Pcele - Graditelji Savrsenih Saca

7/23/2019 Pcele - Graditelji Savrsenih Saca

1/40

GRADITELJI SAVR[ENIH SA]A:

P^ELE


2/40

BILJE[KA O AUTORU I NJEGOVIM DJELIMA

Autor, koji koristi pseudonim Harun Yahya, je ro|en 1956. godine u Ankari.

Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, {koluje se na

fakultetu primjenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na filozofskomfakultetu Istanbulskog univerziteta. Od 80-ih godina naovamo, napisao niz djela

iz oblasti vjere, nauke i politike. Autor je napisao veoma zna~ajna djela koja iznose

neosnovanosti teorije evolucije, obmanjiva~ke metode evolucionista i mra~ne

povezanosti darvinizma sa krvavim ideologijama.

Pseudonim Harun Yahya je nastao kao spomen i izraz po{tovanja prema dvojici

vjerovjesnika, Harunu i Yahyi, a. s., koji su se borili protiv demantirane ìdovske

misli. Simbolika autorovog kori{tenja Resulullahovog pe~ata na koricama knjigaje u vezi sa sadràjem ovih knjiga. Pe~at simbolizira Kur'an-i-Kerim kao posljed-

nju objavu Allaha, d`. {., i vjerovjesnika, Muhammeda, a. s., kao hatem-ul enbijaa.

Sva svoja djela autor je, tako|er, zasnovao na dva osnovna temelja: Kur'anu i sun-

netu Muhammeda, a. s. Na taj na~in on ima za cilj da kaè "posljednju rije~" koja

}e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateisti~ke filozofije i upotpunosti

u}utkati ateisti~ke prigovore uperene protiv vjere. Resulullahov pe~at je kori{ten

kao dova namjere izgovaranja ove "posljednje rije~i".

Zajedni~ki cilj svih autorovih djela je {irenje kur'anskih informacija i saop}enja

{irom svijeta i na taj na~in podsticanje ljude na razmi{ljanje o temeljnim postavka-

ma vjere, kao {to su Allahovo postojanje, Njegovo jedinstvo i budu}i svijet (ahiret)

i izno{enje neosnovanosti ateisti~kih sistema i njihove izopa~ene prakse.

Upravo su veliku pa`nju na sebe privukla djela Haruna Yahye u mnogim zeml-

jama {irom svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od Poljske do

Bosne i Hercegovine, od [panije do Brazila. Djela, koja su prevedena na mnoge

jezike poput engleskog, francuskog, njema~kog, bosanskog, talijanskog, {panskog,

portugalskog, pakistanskog (urdu), arapskog, albanskog, ruskog, ujgurskog i

indoneànskog, se prate od strane {iroke ~itala~ke publike.

Ova djela, koja su prikupila veoma pozitivne kritike {irom svijeta, su bile

povodom da mnogi ljudi postanu vjernici, a, tako|er, i povodom da mnogi oja~aju

svoje ve} postoje}e vjerovanje. Svako onaj ko pro~ita i proanalizira ove knjige

uo~it }e njihov prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i

srda~nosti i njihov nau~ni i racionalisti~ki pristup. Djela nose odlike kategori~nosti

i apsolutne neospornosti. Nemogu}e je da materijalisti~ku filozofiju, ateizam i sve

ostale zalutale filozofije i gledi{ta ubudu}e iskreno brane oni koji pro~itaju i


3/40

ozbiljno razmisle o temama koje se obra|uju u ovim djelima. Ako, pak, budu

branili, to moè biti samo inatna emocionalna odbrana, obzirom da su se oni kroz

ova djela uvjerili da su apsolutno pobijeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve

suvremene ateisti~ke tendencije su idejno poraène u djelima Haruna Yahye.

Nesumnjivo, ove karakteristike poti~u od nadasve efektnog stila i mudrostiKur'ana. Sam pisac nije ponesen gordo{}u zbog svojih djela; jedina mu je namjera

biti povodom da ~itaoce usmjeri na pravi, Allahov put. Osim toga, od ovih djela

autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi

ostali uklju~eni u projekat publikovanja knjiga: od onih koji rade na kompjuterskoj

obradi teksta, dizajna stranica i korica, do onih koji su uklju~eni u marketing i dis-

tribuciju. Jedini im je cilj da svojim hizmetom postignu Allahovo zadovoljstvo.

Uzimaju}i u obzir ove ~injenice, proisti~e da je i podsticanje na ~itanje ovihdjela, koja omogu}avaju da se vidi ono {to se prethodno nije vidjelo i koja su povod

usmjeravanja na pravi put, tako|er jedan veoma zna~ajan hizmet.

Umjesto preporu~ivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute

ljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane general-

nim iskustvom koje nema jak i prodoran uticaj u domenu odbrane vjere i razbijanju

sumnja, }e biti razlogom gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efektnu

odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka isklju~ivom nagla{avanju

autorovog knjièvnog umije}a. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odre|ene

sumnje, }e iz op}ih mi{ljenja ~italaca, gdje se sasvim jasno vidi efektnost ovog

hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, mo}i shvatiti da je pobijanje ateizma i {irenje

kuranskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye.

