Paleografija III Dio

5/15/2018 Paleografija III Dio - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/paleografija-iii-dio 1/29

IV.SREDSTV A ZA PISANJE

PRIBOR PISARA

$10\'U se u kurnen urezuiu dlijetom I (:eki~emU gtinene plocicc sl va se utiskuju zasiljeni~

me~almm, drvcnirn iii kosrarum stapicem. Za pi-

anje na povostenim tablicarna uporrebljava se s t i-

Ius ili graphium od rnetala iii slonove kosti.

Pisalo se zaosrrenlm vrhom, dok su se nasuprot-

oOiTIplostenom stranorn brisala slova, po po-

trebi. T'akve su se pisaljke drzale u pernici zvanoj

ti ar iu rn iii graphiarium,

o rnateriji za pisanje ovisilo ie isredstvo kojim

e pisalo, pa je pronalazak papirusa bio povod

pronalasku sredsrva za pisanje koje bi ostavljalo

obojeni trag na materiji za pisanie, a ne sarnoostatke grebenia te rnateriie. Sredina u kojoj ie

coviek zivio pruzala je odgovarajucu materiju.

Taka su nilske trske pruzale odlicnu materijuod koje se pravila pisaljka vrlo jednostavno ivrlo

jeftino. Trebalo je samo malo zaostriti trsku i

pisaljka je bila gotova. Takva se pisaljka zvala

calamus (trska). Imala je oblik danasnieg pera.

Vrh kornadica trske trebalo ie naipriie ukoso pre-

rezati, zatirn vrsak malo razrezati da bi se pritiska-

njem na papirus postizala deblja ili tania crt~

slova, Tvrdi se da u vee Rimljani upotrebliavali

rnetalna pera (ad bronce i rebra) Nacclo ~zrade

bilo je is to kao ikod kal: musu. Kalamus je za-

drzavao rnalu colicinu ti u koju C uI?akao, aonda je povlaceniem po 0 rsini. ( t :1):]0 trag.Zanirnljivo je da s raj ipreuzeli n::I~lV -kalarne.

Pticje pero P tazal a naib IJe sre~i.tvaza pisanje. ~O J j st orno c \'~ljednostavnu izrn] duktusa (0

[e prcduvjet k If ! z penna,

medutim, ka k d J mu

stvara Zl")i ku tih p

Cuvaju per» /,')

Sl. \A. Poliptih od slonove kosti (tabulae ceratae) sasrilorn,

naden u Ninu. GUlia. se 1 . 1 1 Arheoloskom mUZC1U u Zadru.

Nmnric sa '1vicim n



"ri ; Ir.l)iv mju d"h.1 post.lOk.1 ipruvcnijcnc iie

ruk",.,; .1 IJUl/(.' n.irn porn..':1 i rinr.i.

Po svemu 'Cdll J.I xu Kinczi p..znuvafi rintu\'C~ 1I rnlo\ki (r~'ccl-: ti,lIcljt-b pr n. c. Praviliu 1<':I,d ~lHk. smote 1 vudc. KlI~nije su ul\d~l\-:lli

i"~ pr.lh 0.1 dl'v~'""g ugljL·n.l. Cndu su dohivuliiL~ilr.InJCIll biljl1ih j :ill'orin).,kih Ivan (::lda jc

u :\ziii hil,1 ,"nOI'11,1 <;inll'inu time ')\'oki oJ tarri ~lI~rnjk.1 lincl' irnan ie svoiu svrhu cudu ic

dU1"1I1i! rigmenre. smola je d.rvalu viskoz iret od-

nnSl1n lieplji\,ost porrcbnu do hi se rintu fiksiralanu Illilrerijul zu ris~lnjc, a vodn je slllzib kHO ora-

ralo T'intn prnvlienn nn buzi cac.le vrlo ie crna,[,os[ojana nu svicrtu i orpornu 11(1kernijske reagcnse

Z<I izbjelji,'unjc. Aledurim. velik jo ; jc nedosta-

ruk 8m se mozc is[,rLlti vodorn, Da bi se pobolisala

nicxina kvalirern, dodavale 511 ja j se jos neke rvari.

Cini se cia su vee Rimljnni poznavali tintu ria

hnzi meminih soli. Dr?i se da je Grk Pedanios

Dioskorides (0. 60. n. c.) pravio rinru dodaiuci

joi male kolicine Iero-sutrctu time je postigao da

l1u~e orporna no vodu ; zbog toga su e tekstovi

pa.hmpse ra rako dugo sacuvnli, pa ill danas upravo

zboz meralnih astoiakn mozerno ozivieri izluzuCiih djelovnnju ulrreviolermh zraka.

