PLIVA u HrvatskojTravanj 2011. J broj 55

01

Magazin PLIVE

20. SVIBNJAZajedno na Jarunustr. 16

DUBROVNIKNagrada Ron Brownstr. 03

Spremni za sve izazovestr. 11

TRAVANJ U ZNAKU JZA

JAVNOZDRAVSTVENE AKCIJE U ZAGREBU, RIJECI, SPLITU I OSIJEKU

U povodu Svjetskog dana zdravlja PLIVA, ve tra-dicionalno, organizira itav niz javnozdravstvenih akcija u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Ove godi-ne PLIVA obilježava 90 godina uspješnog farma-ceutskog poslovanja te i na ovaj na in daje svoj doprinos o uvanju zdravlja naših gra ana i grad-skog okoliša. Svake godine za projekte u zajedni-ci PLIVA izdvoji više od 10 milijuna kuna, od ega najve i dio upravo za programe vezane uz zdrav-lje, prevenciju i edukaciju. U Rijeci je Svjetski dan

zdravlja obilježen otvorenjem dionice Rije kih šet-nica, u Osijeku je PLIVIN centar zdravlja posjeti-lo nekoliko stotina gra ana, dok je u Splitu, osim vlastite akcije na Rivi, PLIVA sudjelovala i na trod-nevnom Sajmu zdravlja. U Zagrebu je, u surad-nji sa Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje te Zavodom za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štam-par”, zapo ela akcija prikupljanja starih lijekova iz doma instava na 15 lokacija u ambulantama Doma zdravlja Zagreb. Akcija traje do 31. svibnja.

PROMOCIJA ZDRAVOG NAČINA ŽIVOTAMJERENJE TLAKA PROVJERA RAZINE ŠEĆERA U KRVIJZA’11PLIVA JAVNOZDRAVSTVENE AKCIJE

02

Drage itateljice i itatelji,

Travanj je, ve tradicionalno, mjesec u kojem PLLIVA organizira javnozdravstve-ne akcije. Tako je 8. travnja PLIVIN centar zdravlja postavljen u Osi-jeku, Splitu i Za-grebu, a u Rije-ci je Svjetski dan zdravlja obilje-žen otvaranjem Rije ke šetnice. U Zagrebu je u ti-jeku akcija priku-pljanja starih lije-kova koja traje do kraja svibnja.

Sa zadovoljstvom objavljujemo vi-jest o nagradi “Ron Brown” ko-ju je Vlada RH do-dijelila PLIVI kao najve em izvo-zniku u SAD, a koju je premijerka Jadranka Kosor uru ila Matku Bo-lan i, predsjedni-ku Uprave u Du-brovniku. U na-stavku Magazina mnogo je tema iz poslovanja kom-panije, od proi-zvodnje koja je opet postigla re-kord - estitamo! - i komercijalnog poslovanja, do vi-jesti iz TAPI-ja i poziva Kadrov-skih poslova za iskazivanje inte-resa za uplate u dobrovoljne mi-rovinske fondove (DMF).

Najavljujemo i druženje na Jaru-nu, ve 20. svib-nja i pozivamo vas se da se sva-kako prijavite.

Do sljede eg bro-ja, srda an po-zdrav od

Uredništva

UVODNIK

Magazin PLIVETeva grupaTravanj 2011.

Sredinom travnja PLIVU je posjetio Allan Oberman, predsjednik Teve za čkog instituta sastao s direktorima i

rukovoditeljima Komercijalnog poslovanja

U svojoj prezentaciji A. Oberman istaknuo je Tevinu lidersku poziciju u svijetu te je in-formirao prisutne o trenutnoj poziciji Teve na tržištima Srednjeg Istoka, Afrike, Izraela i Isto ne Europe ime je obuhva eno i PLI-VINO Komercijalno poslovanje. Poslovni planovi za 2011. izazov su za sva tržišta EMIA-e, naglasio je Oberman, a od PLIVINOG Komercijalnog poslovanja o eku-je se pove anje tržišnog udjela i vode e po-zicije u Hrvatskoj i regiji Jugoisto na Europa te godišnji rast prihoda od prodaje.Oberman se tako er osvrnuo na izmjene u organizacijskoj strukturi unutar regije i strateške ciljeve Teve i EMIA-e do 2015. go-dine, pri emu je posebno naglasio kako e upravo regija EMIA imati važnu ulogu u rea-lizaciji Tevine strategije i uspjeha, baš kao i svatko od zaposlenika u okviru svojih sva-kodnevnih radnih obaveza. (L.E.)

Allan Oberman u PLIVI

U nastojanju da se dodatno unapri-jedi podrška sjedišta EMIA-e dalj-njem rastu i razvoju tržišta u regi-ji, te uslijed prelaska odre enih za-poslenika iz EMIA-e u Tevu Asia, na-stupila su nova imenovanja i pro-mjene u organizaciji, stoji u pismu Allana Obermana, predsjednika EMIA-e s kraja ožujka ove godine.Doron Sitruk pridružuje se Tevi i bit

e zadužen za Komercijalnu izvr-snost i Razvoj tržišta u EMIA-i. Taj

e se odjel fokusirati na što brže postizanje Izvrsnosti prodaje i mar-ketinga u EMIA-i te na Regional-ni strateški razvoj. Funkcije u sje-dištu EMIA-e, odnosno Izvrsnost

opskrbe, Izvrsnost prodaje i Ra-zvoj poslovanja / Licenciranje (in-licensing) tako er e biti odgovor-ne Doronu. On u Tevu dolazi iz GSK-a gdje je bio zadužen za Komerci-jalni razvoj cjepiva i lijekova za gri-pu za GSK na me unarodnim trži-štima. Karijeru je zapo eo u Izra-elu u kompaniji Eli Lilly, prije nego što je otišao u SAD i nakon toga u Europu. Doron je diplomirao na He-brew University u Jeruzalemu te završio poslijediplomski studij po-slovnog upravljanja na Sveu ilištu u Bruxellesu. Gadi Ben-Nissim bit e zadužen za Komercijalne operacije i brend po-

slovanje u EMIA-i, a preuzet e i od-govornost za Proizvodni portfelj i Registraciju proizvoda. Brend po-slovanje i dalje je odgovorno Gadi-ju, a od sada i Proizvodni portfelj i Registracija proizvoda. Gadi e uje-diniti aktivnosti i nastojanja veza-na uz sve budu e nove proizvode EMIA-e u jednoj organizaciji, ime

e se dalje ja ati i uskla ivati razvoj integriranog Proizvodnog portfelja.Oren Arbell imenovan je vršiteljem dužnosti direktora Kadrovskih po-slova EMIA-e. Oren e biti zadu-žen za stalni razvoj i pružanje po-drške Kadrovskim poslovima u re-giji EMIA.

EMIA - ORGANIZACIJSKE VIJESTI

Putem svojih kompanija u Japanu Teva namje-rava donirati 20 milijuna yena (250.000 USD) Crvenom križu u Japanu za pomo žrtvama po-tresa. Japanske vlasti nisu zatražile strane far-maceutske donacije jer trenutno na razini dr-žave mogu osigurati potrebne farmaceutske proizvode. Ovu donaciju dodjeljujemo na preporuku i za-molbu Teve Asia. Analiziramo i optimalne na-

ine na koje bi Teva mogla nastaviti pomaga-ti japanskom narodu zajedno s kolegama iz SAD-a, Teve Asia i nevladinim organizacijama na terenu.

Teva pomaže Japanu

SNIM

IO M

ATO

PA

PI

Magazin PLIVE Travanj 2011.Aktualno

03

Okupilo se oko 200 sudionika, predstavnika po-tencijalnih ameri kih ulaga a. koji su upozna-ti s mogu nostima ulaganja u našu zemlju i ci-jelu regiju. Me u zvu nim imenima ameri kih kompanija tu su, primjerice, predstavnici Ho-uston Airporta, ina e jednog od interesenta za ulaganje u Zra nu luku Zagreb, zatim pred-stavnici City Group, Bechtela, Microsofta, Mo-torole. Po prvi put dodijeljene su nagrade za osobit doprinos u razvoju gospodarske surad-nje izme u Hrvatske i SAD-a. “U Hrvatsku treba ulagati zato što jam i jedna-ka prava i stranim i doma im ulaga ima, zato što daje besplatne nov ane potpore i zato što

e ulaskom u EU omogu iti bolje uvjete svi-ma koji žele ovdje poslovati”. To je, me u osta-lim, kazala predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor na otvorenju Me unarodne konferenci-je »Brownov Forum: Trgovina i ulaganje izme-

u SAD-a i jugoisto ne Europe« koja je održan u znak sje anja na 15. godišnjicu tragi ne pogi-bije ameri kog izaslanstva nedaleko Dubrovni-ka na elu s tadašnjim ministrom trgovine Ro-naldom Brownom. Govore i o gospodarskom oporavku Hrvatske, premijerka je istaknula ka-ko se stvari kre u nabolje, naglasivši kako je hrvatski izvoz od 2010. godine porastao za vi-še od 18, a izvoz u SAD ak za 31 posto. Ukupna ameri ka ulaganja u prošloj su godini iznosila 156 milijuna dolara, a iz SAD-a je došlo i 12 po-sto više gostiju, dodala je. Izrazila je i uvjerenje kako e gospodarstvenici, prona i interes za neki od 30 velikih investicijskih projekata koje je predstavila Vlada RH.“Bez obzira na probleme i složenu prošlost, Hr-vatska želi graditi regiju prijateljstva i suradnje koja e jednom cijela biti u EU”, kazao je pred-sjednik RH Ivo Josipovi pozdravljaju i sudioni-ke Brovnova Foruma. Nema tog biznisa koji e do i tamo gdje nema perspektive. Hrvatska ni-je šampion poduzetništva, ali provodimo refor-me koje e potaknuti gospodarsku djelatnost. Kao što smo otvorili novu stranicu na politi -kom planu mislim da je došlo vrijeme za istu takvu stranicu i na gospodarskom planu, za-klju io je Josipovi .“Cilj skupa je odrediti politiku i na ela koja e jugoisto noj Europi omogu iti da postane kon-kurentna na europskom tržištu, a ameri ka vlada e sa zadovoljstvom pomo i da ova re-gija s velikim potencijalom postane odredište me unarodnih ulaganja i trgovine “, kazao je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James Foley