Tako|er se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateisti~ke misli osnovni

povod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja doìvljavaju muslimani

{irom svijeta. A na~in da se svijet oslobodi ovih neda}a leì u poraàvanju

ateisti~ke misli, izno{enje vjerskih fakata i prezentiranje kuranskog morala na

na~in na koji to ljudi mogu poimati i sprovoditi u praksi. Uzme li se u obzir

okruènje tiranije, intriga i anarhije, u koje se svijet svakim danom sve vi{e nastoji

uvu}i, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obaviti {to je mogu}e brè i

efektnije. U protivnom, moè biti veoma kasno.

Djela Haruna Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela

avangardnu ulogu, }e, uz Boìju pomo}, biti povod da ljude u XXI stolje}u dovede

do mira i spokojstva koji su opisani u Kuranu, ~estitosti i pravde, do ljepota i

blagodati.


4/40

Naslov originala:Kusursuz Petekler nfla Eden

BALARILARI

Autor:Harun Yahya

Naslov na bosanskom jeziku:GRADITELJI SAVR[ENIH SA]A

P^ELE

Prijevod sa turskog na bosanski:Enver Ibrahimkadi}

Urednik:Hilmo Per~o

Lektor:Amir Brka

Korektor:Enes Ibrahimkadi}

Design:Kultur Publishing

Izdava~:BHPUK-Te{anj

Za izdava~a:

Hilmo Per~o

[tamparija:SELOFSET - Istanbul

Te{anj, 2001

CIP - Katalogizacija i publikacijaNacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo

821.512.1-34;769.81

YAHYA, HarunP~ele: graditelji savr{enih sa}a / Harun Yahya;sa turskog preveo Enver Ibrahimkadi}.-Te{anj: BHPUK, 2001. 36 str. : ilustr. : 21 cm

Prijevod djela: Kusursuz petekleri insa eden balarilari

ISBN 9958 9773 - 0 - 3

COBISS / BIH ID 10008582


5/40

GRADITELJI SAVR[ENIH SA]A:

P^ELE

Sa turskog preveo:

Enver IBRAHIMKADI]

HARUN YAHYA


6/40

6

Svi znate p~elu. Mnogi od vas ste je vidjeli u crtanim filmo-

vima koje svakodnevno gledate na televiziji, ~ak ste je

mnogo puta vidjeli i u`ivo. Ali, mislim da opet ima mnogotoga {to vi ne znate o njoj...

Neki dan sam sa mamom i babom i{ao u {umu na izlet.

Proveo sam veoma lijep dan. Me|utim, najljep{e od svega je

{to sam, u predahu {etnje, stekao jednu malu, ali za mene veli-

ku i dragocjenu prijateljicu. Svoju malu prijateljicu nikada ne}u

zboraviti.Interesira vas koga sam upoznao, zar ne? Bila je to jedna

simpati~na p~elica. Do{la je blizu mene i po~ela letjeti oko me-

ne. Zato {to je do{la savim blizu, postao sam veoma napet,

pla{e}i se da }e me ujesti. "Molim te, nemoj me ujesti. Boljet }e

me!", nesvjesno sam povikao. I, u tom trenutku dogodilo se

ne{to nevjerovatno; p~elica je po~ela pri~ati sa mnom.


7/40

P~ela: Ne elim te ujesti. Ho}u samo da budem prijatelj sa to-

bom.NEDIM: Stvarno? Meni bi to bilo veoma drago.

PÊLA: Ako èli{, ja bih da ti se predstavim, da ti ukratkoispri~am o sebi ono {to ti mo`da ne zna{ o nama, p~elama. Ja

sam p~ela radilica. Zajedno sa hiljadama svojih prijatelja, ì-

vim u udubljenjima ovih drve}a koje vidi{ okolo.NEDIM: Kako ti ima{ mnogo prijatelja! Dobro, a {ta ti i tvojiprijatelji radite ~itav dan?

PÊLA: îstimo ko{nicu u kojoj ìvimo, skupljamo hranu va-ni i donosimo je u ko{nicu, proizvodimo p~elinje mlijeko, bri-

nemo se o temperaturi i sigurnosti ko{nice...

7


8/40

8


9/40

NEDIM: Dobro, a zar se nikako ne umarate od tolikog

posla?

PÊLA: Ne. Mi, p~ele radilice, veoma lijepo me|u so-

bom vr{imo raspodjelu poslova i zaduènja. Zbog togase nikako ne umaramo. Naprimjer, moj sada{nji posao

je gradnja sa}a u koja }emo pohranjivati med...

NEDIM: Ima ne{to {to me je uvijek zanimalo u vezi p~e-

la; kako vi dolazite na svijet?

PÊLA: Mo`da si ve} ranije ~uo; u svakom p~elinjem

9

P~ele u ko{nici obavljaju razli~ite poslove. Neke skuplju hranu,neke ~iste ko{nicu, a neke proizvode med.


