutim, te razlike nisu statistički značajne.
Velika se većina tržišta usluga pogoršala u usporedbi s 2012., s 15 tržišta koja su u padu u
usporedbi s prošlom godinom. Najznačajniji pad vidljiv je na tržištu elektroenergetskih
102
usluga, tržištu poštanskih usluga te tržištu pravnih i računovodstvenih usluga. Pad na prvom
tržištu potiče smanjenje u pogledu usporedivosti i povjerenja. Taj bi se pad mogao povezati s
otvaranjem elektroenergetskog tržišta 1. siječnja 2013.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
7 Odjeća i obuća 2.4* -0.1 0.2 0.7* -3.2 16.6* 0.6*
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina 1.9* 0.2 0.2 0.2* -2.5 32.5* 0.3*
17 Gorivo za vozila 1.5 0 0.5* 0.2 -0.1 29.6* 0.4*
22 Usluge osobne njege 1.2 0.2 0 0.2 -0.8 -23* 0.1
2 Meso i mesni proizvodi 1.2 0.1 0.2 0 -3.3 12.4* 0.3*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge -8.3* -2.1* -1.2* -0.1 -1.7 -0.8 (note)
31 Poštanske usluge -4.5* -0.9* -0.4* -0.2 3.7 -5.1 0.3
57 Pravne i računovodstvene usluge -4.4* -0.9* -0.4* -0.5* -0.2 -6.7* -0.2
52 Privatno životno osiguranje -4.2* -1* -0.5* -0.2 -0.4 8.1* -0.4*
32 Usluge fiksne telefonije -4.1* -0.7* -0.6* -0.2 2.4 -5.8* 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
26 Bankovni računi 8.4* 0.7* 1.3* 0.8* -7.2* -13.6* 0.4*
36 Usluge u željezničkom prometu 7.5* 0.7* 0.8* 0.6* -12.8* -3.1
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 6.5* 0.5* 1* 0.6* -6.1* -16.2* 0.2*
32 Usluge fiksne telefonije 5* 0.3* 0.8* 0.6* -3.3* -3.1 0
33 Usluge mobilne telefonije 4.6* 0.3* 0.9* 0.5* -2.2 -4.3* 0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge -5.8* -0.8* -1* -0.5* 1.4 -15.9* 0.6*
7 Odjeća i obuća -5.4* -1.1* -0.4* -0.2 7.2* 7.8* -0.8*
16 Rabljeni automobili -4.7* -0.9* -1.2* -0.2 -2.9 -27.1* 0.3*
9 Namještaj i oprema -2.4 -0.6* -0.3* -0.1 0.1 -2.2 -0.2
37 Usluge u zračnom prometu -2.2 -0.4* -0.2 -0.3* 0.1 -4.6* -1.1*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
103
Irska
63,063,163,3
67,768,968,969,071,071,171,271,473,073,273,473,473,574,174,675,175,575,977,277,978,779,079,579,680,481,181,682,082,6
70,075,275,878,178,278,379,179,880,080,581,481,581,581,882,482,482,683,283,884,385,185,8
76,7
0.1-0.1-0.52.2
-2.5*1.1-1.71.20.82.5-1.20.5
-0.71.41.50.2
-2.9*0.4-0.2-0.5-12
0.90.8-0.4
1.4-0.6
1-0.7
1
-1.4-5.3*0.7-0.50.1-1.3
-2.8*0
1.5-0.6*0.90
-0.20.5-0.4-0.5-0.1-0.1-1.6-1
-0.30.1
-0.1
-1.43.6*3.7*
01.9
2.6*2.10
-0.2-1.3-1.3-1.2
-0.13.7*0.1-0.10.5-1.3-1.7-0.9
-2.8*-0.30.8-0.31.4
-2.9*1
-1.8*-2.1*-1.6
3.2*0.2-0.80.1
2.1*1
1.8*-2.4*0.70.30.30.9-0.5-1.41.4-2*0.60.60.40.80.5-1.1
0
-11.6*-3.4*-7.5*-9.2*
-11.2*
-5.4*-3.5*-3.4*
-2.5*
-4*-3.5*-2.2*-3.5*-1.5-1.11.7-0.60.50.7-0.3
1.20.3
2.5*2.9*2.1*
-5.3*0.4-0.3-0.7-1.5-10.2
2.4*-2.2*
1*-0.1
03*1
-0.3
2.5*1.8*2.9*2.9*
5.6*
-1.6*
-7.6*-10.9*-6.2*
-3-5.6*-4.8*-4.9*-3.5-3.4-2.9
-4.6*-0.7-1.6
-5.2*-0.6-1.6
-2.1*-0.73.1-0.91.4-1.30.3-1.9-0.2
03.11.8-0.60.5-1.8-0.4
-0.9-0.1-1.72.3-1.4-1.91.8-0.3
10.70.10.6211
0.21
1.61.81.9
4.2*1.5
-0.9*
Hipoteke
Bankovni računi
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području nekretnina
Vodoopskrba
Omogućivanje internetske veze
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Privatno životno osiguranje
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge mobilne telefonije
Usluge fiksne telefonije
Usluge održavanja
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge najma vozila
TV pretplate
Održavanje i popravak vozila
Sva tržišta usluga
Opskrba plinom
Elektroenergetske usluge
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge u željezničkom prometu
Kafići, barovi i restorani
Osiguranje kućanstva
Usluge u zračnom prometu
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Osiguranje vozila
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Poštanske usluge
Komercijalne usluge u području sporta
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Gorivo za vozila
Odjeća i obuća
Novi automobili
Namještaj i oprema
Voće i povrće
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi IKT-a
Sva tržišta roba
Veliki kućanski aparati
Elektronički proizvodi
Proizvodi za održavanje
Proizvodi za osobnu njegu
Alkoholna pića
Naočale i leće
Oprema za razonodu
Mali kućanski aparati
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Bezalkoholna pića
Mliječni proizvodi
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ukupno je ocjena potrošača u pogledu tržišnog učinka u Irskoj u prosjeku bila stabilna u
usporedbi s 2012. Međutim, njihove su ocjene učinka tržišta bile manje pozitivne nego u
EU28 (-0,9 postotnih bodova).
104
Dok je prosječna ocjena tržišta usluga ostala bitno stabilna u Irskoj u usporedbi s 2012., tržišta
robe su u padu. No u usporedbi s EU28 kao cjelinom, irska tržišta usluga ocijenjena su manje
pozitivno (razlika od -2,1 boda), dok je ocjena tržišta robe u skladu s prosjekom EU28.
Tržišta robe
Ukupno su u Irskoj tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
mliječnih proizvoda te tržište bezalkoholnih pića. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
rabljenih automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište goriva za vozila.
Gledajući sva pojedinačna tržišta robe, najveći porast u ocjeni učinka imalo je tržište
proizvoda IKT-a koje se neznatno poboljšalo, ali ne značajno, za 1,5 postotnih bodova u
usporedbi s 2012. Sličan je porast zabilježen za tržište velikih kućanskih aparata.
Međutim, ocjena tržišta mesa i mesnih proizvoda bila je lošija u usporedbi s 2012. To bi se
možda moglo povezati sa skandalom u vezi s konjskim mesom koji se desio u Europi prije
terenskog istraživanja.121
Rezultat tržišta voća i povrća isto se tako smanjio za 2,8 postotnih
bodova, potaknuto lošijom procjenom komponente u pogledu povjerenja te povećanja u
pogledu problema i pritužbi.
U usporedbi s prosjekom EU28, jedino tržište robe u Irskoj ocijenjeno kao drukčije je tržište
mliječnih proizvoda. To su tržište potrošači u Irskoj ocijenili s 4,2 postotna boda više nego što
je prosjek EU28. Tržište odjeće i obuće ocijenjeno je bolje od prosjeka EU28; međutim, ta
razlika nije statistički značajna.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Irskoj tržište kulture i zabave, tržište usluga
osobne njege te tržište usluga smještaja tijekom odmora. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište hipoteka, tržište bankovnih računa, tržište investicijskih proizvoda, mirovina i
vrijednosnih papira. Irsko tržište bankovnih računa nalazi se na 26. mjestu u EU28, dok je
tržište usluga najma vozila na 27. mjestu.
Gledajući pojedinačna tržišta usluga u Irskoj, nije bilo statistički značajnih promjena u
ocjenama u usporedbi s 2012. Došlo je do neznatnih poboljšanja na tržištu usluga mobilne
telefonije, usluga u području nekretnina te usluga osiguranja kućanstva. Tržište usluga
opskrbe plinom i vodom lošije je prošlo.
Ukupno, u usporedbi s prosjekom EU 28, tržišta koja su najbolje ocijenjena u Irskoj su tržište
mliječnih proizvoda, tržište usluga u području igara na sreću izvan interneta te tržište
elektroenergetskih usluga. Tržište bankovnih računa, tržište hipoteka i tržište investicijskih
proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira imalo je najlošije rezultate u usporedbi s EU28.
121
http://ec.europa.eu/food/food/horsemeat/
105
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
33 Usluge mobilne telefonije 2.5 0.2 0.4* 0.1 -3.4 1.4 0
20 Usluge u području nekretnina 2.2 0.2 0.3* 0.3* 0 -7.8* -0.1
29 Osiguranje kućanstva 2 0.2 0.2 0.2 -3.2* 13.4* 0.1
23 Održavanje i popravak vozila 1.5 0.1 0.3 0.1 -1.4 -0.6 -0.1
13 Proizvodi IKT-a 1.5 -0.1 0.2 0.2 -4.3 0.7 0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi -5.3* -0.1 -1.6* -0.3* 1.2 0.1 0
47 Opskrba plinom -2.9* -0.4* -0.2 -0.3* 4* -5.4* -0.2
1 Voće i povrće -2.8* -0.2 -0.4* -0.1 4.4* 18.4* -0.3*
45 Vodoopskrba -2.5* -0.3 -0.1 -0.7* -0.9 -5.3
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -1.7 -0.1 -0.1 -0.2 3.4 -2.5 -0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
55 Mliječni proizvodi 4.2* 0.4* 0.6* 0.5* -1.7 12.4* 0.2*
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta3.1 0 0.4* 0.9* -0.1 7.2* -0.1
46 Elektroenergetske usluge 3.1 0.2 0.7* 0.3* -1.3 18.2* 0.1
7 Odjeća i obuća 2.3 0.3* 0.5* 0.3* 1.9 5.7* -0.1
8 Proizvodi za održavanje 2 0.1 0.5* 0.2* -1.2 5.6* -0.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
26 Bankovni računi -10.9* -0.8* -1.6* -1.1* 10.6* 6* -1.7*
51 Hipoteke -7.6* -0.7* -1* -1.2* 1.7 2.8 -2*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri-6.2* -0.6* -0.7* -0.8* 4.8* 2.1 -1.1*
45 Vodoopskrba -5.6* -0.9* -0.1 -0.8* 7.4* -9.5*
38 Usluge najma vozila -5.2* -0.4* -0.4* -0.6* 8.6* 10.3* -0.2
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
106
Grčka
65,270,972,673,574,175,876,276,376,476,877,677,878,278,378,478,478,579,179,379,379,780,080,581,081,281,681,982,082,082,082,5
85,1
73,079,779,880,780,981,581,581,781,982,082,282,482,682,682,982,983,183,483,683,784,484,8
79,7
4.2*5.5*2.6*6.7*
3.7*5.2*4.5*1.9
4.1*4.6*4.7*3.1*3.4*0.9
6.3*1.9
2.2*2.5*1.8*
2.4*2.1*3.1*1.9*3.1*4.5*0.8
1.7*0.74*0.5
5.9*2.4*0.71.2
2.6*1.31.4
12.1*0.3
2.9*1.2
2.4*4.6*2.1*1.7*1.8*1.3
2.3*3.6*1.8*0.8
2.6*
-6.8*-4.9*-2.2-3*
0.1-2
-0.13.5*-1.92.4*2.9*-0.3-0.11.5
-3.5*2.9*
0-0.4-0.3
0-0.5
1-0.84.4*-0.80.3-1.30.4-0.2-0.2
-2.8*1.70
0.62.8*-0.5-0.8-1.4-0.40.4-1.30.7-0.3
-2.3*-1.8*
-1-0.1
10.6
-1.6*-1.5*
0.2
-0.3*
-3.1*
-1.9
4.7*
-2.6*-4*
5.1*5.9*6.4*1.3*
13.7*2.2*-2*
2.8*0.5
3.2*0.7-0.63.4*
5.6*-0.7
13.8*2.2*
-1
-0.52.9*0.7-0.10.7
6.6*-0.32*1.3
1.8*2.9*1.5
2.2*6.4*2.9*-0.10.70.8
3.5*0.7
1.6*
-6.8*-3
-1.92.9-2.31.81.81.90
3.18.2*7.1*2.1*4.3*4.7*0.83.2
4.6*4.2*-0.24.9*-1.2
25*2.7
7.6*2.71.3-1
0.33.9*1.3
-4.4*8.8*4.5*3.5
5.2*0.52
1.62.1*3.10.92.21.23
1.32
1.10.9230
2.6
2.1*
Elektroenergetske usluge
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Vodoopskrba
Hipoteke
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Bankovni računi
Privatno životno osiguranje
Usluge u željezničkom prometu
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge održavanja
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području nekretnina
Sva tržišta usluga
Usluge mobilne telefonije
Omogućivanje internetske veze
Osiguranje kućanstva
Opskrba plinom
Pravne i računovodstvene usluge
Održavanje i popravak vozila
Osiguranje vozila
Usluge u području internetskih igara na sreću
Smještaj tijekom odmora
Poštanske usluge
Usluge fiksne telefonije
Kafići, barovi i restorani
TV pretplate
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u zračnom prometu
Kultura i zabava
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge najma vozila
Usluge osobne njege
Gorivo za vozila
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Odjeća i obuća
Mliječni proizvodi
Proizvodi za održavanje
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Sva tržišta roba
Proizvodi IKT-a
Veliki kućanski aparati
Namještaj i oprema
Alkoholna pića
Novi automobili
Oprema za razonodu
Elektronički proizvodi
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Bezalkoholna pića
Mali kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Knjige, časopisi i novine
Naočale i leće
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ocjena potrošačkih tržišta u prosjeku je viša u Grčkoj nego u cijelom EU28. To se odnosi na
tržište robe i na tržište usluga (razlika od +2,1, u oba slučaja). Uz to, oba tržišta imaju
rezultate više od prosječnih u pogledu usporedivosti i povjerenja.
107
U usporedbi s rezultatima iz 2012., oba tržišta pokazuju poboljšanje (tržište robe, +2,1; tržište
usluga, +3,1). Ukupno tržišta u Grčkoj pokazuju poboljšanje od 2,6 u usporedbi s prošlom
godinom.
Tržišta robe
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta robe u Grčkoj tržište naočala i leća, tržište knjiga,
časopisa i novina te tržište proizvoda za osobnu njegu. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište goriva za vozila, tržište rabljenih vozila te tržište mesa i mesnih proizvoda. Grčko
tržište novih automobila te tržište naočala i leća ocijenjena su kao tržišta s trećim najboljim
učinkom diljem EU28.
Po pojedinačnim tržištima robe tržište rabljenih vozila (4.) te tržište odjeće i obuće (6.) ima
bolje rezultate od prosjeka EU28. Oba tržišta pokazuju nisku razinu problema i dobre
rezultate u pogledu usporedivosti i očekivanja. Tržište rabljenih automobila ima i relativno
dobre rezultate u pogledu povjerenja. Gorivo za vozila jedino je grčko tržište koje je ispod
prosjeka EU-a; ima relativno slabe rezultate u pogledu očekivanja, usporedivosti i povjerenja
te relativno visoke udjele problema i pritužbi.
U usporedbi s 2012. tržište goriva za vozila pokazuje najveća poboljšanja, što je bilo
potaknuto višom razinom povjerenja i manjim udjelom problema. Ostalih 12 tržišta pokazalo
je pozitivne promjene.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Grčkoj tržište usluga osobne njege, tržište najma
vozila te tržište komercijalnih usluga u području sporta. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište elektroenergetskih usluga, tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica te tržište
vodoopskrbe. Tržište usluge najma vozila ocijenjeno je kao tržište s drugim najboljim
učinkom diljem EU28, dok je tržište usluga u području internetskih igara na sreću i tržište TV
pretplate ocijenjeno kao tržište s trećim najboljim učinkom diljem EU28.
Po pojedinačnim tržištima usluga, najbolje rezultate u usporedbi s prosjekom EU28 imaju
usluge investicijskih proizvoda, TV pretplata i nekretnine. Tržište investicijskih proizvoda,
mirovina i vrijednosnih papira pokazuje visoke rezultate u pogledu usporedivosti i očekivanja
te ima niski udjel pritužbi. Tržište TV pretplata ima relativno malo problema te relativno
visoke razine povjerenja i očekivanja. Tržište usluga u području nekretnina ima bolje rezultate
u pogledu povjerenja i očekivanja. Tržište elektroenergetskih usluga jedino je tržište sa znatno
slabijim rezultatima od prosjeka EU28. Ipak, tržište usluga u pogledu zajmova, kredita i
kreditnih kartica te tržište usluga u području usluga igara na sreću izvan interneta imaju
relativno slabe rezultate.
U usporedbi s 2012., diljem tržišta usluga najveća poboljšanja vidljiva su na tržištu hipoteka,
tržištu osiguranja kućanstva te tržištu zajmova, kredita i kreditnih kartica. Još 20 tržišta
pokazuje pozitivno povećanje rezultata. Povećanje rezultata na tržištu hipoteka potaknuto je
visokim rezultatima u pogledu komponenata povjerenja i očekivanja te niskom razinom
problema. Tržište osiguranja kućanstva poboljšalo se u pogledu povjerenja, očekivanja i
usporedivosti.
108
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
51 Hipoteke 6.7* 0.5* 0.9* 0.9* -6* 7.6* 0.4*
29 Osiguranje kućanstva 6.3* 0.7* 0.9* 0.7* -2.9* 7.2* 0.5*
17 Gorivo za vozila 5.9* 0.3* 1.2* 0.4* -6* -0.9 -0.3*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 5.5* 0.5* 0.9* 0.5* -4.6* 10.1* -0.1
52 Privatno životno osiguranje 5.2* 0.6* 0.6* 0.6* -4.7* 9.9* 0.3*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
13 Proizvodi IKT-a 0.3 0 0.1 -0.1 -0.8 -5.6* -0.3*
22 Usluge osobne njege 0.5 -0.1 0.1 0.1 -1.7 51.3* -0.3*
42Komercijalne usluge u području
sporta0.7 0 0.1 0.2 0.5 0.7 0.1
2 Meso i mesni proizvodi 0.7 0.1 0.3* 0 1.4 -11.8* -0.6*
53 Naočale i leće 0.8 0.2 0.2 -0.1 -0.3 -13.7* -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
16 Rabljeni automobili 8.8* 0.7* 1.5* 0.4* -12.2* 2.5 -0.7*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri8.2* 1.4* 0.7* 0.6* -6.7* -6.7* -0.4*
54 TV pretplate 7.6* 0.7* 0.9* 0.5* -13.3* 13.2* -0.4*
20 Usluge u području nekretnina 7.1* 0.8* 0.9* 0.6* -7.2* -3.7 -0.4*
7 Odjeća i obuća 5.2* 0.6* 0.6* 0.1 -10.3* 9* -0.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge -6.8* -0.5* -0.9* -1.4* -1 19.6*
17 Gorivo za vozila -4.4* -0.1 -0.2* -1.2* 3.6* 15.7* -0.9*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -3 0.4* -0.8* -0.6* 2.8 14.3* -1.2*
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta-2.3 -0.5* -0.3* -0.1 -0.4 12.9* -1.5*
45 Vodoopskrba -1.9 -0.1 -0.1 -0.6* -2 25.2*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
109
Španjolska
55,655,657,358,558,658,9
62,064,065,365,866,467,668,368,769,469,770,070,472,374,174,474,776,276,376,576,876,877,479,279,681,482,5
68,872,073,1
76,676,977,778,078,178,278,478,478,578,679,079,279,880,182,382,482,582,782,8
73,2
-3.7*0.40.2-1.4
-3.8*-2.5-1.32.2-2.5-1.5-1.8-0.3-0.5-0.3-0.2
-0.5*-2.7*0.7-1.1
0.3-1.41.2-0.7
2.7*1.7-0.90.9-1.11.60.9
-1.2-1.6-0.1
-1.9*-0.9
-2.9*-1.61.90.1
-0.8*0.7-1.3-1.1-1.5-1.50.8-0.2-0.7-0.7-1
0.3-1.3
-0.7*
-3.6*2.8*2.3
4.6*-1.2
-4.1*3.1*0.70.80.7
5.4*-0.70.5
-5.1*0.60.22.2-0.83.1*
-0.90.30.1
2.7*
-1.10.7-0.8
-1.9*0.20.30.1
0.6-0.53.6*3.7*
01.61.30.70.7
0.9*-1.41.91.61.40.8
1.9*0.3-1.1
1-0.30.2
1.7*
0.5*
-4.7*
-11.6*-14.4*
-2.4*-9.8*-8.2*
-4.9*
-7.5*
0.6-3.4*-4.2*
-1-3.2*-2.3
-2.1*-1.8
-2.6*-3*
-1.8-1
1.9*0.5
1.6*1.3
1.8*
-6*-2.4*-5.9*-1.6-0.1-1.70.3-1.9-1.2-0.31.5
-2.8*-2.2*3.2*-0.1-0.41.7
-0.12.9*
2.5*
-2.5*
-18.4*-15*
-16.7*-13.5*-15.3*-10.6*-11.6*-6.6*-9.1*
-10.2*-7.6*-6.9*-6.1*-5*
-5.9*-6.4*-7.6*
-10.2*-2.8-0.7-0.1-1.7-2.4-2.9
0-1.8-2.6-1.1-2.5-3.40.2-1.3
-8.6*-7*2.1-3
-3.22.4-3.32.3-2.7
-1.4*-3.11.3-2.7-0.5-1.5-0.4-1.6
00.4-1.91.80.3
-4.4*
Bankovni računi
Hipoteke
Usluge mobilne telefonije
Elektroenergetske usluge
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Omogućivanje internetske veze
Usluge u području nekretnina
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge fiksne telefonije
TV pretplate
Vodoopskrba
Privatno životno osiguranje
Usluge održavanja
Opskrba plinom
Sva tržišta usluga
Osiguranje kućanstva
Usluge u zračnom prometu
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge u željezničkom prometu
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Poštanske usluge
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Usluge najma vozila
Osiguranje vozila
Kafići, barovi i restorani
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Gorivo za vozila
Proizvodi IKT-a
Rabljeni automobili
Novi automobili
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Meso i mesni proizvodi
Veliki kućanski aparati
Odjeća i obuća
Elektronički proizvodi
Sva tržišta roba
Oprema za razonodu
Voće i povrće
Alkoholna pića
Proizvodi za održavanje
Proizvodi za osobnu njegu
Namještaj i oprema
Mali kućanski aparati
Naočale i leće
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Knjige, časopisi i novine
Mliječni proizvodi
Bezalkoholna pića
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Prosječni učinak potrošačkih tržišta u Španjolskoj mnogo je niži od onoga u EU28 kao cjelini
– 4,4 boda manje. To je uglavnom potaknuto vrlo niskim relativnim rezultatom za tržišta
usluga – 6,4 boda manje. Prosječni je rezultat za španjolsko tržište robe isto tako niži od
prosjeka EU28 – 1,4 boda manje.
110
U usporedbi s 2012. ukupna je ocjena tržišta u padu, potaknuto nižim ocjenama za tržišta robe
i marginalnu – ali ne značajnu – silaznu ocjenu tržišta usluga.
Tržišta robe
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta robe u Španjolskoj tržište bezalkoholnih pića, tržište
mliječnih proizvoda te tržište knjiga, časopisa i novina. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište goriva za vozila, tržišta proizvoda IKT-a te tržište rabljenih automobila. Španjolsko
tržište novih automobila, tržište velikih kućanskih aparata te tržište goriva za vozila rangirani
su svi na 26. mjestu diljem EU28. Tržište proizvoda IKT-a rangirano je na 27. mjestu.
Po pojedinačnim tržištima robe niti jedno tržište statistički nije imalo bolje rezultate od
prosjeka EU28, iako tržište mesa i mesnih proizvoda te odjeće i obuće oba imaju neznatno
viši rezultat. Samo dva tržišta imaju niži rezultat od prosjeka: tržište vozila za goriva i tržište
proizvoda IKT-a. Tržište za goriva za vozila ima niže rezultate u pogledu povjerenja,
usporedivosti i očekivanja; tržište proizvoda IKT-a isto tako ima slabije rezultate u pogledu
povjerenja i viši udjel pritužbi.
Po pojedinačnim tržištima robe nema zabilježenih statistički značajnih poboljšanja u
usporedbi s 2012.; unatoč tome, najveći porast pozitivnih ocjena nalazi se na tržištima odjeće
i obuće te namještaja i opreme. Znatan pad može zabilježen je na tržištima mesa i mesnih
proizvoda te novih automobila. Tržište mesa i mesnih proizvoda zabilježilo je slabije rezultate
u pogledu povjerenja i očekivanja te visoki udjel problema; to bi se moglo povezati sa
skandalom u vezi s konjskim mesom koji je zabilježen diljem Europe netom prije terenskog
istraživanja u siječnju 2013. Tržište novih automobila loše je ocijenjeno u pogledu
usporedivosti.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Španjolskoj tržište proizvoda za osobnu njegu,
tržište usluga smještaja tijekom odmora te tržište kulture i zabave. Tri najmanje učinkovita
tržišta su tržište bankovnih računa, hipoteka te usluga mobilne telefonije.
Španjolsko tržište TV pretplata, usluga u području nekretnina, elektroenergetskih usluga te
hipoteka nalaze se na 26. mjestu diljem EU28.
Sljedeća se tržišta nalaze na 27. mjestu diljem EU28: investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri; usluge održavanja; usluge fiksne telefonije; pravne i računovodstvene
usluge: omogućivanje internetske veze; usluge u zračnom prometu; usluge mobilne telefonije;
bankovni računi; osiguranje kućanstva; privatno životno osiguranje; zajmovi, krediti i
kreditne kartice; proizvodi IKT-a te kultura i zabava.
Na pojedinačnoj je razini ukupno 17 tržišta usluga imalo niži rezultat u Španjolskoj nego što
je prosjek EU28.
Tržišta usluge bankovnih računa, mobilne telefonije te zajmova, kredita i kreditnih kartica sva
imaju više od 15 postotnih bodova manje nego što je prosjek EU28. Kod sva tri tržišta
prisutna je visoka razina problema (bankovni računi -23 boda, usluge mobilne telefonije -21
te zajmovi, krediti i kreditne kartice -14), ali su dobili i relativno niske ocjene u pogledu
komponenti povjerenja, očekivanja i usporedivosti. Jedina tržišta koja dobivaju ocjene
jednake onima EU28 su tržite usluga smještaja tijekom odmora, usluga u području igara na
sreću izvan interneta te usluge u željezničkom prometu.