Tinra se odavnn pravi a u cksrraktu hrnstovihsisar.ica koicmu se dodaiu sulfati zeljezu iii bakra,

Ta unra irnn rnnoge prednosti pred tintorn cd cnde,

1I. prmm redu zbog niezine otpornosr] na vodu,

U srcdnjOYjekcwnim rukoplsima cesro nailuzimo

na receptc za pra\"ljenjc iskidanie tinre, Kuo ora-

rala cesro sc soorniniu vin 0, ocat isl. TiNG nn

baz] cadc zove se utrnmentun1, a (loa od ek _

~ril~"ti.lhrnsto\'ih sisark:a i zclieznog sulF1t<l (t].

7.cI}czno-galnc) zove se inc all s t u TIl. .\ ledutim,

to se nc smiie uzeti kan pra\,ijp ier 5 1 . ' ta dv.i na-

TINT:\

z iva mijesaiu. Razurniie e da ~ier 2eljcza ni~

u vijck bio dobar, pa ie t1r:ta n<Jgr:z.ab pergall\cnu

iii pupir. Po svernu se ~~mJJ zel]ezn '-.gal.ne lmte

pntjc'::u IZ vrernena prrje nove ere tj. L7. uoba

k.1J ~C 7.;1 ~r.l\'ljenjc kOZJ pocco upotrebljavati ta-run 00 Si.~<lril::.l. Proizvudrua sc tinte sve do 18, st.

zasnivalu na cmpir iji, Z•aro v rir nieziaa boia i

kvalitctu, Tujr:.lmji kodeksipisarn

.uLamnoll\

tintom. U karulin '!Zorn pcriodu tinta ie blijeoa,

smcdu i crvcnka-ra (T 12 i 13 < ;1 . 0 ct pnsta;e

turnnuu. U 1+, st nest" je zclcnka t " pokazuje

lhi u nio] irna bukru.Vee ie spornenuto do <c LU rubrike, na.lo"e

pnaluvliu i inicijalc upotrebljava rvena tirrta od

rninija. Ovdje trchu naalasiti da n.iziv rniniiann-,

poticcc upruvo od miniia, ier se til 1 j u minija-

[Uri 0c5t() upotr ebljuvula. I,' Bizantiji se upotreh,

liava crvena boja zvuna -zrnaiev d k rv 1:0i3 se

dobivala od smole drvcta Dracaena Dra 0 zrna-ievac),

Poznavanje time vrlo ie vazno ako neki kodekstreba restauriruti iii oi:'istiti T'akvi xe kodeksi re-

dovno stavliaiuII

kupel] da se ociste.1'3

ic1'0-

trebno znari kako ce sastav kupelii utjecati natinru. Zna se, npr., da su arapski kodeksi pisan]

tinrorn od cade. Takvi hi se kodeksi rotrunaunisrili ako bi se stavili u kupel] '1) katkada za-

htijeva posrupak restauraciie rukopisa',

K:.lO pos uJiC:1 za tintu naicc'ce se upotrebljavao

ovnuiski rcg. U koii su <:e akoder sr-rernala pera,

Zato ie II •cdn icm viieku ostoiala uzrecica:

al'll/a et ela.lius .11l1'( nuluis mst rnnrcnt a, ... penna

ct ("01'1111 scriptoris; Posudica i:;) tintu zvala earramcnt, J' 'UII ,

, Fr.

I( r -' lsk t 1,1t'1t

\

ale ,':: III c 71'o1m,k

'. Zccrcb ]Q6\),

I)('oJ)



V. OD POJAVE PISMA DO LATINSKE ABECEDE

Opel PREGLED

piktogramo

Druvi tu

graf ko iii

samo Iika

ii i cak irnb

meta ipredo(:ivuri sasvim apstraktne pojrnove. Ta-: \ iko npr, u slikovnLln1 pismu vrc s vodorn zn~u .\.-

S<1':10 vrc ivodu, a u idcogrnfskorn pice u~~e'_1Slikn macke ne predocuie sada same rnacku negoipoiarn ll.lkaystva.