otvaraju i Forum. Vlada RH donijela je odluku da se od ove go-dine utemelji godišnja nagrada »Ron Brown« za osobit doprinos u razvoju gospodarske su-radnje izme u Hrvatske i SAD-a. Prvi dobitni-ci nagrade su PLIVA i sisa ka tvrtka Commer-cial Metals Companv (CMC) koja je u pogone u Sisku do sada uložila milijardu kuna.. PLIVI je nagrada pripala kao najve em izvozniku u SAD – u 2010. PLIVA je u Ameriku izvezla roba u vri-jednosti 90 milijuna dolara - , a u ime PLIVE nagradu je preuzeo Matko Bolan a, predsjed-nik Uprave. Zahvaljuju i na nagradi M. Bolan-

a je rekao: “Ponosan sam što je ova nagrada dodijeljena upravo PLIVI, ali istodobno, nakon godina predanog rada svih mojih kolega neka-ko i nisam posebno iznena en. Naime, PLIVA je kompanija koja na zahtjevno ameri ko trži-šte izvozi lijekove i aktivne farmaceutske siro-vine ve više od 50 godina. Da bi to uop e bilo mogu e, morala je i mora ispunjavati najstro-že standarde koje za farmaceutsku industri-ju propisuje FDA (Ameri ka agencija za hranu i lijekove) koja još od šezdesetih godina proš-log stolje a redovito kontrolira naše proizvod-ne procese i procedure. Danas su SAD, pored Rusije i Hrvatske, PLIVI-NO najve e tržište na koje smo prošle godine izvezli lijekova u vrijednosti od pola milijarde kuna (491 mil HRK, 90 mil USD), dok je plan za 2011. 80 posto ve i i dose i e gotovo milijardu kuna. Udio izvoza u strukturi PLIVINE prodaje raste iz godine u godinu i iznosi oko 80 posto. U sljede e dvije godine o ekujemo daljnji porast izvoza prema SAD-u.” PLIVA danas posluje u

sastavu Teva grupe koja je dobro poznata ame-ri koj zdravstvenoj zajednici – svakom tre em korisniku na ovom tržištu prepisan je Tevin li-jek. Zbog sve ve ih potreba PLIVA je ove godi-ne ušla u novi investicijski ciklus vrijedan više od 120 milijuna dolara koji e rezultirati i novim zapošljavanjem u Hrvatskoj. To, u ovim kriznim i recesijskim vremenima, ulijeva tra ak opti-mizma i nade u gospodarski oporavak.M. Bolan a dodao je da nagrada obvezuje PLI-VU da i ubudu e ini sve kako bi zadržala ova-ko visoku poziciju i ostala kompanijom po kojoj Hrvatsku prepoznaju partneri u Americi i cije-lom svijetu, izrazivši uvjerenje kako e Brown forum rezultirati novim, konkretnim projekti-ma i investicijama u Hrvatsku i regiju. (S.F.)

PLIVI NAGRADA RON BROWNU Dubrovniku je poč čast

đu SAD-a i jugoistočne Europe«

Magazin PLIVE

04

Travanj 2011.

Svjetski kongres predijabetes i metabolički sindrom u Madridu

Madrid, glavni grad Španjolske, grad ko-ji doslovno živi 24 sata na dan, bio je doma in stru nog skupa 4th World Congress on Pre-diabetes and the Metabolic Syndrome. Kraljev-ski Madrid, okupan prvim proljetnim suncem, ugostio je i grupu PLIVINIH gostiju, njih 13 iz ci-jele Hrvatske, koji su kroz komunikaciju i dru-ženje s kolegama iz cijelog svijeta doznali naj-novije spoznaje i dostignu a u lije enju predi-jabetesa i metaboli kog sindroma.Rije je o dva klini ka entiteta koji su, baš kao i dijabetes kao klini ki manifestna bolest, u znatnom epidemiološkom porastu zadnjih go-dina, posebice u razvijenim zemljama. Upra-vo aspekt razvijenosti i pogoduje ovakvim sta-njima jer ponajprije nastaju kao odraz moder-nog (može se re i i ‘zapadnja kog’), sjedela -kog na ina života, nezdrave prehrane poveza-ne s tim, te stresa kojem smo, posebice u po-slovnom okruženju, svakodnevno izloženi. Na sve se nadovezuje i nedovoljna fizi ka aktiv-nost, što sve zajedno dovodi do same bolesti,

ali još više brojnih komplikacija kao posljedica.Stoga je i kongres, a to su posebno istaknuli ko-lege internisti, bio prava prigoda da se na jed-nom mjestu progovori o svim ovim problemi-ma, ali i da se razmijene iskustva iz razli itih geografskih podru ja i na taj na in poboljšaju mogu nosti tretiranja problema u svakodnev-noj praksi. Naime, u našoj je zemlji tretman pa-cijenata sa še ernom boleš u na visokoj razini, ali, kako isti u i lije nici,uvijek ima prostora za poboljšanje skrbi, napose u segmentu preven-

cije jer uvijek je ‘bolje sprije iti, nego lije iti’.Na koncu, bilo je lijepo slušati rije i zahvale prof. dr. Slavena Koki a, predsjednika Hrvat-skog društva za dijabetes i bolesti metaboliz-ma, koji je istaknuo PLIVU kao perjanicu doma-

e farmaceutske industrije, koja kroz brojnu paletu lijekova za lije enje povišenog tlaka, po-višenih masno a i še era u krvi znatno olakša-va svakodnevni rad kolegama lije nicima, a pa-cijentima otvara nove mogu nosti suo avanja sa zdravstvenim problemima koje imaju.

Prvi kvartal ove godine ozna ava vrlo intenzivno razdoblje u Proizvodnji Operacija Zagreb. S po-nosom objavljujemo vijest da je naš tabletni po-gon na PbF lokaciji ponovo ostvario novu rekor-dnu proizvodnju; u ožujku ove godine proizveli smo rekordnih 425 milijuna tableta, što je ujed-no i dosada najve a proizvedena koli ina table-ta od osnutka pogona SOO. Ta odli na vijest sa-mo potvr uje naša nastojanja da i ove godine ostvarimo zacrtani godišnji plan proizvodnje od 4,3 milijarde tableta u 2011. godini. Usporedno sa proizvodnjom tableta, intenzivno se radi na transferima proizvoda sa drugih Te-vinih lokacija (Sellersville, Stouffville), što je os-nova za daljnje pove anje volumena proizvod-nje. Kako bi bili u mogu nosti ostvariti u budu -nosti tu planiranu pove anu proizvodnju, u tije-ku su završni radovi na projektu pove anja ka-paciteta pogona na 6 milijardi tableta godišnje. Ve i dio proizvodne opreme ve je stigao i u ra-zli itim je fazama puštanja u rad, a preostali dio opreme biti e isporu en, instaliran, kvalificiran, validiran i pušten u rad do kraja tre eg kvarta-la ove godine.Osim radova na samom pove anju volume-na proizvodnje, kontinuirano se vodi ra una o održavanju visoke razine uskla enosti sa GMP standardima, tako da su trenutno u tijeku ak-

tivnosti na uvo enju novog sustava za valida-ciju iš enja. Intenzivnu proizvodnju u pogo-nu SOO prate i intenzivne aktivnosti u pogonu Oprema gdje je po etkom ožujka puštena u rad

i nova linija za pakiranje tableta u plasti ne bo-ice namijenjene za US tržište koja je u Plivu sti-

gla iz Tevinog pogona u Waterfordu, Irska. Druga linija koja je stigla tako er iz Waterforda u pla-nu je za puštanje u rad po etkom lipnja, ime e se pove ati kapaciteti opremanja u bo ice, iji je kona ni cilj da se svi proizvodi koji se proizvode u zagrebu za US tržište tu i kona no opremaju.U pogonu Injekcija tako er je vrlo intenzivno. Paralelno s redovnom proizvodnjom radi se na transferima nekoliko proizvoda s Tevine lokacije Irvine (SAD) u Zagreb, a s ciljem da se nadokna-di nedostatak proizvoda na US tržištu zbog pro-blema s opskrbom s te Tevine lokacije. U planu je i zna ajno pove anje proizvodnje kre-ma i masti, koja se o ekuje od svibnja ili lipnja, ovisno o raspoloživosti sirovina za proizvodnju. Tako se u tom pogonu tako er odvijaju pripre-mne aktivnosti za pove anu proizvodnju, a re-alizacija pokrenutih investicija u dodatnu opre-mu o ekuje se polovicom godine.Jasno, za ovakve rezultate u prvom redu tre-ba odati priznanje svim uposlenicima bez ijeg znanja, predanog rada, te maksimalnog anga-žmana i uloženog napora to ne bi bilo mogu e ostvariti. Cilj nam je i dalje nastaviti s ovakvim rezultatima kako bi još zagreba ki pogon još više u vrstio svoju poziciju unutar TEVA gru-pe kao jedne od Tevinih klju nih proizvodnih lo-kacija.

Svjetski kongres predijabetes i metaboli ki sindrom u Madridu

NOVOSTI IZ PROIZVODNJE!

J Priredio KREŠIMIR LOVRI I MATO PAPI

J Priredio DAVOR PETANJEK

proizvodnja i opremanje tableta

instalacija novih linija za opremanje

Magazin PLIVE Inicijative

05

Travanj 2011.

Drage kolegice i kolege,Potaknuti promjenama Zakona o porezu na do-hodak i vašim pitanjima, razmotrili smo sve op-cije te utvrdili, da ukoliko iskažete interes, po-stoji mogu nost da oni koji ve upla uju u oda-brani DMF, to ubudu e ine JEFTINIJE. Naime, u slu aju da ste zainteresirani, PLIVA bi mogla iznos koji Vi sada upla ujete iz neto pla-

e upla ivati na na in da on bude ve i i tako za isto novca možete imati ve u upla enu svotu u DMF-u i potencijalno ve u mirovinu. Ova mogu nost otvorila bi se i za one zaposle-nike koji do sada nisu upla ivali, ali bi to želje-li zapo eti.