111
Do pozitivne je promjene došlo u rezultatima za usluge najma vozila, kao i do negativnih
promjena na tržištu zajmova, kredita i kreditnih kartica, bankovnih računa i osiguranja
kućanstva. Tržište usluga najma vozila doživjelo je poboljšanje u pogledu povjerenja,
usporedivosti i očekivanja. Tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica pretrpjelo je niže razine
u pogledu povjerenja i očekivanja, u kombinaciji s višim razinama problema.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
38 Usluge najma vozila 2.7* 0.3* 0.4* 0.3* -0.2 -3.7* 0
20 Usluge u području nekretnina 2.2 0.3* 0.1 0.2 -3.4 -0.6 0.1
7 Odjeća i obuća 1.9 0.2 0.2 0 -3.5 -5* -0.2
30 Osiguranje vozila 1.7 -0.1 0.4* 0.2 -2.7 -10.2* 0
39 Smještaj tijekom odmora 1.6 0.1 0.1 0.1 -2.9 -16.4* 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -3.8* -0.2 -0.8* -0.3 3.3 -5* 0
26 Bankovni računi -3.7* -0.1 -0.7* -0.1 8.1* 1.3 -0.6*
2 Meso i mesni proizvodi -2.9* 0 -0.6* -0.2 4.2* -20.2* 0
29 Osiguranje kućanstva -2.7* -0.4* -0.1 -0.3 4.3* -3.2 -0.2
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri-2.5 -0.5* -0.4* 0.1 2.2 -1.8 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi 2.4 0.3* 0.3* 0.1 -3.4* -8* 0
7 Odjeća i obuća 2.3 0.5* -0.1 0.1 -7.2* 5.4* 0.1
16 Rabljeni automobili 2.1 0 0.7* 0.2 -1.3 19.4* -0.3*
55 Mliječni proizvodi 1.8 0.3* 0.1 0.1 -3.3* 24.9* 0.1
1 Voće i povrće 1.3 0.3* -0.1 0 -5.4* 4.2 0.2*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
26 Bankovni računi -18.4* -1.3* -2.6* -1.5* 23.4* 18* -0.8*
33 Usluge mobilne telefonije -16.7* -0.9* -2.5* -1.6* 20.5* 9.3* -0.7*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -15.3* -1.4* -2.3* -1.3* 13.5* 15.3* -0.8*
51 Hipoteke -15* -1.5* -2.8* -1.3* 4.8* 15.5* -1.6*
46 Elektroenergetske usluge -13.5* -1.2* -1.9* -1.3* 12.3* 5.9* -1.4*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
112
Francuska
75,976,276,676,676,876,977,077,077,177,277,377,677,677,878,678,678,979,079,179,179,279,279,480,180,380,580,680,780,781,281,581,9
77,778,678,978,980,380,480,680,780,880,880,980,981,181,181,281,582,183,283,383,683,785,2
79,7
2.3*0.5
3.7*1.61.1
1.9*4.7*2.6*2.9*
00.2
4.6*2.7*4.2*2.3*0.3
3.9*2.7*4.3*4*
-0.13.2*4.3*8.2*-1.3*0.40.5
2.5*0.40.5
1.4-0.70.3
2.8*1.1
0-0.4-0.21.9*-0.32.5*1.7*0.3-0.21.3*6.6*1.31.1
3.2*0.5
2.1*2.2*
1.9*
-1.5-0.8
-4.2*-0.2-1.3-1.1
-2.7*-0.6-1
-1.20.6
-3.9*-4.1*-4.9*-1.2*4.6*
-4.3*-2.5*-4.2*-1.8*3.4*-2.1*-1.9*-2.9*1.8*1.5*
-1-2.3*
0.5-0.4
0.81.6*-1.4-1.4
-1.7*1.10.7-0.2-1
1.1-1.10.10.8
1.9*-0.1
-3.8*-0.1-0.2
-2.2*0.40.62*
-0.8*
12*10.2*
6.5*4.3*8.2*8.3*
11.6*3.8*2.3*4.9*
4*4.8*4.8*
4.3*3.8*
5.5*4*
2.6*5.9*
-0.10.7
4.9*0.9
4.7*2.6*
6.5*3.3*4.1*3.5*3.9*4.2*2.1*4*
4.2*3.6*2.2*3.8*2.1*
3.4*1.4
1.7*
0.44.4*1.8*4.9*
4.3*
5.2*2.5
5.9*2.20.71.833
7.6*-2.2-0.22.33.7-0.72.5*4.2*4.1*2.60.5
4.6*7.2*5.5*0.8
5.6*6.3*-2.5-0.51.4-3
0.5-0.25.4*
6.7*-0.9-0.7-1.20.11.5-1
-0.83.6*-0.50.2
5.7*0.2-1.11.4*4.1*0.72.2-1.11.11.7
9.5*
2.1*
Usluge u području nekretnina
Omogućivanje internetske veze
Hipoteke
Privatno životno osiguranje
Usluge fiksne telefonije
Održavanje i popravak vozila
Usluge mobilne telefonije
Bankovni računi
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Osiguranje vozila
Osiguranje kućanstva
Opskrba plinom
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Poštanske usluge
Sva tržišta usluga
Usluge u željezničkom prometu
Usluge u području internetskih igara na sreću
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Kafići, barovi i restorani
Pravne i računovodstvene usluge
Elektroenergetske usluge
Usluge održavanja
Usluge najma vozila
Vodoopskrba
TV pretplate
Kultura i zabava
Smještaj tijekom odmora
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge osobne njege
Usluge u zračnom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Rabljeni automobili
Proizvodi za održavanje
Novi automobili
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Namještaj i oprema
Proizvodi IKT-a
Mali kućanski aparati
Oprema za razonodu
Voće i povrće
Veliki kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Meso i mesni proizvodi
Elektronički proizvodi
Naočale i leće
Sva tržišta roba
Gorivo za vozila
Alkoholna pića
Mliječni proizvodi
Knjige, časopisi i novine
Bezalkoholna pića
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Odjeća i obuća
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Potrošačka tržišta ocijenjena su pozitivnije u Francuskoj nego u EU28 kao cjelini (razlika od
2,1 boda), kako ukupno, tako i zasebno za tržište robe i tržište usluga. Osim toga, sva su se tri
pokazatelja od 2012. poboljšala.
113
Tržišta robe
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta robe u Francuskoj tržište odjeće i obuće, tržište kruha,
žitarica, riže i tjestenine te tržište bezalkoholnih pića. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
rabljenih automobila, tržište proizvoda za održavanje te tržište novih automobila.
Po pojedinačnim tržištima robe pet je tržišta statistički imalo bolje učinke od EU28: tržište
odjeće i obuće te tržište rabljenih automobila tržišta su s najboljim učinkom u tom pogledu.
Tržište odjeće i obuće ima relativno visoke rezultate u pogledu komponenti povjerenja,
usporedivosti i očekivanja, s razmjerno niskim udjelom problema. Tržište rabljenih
automobila bilježi bolje rezultate u pogledu povjerenja te ima manji udjel problema.
Niti jedno pojedinačno francusko tržište nije pokazalo rezultat koji je bio statistički niži od
prosjeka EU28; unatoč tomu, najniži relativni rezultati primijećeni su na tržištu usluga
lijekova koji se izdaju bez recepta te tržištu naočala i leća.
U usporedbi s 2012., osam se tržišta poboljšalo, a posebno tržište goriva za vozila. Drugo je
značajno poboljšanje bilo primijećeno na tržištu knjiga, časopisa i novina, potaknuto visokim
rezultatima u pogledu komponenata očekivanja, povjerenja i usporedivosti u 2013. Rezultati
tržišta proizvoda za održavanje i malih kućanskih aparata u padu su od prošle godine, iako te
promjene nisu statistički značajne.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Francuskoj tržište usluga u području igara na
sreću izvan interneta, tržište komercijalnih usluga u području sporta i tržište usluga u zračnom
prometu. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište usluga u području nekretnina,
omogućivanja internetske veze i hipoteka. Francusko tržište usluga u području igara na sreću
izvan interneta rangirano je kao tržište s drugim najboljim učinkom diljem EU28. Tržište
usluga osobne njege stavljeno je na 26. mjesto diljem EU28.
Po pojedinačnim tržištima usluga potrošači u Francuskoj su ukupno jedanaest tržišta ocijenili
ocjenama višim nego što su to učinili potrošači u EU28, posebno u pogledu tržišta
investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira, tržišta elektroenergetskih usluga te
TV pretplata. Investicijsko tržište pokazuje više ocjene u pogledu komponenata povjerenja,
usporedivosti i očekivanja. Tržište elektroenergetskih usluga ima relativno visoke ocjene u
pogledu usporedivosti i povjerenja dok tržište TV pretplata ima relativno niski udjel problema
i pritužbi.
Tržište usluga osobne njege, tržište kulture i zabave te tržište osiguranja vozila ocijenjeno je
nešto lošije od prosjeka EU28, ali te razlike nisu statistički značajne.
U usporedbi s 2012, po tržištima usluga najveća je razlika u usporedbi s prošlom godinom
bilo povećanje pozitivnih ocjena tržišta TV pretplata; to tržište pokazuje više razine u pogledu
usporedivosti i očekivanja, u kombinaciji s padom udjela problema. Ocjene su se poboljšale
za još 17 tržišta usluga. Negativno je to što su ocjene tržišta kulture i zabave lošije u
usporedbi s 2012.
114
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
54 TV pretplate 8.2* 0.9* 1.2* 0.8* -5.8* -9* 0.9*
17 Gorivo za vozila 6.6* 0.6* 0.9* 1* -1.3 -30.3* 0.7*
33 Usluge mobilne telefonije 4.7* 0.6* 0.8* 0.4* -0.8 -9.9* 0.3*
47 Opskrba plinom 4.6* 0.6* 0.6* 0.6* -0.5 -1.7 0.8*
57 Pravne i računovodstvene usluge 4.3* 0.5* 0.5* 0.5* -1.6 -20.3* 0.3*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
43 Kultura i zabava -1.3* 0 -0.2* -0.2* 1.2 -4.4 0
8 Proizvodi za održavanje -0.7 -0.3* 0.2 -0.1 0.6 8.3* -0.2*
12 Mali kućanski aparati -0.4 0 0 -0.1 1.2 -31* 0.1
11 Veliki kućanski aparati -0.3 -0.1 0 0 0.7 -3.4 0.1
14 Oprema za razonodu -0.2 0 0 0 0.6 -18.1* 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
7 Odjeća i obuća 9.5* 1* 1.3* 0.6* -10.4* -39.7* 0.2*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri7.6* 0.9* 1* 0.6* -6.2* -34.9* -0.3*
46 Elektroenergetske usluge 7.2* 1.1* 1.1* 0.3* -4.3* -34.2* 1.3*
16 Rabljeni automobili 6.7* 0.3* 1.5* 0 -12.5* -33.8* -0.8*
54 TV pretplate 6.3* 0.4* 0.9* 0.3* -11* -47.5* 0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
22 Usluge osobne njege -3 -0.4* -0.2* -0.6* -0.2 -18.9* -0.7*
43 Kultura i zabava -2.5 -0.2* -0.2* -0.6* -0.4 -22.5* -0.1
30 Osiguranje vozila -2.2 -0.4* -0.1 -0.5* 0.4 -39.9* -0.4*
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta -1.2 0.1 -0.1 -0.5* 1.9 -33.6* -0.5*
53 Naočale i leće -1.1 -0.1 -0.2* -0.5* -4.1* -38.7* -0.6*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
115
Hrvatska122
60,260,761,161,662,463,163,363,965,165,266,168,168,468,568,669,670,070,070,871,372,772,973,173,673,6
76,177,878,279,679,780,680,8
60,264,365,366,267,169,470,771,271,271,372,373,373,373,673,673,874,174,274,475,575,977,2
70,6
-10.4*-8.8*-9.6*
-12.4*-12.1*-11.3*-10.7*
-8*-9.3*-8.5*-7.6*-7.9*-5.6*-6.7*-5.3*-5.5*-6.4*-6.1*-5.6*-3.2-2.1
-5.7*-4.5*-4.9*-4.9*-3.1-3.3-1.3-2.1-0.9-3.2-2.2
-10.8*-11*
-11.9*-9.5*
-10.4*-11.6*-8.2*-8.3*
-10.8*-8.4*-7.9*-6.9*-8.2*-7.6*-7.3*-8.7*-5.5*-7.4*-6.4*-5.9*-6.4*-7.1*
-7*
Hipoteke
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području nekretnina
TV pretplate
Pravne i računovodstvene usluge
Vodoopskrba
Usluge mobilne telefonije
Elektroenergetske usluge
Usluge u željezničkom prometu
Omogućivanje internetske veze
Usluge održavanja
Usluge fiksne telefonije
Bankovni računi
Opskrba plinom
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Održavanje i popravak vozila
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Sva tržišta usluga
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Privatno životno osiguranje
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge najma vozila
Osiguranje kućanstva
Poštanske usluge
Kafići, barovi i restorani
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Smještaj tijekom odmora
Osiguranje vozila
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge u zračnom prometu
Usluge osobne njege
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Odjeća i obuća
Gorivo za vozila
Mliječni proizvodi
Proizvodi IKT-a
Proizvodi za održavanje
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Sva tržišta roba
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Namještaj i oprema
Oprema za razonodu
Veliki kućanski aparati
Elektronički proizvodi
Bezalkoholna pića
Novi automobili
Mali kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Alkoholna pića
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Općenito je učinak potrošačkih tržišta u Hrvatskoj ocijenjen lošije od prosjeka EU28, s
razlikom od 7,0 bodova. Ukupni je rezultat tržišta robe u Hrvatskoj 8,4 boda niži nego što je
prosjek za EU28, a ukupni je rezultat za 6,1 boda ispod prosjeka EU28.
122
Uzmite u obzir da Hrvatska nije bila uključena u istraživanje prije 2013. – ne postoje najnoviji podaci.
116
Tržišta robe
Ukupno su u Hrvatskoj tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
naočala i leća te tržište alkoholnih pića. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište rabljenih
automobila, mesa i mesnih proizvoda te voća i povrća.
Tržište alkoholnih pića stavljeno je na 26. mjesto diljem EU28. Tržište goriva za vozila,
tržište mliječnih proizvoda te odjeće i obuće ocijenjeno je 27. mjestom. Sva su sljedeća tržišta
ocijenjena 28. mjestom diljem EU28: rabljeni automobili; bezalkoholna pića; novi automobili;
lijekovi koji se izdaju bez recepta; proizvodi za održavanje; meso i mesni proizvodi; naočale i
leće; knjige, časopisi i novine; voće i povrće; namještaj i oprema; proizvodi IKT-a; oprema za
razonodu; veliki kućanski aparati; elektronički proizvodi; mali kućanski aparati; kruh,
žitarice, riža i tjestenina te proizvodi za osobnu njegu.
Na pojedinačnoj razini sva tržišta robe u Hrvatskoj imaju lošiji učinak od prosjeka EU28, a
posebno je loš učinak tržišta voća i povrća te tržišta za mliječne proizvode. Ta dva tržišta isto
tako imaju najniže rezultate u pogledu povjerenja i očekivanja. U pogledu komponente
učinka, sva tržišta robe u Hrvatskoj pokazuju niže rezultate u usporedbi s prosjekom EU28 u
pogledu usporedivosti i povjerenja. Osim toga, većina je tržišta robe u Hrvatskoj imala lošije
rezultate od prosjeka u pogledu očekivanja i razine problema i pritužbi. Tržišta za proizvode
IKT-a te proizvode za održavanje imaju najviši udjel pritužbi potrošača.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Hrvatskoj tržište kulture i zabave, tržište
proizvoda za osobnu njegu te tržište usluga u zračnom prometu. Tri najmanje učinkovita
tržišta su tržište usluga u pogledu hipoteka, investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih
papira te usluga u području nekretnina.
Sljedeća su tržišta ocijenjena 26. mjestom diljem EU28: elektroenergetske usluge, smještaj
tijekom odmora, omogućivanje internetske veze, kafići, barovi i restorani te poštanske usluge.
Tržišta ocijenjena 27. mjestom su: vodoopskrba; investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri; usluge fiksne telefonije; usluge mobilne telefonije; tramvaj, lokalni
autobus, podzemna željeznica te usluge osobne njege. Tržište usluga u području nekretnina,
tržište pravnih i računovodstvenih usluga, TV pretplate, usluge najma vozila te tržište usluga
održavanja rangirana su na 28. mjestu diljem EU28.
Većina tržišta usluga u Hrvatskoj ima lošiji učinak od prosjeka EU28. Tržišta usluga za TV
pretplate, pravne i računovodstvene usluga te vodoopskrba imala su posebno slab učinak.
Tržište za TV pretplate ima vrlo niske rezultate posebno za komponente u pogledu povjerenja
i očekivanja. Tržište usluga koje ima najviše problema je tržište omogućivanja internetske
veze, tržište usluga mobilne telefonije i tržište pravnih i računovodstvenih usluga.
117
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
37 Usluge u zračnom prometu -0.9 -0.6* 0.2 0.1 1.4 -12.6* -0.9*
30 Osiguranje vozila -1.3 -0.1 -0.4* 0 0.5 -15.8* 0.2*
60Usluge u području internetskih
igara na sreću-2.1 -0.3* -0.2 -0.4* -1.2 6* -0.1
42Komercijalne usluge u području
sporta-2.1 -0.5* -0.4* 0 0 -32.8* -0.5*
43 Kultura i zabava -2.2 -0.5* -0.2 -0.1 1.6 -11.3* -1*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
54 TV pretplate -12.4* -1.3* -1.9* -1.7* 2.4 -3.5 -0.5*
57 Pravne i računovodstvene usluge -12.1* -1.2* -1.5* -1.2* 12.3* -9.5* -0.4*
1 Voće i povrće -11.9* -1.4* -2* -1.1* 4.5* -14.2* -0.4*
55 Mliječni proizvodi -11.6* -1.3* -1.8* -1.1* 5.9* -2.7 -0.3*
45 Vodoopskrba -11.3* -1.3* -1.7* -1* 8.5* -3.2
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
118
Italija
65,565,765,767,468,268,669,069,670,370,571,071,371,371,871,972,072,973,373,373,573,575,576,676,877,678,278,679,480,781,182,183,0
69,771,4
76,576,676,778,679,579,880,080,080,180,380,580,580,881,181,581,782,383,083,684,4
75,8
0.4-4.2*6.7*0.91.11.9-1.7-0.5-0.1
-0.40
0.40.71
2.7*0.4*1.8
2.4*2
3.3*3*
2.5*-2.4*-2.4*0.6
1.9*-1.6*0.9-0.2
-1.9*
21.3
-2.4*-2.2*1.30.20.2-0.60.10.3-0.81.7-0.6
10.8-0.70.5-0.4
01.50.8-0.9
0.3
-1.91
-4.1*0.20.1-0.40.21.31
-0.73*0.71.1
2.5*
-1.40.4*-0.3-0.41.2
-2.7*0.50.12*
2.1*0.70.4
1.7*1.1
1.9*2*
-0.7-0.71.41.31.40.9
0.8*1.2
2.4*1.10.6-0.80.70.7
1.9*1.3
1.5*1.11.50
-1.22.5*
0.6*
0.4-3*-0.62.2
3.2*
-2.8*-4.8*1.7
0.5
2.8*
-2.3
-2.9*-1.4*1.5
-3.6*
-2*
-22*1.1-0.4-1
-0.7-0.3-0.6-2*
-0.10.4-1.3-0.3-1.10.40.1
-2.4*-0.50.9-2*-0.21.40.60.5
-1.9*0.21.1
1.9*
-2.9*
-0.7*
-8.5*-6.3*-8.8*-3.2-1.3-2.1
-7.4*-4.9*-3.4-6*
-4.2*-2.7
-4.8*-2.6-2.2-2.8
-5.7*-2.9*-0.4-6*-0.9-2.12.71.8-3
-0.40
0.2-10
-0.9-0.8
-7.7*0.41.2-0.6
1-0.9-0.3-1.2-1.4
1-1.10.2-0.2
10.6-0.5-1
-0.21.41.51.30
-1.8*
Bankovni računi
Elektroenergetske usluge
Usluge u željezničkom prometu
Usluge u području nekretnina
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Hipoteke
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Vodoopskrba
Omogućivanje internetske veze
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Opskrba plinom
TV pretplate
Usluge fiksne telefonije
Privatno životno osiguranje
Usluge mobilne telefonije
Usluge u području internetskih igara na sreću
Poštanske usluge
Sva tržišta usluga
Usluge održavanja
Osiguranje vozila
Pravne i računovodstvene usluge
Osiguranje kućanstva
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Održavanje i popravak vozila
Usluge u zračnom prometu
Kafići, barovi i restorani
Usluge najma vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Komercijalne usluge u području sporta
Smještaj tijekom odmora
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Gorivo za vozila
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Odjeća i obuća
Novi automobili
Sva tržišta roba
Mliječni proizvodi
Alkoholna pića
Proizvodi IKT-a
Veliki kućanski aparati
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi za osobnu njegu
Proizvodi za održavanje
Namještaj i oprema
Mali kućanski aparati
Bezalkoholna pića
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Elektronički proizvodi
Oprema za razonodu
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U prosjeku bi se učinak potrošačkih tržišta, kako su ga ocijenili potrošači u Italiji, trebao
smatrati stabilnim pa manje poboljšanje od 0,3 postotna boda u usporedbi s 2012. nije
statistički značajno. Međutim, ta je prosječna ocjena lošija u Italiji nego u EU28 kao cjelini (-
1,8 postotna boda).
119
Ocjene svih tržišta robe i tržišta usluga isto su tako u prosjeku bile prilično stabilne u Italiji u
usporedbi s 2012.
Dok su tržišta usluga u Italiji ocijenjena manje pozitivno nego u EU28 kao cjelini, tržišta robe
uglavnom su u skladu s prosjekom.
Tržišta robe
Ukupno su u Italiji tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
naočala i leća te tržište opreme za razonodu. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište goriva
za vozila, tržište rabljenih vozila te tržište mesa i mesnih proizvoda.
Gledajući sva pojedinačna tržišta robe, najveće povećanje u ocjeni učinka imalo je tržište
goriva za vozila koje se u usporedbi s 2012. neznatno poboljšalo, ali ne značajno. Međutim, to
je tržište i dalje ocijenjeno s -7,7 postotnih bodova niže od prosjeka EU28 te je, relativno
govoreći, tržište s najslabijim učinkom. Tržište lijekova koji se izdaju bez recepta poboljšalo
se za 1,7 bodova u usporedbi s prošlom godinom, iako ova promjena nije statistički značajna,
s povećanjem u komponenti očekivanja.
Bilo je nižih ocjena tržišta mesa i mesnih proizvoda te tržišta voća i povrća u usporedbi s
2012. Štoviše, tržište mesa i mesnih proizvoda pretrpjelo je pad u komponentama
usporedivosti i povjerenja. To se može povezati sa skandalom u vezi s konjskim mesom
zabilježenim diljem Europe netom prije završetka terenskog istraživanja.
Tržišta zabave i elektroničke robe tržišta su u Italiji koja u najpozitivnije ocijenjena u
usporedbi s prosjekom EU-a. S druge strane, ocjene tržišta goriva za vozila negativnije su od
prosjeka EU28.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Italiji tržište usluga osobne njege, tržište kulture
i zabave te tržište usluga smještaja tijekom odmora. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
bankovnih računa, elektroenergetskih usluga te tržište usluga u željezničkom prometu.
Talijanska tržišta poštanskih usluga te usluga u zračnom prometu smještena su na 26. mjesto
diljem EU28. Tržište osiguranja vozila te usluge tramvaja, lokalnog autobusa i podzemne
željeznice ocijenjeni su 27. mjestom.
Tržište usluga u željezničkom prometu pokazuje poboljšanje u ocjenama od 2012., s porastom
od 6,7 postotnih bodova. Na taj je porast možda utjecao ulazak novog subjekta (Nuovo
Trasporto Viaggatori) na tržište željezničkog prometa velike brzine (s pozitivnim učinkom u
pogledu cijena i ponuđene kvalitete usluge potaknute povećanom konkurencijom)123
. Unatoč
porastu u pozitivnoj ocjeni, tržište usluga u željezničkom prometu i dalje je tržište usluga s
najslabijim učinkom u Italiji u usporedbi s prosjekom EU28 (23. mjesto od njih 26.).
Ostala tržišta usluga koja su se poboljšala od 2012. su tržište osiguranja kućanstva, tržište
odmora i kružnih putovanja u paket-aranžmanima, tržište održavanja vozila, tržište osiguranja
vozila, tržište poštanskih usluga te tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica. S druge strane,
ocjene elektroenergetskih usluga, usluga u zračnom prometu, usluga osobne njege,
123
Il Sole (2012) Alta velocità e concorrenza: parte la sfida. Preuzeto s:
http://www.ilsole24ore.com/art/impresa-e-territori/2012-04-24/alta-velocita-concorrenza-parte-
160359.shtml?uuid=AbHufzSF
120
komercijalnih usluga u području sporta te tržišta kafića, barova i restorana pogoršale su se od
2012.
U usporedbi s prosjekom EU28 u Italiji je tržište usluga koje relativno dobro funkcionira
tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica te tržište usluga za održavanje i popravak vozila;
međutim, niti jedno nije značajno pozitivnije od EU28. Niz tržišta usluga u Italiji ocijenjeno
je negativnije od prosjeka EU28: konkretno, radi se o tržištu usluga u željezničkom prometu,
tržištu usluga bankovnih računa te tržištu usluga tramvaja, lokalnog autobusa i podzemne
željeznice.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu 6.7* 1.1* 0.5* 0.4* -8.7* -7.1*
29 Osiguranje kućanstva 3.3* 0.4* 0.7* 0.1 -0.8 -11.3* 0
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 3* 0.3 0.4* 0.3* -2.4 -2.4 0
31 Poštanske usluge 2.7* 0.4* 0.2 0.2 -3.4 9.5* 0.7*
23 Održavanje i popravak vozila 2.5* 0.1 0.2 0.1 -7* 2.6 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge -4.2* -0.8* -0.6* 0 3.7 5.6* -0.1
37 Usluge u zračnom prometu -2.4* -0.2 -0.4* -0.2 2.1 5.7 -0.3*
2 Meso i mesni proizvodi -2.4* -0.5* -0.6* 0 -1.9 15.4* -0.1
41 Kafići, barovi i restorani -2.4* -0.4* -0.2 -0.1 2.9 2.2 -0.2
1 Voće i povrće -2.2* -0.5* -0.4* 0 0.6 0.1 -0.3*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 2.7 0.4* 0 0.4* -3* 10.4* -0.9*
23 Održavanje i popravak vozila 1.8 0.3* 0 0 -6* 7.9* -0.7*
14 Oprema za razonodu 1.5 0.3* 0 0.1 -2.3* 13.7* -0.4*
10 Elektronički proizvodi 1.4 0.3* 0 0.1 -2.4* 7.4* -0.6*
53 Naočale i leće 1.3 0.4* -0.2* 0.2* -2.1* -0.1 -0.9*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu -8.8* -0.3* -1.4* -1.2* 7.3* -2.8
26 Bankovni računi -8.5* -0.7* -1.8* -0.7* 2.1 6.9* -1.8*
17 Gorivo za vozila -7.7* -0.7* -1.3* -1.1* -0.2 4 -1.7*
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica-7.4* -0.3* -1.3* -1.1* 3.4* 1.7
46 Elektroenergetske usluge -6.3* -0.6* -1.2* -0.3* 4* 13.2* -0.1
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
121
Cipar
90,290,8
70,773,274,675,476,277,778,879,179,379,379,480,581,282,282,284,384,584,584,785,185,385,385,486,086,886,986,988,1
83,283,685,485,785,886,286,286,586,987,187,287,287,587,687,688,388,888,988,989,289,891,6
84,3
9.5*12.5*
6.9*4.9*
13.8*3.9*
7.2*4.4*6.7*
6.7*2.2
7.9*
7*7.7*8.5*7.2*4.4*3.9*7.1*5.5*
11.5*7.3*10*7.3*5.4*
12.4*12.8*4.7*
8.6*5.2*
17.4*3.4*6.6*5.8*7.5*4.9*6.6*5.2*7.3*7.8*5.5*7.6*3.7*8.7*7.6*7.3*7.3*5.8*9.8*
11.3*
7.2*
2.3
3.4*1.33.6*
-8.3*-0.2
-1.31.70.4
4.1*3.3*
-0.4
0.12.22.9
1.4*11.4*
2.30.7
3.4*-1.71.2-1.88.6*0.5
7.3*1
2.1
1.31
-4.6*1.6-0.5-0.1-1.43.7*2.4
4.4*1.3*-0.7-0.4
13.2*5.2*1.2
3.8*6.7*2.8*0.5
-4.4*
1.3*
-0.14.5* 7*
2.3
5.3*
6.1*1.4
-0.7
11.7*
2.91.92*
-5.2*2.20.9
5.1*5.3*
2.17.2*6.1*
3.1*6.4*
4.6*5.5*1.7
8.4*2.6
2.9*3.4*3.9*6.6*3.9*4.9*
1.62.3-1
6.5*1.21.4
5.5*1.6
5.7*
2.9*
4.7*
-3.9*
7.5*5.8*
-1.3-1.3
41
1.88.2*
48.5*
1.72.8
5.5*6.8*7.2*
6*3.61.3
8.4*5.3*9.7*5.7*
11.3*9*
6.9*12*
13.1*5.2*
12.3*4.1
7.9*4.8*4.2
6.6*6.1*5.3*
11.6*8.1*7.5*5.9*5.2*6.8*5.6*
11.1*7.2*8*
13.2*6.7*9.5*7.2*
6.7*
Elektroenergetske usluge
Pravne i računovodstvene usluge
Hipoteke
Vodoopskrba
Privatno životno osiguranje
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge u području nekretnina
Osiguranje kućanstva
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Usluge održavanja
Bankovni računi
Sva tržišta usluga
Usluge najma vozila
Kultura i zabava
Usluge fiksne telefonije
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Održavanje i popravak vozila
Osiguranje vozila
Usluge mobilne telefonije
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Poštanske usluge
TV pretplate
Omogućivanje internetske veze
Komercijalne usluge u području sporta
Smještaj tijekom odmora
Usluge u zračnom prometu
Kafići, barovi i restorani
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Proizvodi za održavanje
Gorivo za vozila
Mliječni proizvodi
Oprema za razonodu
Novi automobili
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Veliki kućanski aparati
Meso i mesni proizvodi
Proizvodi IKT-a
Sva tržišta roba
Alkoholna pića
Naočale i leće
Proizvodi za osobnu njegu
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Voće i povrće
Mali kućanski aparati
Elektronički proizvodi
Odjeća i obuća
Bezalkoholna pića
Namještaj i oprema
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Potrošačka tržišta na Cipru u prosjeku imaju bolje rezultate od EU28 – za 6,7 postotna boda;
uz to, od 2012. dolazi do naglog rasta u tržišnom učinku – za 7,2 boda. Cipar ima bolji učinak
za tržište robe i tržište usluga – u usporedbi s 2012. i s prosjekom EU28.
122
Tržišta robe
Ukupno su na Cipru tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
namještaja i opreme te tržište bezalkoholnih pića. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
rabljenih automobila, proizvoda za održavanje i goriva za vozila.
Sljedeća su tržišta na Cipru ocijenjena kao najučinkovitija diljem EU28: lijekovi koji se izdaju
bez recepta; bezalkoholna pića; knjige, časopisi i novine; namještaj i oprema; elektronički
proizvodi; proizvodi za osobnu njegu; odjeća i obuća; voće i povrće; proizvodi IKT-a; naočale
i leće; novi automobili; mali kućanski aparati; oprema za razonodu; veliki kućanski aparati;
rabljena vozila; kruh, žitarice, riža i tjestenina te meso i mesni proizvodi.
Tržište alkoholnih pića, mliječnih proizvoda te proizvoda za održavanje ocijenjena su kao
tržišta s drugim najboljim učinkom diljem EU28, dok je tržište goriva za vozila ocijenjeno
kao tržište s trećim najboljim učinkom.
Sva su pojedinačna tržišta robe poboljšala svoj učinak u usporedbi s 2012., ponajprije tržišta
za gorivo za vozila te knjige, časopise i novine, potaknuto većom usporedivošću i većim
očekivanjima na oba tržišta. Nadalje, tržište goriva pokazuje povećanje u pogledu povjerenja
te pad u udjelu problema.
Ostala se poboljšanja mogu zapaziti u raznim drugim tržištima robe, ponajprije tržištu:
namještaja i opreme; voća i povrća; rabljenih automobila; alkoholnih pića; malih kućanskih
aparata; proizvoda za osobnu njegu; lijekova koji se izdaju bez recepta; odjeće i obuće;
elektroničkih proizvoda te mesa i mesnih proizvoda. Dva tržišta kojima se najmanje povećao
rezultat MPI-ja za tržište mliječnih proizvoda te tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine.