I piktografski i idecgrafski sustavi b~ su \'Yl~

ograniceni u mogucnosti izrazavania. U ldeo~rat~

skarn pisrnu 7~ubrzo je p "tao grafld~l

z.n ak govorne rije(:l, ~j. z nuk f(lnetsk~ vr:-

iedno s ti i z n a ce nj a govorne rii.eLI. :';a

tai nacin stvorerm [c osnova za ruzvoj pravogglasovnog pisrna. . .

Trcci [e stupan] u razvoju pr:'i11 obll~a pI rna

slozovno odnosno sil.abiCko pIsmo. U torn se

sus~avu ista alasovna skupina jednako ==» U

svirn rijecima. koje tu skupinu imaiu, npr. stisavola sve je rnanje nalik na vola itaj se znak toliko

osamostalio da je postao opci znak za. gl~sovnu

skupinu vol sadrzanu u vako;. drugo] ~:I~~1u

kojoj se [avlja ista fonetska sk~pma. ll~~:~c:k.lsu-

stav sve se vise pojednostavniivao, ~0\hila ): ?strukturi jezika u kojem ce se srnjeru ro.z~~lut\.

Dro] znakovo za slogove postupno ~e manpvac.. . 1 Jest alJabet-Posliednii ik nac,:m SruP::l:1JPIS~' 't ak. U

sko p is m o u kojem svaki glas una S\OI zn •' - , .. . - nuzo OUcitnvorne tom procesu tonenzaC.'le p~sma. k" .' - . deograrns 'og

te Dna prvobitna slika barem IZ. 1 '. bl"k. . li iupno sve vise gubi prvotru 0 I

rlts~:, ~')~r~O~a se u fcnickorn alfabem svodilnkul:D d . " u prvotnu l.u'I,naknve koji ieuv~ po S)eCU1u n

1 1 . . 1 l'nk SU nnsinli. . d prvi" ik uk vc sumruc U su se

D:Hl~IS ncm.i \'I'>C 111". "' - " ' I " l'oJ S um eranatin' vi 1"l1\\l'~lalsh g p.lsmll I~asI. ~oI 'n"rlo-znatll

.' .. To Ii~ nat L '~I"

II illllll1] 1\ zopnlt1111I I.. '\' ,",om hlj-l ie "jYc-." . l' \ I"(l\'nm elVI IZtKI ". • .

I r ( IIJd:, , ,I., 4 0 0 0 Jl1 I ) -1 0 0 P I '. n. e.) zr~-\1.1 v Iu ucljccn (ud,. kulrurc drevnc 1 1 rc doJc

uJJ pll'itnld I~1 1 d, I ' rrvc pisaneJ e 'd Ie ,,1'0 V ) O O . nu al.ll11111 ,1I.: •



_I;~~;o Ie ¥rio ... . u e .a ~ ~I 'C *U JI ftO ~ tllP,..to p ",0~

- . . . . ' : - M ' . . , . . . ~ . , . To Ie ~ bmJ) ' i 11d1K!b9 . ~b!!<!..

. . , . _ , . - & U M K im _ploc:icama. PiMkl. tIC .naJIIU9j - 'A P i . . . .

_ J I l l ~ ~~j: Khnuum

J U a m o Q ; pa..In • na l:anwnu, .,. rllicv. iLl porne-nld ml.cfl, rctffclu nrprili'e '7 . 2~. 1'r n. c.O'rrilikc: do re HO<..jne .'ina rim .e p. mum I'••lookomiro. rf ltdoz ... prema tI"lie, .. otada p.4e .c

IljeVll n dCI'm •. Spomcnki pi~ani um e "k,m leI.-nurim p;smnm viern« izruJ",yuiu veorn .. ruzvuenfivnr nn(,1I' nllrc>c.l•• Tu su zil~(urllent' sve grune

IIvllk<XIncvn,,1I' Jivllru. rcli~(I)a,a~lr"'<llo{lla, zakono-

dav.rv". "#Covina, pnviie,ni Z.JPISI, pravo, til,,:

zt'llijo jIll. Kadu su okn I ROO. I(odlnc Babrlonci

prudrli u Sumer i uniMili nyu prusraru drzavu ,

NeUllcli su Sdtnuqro piqmo i < I , , ' i mu woje scm i[_

~kc 7.nll~lIjkc I\.slrd IIU kusnije rakmler preuzef!

fv p;~m(J I unlJt'li rnn j.!c reforrne reduciraiuci hrn]