10/40

gnijezdu postoji p~ela zvana matica. Ona u odre|eno vrije-

me polaè jaja. Ali, iz jaja odmah ne izlazimo mi, kako ti

vjerovatno misli{. Iz ovih jaja izlaze takozvane larve, bijeli

crvi}i koji nemaju noge, krila o~i i koji, zapravo, uop}e i ne

li~e na nas! One izvjesno vrijeme provode u ~ahuricama ko-je su ovijene oko njih. U tom periodu one se dobro hrane, a

nakon toga izlaze iz svojih ~ahurica u obliku gotovo istom

kao {to sam ja.

NEDIM:Veoma zapanjuju}e! Ali, mene jo{ uvijek ne{to in-teresira. Zar ne nastaje nered u va{em ìvotu zato {to ste

mnogobrojni?

PÊLA: Ne, naprotiv, me|u nama postoji jedan savr{enred. Hiljade p~ela ìvi u ko{nici, bez apsolutno ikakvog ne-

reda i neometano obavljamo sve svoje obaveze.

NEDIM: To je veoma interesantno! Ne razumijem, kakopravite red kada vas je toliko mnogo? U mom razredu nas

ima svega 30 |aka, a opet u~iteljica ima velikih problema

dok smiri vrevu. Ali vas je mnogo mnogo vi{e i vi to me|u

sobom tako jednostavno uspijevate!

10


11/40

11

Jaja, koja matica pola`e u sa}a, prvobitno

li~e na crvi}e koje mo`ete vidjeti na slikama

dolje. Ove larve se vremenom razviju i dobi-

ju poznati oblik p~ele. Na najdonjoj slici se

vide p~ele radilice okupljene oko matice.


12/40

PÊLA: To {to si zbunjen je sasvim normalno. Po{to, i pri-je su ljudi bili zbunjeni ovim ~injenicama. ûo sam ~ak da

su va{i nau~nici traìli odgovore na pitanja poput toga kako

osiguravamo ovaj red, prema ~emu odre|ujemo svoja zaduè-

nja, kako mi skladno i neometano radimo, a tako smo mnogo-

brojni. Ukratko ti mogu dati slijede}i odgovor na tvoje pitanje:

Svi mi imamo odre|ene zadatke; marljivo ih ispunjavamo i uvi-

jek nastojimo da se red ne poremeti.

Dok sam sa velikom pa`njom i interesovanjem pratio ono {tomi pri~a p~ela radilica, ~uo sam kako me mama traì: "Nedime,

Nedime, gdje si?" Do{lo je dakle vrijeme rastanka.

NEDIM: Mama me zove. Izgleda da }u morati i}i.Veoma mi je drago {to smo se upoznali. Hvala ti, p~e-

lice, na svemu {to si mi ispri~ala.

PÊLA: I meni je tako|er drago {to smo se upoznali.Mo`da se opet nekada sretnemo. [ta misli{ o tome da se slje-

de}e sedmice sastanemo na istom mjestu? Mogla bih te, ako e-

li{, odvesti do na{e ko{nice i pokazati ti sa}e u kojem pravimo

med.

NEDIM: Drago bi mi bilo. Naravno, ako mama i babo pristanuponovo do}i ovamo.

PÊLA:Vidimo se, onda, sljede}e sedmice.

12


13/40

13

Na slici pored vide se radilice kako

hrane larve. Na slici iznad vide se

p~ele koje su pustile roj na drvetu.

Na slici pored

prikazane su p~ele koje

se me|usobno hrane, a

na desnoj slici (odmah

ispod) vide se p~ele

koje polije}u iz ko{nice.


14/40

Odmah po povratku ku}i uzeo sam "Malu enciklopediju ivoti-n-

ja" koju mi je babo poklonio na moj ro|endan. Prelistao sam

brzo stranice i do{ao do poglavlja o p~elama. Ono {to mi je prvo

zapelo za oko bila je slika male p~ele. Osjetio sam da sam ve}

po`elio svog malog druga, svoju p~elicu...

Sa velikim interesovanjem sam po~eo ~itati ono {to pi{e u vezi

p~ela. Ostao sam zapanjen pred onim {to sam pro~itao. Uop}enisam primijetio kako vrijeme prolazi. Mama je u{la u moju so-

bu, brinula se za{to se ne ~ujem i za{to tako dugo ne izlazim iz

sobe. Sa velikim uzbu|enjem sam joj po~eo pri~ati o p~elama.

14


15/40

NEDIM: Mama, zna{ li da p~ele imaju savr{ene karak-teristike koje je te{ko shvatiti? Da ti, naprimjer, ispri-

~am ono {to sam zadnje pro~itao: vjerovatno zna{ dase enke brinu o ~isto}i ko{nice. Iz ko{nice izvla~e i bacaju koma-

di}e ~ahure iz koje je iza{la p~ela, p~ele koje su umrle u ko{nici i

sli~ne strane materije koje su dospjele u ko{nicu. Dobro, a zna{

li {ta rade sa velikim komadima koje ne mogu izbaciti vani? Da

ne bi proizvodilo bakterije i time ugro`avalo zdrav-lje p~ela,

one ga obla`u sa jednom materijom koja se zove "propolis".