Sva tržišta robe imaju više rezultate od prosjeka EU28, a samo tržište proizvoda za održavanje
i tržište opreme za razonodu pokazuje razliku koja nije statistički značajna. Tržišta s najboljim
učinkom u tom su smislu tržište odjeće i obuće te tržište rabljenih automobila. Na tržištu
odjeće i obuće ta je razlika u učinku potaknuta boljim ocjenama u svim komponentama.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga na Cipru tržište usluga osobne njege, tržište
kafića, barova i restorana te tržište usluga u zračnom prometu. Tri najmanje učinkovita tržišta
su tržište elektroenergetskih usluga, tržište pravnih i računovodstvenih usluga te tržište u
pogledu hipoteka.
Tržišta na Cipru ocijenjena kao ona s najboljim učinkom diljem EU28 su sljedeća: usluge u
zračnom prometu; omogućivanje internetske veze; TV pretplate; usluge fiksne telefonije;
usluge osobne njege; tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica; kafići, barovi i restorani;
usluge mobilne telefonije; smještaj tijekom odmora; održavanje i popravak vozila; odmori i
kružna putovanja u paket-aranžmanima i komercijalne usluge u području sporta. Tržišta
poštanskih usluga i usluga u području nekretnina oba su ocijenjena kao tržišta s drugim
najboljim učinkom diljem EU28, dok je tržište usluga održavanja, osiguranja vozila te najma
vozila ocijenjeno kao tržište s trećim najboljim učinkom.
Po pojedinačnim tržištima usluga opet skoro sva imaju bolje rezultate u usporedbi s 2012.
Tržište za elektroenergetske usluge, tržište omogućivanja internetske veze te tržište kafića,
barova i restorana pokazuju najviše rezultate u usporedbi s rezultatima iz 2012. Ostala tržišta
koja pokazuju poboljšanje su tržište TV pretplata, tržište održavanja i popravka vozila, tržište
usluga mobilne telefonije, tržište usluga osobne njege, tržište bankovnih računa, tržište usluga
123
održavanja, tržište usluga u pogledu tramvaja, lokalnog autobusa i podzemne željeznice,
tržište usluga osiguranja vozila, tržište usluga fiksne telefonije i tržište usluga u zračnom
prometu. Tržište osiguranja kućanstva jedino je tržište koje pokazuje statistički značajno
poboljšanje.
U usporedbi s rezultatima EU28, skoro sva tržišta usluga na Cipru pozitivnije su ocijenjena.
Ukupno 19 od 29 tržišta usluga imaju rejting bolji od prosjeka EU28. Tri tržišta s najboljim
učinkom su tržište omogućivanja internetske veze, tržište TV pretplata te tržište kafića,
barova i restorana. Viši MPI tržišta omogućivanja internetske veze potaknut je boljim
rezultatima u pogledu povjerenja i očekivanja te nižim udjelom problema. Što se tiče tržišta
TV pretplata, bolji rezultat u pogledu usporedivosti te niži udjel problema glavne su razlike
između Cipra i EU28.
Tržišta za pravne i računovodstvene usluge, elektroenergetske usluge te vodoopskrbu
najmanje su pozitivno ocijenjena u usporedbi s prosjekom EU28; međutim, niti jedna od tih
razlika nije statistički značajna a tržište za vodoopskrbu i dalje ima bolji učinak od EU28.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila 17.4* 1.7* 3* 1.6* -8.5* -26.8* 0.6*
46 Elektroenergetske usluge 13.8* 2* 1.6* 0.9* -13.2* 1.9*
34 Omogućivanje internetske veze 12.8* 1.7* 1.7* 1.1* -8.3* 5* 2.1*
41 Kafići, barovi i restorani 12.5* 1.1* 1.9* 1.4* -9* 5.3 0.2
54 TV pretplate 12.4* 1.7* 1.6* 0.9* -9.7* -19.4* 0.9*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
29 Osiguranje kućanstva 2.2 0.6* 0.4* 0 1.5 -21.3* 0.1
55 Mliječni proizvodi 3.4 0.7* 0.6* 0.1 -0.3 -16.8* 0.3*
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina 3.7 0.5* 0.7* 0.2 -0.3 -18.1* 0.1
57 Pravne i računovodstvene usluge 3.9 0.8* 0.7* 0.2 0.3 6.9 -0.4*
43 Kultura i zabava 3.9 0.1 0.7* 0.5* -3.5* 28* 0.6*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
7 Odjeća i obuća 13.2* 1.5* 1.7* 0.9* -15.3* -44.9* 0.7*
34 Omogućivanje internetske veze 13.1* 1.1* 1.8* 1* -18.3* 13.6* 0.8*
16 Rabljeni automobili 12.3* 1.1* 2.1* 0.9* -10.5* 6.6* 0.2*
54 TV pretplate 12* 1.2* 1.5* 0.9* -14.7* -4.5 0.9*
41 Kafići, barovi i restorani 11.7* 1.1* 1.7* 1.1* -10.4* 3.3 0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
57 Pravne i računovodstvene usluge -1.3 0 -0.2 -0.4* -1.6 -3 0
46 Elektroenergetske usluge -1.3 -0.2 0 -1.1* -10.4* 26.4*
45 Vodoopskrba 1 0 0.3* -0.5* -8.3* 5.7*
43 Kultura i zabava 1.3 -0.2 0.5* 0.2 -1.5 26.8* 0.2
29 Osiguranje kućanstva 1.7 0 0.6* 0 -1.8 -18.1* -0.2*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
124
Latvija
64,668,669,0
73,674,074,374,475,375,476,477,478,879,179,279,779,880,180,380,380,580,781,581,982,282,382,984,084,084,384,486,587,7
67,571,4
76,076,7
80,580,980,981,381,481,482,182,883,183,183,283,283,383,383,783,783,7
86,2
79,6
-2.40.80.5
3.6*
4.7*5.4*2.7*-2.23.1*
1.5*-1.81.6
2.5*-2.5*-1.41.6
4.8*2.4*-1.71.7
3.1*1.4
2.2*0.9
1.7*2.9*2.7*4*3*
3.4*
12.4*4.3*3.6*2.6*3.1*3.3*3.5*3.2*2.9*4.5*1.13*0.53*
4.3*-0.21.3
7.1*3.3*9.6*0.7
2.1*
-0.91.10.1
2.6*
-1.8-1.10.2
-3.6*3.4*
-0.11.1-1.30.61
-0.5-3.4*0.80
-0.40.90.91.5-1
-0.8-0.30.11.40.1
-2.8*0.1
0.8-0.2
-2.1*-0.51.4
-0.6*-0.5-1.6-0.61.1-1.50.5-0.71.20.3
-2.3*-0.20.4-1.40.9
-4.2*-2.5*
-0.3
2.2-6.5*3.1*
5.2*-0.8-0.90.7
0.7*3*4*
-1.34.1*2.9*0.5
-0.6
2.1*0.80.7
2.3*1.3
3.5*1.8
3.1*1.2
3.3*
-11.5
2.7*-0.52.9*1.7*
0.32.5*2.1*2.3*2.2*1.60.81.91.8
0.31.21.10.10.9
1.1*
-9.8*-3.4-1.72.9-0.8-0.80.7
5.8*0.22.40.9
2.7*2.80.6
5.8*5.3*0.81.8
6.6*6*
4.6*7*3.41.61.1-0.12.310*6.7*
10.3*2.7
8.3*
-8.2*0.40.7-0.5
11.1*-0.11.10
1.80.50.42.31.9
4.2*1.61
1.33.5*2.8
6.2*1.8
2.1*
Vodoopskrba
Elektroenergetske usluge
Usluge u području nekretnina
Hipoteke
Usluge u području internetskih igara na sreću
Održavanje i popravak vozila
Usluge održavanja
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Opskrba plinom
TV pretplate
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Sva tržišta usluga
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge najma vozila
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Usluge u željezničkom prometu
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Poštanske usluge
Omogućivanje internetske veze
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge fiksne telefonije
Privatno životno osiguranje
Kafići, barovi i restorani
Usluge u zračnom prometu
Smještaj tijekom odmora
Kultura i zabava
Komercijalne usluge u području sporta
Bankovni računi
Osiguranje kućanstva
Usluge mobilne telefonije
Usluge osobne njege
Osiguranje vozila
Odjeća i obuća
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Proizvodi za održavanje
Sva tržišta roba
Mliječni proizvodi
Namještaj i oprema
Alkoholna pića
Novi automobili
Oprema za razonodu
Bezalkoholna pića
Proizvodi za osobnu njegu
Veliki kućanski aparati
Proizvodi IKT-a
Mali kućanski aparati
Naočale i leće
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Elektronički proizvodi
Gorivo za vozila
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U prosjeku se ocjena potrošača u Latviji u pogledu učinka tržišta poboljšala od 2012. te
pokazuje rast od 2,1 postotna boda. Nadalje, latvijska tržišta ocjenjena su pozitivnije od
ukupnog tržišta EU28 (+2,1 postotna boda).
Ocjene svih tržišta robe isto su tako pozitivnije nego u 2012. s porastom od 3,1 postotna boda
u usporedbi s prošlom godinom. Osim toga, latvijska tržišta robe ocijenjena su pozitivnije od
125
prosjeka EU28. Ukupna ocjena tržišta usluga pokazuje poboljšanje u usporedbi s 2012.
(+1,5), i viša je od prosjeka EU28 (+2,7).
Tržišta robe
Ukupno su u Latviji tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
goriva za vozila te tržište elektroničkih proizvoda. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
odjeće i obuće, tržište rabljenih vozila te tržište mesa i mesnih proizvoda. Tržište proizvoda
IKT-a ocijenjeno je kao tržište s drugim najboljim učinkom diljem EU28, dok je tržište
elektroničkih proizvoda ocijenjeno kao tržište s trećim najboljim učinkom.
Gledajući tržišta robe pojedinačno, najveće povećanje u ocjeni učinka od 2012. vidljivo je na
tržištu goriva za vozila i tržištu lijekova koji se izdaju bez recepta, a još 13 tržišta pokazuju
poboljšanje. Oba ta tržišta pokazuju pozitivniju ocjenu nego što je prosjek EU28. Nadalje,
tržište proizvoda IKT-a ocijenjeno je pozitivnije u Latviji nego u EU28.
Samo je tržište naočala i leća pokazalo pad u rezultatima u usporedbi s 2012. iako to nije bilo
statistički značajno. Jedino tržište robe u Latviji koje je ocijenjeno znatno manje pozitivno od
prosjeka EU28 je tržište odjeće i obuće.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Latviji tržište osiguranja vozila, usluga osobne
njege te tržište usluga mobilne telefonije. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržište
vodoopskrbe, elektroenergetskih usluga te usluga u području nekretnina.
Tržišta osiguranja vozila, osiguranja kućanstva i bankovnih računa ocijenjena su kao tržišta s
najboljim učinkom diljem EU28. Tržišta usluga privatnog životnog osiguranja te mobilne
telefonije ocijenjena su kao tržišta s drugim najboljim učinkom, dok je tržište omogućivanja
internetske veze ocijenjeno kao tržište s trećim najboljim učinkom. Međutim, tržište
vodoopskrbe rangirano je na 26. mjesto diljem EU28.
Po pojedinačnim tržištima usluga u Latviji je na 16 tržišta bilo statistički značajnih
poboljšanja u ocjenama u usporedbi s 2012. Najveće je poboljšanje zabilježeno u odnosu na
usluge održavanja, omogućivanja internetskih usluga te održavanja i popravka vozila. Jedini
je statistički značajan pad u ocjeni zabilježen na tržištu usluga u željezničkom prometu.
Ukupno su tržišta usluga u Latviji ocijenjena pozitivnije nego u EU28 u cjelini. Jedanaest
tržišta usluga u Latviji ocijenjeno je pozitivnije od prosjeka EU28. Najbolje ocijenjena tržišta
su tržišta usluga mobilne telefonije, bankovnih računa i osiguranja vozila.
Ukupno je tržište vodoopskrbe ocijenjeno znatno manje pozitivno u Latviji nego što je prosjek
EU-a. Drugi relativno slab učinak imalo su tržišta elektroenergetskih usluga te usluga u
području nekretnina.
126
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila 9.6* 0 2* 1.3* -6.9* -37.6* 0.3
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta 7.1* 0.5* 1.5* 0.6* -3.5* -43.8* 0.5*
21 Usluge održavanja 5.4* 0 0.6* 0.6* -10.8* -27.8* 0.4*
34 Omogućivanje internetske veze 4.8* 0.1 0.8* 0.4* -7.1* -24* 0.2
23 Održavanje i popravak vozila 4.7* 0 0.9* 0.3* -9.2* -23.5* 0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu -2.5* -1.1* 0 0 -0.6 -62*
45 Vodoopskrba -2.4 -2.1* 0.7* -0.1 -6.6* -13.7*
47 Opskrba plinom -2.2 -1.7* 0.7* 0 -1.9 -31.6* -0.9*
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica-1.8 -0.8* 0.2 -0.1 0 -22.5*
32 Usluge fiksne telefonije -1.7 -1* 0.3* -0.3 -2.7 -16.7* -1.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
33 Usluge mobilne telefonije 10.3* 1* 1.6* 1* -7.2* -18.6* 0.5*
26 Bankovni računi 10* 1* 1.5* 1.1* -6* -2.8 0.2
30 Osiguranje vozila 8.3* 1.1* 1.1* 0.8* -2.6* -55.9* 0.2*
52 Privatno životno osiguranje 7* 0.6* 1* 0.9* -3.9* -14.8* -0.1
29 Osiguranje kućanstva 6.7* 0.6* 1.1* 0.7* -3.9* -16.2* 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
45 Vodoopskrba -9.8* -2.2* -0.5* -0.7* 8.5* 0
7 Odjeća i obuća -8.2* -1* -0.5* -1.1* 10.6* -9.6* -1.3*
46 Elektroenergetske usluge -3.4 -2.2* 0.4* 0.2 -1.9 -17.7* -4.1*
20 Usluge u području nekretnina -1.7 -0.4* -0.1 -0.3* -1.6 -6.8* -0.7*
60Usluge u području internetskih
igara na sreću-0.8 -0.5* 0 0.1 -1.2 16* -0.4*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
127
Litva
68,368,4
71,072,372,572,973,674,976,177,077,077,778,278,479,780,280,681,081,682,983,583,583,683,884,284,485,085,186,287,488,789,7
63,471,3
74,174,8
78,078,479,479,779,779,880,080,780,881,281,381,582,082,583,283,283,2
88,9
79,6
0.32.21.1
-2.2
3.6*2.5*8.7*0.52.3
7.5*2.5*2.9*2.1*-0.42.2*1.21.6
2.2*3*
5.3*2.2*4.6*4.6*3.7*1.4
2.4*1.8*2.5*2.1*1.4
1.45.6*7.9*5.8*
-1-0.52.9*2.9*5.4*3.3*1.6
4.1*4.8*2.1
3.1*1.11.9
2.5*4.1*0.93*
1.9*
2.4*
1-1.61.7
3.1*
-0.93.7*1.50.5
4.1*1.7-1.5-0.4-0.11.4
-3.4*-0.9-0.8
-3.3*1
-2.5-0.8-0.4-1.10.91.5-0.5
-1.8*-2.5*-0.9-0.1
0.2-4.1*-6*
-2.5*-0.60.6
-2.2*-1.4
-2.8*-2.3*-1.7
-3.8*-4.4*-2.6*-0.81.3-2.1
-2.1*-5*-1.6-3*-0.9
-0.9*
-2.6*-1.8-0.2
-3.2*
0.5
-0.4
1.7-0.3-0.22.1*-0.7-0.21.2-1.11.51.35*0.4
-3.2*1.2-0.32.5*4.6*1.3-0.3
-1.4-0.7-0.7
-2.7*2*1.8
0.7*0.4-0.7
22.5*0.5
1.23.4*-0.60.4-1.4
0
0.90.1
0.1
-1.2-6.7*0.4
-4.2*-1.9-1.9-0.14.2*1.73.13
5.8*3.8*4.7*3.5*
12.17*2.9
6.5*2.3
7.5*6.1*9.8*9*
3.7*3.3*2.1
6.7*8.8*4.9*
15.2*
-7.6*-4.4*-1.2-2.4-1.5-1.8-0.3-0.42.30.4-1.6-0.1-0.22.2-0.30.60.80.51.81
0.84.5*
2*
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području nekretnina
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge održavanja
Hipoteke
Vodoopskrba
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
TV pretplate
Elektroenergetske usluge
Privatno životno osiguranje
Omogućivanje internetske veze
Sva tržišta usluga
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Kafići, barovi i restorani
Bankovni računi
Usluge najma vozila
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Smještaj tijekom odmora
Usluge fiksne telefonije
Osiguranje kućanstva
Usluge mobilne telefonije
Opskrba plinom
Usluge u zračnom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Osiguranje vozila
Poštanske usluge
Usluge osobne njege
Usluge u željezničkom prometu
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Novi automobili
Namještaj i oprema
Sva tržišta roba
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Gorivo za vozila
Proizvodi za održavanje
Mali kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Mliječni proizvodi
Proizvodi IKT-a
Oprema za razonodu
Elektronički proizvodi
Veliki kućanski aparati
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Alkoholna pića
Naočale i leće
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U prosjeku se ocjena potrošača u Litvi u pogledu učinka tržišta poboljšala od 2012. te
pokazuje rast od 2,4 postotna boda. Nadalje, tržišta u Litvi ocijenjena su bolje od prosjeka u
cijeloj EU28 (+2 postotna boda).
Ocjene svih tržišta robe isto su tako pozitivnije nego u 2012. s porastom od 2,9 bodova u
usporedbi s prošlom godinom. Time su tržišta robe u Litvi u skladu s prosjekom EU28.
128
Ukupno procjena tržišta usluga pokazuje poboljšanje u usporedbi s 2012. (razlika od 2,1
postotna boda), kao i pozitivniji rezultat od EU28 kao cjeline (razlika od 3,5 postotna boda).
Tržišta robe
Ukupno su u Litvi tri najučinkovitija tržišta robe tržište knjiga, časopisa i novina,
bezalkoholnih pića te naočala i leća. Tri najmanje učinkovita tržišta su tržišta rabljenih
automobila, odjeće i obuće te mesa i mesnih proizvoda.
Litavsko tržište knjiga, časopisa i novina ocijenjeno je kao tržište s drugim najboljim učinkom
diljem EU28, dok je tržište rabljenih automobila stavljeno na 26. mjesto.
Na pojedinačnoj su razini rezultati za 13 tržišta bolji nego prošle godine, dok se rezultati niti
jednog tržišta nisu smanjili u mjeri koja bi bila statistički značajna. Najveći porast u ocjeni
učinka bio je vidljiv na tržištu mesa i mesnih proizvoda (+7,9) te tržištu voća i povrća (+5,8).
Niti jedna ocjena pojedinačnog tržišta robe nije znatno lošija u usporedbi s 2012. Međutim,
nije bilo statistički značajnog pada na tržištu novih automobila (-1) (predvođeno snižavanjem
komponente u pogledu povjerenja) te na tržištu namještaja i opreme (-0,5).
U usporedbi s prosjekom EU28, tržište knjiga, časopisa i novina jedino je tržište robe u Litvi
koje ima pozitivnije rezultate od prosjeka EU28. Tržište goriva za vozila isto je tako
ocijenjeno relativno pozitivno. Nadalje, tržišta rabljenih automobila te odjeće i obuće
negativnije su ocijenjena od prosjeka EU28.
Tržišta usluga124
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Litvi tržište usluga u željezničkom prometu,
tržište usluga osobne njege i tržište poštanskih usluga. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira, tržište održavanja i popravka
vozila te tržište usluga u području nekretnina.
Litavske usluge u željezničkom prometu i poštanske usluge ocijenjene su kao usluge s
najboljim učinkom diljem EU28. Sljedeća su sva tržišta ocijenjena kao tržišta s drugim
najboljim učinkom u EU28: usluge osobne njege; komercijalne usluge u području sporta;
opskrba plinom; usluge fiksne telefonije; osiguranje vozila te tržište usluga tramvaja, lokalnog
autobusa i podzemne željeznice. Tržišta usluga smještaja tijekom odmora, usluga mobilne
telefonije, osiguranja kućanstva te usluga u zračnom prometu ocijenjena su kao tržišta s
trećim najboljim učinkom. Međutim, tržište održavanja i popravka vozila rangirano je na 26.
mjesto diljem EU28.
Tržište usluga vodoopskrbe, elektroenergetskih usluga te fiksne telefonije pokazuje najveće
poboljšanje od 2012., dok je na još 15 tržišta usluga primijećeno poboljšanje. U odnosu na
povećanje pozitivnih ocjena tržišta elektroenergetskih usluga u Litvi, treba napomenuti da od
2015. više neće biti monopola u pogledu opskrbe električnom energijom u Litvi i potrošači će
moći birati svojeg pružatelja usluge u pogledu električne energije. Najveći dobavljač
električne energije u Litvi trenutačno se priprema za ovu promjenu te radi na svojoj slici u
javnosti: u medijima se vode promotivne kampanje i više se ulaže u obrazovne programe, kao
što je učinkovita upotreba električne energije među potrošačima.
124
Uzmite u obzir da bi u nekim državama članicama u skladu s nacionalnim pravom nuđenje usluga u
području internetskih igara na sreću moglo biti nezakonito. To ne mora značiti da potrošači ne sudjeluju
u internetskim igrama na sreću. Stoga bi rezultate za ovo tržište trebalo pažljivo tumačiti.
129
Ni jedno tržište u Litvi nije pokazalo pogoršanje u usporedbi s prošlom godinom. Međutim,
bilo je smanjenja, koja nisu statistički značajna, u pogledu pozitivnih ocjena tržišta pravnih i
računovodstvenih usluga te tržišta odmora i kružnih putovanja u paket-aranžmanima.
Više od deset tržišta usluga u Litvi ocijenjeno je pozitivnije od prosjeka EU28. Tržišta s
najboljim rezultatima su tržište usluga u željezničkom prometu, tržište mobilne telefonije te
tržište opskrbe plinom. Samo su dva tržišta usluga ocijenjena manje pozitivno od prosjeka
EU28 – usluge održavanja i popravka vozila te usluge u području igara na sreću izvan
interneta.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
45 Vodoopskrba 8.7* 1.6* 0.6* 0.6* -7.5* -22.7*
2 Meso i mesni proizvodi 7.9* 0.9* 0.9* 0.5* -10.9* -23.8* 0.4*
46 Elektroenergetske usluge 7.5* 1.7* 0.8* 0.1 -4.5 -12.4* #VALUE!
1 Voće i povrće 5.8* 0.8* 0.7* 0.5* -3.4 -20.4* 0.2
7 Odjeća i obuća 5.6* 0.5* 0.7* 0.4* -7* -17.9* 0.3*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
57 Pravne i računovodstvene usluge -2.2 -0.2 -0.2 -0.5* 2.5 -29.9* -0.1
15 Novi automobili -1 0 -0.6* -0.1 -1.6 -31* 0
9 Namještaj i oprema -0.5 0.1 -0.2 0.1 3.8 -12* 0.1
40Odmori i kružna putovanja u paket-
aranžmanima-0.4 0.1 -0.1 -0.1 1.5 -16.7* 0.3*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri0.3 0.1 0 -0.1 -1.2 -14.6* 0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu 15.2* 2.1* 1.5* 1.7* -11.9* -11.2*
33 Usluge mobilne telefonije 9.8* 1.6* 1.2* 1.1* 1.8 -18.8* 1.2*
47 Opskrba plinom 9* 2* 0.6* 0.8* -2.5* -3.6
31 Poštanske usluge 8.8* 1.7* 0.8* 0.9* -1.5 -3.8 1.7*
32 Usluge fiksne telefonije 7.5* 1.6* 1* 0.7* 4.4* -13.3* 0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
16 Rabljeni automobili -7.6* -0.5* -1.1* -0.6* 15.8* -17* -0.2
23 Održavanje i popravak vozila -6.7* -0.1 -0.7* -0.7* 17.9* -10.7* 0.1
7 Odjeća i obuća -4.4* -0.2 -0.3* -0.4* 14.8* -5.8* -0.3*
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta-4.2* 0.4* -0.6* -1.4* 1.1 0.8 0.6*
1 Voće i povrće -2.4 0.2* -0.4* 0 12.7* -5.8* 0.1
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
130
Luksemburg
78,478,879,479,779,780,280,280,280,380,480,580,580,680,981,181,181,281,281,281,381,381,782,482,682,682,782,782,783,183,183,684,0
80,781,081,181,282,182,582,882,882,983,283,383,583,783,883,884,084,185,285,686,186,886,9
82,1
0.8-4*-0.7-1.60.1-0.41.4-1.7-1.41.6-0.3
-2.9*-2.4*1.8
0.2-0.3
1-0.1
-0.51.31
0.41.7
3.4*0.60.310
-0.3-1
-1.10.7-3*-1.9-0.2-3*1.90
-2.7*-0.8-2*-0.31.7-0.5
10.5-0.3-0.20.21.11.41.3
-0.2
2.75*2.61
-3.8*0.61.8
8.5*6.5*
-16.1*4.2*3.5*0.2
0.80.10
2*
0.91.4-0.23*0.5
6.6*0.41.20.41.5-0.11.5
0.3-0.64.2*
01.2
5.7*0.30.1
1.8*2
5.9*2.9*0.66*
2.9*2.1*1.2
8.3*2*
10.3*3.3*4.5*
2.4*
7.3*-1.23.1*0.9
2.4*
7.2*1
-2.6
-1.3
6.5*
-11.4
4.4*2*
1.60.5
2.9*1.1
3.5*1.8
4.1*2.6*3*1.60.7
5*6.2*0.9-0.43.2*0.63*
0.82.1
-2.8*2*
2.8*2
1.93.1*4*0.41.7-1.5
0.6
2*
7.7*4.8
5.7*4.42.2
9.5*10.7*6.2*8.3*6*
6.5*6.1*6.1*5.8*6.3*2.60
2.65.1*4.85*
7.2*8.4*
43.29*
6.6*2.13.81.4-0.1
1
1.210*0.93.72.51.83.90.6-1.5
22
3.8*2.8
8.5*3.62.52.58*3.2
10.4*5.9*5*
4.5*
Usluge u području nekretnina
Bankovni računi
Usluge održavanja
Opskrba plinom
Osiguranje kućanstva
Hipoteke
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge mobilne telefonije
Elektroenergetske usluge
Privatno životno osiguranje
TV pretplate
Vodoopskrba
Pravne i računovodstvene usluge
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području internetskih igara na sreću
Poštanske usluge
Smještaj tijekom odmora
Usluge najma vozila
Sva tržišta usluga
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge u željezničkom prometu
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Kafići, barovi i restorani
Osiguranje vozila
Omogućivanje internetske veze
Usluge fiksne telefonije
Usluge u zračnom prometu
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge osobne njege
Kultura i zabava
Proizvodi za održavanje
Rabljeni automobili
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Gorivo za vozila
Novi automobili
Proizvodi za osobnu njegu
Proizvodi IKT-a
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
Veliki kućanski aparati
Alkoholna pića
Sva tržišta roba
Elektronički proizvodi
Meso i mesni proizvodi
Namještaj i oprema
Oprema za razonodu
Mali kućanski aparati
Voće i povrće
Bezalkoholna pića
Odjeća i obuća
Mliječni proizvodi
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U prosjeku su ocjene potrošača u Luksemburgu u pogledu učinka bile stabilne u usporedbi s
2012., sa manjim, beznačajnim smanjenjem od 0,2 postotna boda. Međutim, procjene tržišnog
učinka pozitivnije su u Luksemburgu nego što je prosjek EU28 (povećanje od +4,5 postotna
boda).
131
Procjene svih tržišta robe isto su tako bile uglavnom stabilne u Luksemburgu, sa smanjenjem
od 0,3 postotna boda koje statistički nije značajno u usporedbi s 2012.; uz to, tržišta su
pozitivnije ocijenjena od prosjeka EU28 (+3,8 bodova). Ukupna ocjena svih tržišta usluga
ostala je stabilna u usporedbi s 2012. (-0,1 postotni bod). Međutim, tržišta usluga u
Luksemburgu ocijenjena su pozitivnije nego u EU28 u cjelini (+5,1 bod).
Tržišta robe
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta robe u Luksemburgu tržište kruha, žitarica, riže i
tjestenine, tržište mliječnih proizvoda te tržište odjeće i obuće. Tri najmanje učinkovita tržišta
su tržište proizvoda za održavanje, tržište rabljenih automobila te tržište lijekova koji se
izdaju bez recepta.
Tržište mliječnih proizvoda ocijenjeno je kao tržište s najboljim učinkom diljem EU28.
Sljedeća su tržišta ocijenjena kao tržišta s drugim najboljim učinkom: elektronički proizvodi;
kruh, žitarice, riža i tjestenina; meso i mesni proizvodi; namještaj i oprema te voće i povrće. U
međuvremenu je tržište proizvoda IKT-a, bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, malih kućanskih
aparata te rabljenih automobila ocijenjeno kao tržište s trećim najboljim učinkom.
Gledajući na pojedinačna tržišta robe, došlo je do statističkih značajnih promjena u ocjenama
u usporedbi s 2012. Tržišta usluga osobne njege, alkoholnih pića te lijekova koji se izdaju bez
recepta u padu su.
U Luksemburgu je tržište odjeće i obuće te rabljenih automobila ocijenjeno pozitivnije od
prosjeka EU28. Samo je tržište knjiga, časopisa i novina ocijenjeno lošije od prosjeka EU28.
Tržišta usluga
Ukupno su tri najučinkovitija tržišta usluga u Luksemburgu tržišta kulture i zabave, proizvoda
za osobnu njegu te komercijalnih usluga u području sporta. Tri najmanje učinkovita tržišta su
tržište usluga u području nekretnina, bankovnih računa i održavanja.