7.nllkoVIl no 510, II U rrukQi tak nil 300. Najruxvrje-

niji lip klinu;>IOKpisrna u('lotrehtj!lvuo~e u gr'l(ju

Ugnrltu kol! dlln[J~njc Lutukije (stare Luodiceje),

u Siriji.~rec.linom treceg risucljecn na KnradOcijskoj vi-

~orllvni }.ivi veornn razvijen narod koji se mogae Upoglcdu c.;ivilizacijc mierit! Btl Sumerantmn. Tosu bili Heliei. Oni su prcuzcli od SUmcrano kli-nnsro pismo, n knsnije od Babilonaea niihovuvariianru toga pismo. Medu[im, za vjerske P0-trebe upo(rcbljavnli su svoje posebno hijerogJifsko

pismo kojim se pisalo Ilbusrrofedom, rj. iZ:mjenicnoiedan rednk slijeva nadesno, a drugi sdesna naii-jevo,

Sre(jinom cervrrog tisueljeca nastale u razvije-

nom Egiptu poznaro I Il j" e1 'og lz jsRo p ismo koje se

u svojoj hijeratskoj i demorskoj var il an nnepresrnno krcralo prema jednosravnijim oblicima,

mijcnjajuci cak i smjer. Ne [reba znboraviti cia

5U sc nllvedena pisrna u Egiptu upotrebljavala j

nakon prona/aska alfaberskog pisrna.

U podrucju Egejskog mora, na razrnedi rriju

kO~l[i~enata, cvala je posebnn egejskn ch'ilizacijn

koja re tukodcr imala svoje pismo. Najl'isi pro-

CVat re kulrure pad a izmeuu 2200. i 1500. pr. n. e.

Krersko pismo pripaclaio je skupini jineamih P I _

sama (varijanra A j B) i bila pra\'a zag-olle[ku

we do najnovijeg vrcmena. Dosada ie udirrirallasamo mlada B vurijanra.

tI uskom primorju Sirije j Libanona izmcliugraua Larakije nn <;jc\'eru i hrua Kal-meJ !1 U ju,~u

M 8e J io ~ aka 3000. narod ' :0!::: ' i !JI I l• aka ~. ~ _ _. __ad Qrd ~ Fent ._:e IUlZivaJi K.anaa!!L~ Na jkn~ad 10 nWlCStVO vrlo skrornnih

nat' nazv l.c"eb1im dolinama. z vor L1V0De _..

samo u rn . ovini N.n vidio jc u morn 1 rrg .' ~_aCllt'. '1' ~ zradovi drzave:p"<k.lrnCJu razvt 1 .... "', <0&. •

(dana Jcbail) koji se mace loS n~lv~ pO.lnIltii~ ...... B I'b 10 5 zatirn Aradus, T'ir I Sidon. _irnertorn . ar - :..... IIv'elli rrgovc'i pomurcl_ 0 no,' .1. s':' I"". n~

J bina ~~ Sredozernlju od kojih je na,P02n...:,·naseo I~•~• Ii ",-"Rbil, Karrogc. Veorna r~o UPOZ':3 1 su se S te-k~:in:lma civilizacije Babllo~a, Eglf'la.J Krete iz e . :maija zupadnog Sredozcm11~. Vakodnev_ne trgo..vacke porrebc iziskivale su '. ~p~treb.u PlSItla. ali

takvog koje bi mogao nauciti .1 obican COv;ek.Zaisra, nujednorn bez prethodnih f~ na1azirnou Fcnicana upotrebu p~~puno [or;l1lranog alia~bctskog pisrna. ~aj5mnJl s_pomenlk a1fabet.skog

pisrna nalazirno uprav? ". Bjb losu oko 1,500. pr,n. e. KaKo su Feni~a~l1 dosh do. alfabera .1 O<iakle,znunost na CO lOS nile odgovorila, Jedni pretJ>o-stavljaju da ie fenicko alfabe~.sko J:;1'imO nastaIopod utjecajern egipatskih hiieroglifa, a. dTUgi

pedrzavaiu vieroiarniiu p~e~po~ta\~u .da Ie anadoslo izravno s Krere, Cinienica te ipak da sn

stari Grci to pismo nazivali fenickim. J ednostavnostalfabetskog pisma ubrzo ie poka:-aJa sve pred-

nosti pred ostalirn pisrnima. Iz nJega su se uza-

stopce razviiula razna pisma susiednih narada.

ararnejsko, starozidovsko, arapsko. ;\ l eduttm, naj-

vaznije je da se iz njega izravno razvilo grCK6pismo, a iz ovoga latinsko.