Najve}a karakteristika ove hemijske materije, zvane propolis,

je {to ona ne prima bakterije... Ali, ovaaaaj... A, zna{ li ti, ma-

ma, kako p~ele dolaze do ove materije? Dotle jo{ nisam pro~i-

tao. Mo`da }u ti kasnije objasniti i to.

Ne slici desno vide se p~ele radilice koje,

guraju}i, iz ko{nice izbacuju stranu p~elu.

Lijevo se vide p~ele

radilice ~ija je du`nost da

izbace vani mrtve p~ele,

larve i sve ono {to bi

moglo ugroziti zdravlje i

sigurnost u ko{nici.

15


16/40

MAMA: P~ele su male, ali vrlo pametna bi}a... Ali, naravno, bi-

lo bi pogre{no misliti da ta pamet pripada njima. Postoji njihov

Stvoritelj koji ih je nau~io svemu onome {to one rade. Kada sam

bila u tvojim godinama i ja sam pro~itala jednu knjigu o njima ibila sam, kao i ti, veoma odu{evljena njihovim izvanrednim ka-

rakteristikama. Ti nastavi sa ~itanjem, ako ho}e{. Meni opet,

kad god eli{, mo`e{ ispri~ati kada na|e{ ne{to zanimljivo.

Mama je iza{la iz sobe, oti{la je pripremati ve~eru. Pitanje od

maloprije mi se jo{ uvijek mota poglavi. Kako p~ele dolaze do

materije zvane propolis i kako u~e da je koriste? Sa velikom

pa`njom sam nastavio sa ~itanjem.

U nastavku knjige se obja{njavao odgovor na pitanje koje me

je zanimalo: Kako p~ele proizvode propolis? Prvo, uz pomo}

donje vilice, iz pupoljaka odre|enih drve}a si{u ljepljivu mate-riju zvanu "smola". Potom, mije{aju}i smola sa pljuva~kom,

proizvode propolis, nakon ~ega ga pohranjuju u specijalne kesi-

ce na zadnjim nogama i odnose ga u ko{nicu.

Ona velika strana tijela {to ih ne mogu izbaciti iz ko{nice, p~ele

16


17/40

oblaù ovom materijom pohranjenom na zadn-

jim nogama. Tako one ova tijela dovode u polo-

àj bezopasnih materija koje ne mogu primati

bakterije.

Dobro, ali od koga su sve to p~ele nau~ile? Ka-

ko znaju da mrtvo bi}e ili otpadna materija

mogu {tetiti ivim bi}ima u ko{nici? To sam ~ak

i ja nedavno nau~io. To nisu podaci koje bi in-

sekt mogao znati! Sve vi{e me vukla znatièl-

ja! Zar su p~ele pametne kao i ~ovjek?Knjigu uop}e nisam ispu{tao iz ruku. "Sasvim

je o~igledno da ima mnogo toga {to ja ne znam

o p~elama", pomislio sam. Jo{ uvijek imam dosta pitanja u gla-

vi na koja ne bih znao odgovoriti. Ali, znao sam da }u odgovore

na}i, prije ili kasnije.

17

Na slikama se vide p~ele

kako iz pupoljaka drve}a si{u

ljepljivu smolu, od koje }e

potom proizvoditi propolis.


18/40

U nastavku knjige govorilo se o tome kako p~ele prave med. Od

prije znam da p~ele prave med i da zbog toga prave sa}e. Prem-

da je proces njihovog nastanka jedan zaseban fenomen, ja

ni{ta nisam znao o tome kako p~ele prave sa}e.Izgradnju, ili pletenje sa}a p~ele zapo~inju s vrha. I, od strane

razli~itih p~ela plete se prema dolje, i to sa 2-3 razli~ita mjesta.

Nije mi jasno kako sa}e mo`e biti tako pravilno, a plete se sa

razli~itih strana. A, osim toga, nemogu}e je vidjeti mjesta spa-

janja ovih strana.

Mnogo puta vidio sam kako mama plete, ali pletenje je uvijek

po~injala iz jedne ta~ke. "Kako bi d`emper izgledao kada bi ga

po~ela plesti sa tri razli~ite strane?", pomislio sam. Rezultat

vjerovatno ne bi bio ba{ dobar... U tom slu~aju, p~ele bi morale

biti bi}a koja su ustanju praviti precizne prora~une...

Uzeo sam olovku i jedan list iz bloka za crtanje. Sa nekolikokrajeva po~eo sam crtati {estougaonike. I sve to nastojao sam

napraviti bez ikakvih ra~unanja i bez kori{tenja bilo kakvih

sprava kao {to su uglomjer, linijar. Ali, nakon kratkog vremena

18


19/40

sam shvatio da je to nemogu}e. Ali, kako to p~ele uspijevaju?

Kako one, ~ak bez ijedne gre{ke, uspijevaju plesti {estougaona

sa}a?

19

Nedim se trudi nacrtati ravnomjerne i besprijekorne {estougaonike.

Ali, bez sprave, kao {to je linijar, nije mogao biti uspje{an kao p~ele.