Tržište usluga u području internetskih igara na sreću rangirano je kao tržište s najboljim
učinkom diljem EU28. Tržište omogućivanja internetske veze te tržište investicijskih
proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira ocijenjeno je kao tržište s drugim najboljim
učinkom diljem EU28. Sljedeća su tržišta ocijenjena kao tržišta s trećim najboljim učinkom
diljem EU28: opskrba plinom; usluge fiksne telefonije; privatno životno osiguranje;
elektroenergetske usluge; kafići, barovi i restorani; odmori i kružna putovanja u paket-
aranžmanima; hipoteke; zajmovi, krediti i kreditne kartice; usluge u području nekretnina;
pravne i računovodstvene usluge te održavanje i popravak vozila.
Među pojedinačnim tržištima usluga postojale su statistički značajne razlike u ocjenama u
usporedbi s 2012. Zabilježen je porast pozitivnih ocjena za tržište omogućivanja internetske
veze. Na tržištima bankovnih računa, vodoopskrbe te pravnih i računovodstvenih usluga
zabilježene su nešto manje pozitivne ocjene.
Ukupno 17 tržišta usluga u Luksemburgu ocijenjeno je pozitivnije od prosjeka u EU-28.
Najuspješnija su tržišta u tom pogledu tržište investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih
papira, tržište hipoteka i tržište omogućivanja internetske veze. Nijedno tržište usluga u
Luksemburgu nije ocijenjeno lošije od prosjeka u EU-28. Tržište usluga osobne njege u tom
je pogledu ocijenjeno najlošije, ali i dalje u skladu s prosjekom u EU-28.
132
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
34 Omogućivanje internetske veze 3.4* 0.6* 0.6* 0 -2.2 14.2* 0.3
13 Proizvodi IKT-a 1.9 0.3 0.1 0.1 -3.7 -10.7* -0.2
23 Održavanje i popravak vozila 1.8 0 0.2 0 -7.1* -17.9* -0.3*
10 Elektronički proizvodi 1.7 0.3* 0.1 0 -3.3 -34.9* -0.1
30 Osiguranje vozila 1.7 0.6* 0.3 -0.3* -2.1 14.6* -0.3
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
26 Bankovni računi -4* -0.6* -0.5* -0.4* 1.9 2.2 -0.5*
19 Proizvodi za osobnu njegu -3* -0.4* -0.4* -0.5* -0.8 -28.6* -0.3*
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta -3* -0.4* -0.5* -0.4* -0.5 -35.5* -0.3*
45 Vodoopskrba -2.9* -0.2 -0.6* -0.3* 1.2 -13*
18 Knjige, časopisi i novine -2.7* -0.3* -0.3 -0.5* 0.5 -22* -0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri10.7* 1.2* 1.5* 1* -8.4* 28.5* 0.3*
7 Odjeća i obuća 10.4* 1* 1.2* 0.9* -14.1* -62.3* 0.5*
16 Rabljeni automobili 10* 0.7* 1.9* 0.6* -11* -15.8* -0.3*
51 Hipoteke 9.5* 1.1* 1.4* 1* -2.6 -41.3* 0.3*
34 Omogućivanje internetske veze 9* 0.7* 1.1* 0.4* -18.6* 13.6* 0.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
18 Knjige, časopisi i novine -1.5 -0.2* 0 -0.3* 1.3 -42.3* -0.4*
22 Usluge osobne njege -0.1 0 0.1 -0.3* -1.5 9.9* -0.6*
39 Smještaj tijekom odmora 0 -0.2 0 -0.1 -2.9* -8.4* -0.4*
53 Naočale i leće 0.6 0.2* 0.1 -0.2* -2.3 9.2* -0.4*
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta 0.9 0.4* 0.2 -0.1 1.2 -25.1* -0.2*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
133
Mađarska
52,761,5
64,665,967,368,769,470,070,570,871,071,571,772,072,172,473,374,475,276,576,576,977,577,877,978,279,279,680,381,283,384,4
63,970,873,0
75,576,377,077,577,777,877,978,378,878,878,979,179,379,579,580,480,880,9
86,6
75,0
-1.6-6.3*-0.1
-4.9*1.8-0.8-1.5
-2.6*-0.4
-5.1*0.11.1
-3.1*-3.8*-1.3
-2.9*-2.2*-1.1
-5.5*
-2.5*0.9
-4.7*-2.9*-1.8-0.8
-2.9*-2.6*-3.6*
-0.5-4.3*
-1.5-1.3
-3.1*-2
-2.5*-1.5
-3.4*-2.7*-4.7*-3.3*-3.7*-2.4*-3.5*-6.2*-3.9*-2.4*-2.9*-4.7*
-13.3*-2.9*-3*
-2.4*
4.6*6.4*4.9*1.81
-0.95.8*5.9*5.6*
19.2*5.9*-2.43.7*4.8*-0.64.2*3.7*6.9*4.6*
0.54.2*5.2*-1.62.6*0.83*
2.7*1.8
4.3*4*
3.2*4.6*-0.52.11.5
2.5*4.8*3.7*4.5*5.8*5.6*3.2*4.6*5.6*5.8*3.3*2.5*6.2*1.61.3
3.7*6.9*
3.7*
-3.6*4.6*2.6*4.4*
0.3-3.6*
6.4*0.7-2.25.1*-0.4
-0.7*-4.2*1.2
3.2*-2.4*0.1
3.8*3.6*
2-1.70.76*
-0.22.9*
-4.9*-3.7*3.3*0.8
0.7-1.90.8*3*
-0.50.4-0.40.6
3.4*-1.74.2*2.2*3.6*
21.10.2
0
-17.9*-12.4*-4.9*-9.3*-3.4
-5.3*-5.1*-4.5*-3.2-3.2-3.5-0.4
-4.7*-3.1-2.4-1.3
-2.9*-3.21.21.70.5-2.3-1.1-2.9-1.5-0.5-1.9-2.11.8
4.7*0.30.6
-7*-5*-2.2-2
-4.6*-0.2-1.5
-2.1*-3.7*-1.6-1.9-2.4-2.8-1.8-1.8-2.1-2.5-0.6-1.91.2-1.52.3
-2.6*
Hipoteke
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Opskrba plinom
Usluge u području nekretnina
Bankovni računi
Privatno životno osiguranje
Usluge u željezničkom prometu
Usluge održavanja
TV pretplate
Pravne i računovodstvene usluge
Elektroenergetske usluge
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Održavanje i popravak vozila
Vodoopskrba
Omogućivanje internetske veze
Sva tržišta usluga
Osiguranje kućanstva
Usluge mobilne telefonije
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge fiksne telefonije
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Kafići, barovi i restorani
Usluge u zračnom prometu
Osiguranje vozila
Usluge najma vozila
Smještaj tijekom odmora
Komercijalne usluge u području sporta
Poštanske usluge
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Meso i mesni proizvodi
Gorivo za vozila
Mliječni proizvodi
Voće i povrće
Proizvodi IKT-a
Sva tržišta roba
Oprema za razonodu
Proizvodi za održavanje
Namještaj i oprema
Veliki kućanski aparati
Mali kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Elektronički proizvodi
Alkoholna pića
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Naočale i leće
Novi automobili
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Općenito, potrošači iz Mađarske manje pozitivno ocjenjuju učinak svojih tržišta sa
smanjenjem od 2,4 boda u usporedbi s 2012. nakon naglog povećanja između 2011. i 2012.
(+ 3,7 postotnih bodova). Njihova ocjena učinka tržišta jednako je tako uglavnom niža od
ocjena iz EU-28, s razlikom od 2,6 postotnih bodova.
134
Ocjene svih tržišta robe u Mađarskoj u prosjeku su se smanjile za 2,7 postotnih bodova u
usporedbi s 2012., a njihov je indeks učinka pao na razine ispod prosjeka EU-28 (razlika od
2,1 postotni bod). Ocjene su općenito bile niže na tržištima robe (- 2,2 postotna boda).
Mađarska tržišta robe ocijenjena su manje pozitivno nego u EU-28 kao cjelini (- 2,9 postotnih
bodova).
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Mađarskoj tržište knjiga, časopisa i novina,
tržište bezalkoholnih pića i tržište novih automobila. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
rabljenih automobila, tržište odjeće i obuće te tržište mesa i mesnih proizvoda.
Mađarsko tržište knjiga, časopisa i novina ocijenjeno je kao treće najučinkovitije tržište u EU-
28. Njihovo tržište opreme za razonodu nalazi se na 26. mjestu u EU-28.
U pogledu pojedinačnih tržišta robe njih 15 ocijenjeno je lošije u odnosu na prethodnu
godinu. Najveći pad u ocjenama učinka zabilježen je na tržištu proizvoda za osobnu njegu,
čija se ocjena smanjila za 6,2 postotna boda u usporedbi s 2012. Za tim slijedi smanjenje
rezultata tržišta lijekova koji se izdaju bez recepta (-4,7 bodova).
S pozitivne strane, zabilježeno je poboljšanje u ocjenama tržišta novih automobila u pogledu
komponenata usporedivosti, povjerenja i očekivanja.
Usporede li se mađarska tržišta robe s tržištima robe EU-28, vidljivo je da je većina tržišta
(njih 19) ocijenjena manje pozitivno od prosjeka EU-28. U tom su pogledu najlošije
ocijenjena tržišta tržište rabljenih automobila i tržište obuće. Međutim, dva su tržišta (tržište
knjiga, časopisa i novina te tržište novih automobila) ocijenjena bolje od prosjeka EU-28, iako
ne znatno.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Mađarskoj tržište usluga osobne njege, tržište
kulture i zabave te tržište usluga u području igara na sreću izvan interneta. Tri su najmanje
učinkovita tržišta tržište hipoteka, tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica te tržište
investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira. Tržište zajmova, kredita i kreditnih
kartica na 26. je mjestu diljem EU-28, a tržište hipoteka na 27.
Općeniti pad ocjena može se uočiti na gotovo svim tržištima usluga u usporedbi s 2012., od
čega je 15 ocjena statistički značajno manje. Najveća su smanjenja zabilježena na tržištu
zajmova, kredita i kreditnih kartica, tržištu usluga mobilne telefonije i tržištu TV pretplata. Sa
svjetlije strane, uočena su statistički neznačajna poboljšanja na tržištima usluga u području
nekretnina, tržištu elektroenergetskih usluga i tržištu odmora i kružnih putovanja u paket-
aranžmanima.
Iako na tržištu hipoteka, koje je najmanje učinkovito od svih tržišta u Mađarskoj, nije
zabilježen pad u odnosu na 2012., njegova se ocjena smanjila za 1,6 postotnih bodova te je
sada 17,9 postotnih bodova niža od prosjeka u EU-28 za to tržište. Tržište zajmova, kredita i
kreditnih kartica jednako je tako daleko ispod prosjeka u EU-28. Tržište opskrbe plinom još je
jedno mađarsko tržište koje ostvaruje posebno loše ocjene u usporedbi s prosjekom u EU-28.
U pogledu najvećih poboljšanja i pogoršanja na svim tržištima, svake se godine u usporedbi s
prethodnom godinom najviše poboljšalo tržište novih automobila, dok se najviše pogoršalo
tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica.
135
U usporedbi s EU-28 vidimo da je tržište usluga u području igara na sreću izvan interneta
jedino koje je ocijenjeno značajno pozitivnije od prosjeka. Tržište hipoteka najlošije je
ocijenjeno u usporedbi s prosjekom u EU-28.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
15 Novi automobili 3.3* 0.4* 0.4* 0.3* -1.2 -11.3* -0.2*
20 Usluge u području nekretnina 1.8 0.1 0.2 0.1 -3.7 -16.7* -0.2
46 Elektroenergetske usluge 1.1 0.3 0 0 -1 -15.3* -0.5
40Odmori i kružna putovanja u paket-
aranžmanima0.9 0.2 0.5* -0.1 3.9 -9.3* 0
57 Pravne i računovodstvene usluge 0.1 -0.2 0.3 -0.1 -1.2 -2.5 0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -6.3* -1.1* -0.5* -0.7* 4.8 -13.2* -0.3*
19 Proizvodi za osobnu njegu -6.2* -0.8* -0.7* -0.8* 4.4* -17.5* -0.1
33 Usluge mobilne telefonije -5.5* -0.6* -0.5* -0.5* 7.2* -0.3 -0.3
54 TV pretplate -5.1* -0.5* -0.5* -0.8* 3.4 -8.9* -0.6*
47 Opskrba plinom -4.9* -0.7* -0.2 -0.7* 5.5* -9.5* -1*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta4.7* 0.4* 0.7* 0.8* 0.8 6.7* 0.8*
18 Knjige, časopisi i novine 2.3 0.2 0.5* 0.3* 0 -4.4* 0.4*
31 Poštanske usluge 1.8 0.4* 0.4* 0 1.9 -7.7* 0.9*
60Usluge u području internetskih
igara na sreću1.7 0 0.5* 0.1 -1.5 1.6 0.5*
15 Novi automobili 1.2 0.1 0.3* 0 0.9 -11.1* 0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
51 Hipoteke -17.9* -1.7* -2.4* -1.7* 19.9* 0 0.4*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -12.4* -1.5* -1.3* -1.1* 15.1* -7.8* 0.6*
47 Opskrba plinom -9.3* -0.9* -0.6* -1.4* 12.5* -6.4* -0.4*
16 Rabljeni automobili -7* -0.7* -1* -0.7* 7.5* -12.6* 0.6*
26 Bankovni računi -5.3* -0.8* -0.5* -0.3* 7.2* -6.4* 0.7*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
136
Malta
71,476,176,7
80,181,281,481,581,781,881,982,282,382,382,582,683,083,183,183,583,683,783,883,884,284,384,384,785,185,485,8
79,980,280,880,981,281,381,481,681,882,382,482,682,782,983,183,383,483,583,583,883,984,0
82,3
7.8*0.8
5.9*1.2
2.8*7.2*-2.2*6.3*3.4*1.3
4.2*0.67*
7.3*4.4*0.3
6.3*4.1*2*1.6
5.4*4.9*4.3*3.2*5.5*5.4*
10.2*3.9*
-4.3*0.8
-3.7*-5.2*-2.5*-6.1*-5.5*-0.2
-4.5*0.3
-4.5*3*
2.7*4.6*6.4*5*0
-0.62.6*6.7*5.3*5.5*
2.5*
-1.18.5*
3.1*3.1*
10.1*9.7*6.2*2.51.43*
2.5*0.7-0.33.4*2.4
3.4*0.9
4.8*2
3.7*1.51.2
5.6*0.2-1.8-0.10.20.1
3*2.5*3.1*6*
5.4*5.3*4.8*3.9*5.1*1.6*5.5*-3.2*-1.82.6*0.9
-3.4*0.7-0.30.1
-2.7*-1.8-3*
2.1*
9*13.8*
-1.1-1.38.9*
2.1
1.8-0.31.3*0.61
-2.9*
1.1-4.4*
12.20.50.9
3.3*2.6*3*
5.7*1
0.2-20.40.9
2.6*2.3*
0.5-0.31.8*1.8
5.6*2.2-1
-0.71.9
5.4*1.52.4
6.6*2.4
1.6*
-54.11.9
6.4*2.6
6.9*7.5*7.7*7.3*5.9*8.2*6.1*-1.4
11.9*13.1*12.3*9.2*3.74.31.9
5.1*5.2*6.2*9.8*3.11.3
9.6*11.4*4.8*9.3*
-1.50.70
3.75.5*-0.70.44.2
6.5*2.6*
01
3.71.7
12.1*2.43.3-0.93.34.32.21.7
4.7*
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Elektroenergetske usluge
Usluge u području internetskih igara na sreću
Omogućivanje internetske veze
Usluge najma vozila
Vodoopskrba
TV pretplate
Bankovni računi
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge fiksne telefonije
Usluge mobilne telefonije
Sva tržišta usluga
Usluge osobne njege
Usluge u području nekretnina
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Hipoteke
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Osiguranje vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Komercijalne usluge u području sporta
Kafići, barovi i restorani
Poštanske usluge
Osiguranje kućanstva
Privatno životno osiguranje
Smještaj tijekom odmora
Kultura i zabava
Održavanje i popravak vozila
Usluge održavanja
Usluge u zračnom prometu
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Alkoholna pića
Novi automobili
Proizvodi za osobnu njegu
Voće i povrće
Odjeća i obuća
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Mliječni proizvodi
Gorivo za vozila
Meso i mesni proizvodi
Sva tržišta roba
Bezalkoholna pića
Oprema za razonodu
Proizvodi IKT-a
Veliki kućanski aparati
Rabljeni automobili
Elektronički proizvodi
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Knjige, časopisi i novine
Namještaj i oprema
Proizvodi za održavanje
Mali kućanski aparati
Naočale i leće
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Učinak tržišta u Malti prema ocjenama potrošača poboljšala se od 2012., a ocjene se u
prosjeku povećale za 2,5 postotnih bodova. Nadalje, malteška tržišta ocijenjena su pozitivnije
nego u EU-28 kao cjelini (+ 4,7 postotnih bodova).
Ocjene svih tržišta robe u prosjeku su ostale stabilne u usporedbi s 2012. i znatno iznad razina
u EU-28 kao cjelini (razlika od 2,6 postotnih bodova). Ukupne ocjene tržišta usluga pokazuju
137
poboljšanje u usporedbi s 2012. (za 4,2 postotna boda) te su jednako tako veće od prosjeka u
EU-28 (za 6,1 postotni bod).
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija malteška tržišta robe tržište naočala i leća, tržište malih
kućanskih aparata i tržište proizvoda za održavanje. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
alkoholnih pića, tržište novih automobila i tržište proizvoda za osobnu njegu. Malteško tržište
proizvoda za održavanje ocijenjeno je kao najučinkovitije tržište u EU-28. Tržište rabljenih
automobila ocijenjeno je kao drugo najučinkovitije, a tržište namještaja i opreme kao treće
najučinkovitije u EU-28.
Ocjena nekoliko tržišta robe promijenila se između 2012. i 2013. Devet tržišta ocijenjeno je
bolje u odnosu na prethodnu godinu. Najveće poboljšanje zabilježeno je na tržištu proizvoda
za održavanje i tržištu rabljenih automobila. S lošije strane, osam je tržišta ocijenjeno lošije,
uključujući znatno lošije ocjene tržišta kruha, žitarica, riže i tjestenine te tržišta mliječnih
proizvoda.
Jedina malteška tržišta robe ocijenjena znatno pozitivnije od prosjeka u EU-28 jesu tržište
rabljenih automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište odjeće i obuće.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija malteška tržišta tržište usluga u području igara na sreću izvan
interneta, tržište usluga u zračnom prometu i tržište usluga održavanja.
Tri su najmanje učinkovita tržište tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice, tržište
elektroenergetskih usluga i tržište usluga u području internetskih igara na sreću.
Sljedeća su tržišta ocijenjena kao najučinkovitija diljem EU-28: privatno životno osiguranje;
pravne i računovodstvene usluge; zajmovi, krediti i kreditne kartice; investicijski proizvodi,
mirovine i vrijednosni papiri; usluge održavanja; usluge u području igara na sreću izvan
interneta; hipoteke i usluge u području nekretnina.
Tržište osiguranja kućanstva, tržište kafića, barova i restorana, tržište usluga u zračnom
prometu, tržište smještaja tijekom odmora, tržište odmora i kružnih putovanja u paket-
aranžmanima te tržište održavanja i popravka vozila ocijenjena su kao druga najučinkovitija,
dok su tržište bankovnih računa, tržište poštanskih usluga i tržište vodoopskrbe ocijenjena kao
treća najučinkovitija u EU-28.
Ocjene su se poboljšale za 20 tržišta, a najveća su poboljšanja zabilježena na tržištu usluga
održavanja, tržištu tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice te na tržištu
investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira.
Od svih malteških tržišta usluga samo se ocjena tržišta bankovnih računa pogoršala u
usporedbi s 2012. (za 2,2 postotna boda).
Usporede li se pojedinačna malteška tržišta usluga s EU-28 kao cjelinom, vidljivo je da je
ukupno 19 tržišta ocijenjeno pozitivnije od prosjeka. Najučinkovitija su tržišta u tom pogledu
tržište investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira, tržište hipoteka i tržište
omogućivanja internetske veze.
138
S negativne strane, samo su tržište tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice i tržište
usluga osobne njege ocijenjena lošije od prosjeka u EU-28. Međutim, nijedna od tih razlika u
rezultatima nije statistički značajna125
.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
21 Usluge održavanja 10.2* 1.2* 0.9* 1.2* -10.2* 16* 0.4*
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica7.8* 0.9* 0.3 0.5* -17.4* 8*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri7.3* 1.1* 0.4* 0.5* -10.1* 7* 0
54 TV pretplate 7.2* 0.9* 0.1 0.6* -13.7* 1 0.8*
20 Usluge u području nekretnina 7* 0.9* 0.3 1.1* -6.4* 5.6* -0.3
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina -6.1* -0.5* -1* -1* -1.2 -51.7* -1.1*
55 Mliječni proizvodi -5.5* -0.4* -0.9* -0.8* 0.9 #VALUE! -1.1*
1 Voće i povrće -5.2* -0.6* -0.8* -0.8* -2.6* 35.6* -0.9*
5 Bezalkoholna pića -4.5* -0.5* -0.6* -0.7* -0.6 #VALUE! -1*
2 Meso i mesni proizvodi -4.5* -0.4* -0.9* -0.7* -2.8* 39.5* -1*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri13.1* 1.4* 1.7* 1.5* -9.9* 28.5* -0.1
51 Hipoteke 12.3* 1.2* 1.8* 1.3* -8.7* 28.7* 0.3*
16 Rabljeni automobili 12.1* 0.8* 2.3* 0.7* -14.3* 31.2* 0.1
20 Usluge u području nekretnina 11.9* 1* 1.8* 1* -13* 27.6* -0.1
21 Usluge održavanja 11.4* 1* 1.7* 0.8* -13.7* 20.5* 0.7*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica-5 -0.2 -0.4* -0.5* 8.7* 28.8*
6 Alkoholna pića -1.5 -0.6* 0.6* -0.8* -2.8* -60.5* -1*
22 Usluge osobne njege -1.4 -0.4* 0.2 -0.6* -3.4* 33.7* -0.6*
18 Knjige, časopisi i novine -0.9 -0.3* 0.2 -0.3* -1.5* -76* -0.4*
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina -0.7 -0.5* 0.4* -0.5* -5.1* -62.7* -0.8*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
125
Napomena: te vrijednosti nisu prikazane zbog vrlo malene veličine uzorka (manje od pet osoba).
139
Nizozemska
64,666,868,969,369,470,471,271,271,872,672,872,873,473,774,574,875,175,876,176,377,177,477,477,778,178,379,279,580,182,182,182,8
74,576,277,578,679,980,280,380,881,081,081,181,281,381,882,482,782,883,083,184,084,184,3
77,3
1.5
-0.3-2.8*
-0.31.61.5-0.2
-3.4*1.60.4
-2.7*1.9-0.1
-0.6*-1.6-0.20.70.31
-3.6*-0.9-0.4-0.7-1.30.40.10.6
1.3*-0.5-0.1
-0.2-2.7*1.7*0.80.80.4-0.1-0.9-0.60.31.20.11
-0.1-0.1-0.21.7*0.70.20.80.80.3
-0.3*
-0.1
-2.9*1.5
1.50.3-0.1
-2.8*3.2*2.1*-1.82.5*-2.4*-0.90.10.90.61.10.6-0.20.7-1.10.2-0.2-0.1-0.8
0-0.20.1-0.3
0
0-0.7
-2.5*0.6-1.2-0.21.4*-0.30.2-0.20.60.7-1.1-0.5-0.40.50.2-0.7-0.2
-1.1*-0.31*
0
1
-1.7*
-0.20.30
0.40.6-2*1.6*-0.8*
1.50.60.20.3-1.3-0.10.30.7
1.5*1.3*0.7-0.30.50.80.6
0.9-0.11.10.6
1.8*1.10.70.7
1.9*1.1*0.82*
2*
2.3*-1.2*1.6*0.31*0.20.7
0
-4.9*-8*
-5.6*-1.4
-7.1*-4
-2.9-2.5
-4.6*-1.3-1.22.1-0.6
-4.9*-1.5
-1.3*0.70.52.4
4.3*2
2.9-1.20.1-1.2-1.20.7-1.1-1.60.9-0.9-1
3.50.91.8-0.42.60.60.10.61.5
1.3*0.2-0.1-1
0.11.41.2
5.4*2.21.11.5-0.3
3
-0.3
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge u željezničkom prometu
Hipoteke
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Privatno životno osiguranje
Usluge mobilne telefonije
Omogućivanje internetske veze
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
TV pretplate
Usluge u području nekretnina
Bankovni računi
Poštanske usluge
Usluge fiksne telefonije
Sva tržišta usluga
Pravne i računovodstvene usluge
Opskrba plinom
Usluge održavanja
Elektroenergetske usluge
Održavanje i popravak vozila
Vodoopskrba
Usluge najma vozila
Osiguranje kućanstva
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Osiguranje vozila
Kafići, barovi i restorani
Usluge u zračnom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Smještaj tijekom odmora
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Odjeća i obuća
Proizvodi IKT-a
Voće i povrće
Novi automobili
Namještaj i oprema
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi za održavanje
Sva tržišta roba
Elektronički proizvodi
Veliki kućanski aparati
Naočale i leće
Mali kućanski aparati
Mliječni proizvodi
Oprema za razonodu
Gorivo za vozila
Proizvodi za osobnu njegu
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
Alkoholna pića
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U Nizozemskoj je učinak potrošačkih tržišta u 2013. u prosjeku bila stabilan u usporedbi s
2012., uz manje smanjenje ocjene od 0,3 postotna boda. To je općenito u skladu sa
stabilnošću zabilježenom iste te godine u EU-28 (-0,3 postotna boda).
140
Ocjene svih tržišta robe u Nizozemskoj jednako su tako bile uglavnom stabilne, uz manje,
neznačajno smanjenje od 0,3 postotna boda u usporedbi s 2012. Međutim, tržišta robe u
Nizozemskoj ocijenjena su pozitivnije od prosjeka u EU-28 (+ 1,3 postotna boda).
Ocjene tržišta usluga u Nizozemskoj svake su godine bilježile pad (- 6 bodova). Nadalje,
ocjena tržišta usluga u usporedbi s EU-28 pokazuje pad od 1,3 postotna boda.
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Nizozemskoj tržište alkoholnih pića, tržište
knjiga, časopisa i novina te tržište bezalkoholnih pića. Tri su najmanje učinkovita tržišta
tržište rabljenih automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište odjeće i obuće.
U pogledu pojedinačnih tržišta usluga zabilježene su neke razlike u ocjenama u usporedbi s
2012. Najveća su poboljšanja zabilježena u pogledu tržišta odjeće i obuće i tržišta goriva za
vozila. Suprotno tome, tržište mesa i mesnih proizvoda svake je godine ocjenjivano sve lošije,
što je odražavalo pogoršanje komponente povjerenja prema tom tržištu.
Tržište goriva za vozila, čija je ocjena u Nizozemskoj za 5,4 postotna boda veća od prosjeka u
EU-u, tržište je robe čija se ocjena značajno razlikuje od prosjeka u EU-28. Tržište rabljenih
automobila jednako je tako ocijenjeno vrlo pozitivno u usporedbi s EU-28. S druge strane,
tržište naočala i leća te tržište proizvoda IKT-a najmanje su pozitivno ocijenjena u usporedbi s
prosjekom u EU-28.
Tržišta usluga126
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Nizozemskoj tržište osobne njege, tržište
kulture i zabave te tržište smještaja tijekom odmora. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira, tržište usluga u području internetskih
igara na sreću i tržište usluga u željezničkom prometu. Tržišta usluga u području internetskih
igara na sreću i igara na sreću izvan interneta nalaze se na 27. mjestu diljem EU-28 s obzirom
na ocjenu.
Ocjene tržišta usluga u Nizozemskoj u usporedbi s 2012. uglavnom su ostale stabilne.
Zabilježeno je poboljšanje ocjena tržišta smještaja tijekom odmora. Tržište vodoopskrbe,
tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica, tržište hipoteka i tržište bankovnih računa
ocijenjena su lošije u usporedbi s 2012.
Samo je tržište elektroenergetskih usluga u Nizozemskoj ocijenjeno pozitivnije od prosjeka u
EU-28. Ocjene tržišta vodoopskrbe i tržišta usluga održavanja jednako su tako dobre u
usporedbi s prosjekom u EU-28, ali nijedna od tih razlika nije statistički značajna. S druge
strane, najlošije rezultate među tržištima usluga ostvarila su tržište usluga u području
internetskih igara na sreću (-8 bodova), tržište usluga u području igara na sreću izvan interneta
(-7,1) i tržište usluga u željezničkom prometu (-5,6).
126
Napominjemo da je u nekim državama članica u skladu s nacionalnim pravom protuzakonito nuditi
usluge u području internetskih igara na sreću. To ne znači nužno da potrošači ne igraju internetske igre
na sreću. Stoga je rezultate za ovo tržište potrebno tumačiti oprezno.