Na nepos redan razvo] grckog pisrna iz fenickogalfabera upucuie nas cinienica da naistaril] grckj

tekstovi jos irnaju slova fenickog oblika, nemaju

vokale ipisani su sdesna nalijevo. }\ajstarijl spo-rnenici s grckirn nerpisima potiecu s atoka Tere,Melosa iTeosa, a datiruni su otprilike IOOO-orngodinom.

Na kruju treba spornenuri da se iu zemljama

Dalekog istoka TnJiii Indnkiol, Indoneziji, Kini

i]apanu formlr:lO drugi su t:l' isma koji se mz-

vijao u pn ti, 11')111 !'m't:iU tj. oJ jedno tavnogrrem.l slnzenl)m. J'o zn.lc.:i Jj se bf0j zn.akova u

T'('\'cc~wa() tako da sun cnosti.

isma upotreblja-11nc A.merike.

Upojabi\ois a

licitPIS(

s p a

itt

SP{

nil

po

cu

jeuJk

(

n

t



1 e t I J .t~

~I fo.. .flJ;

~.! J oI~

'g.VI.

LA'1'INSK() PISMO RIl\lSKOGBLJ,

"

KLAS]FIKACl]

AZD

T OPCA PER[ODIZ elJA LKfL'SKU PlS \.:\

y sloil,crnom l'UZVOJulut inskr, T ism

[,0),1\:':: do, njcg('\'c pllsljcunjc', h~I';an' '', '~k'J PI":'cnJ!(l jt.: roliko rorni d . IS(l(; c laze, • 1 " ' rnjcna LI su prr kla ifiknciji zavelc

II.~,.Imog,Alablllonn, Dncvn~1 praksa pokazUJ'e raz-ler l"ll"lStu ' . "'., . r prsaruu jedrie spomenike covjek

rise s ~I,SC. a druge s munje paznje. Kada pise

. I;o~lem~c n?m1lCnjcne sirokom krugu citate1jalil =.Iduc~m generacijama, nastoji da takve

s~o~en~ke p~se \'eCi~n sl virna, pazljivo izvede-1i11m I u)edna.cena oblika. Kadu [lise spomenike za

~.ot.~ebe s\'akIJ~sl1jeg zivota, onda je to pismo teze

~ltlJIVO, nepra\,llli1o, pokazuje odreden nernar. Tako

re nastnla baza zaprvu klasifikaciju pisma, Nairne,

UPl:~~O na temelju upotrebe pismo se diieli naknj i n o (scripfltr<l libral'ia) i dokumentarno

(script ura doclImclUaria, diplomatica] , S obzirorn

~n opci ,smier razvoja, S, Maffei klasificirao je la-

tinsko pismo na majuskulu, m in.us ku l u ikur-

zivu. l\laj uskulom nazivamo velika, minuskulorn

mala, a kurzivorn nagnuta slova. Prema tome i

maiuskula iminuskula mogu biti kurzivnog ob-

Iika, Koja je razlika izrnedu majuskule iminus-

kuJc? Ako napiscmo sva velika lova latinske abe-

cede u iednom rcdu, hit ce narn dovoline sarno

dvije crte da ih ornedirno.

. ., A . ._ B . C . D : E 'F "• apisirno launsku ibcccdu minuskulnim 10 -

virnu, j pokusujmo [.1 lova orncditi. Vidjer cerno

da ce narn biti porrcbne cetiri CI tc lin bismo orne-

dili sv a slovu. Ruzurniic o S C lit! cc narn zu jedna

slovu biti p. rel nc dviie CI te, zu druga tri, U Zit

neka etiri.

IIp';1 to

vr t'H i II

:\ \CdUllm, latin:;~o pismo pcmUlc \0) pe-

~~hLnOStl u p\»)edinlm zernliuma iu redeno J. ,1e speclh(:nusli irnaju !>\'O) po;.t.mak iTUZ\"0l k iiSU VCZaIll za neke pov ijesne l' iave La.1..Iru.K\ UpaleogI"afi pokusali svrstau u odreden reu pojave

kOle '1U karakteristicne za neko vrijerne izcmliupa su izvrsil! pe r io d iz a cij u l a tin sk o g pima,l\~oze,se reci da se vecina pale grafa ..laie u perio-dizaciji, sarno sto su im nazr, iuzdoblja riiZl.iciti .