I vi to mo`ete probati, kako biste se uvjerili da je to nemogu}e.


20/40

20


21/40

21

Na sa}u, koje p~ele pletu sa velikom precizno{}u, nemogu}e je vidjeti

mjesta spajanja. Sa}e je u jednom komadu, kao da je proizvedeno odstrane samo jednog pleta~a. Ovo je zaista zapanjuju}e,

po{to p~ele pletenje sa}a po~inju iz razli~itih krajeva i sa

razli~itim }elijama, ili {estougaonicima.


22/40

Druga zanimljivost koja je najvi{e privukla moju pa`nju jeste

da svaka p~ela, koja se naknadno uklju~e u pletenje sa}a, mo`e

odmah razumjeti u kojoj fazi se nalazi izgradnja i odmah kre-nuti sa te ta~ke. Dok p~ela nastavljaju sa pletenjem sa}a sa raz-

li~itih strana, sve p~ele koje se kasnije pridru`e pletenju po-

~inju plesti iz sasvim drugih uglova. I umjesto da se pojavi veli-

ki nered, nastaje jedan krajnje savr{en sklop.

U enciklopediji se tako|er govori i o tehnikama koje p~ele ko-

riste prilikom proizvodnje meda, a savr{enstvo, koje je i tu

vidljivo, tako|er me je zapanjilo. Osje}ao sam se veoma uz-

bu|enim. Prema onome {to sam pro~itao, osnovni sastojak me-

da je nektarin koji p~ele prikupljaju iz cvijetnih i vo}nih pupo-

ljaka. Nakon {to ga prikupe, p~ele nektar pretvaraju u med.

U knjizi se govorilo o jo{ ne~emu {to je veoma bitno: proizvod-nja meda zahtijeva veliki trud. Na primjer, da bi prikupile sa-

mo pola kilograma nektara, 900 p~ela mora raditi cijeli jedan

dan. Moja zapanjenost rasla je {to sam vi{e ~itao matemati~ke

prora~une: da bi proizvele 450 grama ~istog meda, oko 17 hi-

22


23/40

23

Osnovni materijal za med

p~ele prikupljaju iz cvijetnih i

vo}nih pupoljaka.


24/40

24


25/40

ljada p~ela mora sletjeti na 10 miliona cvjetova. Za njih je

ovaj posao, dakle, krajnje naporan. Unato~ tome, p~ele poka-

zuju izuzetnu marljivost i proizvode mnogo, mnogo vi{e me-

da nego {to im je potrebno. Povrh svega, neiskori{tavanjem

ve}e koli~ine meda, p~ele, tako|er, osiguravaju veliku korist

za nas ljude.

Nikako da do|em sebi. Unato~ tome {to su to malena bi}a odsvega nekoliko centimetara, p~ele obavljaju tako velike pos-

love da jednostavno, ~ovjeka ostavljaju bez daha. Sa kojim

razumom, talentom, kojom snagom uspijevaju sve ovo obavi-

ti? Kako su postigle pamet, svijest ili hemijsko i matemati~ko

obrazovanje koje je potrebno da bi se sve ovo realiziralo?

Za{to tako marljivo neprestano proizvode med?

Sa knjigom u ruci, oti{ao sam do babe. Ispri~ao sam mu sve

ono {to sam pro~itao i pitao ga kako p~ele uspijevaju sve to

uraditi. Osmjehnuv{i se, babo me pomilova po kosi i re~e:

BABO: Ta~no je sve {to si rekao. Kod p~ela je uo~ena velikapamet i velika vje{tina. Samo kod njih? Zapravo, kod svih ì-

votinja, ~ak na svakom mjestu u kosmosu postoji jedno veliko

savr{enstvo! Ali, prvo }u ti pro~itati jedan ajet iz Kur'ana, ko-

ji ti moè posluìti kao odgovor na tvoja pitanja u vezi sa p~e-

lama. Slu{aj dobro:

25


26/40

Gospodar tvoj je p~elu nadahnuo: "Pravi sebi ku}e u brdima i u

dubovima i u onome {to naprave ljudi.

Zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazamaGospodara svoga, poslu{no!" Iz utroba njihovih izlazi pi}e raz-

li~itih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude

koji razmi{ljaju. (An-Nahl, 68-69)

26


27/40

NEDIM: Sada mi je mnogo jasnije, babo. Svi ovi savr{eni pos-tupci doga|aju se Allahovim nadahnu}em. Allah, d`. {., veoma

je milostiv prema nama, nadahnjuje p~ele da proizvode med ko-

ji je koristan za nas. Otkrivanjem Allahovih blagodati, ~ovjekaobuzima veliko odu{evljenje.

BABO: Kao kod istra`ivanja p~ela, isto odu{evljenje osjetit }e{pred savr{enstvom koje }e se pred tobom pojaviti ako se detalj-

nije pozabavi{ mravima ili komarcima, devama, pticama, riba-

ma, cvije}em, drve}em, zvijezdama, morima, okeanima, ukrat-ko: bilo ~ime iz prirode koja nas okru`uje. Sve to upu}uje nas na

~injenicu da je svaki dio kosmosa prekriven jednom velikom

umjetno{}u. Ta umjetnost je umjetnost Allaha, d`. {., Onoga ko-

ji je stvorio tebe, mene, mamu, p~ele, papagaje, ze~eve, vjeve-

rice, planete, kosmos, Sunce, Mjesec, dakle Stvoritelja svega.