141
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
31 Poštanske usluge 1.9 0.3* 0 0.2 -2.7 -5.3 0.1
7 Odjeća i obuća 1.7* 0.2 0 0.1 -3.7 -3.8 0.2
17 Gorivo za vozila 1.7* 0.3* 0.2 0.2* 0.8 -7.5* -0.1
54 TV pretplate 1.6 0.3 0.3* 0.1 0.2 2.3 0.5*
33 Usluge mobilne telefonije 1.6 0.1 0.2 0 -5.5* 8.2* 0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
45 Vodoopskrba -3.6* -1* -0.3* -0.2 -0.1 -26.9*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -3.4* -0.5* -0.4* -0.3* 1.7 2.3 -0.2
51 Hipoteke -2.8* -0.4* -0.3* -0.3* 1.3 -10.2* -0.2
2 Meso i mesni proizvodi -2.7* -0.1 -1* -0.1 -0.8 -14.4* 0
26 Bankovni računi -2.7* -0.4* -0.5* -0.3* 0.9 -21.4* -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila 5.4* 0.3* 0.6* 0.9* -5.7* 6* 0.1
46 Elektroenergetske usluge 4.3* 0.4* 0.4* 0.8* -2.1 10.3* 2.2*
16 Rabljeni automobili 3.5 0.7* 0.6* 0.2* 0.1 5.5* 0.2*
6 Alkoholna pića 3 0.1 0.5* 0.4* -2.3* 11.6* -0.2*
45 Vodoopskrba 2.9 -0.8* 0.6* 0.8* -7.4* -18.9*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
60Usluge u području internetskih
igara na sreću-8* -1* -1.4* -0.8* -0.3 18.7* -0.6*
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta-7.1* -0.8* -1.1* -0.7* 4.2* 7.7* -0.1
36 Usluge u željezničkom prometu -5.6* -0.8* -0.4* -0.3* 9.5* 9.3*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri-4.9* -0.4* -0.6* -0.7* 2.7 2 -0.4*
31 Poštanske usluge -4.9* -0.6* -0.7* -0.3* 5* 1.7 0
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
142
Austrija
67,067,269,070,871,071,371,471,972,072,874,074,574,975,275,376,376,877,078,078,279,079,279,379,679,980,080,682,082,282,8
86,186,4
71,474,574,675,276,177,778,6
80,981,281,281,681,882,783,183,583,784,084,685,185,486,186,6
78,2
2.20.20.50.6-0.7-0.7
0.51.91.9
2.2*0.22
0.10.9*1.7
2.8*0.40.70.51.50.10.6
2.5*2.6*0.51.8
2.3*-0.51.7*0.9
-0.34.8*-2.2*-2.4*-1.70.1-0.3-0.1-1.3-0.7-0.30.5
-1.7*-0.3-1.11.20.70.40.8-0.81.30.3
0,4
2.22
0.52.3*-0.9
0
1.1-2.32.4*-0.41.80.6
0.90.7*-0.30.4
4.4*2
0.11.20
0.3-0.35*
-1.4-0.5-1.11.9*-0.7-0.1
1.7-0.81.7-0.3-0.1-0.40.1
0.5*0.31.30.50.50.80.11.21.50.8-0.10.7
2.1*-2*0.9
0.6*
1.24.2*-1.6
1.3
3.3*-2.3*
1.80.22.2
0.3-1.21.1-1.71.1
2.9*
0.23*
2.6*0.7
2.7*2*1.4-0.24.1*0.6
0.6-2.9*-2.2*1.41.51.31.5
1.4*1.5
2.9*1
0.73*1.3
0.8-0.43.7*0.90.50.6
0.9*
-3.7-2.2
-5.1*0.2-3
-3.1-3.4-1.8
-6.5*-1.2-1.20.8-1.1-1.20.80.2-1.85.1*2.90.70.4
5.2*4.9*0.40.5
5.5*-0.10.3
5.8*1.62.3
3.4*
0.5-3
-1.1-0.1-1.1-1.3-1.61.2*0.51.70.71.60.71.92.6
4.2*2.73
3.5*3
1.74.3*
0.6*
Usluge u području nekretnina
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge mobilne telefonije
Hipoteke
Bankovni računi
Privatno životno osiguranje
Usluge u području internetskih igara na sreću
Omogućivanje internetske veze
Poštanske usluge
TV pretplate
Opskrba plinom
Usluge održavanja
Usluge fiksne telefonije
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Pravne i računovodstvene usluge
Sva tržišta usluga
Usluge najma vozila
Elektroenergetske usluge
Održavanje i popravak vozila
Osiguranje kućanstva
Kafići, barovi i restorani
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Vodoopskrba
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Osiguranje vozila
Usluge u željezničkom prometu
Usluge u zračnom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Gorivo za vozila
Odjeća i obuća
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Proizvodi IKT-a
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Sva tržišta roba
Proizvodi za osobnu njegu
Proizvodi za održavanje
Elektronički proizvodi
Namještaj i oprema
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Veliki kućanski aparati
Mliječni proizvodi
Novi automobili
Alkoholna pića
Oprema za razonodu
Mali kućanski aparati
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
Naočale i leće
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Austrijski potrošači općenito ocjenjuju učinak tržišta u prosjeku pozitivnije nego potrošači na
razini cijelog EU-28. Ta se razlika od 0,6 postotnih bodova uglavnom može pripisati tržištima
robe čiji je učinak znatno veći od prosjeka u EU-28 (za 1,2 postotna boda). Suprotno tome,
razlika između tržišta usluga u Austriji i u EU-28 nije statistički značajna. U usporedbi s
2012. promjena u prosječnoj ocjeni za sva tržišta nije bila statistički značajna, a to vrijedi i za
143
promjene na tržištima robe. Međutim, suprotno tome, zabilježena su poboljšanja u ocjenama
tržišta uslugama.
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Austriji tržište naočala i leća, tržište knjiga,
časopisa i novina te tržište bezalkoholnih pića. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
rabljenih automobila, tržište goriva za vozila te tržište odjeće i obuće.
Austrijsko tržište naočala i leća, tržište novih automobila i tržište malih kućanskih aparata
ocijenjena su kao druga najučinkovitija diljem EU-28. Tržište opreme za razonodu ocijenjeno
je kao treće najučinkovitije diljem EU-28.
Statistički značajne promjene u odnosu na 2012. zabilježene su u pogledu nekih od
pojedinačnih tržišta robe. Jedino statistički značajno povećanje učinka zabilježeno je u
pogledu tržišta goriva za vozila. Povećanje rezultata MPI za tržište goriva za vozila temelji se
na boljim ocjenama komponenata usporedivosti, povjerenja i očekivanja. Moguće je da je to
poboljšanje povezano s uvođenjem novog zakona austrijske vlade kojim se tijekom blagdana
na tržištu goriva za vozila uvode fiksni cjenovni koridori. Nadalje, u 2011. uveden je
internetski alat za „izračun goriva” s pomoću kojeg potrošači mogu usporediti cijene na
različitim benzinskim postajama. Otada se cijene goriva mogu povećavati samo jednom
dnevno u podne, a nakon toga benzinske postaje cijene mogu samo snižavati. Budući da se
čini da su ta poboljšanja učinkovita, austrijska je vlada u prosincu 2013. odlučila produžiti te
aktivnosti do 2016.
Najveći pad rezultata zabilježen je za tržište mesa i mesnih proizvoda, tržište kruha, žitarica,
riže i tjestenine te tržište odjeće i obuće. U pogledu tržišta mesa pogoršanje komponente
povjerenja vjerojatno je povezano sa skandalom povezanim s konjskim mesom koji je bio
opsežno medijski popraćen diljem Europe nedugo prije provedbe terenskih istraživanja. U
pogledu tržišta odjeće i obuće znatno su se pogoršali usporedivost i očekivanja, pri čemu je
smanjenje usporedivosti bilo statistički značajno.
Tržišta robe učinkovitija su nego u EU-28 kao cjelini. Tržište naočala i leća te tržište novih
automobila u Austriji ocijenjena su pozitivnije od prosjeka u EU-28. Za oba je tržišta razlika u
usporedbi s rezultatom u EU-28 statistički značajna. Razlika u učinka tržišta naočala i leća
povezana je s većim rezultatom za usporedivost i manjim udjelom problema unatoč
natprosječnom broju pritužaba. U pogledu tržišta novih automobila razlika se temelji na
poboljšanju usporedivosti. Osim toga, tržište malih kućanskih aparata ima veći rezultat MPI-
ja od prosjeka EU-28.
Tržište goriva za vozila i tržište lijekova koji se izdaju bez recepta postižu najniže rezultate u
usporedbi s prosjekom EU-28. Tržište goriva za vozila ostvaruje posebno loše rezultate u
usporedbi s prosjekom u EU-28 u pogledu komponenata očekivanja i povjerenja. Na tržištu
lijekova koji se ne izdaju recept postoji razlika u pogledu usporedivosti. Ostale znatne razlike
odnose se na očekivanja i pritužbe, koji su u Austriji veći nego u EU-28.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Austriji tržište kulture i zabave, tržište usluga
osobne njege te tržište smještaja tijekom odmora. Tri su najmanje učinkovita tržište usluga u
području nekretnina, tržište investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira te tržište
usluga mobilne telefonije.
144
Austrijsko tržište kulture i zabave ocijenjeno je kao drugo najučinkovitije diljem EU-28, a
tržište tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice ocijenjeno je kao treće
najučinkovitije. Međutim, austrijsko tržište poštanskih usluga nalazi se na 27. mjestu u EU-28
s obzirom na rezultat.
U usporedbi s 2012. sljedeća su tržišta usluga ostvarila bolje rezultate: tržište
elektroenergetskih usluga; tržište usluga u željezničkom prometu; tržište tramvaja, lokalnih
autobusa i podzemne željeznice; tržište usluga osobne njege; tržište opskrbe plinom i tržište
osiguranja vozila. U pogledu tržišta usluga u željezničkom prometu i tržišta osiguranja vozila
zabilježena su poboljšanja u komponenti usporedivosti. Na tržištu elektroenergetskih usluga
zabilježeno je smanjenje broja pritužaba, a povećala se ocjena za povjerenje u to tržište.
Jedina (iako statistički neznačajna) smanjenja zabilježena su na tržištu bankovnih računa,
tržištu privatnog životnog osiguranja i tržištu smještaja tijekom odmora. Razlike na tim trima
tržištima zabilježene su u pogledu komponente pritužaba. Međutim, za tržište bankovnih
računa broj pritužaba smanjio se, a za tržište privatnog životnog osiguranja i tržište smještaja
tijekom odmora povećao. Ostala znatna smanjenja zabilježena su u pogledu tržišne
komponente očekivanja za tržište bankovnih računa i tržište smještaja tijekom odmora te za
povjerenje u pogledu tržišta privatnog životnog osiguranja.
U usporedbi s prosjekom u EU-28 ocjene tržišta tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne
željeznice, tržišta usluga u željezničkom prometu te tržišta zajmova, kredita i kreditnih kartica
pozitivnije su. U usporedbi s prosjekom u EU-u pozitivnije su ocijenjene komponente
povjerenja i očekivanja u pogledu tržišta tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice.
Međutim, povećao se i broj pritužaba. Sve komponente, osim problema i broja pritužaba za
tržište usluga u željezničkom prometu, veće su u usporedbi s EU-28.
Tržište poštanskih usluga, tržište usluga mobilne telefonije i tržište usluga u području
nekretnina najmanje su pozitivno ocijenjena u usporedbi s prosjekom u EU-28, ali ta je razlika
statistički značajna samo za prva dva tržišta.
145
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila 4.8* 0.5* 0.9* 0.6* 0.9 -11.2* 0.2
46 Elektroenergetske usluge 2.8* 0.3 0.4* 0.2 -0.4 -28.9* 0.1
36 Usluge u željezničkom prometu 2.6* 0.7* 0.1 0.2 -2.2 0.2
30 Osiguranje vozila 2.5* 0.5* 0.3 0.2 -0.2 2.9 0.2
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica2.3* 0.2 0.2 0.3* -3.2 3.9
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi -2.4* -0.3 -0.7* -0.1 -1.4 9.8* 0
7 Odjeća i obuća -2.2* -0.3* -0.2 -0.2 0.9 7.9* -0.2
1 Voće i povrće -1.7 -0.3* -0.4* -0.2 -2.5 -19.7* -0.3*
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina -1.7* 0 -0.3* -0.2 1.9 19.8* -0.1
19 Proizvodi za osobnu njegu -1.3 -0.2 0 -0.1 3.1* 29.2* 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica5.8* 0.2 1.2* 0.8* -2.7 11.7*
36 Usluge u željezničkom prometu 5.5* 0.8* 0.8* 0.7* -0.7 13.7*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 5.2* 0.2 0.9* 0.9* -2.7* 18.4* 0.5*
46 Elektroenergetske usluge 5.1* -0.2 0.7* 1.1* -5.6* -16.4* 0.9*
45 Vodoopskrba 4.9* -0.7* 0.8* 1.4* -5.4* -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
31 Poštanske usluge -6.5* -1.2* -0.5* -0.1 10.4* 7.8* -0.1
33 Usluge mobilne telefonije -5.1* -1.2* -0.5* 0 3.2 10.9* 0.4*
20 Usluge u području nekretnina -3.7 -0.8* -0.5* 0 1.4 15.1* 0.2
60Usluge u području internetskih
igara na sreću-3.4 -0.6* -0.3* -0.3* 0.9 30.3* 0.8*
52 Privatno životno osiguranje -3.1 -0.6* -0.2 -0.2* 2.8* 6.2* 0.7*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
146
Poljska
64,765,767,167,868,269,669,970,671,071,371,872,072,372,674,074,274,474,674,775,475,576,176,376,877,077,777,980,081,181,883,383,6
63,969,370,972,8
76,977,077,977,978,379,179,480,280,380,380,681,281,381,682,082,683,2
85,5
75,8
1.1-0.7
1.72.7*0.30.7
4.4*-3*
-4.5*-2.4*-1.5-0.12.6*0.21
-0.1
1.4-2.2*2.9*0.40.80.3
2.7*2.3*0.21.20
1.41.9*-0.4
-0.6-0.7-1
2.4*1.30-1
0.1-0.1
-2.2*0.4-1.5
1-1.4-1.20.6-0.72*0.10.6-0.20.2
0.1
4.2*0.7
-0.2-0.71.91.80.12.22
4.4*3.6*0.8-0.30.8*0.12.2
-0.91.2-0.5-1.3-0.1-0.2
0-0.11.7-0.90.8-1.21.1-0.5
-1.3-1.4-0.4-1.50.10.20.9-1.50.21.61
1.20
1.71.6-0.21.7-1.10.31.10.6-0.3
0.5*
-6.8*-1.4
0.7-1.9
-2.5*-3.4*
-2.7*
-2.2
-1.1-1.9*
-2.8*
-0.11.7-2.40.1
-3.3*-1.5-0.1-1.2-1.80.70.3
-2.1*-0.6
0
2.2*-0.2-1.4-2
-2.6*0.70.3
0.21
0.3-0.91.4-1.3
0-0.7-1.2-0.84.3*-0.3
-0.2
-1*
-9.7*-3.7
-7.7*-2.8-2.4
-5.5*-3.8-1.4-2.9
-4.8*-2.2-1.7-2.1-1.4
-2.1*-0.30.4-1.90.2
-3.9*0.2-2.5
0-0.7-1.5-0.9-1.6-1.10.5-1.21.6-0.2
-7.1*-6*
-4.8*-4.7*-0.4-2.6-1.1-3
-1.4*-1.1-0.1-2.20.2-1-1
-0.80.40.80.51.30.91.1
-1.8*
Usluge u željezničkom prometu
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području internetskih igara na sreću
Hipoteke
Usluge u području nekretnina
Održavanje i popravak vozila
Usluge održavanja
Elektroenergetske usluge
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Usluge fiksne telefonije
TV pretplate
Omogućivanje internetske veze
Privatno životno osiguranje
Bankovni računi
Sva tržišta usluga
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge mobilne telefonije
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Vodoopskrba
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Opskrba plinom
Kafići, barovi i restorani
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Osiguranje kućanstva
Poštanske usluge
Usluge najma vozila
Osiguranje vozila
Smještaj tijekom odmora
Usluge u zračnom prometu
Kultura i zabava
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Odjeća i obuća
Gorivo za vozila
Voće i povrće
Novi automobili
Proizvodi IKT-a
Mliječni proizvodi
Sva tržišta roba
Namještaj i oprema
Proizvodi za održavanje
Bezalkoholna pića
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Alkoholna pića
Mali kućanski aparati
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Elektronički proizvodi
Proizvodi za osobnu njegu
Oprema za razonodu
Veliki kućanski aparati
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U usporedbi s 2012. ukupan je rezultat MPI-ja za Poljsku ostao stabilan. Za tržišta robe
zabilježeno je blago pogoršanje, a za tržišta usluga blago poboljšanje, ali nijedna od tih
promjena nije statistički značajna.
Prosječni učinak potrošačkih tržišta u Poljskoj niži je od prosjeka u EU-28 (-1¸8 postotnih
bodova). Isto vrijedi i za tržišta robe (-1,4 postotna boda) i tržišta usluga (-2,1 postotni bod).
147
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Poljskoj tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
naočala i leća te tržište velikih kućanskih aparata. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
rabljenih automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište odjeće i obuće.
Poboljšanja rezultata u pogledu učinka za svaku godinu zabilježena su za tržište goriva za
vozila i tržište proizvoda za osobnu njegu. Jedino je tržište čiji se rezultat statistički značajno
pogoršao tržište namještaja i opreme.
U usporedbi pojedinačnih tržišta robe s prosjekom u EU-28 tržište velikih kućanskih aparata i
tržište knjiga, časopisa i novina ocijenjena su bolje od prosjeka, iako ni te razlike nisu
statistički značajne. Tržište velikih kućanskih aparata ocijenjeno je bolje od prosjeka u EU-28
u pogledu komponenata usporedivosti i izbora. Tržište knjiga, časopisa i novina ocijenjeno je
bolje od prosjeka u pogledu komponenata očekivanja i pritužaba.
U usporedbi s prosjekom u EU-28 tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište rabljenih
automobila najnegativnije su ocijenjena u Poljskoj. Oba tržišta ocijenjena su lošije u pogledu
povjerenja i očekivanja. Udjel problema veći je od prosjeka u EU-28 na tržištu mesa i mesnih
proizvoda. Lošije ocjene tržišta mesa i mesnih proizvoda mogle bi biti povezane sa
skandalom povezanim s konjskim mesom koji je bio opsežno medijski popraćen diljem
Europe nedugo prije provedbe terenskih istraživanja u siječnju 2013.127
Tržišta usluga128
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Poljskoj tržište usluga osobne njege, tržište
komercijalnih usluga u području sporta te tržište kulture i zabave. Tri su najmanje učinkovita
tržište usluga u željezničkom prometu, tržište investicijskih proizvoda, mirovina i
vrijednosnih papira te tržište usluga u području internetskih igara na sreću. Tržište kružnih
putovanja u paket-aranžmanima i tržište usluga u području internetskih igara na sreću nalaze
se na 26. mjestu diljem EU-28 s obzirom na ocjenu.
Na razini pojedinačnog tržišta rezultati tržišta elektroenergetskih usluga, tržišta opskrbe
plinom i tržišta poštanskih usluga najviše su se poboljšali u usporedbi s onima iz 2012., a još
su četiri tržišta ostvarila znatno bolji rezultat u odnosu na prošlu godinu. U pogledu tržišta
elektroenergetskih usluga bolji rezultati ostvareni su za komponente usporedivosti,
povjerenja, očekivanja, pritužaba i izbora. U pogledu tržišta opskrbe plinom bolji rezultati
ostvareni su za usporedivost i izbor.
Tržišta usluga s najvećim pogoršanjem rezultata jesu tržište TV pretplata, tržište zajmova,
kredita i kreditnih kartica, tržište odmora i putovanja u paket-aranžmanima i tržište usluga
fiksne telefonije. Očekivanja i izbor na tržištu TV pretplata znatno su se pogoršali. U pogledu
tržišta zajmova, kredita i kreditnih kartica zabilježena je lošija usporedivost. Rezultati tržišta
usluga fiksne telefonije pogoršali su se u pogledu usporedivosti i povjerenja, a zabilježen je i
veći broj problema.
U usporedbi s EU-28 ocjene tržišta komercijalnih usluga u području sporta, tržišta usluga u
zračnom prometu i tržišta usluga mobilne telefonije najpozitivnije su, ali nijedno od tih
127
http://ec.europa.eu/food/food/horsemeat/ 128
Napominjemo da je u nekim državama članica u skladu s nacionalnim pravom protuzakonito nuditi
usluge u području internetskih igara na sreću. To ne znači nužno da potrošači ne igraju internetske igre
na sreću. Stoga je rezultate za ovo tržište potrebno tumačiti oprezno.
148
povećanja ocjena nije statistički značajno. U pogledu tržišta komercijalnih usluga u području
sporta poboljšala se ocjena komponente očekivanja. U pogledu tržišta usluga mobilne
telefonije poboljšale su se ocjene usporedivosti i izbora.
Tržište održavanja i popravka vozila, tržište usluga u području internetskih igara na sreću i
tržište usluga u željezničkom prometu ocijenjena su lošije u usporedbi s prosjekom u EU-28.
U pogledu tržišta održavanja i popravka vozila razlike su zabilježene za očekivanja (ispod
prosjeka) i udjel problema (iznad prosjeka). U pogledu tržišta usluga u području internetskih
igara na sreću zabilježene su ispodprosječne ocjene i razlika u pogledu usporedivosti,
povjerenja, očekivanja i izbora. Sve komponente tržišta usluga u željezničkom prometu
ocijenjene su ispodprosječnom ocjenom.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge 4.4* 0.5* 0.5* 0.6* -1.1 -6.4* 0.8*
47 Opskrba plinom 2.9* 0.5* 0.2 0.3 -2.5 -0.5 0.5*
31 Poštanske usluge 2.7* 0.2 0.3* 0.3* -2.8 -2.9 0
20 Usluge u području nekretnina 2.7* 0.2 0.3 0.3* -4.1* 14.7* 0.3
26 Bankovni računi 2.6* 0.2 0.4* 0.3* -1.5 12.2* 0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
32 Usluge fiksne telefonije -4.5* -0.3* -0.7* -0.3 5.6* 10.9* 0
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -3* -0.6* -0.3 -0.1 2.8 1.7 -0.1
54 TV pretplate -2.4* 0 -0.3 -0.2 6.4* 0.2 -0.2
9 Namještaj i oprema -2.2* -0.2 -0.2 -0.1 3.7* 9.6* 0
40Odmori i kružna putovanja u paket-
aranžmanima-2.2* -0.2 -0.7* 0 -0.4 6.7* -0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
42Komercijalne usluge u području
sporta1.6 0.2 0.1 0.3* -1.9* 10.3* -0.3*
11 Veliki kućanski aparati 1.3 0.6* -0.3* 0.2* -0.9 2 0.5*
18 Knjige, časopisi i novine 1.1 0.3* -0.1 0.2* -0.8 -14.1* 0.2
53 Naočale i leće 0.9 0.4* -0.2 0.2* 1.1 -1 0.2*
19 Proizvodi za osobnu njegu 0.8 0.5* -0.2* 0.1 0.1 20.4* 0.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu -9.7* -0.7* -1.5* -1.1* 7.1* 17.3*
60Usluge u području internetskih
igara na sreću-7.7* -0.8* -1.4* -0.8* 1 9.8* -0.9*
16 Rabljeni automobili -7.1* -0.2 -1.5* -0.8* 3.3 13* 0.1
2 Meso i mesni proizvodi -6* 0.1 -1.2* -0.7* 7.3* 16.1* 0.2
23 Održavanje i popravak vozila -5.5* 0 -1.1* -0.6* 6.3* 8.3* -0.4*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
149
Portugal
61,966,366,967,667,968,269,169,369,469,670,472,172,573,073,173,273,673,774,074,775,977,177,378,078,578,779,179,380,081,382,684,0
65,770,7
76,778,079,079,479,879,980,080,080,680,680,881,081,282,082,783,283,484,184,384,4
76,2
-4*3.1*-4.8*-1.7-0.5-0.5-1.6-1.5-0.91.2
-4.6*0
1.1-0.1-1.61.8-1.3-0.31.2-0.2-1.9-0.2
2.1*3.3*-1.91.20.8
0.62.1*-0.6
-2.5*1.6-0.40.20.90.4
-2.1*0.2-1.1
-1.9*0.51.20.9-0.7-0.5-0.60.70.61.2
2.8*2.6*0.2
-0.2
10
1.35.8*1.32
2.8*1.42.2-0.4-1.61.41
2.30.80.9-1.11*
-0.81.8
2.8*-0.5
0.2-1.50.80.20.9
0.9-0.30.2
1.40.31.50.51.20.60.8
0.8*1.10.50.31.11.22*1
1.5-0.20.80.3-0.50.41.3
0.9*
-3*
1.82.7*1.10.9-0.32.1-2*
1.13.9*3.2*
-0.50.4-1.91.1
2.8*3.6*
1.20.6
3.5*2.9*3.3*
1.9*1.4
2.4*
2.7*-0.82.3*2.7*2.6*2.4*2.4*2.7*4*
5.2*2.8*3.5*-0.51.8
2.5*1.5
3.9*
2.3*
2.9*0.5
1.4*
-8.8*-5.6*-7*
-6.4*-6.1*-1.2
-4.5*-4.4*-5.1*-1.1
-4.1*-2.3-2.6-3
-4.5*-1.3-2.8
-2.5*-1.20.6-3.6-1.42.5-0.6
0-1.9-2.6
03.50.1-0.40.2
-5.3*-6.7*-2.92.73.3-0.1-1.50.11
-1.50.43.40.7-0.30.41.11.10.91
3.12.30
-1.4*
Hipoteke
Elektroenergetske usluge
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
TV pretplate
Bankovni računi
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Omogućivanje internetske veze
Usluge održavanja
Vodoopskrba
Usluge u području nekretnina
Usluge u željezničkom prometu
Privatno životno osiguranje
Održavanje i popravak vozila
Usluge fiksne telefonije
Osiguranje kućanstva
Pravne i računovodstvene usluge
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Sva tržišta usluga
Opskrba plinom
Usluge mobilne telefonije
Osiguranje vozila
Kafići, barovi i restorani
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge najma vozila
Poštanske usluge
Usluge u zračnom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Smještaj tijekom odmora
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Gorivo za vozila
Novi automobili
Meso i mesni proizvodi
Odjeća i obuća
Proizvodi za održavanje
Alkoholna pića
Sva tržišta roba
Proizvodi IKT-a
Oprema za razonodu
Namještaj i oprema
Voće i povrće
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Veliki kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Elektronički proizvodi
Mali kućanski aparati
Naočale i leće
Bezalkoholna pića
Mliječni proizvodi
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ukupni rezultat MPI-ja u Portugalu ostao je stabilan, uz vrlo blago i neznačajno smanjenje od
0,2 boda u usporedbi s 2012. I rezultati tržišta robe (+0,2 postotna boda) i rezultati tržišta
usluga (-0,3) u Portugalu uglavnom ostaju stabilni svake godine. Čini se da socioekonomske i
financijske poteškoće s kojima se suočio Portugal nisu imale negativan utjecaj na učinak
ocijenjenih tržišta.
150
Prosječni MPI na svim tržištima u Portugalu iznosi 1,4 postotna boda manje od prosjeka u
EU-28. Tu je razliku potrebno pripisati ponajviše tržištima usluga u pogledu kojih je
zabilježena razlika od -2,5 postotnih bodova u odnosu na cijeli EU. Za razliku od toga
prosječni MPI za portugalska tržišta robe uglavnom je u skladu s rezultatima u EU-28.
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija portugalska tržišta tržište knjiga, časopisa i novina, tržište
kruha, žitarica, riže i tjestenine te tržište mliječnih proizvoda. Tri su najmanje učinkovita
tržišta tržište rabljenih automobila, tržište goriva za vozila i tržište novih automobila.
Problemi povezani s kvalitetom usluge nakon prodaje te s usklađenošću s pravnim jamstvima
ili neusklađenostima povezanima s popravcima mogli bi biti temelj te loše ocjene.
Diljem pojedinačnih tržišta robe najveća povećanja rezultata u smislu tržišnog učinka
zabilježena su na tržištu mliječnih proizvoda i tržištu kruha, žitarica, riže i tjestenine. Tržišta
su s najvećim pogoršanjem rezultata tržište alkoholnih pića, tržište opreme za razonodu i
tržište rabljenih automobila.
Portugalsko tržište voća i povrća te tržište odjeće i obuće najbolje su ocijenjena u usporedbi s
prosjekom EU-a, ali te razlike nisu statistički značajne. Međutim, razlike između Portugala i
EU-a zabilježene su u pogledu nekih komponenata MPI-ja: tržište voća i povrća ostvarilo je
bolje rezultate za usporedivost i očekivanja te zabilježilo manji postotak problema, a rezultati
tržišta odjeće i obuće bolji su od prosječnih u EU-28 u pogledu očekivanja i izbora. Tržište
rabljenih automobila i tržište goriva za vozila ocijenjena su najlošije u usporedbi s EU-28.
Rezultati tih tržišta u pogledu povjerenja i očekivanja lošiji su od rezultata u EU-u kao cjelini.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Portugalu tržište usluga osobne njege, tržište
kulture i zabave te tržište smještaja tijekom odmora. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
hipoteka, tržište elektroenergetskih usluga i tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica. Tržište
komercijalnih usluga u području sporta nalazi se na 26. mjestu u EU-28 s obzirom na rezultat.
Loši rezultati tržišta hipoteka mogli bi biti povezani sa socioekonomskim uvjetima
stanovništva i visokom stopom nezaposlenosti. Tržište elektroenergetskih usluga, iako je i
dalje jedno od najmanje učinkovitih, ostvarilo je znatno poboljšanje rezultata koje bi moglo
biti povezano s nedavnom liberalizacijom.
Na pojedinačnoj razini tržište poštanskih usluga, tržište elektroenergetskih usluga, tržište
usluga najma vozila i tržište kulture i zabave ostvarila su najveće poboljšanje rezultata u
odnosu na one iz 2012. Rezultati tržišta poštanskih usluga i tržišta elektroenergetskih usluga
poboljšali su se u pogledu usporedivosti i izbora. Zabilježeno je i poboljšanje u pogledu
povjerenja za tržište usluga najma vozila.
Tržišta su s najvećim pogoršanjem rezultata u odnosu na 2012. tržište hipoteka, tržište usluga
u željezničkom prometu i tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica. Za ta su tržišta
zabilježene lošije ocjene povjerenja i očekivanja. Tržište usluga u željezničkom prometu i
tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica, osim toga, bilježe i veći broj problema. Nadalje, u
pogledu tržišta hipoteka zabilježeno je smanjenje usporedivosti.
U usporedbi s EU-28 ocjene tržišta usluga u području igara na sreću izvan interneta, tržišta
usluga u području internetskih igara na sreću i tržišta usluga mobilne telefonije pozitivnije su,
ali te razlike u rezultatima nisu statistički značajne. Ocjene tržišta usluga u području igara na
151
sreću izvan interneta veće su od prosjeka za sve komponente, osim za komponentu problema.