Osirn toga neki se paleograri strikmo drze nac lai izuzimaju iz periodizacije pisma koja s upo-

trebljavaju priie poiave tzv, rnekin materijala, icrona ne ulaze u dcrnenu paleografiie. Tako npr. ta-

lijanski paleogruf Cesare Paoli rozlikuie tri razdob-

lja latinskog pisma, 1] prvo razdoolie pripadaju

pisma od 5, do krnia 12, t. U drugo oc 13. do \ 5,au trece od 16. do danas. Fr. Steffens ima evupodjelu : I. pisma rirnske epohe:--2. nacionalnapisma rednieg viieka, 3. karalinska minuskula,..L goticka rninuskula, S. hurnanistika imodernagotica. Talijanski paleograf L. chiaparel\.i. raz-

likuje tri vrernenska razdcolja: rimsko, sreonio-

vjekovno imoderno. G. Baue11.i zadrzava perio-

dizaciju na tri velika razdoblja, ali ranice poje-

dinih razdoblja diieli ponesto druktiie. nego

Schiapnrelli. Prerna njemu postoi.e tri :az~oblia,

I. razdoblie obuhvace pism a kO )3 se ) a\'1 ) 3)U ~

sredistirna rimske kulrure (1-8. st.), 2. razdobljepisma koja se [avljaju u velikim \,.:uln:rnim sre-

distima rednieg vijeka, 3. ti su: al,\'elike r:??v-nicke opatiie (7- L, sr.), b) velika s\"euc~lsta

\.13-I.t st.), 3. pisma modernog doba (ad i). st.

do dana ), . . ...._ T;1 temelju te perioliizacije, a. p n~ vaC a)U Cl raz-

diohu na tri velika ra~J.oblja, lj, r imsko red-,. .~, pokusat cerna dati

nj ovj ekov no I m.ouellll l . " •

shernu koja ce obuhvatiti '\'0 pOle~l~a P!S~1~., '.1' n upovi lutln-1 U prvo razdoblje pnpaulllu 0 1.

. k .. , 't'll'l u doba Rimskog Car-'kt)~ pisma '011 SU I1J •

siva.

29



pisrna

(v Iz i-

TAULrCf\ RAZVOJA LAT[NSKOG PIS,\L\

Epigrafska kapitala

elegan tria kapi talaLlnciJala

POlLlu11cijala

Ia tinsko pismo

evropskog kontinenta:vizigotika

merovingika

beneventana

pisma papinske

~lIj'ije: starija

lmlada kurijalCl

----- -~---. .-: : . .



PO] V

• PISMA I N.J GO',; llAZV J DO t.

V re re'c:n> <I. re 1.110 I '~c<I" n lal

br vn .. II; gr ko IIlhcl I II h"'nu r II;UIll,c:.

"t,h"" (XIII ... " .I,d 11(.re • 1.lknUII ".uirke '''lIlcdu

(C'II k""" I ""kOK "lIa I,. 1'.,/".110 nurn re I"

,,,,, .• IIJ )t uJ,~ H I , . r·o<"\,o,.1 r " rn., Ullpo..e da u

1~':1I1 ,till. kill, I v Scmlll. 1 " .,1, lesn, n"ir,CW ••

(,r I U't' UPl et ku I.;olt'b.'h i1>O~;j1ocd.,n rcc! ,kxclc 11.. II.'1)<'\'I>. oI'lI~1' h,e\ ,I n ..dc~nL>. Reel:n ..

ie • 10 .I,. "':'11'"11 lIe 1"'I'IIa,U " " ' 1 . 1 1 < , . /iO \'''~','le.(;':". tllIO. .... 1I"",'ke ":' vokule, " zf",k""" "pctU.,ttn.llu I/. tlanh ...kn ~ 1'1..,111;'1, J to tdku 11... U nek.c

" " , . 1 < , , , , 0 . . ' knji zu ~"U"IU.1l ":1'0..""1: jcz ik., ni-.u hill

l'''ln.:hni ;':dn""t." rol>lIZI!II k.." oznlll;(.: ZH "ok"LI!.