Ho emo li iskoristiti prednosti novog pore-znog režima ovisi o vašem interesu.

Ako ste zainteresirani javite nam se i dostavi-te nam sljede e informacije na trecistup@pli-va.hr :1. Jeste li lan nekog DMF-a i ako jeste, kojeg?2. Ako jeste, biste li htjeli koristiti pogodnost

uplate preko PLIVE koju nudimo?3. Ako niste, bi li htjeli iskoristiti pogodnost i po-

eti upla ivati u DMF preko PLIVE?S obzirom na vaš interes, organizirat emo je-dan ili više sastanaka na tu temu gdje ete mo-

i više saznati o na inu i iznosima uplate. Kako bismo onima koji trenutno nisu lanovi nekog DMF-a, a razmišljaju o tome pomogli do-nijeti odluku dajemo kratku informaciju o sta-nju u Hrvatskoj. Na tržištu trenutno djeluju 6 otvorenih dobro-voljnih mirovinskih fondova,• AZ BENEFIT dobrovoljni mirovinski fond • AZ PROFIT dobrovoljni mirovinski fond

• CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovin-ski fond

• RAIFFEISEN dobrovoljni mirovinski fond • ERSTE PLAVI EXPERT dobrovoljni mirovin-

ski fond • ERSTE PLAVI PROTECT dobrovoljni mirovin-

ski fondŠtednjom u DMF-u, osim prinosa fonda, ostva-rujete pravo na državna poticajna sredstva i mogu nost isplate mirovine ve s navršenih 50 godina. Ukoliko se odlu ite upla ivati šted-nju, važno je napomenuti da svaki lan fonda sam odre uje intenzitet i visinu uplata, a ušte-

ena sredstva na ra unu Vaše su osobno vla-

sništvo i nasljedna su. Uplate nisu obvezne, ukupna sredstva na ra unu i nadalje ostvaruju prinose do po etka korištenja mirovine.Za dodatna pitanja i individualne izra une slo-bodno se javite slijede im kontakt osobama: Tomislav Zori , tel: 4947 Ljubica Tadi , tel: 4655 Ivan Kos, tel: 2680 Namik Ibrahimkadi , tel: 4459ili e-mailom na HR-trecistup@pliva.hr .

Napomena: Ovo nije nagovor na u lanjenje u bilo koji DMF, ve prilog Vašem upravljanju troškovima

POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA ZA UPLATE U DOBROVOLJNE MIROVINSKE FONDOVE (DMF)

Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini štedni proizvod u Hrvatskoj s dvije vrste državnih poticaja

Državna poticajna sredstva u visini 15% od upla enog iznosa, do maksimalnih 750 kn, dodjeljuju se lanovi-ma DMF-a koji u pojedinoj kalendarskoj godini uplate do-brovoljnu štednju. Državna poticajna sredstva lan mo-že ostvariti bez obzira ostvaruje li ih ve s osnove stam-bene štednje! Izdvajanje poslodavca do iznosa od 500 kn mjese no po-rezno je priznati izdatak, odnosno umanjuje osnovicu po-reza na dobit, a istovremeno se ne smatra oporezivom pla om, što zna i da ne ete pla ati poreze i doprinose na navedenu vrstu uplata. Ukoliko su uplate ve e od 500 kn mjese no, ta razlika podliježe porezu na dohodak, prirezu i doprinosima.

Magazin PLIVE

06

Travanj 2011. Kadrovski poslovi

Sve ve i broj tvrtki u Hrvatskoj slijedi me una-rodni trend da, kroz outsourcing obra una pla-

a, pove a svoju troškovnu i operativnu efika-snost. Mi u PLIVI raspolažemo stru njacima i tako definiranim procesima da, uz implemen-tiran informacijski sustav obra una pla a, taj posao radimo efikasnije i troškovno konkuren-tnije. Sa sigurnoš u možemo tvrditi da ne po-stoji zadatak ili izvještaj iz podru ja obra una pla a koji nismo u mogu nosti kreirati.Obra un pla a u PLIVI funkcionira kao odjel unutar Kadrovskih poslova u Radnoj jedini-ci Sustav zarada i benefita. Takva organizacija djeluje od 2001. godine kada je Obra un pla a premješten iz Ra unovodstva u Kadrovske po-slove. Cilj tog premještaja bio je objedinjavanje svih podataka o zaposlenicima unutar Kadrov-skih poslova, od zapošljavanja, ugovora o radu do isplatnog listi a koji se mjese no dostavlja zaposlenicima. Osnovni posao obra una pla a jesu redovni mjese ni obra uni pla a svakog zaposlenog te posebni obra uni za: razne primitke u nara-vi, regres, jubilarne nagrade, dar djetetu, bo-ži nice, otpremnine, bonuse, nagrade PLIVE, ugovore o djelu, autorske honorare, stipendi-je i pomo i, reklamacije na pla u i sli no. Na-kon obra una slijedi priprema naloga za pla a-nje poreza i doprinosa i naloga bankama (13 ba-naka) za isplatu neto pla e, knjiženje troškova pla a, razvrstavanje po administratorima i sla-nje isplatnih listi a. Poslije obra una pla e sli-jede i razni izvještaji koji se rade na mjese noj i godišnjoj razini.Kao temeljni alat za obra un pla a koristi-mo informacijski sustav SAP-HR Payroll mo-dul te zahvaljuju i njemu postižemo visok stu-panj automatizacije, koja smanjuje mogu -nost grešaka i pove ava operativnu efikasnost. Hrvatska ina ica SAP informacijskog sustava podržava onaj dio obra una koji se odnosi na ispravno obra unata i upla ena sva davanja dr-žavnim institucijama (doprinosi, porezi, prirezi) poštuju i sve zakonske odredbe, regionalno/

teritorijalno ustrojstvo države, te uvažavaju i pri tome sve osobne podatke o poreznim olak-šicama i poreznim adresama za svakog zapo-slenika. No to je tek onaj, mi u Obra unu pla a volimo re i, jednostavniji dio koji se može pro-vesti kad imamo izra unatu bruto pla u sva-kog zaposlenika.

OBRAČUN BRUTO PLAĆE I KAKO DOLAZIMO DO BRUTA?Dva su temeljna pravna akta u kojima je defi-niran obra un bruto pla e za naše zaposleni-ke – Pravilnik o zaradama zaposlenika i Kolek-tivni ugovor. Tu je definirana minimalna cijena rada, osnovica za obra un dodatka za rad pod otežanim uvjetima, uve anja za rad izvan tzv. redovnog režijskog rada, uvjeti u kojima zapo-slenik ima pravo na naknadu pla e za vrijeme odsutnosti itd. Temeljem podataka o satima provedenim na radu u tzv. redovnom radu, radu u smjena-ma, no nom radu, radu nedjeljom, radu blag-danom, prekovremenom radu, satima pro-vedenim na radu pod odre enim težim uvje-tima rada, ili satima provedenim na razli itim pla enim ili nepla enim vrstama odsustva, te podataka o ukupnim koeficijentima složeno-sti ili ugovorenoj bruto pla i, a poštuju i pravi-la obra una iz Pravilnika o zaradama dolazimo do bruto pla e zaposlenika. Na taj bruto treba dodati još doprinose za zdravstveno osigura-nje, doprinos za slu aj ozljede na radu i dopri-nos za zapošljavanje što uve ava trošak pla e za 17,2% prema današnjim propisima.Obra un je vrlo složen, propisan je odredba-ma Pravilnika o zaradama zaposlenika, a teme-lji se na satnici (bruto pla i za jedan sat), pa ta-ko svi znamo da npr. za isti režijski rad u smjeni od 8 do 16 sati, svatko od nas dobije istu pla u za svaki mjesec bez obzira na broj radnih da-na (sati) u mjesecu. Ukupna bruto pla a u ko-na nici je dobivena kao zbroj bruto iznosa za razne “vrste rada” ili bruto naknade za razne “vrste pla enih odsutnosti” (bolovanja, pla-

eni dopusti, godišnji odmori itd.). Za taj i ta-kav obra un trebalo je prilagoditi, a jednim di-jelom i preprogramirati ponu eno SAP rješe-nje. Mukotrpan dio prilagodbe gotovog softver-skog rješenja PLIVINIM pravilima djelo je PLIVI-NIH stru njaka (prije svega vrsnih informati a-ra, a u suradnji sa specijalistima iz Obra una pla a), koji su uz povremenu pomo samo jed-nog vanjskog konzultanta, uspjeli obra un u SAP-u prilagoditi tako da budu zadovoljena sva pravila obra una pla e i ostalih primanja defi-nirana internim PLIVINIM aktima. Istovreme-no su ostale netaknute osnovne SAP postav-ke koje su temelj za kvalitetno izvještavanje i relativno jednostavno prihva anje novih verzi-ja SAP softvera.Upravo zbog automatizacije procesa mogli smo pomaknuti sve rokove isplate i operativ-nosti provo enja obra una i knjiženja kako bi skratili rokove i uskladili se s Tevinim standar-dima. No, svi mi znamo da je informacijski su-stav (kako god se on zvao i tko god ga proi-zveo) onoliko dobar koliko ga dobro održavamo (uskla ujemo s potrebama) ili koliko ga dobro “hranimo” ulaznim podacima.

O LJUDIMA KOJI RADE U OBRAČUNU PLAĆA I NJI-HOVOJ PODRŠCIOni su centralni dio procesa obra una: definira-ju, koordiniraju i kontroliraju niz procesa koje je potrebno dnevno/mjese no provesti da bi na-ši zaposlenici dobili pla u ili druge vrste ispla-ta (bonuse, jednokratne nagrade, nagrade PLI-VE, jubilarne nagrade, regres, dar djetetu, Bo-ži nicu, pomo i, stipendije, honorare...) na vrije-me i to no obra unate, da bi državne institucije dobile “svoj dio kola a”, da bi statisti ari dobili što trebaju itd. Sustavnu podršku i pomo ima-ju od specijalista za sustav zarada i benefita, re-ferenata radnih odnosa, evidenti arima radnog vremena i IT stru njaka. Koordinacija evidenti-

ara je vremenski kriti na za pravodobni obra-un, jer bez pravodobnih i to nih unosa poda-

taka o satima provedenim na radu ili izostanci-

OBRAČUN PLAĆA U PLIVI

Magazin PLIVE Kadrovski poslovi

07

Travanj 2011.