Allah, d`. {., vlasnik je svega. Sve nastaje Njegovim znanjem i

27


28/40

dozvolom. On je, tako|er, Onaj koji je stvorio i p~ele. Svi njiho-

vi postupci su sa Allahovom dozvolom. Pamet, koju vidimo kod

njih, samo je odraz Allahove beskona~ne pameti. Ako ovako bu-de{ posmatrao sve okolo, odmah }e{ vidjeti sa koliko mnogo fe-

nomena smo okruèni.

Ta~no je ono {to babo kaè. Nesumnjivo je da razum, koji se os-

likava u svemu onome {to nas okruùje, posjeduje svog uz-

vi{enog i superiornog vlasnika. "To svemo}no i uzvi{eno Bi}e

nesumnjivo je Allah, d`. {., Tvorac svega", pomislio sam. Na{ao

sam i odgovore na sva pitanja koja su mi se vrzmala po glavi.

P~ele nisu ispoljavale razum koji pripada njima. A nije ni mo-

gu}e da one posjeduju takav razum. One postupaju u skladu sa

nadahnu}em svoga Stvoritelja, Allaha, d`. {., i zbog toga mogu

pokazati izvanrednu pamet koja nas ostavlja zapanjenim.

28


29/40

Svim svojim drugovima, ro|acima, mami i babi, tokom

cijele sedmice sam obja{njavao ono {to sam nau~io o

p~elama. Na kraju, do{ao je vikend. Pitao sam babu ho}emo li

opet i}i u {umu.

NEDIM: I ovog vikenda }emo i}i u {etnju {umom, je l' da, ba-bo?

BABO: Zapravo, ovog vikenda nismo namjeravali i}i, ali ako

ho}e{ mo`emo i}i, za{to da ne!

Bio sam i veoma sretan, a i uzbu|en zbog toga {to je babo pris-

tao da idemo u {umu. Da li }u mo`da ponovo mo}i vidjeti p~elu

{to je pri~ala sa mnom?

29


30/40

Kada smo stigli u {umu, moje uzbu|enje dosta

se pove}alo. Htio sam {to prije oti}i na mjesto sus-

reta sa p~elom. Po~eo sam razgovor sa babom. Re-kao sam mu da elim malo pro{etati okolo. Odobrio

mi je, ali pod uvjetom da ne ostajem dugo. Otr~ao

sam do mjesta susreta. Moja prijateljica ~ekala me

je tamo; sasvim je sigurno da je stigla mnogo prije.

NEDIM: Merhaba! Veoma sam sre}an {to se pono-vo vidimo.

P^ELA: I meni je veoma drago. Dobro do{ao!

30


31/40

Hajde da odrìm obe}anje, da ti pokaèm sa}e.

NEDIM: Moè. Zna{ li da sam, ina~e, cijelu sedmicu pro-

veo razmi{ljaju}i o va{im savr{enim sa}ama? Sa nestrp-ljenjem o~ekujem da ih vidim.

Iz {upljina drve}a, udaljenih nekoliko koraka ispred, dopi-

ralo je stra{no zujanje p~ela. Naravno da tamo ne bih

smio i}i da nije moje prijateljice pored mene. Ali, moja ma-la prijateljica mi je rekla da mi se ni{ta lo{e ne}e desiti. Ja

sam vjerovao svojoj prijateljici.

Unato~ tome {to je, kada smo se sasvim primakli, iz {uplji-

na dopiralo zujanje, ja sam se sjetio da tamo, zapravo,

vlada veliki sklad. P~ele su jedne od najvrjednijih ìvoti-

nja i rade bez trena predaha, stalno proizvode}i ukusni

med koji }e biti od koristi ljudima. Moja mala prijateljica

p~ela dovede me sasvim blizu sa}a. To su tako precizno

izgradile da je prosto nemogu}e ne ~uditi se kako su tako

malena bi}a proizvela tako savr{eni sklop.

Sa}e koje sam vidio bilo je na~injeno od veoma pravilnih{estougaonika. Protekle sedmice u~iteljici sam rekao da

imam nekoliko pitanja koja me zanimaju u vezi sa {esto-

ugaonicima. Ona mi je ukratko opisala {estougaonike. Ali,

mene je zanimalo vi{e od toga; kada p~ele grade {esto-

ugaona sa}a {ta moraju imati u vidu, ovaj puta sam pitao

31


32/40

svoju malu prijateljicu. Ona mi je rekla da }e najbolji odgovor na

to pitanje dati najstarija radilica, p~ela u~enjak. Potom je pozva-

la p~elu u~enjaka, koja je na moje pitanje dala slijede}i odgovor:

PÊLA UÊNJAK: Kada pravimo {estougaona sa}a, mi pazimo

na unutra{nje uglove }elija sa}a. Dakle, veoma dobro moramo

prora~unati unutra{nje uglove od kojih svaki iznosi po 120 stepe-

ni. Pored toga, veoma je vaàn i ugao }elija u odnosu na zemlju.Ako sve drugo podesimo, a ovo zanemarimo, nesumnjivo je da }e

do}i do gre{ke u sa}u i da }e se sav med, koji smo ponranili u sa}a,

istresti.