:--..:.111110..·.lll,"i je je/ik im:,o vrse t .: 1 .' '>OVi I . .d grc-

kn~ I d",I,o..·lIl1o vi 'I! tlzn"k" Kao [ ,,"imic. uzmimll

g-rd,,, , I, ,, ,, , . .1I11.U Icn":'k"n~ to ,1"Vl) nijl' vok .•I.I1Ct-:U znuk Z., gl!tur"lnl h"k i~r"'l!d \'ok"I<I. ()po..e-ruro rvku \';,1, leniLkl vrsuk Zllukova zu kon'''n~ntc

l ;I'L) SL J lll'otl"ijd1ili zn ozn"ku vokula. 'L<I bl bio"l\lpnIlLls (;l'k" l'l~'oLI ullai->cla.

SJILIlLJ pniuvu nuluzlrnc ,I U prvrrn ["\lll;Cl.imalilLJllskc uhc!;cuc. Priic nego til prikazcn111, trchu

rcci koirrn SLl pu r em Latini primili UU Grka ullu-

bel". Poznau-, jc lin ic iuzna Italija bila tako koloni-

zrrunn ('ITin1<1 du ie bib I1UZVanll AftlgllL! Gruccui,

Prvi nusdicnici doluze iz grada Halkide ria otoku

Euhcji, 11 zapuclnorn Jijelu Egerskog morn, Tn jckoll1nizucija rruiulu od S. do 6. st. pr. n. e. Bro]

slo\'[1 grckog alfabcra va ri ra od 22 do 27 ovisno

o diialektu i kruju. Alfaber koji su nascijenici iz

SI. 2 .c, I

pr v I I

H Ikl co don'ld. U gnd Ku:mu ("Am.e .. ,...f'Okr"jmc K.am IC. U1>ao JC 2A sIoYa. T .. teall bet dobo" • PTVtm o:.sd~ " a....r-r , n C 1tal kl ;u rutrodl Pn!.a&odili ~ ~-h..tk"ls • alfabc\ giaszy.lnta Ih 'c:zika. pa IelaJr... n tan ctru!o..;on kl ki unJbnl. u w . -\<:.,~k. I larin 1 < , '11abet BIl ie mill en U:Q>a_

n",,, d su L:..1I0' pnmili a laoo lZra\,TIQodJu"n"H,.lsk.h Grlfu, meduum, .tnaS e drti dll

.u g" I r irrulj plI'Iredno pr· E ruscana. 1.g\U'n()

J" , nl<:L1Ulun, u je aUd Latin ..... rlu liz:lk.di:T\-

v II IInOg al1ab.:\a .",1 UUputreblla~ ..h iuz.n lull-ski (iII .., U grudu ·urn· 'l.b< • nedusLatka pomc-.

rnk .. I:n,ln"~t n . rnoze u im c<.Iin lim .. PT \\1

prve p' • ..;tk" , ncpo fed n I:~Ql l . . . t ill ke abec c.

~:OlstClr il' porn rul: ko)i aUf/.a\..!, va \;).tll1-

vke 'lhl:..edc jC'\t t:t\ I."'fli IIIgcr. naden I':/'} nu

H.im,kom Iorurnu u nli/jni \w . . .oluka '''f'tlmila

'>C\'Cl'" p"unu Karitn!. r. 'I it: kaFilolla rimitiv-.

nih obliku. X<J.St.11IIC p, s.~ 1 pflla., u ('. ,t. I'r.

n c. Pisan ie kao bLL<;U<>k"km JI!IJ.l1redak "lii~ a

nao..lcsnll, Jrugi ..,Jc'ma nulije-, Ka\')~" nall'l~

vrlo ostccen. ,aur·i..!1 tcksra nijc posve ,a. an, .all

jc uo. .it. ., kUltnug karuktera. SIUi:..l\fl n noltrlsUncma nijcdno riieci koj.l bi 'dJrJ...::illt ...10\'" B.

TL' ie posljcJka ()stco..cn\~ ...i " '1' mernka. Ak" Jl1-

clarno slovo B, 0 " ' " ' je abC'u~ua imala ~\ ! < l u \ " (I.

Tnj til' kapitale nLlZI\'U se arr,ai~1~o~ Kaplta-

10m. Kako se vidi, [,I ie rnaiuskulu 17.ko\c su rl\tc-

kin sva kasnija latin ka pi'ffi.:l. hw.:l u nepr opor-

:\D DlON E~TOD

'\'EI~ODNEQ\"It.1 ."

. .. 1 \t \'01 H.\I\\. HER I"PE ·R....

' 1"1\ 1'.t\Ptt$l)) DO'~A 'V . . .

,nOD mUXi\lEN0 i ;M 111 \B ) . .. .

.~:. \ 1'.1\lXro

{)\,('I~ Roo.