Zahvaljujući svom uspješnom poslovanju i obrtnim sredstvima PLIVA je omogućila redovitu isplatu plaća. O tome da one ne bi kasnile i da bi ih svi djelatnici dobili na vrijeme prema unaprijed utvrđenim datumima isplate, u PLIVI brine odjel Obračuna plaća. U ovom tekstu predstavljamo odjel Obračuna plaća koji operativno provodi sve redovne isplate plaća i drugog dohotka prema zadanim rokovima, te tijekom mjeseca obavlja čitav

ma, redovni mjese ni obra un pla a nema smi-sla pokretati. Evidenti ari radnog vremena (tre-nutno 26 osoba) su osobe poslovno najbliže za-poslenicima koje upisuju u SAP za svakog zapo-slenika sate provedene na radu i sate odsutno-sti. Referenti za radne odnose unose u SAP ma-ti ne podatke zaposlenika i ugovorene osnovne elemente iz ugovora o radu. Svaki i najmanji za-htjev za promjenu u obra unu pla a ili bilo ko-je od ve spomenutih vrsta isplata (a promje-ne su neminovnost, i dolaze od poslodavca, kao posljedica pregovora sa sindikatima, zbog pro-mjene državnih propisa itd.) naj eš e razmatra-ju specijalisti za sustav zarada i benefita s koor-dinatorom Obra una pla a. Nakon toga se ana-liziraju SAP rješenja u sustavu obra una pla-

a i po potrebi podnose zahtjevi za promjena-ma prema internim konzultantima koji podrža-vaju Payroll modul.PLIVINE SAP HR konzultantice, Marina Pavli-nek i Dobrana Galjer, sve naše potrebe za pro-mjenama i uvo enjem novosti u obra un pla e provode kako ne bi ostale samo želje na papiru. Naše cure, kako im esto tepamo, pozorno sa-slušaju naše zahtjeve, sve marljivo zapišu, ko-ji puta nas proglase prekreativnima (nježno da-ju do znanja da smo pretjerali), bilo je slu aje-va da nešto proglase i nemogu im, a onda ne-stanu sa sastanka. Nakon par dana ponude rje-šenja koja su spremna za tzv. korisni ko testira-nje i otklanjanje eventualnih grešaka. A u dane kad “vrtimo pla u” one su isklju ivo na raspola-ganju Obra unu pla a. Jer, ako zapne u bilo ko-jem segmentu one korigiraju što treba i obra un može u sljede u fazu. U ostalom dijelu mjese-ca se koriste prema potrebi. I onda, kad je novac za svakog zaposlenog proslije en u odgovaraju-

u banku na njegov teku i ra un, a trošak pla-a propisno proknjižen na unaprijed ra unovod-

stveno zadana konta obra un pla a nije gotov za taj mjesec. Isplatni listi i se tiskaju i šalju evi-denti arima radnog vremena – opet su nam oni pomaga i jer isplatne listi e distribuiraju sva-kom zaposleniku.

OSTALE AKTIVNOSTI OBRAČUNA PLAĆAA u obra unu pla a po inju aktivnosti koje zo-vemo – aktivnosti nakon obra una. Radi se o više vrsta izvještaja za Poreznu upravu, Regos, banke, HZZO, HZMO, Centre za socijalnu skrb, Sindikate, Društvo športske rekreacije PLIVA i sl. Posebni obra uni kao što su: bonusi, jedno-kratne nagrade, nagrade PLIVE, jubilarne na-grade, regres, dar djetetu, Boži nica, pomo i, stipendije, honorare i dr. obavljaju se tijekom cijelog mjeseca prema potrebi ili prema dogo-vorenim rokovima.Ostali poslovi koji se obavljaju u Obra unu pla-

a prema zahtjevima zaposlenika su izdava-nje potvrda o pla ama i drugim primicima za razne potrebe: izdavanje vize, zahtjev za kre-dite, dje je vrti e, Zavod za zapošljavanje i dr. Važno je napomenuti da i sami zaposlenici jed-nim dijelom moraju brinuti o ažurnosti poda-taka koje imamo u sustavu. Pravovremenim dostavljanjem promjena podataka vezanih uz porezne adrese, porezne olakšice, dopunska zdravstvena osiguranja, sudske zabrane i sli -

no, zaposlenici mogu utjecati na to nost obra-una te eventualno izbje i godišnju poreznu

prijavu. Ve dugi niz godina, krajem kalendarske godi-ne donosimo Rokovnik isplate pla a za nared-nu godinu koji je uvijek dosad bio ispoštovan. PLIVA je naravno svojim uspješnim poslova-njem i obrtnim sredstvima omogu ila da se ne kasni s isplatom pla a, ali i Obra un pla a sve to kontinuirano izvršava prema zadanim roko-vima. Otkad je PLIVE, sve zakonske obveze su se ispunjavale na dan isplate pla e tako da su svi doprinosi, porezi i prirezi upla ivani isti dan kad je ispla ivana i neto pla a zaposlenika. Ta

injenica je osobito važna svakom našem za-posleniku koji nakon dugog radnog vijeka za-služi mirovinu, pa u HZMO-u sazna da neke go-dine nisu evidentirane u njihovom sustavu. Ta-da se on pojavljuje ponovno u Obra unu pla a gdje imamo sve povijesne podatke te ih na za-htjev zaposlenika izdajemo i šaljemo HZMO-u. Arhivu Obra una pla a moramo držati trajno i stoga predstavlja važan segment odjela.

Obra un pla a prije svega ine ljudi koji na tome rade godinama, svaki dan: Ivan Kos, kao Koordinator obra una pla a, Ozana Ozmec, kao Voditelj obra una pla a i Nedeljka Prelec, kao Referent obra una pla a

Magazin PLIVEPLIVA u zajednici

08

Travanj 2011.

TRAVANJ U ZNAKU JZA

Akcija je predstavljena na konferenciji za medije u Skupštini grada Zagreba, a brojni novinari imali su priliku uti koje se sve ak-tivnosti u gradu Zagrebu pripremaju u po-vodu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja. Pro elnik Zvonimir Šostar najavio je niz pre-ventivno - edukativnih akcija u organizaci-ji Ureda i brojnih udruga. Posebno je izdvo-jio zna enje PLIVINE akcije zbrinjavanja lije-kova kojima je istekao rok valjanosti kako za zdravlje gra ana, tako i za o uvanje okoliša.Osim prikupljanja lijekova, cilj akcije je podi-zanje svjesnosti gra ana o potrebi pravilnog zbrinjavanja lijekova te poticanje da i ubudu-

e lijekove kojima je istekao rok trajanja od-lažu isklju ivo u za to predvi ene spremnike u ljekarnama ili domovima zdravlja. Po završetku akcije stru njaci Odjela za far-makoepidemiologiju ZZJZGZ-a godine pro-vest e analizu prikupljenih lijekova kako bi se usporedbom s podacima iz prošle akci-je sagledali trendovi i dodatno upozorilo na važnost ustrajnosti u primjeni propisane te-rapije. Ove godine oti i e se i korak dalje: svi

lijekovi kojima nije istekao rok valjanosti vra-tit e se u ordinacije lije nika obiteljske me-dicine koji e ih mo i dati bolesnicima.PLIVA u cijelosti snosi troškove prikupljanja i zbrinjavanja starih lijekova u skladu s najvi-šim svjetskim standardima za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, a i ovu akciju provo-di u suradnji s tvrtkom C.I.A:K. ovlaštenom za prikupljanje opasnog otpada.

“O uvanje okoliša za nove naraštaje zadatak je upravo naše generacije i ne smijemo ni-kako smetnuti s uma da je Hrvatska, na sre-

u, prema podacima iz prošle godine po o u-vanosti okoliša na 16. mjestu u konkurenci-ji 133 turisti ke zemlje” istaknuo je, izme u ostaloga, Matko Bolan a, predsjednik Uprave PLIVE predstavljaju i novi PLIVIN ciklus jav-nozdravstvenih akcija.

ZAGREB: Nova akcija zbrinjavanja starih lijekova

J Pripremile SANJA FRESSL i LARA ERCEGOVI

Magazin PLIVE PLIVA u zajednici

09

Travanj 2011.