Ocjene usluga u području internetskih igara na sreću veće su od prosjeka za usporedivost i
očekivanja. Na tržištu usluga mobilne telefonije zabilježeno je poboljšanje u pogledu
komponenata usporedivosti i očekivanja te manji broj pritužaba.
Tržište TV pretplata, tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica i tržište hipoteka ostvarila su
najniže rezultate MPI-ja u usporedbi s EU-28. Ocjene za povjerenje i očekivanja na tržištu
zajmova, kredita i kreditnih kartica te na tržištu hipoteka niže su od prosjeka. Nadalje,
usporedivost na tržištu hipoteka jednako je tako lošije ocijenjena, a na tržištu TV pretplata
zabilježeno je povećanje broja problema.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
31 Poštanske usluge 3.3* 0.7* 0.3 0.1 -3.9 12* 1*
46 Elektroenergetske usluge 3.1* 0.7* 0.2 0.7* 3.7 1.4 2.7*
55 Mliječni proizvodi 2.8* 0.4* 0.3 0.4* -1.5 -10.6* -0.2
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina 2.6* 0.2 0.4* 0.3* -1.3 0.4 0
38 Usluge najma vozila 2.1* 0.3* 0.3* 0.1 -2.3 7.5* 0.3
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -4.8* -0.3 -0.7* -0.5* 5.2* 12.2* -0.1
36 Usluge u željezničkom prometu -4.6* -0.2 -0.6* -0.4* 8.3* 17.6*
51 Hipoteke -4* -0.4* -0.6* -0.3* 3.1 1.5 -0.2
16 Rabljeni automobili -2.5* -0.3* -0.4* -0.3 0.5 2.6 0
6 Alkoholna pića -2.1* -0.1 -0.3* -0.3* 0.1 31.7* -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta3.5 0.4* 0.3* 0.6* -0.6 -7.6* -0.3*
1 Voće i povrće 3.4 0.6* -0.1 0.5* -6* 1.6 0.3*
7 Odjeća i obuća 3.3 0.5* 0 0.4* -3.9* -14.5* 0.4*
55 Mliječni proizvodi 3.1 0.5* 0.1 0.4* -4.1* -12.9* 0.1
2 Meso i mesni proizvodi 2.7 0.6* -0.1 0.3* -4.2* -11.3* 0.3*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
51 Hipoteke -8.8* -0.6* -1.7* -0.8* 5.1* 2.6 -0.3*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -7* -0.2 -1.5* -0.6* 5.2* 7.8* -0.1
17 Gorivo za vozila -6.7* -0.5* -1.7* -0.5* -1.2 4.8* -0.4*
54 TV pretplate -6.4* 0 -1.3* -0.1 13.5* 1.7 0.2
26 Bankovni računi -6.1* -0.2 -1.6* -0.3* 4.8* -3.1 0
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
152
Rumunjska
63,066,366,767,569,469,569,970,170,471,472,772,873,874,174,374,474,574,975,376,376,576,777,677,678,279,079,680,280,880,981,983,4
65,967,768,669,370,271,3
74,174,975,075,275,575,876,177,277,878,278,979,279,379,680,5
83,9
74,7
2.51.90.20.7
4.8*1.30.12.7-0.3
-3.4*0.10.10.8
0.9*3.4*
-0.31.40.32
-0.1-1.12.20
0.80.70.4-0.32.20.40
-3.2*0.3-1.1-1.71.21.50.4-0.1
-2.4*-0.5*-0.9-1.30.4-0.7-1
-0.3-0.3-0.60.4
-2.9*0
1.4
0.3
0.21.70.70.2-2.2
-2.9*1.9-0.6-0.93.7*2.70
1.6
0.6*0.9
-0.6-0.40.31
1.93.2*7*
-1.41.81-1
-1.51
0.61.1
-0.41.81.60.60
-3.3*-3.6*-2.3*2.2*0.3-0.41.4-1
0.51.20.7-0.42.5*0.5
2.3*3.4*-0.9
0.5*
1.3
3.2*4.5*-1.11.3-1.2
0.3-2.6-0.7
-0.2-3.9*
2.31.1-1.1-0.90.92
-1.10.8-1.10.51.7
-2.7*0.10.5
0.32.2
-6.4*1.5
-4.8*2.7*
3.8*0.9
0.6*-0.20.6
3.5*-0.60.1
2.6*-0.6
-0.80.40.7-0.6
0.2
-7.6*-8.2*-7.2*
-2-1.3
-4.2*-5.2*-4.4*-4.1*-2.60.7
-5.8*-0.7-2.4
-1.8*-0.9-0.3
-4.6*-1
-1.32.8
-4.5*-1.63.62.10.4-2.1-2.82.2
6.8*-1.92.7
-9.4*-3.2
-8.6*-12*-7.2*-4.4*-6.9*-7.5*-4.4*-4.5*-5.2*-4.4*-4*
-4.8*-3.9*-3.4
0-3
-1.6-1.6
1-0.5
-2.9*
Hipoteke
Usluge u željezničkom prometu
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području nekretnina
Usluge održavanja
Održavanje i popravak vozila
Vodoopskrba
Pravne i računovodstvene usluge
Bankovni računi
Elektroenergetske usluge
Kafići, barovi i restorani
Privatno životno osiguranje
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Sva tržišta usluga
Opskrba plinom
Usluge u području internetskih igara na sreću
Osiguranje vozila
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Osiguranje kućanstva
Omogućivanje internetske veze
Smještaj tijekom odmora
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
TV pretplate
Usluge fiksne telefonije
Usluge najma vozila
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Poštanske usluge
Usluge mobilne telefonije
Usluge osobne njege
Usluge u zračnom prometu
Meso i mesni proizvodi
Rabljeni automobili
Voće i povrće
Alkoholna pića
Gorivo za vozila
Odjeća i obuća
Mliječni proizvodi
Bezalkoholna pića
Proizvodi za održavanje
Sva tržišta roba
Proizvodi za osobnu njegu
Namještaj i oprema
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Mali kućanski aparati
Oprema za razonodu
Proizvodi IKT-a
Naočale i leće
Elektronički proizvodi
Veliki kućanski aparati
Novi automobili
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ukupni rezultat u Rumunjskoj ostao je stabilan, uz vrlo blago i neznačajno povećanje od 0,3
postotna boda u usporedbi s 2012. Iako su se ocjene tržišta robe blago, ali statistički
neznačajno smanjile, ocjene tržišta usluga statistički su se značajno poboljšale.
153
Rumunjska je prema učinku u najlošijem kvartilu svih zemalja s ukupnim indeksom tržišnog
učinka od 74,7. I tržišta robe i tržišta usluga ostvarila su prosječan MPI znatno niži od onoga
u EU-28.
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Rumunjskoj tržište knjiga, časopisa i novina,
tržište novih automobila i tržište velikih kućanskih aparata. Tri su najmanje učinkovita tržišta
tržište mesa i mesnih proizvoda, tržište rabljenih automobila i tržište voća i povrća.
Sljedeća se tržišta sva nalaze na 26. mjestu diljem EU-28: tržište kruha, žitarica, riže i
tjestenine, tržište mliječnih proizvoda, tržište mesa i mesnih proizvoda, tržište malih
kućanskih aparata, tržište naočala i leća i tržište proizvoda za održavanje. Tržište voća i
povrća, tržište lijekova koji se izdaju bez recepta, tržište bezalkoholnih pića, tržište proizvoda
za osobnu njegu, tržište namještaja i opreme te tržište alkoholnih pića nalaze se na 27. mjestu.
Među pojedinačnim tržištima robe najveće je poboljšanje rezultata tržišnog učinka
zabilježeno na tržištu odjeće i obuće i tržištu knjiga, časopisa i novina, iako nijedna od tih
promjena nije statistički značajna. Najveća smanjenja ocjena zabilježena su na tržištu velikih
kućanskih aparata, tržištu mesa i mesnih proizvoda i tržištu proizvoda za održavanje.
Tržište mesa i mesnih proizvoda i tržište alkoholnih pića pokazuju razliku u smislu MPI-ja u
odnosu na EU-28. Za tržište mesa i mesnih prerađevina zabilježen je lošiji rezultat za
usporedivost, povjerenje, očekivanja, pritužbe i izbor. Na tom tržištu zabilježen je i veći broj
nastalih problema. Na tržištu alkoholnih pića zabilježeno je smanjenje usporedivosti i
povjerenja.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Rumunjskoj tržište usluga u zračnom prometu,
tržište usluga osobne njege te tržište usluga mobilne telefonije. Tri su najmanje učinkovita
tržišta tržište hipoteka, tržište usluga u željezničkom prometu te tržište zajmova, kredita i
kreditnih kartica.
Tržište smještaja tijekom odmora i tržište osiguranja vozila nalaze se na 26. mjestu tržišta
diljem EU-28. Tržište kafića, barova i restorana nalazi se na 27. mjestu.
Na pojedinačnoj razini tržište usluga u području nekretnina i tržište opskrbe plinom ostvarila
su najveća poboljšanja u usporedbi s 2012. Ta su tržišta ostvarila bolje rezultate u pogledu
povjerenja. Za tržište usluga u području nekretnina zabilježen je i bolji rezultat u pogledu
usporedivosti i očekivanja te smanjenje broja problema. Na tržištu opskrbe plinom zabilježen
je lošiji rezultat u pogledu usporedivosti.
Tržište usluga s najvećim pogoršanjem rezultata u usporedbi s 2012. tržište je bankovnih
računa. To je tržište ostvarilo posebno loše rezultate u pogledu povjerenja i očekivanja, a ti su
se rezultati smanjivali svake godine.
Tržište usluga mobilne telefonije, tržište TV pretplata i tržište omogućivanja internetske veze
ocijenjena su kao najbolja u usporedbi s rezultatima u EU-28. Tržište usluga mobilne
telefonije ocijenjeno je čak i bolje od prosjeka u EU-28. Za to su tržište zabilježene
pozitivnije ocjene u pogledu svih komponenata, osim komponente očekivanja.
Tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica, tržište hipoteka i tržište usluga u željezničkom
prometu ocijenjena su najmanje pozitivno u usporedbi s prosjekom u EU-28. Za ta je tržišta
154
zabilježen lošiji rezultat u pogledu komponente očekivanja. Tržište zajmova, kredita i
kreditnih kartica i tržište hipoteka lošija su od prosjeka i u pogledu komponente usporedivosti.
Konačno, smanjenje ocjene u pogledu komponente povjerenja zabilježeno je i na tržištu
usluga u željezničkom prometu.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
20 Usluge u području nekretnina 4.8* 0.3* 0.4* 0.6* -7.9* 2.6 0.2
47 Opskrba plinom 3.4* 0.5* 0.7* 0.2 0.1 2.5 -0.2
45 Vodoopskrba 2.7 0.2 0.4* 0.1 -3.6 -5.8
51 Hipoteke 2.5 0.2 0.3 0.2 -4.7 4.6 0.1
33 Usluge mobilne telefonije 2.2 0.1 0.3 0.1 -6* 0.4 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
26 Bankovni računi -3.4* -0.2 -0.4* -0.4* 3.9 5.4 -0.2
2 Meso i mesni proizvodi -3.2* -0.8* -0.5* -0.2 -2.8 -0.5 -0.2
11 Veliki kućanski aparati -2.9* -0.4* -0.5* -0.3* 0.7 -30.5* -0.2
8 Proizvodi za održavanje -2.4* -0.4* -0.3* -0.4* -3.4 9.8* -0.4*
6 Alkoholna pića -1.7 -0.4* -0.2 -0.2 -2.7 5.2 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
33 Usluge mobilne telefonije 6.8* 1.4* 0.7* 0 -7.3* -21.5* 0.4*
54 TV pretplate 3.6 0.8* 0.4* 0 -1.7 -13.7* 0.4*
34 Omogućivanje internetske veze 2.8 0.7* 0.4* 0.1 1.6 -14.2* -0.4*
37 Usluge u zračnom prometu 2.7 0.5* 0.4* 0.1 0 -20.2* 0
31 Poštanske usluge 2.2 0.6* 0.1 0 -1.3 -14.6* 0.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
6 Alkoholna pića -12* -0.5* -2.1* -1.8* 4.8* -6.2* -0.2
2 Meso i mesni proizvodi -9.4* -0.8* -1.5* -1.2* 5.2* -11.4* -0.3*
1 Voće i povrće -8.6* -0.3* -1.8* -1.3* 0.9 -9.3* -0.3*
36 Usluge u željezničkom prometu -8.2* -0.1 -1.5* -1.4* 5.4* -19.3*
51 Hipoteke -7.6* -0.6* -0.8* -1.1* 6* 0.4 -0.3*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
155
Slovenija
62,069,370,570,771,673,073,573,773,773,9
76,476,777,377,578,778,979,279,279,779,780,180,480,481,081,281,482,082,482,783,484,485,0
67,872,874,675,676,677,978,979,079,079,480,180,280,580,681,281,281,381,782,182,282,382,5
78,1
0.6-0.63.4*2.8*
-0.61.51.8-1.2-1.2
00.9
0.7*1
-0.21.7
2.5*2.3*0.9-0.84.1*
14*
-1.50.11.20.1-0.90.71.31.4
2-0.3-1
1.20.2-2*1.3
0.7*-0.31.70.50.60.40.31
-0.23.8*2.1*0.11.51.6-1
0.7*
-1.20.5
-5.9*-2.7*
6.3*-0.5-1.2
00.2-0.8-1.9-1*
-2.9*0.7
-2.3*-0.3-0.9
-2.1*-0.8
-4.2*-1.80.10.1
-1.9*-1.30.3
-2.6*-1.8*1.8-1.4
-4.1*-4.8*-4.5*-3.7*-3.5*0.7-1.5
-2.4*-3.4*-2.8*-3.5*0.2
-3.3*-1.9*
-1-1.9*-4.2*-3.2*-1.4
-2.3*-1
0.7
-1.6*
-2.4
5.5*
01
0.1-3.1*
-0.9*3*
-1.1-0.4
-3.4*0.62*
-1.80.4-1.3
-3.3*-2.9*2.4*-1.3-1.61.2
1.8*-2.8*
0
1.11.9
2.6*5*
4.4*3.5*0.7
2.5*3.5*1.2
-0.12.7*1.51.3
5.1*2*
2.6*0.8
2.2*-0.7
0.5*
-7.5*-5.1*-3.9
0-3.2-3.5-0.53.10
0.22.42.73.3
1.3*0.21.33.1
4.7*4.6*0.50.71.84*9*2.70.2
7.5*0.7-1
2.89.1*
2
-3.2-4.4*-0.6-0.1-3.5-1.6-1.3-0.7-3.4-1.4-0.81.2-0.4-0.7-0.1-0.31.70.1-2.20.2
4.8*0.2
0.5
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Privatno životno osiguranje
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge u području nekretnina
Usluge u području internetskih igara na sreću
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
TV pretplate
Hipoteke
Usluge održavanja
Omogućivanje internetske veze
Usluge mobilne telefonije
Bankovni računi
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Sva tržišta usluga
Kafići, barovi i restorani
Osiguranje kućanstva
Usluge fiksne telefonije
Vodoopskrba
Održavanje i popravak vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Osiguranje vozila
Usluge najma vozila
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Elektroenergetske usluge
Poštanske usluge
Smještaj tijekom odmora
Usluge u željezničkom prometu
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge osobne njege
Usluge u zračnom prometu
Opskrba plinom
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Voće i povrće
Meso i mesni proizvodi
Odjeća i obuća
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi za održavanje
Namještaj i oprema
Sva tržišta roba
Bezalkoholna pića
Proizvodi za osobnu njegu
Mliječni proizvodi
Proizvodi IKT-a
Elektronički proizvodi
Alkoholna pića
Veliki kućanski aparati
Oprema za razonodu
Novi automobili
Mali kućanski aparati
Knjige, časopisi i novine
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Gorivo za vozila
Naočale i leće
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ukupni tržišni učinak u Sloveniji blago je, ali ne statistički značajno veći od prosjeka u EU-
28. Ukupni rezultat Slovenije povećao se za 0,7 postotnih bodova od 2012., čime je donekle
ublaženo smanjenje rezultata od 1,6 bodova zabilježeno između 2011. i 2012. Na općenitoj
razini skupine tržišta usluga u Sloveniji ocijenjena su bolje, a tržišta robe ponešto, ali ne
statistički značajno lošije od prosjeka u EU-28. U usporedbi s 2012. u Sloveniji su i tržišta
robe i tržišta usluga svake godine ostvarila poboljšanje.
156
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta u Sloveniji tržište naočala i leća, tržište goriva za vozila
i tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište rabljenih
automobila, tržište voća i povrća te tržište mesa i mesnih proizvoda.
U usporedbi s 2012. promijenio se MPI nekih slovenskih tržišta. Tržišta robe koja su ostvarila
najveće poboljšanje od 2012. tržište novih automobila i tržište malih kućanskih aparata. Na
oba je tržišta zabilježeno smanjenje broja pritužaba, a tržište novih automobila ostvarilo je i
bolje rezultate u pogledu povjerenja, očekivanja i pritužbi. Tržište čiji se rezultat najviše
pogoršao tržište je proizvoda za održavanje. U usporedbi s 2012. tržište proizvoda za
održavanje u Sloveniji suočilo se s povećanjem postotka problema i lošijim rezultatom u
pogledu usporedivosti.
Usporede li se slovenska tržišta robe s prosjekom u EU-28, statistički značajne razlike mogu
se uočiti samo za tržište goriva za vozila (pozitivna razlika) i tržište voća i povrća (negativna
razlika). Slovensko tržište voća i povrća ostvarilo je rezultate lošije od prosjeka u pogledu
usporedivosti, povjerenja i očekivanja.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Sloveniji tržište kulture i zabave, tržište
opskrbe plinom i tržište usluga u zračnom prometu. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira, tržište privatnog životnog osiguranja
i tržište pravnih i računovodstvenih usluga.
Tržište opskrbe plinom ocijenjeno je kao najučinkovitije diljem EU-28, tržište
elektroenergetskih usluga kao drugo najučinkovitije, a tržište usluga u željezničkom prometu
kao treće. Međutim, tržište privatnog životnog osiguranja i tržište investicijskih proizvoda,
mirovina i vrijednosnih papira nalaze se na 26. mjestu tržišta diljem EU-28.
Tržišni učinak nekih od slovenskih tržišta usluga promijenio se od 2012. Poboljšanja su
zabilježena na tržištu za usluge najma vozila, tržištu elektroenergetskih usluga, tržištu pravnih
i računovodstvenih usluga, tržištu usluga u području nekretnina, tržištu vodoopskrbe i tržištu
održavanja vozila. Prva tri tržišta usluga suočila su se s povećanom konkurencijom tijekom
prošle godine, zbog čega je došlo do sniženja cijena te su potrošači mijenjali pružatelje
usluga. Zabilježeno je statistički neznačajno smanjenje učinka na tržištu poštanskih usluga,
tržištu omogućivanja internetske veze i tržištu usluga mobilne telefonije. Razmotre li se
posebno komponente, tržište usluga najma vozila ostvarilo je poboljšanje u smislu
usporedivosti i očekivanja te manji broj problema, a tržište elektroenergetskih usluga postiglo
je bolji rezultat u pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja.
U usporedbi s prosjekom u EU-28 Slovenija ostvaruje bolje rezultate u pogledu učinka na
tržištu opskrbe plinom, tržištu elektroenergetskih usluga, tržištu usluga u željezničkom
prometu, tržištu vodoopskrbe, tržištu održavanja i popravka vozila te tržištu tramvaja,
lokalnih autobusa i podzemne željeznice. Na razini komponenata sva ta uspješna tržišta
usluga u pogledu očekivanja i povjerenja ostvaruju rezultate bolje od prosjeka u EU-28. S
druge strane, tržište investicijskih proizvoda i tržište privatnog životnog osiguranja u Sloveniji
manje su učinkovita od prosjeka u EU-28. Ta dva tržišta niskog učinka imaju ispodprosječne
rezultate u pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja te veći postotak problema.
157
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
38 Usluge najma vozila 4.1* 0.5* 0.2 0.3* -8.7* -4.5 0.9*
46 Elektroenergetske usluge 4* 0.7* 0.4* 0.4* -1.5 5.2 0.2
15 Novi automobili 3.8* 0.3 0.3* 0.5* -5.9* -5.6* 0.4*
57 Pravne i računovodstvene usluge 3.4* 0.2 0.2 0.4* -7* -6.8* 0.4*
20 Usluge u području nekretnina 2.8* 0.4* 0.2 0.3 -3.4 -6.6* 0.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
8 Proizvodi za održavanje -2* -0.4* -0.1 0 4.6* 0.2 -0.1
31 Poštanske usluge -1.5 -0.3 0 -0.2 2.5 -1.4 -0.1
34 Omogućivanje internetske veze -1.2 0.1 -0.1 -0.1 4.9* -0.2 0.2
33 Usluge mobilne telefonije -1.2 -0.1 -0.1 0.1 4.2 10* 0.1
53 Naočale i leće -1 -0.4* 0.1 -0.2 -0.9 -15.3* 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
47 Opskrba plinom 9.1* 1.2* 1.1* 1.1* -2.5* -15* 1.6*
46 Elektroenergetske usluge 9* 1.2* 0.7* 1.3* -6.5* -7.7* 1.4*
36 Usluge u željezničkom prometu 7.5* 0.5* 0.9* 0.9* -10.6* -17.4*
17 Gorivo za vozila 4.8* 0.4* 0.7* 0.6* -2.1* -13.9* -0.2
45 Vodoopskrba 4.7* 0.7* 0.3* 0.7* -0.4 -13.7*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri-7.5* -0.6* -0.9* -1* 7.4* -1 0.4*
52 Privatno životno osiguranje -5.1* -0.3* -0.7* -0.7* 5.6* -6.4* 0.6*
1 Voće i povrće -4.4* -0.5* -0.9* -0.4* -0.1 -3.5 0.2*
57 Pravne i računovodstvene usluge -3.9 -0.4* -0.7* -0.3* 2.6 -0.3 0.5*
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta-3.5 -0.1 -0.2 -1.2* -1.7* -15.9* -0.1
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
158
Slovačka
65,067,0
70,170,471,272,172,274,474,574,775,275,575,775,875,876,076,376,377,978,178,378,979,279,780,080,281,081,281,382,082,682,9
65,565,868,0
71,176,276,977,478,178,278,378,478,979,279,379,479,780,881,181,381,582,4
84,9
76,7
0.4-0.30.61.71
-0.40.2-1.7
2.6*
-0.61.1-1.10.60.80.20
1.7-1.63.4*
10.70.40.40.3-20
-0.8-1.91.4-1.1
2.1-1.8
-3.8*-3.6*-2.6*
-1-1.1*
-23*0.3
2.5*-3.3*-2.5*-3.1*0.40.6
-2.5*-0.9
-2.9*0.20.5
-3.1*
-0.3
-2.1-0.80.6-2.2-1.6-0.8
-2.6*-0.6
-2.6*
2.3*-1.90.3-2*
-2.7*-1.1*0.6
-3.8*0.9-0.7-0.7
-2.6*-1.5-0.60.7-1.53.4*0.6-1
-2.7*-0.1
-1.9-2
-0.2-1.3-1.6-0.7
-1.2*-1.3
-2.5*-0.7
-3.9*0.6-1.1-1.20.3
-2.8*0.5-0.5-0.9-1.2-1.7-1.3
-1.1*
2.9*1.7-0.8
-1.6
1.9
3.6*2.6*3*
2.9*1.1*0.8
4.7*0.8
3.4*2.9*0.10.53*
-0.62.9*
11.3
3.6*1.5*
0
3.3*0.70.80.9
2.9*1.7
2.4*
3.7*1.7-0.70.3
3.8*1.9*2.5*1.7
2.6*3.3*3.8*5.1*
-0.1
1.7*
-4.5*-3.7-3.6-0.2-3.3-1.8-2.2
0-0.3-0.4-1.31.51.7-1.8-3.4-2.60.12.6-0.76.1*4.3*-0.54*3.4-0.6-1
2.56.7*-0.46*
-0.4-0.9
-5.4*-9.9*-7.3*-6.1*-3.9*-2.6
-2.3*-2.9-1.3-0.7
1-2
-2.2-2.7-0.8-1
-0.4-0.6-1.2-0.10.10.5
-0.9*
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge u području nekretnina
Usluge održavanja
Hipoteke
Privatno životno osiguranje
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge u željezničkom prometu
Usluge u području internetskih igara na sreću
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
TV pretplate
Bankovni računi
Osiguranje kućanstva
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Kafići, barovi i restorani
Sva tržišta usluga
Omogućivanje internetske veze
Usluge najma vozila
Elektroenergetske usluge
Usluge mobilne telefonije
Osiguranje vozila
Opskrba plinom
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge u zračnom prometu
Smještaj tijekom odmora
Poštanske usluge
Vodoopskrba
Komercijalne usluge u području sporta
Usluge fiksne telefonije
Kultura i zabava
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Meso i mesni proizvodi
Voće i povrće
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Novi automobili
Sva tržišta roba
Mliječni proizvodi
Proizvodi za održavanje
Proizvodi IKT-a
Gorivo za vozila
Elektronički proizvodi
Alkoholna pića
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Namještaj i oprema
Proizvodi za osobnu njegu
Veliki kućanski aparati
Mali kućanski aparati
Bezalkoholna pića
Oprema za razonodu
Naočale i leće
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ukupni, tržišni učinak u Slovačkoj niži je od prosjeka u EU-28, s razlikom od 0,9 bodova.
Zabilježen je blag, neznačajan pad od 0,3 boda u smislu ukupnog učinka slovačkih tržišta od
2012., što predstavlja nastavak negativnog kretanja između 2011. i 2012. U smislu tržišta robe
u cjelini Slovačka je zabilježila smanjenje učinka u usporedbi s 2012., zbog čega je MPI
slovačkih tržišta robe trenutačno 2,3 boda niži od prosjeka u EU-28 i 1,1 bod niži od rezultata
159
iz 2012. Prosječni MPI tržišta usluga u Slovačkoj ostao je relativno nepromijenjen od 2012. i
trenutačno je gotovo jednak MPI-ju za cijeli EU-28.
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Slovačkoj tržište knjiga, časopisa i novina,
tržište naočala i leća te tržište opreme za razonodu. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
rabljenih automobila, tržište odjeće i obuće te tržište mesa i mesnih proizvoda. Tržište
lijekova koji se izdaju bez recepta nalazi se na 26. mjestu tržišta u EU-28. Tržište odjeće i
obuće nalazi se na 27. mjestu.
U usporedbi s 2012. smanjili su se rezultati devet slovačkih tržišta, a popravili se rezultati
tržišta proizvoda za održavanje i tržišta goriva za vozila. Oba su ta tržišta ostvarila bolji
rezultat u pogledu očekivanja te su zabilježila manji postotak problema u usporedbi s
prethodnom godinom. Suprotno tome, najveći pad učinka zabilježen je na tržištu mesa i
mesnih proizvoda, tržištu voća i povrća i tržištu elektroničkih proizvoda. Rezultati u pogledu
komponenata povjerenja i očekivanja za sva su se tri od tih tržišta pogoršali u odnosu na
2012.
Usporede li se tržišta robe s prosjekom u EU-28, Slovačka je najučinkovitija u pogledu goriva
za vozila, a najmanje učinkovita u pogledu tržišta odjeće i obuće, tržišta mesa i mesnih
proizvoda, tržišta voća i povrća, tržišta rabljenih automobila i tržišta lijekova koji se izdaju
bez recepta. Sva ta tržišta ostvarila su lošije rezultate u pogledu komponenata usporedivosti,
povjerenja i očekivanja.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Slovačkoj tržište usluga osobne njege, tržište
kulture i zabave te tržište usluga fiksne telefonije. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište
investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira, tržište usluga u području nekretnina i
tržište usluga održavanja.
Razmotri li se stanje slovačkih tržišta usluga od 2012., uočljivo je povećanje učinka usluga
mobilne telefonije te održavanja i popravaka vozila. Suprotno tome, učinak tržišta poštanskih
usluga i tržišta usluga fiksne telefonije smanjio se u odnosu na 2012., iako ne statistički
značajno. Na razini komponenata na tržištu usluga mobilne telefonije zabilježeno je
poboljšanje rezultata u pogledu povjerljivosti te smanjenje postotka problema s kojima se
susreću potrošači.
U usporedbi s tržištima usluga na razini EU-28 slovačka su tržišta koja su pozitivnije
ocijenjena tržište vodoopskrbe, tržište elektroenergetskih usluga, tržište usluga fiksne
telefonije, tržište usluga mobilne telefonije i tržište opskrbe plinom. Svih tih pet tržišta usluga
ostvarilo je rezultate bolje od prosjeka u EU-28 u pogledu usporedivosti, povjerenja i
očekivanja. Za razliku od toga, najmanje su učinkovita slovačka tržišta u usporedbi s
prosjekom u EU-28 tržište investicijskih proizvoda, tržište usluga u području nekretnina i
tržište usluga održavanja, ali razlika je statistički značajna samo za prvo od tih triju tržišta.
