INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKA ŠKOLA

SLAVONSKI BROD, Eugena Kumičića 55

PITANJA ZA ZAVRŠNI ISPIT ZAVARIVAČA – TIG (WIG)

1. Opiši TIG (WIG) postupak zavarivanja! - Između netaljive volframove elektrode (talište 3655 K) i osnovnog materijala gori

električni luk u zaštiti inertnog plina. Ovim postupkom može se zavarivati sa i bez dodatnog materijala. Dodatni materijal dodaje se sa strane u rastaljeni metal. Električni luk se uspostavlja visokofrekventnom strujom, pri čemu se volframova elektroda ne dodiruje s osnovnim materijalom. Zaštitni plin struji iz sapnice i štiti rastaljeni metal i elektrodu od kontakta sa zrakom. Kao zaštitni plin koristi se argon ili helij čistode 99,99%. Zbog inertne atmosfere ne dolazi do kemijskih reakcija između rastaljenog metala i zaštitnog plina.

2. (TIG) Koje su prednosti TIG postupka zavarivanja? - Vrhunska kvaliteta spoja, bez grešaka, - Nema prskanja, dodatni materijal se tali u metalnoj kupki i ne prenosi kroz luk, - Mogude je zavarivanje bez dodatnog materijala, - Odlična kontrola oblika korijena zavara, - Precizno održavanje parametara zavarivanja, - Gotovo da nema metala koji se ovim postupkom ne može zavariti, - Dobra kontrola izvora topline i načina uvođenja dodatnog materijala, - Nema troske, - Ovaj postupak može se izvoditi u svim položajima zavarivanja.

3. (TIG)Koji su nedostatci TIG postupka zavarivanja? - Relativno mala toplinska snaga i produktivnost postupka, - Zahtjeva se poseban nivo kompetencija za zavarivače ovim postupkom, - Problematično zavarivanjem ovim postupkom na otvorenom prostoru.

4. (TIG) Koji izvori struje se primjenjuju pri TIG zavarivanju? - Primjenjuju se transformatori, ispravljači i pretvarači.

5. (TIG) Kakva je statička karakteristika izvora struje za TIG zavarivanje? - Imaju strmopadajudu karakteristiku, istu kao za REL zavarivanje.

6. (TIG) Kakvi se izvori struje koriste za zavarivanje lakih obojenih metala? - Koriste se transformatori uz obvezni dodatak uređaja koji proizvodi visokofrekventnu

električnu struju – visokofrekventnog (VF) generatora. VF generator koristi se radi stabilnosti električnog luka. Uz VF generator koristi se i kondenzatorska baterija koja rješava nesimetričnost struje izazvanu različitim sposobnostima npr. aluminija i volframa da emitiraju elektrone.

7. (TIG) Kojom strujom se izvodi TIG zavarivanje? - TIG postupak se može izvoditi izmjeničnom (AC) i istosmjernom (DC) strujom.

8. (TIG) Koja struja se pri TIG postupku koristi za zavarivanje vedine metala? - Koristi se istosmjerna struja s minus polom na elektrodi (struja direktnog polariteta)!

Takva struja daje najuži i najdublji zavar! 9. (TIG) Koji metali se zavaruju izmjeničnom strujom i zašto?

- Izmjeničnom strujom zavaruju se samo laki metali – aluminij, magnezij i njihove legure! Zato što se takvom strujom postiže efekt katodnog čišdenja tj. „razbijanje“ tvrdih oksida.

10. (TIG) S kojom strujom i na kojem polu se TIG postupkom zavaruju nelegirani čelici? - Nelegirani čelici zavaruju se istosmjernom strujom s priključkom elektrode na minus pol.

11. (TIG) Na kojem polu mora biti priključena elektroda da bismo dobili vedu toplinu? - Na plus polu.

12. (TIG) Kako se raspoređuje toplina električnog luka kada je elektroda priključena na minus pol? - 1/3 topline troši se na zagrijavanje elektrode, a 2/3 topline troše se na zagrijavanje

osnovnog materijala. 13. (TIG) Kako se raspoređuje toplina električnog luka kada je elektroda priključena na plus pol

i koja je posljedica? Kako rješavamo taj problem? - 1/3 topline se troši na zagrijavanje osnovnog materijala, a 2/3 na zagrijavanje elektrode.

Zbog toga se elektroda jako troši. Problem se rješava nekoliko puta manjom strujom nego je to slučaj kada je elektroda na minus polu!

14. (TIG) Kako se raspoređuje toplina električnog luka kada se TIG zavarivanje izvodi izmjeničnom strujom? - Raspodjela topline je podjednaka na elektrodi i osnovnom materijalu.