Pod motom “Svaki dan je dan Planeta Ze-mlje” u Zagrebu je zapo eo novi Green City Project u cijelosti posve en UN-ovoj Me u-narodnoj godini šuma. Cilj Green City Pro-jecta je senzibilizirati hrvatsku javnost za za-štitu okoliša, a razli itim prezentacijama i in-stalacijama educirati mlade ljude po pitanju ekologije. Ovaj najve i eko doga aj u regi-ji predstavljen je na konferenciji za medije u

etvrtak 14. travnja 2011. u prostorima Hrvat-skog novinarskog društva. Projekt koji e tra-jati do sredine lipnja predstavili su Marko La-si -Nered kao organizator, te predstavnici ge-neralnih pokrovitelja: PLIVE, Konzuma, Za-greba ke Banke i VIPnet-a. Green City Project ekološka je inicijativa na-stala organizacijom grupe pojedinaca, en-tuzijasta, umjetnika i kreativaca, ija je mo-tivacija bila o uvanje prirode i svih njezinih ljepota. Inspirirani zelenilom, šumama, mo-rem, parkovima i preljepim pejzažima nasta-le su galerije slika, fotografije, ideje, akcije i projekti koje su realizirane pod jednim, zajed-ni kim imenom. ‘Glavna ideja je senzibilizi-rati što širu javnost o ekološki osviještenom djelovanju, na na in da se sami gra ani ak-tivno uklju e, daju i vlastite ideje i prijedlo-

ge za zaštitu okoliša. Upravo je program ovog projekta, koji je nadasve kreativno osmišljen, na in na koji e se to pokušati posti i. On je sastavljen od niza edukativno- zabavnih sa-držaja a po inje 23. travnja na Cvjetnom tr-gu, simboli no na Dan planeta Zemlje.Gra a-ni e tada biti u mogu nosti vidjeti instalaciju koja pojašnjava proces disanja šuma te e na jedan zanimljiv na in biti prikazano, zašto su zapravo šume plu a planeta.Sljede i doga aj odvija se 21. svibnja na Dan zaštite prirode, u Muzeju suvremene umjet-nosti gdje e pet hrvatskih top dizajnera kroz svoje kolekcije obraditi motiv prirode. Za-tim slijedi tre a manifestacija, na Dan o uva-nja okoliša. 11.lipnja na Bundeku e biti prire-

en koncertni program na kojem e gostova-ti naše najve e rock zvijezde. Tako emo na velikoj bini imati priliku uživati u live nastupi-ma grupe Kino klub, Markiz, Flashback te Aki-a, Hus-a i Brk-a kao specijalnih gostiju ve e-ri.Zanimljiva informacija je ta da je ulaznica za koncert na Bundeku, kilogram starog papi-ra. Cijelu akciju podupiru i brojne javne osobe koje e gostovati u sklopu organiziranih pro-grama: Envy Room, Lana Klingor, Mario Pe-trekovi , Vedrana Linardi , Tatjana Juri , Ki-

no klub, brojni sportaši i modeli te poznati fo-tograf Hoyka.Posljednji ‘’zeleni’’ doga aj biti e dodjela Green City nagrada, 16. lipnja, u dvorani Tuc-man, gdje e najistaknutijim tvrtkama i po-jedincima biti dodijeljene nagrade za najbo-lje projekte i dostignu a u o uvanju okoliša. U sklopu manifestacije organizirana je akcija skupljanja starog papira pod nazivom „ Zeleni korak“ u koju se uklju ilo 105 osnovnih škola iz cijele Hrvatske, a za najuspješnije razrede sponzori su pripremili vrijedne poklone. Valja napomenuti kako je do sredine travnja priku-pljeno više od sto tona starog papira.

PLIVA sponzor Green City Projekta

“Svaki dan je dan Planeta Zemlje”

Predsjednik Uprave PLIVE Matko Bolan a i gradona elnik Rijeke Voj-ko Obersnel, 7. travnja potpisali su ugovor kojim je PLIVA postala spon-zor kampanje “Rijeka u kretanju”. Kampanja uklju uje projekt “Rije -ke šetnice”, promotivno-edukacij-ske aktivnosti s ciljem ja anja svi-jesti o važnosti kretanja za zdrav-lje te sportsko-zabavnu manifesta-ciju “Homo si te ” s Rije kim polu-maratonom. Cilj kampanje je pro-mocija zdravog na ina života kao na ina prevencije niza ozbiljnih bo-lesti današnjice, a za provo enje ra-zli itih manifestacija, koje e se odr-žavati od travnja do kraja prosinca 2011. godine, PLIVA je osigurala fi-nancijska sredstva. Ugovor o PLIVI-NOM sponzorstvu potpisan je upravo na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, u povodu kojeg PLIVA ve tradicional-no organizira itav niz javnozdrav-stvenih akcija u Zagrebu, Rijeci, Spli-tu i Osijeku. Ove godine PLIVA obilje-žava 90 godina uspješnog farmace-utskog poslovanja te i na ovaj na in daje svoj doprinos o uvanju zdrav-

lja naših gra ana i gradskog okoliša. Projekt “Rije ke šetnice” zamišljen je kao polukružno povezivanje kraj-nje jugoisto ne i krajnje sjeveroza-padne to ke gradskog podru ja. Na taj na in, ozna enim putovima, ce-stama i stazama mo i e se pješke do i od Plumbuma, na isto nom di-jelu grada Rijeke, do Bivia, odnosno Preluka, na zapadnom dijelu grada. Rije ki gradona elnik Vojko Ober-snel izrazio je zadovoljstvo što je PLIVA prepoznala i projekt Rije kih šetnica i uop e kampanju “Rijeka u kretanju” kao splet promocije pozi-tivnih vrijednosti u zdravom na i-nu življenja.

“Mislim da PLIVA na ovaj na in naj-jasnije pokazuje svoju odgovornu ulogu u razvoju društvene zajed-nice. Vjerujem da e cjelogodišnja kampanja Rijeka u kretanju na vrlo neposredan na in u vrstiti stav na-ših gra ana o važnosti tjelesne ak-tivnosti za zdravlje i uop e poboljša-nje kvalitete života “ kazao je Ober-snel, izrazivši uvjerenje kako je pot-

pisivanje sponzorskog ugovora po-etak dugotrajne suradnje Grada Ri-

jeke i PLIVE. Predsjednik Uprave PLIVE Matko Bo-lan a istaknuo je ve tradicionalnu suradnju PLIVE i Grada Rijeke, do-davši: “PLIVA ve duži niz godina ulaže napore u edukaciju gra ana jer vjerujemo kako je usvajanje zdra-vih životnih navika prvi korak prema zdravlju. Sigurni smo kako e ure e-ne šetnice potaknuti Rije ane na do-datno kretanje i privu i posjetitelje u Rijeku, a planirane edukativne aktiv-nosti doprinijeti isticanju odgovor-nosti za vlastito zdravlje”. Dio sponzorskog ugovora realiziran je ve u subotu, 9. travnja kada je otvorena prva dionica Rije kih šet-nica, koja se proteže od Plumbuma preko Donje Vežice, Astronomskog centra Rijeka do Strmice i Trsata. U sklopu sve anosti otvorenja, na platou Astronomskog centra bio je postavljen PLIVIN šator u koje su gra ani mogli izmjeriti tlak i dobi-ti savjete lije nika kao i edukativne brošure o zaštiti zdravlja.

PLIVA SPONZOR KAMPANJE “RIJEKA U KRETANJU”

Proizvodnja gotovih oblika lijekova odvija se u skladu sa smjernicama Dobre proizvo a ke prakse (DPP). Za tržište Europske unije smjernice su definirane u EU GMP dokumen-tima, a za tržište SAD-a Kodeksom Saveznih propisa Ureda za hranu i li-jekove 21 CFR (dijelovi 210 i 211).Zahtjev za kvalitetu gotovog lijeka propisan je Farmakopejom, službe-nim priru nikom koji opisuje ljekovite tvari, po-mo na ljekovita sredstva, na in njihovog anali-ziranja i pripreme ime se osigurava kvaliteta li-jekova. Hrvatsku farmakopeju izdalo je Ministar-stvo zdravstva i socijalne skrbi, Europska unija ima Europsku Farmakopeju, SAD svoju (USP), a mnoge druge države tako er imaju vlastite na-cionalne farmakopeje.Kako bi u kona nici dobili lijek propisane kvali-tete propisane Farmakopejom, o kvaliteti je po-trebno voditi ra una tijekom cijelog proizvod-nog procesa. U sterilnoj proizvodnji jedan od na-ro ito važnih segmenata kvalitete su uvjeti u proizvodnji. Zahtjev za uvjete u proizvodnji de-finiran je zahtjevom za kvalitetu proizvoda ko-ji želimo proizvesti. Stoga je jasno da su uvjeti u proizvodnji sterilnih oblika lijekova mnogo stro-ži i zahtjevniji, teže ih je posti i i održavati nego u proizvodnji nesterilnih oblika lijekova. Ukoliko se sterilni proizvod proizvodi u stan-dardnim uvjetima (ne zahtijeva posebne uvje-te temperature, vlage, osvjetljenja i sl.), glavna briga je održavanje mikrobiološke kontaminaci-je na propisanoj minimalnoj razini. Sterilni pro-izvodi (parenteralni proizvodi i o ni preparati) s obzirom na na in primjene ne smiju sadržavati niti jedan živi mikroorganizam.Sterilni proizvodi mogu biti terminalno sterilizi-rani ili asepti ki. Proizvodi koji su toplinski sta-bilni i koje je mogu e podvrgnuti završnoj ste-rilizaciji zahtijevaju nešto manje stroge uvjete u proizvodnji. Me utim, termolabilni proizvodi ko-je nije mogu e sterilizirati nakon doziranja u pri-marnu ambalažu, zahtijevaju vrlo rigorozne uv-jete u fazama završne filtracije, doziranja i za-tvaranja kada je otvoren proizvod izravno izlo-žen uvjetima okoline.Kvaliteta proizvoda po inje se osiguravati ve u fazi dizajna pogona kada se sagledavanjem za-htjeva proizvoda i proizvodnog procesa, osnov-nih principa osiguranja kvalitete, zahtjeva DPP, obvezuju ih zahtjeva regulative i preporuka vo-

di a, definira dizajn pogona, raspored prostorija, klase prostora, razlike tlakova, tokovi ljudi, ma-terijala i otpada, KVG (klimatizacija, ventilaci-ja, grijanje), iste zone s jednosmjernim struja-njem, energenti i sl.Nakon provedbe kvalifikacija koje traju kroz sve faze izgradnje pogona po evši od faze dizajna i instalacije opreme preko kvalifikacije operaci-je i rada kroz koje je kona no potvr ena zahtije-vana funkcionalnost prostora i opreme, dobiva-mo prostor u koji se može implementirati proi-zvodni proces.

ČIMBENICI KOJI DEFINIRAJU UVJETE U PRO-IZVODNJIUvjeti u proizvodnji najjednostavnije re eno, predstavljaju zbir podataka o temperaturi, rela-tivnoj vlazi, diferencijalnom pritisku, prisutnosti

estica i mikroorganizama u promatranom pe-riodu. Svi ti podaci oslikavaju kompleksnu i dina-mi nu situaciju uvjetovanu brojnim imbenici-ma prikazanim na slici 1. Njihov zajedni ki utje-caj na proizvodnju asepti kih proizvoda procje-njuje se postupkom koji se zove simulacija asep-ti kog doziranja u okviru koje se umjesto asep-ti kog proizvoda slijed proizvodnog procesa si-mulira hranjivom podlogom pogodnom za rast širokog spektra mikroorganizama.