NEDIM: Meni je, zapravo, te{ko sve to shvatiti. Zato {to je ova

tema za mene veoma strana. Dobro, ali kako se doga|a da vi sa

lahko}om vr{ite sve te prora~une? Kako uspijevate pogoditi unut-

ra{nje uglove }elije od 120 stepeni? Povrh svega, vi ne koristite

nikakve pomo}ne alate, a sa}a su tako savr{ena. Sjetih se kada

sam ja poku{ao crtati {estougaonike,i kada sam listove ispunio

neuspjelim geometrijskim oblicima... Moje odu{evljenje prema

vama jo{ vi{e se pove}alo.

PÊLA UÊNJAK: Nemoj prema nama osje}ati odu{evljenje. Mi

to ne radimo samostalno. Sve su to sposobnosti kojima smo

32


33/40

podu~eni od ro|enja. Mi, dakle, dolazimo na svijet podu~eni da

moèmo sve ovo obavljati. Mi se me|usobno ne podu~avamo

tome.NEDIM:Vi pokazujete savr{enu pamet. Svi ljudi trebaju saznatio tome {to vi radite. Ako dozvoljavate, htio bih vam postaviti

nekoliko pitanja.

PÊLA UÊNJAK: Naravno...

Kada prave sa}e, p~ele prave prora~un

uglova kao da su majstori ili inìnjeri. Sa}e

koje one naprave jedno je inìnjersko ~udo.

Nesumnjivo je da same male p~ele ne mogu

vr{iti ove prora~une. Kao i sva druga iva

bi}a u prirodi, i p~ele se pona{aju premanadahnu}u koje dolazi od Allaha, d`. {.

33


34/40

NEDIM: Za{to sa}e pravite od {estougaonika?

PÊLA UÊNJAK: Razumijem: interesira te za{to

sa}e pravimo od {estougaonika, a ne od petougaonika, ~etve-rougaonika, osmougaonika ili trougaonika... Kada bismo ih

pravili u bilo kojem drugom obliku, pojavila bi se mjesta koja ne

bismo mogli koristiti. Tako bismo mogli pohraniti manje meda, a

i tro{ili bismo vi{e voska za punjenje praznina. Zapravo, mogli

bismo praviti i trougaonike i ~etverougaonike, ali me|u ovim ob-

licima {estougaonik ima najmanji obim. Unato~ tome {to imaju

istu zapreminu, mi utro{imo manje voska kada pravimo {esto-

ugaonike nego kada bismo pravili ~etverougaonike ili trougaoni-

ke. Dakle, mi najvi{e meda moèmo pohraniti u {estougaona

sa}a, a najmanje voska i tro{imo kada pravimo sa}a tog oblika.

Nisam mogao povjerovati u{ima! Simpati~na mala p~ela dràla

mi je ~as matematike... Bilo je jo{ mnogo toga {to sam htio pitati

i saznati. Me|utim, postalo je veoma kasno. Zato sam se morao

rastati od p~ele u~enjaka i sa svojom prijateljicom krenuti prema

babi.

NEDIM: Zna{ li da me je poznanstvo sa tobom i ostalim p~elamamnogo obogatilo. O~igledno, prije nisam bio svjestan ljepota ko-

je su se nalazile oko mene, koje se ~ak nalaze ispred mog nosa.

Vi ste mi pokazali da u cijelom svemiru, u svakom dijelu Zemlje

34


35/40

postoji jedan savr{en pore-

dak. Nadam se da }u ubudu}e

uvijek biti svjestan ovogsavr{enstva. Mnogo vam hva-

la.

P^ELA: Nema na ~emu, mojmali prijatelju... Ne zaboravi,

nijedno od ovih savr{enstava

ne pripada nama. Mi samo

provodimo u djelo ono ~emu

smo podu~ene. Neka ti je sa

sre}om.

Dok sam se rastajao sa p~e-

lom, ~uo sam babin glas kakoodjekuje {umom. "Nedime!",

dozivao me je. Pro{lo je dosta

35

Na slikama se vide p~ele kako sa cvije}a

kupe materijal potreban za proizvodnju

meda.


36/40

36

vremena. Tr~e}i sam oti{ao do mame i babe. Stalno sam mislio

na svoju malu prijateljicu i ono {to mi je ispri~ala p~ela u~enjak.

U trenutku kada sam sjedao u auto, ugledah leptira na autu.Na krilima je imao predivan sklad boja i simetriju. Odlu~io sam

prelistati svoju enciklopediju i saznati ne{to vi{e o ovom

tako|er malom bi}u koje mi skrenu pa`nju.

Beskona~no je mnogo ljepota koje je stvorio Allah, d`. {. Znam

da ima mnogo toga {to moram nau~iti.