160
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
33 Usluge mobilne telefonije 3.4* 0 0.5* 0.3 -7.1* 2.8 0.1
8 Proizvodi za održavanje 3* 0.3* 0.3 0.3* -4.6* 14.1* 0.2
23 Održavanje i popravak vozila 2.6* 0.1 0.3 0.3 -3.9 -8.6* 0
17 Gorivo za vozila 2.5* 0.2 0.2 0.4* -4.4* 19.1* -0.3*
16 Rabljeni automobili 2.1 0.1 0.4* 0 -4.9 3 -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi -3.8* -0.4 -0.8* -0.4* -0.2 -2.7 -0.6*
1 Voće i povrće -3.6* -0.3 -0.4* -0.4* 4.5 4.2 -0.3
10 Elektronički proizvodi -3.3* -0.2 -0.5* -0.4* 2.7 8.4* -0.1
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina -3.1* -0.2 -0.4* -0.4* 2.4 5.6 -0.3*
18 Knjige, časopisi i novine -3.1* -0.4* -0.5* -0.3* 0 -4.3 -0.6*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
45 Vodoopskrba 6.7* 1.5* 0.5* 0.5* -2.6* 10.3*
46 Elektroenergetske usluge 6.1* 1* 0.7* 0.6* -2.7* 3.9* 0.8*
32 Usluge fiksne telefonije 6* 0.8* 0.7* 0.6* -4.2* 9.3* 0.3*
33 Usluge mobilne telefonije 4.3* 0.3* 0.6* 0.4* -4.9* 6.1* 0.2
47 Opskrba plinom 4* 0.7* 0.3* 0.5* -1.4 9.2* 0.6*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
7 Odjeća i obuća -9.9* -0.6* -1.1* -1* 16.3* 10.6* -0.3*
2 Meso i mesni proizvodi -7.3* -0.6* -0.9* -0.7* 9.9* 7.8* 0
1 Voće i povrće -6.1* -0.3* -0.8* -0.7* 10.4* 4.7 0.1
16 Rabljeni automobili -5.4* -0.5* -1* -0.4* 2.2 3.7 0.3*
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri-4.5* -0.4* -0.7* -0.3* 4.5* 10.2* 0.4*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
161
Finska
68.170.170.6
73.275.675.775.777.577.978.378.879.179.279.379.579.880.180.481.281.681.781.781.881.881.982.282.582.783.185.386.5
73.374.475.978.279.380.180.480.981.581.781.781.882.082.382.784.084.584.885.085.485.5
87.9
80.1
-1.11
1.61.5
2.8*0.61.7
2.8*2.7*1.8
0.6*4.2*-2.6*0.1-0.20.6-0.31.2-0.7
00.6
-0.71
0.50.6-0.9-0.6-0.31.6*
-0.3-1.5-0.1
-3.1*0.4-0.90.8-0.2
01.30.8-0.4
10.91.1-1.20.5-0.90.31.5-0.80.6
0.4
0.7-1.50.91.3
-2.5*-0.80.61
-1.5-2.4*
-0.6*-3.6*1.2
-3.3*0.6
-2.4*0.51.40.9-0.70.1
-3.1*-3.2*-0.4-0.10.61.2
-1.4*-1.1
-1.1-2.5*0.80.30
-2*-1.41.6-0.3-0.5
-2.2*0.2-0.70.71
0.80.3-0.1-0.41.1-1.2-0.4
-0.5*
-0.7-0.6-0.51.91.5-1
-1.3
1.8
-0.1-1.2
11.8*2.5*2.8*-1.6*
0.13.1*
2*2*0.2
1.5-0.81.6*0.3
2.3*-0.7-1.8-0.5
01.6-1.40.4*1.7*1.6*0.40.50.60.3
2.5*2.2*-0.4-0.7
-2.1*
0.7
0.1
-5.9*-4-3
3.7-0.55*2
5.5*3.53.24*3*4.8
5.3*0.92.20.6-0.26.8*-0.17.3*
11.1*5.3*5.4*3.42.9
8.6*4.1*1.91.5
3.5*
2.4-1.4-3
2.9-2.92.9-4*0
1.8*1.50.11
0.72.73.2
3.9*2.92.43.1
7.9*4.5*6.5*
2.5*
TV pretplate
Usluge mobilne telefonije
Omogućivanje internetske veze
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Usluge fiksne telefonije
Usluge u području nekretnina
Usluge održavanja
Elektroenergetske usluge
Privatno životno osiguranje
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području internetskih igara na sreću
Sva tržišta usluga
Usluge u željezničkom prometu
Bankovni računi
Kafići, barovi i restorani
Osiguranje kućanstva
Osiguranje vozila
Usluge u zračnom prometu
Pravne i računovodstvene usluge
Komercijalne usluge u području sporta
Vodoopskrba
Hipoteke
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Poštanske usluge
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Usluge najma vozila
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Proizvodi IKT-a
Meso i mesni proizvodi
Naočale i leće
Voće i povrće
Knjige, časopisi i novine
Elektronički proizvodi
Sva tržišta roba
Namještaj i oprema
Mali kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Veliki kućanski aparati
Novi automobili
Proizvodi za održavanje
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Oprema za razonodu
Bezalkoholna pića
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Gorivo za vozila
Mliječni proizvodi
Alkoholna pića
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Prosječan MPI svih potrošačkih tržišta u Finskoj veći je od MPI-ja u EU-28 kao cjelini (za 2,5
postotnih bodova), a to vrijedi i za tržišta robe (+1,8 postotnih bodova) i tržišta usluga (+3
postotna boda). U usporedbi s 2012. tržišta robe ostala su stabilna, a tržišta usluga ostvarila
blago poboljšanje, ali ne statistički značajno.
162
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Finskoj tržište alkoholnih pića, tržište mliječnih
proizvoda i tržište goriva za vozila. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište rabljenih
automobila, tržište odjeće i obuće te tržište proizvoda IKT-a.
Finsko tržište alkoholnih pića ocijenjeno je kao najučinkovitije diljem EU-28, a tržište goriva
za vozila kao drugo najučinkovitije. Osim toga, tržište mliječnih proizvoda i tržište lijekova
koji se izdaju bez recepta ocijenjena su kao treća najučinkovitija tržišta. Međutim, tržište
knjiga, časopisa i novina nalazi se na 27. mjestu.
Na pojedinačnoj razini tržište goriva za vozila, tržište alkoholnih pića, tržište mliječnih
proizvoda i tržište lijekova koji se izdaju bez recepta redom su ostvarila rezultate iznad
prosjeka u EU-28. Tržište goriva za vozila ostvarilo je posebno visok rezultat u pogledu
komponenata povjerenja i očekivanja uz vrlo mali udjel problema. Međutim, u usporedbi s
prosjekom u EU-28 na tom se tržištu podnosi velik broj pritužaba. Rezultati tržišta alkoholnih
pića jednako su tako relativno visoki u pogledu povjerenja, očekivanja i usporedivosti.
Jedino tržište u Finskoj čiji je rezultat statistički značajno niži od prosjeka u EU-28 tržište je
knjiga, časopisa i novina. To je posljedica relativno visoke razine problema i slabijeg rezultata
u pogledu povjerenja i očekivanja. Tržište proizvoda IKT-a još je jedno od najneučinkovitijih
u usporedbi s prosjekom u EU-28, ali ta razlika nije statistički značajna.
U usporedbi s 2012. među tržištima robe najveće je poboljšanje zabilježeno na tržištu goriva
za vozila i tržištu namještaja i opreme, ali nijedna od tih razlika nije statistički značajna.
Jedino statistički značajno pogoršanje rezultata na tržištima robe u odnosu na 2012.
zabilježeno je na tržištu mesa i mesnih proizvoda, što je posljedica velikog postotka problema
i lošijeg rezultata u pogledu povjerenja. To je vjerojatno posljedica skandala s konjskim
mesom koji je bio opsežno medijski popraćen diljem Europe nedugo prije provedbe terenskih
istraživanja u siječnju 2013.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Finskoj tržište kulture i zabave, tržište usluga
osobne njege te tržište smještaja tijekom odmora. Tri su najneučinkovitija tržišta tržište TV
pretplate, tržište usluga mobilne telefonije i tržište omogućivanja internetske veze.
Finsko tržište usluga najma vozila te tržište kulture i zabave ocijenjena su kao najučinkovitija
tržišta diljem EU-28. Tržište vodoopskrbe, tržište hipoteka, tržište pravnih i računovodstvenih
usluga i tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica ocijenjena su kao druga najučinkovitija
diljem EU-28, a tržište usluga u području igara na sreću izvan interneta ocijenjeno je kao treće
najučinkovitije.
Na pojedinačnoj razini ukupno 12 tržišta ostvarilo je pozitivnu razliku u odnosu na vrijednosti
EU-28. Tržište hipoteka, tržište zajmova, kredita i kreditnih kartica te tržište vodoopskrbe
ostvarila su najbolje rezultate u usporedbi s prosjekom u EU-28. Komponente usporedivosti,
povjerenja i očekivanja za sva ta tri tržišta ocijenjene su bolje od prosjeka u EU-u te je
postotak problema bio manji. Samo je jedno tržište usluga u Finskoj, tržište TV pretplata,
ostvarilo rezultat lošiji od prosjeka u EU-28. Tržišta koja su jednako tako ostvarila loše
rezultate u usporedbi s prosjekom u EU-28, ali ne i statistički značajno lošije, jesu tržišta
163
usluga mobilne telefonije, tržište omogućivanja internetske veze, tržište usluga fiksne
telefonije i tržište usluga u zračnom prometu.
U usporedbi s 2012. među tržištima usluga zabilježena su poboljšanja na tržištu usluga fiksne
telefonije, tržištu elektroenergetskih usluga, tržištu usluga u željezničkom prometu, tržištu
kulture i zabave te tržištu privatnog životnog osiguranja. Samo je tržište bankovnih računa
zabilježilo statistički značajno pogoršanje u usporedbi s 2012.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
36 Usluge u željezničkom prometu 4.2* 0.2 0.7* 0.4* -7.3* 7.9*
32 Usluge fiksne telefonije 2.8* 0.5* 0.1 0.2 -3.5 -7.5* -0.5*
46 Elektroenergetske usluge 2.8* 0.2 0.3* 0.3* -4.7* 12.3* 0.3*
52 Privatno životno osiguranje 2.7* 0.2 0.2 0.2* -6.2* -3.8 0.2
23 Održavanje i popravak vozila 1.8 0.1 0.1 0.2 -3.4 2.2 0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi -3.1* -0.2 -0.7* 0 4.3* 9.1* 0.1
26 Bankovni računi -2.6* -0.2 -0.2 -0.3* 4* 5* -0.1
7 Odjeća i obuća -1.5 -0.1 -0.2 -0.2 1.8 1.1 0.2
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta -1.2 -0.1 -0.3* 0 0.5 0.9 -0.1
54 TV pretplate -1.1 -0.1 0 0.1 4 2.9 -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
51 Hipoteke 11.1* 0.8* 1.6* 1.5* -6.8* 3.2 1.3*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 8.6* 0.3* 1.4* 1.3* -6.7* 25.7* 0.8*
17 Gorivo za vozila 7.9* 0.6* 1.2* 1.2* -2.9* 36.2* 0.2*
45 Vodoopskrba 7.3* 0.5* 0.9* 1.3* -2.8* 23.8*
57 Pravne i računovodstvene usluge 6.8* 0.4* 1.2* 1* -2.1 26.6* 0.6*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
54 TV pretplate -5.9* -0.9* -0.3* 0 12.7* 11.2* 1.1*
18 Knjige, časopisi i novine -4* -0.4* -0.4* -0.2* 7.5* 18.6* 0.5*
33 Usluge mobilne telefonije -4 -1.2* -0.1 0.3* 6.5* 9.8* 0.6*
13 Proizvodi IKT-a -3 -0.5* 0.1 -0.2 8.6* 11.7* 0.4*
34 Omogućivanje internetske veze -3 -0.5* -0.1 0.1 9.2* 8* 0.3*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
164
Švedska
65,8
63,664,565,5
68,869,770,070,170,470,872,573,573,573,574,374,775,075,175,475,576,576,877,078,178,378,679,980,080,582,2
68,770,5
72,973,875,176,376,777,178,578,778,879,179,980,280,480,981,181,882,882,983,1
86,3
75,5
3.5*-1.1
0.80
0.33.9*
1.50.10.42.5*
1.6*7.4*
2.2*1.2
2.4*-0.42.2*4.6*4.7*-0.23*1.21.51.6-0.10.62*
1.9*
0.8-3.2*0.60.3-0.2-0.70.2
2.4*1.3*1.4
3.2*1.61.5
3.8*-0.40.2
1.9*2.8*2*0.2
3.7*4.6*
1.5*
3.1*2.4*
-1.5-0.5
1.5-1
-1.30.9
-2.5*-1.1
0.43.5*
1.9-0.4-0.1-0.2-0.3
-2.7*2.6*1.21.30.52*
-0.4-1
1.10.1-1
0.60.91.1-0.40.40.71.40
0.7*0.92*1.30.4-0.71.20.7-0.21.51.10.8-0.41.4
0.5*
-0.3
1.60.6
2.9*1.9
3.4*0.5
2.6*
0.5*0
0.6
1.7*1.9*
0.52.6*1.20.4-1.31.5
3.1*1.50.81
2.2*2.8*-1.23.1*2.4*2.5*
13.8*2.1*2.5*0.80.61.6
2.1*2.3*3.3*1.11.5
1.10.7
1.2*
-8.2*
-5.9*-9.2*-8.5*
-4.8*-6.3*
-5.1*-0.6
-5.9*-3.6
-4*-2.7*
1.5-1.3-0.10.81
-3.4-2.2
4.8*2.1-1.7-2.5-1.1-0.3-2
-3.9*-1.1-1.2-0.8
-2.2-4.7*-2.8
-5.1*-2.1-3.2
-4.2*-3.7
-1.3*-1.4-0.8-2.1-1.7-2
-1.6-1.5-0.51.6-1.51.9
5.7*4.9*
-2.1*
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Omogućivanje internetske veze
TV pretplate
Usluge mobilne telefonije
Usluge održavanja
Usluge fiksne telefonije
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području nekretnina
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Privatno životno osiguranje
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Sva tržišta usluga
Elektroenergetske usluge
Usluge u području internetskih igara na sreću
Pravne i računovodstvene usluge
Bankovni računi
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Kafići, barovi i restorani
Osiguranje kućanstva
Hipoteke
Vodoopskrba
Poštanske usluge
Osiguranje vozila
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge najma vozila
Usluge u zračnom prometu
Usluge osobne njege
Smještaj tijekom odmora
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Odjeća i obuća
Proizvodi IKT-a
Voće i povrće
Proizvodi za održavanje
Elektronički proizvodi
Proizvodi za osobnu njegu
Sva tržišta roba
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Novi automobili
Veliki kućanski aparati
Mali kućanski aparati
Naočale i leće
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Bezalkoholna pića
Oprema za razonodu
Namještaj i oprema
Knjige, časopisi i novine
Mliječni proizvodi
Gorivo za vozila
Alkoholna pića
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Potrošači u Švedskoj ocjenjuju ukupni tržišni učinak lošijim od prosjeka u EU-28 s razlikom
od 2,1 boda. Tako je unatoč povećanju ukupnog tržišnog učinka u Švedskoj za 1,5 bodova u
2013. u usporedbi s 2012. U pogledu prosječnog MPI-ja na tržištima robe i tržištima usluga
rezultati tih tržišta poboljšali su se od 2012. (za 1,3 boda na tržištima robe i 1,6 bodova na
tržištima usluga), ali su i dalje lošiji od prosjeka u EU-28 (tržišta robe za -1,3 boda, a tržišta
usluga za -2,7 bodova).
165
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Švedskoj tržište alkoholnih pića, tržište goriva
za vozila i tržište mliječnih proizvoda. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište rabljenih
automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište odjeće i obuće. Tržište alkoholnih pića
ocijenjeno je kao treće najučinkovitije diljem EU-28, a tržište elektroničkih proizvoda nalazi
se na 27. mjestu.
U usporedbi s 2012. povećao se učinak sedam tržišta robe, a posebno tržišta alkoholnih pića,
tržišta naočala i leća te tržišta goriva za vozila. S druge strane, jedino je statistički značajno
smanjenje učinka zabilježeno na tržištu mesa i mesnih proizvoda. Rezultat tržišta alkoholnih
pića i tržišta goriva za vozila u pogledu očekivanja poboljšao se u odnosu na 2012. Tržište
mesa i mesnih proizvoda ostvarilo je lošiji rezultat u pogledu povjerenja u odnosu na 2012.,
što bi moglo biti posljedica opsežno medijski popraćenog skandala povezanog s konjskim
mesom u Švedskoj i ostatku Europe.
U usporedbi s prosjekom u EU-28 švedska su tržišta robe na kojima je zabilježena pozitivna
razlika tržište goriva za vozila i tržište alkoholnih pića, a tržišta robe s najlošijim rezultatima
tržište proizvoda IKT-a, tržište mesa i mesnih proizvoda i tržište elektroničkih proizvoda.
Rezultati tržišta goriva za vozila i tržišta alkoholnih pića bolji su od prosjeka u EU-28 u
pogledu svih komponenata, osim usporedivosti. Na tržištu proizvoda IKT-a i tržištu
elektroničkih proizvoda zabilježen je veći postotak problema u Švedskoj u odnosu na prosjek
u EU-28.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Švedskoj tržište kulture i zabave, tržište
komercijalnih usluga u području sporta i tržište smještaja tijekom odmora. Tri su najmanje
učinkovita tržišta tržište investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih papira, tržište
omogućivanja internetske veze i tržište TV pretplata. Tržište omogućivanja internetske veze,
tržište usluga fiksne telefonije, tržište tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice i
tržište usluga održavanja nalaze se na 26. mjestu tržišta diljem EU-28. Tržište TV pretplata i
tržište usluga osobne njege nalaze se na 27. mjestu.
Dvanaest švedskih tržišta usluga zabilježilo je poboljšanje rezultata u odnosu na prošlu
godinu, a posebno tržište elektroenergetskih usluga, tržište vodoopskrbe i tržište hipoteka. Sva
ta tri tržišta zabilježila su poboljšanje rezultata u pogledu povjerenja i očekivanja od 2012.
Nijedno tržište usluga nije pokazalo statistički značajno pogoršanje u smislu učinka, iako se
rezultat tržišta TV pretplata smanjio za ukupno 1,1 bod te se rezultat tog tržišta u pogledu
usporedivosti smanjio, a postotak problema na tom tržištu povećao u odnosu na 2012.
Švedska tržišta usluga općenito ostvaruju rezultate lošije od prosjeka u EU-28 pri čemu je
tržište hipoteka jedino tržište usluga s rezultatom statistički značajno boljim od prosjeka.
Suprotno tome, tržište omogućivanja internetske veze, tržište TV pretplata, tržište usluga
mobilne telefonije, tržište usluga u željezničkom prometu, tržište usluga fiksne telefonije,
tržište tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice, tržište investicijskih proizvoda,
tržište održavanja i popravka vozila, tržište usluga u području igara na sreću izvan interneta i
tržište usluga osobne njege u Švedskoj ostvarila su lošije rezultate MPI-ja u odnosu na prosjek
u EU-28. Sva su ta tržišta usluga ostvarila rezultate lošije od prosjeka u EU-28 u pogledu
usporedivosti, a gotovo sva i u pogledu povjerenja te je na gotovo svima zabilježen veći
postotak problema i pritužaba.
166
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
46 Elektroenergetske usluge 7.4* 0.3 0.8* 1.8* -2 0.4 0.5*
45 Vodoopskrba 4.7* 0.1 0.4* 1.3* -1 -2.2
51 Hipoteke 4.6* -0.1 0.4* 1.5* 0 5.7* 0.3*
6 Alkoholna pića 4.6* 0.1 0.2 1.5* -0.1 -0.7
32 Usluge fiksne telefonije 3.9* 0.1 0 1.7* 1.7 -0.1 0
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi -3.2* -0.5* -1.1* 0.2 -2.5 3.5 0
54 TV pretplate -1.1 -0.4* -0.1 0.5* 6.6* -5.3* 0.2
8 Proizvodi za održavanje -0.7 -0.3 -0.2 0.5* 4.2* -1.6 0
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina -0.4 -0.4* -0.2 0.2* -2.5* -11.2* -0.1
41 Kafići, barovi i restorani -0.4 -0.2 -0.2 0.2* -0.1 -8.1* 0.6*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila 5.7* 0.1 0.7* 1.3* -4.1* 12.9* 0.1
6 Alkoholna pića 4.9* -0.1 1.4* 0.6* -1.4* 30.9*
51 Hipoteke 4.8* 0.2 0.9* 0.7* -4* 25.4* 0.8*
45 Vodoopskrba 2.1 -0.5* 1* 0 -4.5* 5.2*
55 Mliječni proizvodi 1.9 -0.3* 0.3* 0.6* -3.1* 10.1* 0.2
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
34 Omogućivanje internetske veze -9.2* -1.4* -1* -0.5* 11.6* 1.7 0.3*
54 TV pretplate -8.5* -1.6* -0.8* -0.2 9.9* 5.8* 0.7*
33 Usluge mobilne telefonije -8.2* -1.7* -0.8* -0.2* 6.3* 10.8* 0.7*
36 Usluge u željezničkom prometu -6.4* -0.6* -0.4* -0.1 18.9* 12.9*
32 Usluge fiksne telefonije -6.3* -1.3* -0.7* -0.1 5.3* 11.4* 0.6*
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
167
Ujedinjena Kraljevina
66,268,669,370,170,570,871,371,872,072,272,772,774,274,374,374,875,075,275,976,276,476,578,778,979,079,279,880,380,682,582,883,2
72,774,5
77,579,579,680,180,180,781,481,782,983,383,383,483,483,683,984,384,685,185,186,4
77,8
-0.5-0.3-3*-0.7-0.7
0-1.50.5-1.70.2-0.7-0.81.7
2.7*0.5
2.9*0.30.20.90.7
1.41.20.1
1.4-2.8*
13.1*0.61.1-0.6
1.2-9.3*1.3-1.31.5
-4.6*2.6*-0.7-0.6-1*
-3.8*-0.9-0.31.2-0.6-1.1
-2.3*-1.1-0.9-0.9-0.9
0
-0.3*
2-0.31.4
3.6*-0.93.8*0.30.2
4.9*2
0.33.5*4.9*-3.3*-2.9*1.21.2
0.8*1.21.3
-1.70.80.8
0.20.2-0.1-1.6-0.6
1-0.3
23.1*0.61.8-1
3.2*2.2*0.60.9
1.2*3.1*1.4
2.2*0.30.10.31.1
1.9*0.5
1.6*2.3*-1.2
0.9*
-9.1*0.1
-5.9*-8*
-2.8*-10*-3.9*-5.2*
-0.8-7.1*
-1.9-2.7*-7*
-2.5*-3.2*
-3.4*
-2*-1.5
-2.7*3.2*2.2*2.4*1.21
3.9*
-4.9*0.5-0.50.1-0.70.4
-3.4*0.6
1.1*2.5*2.8*0.81.3
3.1*
2.1*0
3.4*3*
2.1*5.5*
-1.4*
-4.5*-0.9-2.7-3.6
-4.7*-3.2-2.7-2.7-2
1.6-2.3-1
0.3-2.1
-4.2*0.3-1
-1*1.4-2.41.62-2
-0.32.5-2.51.22.81.1-0.51.6-0.5
1.8-0.8-2.10.5
3.9*2.92.70.5-0.81.9*
13.8*2.12.51.82.63.22.92.2
3.5*4.9*
2
0.2
Usluge u području nekretnina
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Elektroenergetske usluge
Omogućivanje internetske veze
Opskrba plinom
Bankovni računi
Usluge mobilne telefonije
Usluge u željezničkom prometu
TV pretplate
Hipoteke
Održavanje i popravak vozila
Usluge održavanja
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Poštanske usluge
Vodoopskrba
Usluge fiksne telefonije
Sva tržišta usluga
Pravne i računovodstvene usluge
Usluge najma vozila
Usluge u području internetskih igara na sreću
Privatno životno osiguranje
Usluge u zračnom prometu
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Komercijalne usluge u području sporta
Kafići, barovi i restorani
Osiguranje kućanstva
Osiguranje vozila
Kultura i zabava
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Rabljeni automobili
Meso i mesni proizvodi
Novi automobili
Proizvodi IKT-a
Odjeća i obuća
Voće i povrće
Gorivo za vozila
Namještaj i oprema
Naočale i leće
Sva tržišta roba
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Proizvodi za održavanje
Veliki kućanski aparati
Elektronički proizvodi
Mali kućanski aparati
Mliječni proizvodi
Proizvodi za osobnu njegu
Alkoholna pića
Bezalkoholna pića
Oprema za razonodu
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Knjige, časopisi i novine
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
U pogledu prosječnog učinka svih potrošačkih tržišta Ujedinjena Kraljevina slična je EU-28.
Ukupni tržišni učinak Ujedinjene Kraljevine blago se, ali ne statistički značajno, smanjio za
0,3 boda od 2012. Tržišta robe u Ujedinjenoj Kraljevini u cjelini su učinkovitija od prosjeka u
EU-28 s razlikom od 1,9 postotnih bodova, ali su se u usporedbi s učinkom u 2012. pogoršala
za 1,0 bod. U pogledu tržišta usluga u Ujedinjenoj Kraljevini u cjelini zabilježeni MPI niži je
od prosjeka u EU2-8 (za jedan postotni bod) i ostao je uglavnom stabilan od 2012.
168
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Ujedinjenoj Kraljevini tržište knjiga, časopisa i
novina, tržište lijekova koji se izdaju bez recepta te tržište opreme za razonodu. Tri su
najmanje učinkovita tržišta tržište rabljenih automobila, tržište mesa i mesnih proizvoda te
tržište novih automobila.
Tržište opreme za razonodu i tržište lijekova koji se izdaju bez recepta ocijenjena su kao
druga najučinkovitija diljem EU-28. Tržište velikih kućanskih aparata, tržište proizvoda za
osobnu njegu i tržište proizvoda za održavanje ocijenjena su kao treća najučinkovitija diljem
EU-28.
Usporede li se rezultati tržišta robe u Ujedinjenoj Kraljevini s onima iz 2012., uočljivo je
povećanje učinka tržišta goriva za vozila. Suprotno tome, tržište mesa i mesnih proizvoda,
tržište voća i povrća, tržište proizvoda za osobnu njegu i tržište kruha, žitarica, riže i
tjestenine ostvarila su lošije rezultate. Tržište mesa i mesnih proizvoda i tržište voća i povrća
zabilježila su pogoršanje u pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja. Posebno je
drastičan bio pad povjerenja na tržištu mesa i mesnih proizvoda, što se može pripisati
opsežnoj medijskoj popraćenosti skandala povezanog s konjskim mesom prošle godine.
Tržišta robe u Ujedinjenoj Kraljevini koja ostvaruju rezultate bolje od prosjeka u EU-28 jesu
tržište lijekova koji se izdaju bez recepta, tržište odjeće i obuće, tržište proizvoda za
održavanje i tržište opreme za razonodu. Sva ta tržišta ostvaruju iznadprosječne rezultate u
pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja. S druge strane, tržište novih automobila
ostvaruje lošije rezultate u Ujedinjenoj Kraljevini u usporedbi s prosjekom u EU-28, iako ta
razlika nije statistički značajna.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Ujedinjenoj Kraljevini tržište usluga osobne
njege, tržište smještaja tijekom odmora te tržište kulture i zabave. Tri su najmanje učinkovita
tržište usluga u području nekretnina, tržište investicijskih proizvoda, mirovina i vrijednosnih
papira te tržište elektroenergetskih usluga.
U Ujedinjenoj Kraljevini zabilježeno je povećanje učinka od 2012. na tržištu osiguranja
vozila, tržištu vodoopskrbe te tržištu tramvaja, lokalnih autobusa i podzemne željeznice. Sva
ta tri tržišta ostvarila su iznadprosječne rezultate u pogledu komponente povjerenja potrošača.
Najveće smanjenje učinka zabilježeno je u pogledu elektroenergetskih usluga te kafića,
barova i restorana. Smanjenje učinka tržišta elektroenergetskih usluga može odražavati
nezadovoljstvo potrošača s povećanjem cijena, ali pružatelji električne struje i dalje ostvaruju
veliku dobit.
U usporedbi s prosjekom u EU-28 nešto su učinkovitija tržišta usluga u Ujedinjenoj Kraljevini
tržište osiguranja kućanstva, tržište igara na sreću izvan interneta i tržište privatnog životnog
osiguranja. Međutim, Ujedinjena Kraljevina ostvaruje rezultate lošije od prosjeka u EU-28 na
tržištu opskrbe plinom, tržištu nekretnina i tržištu poštanskih usluga. Sva ta tri tržišta usluga
suočena su s iznadprosječnim postotkom problema, a tržište opskrbe plinom ostvaruje
ispodprosječne rezultate i u smislu usporedivosti, povjerenja i očekivanja.