PRAĆENJE FIZIKALNIH I MIKROBIOLOŠKIH PARAMETARAKako bi uvjeti u proizvodnji bili pod nadzorom, propisuje se program njihovog pra enja ko-ji obuhva a pra enja fizikalnih i mikrobioloških parametara. Fizikalni parametri, ukoliko ne po-stoji poseban zahtjev za proizvod, uglavnom su u službi sprje avanja unosa i pove anja mikro-biološke kontaminacije u prostoru. Što je kri-ti nost faze procesa ve a tj. proizvod izloženi-ji utjecaju okoline, to je i broj kontrolnih to aka ve i, zahtjevi za parametre uvjeta koji se prate stroži, a u estalost njihova pra enja eš a.Fizikalni parametri koji se svakodnevno konti-nuirano prate su temperatura, relativna vlaga i diferencijalni pritisak, estice 0,5 m i 5,0 m (kontinuirano i pojedina nim mjerenjima). Mi-krobiološki parametri koje se prate su mikro-biološka isto a zraka, mikrobiološka isto a površina,te mikrobiološka isto a ruku (rukavi-ca) i radne odje e operatera. Mikrobiološke me-tode temelje se na principu da jedan ili skupina mikroorganizama dolaskom na hranjivu podlo-gu stvara koloniju vidljivu okom koja predstavlja jedinicu za odre ivanje ukupnog broja mikroor-ganizama tzv. CFU (eng. Colony forming unit).U definiranju, osiguranju, kontroli i održavanju uvjeta u proizvodnji sudjeluju stru njaci mno-gih organizacijskih jedinica PLIVE. Da bi pro-stor došao u funkciju multidisciplinarni Projek-tni tim sudjeluje u definiranju i realizaciji projek-ta. Tehni ke usluge i Validacija potvr uju funk-cionalnost prostora. O tome Koje konkretne za-datke imaju pojedini timovi, pro itajte u sljede-

em broju PLIVA Magazina.(Nastavak u sljede em broju)

Magazin PLIVE

10

Travanj 2011.

NAJZAHTJEVNIJA FARMACEUTSKA PROIZVODNJAU pogonu Tekućih i polučvrstih oblika u proizvodnji injekcija, osim intenzivnih redovitih

č čitateljima

Uvjeti u proizvodnji sterilnih oblika lijekova

J Pripremila TAJANA BEZMALINOVI

OKOLINA

PROIZVODNI

PROCES

Dizajnprostora

Dizajnopreme

KVG

Energenti

Validacija

Tokovi ljudi,materijala

Tokovi materijala

Praćenje uvjeta u

proizvodnji

Aseptička tehnika rada

Edukacija teoretska i praktična

Čišćenje i dezinfekcija

Tokoviotpada

Osobna higijenaSterilizacija

Propisanoodijevanje

CP10- ploče s hranjivom podlogom za uzimanje otisaka

GSP10 - ploče s hranjivom podlogom praćenje mikrobiološke čistoće zraka

uzorkovač zraka i strip sa izraslim,oku vidljivim, kolonijama mikroorganizama

Magazin PLIVE

11

Travanj 2011.

Tijekom vježbe korišten je dim za zadimljavanje, sirene i rotaciona svjetla na vatrogasnim vozilima. Vatrogasna vježba izvedena je na zgradi Kvalitete Vatrogasna postrojba PLIVE Hrvat-ska d.o.o. vježbu je provela u su-radnji s Državnom upravom za za-štitu i spašavanje - Podru nim Ure-dom za zaštitu i spašavanje Za-greb, Javnom vatrogasnom po-strojbom grada Zagreba i Gospo-darskom vatrogasnom postrojbom Brodosplita. Vježba pod nazivom „PLIVA HRA-VATSKA PbF 2011.“ najve a je i naj-opsežnija vježba izvedena u PLI-VI Hrvatska do danas. Vježbu su pratili predstavnici MUP-a, DUZS-a, Ureda za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba, HVZ , Zapovjednici JVP, Zapovjednici-ma GVP, te predstavnici INE, Pe-trokemije, Auto cesta Rijeka Za-greb, Vgrupe. Tehnomobil, ZCZOP-a, MISTAR, AST-PROM. Pozdravne rije i uputio im je Miran Denac, iz-vršni direktor Operacija Hrvatska, naglasivšivažnost održavanja ova-kvih vježbi radi uvježbavanja u e-snika na vježbi, ali i samih zaposle-nika kako se ponašati u izvanred-nim situacijama, te su takve vjež-be u skladu s našim zakonima i Te-vinim procedurama.

estitke i pohvale za održanu vjež-bu, a posebno disciplinu koja je vladala prilikom evakuacije, uputili su nam predstavici Državne upra-ve za zaštitu i spašavanje te MUP-a i Ureda za katastrofe grada Za-greba, Zapovjednik Javne vatroga-sne postrojbe, Hrvatske vatroga-sne zajednice, Zapovjednik zagre-ba ke županije i drugi predstavni-ci tvrtki i zapovjednici postrojbi koji su promatrali vježbu.

ća u četvrtak,

Organizirao ju je Odjel vatrogasnih postrojbi PLIVA Hrvatska d.o.o. sukladno zakonskim propisima, a u svrhu provjere interventne pripravnosti PLIVINE vatrogasne postrojbe i

SPREMNI ZA SVE IZAZOVE

J Pripremio BRANKO ERKEZ, zapovjednik Vatrogasne postrojbe

VJEŽBA JE IZVEDENA POD PRETPOSTAVKOM: • Došlo je do požara digestoru na

tre em katu koji se proširio po laboratoriju u objekta br. 56, Kvalitete Zagreb.

• Evakuacija zaposlenika iz obje-kata je izvršena, a elektri na energija isklju ena preko tipkala za isklju enje.

• Nakon zapo ete akcije gašenja voditelj održavanja obavještava voditelja evakuacije da je u zgra-di dežurni djelatnik održavanja isti je bio u obilasku klima te nije

izašao van iz objekta, tj. da je isti javio mobitelom da je pao i povri-jedio se, te da mu je požar one-mogu io izlaz iz objekta.

• Požar koji se proširio na namje-štaj po laboratoriju na tre em katu onemogu io je evakuaciju povrije enog, te je istog potreb-no spasiti na drugi na in.

• Vatrogasci s tre eg kata oba-vještavaju voditelja intervenci-je da na tre em katu u laborato-riju ima i opasnih tvari, a najviše

Acetonitrila.• Potreba iznošenje i zbrinjavanja

opasne tvari Acetonitrila, vatro-gasci u odijelima za potpunu izo-laciju, te postavljanje stanice za dekontaminaciju istih.

• Izvršiti spašavanje ozlije enog radnika sa šestog kata s auto lje-stvom,

• Izvršiti spašavanje ozlije enog radnika sa šestog kata spušta-njem u trokutu za spašavanje pomo u užadi.

12

Magazin PLIVETravanj 2011.

čavanja kemikalija

Do sada nije postojao globalni, svjetski propis za razvrstavanje i ozna avanje opasnih tvari. Iako su postoje i zakoni u tom segmentu sli -ni, njihove razlike dovode do razli itog ozna a-vanja, razli itih podataka o sigurnosti materija-la i, u nekim slu ajevima, razli ite klasifikacije za isti proizvod u razli itim državama.S ciljem stvaranja harmoniziranog sustava za klasifikaciju i ozna avanje kemikalija na razi-ni cijelog svijeta, u Europskoj uniji uvode se no-vi propisi za ozna avanje opasnih tvari. Budu-

i da PLIVA veliki dio svojih proizvoda izvozi na tržište EU, te da se o ekuje da Hrvatska uskoro postane punopravna lanica, postupak uskla-

ivanja s novom direktivom u TAPI Hrvatska je proveden i sve daljnje aktivnosti se provode u skladu sa globalnim harmonizacijskim susta-vom klasifikacije i ozna avanja kemikalija.Za zemlje lanice EU 16. prosinca 2008. na snagu je stupila Direktiva (EC) br. 1272/2008 Direktiva o klasifikaciji, ozna avanju i pakira-nju, koja obavezuje sve proizvo a e opasnih tvari na ozna avanje propisano uredbom od 1. prosinca 2010. nadalje. Za Hrvatsku je donesen Pravilnik o razvrstavanju, ozna avanju, obilje-žavanju i pakiranju opasnih kemikalija koji stu-pa na snagu 1. prosinca 2011.Sam sustav je razvijen od strane UN-a, s ci-ljem prevladavanja razli itih zahtjeva za infor-macijama o ozna avanju fizikalnih karakteri-stika, te zdravstvenih i ekoloških opasnosti za iste kemikalije širom svijeta. Štoviše, on ima za cilj smanjiti prepreke za trgovinu uzrokova-ne injenicom da izvezeni proizvod, prethodno transportu i upotrebi, je uglavnom morao bi-ti re-klasificiran i ozna en sukladno kriterijima

zemalja izvoza.Najistaknutiji dio promjene su novi GHS pik-togrami, rombovi s crvenim obrubom i crnim simbolom na bijeloj podlozi, koji ezamijeniti dobro poznate piktograme za prikaz opasnosti u obliku crnog znaka na naran astoj podlozi. Tako er, dosadašnje oznake upozore-nja - R oznake su revidirane i zamijenjene s H oznakama (Hazard Statement), dok su oznake obavijesti - S oznake izmijenjene sa P oznaka-ma (Precautionary Statement).U sije nju 2011. predstavnici TAPI Hrvatska za-duženi za uskla ivanje s novom EU regulati-vom prošli su edukaciju vezanu uz novi pro-gramski sustav Wercs, koji omogu uje da svi proizvodi iz portfelja TEVE, bez obzira na loka-ciju proizvodnje budu identi no klasificirani po standardima koji su primjenjivi za cijeli svijet. Sam proces kreacije dokumentacije vezane uz novi proizvod, kre e od otvaranja šifre pro-izvoda i unošenja osnovnih podataka u Wercs sustav (naziv proizvoda, CAS broj, sinonimi...), zatim unos fizikalnih karakteristika materija-la dobivenih pretežno iz razvojne faze proizvo-da (izgled, topljivost, stabilnost, reaktivnost...), zatim upisa toksikoloških svojstava proizvoda (kancerogenost, mutagenost, teratogenost..) te se tako pripremljeni Sigurnosno tehni ki list, šalje putem Wercs sustava kolegama u Itali-ju i Izrael na pregled i usporedbu s postoje im farmaceutskim studijama i bazama podataka.Odobreni i objavljeni sigurnosno tehni ki list služi za daljnju izradu sigurnosnih etiketa ko-jima trebaju biti opremljena sva pakiranja pro-izvoda i kemijskih kartica koje služe kao kratke upute operaterima koji sudjeluju u proizvodnji ili transportu proizvoda.Tako er, objavljeni sigurnosno tehni ki list, ko-