37/40

37

Draga djeco, u ovoj knjizi }ete se upoznati sa ìvotinjama iz va{e oko-line, ali i sa ivotinjama koje mo`da nikada prije niste vidjeli i ~ija imenanikada niste ~ak ni ~uli, sa njihovim tajanstvenim i simpati~nim svije-tom. I, sve ove ìvotinje postat }e vam veoma drage. Sa divljenjem i~u|enjem }ete ~itati kako su ìvotinje u stanju obavljati odre|ene

poslove.Ono {to od nas traì Allah, d`. {., Stvoritelj ovih simpati~nih ivotinja, jeda razmi{ljamo o Njegovoj neograni~enoj mo}i i umjetnosti dok posma-tramo njihove ljepote, da uo~imo da je sve On stvorio. U isto vrijeme daGa, tako|er, mnogo volimo i zahvaljujemo Mu na ovim neograni~enimljepotama koje je stvorio radi nas.Tako, nakon ~itanja ove knjige, trebate posmatrati sva iva bi}a koja vasokruùju.


38/40

38

Da li ste ikada razmi{ljali o veli~ini kosmosa u kome ìvimo?Da li vas je ikada zainteresiralo i da li ste ikada traìli odgovorena pitanja kako je nastao nepregledni i beskona~ni kosmos, kakosu nastala Zemlja, Sunce, Mjesec i zvijezde?Znate li da su u kosmosu uspostavljene mnogobrojne osjetljive

ravnoteè, koje ovim nebeskim tijelima omogu}avaju kretanje ujednom besprijekornom skladu?U ovoj knjizi }ete krenuti na jedno uzbudljivo putovanje, pri-likom ~ega }ete dobiti odgovore na sva ova i jo{ mnoga drugapitanja.Tako|er }ete vidjeti da je sve u kosmosu stvoreno od straneAllaha, d`. {., i to na na~in koji osigurava najidelanije okruènje

za na{ ivot na Zemlji.


39/40

39

Djeco,

Mogu}e da do sada uop}e niste ~uli koliko velike sposobnosti posjeduju mravi i

kako oni ispoljavaju pametno pona{anje. Mnogi od vas, ~ak, mo`da misli da su

oni male ìvotinje, koje bez ikakvog cilja cijeli dan tr~karaju lijevo desno. Ali,

oni koji tako misle moraju znati da grije{e. Po{to mravi, kao i mnoga druga ìva

bi}a, posjeduju jedan specijalan ivot, odlike koje su krajnje zbunjuju}e.

Junak na{e knjige, Nedim, detalje ovog ìvota i karakteristike mravi, na veomalijep i neobi~an na~in saznaje od jednog svog prijatelja. Nedim je veoma zbunjen

naspram onoga {to je od svog prijatelja saznao u vezi s svijetom mrava.

Dobro, a {ta je to {to je toliko uzbudilo Nedima? Za{to osje}a toliko veliko

odu{evljenje malim svijetom mrava? I {to je najva`nije, ko je taj "mali prijatelj",

koji Nedima podu~ava tolikim podacima? Sigurno vas zanimaju odgovori na ova

pitanja. U tom slu~aju, obavezno pro~itajte ovu knjigu...


40/40

Junak na{e knjige, Nedim, je dje~ak koji voli sport, knjige i naro~ito ìvotinje.

Kampovanje, na koje svake godine u prolje}e ide sa porodicom, je ne{to {tonaro~ito veseli Nedima. Na kampovanju se nekada upoznaje i postaje prijatelj sarazli~itim ljudima, a nekada, tako|er, stje~e znanje o veoma razli~itim ìvim

bi}ima. Pribliàvanjem vremena kampovanja, Nedim postaje sve uzbudljiviji,

po{to ne zna kakva ga iznena|enja i avanture o~ekuju. Na ovogodi{njem kampov-

anju Nedim se upoznao sa Gospo|om i Gospodinom Dabrom, ostalim junacima

na{e knjige. Djeco! Kada pro~itate ovu knjigu i vi }ete, zajedno sa Nedimom, saz-

nati mnogo toga o simpati~nim dabrovima. Saznat }ete da su Nedimovi novi pri-

jatelji od ro|enja nadareni da prave te{ke i sloène gra|evinske projekte i da toveoma stru~no provode u djelo. Dabrovi se ne {koluju i ne usavr{avaju, kao

Nedimova sestra, koja je gra|evinski inìnjer. Me|utim, oni veoma dobro znaju

kako trebaju praviti brane nalik onima koje ljudi grade. Dobro, ko je taj {to je

dabrovima dao ovo inìnjersko znanje i nadarenosti? U ovoj knjizi }ete, tako|er,

vidjeti da na ovo pitanje postoji samo jedan odgovor. Postoji jedna savr{ena mo},

koja je dabrove podu~ila svemu ovome. Ta mo} pripada Svevi{njem Allahu, d`.

{ Stvoritelju sviju nas

Pcele - Graditelji Savrsenih Saca

Documents

Transcript of Pcele - Graditelji Savrsenih Saca