15. (TIG) Kakva je statička karakteristika izvora struje pri TIG zavarivanju? - Statička karakteristika je padajuda – ista kao i kod REL zavarivanja.

16. (TIG) Kako se uspostavlja električni luk kod TIG zavarivanja? - Električni luk se može uspostaviti na tri načina: dodirom i odmicanjem elektrode, pomodu

iskre iz dodatnog uređaja (najčešde VF generator) i primjenom pomodnog luka koji se uspostavlja između elektrode i mlaznice, a zatim prenosi na osnovni materijal.

17. (TIG) Da li se kod TIG postupka zavarivanja koristi pomodno paljenje električnog luka? Ako postoji opiši gdje se koristi? - Postoji. Obvezno je kod rada s izmjeničnom strujom. Za to paljenje koristi se

visokofrekventni ili impulsni generator koji proizvodi visoki napon. Visoki napon mora djelovati samo na elektrodi, a ne i na izvoru struje, što se postiže ugrađivanjem visokofrekventne prigušnice.

18. (TIG) Podjeli gorionike za TIG zavarivanje s obzirom na strujno opteredenje! - Gorionici do 110A, bez hlađenja vodom za zavarivanje tankih limova i cijevi, - Gorionici do 300A, hlađeni vodom za zavarivanje srednje debelih limova i stijenki cijevi, - Gorionici do 600A, hlađeni vodom za zavarivanje debljih limova i stijenki cijevi.

19. (TIG) Nabroji osnovne dijelove gorionika za TIG zavarivanje. - Prekidač za uključivanje i isključivanje, rukohvat, elektroda, sapnica za plin, čahura za

učvršdivanje elektrode, tijelo i kapa gorionika. 20. (TIG) Koje sve cijevi ulaze u rukohvat gorionika za TIG zavarivanje?

- Dovod struje zavarivanja, cjevovod za dovod zaštitnog plina, vodove za upravljanje i cjevovod za dovod vode za hlađenje (ako je gorionik hlađen vodom).

21. (TIG) Koja netaljiva elektroda se upotrebljava za TIG zavarivanje? - Upotrebljava se volframova elektroda.

22. (TIG) Da li se za elektrodu upotrebljava čisti volfram? - Vrlo rijetko. Elektrode se izrađuju od volframa legiranog s oksidom torija (0,9% do 4,2%

Th), cirkonijevim oksidom (0,3% do 0,9% Zr) i lantanovim oksidom (0,9% do 1,2% La). 23. (TIG) Za koju struju se upotrebljava volframova elektroda legirana s torijem?

- Upotrebljava se za TIG zavarivanje istosmjernom strujom s elektrodom na minus polu. Ne koriste se za zavarivanje izmjeničnom strujom.

24. (TIG) Kako izgleda vrh elektrode za TIG zavarivanje istosmjernom strujom? - Vrh elektrode je zašiljen .

25. (TIG) Kako izgleda vrh elektrode za TIG zavarivanje izmjeničnom strujom? - Vrh elektrode zašiljen je po kutom 45:, sa zatupljenim vrhom.

26. (TIG) Kako se označavaju volframove elektrode? - Označavaju se bojom i oznakom. Oznaka sadrži: prvo slovo=simbol glavne komponente i

drugo slovo=početno slovo oksida + broj (sadržaj oksidax10).

27. (TIG) Kakvi su uvjeti isporuke za volframove elektrode? - Promjeri: 0,5; 1,0; 1,6; 2,0; 2,5; 3,2; 4,0; 5,0; 6,0; 8,0 i 10,0 mm. - Dužine: 50; 75; 100 i 175 mm. - Moraju biti 100% pravolinijske; - Moraju biti bez uključaka, pukotina i čiste.

28. (TIG) Da li se TIG zavarivanje izvodi s dodatnim materijalom ili bez njega? - Može se zavarivati sa ili bez dodatnog materijala.

29. (TIG) U kakvom obliku se isporučuje dodatni materijal? - Za zavarivanje čelika u obliku šipke promjera 0,8 do 4,0 mm dužine 1000 mm, - Za zavarivanje aluminija i aluminijskih legura obojene su na kraju jednom ili dvije boje, a

označavaju se sa: Žica – promjer žice x dužina – oznaka legure – stanje legure. 30. (TIG) Kakvi zaštitni plinovi se koriste pri TIG zavarivanju?

- Koriste se u pravilu inertni plinovi argon i helij. U praksi se najčešde koristi argon, a susredu se i mješavine argona i helija (vede debljine i/ili materijale vede toplinske provodljivosti) ili s vodikom (nehrđajudi čelici).