ji se izvorno objavljuje na engleskom jeziku kao i na službenom jeziku zemlje u kojoj se proi-zvodnja odvija, može se pomo u Wercs susta-va prevesti na 17 razli itih jezika, te kao takav koristiti na svim lokacijama TEVE kao i u ze-mljama izvoza.Do sad su za potrebe TAPI Hrvatska objavljena ukupno 53 Sigurnosno tehni ka lista za API-je proizvedene u R&D-u i Proizvodnji, a s obzirom na perspektivne planove glede daljnjih razvoj-nih aktivnosti novih aktivnih farmaceutskih supstancija, kao i planova novih transfera pred nama je još puno posla, s kojim emo pomo-

u novog sustava pridonijeti globalnom znanju vezanom uz klasifikaciju opasnih tvari unutar farmaceutske industrije.

S obzirom na činjenicu da kemikalije mogu biti potencijalno opasne za ljudsko zdravlje i okoliš, u svakoj zemlji postoji razvijen sustav zakona i propisa dizajniranih u svrhu da obavijesti korisnika putem sigurnosnih oznaka i sigurnosno tehničkih listova o svojstvima korištenog proizvoda

OZNAČAVANJE OPASNIH TVARI

J Priredio IVAN REBAC

TAPI HRVATSKA

13

Magazin PLIVE Iz Regije Travanj 2011.

“Psihoti nost u medicini i psihijatrijskoj praksi“ bila je tema XI. Psihijatrijskih dana održanih u Tuzli od 25. do 26. ožujka 2011. Stru njaci u podru ju psihijatrije s razli i-tih su aspekata govorili o tematici koja pred-stavlja okosnicu psihijatrije kao medicinske discipline. Stru ni skupovi iz psihijatrije održavaju se dugi niz godina s vrlo intrigantnim i izazov-nim sadržajem, a Psihijatrijski dani su pro-teklih godina opravdavali epitet jednog od najvrjednijih stru nih sastanaka u izgrad-nji i razvoju stru ne i znanstvene psihija-trijske misli u Bosni i Hercegovini. Odabirom teme za ovogodišnje susrete namjeravalo se sveobuhvatno pri i problemu psihoti -nosti u medicini i psihijatrijskoj praksi s ci-ljem stjecanja novih znanja i razmjeni isku-stava u ovoj oblasti. Nova znanja i stavove o pristupima kompleksnom fenomenu psi-hoti nosti s medicinskog, biološkog, etio-loškog, kulturološkog, spiritualnog, terapij-sko-rehabilitacijskog ili forenzi kog staja-lišta, prenijeli su uvaženi stru njaci iz Be-ograda, Zagreba, Splita, Mostara, Sarajeva, Banja Luke i Tuzle. Ovogodišnje Psihijatrijske dane organizira-li su Udruženje/Udruga psihijatara u Bosni i Hercegovini u suradnji s Klinikom za psihija-triju Univerzitetskog klini kog centra Tuzla, Udruženjem psihijatara Tuzlanskog kanto-na i Udruženjem specijalizanata i mladih psihijatara/neuropsihijatara. Glavni sponzor bila je farmaceutska kompanija PLIVA, a pri-sustvovalo je oko 150 sudionika iz cijele Bo-sne i Hercegovine.Na posje enom satelitskom simpoziju u or-ganizaciji PLIVE predstavljena je paleta PLI-VINIH modernih atipi nih antipsihotika. Ti-jekom svog predavanja, prof. dr. Izet Pajevi prezentirao je suvremeni pristup lije enju psihoza naglašavaju i mjesto i ulogu PLIVI-NIH risperidona, olanzapina i kvetiapina.

Na konferenciji za medije održanoj povo-dom održavanja Psihijatrijskih dana, ista-knuto je da je Klinika za psihijatriju UKC Tuzla, zahvaljuju i razumijevanju i pomo-

i PLIVE, dobila namjenski i suvremeno opremljen edukacijski kabinet. Zahvaljuju-

i sredstvima koja je osigurala PLIVA, opre-ma za multimedijalnu prezentaciju u ugod-no opremljenom prostoru bit e korištena prije svega u svrhu edukacije zdravstvenih profesionalaca ove klinike, za stru na i edu-kativna predavanja namijenjena studenti-ma, ali i pacijentima. Prof.dr. Izet Pajevi , di-rektor Klinike za psihijatriju JZU UKC Tuzla i predsjednik Udruženja psihijatara u BiH, za-hvalio se PLIVI istakavši da je ovo rezultat dobre dugogodišnje suradnje. S time se složio i Selen Bali , direktor PLIVE u Bosni i Hercegovini, koji je naglasio kako je krajnji cilj osigurati najve i benefit za paci-jente kroz kontinuiranu edukaciju u podru -ju psihijatrije i psihofarmakoterapije.

TUZLA: XI. Psihijatrijski daniPoč čposlovanja. Tema sastanka bile su aktualnosti u Komercijalnom poslovanju te poslovni planovi i

či i na nedavnom sastanku u Izraelu

PLIVA U BOSNI I HERCEGOVINI

J Pripremio EDHEM RUSTEMPAŠI

Veliki odaziv darovateljaPrvoj ovogodišnjoj akciji darivanja krvi održanoj u PLIVI 11. ožujka odazvala su se 153 darovatelja, krv je darovalo 139 darovatelja, a “odbijeno” je 14 da-rovatelja. Prvi put (1) krv su darovali: Kristina Kralji , Petra Buri , Robert Zori , Ivan Štoki , Marina Ku as; 10.: Slavica oli , Draško Vukadin, Vedran Krištafor, Da-

mir Jurina; 20.: Gordan Dinter, Stjepan Štajcer; 30.: Radovan Biloglav; 50.: Željko Julijan, Danijel Kar-pišek i 110.: Gordan Pijanec. Najve i broj darivanja imao je Žarko Martinac kojemu je to bilo 126. dari-vanje. Sljede a akcija planirana je za sredinu lipnja. Hvala svim darovateljima!

Aktiv darovatelja krvi plive

AKTIV DAROVATELJA KRVI PLIVE

14

Magazin PLIVEVijestiTravanj 2011.

Krajem siječnja vratili smo se s trotjednog putovanja po Tanzaniji u sklopu kojeg

PLIVAŠI NA KILIMANJARUEkspediciju smo po eli planirati po etkom 2010. godine, a fizi ki se pripremati šest mje-seci prije puta. Plan puta dogovorili smo s lo-kalnom agencijom koja nam je organizirala prijevoz, smještaj, potrebne dozvole za ula-zak u nacionalne parkove, vodi e, nosa e i ostalo. Sve je bilo jako dobro organizirano što ne udi s obzirom na broj ljudi koji se poku-šavaju svake godine popeti na Kilimanjaro.Prvi na redu je bio Mount Meru koji je zami-šljen kao aklimatizacijski uspon i priprema za Kilimanjaro. Mount Meru je ugasli vulkan udaljen 80 km od Kilimanjara, a njegov naj-viši vrh je 4562 m visok Socialist peak. Iako je zna ajno niži od Kilimanjara, uspon je bio pri-li no težak. Usprkos tome uživali smo u na-šem prvom hodu po ugaslom vulkanu i lije-pom pogledu. Nakon dana odmora u gradu Moshiju kre e-mo na dvosatnu vožnju kombijem do ula-za u nacionalni park Kilimanjaro radi isho-

enja dozvola. Za uspon smo odabrali rutu Rongai koja kre e od sela Nalemuru na visi-

ni od 1900 m. Ruta je duga ka oko 90 km za što je potrebno šest dana hoda. S obzi-rom da na ovoj ruti nema planinarskih do-mova spava se u šatorima. Prvi dan je kratak i za tri sata dolazimo u Rongai Cave kamp na 2600 m. Drugi dan nastavljamo prema Kike-lewa kampu uživaju i u pogledu na Kilima-njaro i Mawenzi. Tre i dan no imo u Mawen-zi Tarn hutu, prekrasnom kampu pored je-zera u podnožju vrha Mawenzi. Dan završa-vamo aklimatizacijskim usponom do visine od 4500 m. Nakon hladne no i ujutro kre e-mo po sedlu izme u Mawenzija i Kilimanja-ra prema Kibo hutu koji je polazišna to ka za uspon na vrh.Ve eramo i oko 19 sati odlazimo na spavanje. Bu enje u 23 sata i u pono kre emo iz pod-nožja vulkanskog kratera vrlo strmom sta-zom prema Gilman’s pointu (5681 m) na koji smo stigli u 3:40 i od tuda nastavili do najvi-šeg vrha Kilimanjara - Uhuru peaka (5895 m). Do poznatog natpisa “Uhuru peak, Tanzania, 5895 m” dolazimo prije zore, u 5:20. Osjeti-li smo olakšanje jer smo ve bili prili no is-crpljeni, promrzli i sve eš e smo trebali od-

more da do emo do daha. Tako mo na pla-nina o kojoj smo pri ali proteklih godinu da-na bila je ispod nas. Neopisivo! estitali smo si me usobno, fotografirali se za uspome-nu i brzo se po eli spuštati jer je još dalek put bio pred nama.U Kibo hut se vra amo u 8 sati i poslije dvo-satnog odmora nastavljamo silazak do po-sljednjeg kampa na 2700 m. Nakon 14 sa-ti hoda tog dana osje amo umor, ali i sre u zbog osvojenog vrha. Sre om, nismo imali ve ih problema s visinskom boleš u. Umje-ren tempo uspona, dobra prehrana, pijenje ve ih koli ina vode i dobra fizi ka kondicija pomogli su da organizam dobro podnese vi-sinu i nedostatak kisika. Uspon na Mount Me-ru (4562 m) bio je dobar potez prije uspona na Kilimanjaro jer smo se tamo dobro akli-matizirali. Moram priznati da smo o ekivali puno više poteško a no što ih je bilo.Nakon planinarenja proveli smo 6 dana na safariju kroz nacionalne parkove Ngorongo-ro, Serengeti i Tarangire. Putovanje smo za-vršili odmorom na plažama Zanzibara. Jako lijepo putovanje i odli no iskustvo.