169
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
30 Osiguranje vozila 3.1* 0.3 0.4* 0.4* -1.8 -4.7 0.2*
45 Vodoopskrba 2.9* 0.4 0.4* 0.1 -3 -18.6*
35Tramvaj, lokalni autobus, podzemna
željeznica2.7* 0.2 0.3* 0.3* -3.1 0.6
17 Gorivo za vozila 2.6* 0.2 0.3 0.4* -2.9* 24.2* 0.3*
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 1.7 0.3 0.1 0.1 -1.9 -1.6 0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
2 Meso i mesni proizvodi -9.3* -0.7* -1.9* -0.9* 2.6 7.3* -0.4*
1 Voće i povrće -4.6* -0.4* -0.6* -0.5* 2.9 12* -0.4*
3 Kruh, žitarice, riža i tjestenina -3.8* -0.3* -0.5* -0.6* 1.7 19.4* -0.2
46 Elektroenergetske usluge -3* -0.4 -0.6* -0.3 -1.5 18.7* -0.3
41 Kafići, barovi i restorani -2.8* -0.3* -0.2 -0.1 6.3* 1.4 -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta 4.9* 0.6* 0.8* 0.4* -2.4* 43.8* 0.5*
7 Odjeća i obuća 3.9* 0.4* 0.7* 0.3* -2.1 2 0.2
8 Proizvodi za održavanje 3.8* 0.5* 0.6* 0.3* -1.6 -0.4 0
14 Oprema za razonodu 3.5* 0.5* 0.6* 0.2* -2.1* 7.8* -0.3*
19 Proizvodi za osobnu njegu 3.2 0.3* 0.6* 0.3* -1.4 2.4 0.3*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
47 Opskrba plinom -4.7* -0.5* -0.7* -0.4* 3.7* 0.9 1.6*
20 Usluge u području nekretnina -4.5* -0.1 -0.3* -0.2 14.7* 6.9* 0.3*
31 Poštanske usluge -4.2* -0.8* -0.1 -0.4* 4.9* 1.8 -0.4*
34 Omogućivanje internetske veze -3.6 -0.4* 0 -0.5* 6.3* 2.5 0.1
26 Bankovni računi -3.2 -0.2 -0.3* -0.3* 5.7* 4.8* -0.2
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
170
Norveška
66,467,768,369,570,470,770,870,971,271,371,672,373,573,874,274,374,574,775,676,4
76,777,377,577,878,278,379,179,680,380,4
69,369,670,771,0
73,673,9
76,676,776,877,077,177,477,477,577,878,078,680,180,781,382,183,5
75,2
-3*-1.91.41.9-1.40.4
2.6*0
-1.5-3.8*
-1.6-0.1-0.7
-0.6*
0.1-2.7*-2.7*-2.5*
-0.1-1.2-0.1-0.91.4-0.91.5-1
-0.41.7*
0.1-0.3-1.3-1.20.8
2.2*-4.6*0.1-0.80.4-1.40.6-0.70.1-0.4
12*
-0.21.3
1.7*1.5
1.6*
-0.3*
-7.3*-6.3*-1.1
-4.2*-8.1*-4.4*0.2-3.2-3.2
-7.2*-3.2-4*-2.61.9
-1.9*-2.2
00.8
-3.8*5.7*
-1.9-6.4*
3-3.9*0.6
4.3*-0.1-1
-2.7-0.8
-7.9*-1.3-5*
-4.3*-5.4*-6.8*-0.9
-3.1*-5.2*-3.9*-3.1
-4.2*-4.2*-3.7*-1.8-1.5-1.5-2.1-0.2-1.2-2.32.1
-2.4*
Usluge održavanja
TV pretplate
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Omogućivanje internetske veze
Kafići, barovi i restorani
Održavanje i popravak vozila
Usluge u području nekretnina
Usluge mobilne telefonije
Privatno životno osiguranje
Poštanske usluge
Usluge u području internetskih igara na sreću
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge fiksne telefonije
Elektroenergetske usluge
Sva tržišta usluga
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Pravne i računovodstvene usluge
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Osiguranje vozila
Hipoteke
Usluge najma vozila
Usluge osobne njege
Vodoopskrba
Komercijalne usluge u području sporta
Osiguranje kućanstva
Bankovni računi
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u zračnom prometu
Kultura i zabava
Smještaj tijekom odmora
Voće i povrće
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Meso i mesni proizvodi
Proizvodi IKT-a
Proizvodi za osobnu njegu
Gorivo za vozila
Sva tržišta roba
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Elektronički proizvodi
Namještaj i oprema
Mali kućanski aparati
Oprema za razonodu
Veliki kućanski aparati
Novi automobili
Proizvodi za održavanje
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Naočale i leće
Mliječni proizvodi
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
Alkoholna pića
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
2012 .- 2011.
2011. - 2010.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ukupni tržišni učinak u Norveškoj lošiji je od prosjeka u EU-28 s razlikom od 2,4 boda. U
usporedbi s 2012. ukupni tržišni učinak smanjio se za 0,3 boda, što nije statistički značajna
razlika. U pogledu tržišta robe u cjelini rezultat Norveške u smislu tržišnog učinka niži je od
prosjeka u EU-28 za 3,1 bod, iako se nije promijenio od 2012. Ukupni rezultat norveških
tržišta usluga niži je od prosjeka u EU-28 za 1,9 bodova te se smanjio u usporedbi s 2012.
171
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta robe u Norveškoj tržište alkoholnih pića, tržište knjiga,
časopisa i novina te tržište bezalkoholnih pića. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište voća i
povrća, tržište rabljenih automobila te tržište odjeće i obuće.
U usporedbi s EU-28 sljedeća su norveška tržišta ocijenjena kao neučinkovita: tržište knjiga,
časopisa i novina, tržište voća i povrća, tržište namještaja i opreme, tržište proizvoda IKT-a,
tržište opreme za razonodu, tržište velikih kućanskih aparata, tržište elektroničkih proizvoda,
tržište malih kućanskih aparata, tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine te tržište proizvoda za
osobnu njegu.
Neka su norveška tržišta robe ostvarila bolje rezultate u usporedbi s 2012., točnije tržište
proizvoda za osobnu njegu, tržište lijekova koji se izdaju bez recepta, tržište alkoholnih pića i
tržište bezalkoholnih pića. Za razliku od toga, tržište goriva za vozila pretrpjelo je posebno
oštar pad rezultata u pogledu očekivanja potrošača, što može biti posljedica naglog rasta
cijena goriva u Norveškoj.
U usporedbi s prosjekom u EU-28 jedino norveško tržište robe čiji su rezultati nešto bolji od
prosjeka tržište je alkoholnih pića. Suprotno tome, velik broj tržišta robe u Norveškoj
pokazuje negativnu razliku u odnosu na EU u cjelini, a posebno tržište voća i povrća, tržište
proizvoda za osobnu njegu, tržište proizvoda IKT-a, tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine te
tržište odjeće i obuće. Sva ta tržišta ostvaruju rezultate lošije od prosječnih u smislu
usporedivosti i povjerenja te bilježe veći postotak problema.
Tržišta usluga
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Norveškoj tržište smještaja tijekom odmora,
tržište kulture i zabave te tržište usluga u zračnom prometu. Tri su najmanje učinkovita tržište
usluga održavanja, tržište TV pretplata te tržište investicijskih proizvoda, mirovina i
vrijednosnih papira. U usporedbi s EU-28, kao slabo učinkovita ocijenjena su sljedeća
norveška tržišta: tržište komercijalnih usluga u području sporta, tržište kafića, barova i
restorana, tržište poštanskih usluga, tržište usluga osobne njege i tržište usluga održavanja.
Neka tržišta usluga u Norveškoj poboljšala su rezultate od 2012., posebno tržište usluga u
području nekretnina i tržište smještaja tijekom odmora, a najveći pad zabilježen je na tržištu
poštanskih usluga, tržištu usluga održavanja, tržištu hipoteka, tržištu osiguranja vozila te
tržištu zajmova, kredita i kreditnih kartica. Lošiji rezultati tržišta poštanskih usluga mogli bi
biti posljedica najave pošte Posten Norge iz siječnja 2013. o zatvaranju 149 poštanskih
ureda.129
Usporede li se s prosjekom tržišta usluga u EU-28, norveška tržišta koja ostvaruju najbolje
rezultate jesu tržište hipoteka i tržište bankovnih računa. Ta dva tržišta ostvaruju izvrsne
rezultate u pogledu povjerenja i bilježe nizak postotak problema potrošača. Međutim, u
usporedbi s prosjekom EU-28 Norveška ostvaruje lošije rezultate na deset tržišta usluga, a
posebno na tržištu kafića, barova i restorana, tržištu usluga održavanja i tržištu poštanskih
usluga. Ta tržišta usluga ostvaruju ispodprosječne rezultate u pogledu usporedivosti i na njima
je zabilježen iznadprosječan postotak pritužbi.
129
„Norveška pošta zatvara gotovo sve poštanske urede” Preuzeto s poveznice:
http://postandparcel.info/48297/news/companies/norway-post-to-shut-down-almost-all-post-offices/
172
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
20 Usluge u području nekretnina 2.6* 0.2 0.5* 0.1 -1.8 -24* 0.6*
19 Proizvodi za osobnu njegu 2.2* 0.2 0.4* 0.3* 0.2 -9.8* -0.3*
48 Lijekovi koji se izdaju bez recepta 2* 0 0.8* -0.1 -0.1 -24.7* 0
34 Omogućivanje internetske veze 1.9 0 0 -0.5* -16* -12.9* -0.3
5 Bezalkoholna pića 1.7* 0 0.8* -0.2* -3.6* 37.9* 0.4*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
17 Gorivo za vozila -4.6* 0.2 0.3* -2.3* 0.3 -11.4* -0.4*
31 Poštanske usluge -3.8* -0.6* -0.2 -0.6* 0.8 -5.1 0
21 Usluge održavanja -3* -0.3 -0.4* -0.1 5.7* -4.9* -0.1
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice -2.7* -0.4* -0.3* -0.7* -3.5* -16.2* 0.3*
30 Osiguranje vozila -2.7* -0.1 0.3 -1.1* 0.6 1 -0.1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
51 Hipoteke 5.7* 0.8* 1.1* 0.1 -3.6* -6.9* 0.8*
26 Bankovni računi 4.3* -0.3* 1.1* 0.5* -6.2* -2 0.4*
45 Vodoopskrba 3 -0.9* 0.6* 1.3* -1 -26.7*
36 Usluge u željezničkom prometu 2.2 -0.1 0.7* 0 -1.4 -22.2*
6 Alkoholna pića 2.1 -0.5* 1.5* 0.1 3.3* 4.9*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
41 Kafići, barovi i restorani -8.1* -1.3* -0.9* -0.1 12* 3.4 -0.7*
1 Voće i povrće -7.9* -0.5* 0.1 -0.4* 36.4* -5.8 0.2*
21 Usluge održavanja -7.3* -1* -0.9* -0.1 12.2* 6.3* -0.1
31 Poštanske usluge -7.2* -1.6* -0.2 -0.7* 6.4* 0 -0.5*
19 Proizvodi za osobnu njegu -6.8* -1.2* -0.9* -0.4* 3.6* -3.2 0
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
173
Island
58,263,563,6
66,267,268,068,468,669,369,569,570,471,071,171,171,372,172,272,374,174,275,677,077,077,678,780,480,681,682,6
66,568,470,170,872,173,974,175,375,976,076,476,476,676,777,377,777,877,978,579,079,580,6
73,4
3-2.9-1
5.2*1.5-1.32.9
3.9*3.6*-1.31.1-0.70.4
3.2*-1
1.81*1
0.31.2
-0.60.41.2
2.6*1.10
-0.20.5
1.5-1.1-1.21.6
4.5*1.31.1
0.9*-0.60.5-1.31.92
-0.41.31.30.5-0.22.11.21.80.9
0.9*
-12.5*-7.1*
-10.1*-3.3
-6.8*-11.4*
-5.6-7.4*-4.7-5.6-4.9-3.3
-6.6*-2.8
-7.5*-0.7
-4.1*-2.3-2.2-2.3-0.6-2.9-3.7-2.31.10.1-0.7-3.2-0.1-0.4
-10.7*-6.9*-0.9-4.9-5.3
-6.2*-5.4
-4.4*-3
-6*-4.9-4.4-3
-3.5-4.3-3.3-4.6
-6.4*-2.8-1.9-2
-1.7
-4.2*
Hipoteke
Usluge u području nekretnina
Omogućivanje internetske veze
Investicijski proizvodi, mirovine i vrijednosni papiri
Bankovni računi
Osiguranje vozila
Usluge mobilne telefonije
Usluge fiksne telefonije
TV pretplate
Održavanje i popravak vozila
Privatno životno osiguranje
Usluge održavanja
Osiguranje kućanstva
Zajmovi, krediti i kreditne kartice
Kafići, barovi i restorani
Elektroenergetske usluge
Sva tržišta usluga
Vodoopskrba
Pravne i računovodstvene usluge
Tramvaj, lokalni autobus, podzemna željeznica
Usluge u području internetskih igara na sreću
Poštanske usluge
Usluge u zračnom prometu
Odmori i kružna putovanja u paket-aranžmanima
Usluge u području igara na sreću izvan interneta
Usluge najma vozila
Smještaj tijekom odmora
Usluge osobne njege
Komercijalne usluge u području sporta
Kultura i zabava
Voće i povrće
Meso i mesni proizvodi
Rabljeni automobili
Odjeća i obuća
Gorivo za vozila
Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Proizvodi za održavanje
Sva tržišta roba
Proizvodi IKT-a
Kruh, žitarice, riža i tjestenina
Veliki kućanski aparati
Proizvodi za osobnu njegu
Novi automobili
Namještaj i oprema
Mali kućanski aparati
Mliječni proizvodi
Bezalkoholna pića
Knjige, časopisi i novine
Alkoholna pića
Elektronički proizvodi
Oprema za razonodu
Naočale i leće
Sva tržišta
očekivanja problemi i pritužbe povjerenje usporedivost 2013. - 2012.
Zemlja-EU28
MPI po tržištu
U
S
L
U
G
E
R
O
B
A
Ukupni učinak
Ukupni tržišni učinak u Islandu manji je od prosjeka u EU-28 za 4,2 postotna boda. Međutim,
učinak se poboljšava svake godine. To općenito kretanje odražava se na grupiranje islandskog
tržišta robe i tržišta usluga: njihovi su rezultati za više od četiri boda niži od prosječnog
rezultata u EU-28, ali rezultat obaju tržišta poboljšao se od 2012.
174
Tržišta robe
Općenito, tri su najučinkovitija islandska tržišta robe tržište naočala i leća, tržište opreme za
razonodu i tržište elektroničkih proizvoda. Tri su najmanje učinkovita tržišta tržište voća i
povrća, tržište mesa i mesnih proizvoda te tržište rabljenih automobila.
U usporedbi s prosjekom u EU-28 učinak sljedećih islandskih tržišta ocijenjen je kao slab:
tržišta alkoholnih pića, tržišta bezalkoholnih pića, tržišta namještaja i opreme, tržišta
proizvoda za osobnu njegu, tržišta proizvoda za održavanje, tržišta malih kućanskih aparata,
tržište kruha, žitarica, riže i tjestenine, tržišta lijekova koji se izdaju bez recepta, tržišta knjiga,
časopisa i novina, tržišta voća i povrća te tržišta velikih kućanskih aparata.
U usporedbi s 2012. samo je na jednom tržištu robe u Islandu zabilježena statistički značajna
razlika u rezultatu, a to je tržište goriva za vozila koje je od 2012. ostvarilo povećanje
rezultata MPI-ja i rezultata u pogledu komponente povjerenja potrošača.
Učinak islandskih tržišta najlošiji je u usporedbi s prosjekom u EU-28 za sva tržišta robe i ta
je razlika statistički značajna na tržištu voća i povrća, tržištu mesa i mesnih proizvoda, tržištu
knjiga, časopisa i novina, tržištu lijekova koji se izdaju bez recepta te tržištu kruha, žitarica,
riže i tjestenine. U pogledu komponenata učinka Island na gotovo svim tržištima robe
ostvaruje rezultate lošije od prosjeka u EU-28 u pogledu usporedivosti i povjerenja te bilježi
veći postotak pritužaba.
Tržišta usluga130
Općenito, tri su najučinkovitija tržišta usluga u Islandu tržište kulture i zabave, tržište
komercijalnih usluga u području sporta i tržište usluga osobne njege. Tri su najneučinkovitija
tržišta tržište hipoteka, tržište usluga u području nekretnina i tržište omogućivanja internetske
veze.
U usporedbi s EU-28 učinak sljedećih islandskih tržišta ocijenjena je kao slab: tržišta
hipoteka, tržišta održavanja i popravka vozila, tržišta usluga u području nekretnina, tržišta
osiguranja kućanstva, tržišta usluga u zračnom prometu, tržišta usluga fiksne telefonije, tržišta
omogućivanja internetske veze, tržišta usluga osobne njege, tržišta osiguranja vozila i tržišta
kafića, barova i restorana.
U usporedbi s 2012. poboljšali su se rezultati nekoliko islandskih tržišta usluga, točnije tržišta
investicijskih proizvoda, tržišta usluga fiksne telefonije, tržišta TV pretplata, tržišta najma
vozila te tržišta zajmova, kredita i kreditnih kartica. Nisu zabilježena statistički značajna
pogoršanja rezultata u odnosu na 2012. Moguće je da je na tržištu investicijskih proizvoda
prošle godine zabilježeno poboljšanje kao posljedica postupnog oporavka burze od prethodne
financijske krize u Islandu. U pogledu rezultata s obzirom na komponente za investicijske
proizvode zabilježeno je poboljšanje rezultata u pogledu očekivanja i povjerenja te smanjenje
postotka problema. Poboljšanje učinka za usluge fiksne telefonije i TV pretplate možda je
uzrokovano porastom broja „paketa” po konkurentnim cijenama, u kojima se zajedno prodaju
kućni pristup internetu, fiksna telefonska linija i TV pretplata. Nedavnim istraživanjima
130
Napominjemo da je u nekim državama članica u skladu s nacionalnim pravom protuzakonito nuditi
usluge u području internetskih igara na sreću. To ne znači nužno da potrošači ne igraju internetske igre
na sreću. Stoga je rezultate za ovo tržište potrebno tumačiti oprezno.
175
pokazalo se da se na temelju paketa proizvoda mogu istaknuti i unaprijediti društva na istom
tržištu, čime se potrošačima omogućuju gospodarske koristi.131
Jedino tržište usluga koje na Islandu ostvaruje nešto bolje rezultate od prosjeka u EU-28
tržište je usluga u području igara na sreću izvan interneta. Međutim, Island ostvaruje rezultate
lošije od prosjeka u EU-28 na tržištu hipoteka, tržištu osiguranja vozila, tržištu omogućivanja
internetske veze, tržištu kafića, barova i restorana, tržištu usluga fiksne telefonije, tržištu
usluga u području nekretnina, tržištu bankovnih računa i tržištu osiguranja kućanstva. U
pogledu komponenata na svim tim tržištima ostvareni su rezultati lošiji od prosjeka u EU-28 u
pogledu usporedivosti, povjerenja i očekivanja te je zabilježen veći postotak pritužbi.
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
28Investicijski proizvodi, mirovine i
vrijednosni papiri5.2* 0,2 0,8 0,6 -5,3 -5,3 0,4
17 Gorivo za vozila 4.5* 0,4 0,9 0,4 -2,5 -2,5 0,0
32 Usluge fiksne telefonije 3.9* 0,1 0,4 0,5 -7,1 -7,1 0,2
54 TV pretplate 3.6* 0,6 0,3 0,4 -1,9 -1,9 0,3
58 Zajmovi, krediti i kreditne kartice 3.2* 0,0 0,5 0,5 -3,5 -3,5 0,1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
20 Usluge u području nekretnina -2,9 -0,1 -0,2 -0,2 9,2 9,2 -0,1
23 Održavanje i popravak vozila -1,3 -0,2 0,0 -0,1 0,7 0,7 -0,3
11 Veliki kućanski aparati -1,3 -0,2 0,1 -0,2 2,1 2,1 0,2
30 Osiguranje vozila -1.3 -0,3 0,0 0,1 4,6 4,6 0,4
16 Rabljeni automobili -1,2 -0,2 0,1 -0,1 3,3 3,3 0,1
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
59Usluge u području igara na sreću
izvan interneta1.1 -0.6* 0.5* 0.5* -0.8 -20.6* -1*
38 Usluge najma vozila 0.1 -0.5* 0 0.4* -2.2 16* -0.3*
42Komercijalne usluge u području
sporta-0.1 0.2 -0.2 0 0.9 14.5* 0.1
43 Kultura i zabava -0.4 0.2 -0.3* 0.1 2.1 4.7 0.2
60Usluge u području internetskih
igara na sreću-0.6 -0.8* -0.3 0.6* -5.6* 38* -1.5*
MPIUsporedivost
(prosjek)
Povjerenje
(prosjek)
Očekivanja
(prosjek)
Problemi
(%)Pritužbe (%)
Izbor
(prosjek)
51 Hipoteke -12.5* -0.5* -1.7* -1.6* 14.4* 19.4* -2.2*
30 Osiguranje vozila -11.4* -1.9* -1.2* -1* 6.8* 21.1* -2*
1 Voće i povrće -10.7* -1.8* -0.9* -0.7* 13.3* -3.4 -1.8*
34 Omogućivanje internetske veze -10.1* -1.2* -0.9* -0.6* 17.2* 9.6* -1.6*
41 Kafići, barovi i restorani -7.5* -1.6* -0.8* -0.3* 2 12.1* -0.2
5 najgorih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
Razlika u odnosu na 2012.
Najveće poboljšanje od 2012.
Najveće pogoršanje od 2012.
Razlika u odnosu na EU28
5 najboljih tržišta
(u usporedbi s prosjekom EU28)
131
„Analiza tržišta maloprodaje s obzirom na pristup javnoj telefonskoj mreži na fiksnoj lokaciji za
potrošače s boravištem i potrošače bez boravišta” Preuzeto s poveznice:
http://www.pfs.is/upload/files/M1_ESA%20consultation_Appendix%20A_Public%20version.pdf
176
Prilog III. – Nazivi tržišta
Naziv tržišta Definicija
Usluge u zračnom prometu Zrakoplovni prijevoznici
Alkoholna pića * Žestoka pića, vino, pivo (isključujući pića u kafićima, barovima i restoranima).
Knjige, časopisi i
novine
Knjige, časopisi, novine, materijali za pisanje, tjednici i mjesečnici (isključujući dostavu poštom).
Kruh, žitarice, riža i tjestenina Hrana – kruh i žitarice, rižino brašno, pekarski proizvodi, pizze, tjestenina.
Kafići, barovi i restorani Restorani i barovi, kafići, brasseries, kuhari, dostava hrane, pubovi, pokretni prehrambeni
objekti, noćni klubovi, diskoteke, drugo.
Odjeća i obuća Odjeća (uključujući krojačku robu) i obuća, dječja odjeća, ženska odjeća, muška odjeća, sportska odjeća, šeširi, odjevni materijali, krzno, zaštitna odjeća, torbice i modni dodaci, dječja
obuća, ženska obuća, muška obuća, sportska obuća, drugo.
Usluge u području kulture i
zabave Kazališta, kinodvorane, muzeji, zoološki vrtovi, zabavni parkovi, usluge prodaje ulaznica,
drugo.
Tekući bankovni računi * Tekući računi, debitne kartice.
Mliječni proizvodi ** Mlijeko, sir, jogurt, vrhnje itd.
Elektroenergetske usluge Električna struja.
Usluge fiksne telefonije Usluge fiksne telefonije, pružatelj telekomunikacijskih usluga, drugo.
Voće i povrće Hrana – voće i povrće.
Goriva * Goriva za vozila, petrol i dizel.
Namještaj i oprema
Namještaj presvučen tkaninom, namještaj koji nije presvučen tkaninom, kreveti i madraci, kuhinjski namještaj, namještaj izrađen po mjeri, sanitarije i kupaonički namještaj, antikni
namještaj, kožnati namještaj, dječji krevetići, hranilice za djecu, drugi namještaj za dječju
sobu, vrtni namještaj, drugo, prekrivači za pod (tepisi, strunjače i sagovi, laminati, keramika, drvo, linoleum, podloge, drugo), kućanski tekstil (posteljina, jastuci, zavjese i rolete, tvornički
tekstil, drugo), staklenina, pribor za jelo i kućanske potrepštine (setovi za čaj, pribor za kuhanje
i jelo, staklenina, drugo).
Usluge opskrbe plinom Plin
Naočale i leće ** Naočale, leće, sunčane naočale itd.
Smještaj tijekom odmora Hoteli i drugi smještaj tijekom odmora (npr. pansioni, hosteli), mjesta za kampiranje s prikolicom ili šatorom.
Osiguranje kućanstva Osiguranje doma.
Proizvodi za održavanje doma i
vrta
Roba za održavanje i poboljšanje doma, materijali za samostalnu radinost (isključujući boju i
tapete), boja, tapete, ograde, drvene kućice za alat, električni alati (npr. bušilice, motorne pile), alati koji nisu električni, oprema/alati za vrtlarstvo (koji nisu električni), kosilice, drugo.
177
Naziv tržišta Definicija
Usluge održavanja doma i vrta
Usluge održavanja i popravaka u kućanstvu, popravci krova, usluge dekoratera, vodoinstalateri i vodoinstalacije, prekrivanje i laminiranje podova, centralno grijanje (ugrađivanje i usluga),
usluge električara i instalacije, zidari, stolari, ličioci, staklari, željezari, vrtlari, vrtlari zaduženi
za stabla, lijevanje asfalta i popločivanje, ugrađivanje kuhinja, izolacija, protuprovalni alarmi, tapete, izolacija protiv vlage, solarno grijanje, postavljanje žljebova, čišćenje dimnjaka,
zamjena vrata, ugrađivanje kupaonica, bazeni, drugo.
Proizvodi IKT-a
Proizvodi informacijskih komunikacijskih tehnologija, osobna računala, računala iz vlastite proizvodnje, dodaci za računala, pisači i skeneri, konzole za videoigre, prijenosne videoigre,
računalni softver, dodaci za računalni softver, prijenosna računala, tableti, džepna računala i
pametni telefoni, mobiteli, fiksni telefoni, modemi, dekoderi, drugo.
Pružanje internetskih usluga Pružanje internetskih usluga.
Ulaganja, mirovine, vrijednosni
papiri Bankovna ulaganja, mirovine i vrijednosni papiri, paketi investicijskih proizvoda, upravljanje portfeljima i fondovima, osobne mirovine, trgovanje dionicama i izvedenice.
Veliki kućanski aparati Veliki kućanski aparati, električna kuhala, hladnjaci i zamrzivači, strojevi za pranje, sušila za
rublje, perilice sa sušilima, perilice posuđa, grijalice, ugradbene grijalice, usisavači,
mikrovalne pećnice, strojevi za šivanje, prijenosni aparati za grijanje, drugo.
Pravne i računovodstvene usluge
** Odvjetnici, pravni savjeti, računovođe, porezni savjetnici, revizori, drugo
Oprema za hobije * Glazbeni instrumenti, igračke, igre (neelektroničke), CD-ovi, DVD-ovi, audio i videovrpce,
računalne i videoigre, oprema za hobije (npr. štambilji, igračke u obliku automobila itd.), ne
uključujući opremu za puštanje CD-ova, DVD-ova, konzole za videoigre itd.
Životno osiguranje ** Privatno životno osiguranje kojim se imenovanoj osobi omogućuje financijska korist nakon
smrti osigurane osobe, uključujući osiguranje za udovice i godišnje isplate.
Zajmovi i kreditne kartice Zajmovi, bankovni krediti, kreditne kartice, kartice trgovina, potrošački krediti, revolving
krediti.
Meso i mesni proizvodi Janjetina, teletina, svinjetina, govedina, perad, kozje meso, ovčetina, drugo
Usluge mobilne telefonije Usluge mobilne telefonije, pružanje telefonskih usluga, tekstualne poruke, drugo
Hipoteke ** Bankarstvo – hipoteke
Novi automobili Novi automobili.
Lijekovi koji se izdaju bez
recepta Lijekovi koji se izdaju bez recepta
Bezalkoholna pića Kava, čaj, kakao, mineralna voda, gazirana pića, voćni i povrtni sokovi (isključujući pića u
kafićima, barovima i restoranima).
Usluge igara na sreću izvan
interneta*** Kockanje i klađenje koje uključuje novčanu vrijednost koja se preuzima na fizičkoj lokaciji – lutrija, igre u kasinima, poker, bingo, sportsko klađenje (uključujući utrke konja i pasa).
Usluge internetskih igara na
sreću***
Kockanje i klađenje koje uključuje novčanu vrijednost koja se preuzima elektronički ili s
pomoću bilo koje tehnologije kao što su mobilni telefoni ili digitalna televizija – lutrija, igre u
kasinima, poker, bingo, sportsko klađenje (uključujući utrke konja i pasa).
Drugi elektronički proizvodi Elektronička roba (ne IKT/rekreacijska), DVD čitači i snimači, videouređaji, televizori, CD-ovi, hi-fi medijski uređaji, neprijenosni CD-ovi, prijenosni radioprijamnici, kamere,
videokamere. Fotografska oprema, CD-ovi (prazni), DVD-ovi (prazni), audio i videovrpce
178
Naziv tržišta Definicija
(prazne), drugo.
Kružna putovanja u paket-
aranžmanima Paketi putovanja i kružna putovanja, drugo.
Proizvodi za osobnu njegu Proizvodi za pranje tijela i električni aparati, kozmetika, papirnati ručnici (uključujući pelene),
perike, proizvodi za njegu kose, parfemi, električni brijači i trimeri, sušila za kosu, uvijači za kosu i češljevi, drugo.
Usluge osobne njege* Frizeri, klubovi/centri za dijetu, tretmani ljepote, tretmani kose, kozmetička terapija, usluge
uređivanja noktiju, toplice, saune, kupelji.
Poštanske usluge Paketi, žurna pošta, periodične publikacije, izdavanje i prodaja poštanskih maraka.
Usluge u području nekretnina * Agenti za nekretnine i agenti za iznajmljivanje.
Rabljeni automobili Rabljeni automobili.
Mali kućanski aparati Mali kućanski aparati, aparati za obradu hrane, aparati za kavu, glačala, tosteri, roštilji, drugo.
Usluge u području sporta i hobija Klubovi zdravlja i teretane, sportski objekti, instruktori sporta (ne uključujući neprofitne sportske klubove ili aktivnosti koje na neprofitnoj osnovi vode volonteri i slično).
Usluge u željezničkom prometu Željeznice.
Usluge tramvaja, lokalnih
autobusa i podzemne željeznice Tramvaj, lokalni autobusi, podzemna željeznica
TV pretplata **
TV pretplate (ne naknade za TV dozvole), pretplate za kabelsku televiziju, pretplate za
satelitsku televiziju, pretplate za digitalnu zemaljsku televiziju, pretplate za telefonsku mrežu / modem / internet / TV i ostale takve usluge s trajnim ugovorom (pretplata), ne uključujući
naknade za javne programe.
Osiguranje vozila Osiguranje – prijevoz (automobili, ostala cestovna vozila, plovila, zrakoplov)
Usluge najma vozila Najam automobila, najam motocikla, najam kombija, najam prikolice, najam plovila, drugi najmovi
Usluge održavanja i popravka
vozila Održavanje i popravak vozila i drugih prijevoznih sredstava, franšiza vulkanizera ili autokuće,
neovisni vulkanizer, pomoć na cesti, drugo.
Vodoopskrba Vodoopskrba.
(*) Definicija ovih tržišta malo je izmijenjena 2011.
(**) Ova su tržišta ili nova ili nisu usporediva s 2010.
(***) Ova tržišta nisu usporediva s 2012.