31. (TIG) Kako oblik mlaznice utječe na efikasnost zaštite zavara? - Oblik mlaznice ima veliki utjecaj na zaštitu zavara.

32. (TIG) Kakve oblike imaju mlaznice za TIG zavarivanje? - Mlaznice su konusnog, cilindričnog i profiliranog oblika. Najbolju zaštitu daje profilirana

mlaznica. 33. (TIG) Nabroj osnovne elemente uređaja za TIG zavarivanje.

- Osnovni elementi su: izvor struje, boca (boce) za zaštitni plin, odgovarajudi ventili, gorionik s netopljivom elektrodom, paket crijeva za dovođenje zaštitnog plina, vode i električni kablovi.

34. (TIG) Nabroji osnovne parametre TIG zavarivanja. - Osnovni parametri TIG zavarivanja su: vrsta i promjer elektrode, vrsta i promjer žice,

brzina zavarivanja, vrsta i jačina struje te sastav i količina (protok) zaštitnog plina. 35. (TIG) Opiši tehniku zavarivanja TIG postupkom.

- Kada se uspostavi luk gorionik se rotira u malim krugovima da bi se stvorila metalna kupka, u isto vrijeme se gorionik postupno naginje do 15: u odnosu na vertikalu, dok kod automatskog zavarivanja ostaje u vertikali. Žica (dodatni materijal) dodaje se u metalnu kupku pod kutom od 15:. Prije pomicanja gorionika do prednjeg ruba metalne kupke žicu treba udaljiti. Ponavljanjem ovog postupka dobije se neprekinuti zavar.

36. (TIG) Kako se prekida električni luk? - Najefikasnije se prekida isključivanjem struje, jer naglo odmicanje elektrode dovodi do

oksidacije zavara. 37. (TIG) Kako se izvodi sučeljeno zavarivanje sasvim tankih materijala u horizontalnom

položaju? Pod koji kutom se drži gorionik u tom slučaju? - Izvodi se bez dodatnog materijala. - Gorionik se drži pod kutom 95: u odnosu na osnovni materijal.

38. (TIG) Ako se zavaruje tanki lim u horizontalnom položaju pod kojim nagibom se drži dodatni materijal, a pod kojim gorionik? - Dodatni materijal dodaje se pod kutom 10: do 20: u odnosu na osnovni materijal, a

gorionik 90: u odnosu na dodatni materijal. 39. (TIG) Kada se primjenjuje tehnika naprijed-nazad?

- Primjenjuje se za materijale vede debljine. 40. (TIG) Kakva je tehnika rada kod kutnog zavarivanja?

- Gorionik se drži na polovici kuta, pod kutom 90: u smjeru zavarivanja, a dodatni materijal pod kutom manjim od 20:.

41. (TIG) Kako se izvodi sučeljeni spoj u zidnom položaju? - Prvi sloj izvodi se tako da se donja stranica žlijeba pokrije potpuno, a gornja samo do

polovice. Drugi sloj izvodi se njihanjem tako da se postigne protaljivanje gornje stranice žlijeba i prvog sloja.

42. (TIG) Kako se izvodi zavarivanje vertikale? - Izvodi se odozgo prema dolje za tanke limove. Deblji limovi iznad 5mm zavaruju se

odozdo prema gore a dodatni materijal dodaje se odozgo. 43. (TIG) Koji su najčešdi uzroci grešaka pri TIG zavarivanju?

- Uzroci grešaka su predugačak luk, prevelik kut gorionika, pomaknut gorionik iz središta zavarenog spoja, izvlačenje rastopljenog vrha dodatnog materijala (žice) iz zone zaštite taline.

44. (TIG) Kako se štiti korijeni prolaz? - Korijen se štiti s druge strane obično s argonom ili formir plinom (Ar + /1%-30%/H₂ ili Ar +

/1%-30%/N₂/). 45. (TIG) Koje su tipične greške pri TIG zavarivanju korijena zavara?

- Suviše mali kut otvora žlijeba, smaknuti rubovi osnovnog materijala, suviše veliki ili mali zazor u korijenu, nesimetričan zazor, oksidacija s kisikom iz zraka, suviše veliki tlak zaštitnog plina u korijenu, suviše dugački luk, netopljiva elektroda s nečistodama, suviše velika jačina struje, suviše mala brzina zavarivanja.

46. (TIG) Nabroji modificirane varijante TIG zavarivanja. - To su: impulsno zavarivanje, zavarivanje u uskom žlijebu, orbitalno zavarivanje cijevi,

zavarivanje s zagrijanom žicom, točkasto zavarivanje, zavarivanje s dvostrukom zaštitom, ATIG zavarivanje.