J Pripremili PETAR LON AREC i IGOR PLANTAŠ

U izdanju ugledne ruske izdava ke ku e Sophia Publisher ( www.sophia.ru ) na ruski je-zik prevedena je knjiga o prehrani iji je autor hrvatski lije nik mr.sc. Sandi Krstini , dr.med. Sophia Publisher je jedan od najve ih i najpo-znatijih ruskih nakladnika koji ima sjedište i podružnice diljem ruske federacije u gradovi-ma kao što su Moskva, St. Peterburg, Kijev u Ukrajini i drugdje. Ovaj izdava objavljuje i dis-tribuira knjige svojih autora i u susjedne zemlje ruske federacije kao što su Litva, Estonija, Le-tonija, Bjelorusija, Kazahstan i drugdje. Na taj na in pokrivaju tržište od preko 170 milijuna ljudi koji govore ruski jezik.Kako je ve ranije knjiga „Neuronutricionizam-Prehrana prema emocijama“ s hrvatskog pre-vedena i na njema ki jezik kojim u svijetu go-vori oko 100 milijuna ljudi dolazimo do broj-ke od preko etvrt milijarde stanovnika plane-ta kojima ova izvorna hrvatska knjiga posta-je dostupna za itanje na materinjem jeziku. Ovo je senzacionalna i nesvakidašnja prilika za promociju Hrvatske koja je mala zemlja i do sa-

da uglavnom bila poznata u svije-tu preko svojih vrhunskih sportaša koji postižu zapažene uspjehe, a sa-da su se na tom putu proboja u svi-jet pridružili i hrvatski pisci znan-stveno popularnih knjiga. Do sada su pretežito pisci ruskih klasika bi-li poznati hrvatskoj itateljskoj pu-blici, a danas se doga a i obrnut proces kada hrvatski autori nalaze svoje mjesto na golemom tržištu knjiga Rusije. Rusko itateljsko tržište je vrlo zahtjevno i ta-mo postoji zanimanje samo za najbolje autore svijeta, pa tako Sophia Publisher me u svojim piscima ima i imena kao što su Paulo Coelho, Deepak Chopra, Eckhard Tolle, Don Miguel Ru-iz, John Gray, Dr Scott Peck, Dr Mikao Usui, Dr Hiromi Shinya, Dr Peter D Adamo i drugi.Sada se me u knjigama spomenutih auto-ra koji su zadovoljili kriterije da budu prevede-ni na ruski nalazi i knjiga „Neuronutricionizam-Prehrana prema emocijama“ ije je autor hr-vatski lije nik mr.sc. Sandi Krstini , dr.med. za-

poslen u PLIVI. U ovaj knjizi se po prvi puta na svijetu namirnice di-jele prema njihovom utjecaju na nastanak odre ene emocije za ra-zliku od tradicionalne podjele na-mirnica prema kalorijskoj vrijedno-sti. Energetska vrijednost namirni-ce važna je u slu ajevima kada se ljudi brinu o izgledu vlastitog tije-la, dok je emotivna vrijednost na-

mirnica važna kada se želimo dobro osje a-ti. Znanstveno je dokazano da neka hrana ima utjecaj na nastanak osje aja.Tako primjerice svi znamo da šalica topla mlijeka prije spavanja ima umiruju i u inak koji nam olakšava uspav-ljivanje. Ali kao što neka hrana smiruje tako po-stoji i hrana koja poti e i budi na aktivnost. Ta-kve namirnice daju nam polet i energiju jer dje-luju na adrenalin koji budi i daje aktivnost lju-dima, ime tjera svaku letargiju i bezvoljnost, postajemo pokretljiviji i lakše nastavljamo dan. Više o knjizi može se vidjeti na www.neuronu-tricionizam.blog.hr

Knjiga Sandija Krstini a prevedena na ruski j

15

Magazin PLIVE Sport i rekreacija

MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdava : PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovi a 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulenti ; Izvršna urednica: Sanja Fressl; Uredništvo: Lara Ercegovi , Drijenka Pandži Kuliš, Mato Papi , Elizabeta Pavkovi , Davor Petanjek, Maja Radi , Ivan Rebac; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovi a 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr

Travanj 2011.

Suradnja sa znanstvenim institucijama

U zgradi Kemijskog odsjeka PMF-a na Horvatovcu u petak, 25. ožujka održan je Otvoreni dan Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matemati -kog fakulteta. Za posjetitelje, od naj-mla ih do onih starijih, organiziran je niz zanimljivih i edukativnih ra-dionica i predavanja, a organizaciju Otvorenih dana pomogla je i PLIVA donacijom kuta i nao ala. Posljed-njih godina Kemijski odsjek PMF-a redovito organizira Otvoreni dan po-sve en zainteresiranim u enicima

gimnazija i srednjih škola koji raz-mišljaju o kemiji kao svom budu-

em pozivu te žele postati studenti Odsjeka. Cilj manifestacije je pred-

staviti nastavnu i znanstvenu dje-latnost Kemijskog odsjeka i privu-

i sve zainteresirane za studij ke-mije da ga upišu upravo na PMF-u i to zbog znanstveno prepoznatljivog nastavnog kadra, kvalitetnog obra-zovanja, mogu nosti nastavka ško-lovanja na doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu te mogu eg za-pošljavanja u istraživa kim i znan-stvenim institucijama te industri-ji. Tijekom proteklih Otvorenih dana organizirane su posjete srednjoško-

laca iz Rijeke, Koprivnice, Križevaca, ur evca, Bjelovara, akovca, Ogu-

lina, Zaboka i Zagreba.Posjetitelji mogu poslušati zanimlji-va predavanja, a ve ina ih sudjeluje u atraktivnim i pou nim radionica-ma iz biokemije, op e, organske, fi-zikalne i analiti ke kemije; omogu-

eno im je razgledavanje znanstve-no-istraživa kih i studentskih labo-ratorija te upoznavanje sa zavidnim rezultatima rada znanstvenika Ke-mijskog odsjeka. (S.F.)

Otvoreni dan Kemijskog odsjeka PMF-a Sveu ilišta u Zagrebu

Val Thorens nosi epitete najpoznatijeg najvišeg skijališta u Europi. Najviši zato, jer se nalazi na 2300m a skijalište se proteže i do 3500m, a naj-poznatiji iz jednostavnog razloga jer je dio 3 doli-ne koje sveukupno sadrže preko 600km staza i mogu zadovoljiti i one najzahtjevnije, u svakom pogledu ( ast iznimkama). To nije malo skijaš-ko selo, to je pravi skijaški grad koji živi od 0-24h. Prije samog dolaska, ak i oni najoptimisti niji skijaši, bili su zabrinuti zbog skijaških uvjeta, po-gotovo jer je tjedan prije bio obla an, s padalina-ma i relativno topao. Ni sam dolazak nije upu i-vao na bolje uvjete: do ekali su nas magla i mo-kar snijeg. I tu pri a o lošem vremenu prestaje!

Uslijedilo je savršeno skijaško vrijeme, sunce pu-nih tjedan dana, bez padalina. Snijega nije bi-lo dovoljno kao što se možda o ekivalo, no, ure-

enje, duljina, koli ina i raznolikost staza dali su svoj maksimum. Servisi, turisti ki uredi, opskr-ba, uslužnost bili su na vrhunskoj razini, tako da niti tog nije nedostajalo.Nezaboravni tulumi na samim skijalištima, na vi-sini od 3000m, kao i u samom mjestu, su nešto što se mora spomenuti. Rije ima i slikama neopi-sivo, jednostavno treba doživjeti. Apartmani i ho-teli, smješteni su na samom skijalištu, što zna i da samo treba obu i svu potrebnu skijašku opre-mu i spustiti se. Ne zvu i teško, zar ne?Od samog polaska, pa do povratka, 50-ak skija-ša PLIVA športskog društva, pobrinulo se za be-

sprijekornu, odli nu i pozitivnu atmosferu. Tre-balo je “ubiti” 17-tak sati puta autobusom, što je, osim zgužvanog sna, proteklo u pjesmi uz gita-ru, kartanju bele i najnovije filmove. Zahvaljuju-

i kvalitetnim ponudama i sadržajima Val Tho-rensa, proslavili smo i ro endan, plesali na CRO party-u koji je trajao do 4 u no , igrali nogomet (i cure i de ki), i bavili se ostalim sportskim sadrža-jima (ping pong, košarka, badminton, plivanje...)Ako još k tome dodamo da smo u sezoni 2010/2011 odskijali 3 dvodnevna izleta (Nassfled, Tarvisio i Sella Nevea), 2 dvodnevna na Krvavec od ega je jedan bio natjecanje PLIVE u velesla-lomu, možemo re i da je sezona bila uspješna, u nadi da e idu a biti barem takva.Srda an skijaški pozdrav!

SKIJAŠKI TJEDAN U FRANCUSKOJ – VAL THORENS

J Pripremili BRANKA SABLJAR-ŠKILJI i DOMINIK ŠPI EK

ć

Sve daljnje obavijesti pratite na PLIVINOM Intranetu i u Vijestima.

20.SVIBNJA od 11 do 17 sati