,\\A'1: ..•...)'h(i)·l. ....

... , IF)M;

En SOI'$ ....AI" () 1 :.S

Q V ( I( 1)0 'Jl F...

31



Qonalna. ncicdn.Uta. IJ njihovo ie ohlikm'an}e

. • '-_ 'J'k '''nkin r dcbellhrnh no slobodn« .,.;',! raz Ie.. . . iupotrzu. Ona su ipak u.~pru\'n:J, O J multi nugrn)

prema kurzivnost].

l'>ruj:i suvremen] spomenik pisan is tom kapi-

hilum jel jiblllu Pracn .11111",

SI. 211.FlI>"/,, 1''',uJI~rljl/'' pi',lna 7.ucsna nalijcvo. Tcks gla-'I 1\1/\. .ros ME» I'!lEFIII\KED ( fecit) NVMASlor

Kuko su Lutiru prcuzcii halkidicki allaber koji

se ruzJikuic od kusnijcg grckog ulfabern, W i la-

tinsku abeceda pokazuje neka ndstupanja O ( J I

klasicnog grckog alfabeta. Tako npr, starogrckoslovo digarnn i,koje jc bilo znak za V, Ularinskom

po taje sl vo F. Grci poznaju dva slova za glas

E: eta i epsilon. Latini irnaju sarno jedno E 1

za nj su preuzell od grckog slova epsilon, dok

su slova eta (H) upotrijebili za gias h. Ponovili

su ono sro su Grei ucinili s viskorn slova fenickog

nlfabera, t]. visak su upotrijebili za oznaku dru-

gih glnsova. Arhajska kapitala poznaie sarno 21

slovo. Polovicom I. sr. pro n. e. Rimliani uvode

lova Y iZ za transkripcjju grckih posudenica,

pa tako od Ciceronova vrernena (106--+3) do kraia

Rimskog Carstva latinska abeeeda osmic nepro-

mijenjena, Bilo je pokusaja u doba earn Kiaudija(41-54) c ia SI:! provedu neke reforrne iuvedu

novi znakovi, ali ri pokusaji nisu uspieli.

Danas latinska abeceda ima 26 slova, ti. 3

vise nego u carsko doba, U I I. st. uvodi se slovo

W (osobito u germanskim imenima). U J 7, sr.

pocinju se razlikovati 1 od J iU od \. Slo\'o 'll'

u sreJnjol'jekovnim tekstovima testa zamjenjule

t'll, pa tako tolgus treba citati '[ ·Ldgus,.:-lnllS rreba(:it:.Jti uuinus.

Arhajsku se kapirula s vrerneriom kahgralsk,

u avrsavala. Ovisilo je 0 karukrcru pllll1enib

kakvu cc se paznia posveun nhliko\,Llnju pisrna.

R~lzumlji\'o ic da su svecani nudgruhni natrusi,

kao i natpisi posravlicni u caxt neke i~tJknu[e

osobe, bili pisuni Ijcpsim I "Vccunijim slovima.

Svecuni nutpisi nazivnju se t it ul i, :\ 'Ujs\ 'c(:<.InJji

oblik pisma Zd titulc Z'll\'C sc Ca pita 1i!; q uaJ ra tao

I ·CS[() malo m lln jc sv cc an Dolik wvc sc capilali,

r u s tkit. Naz iv " <.:a pila lis ljumJrata" u '\'l:~i ;..: s

proporcijama visinc i;;irinc slov<I Vecina 'C ~I'l\'a

ovog tipa I<ltinskog pi"md moze ~mlcsllti iii upi-

8ati u kvaJrat. Cijelo podrulJc Himsk0g Custva

obilu;c "pomenicima pis<lnim svc(al1om kV,ld rat-

nom kapitalom, .\lug!o hi se I'c(:i u a ti spomcni<.:i

u esrerskom j kuligrafskcm pogledu

, hu.nal: u Augustovo duba, I uvr ika . anihdeno je dosta spomen.' p~' .

·[a'·'m osobito u Solinu I Nimi, Kvadrft,,_ .pi .1v , • ..' _ -.. Ie 'kapitala do da~ns ~st;)la pI;"mo Sv~~n~ ~

Drugi tip eplgr~sJ;.e karltal~, kUJ,1naJceSte ~

srecerno na knmemm spornemcima, Jest. .r u s ri a Za ruzliku od kvadratns

irna nesro izduzena sI0\'3, i[0 tako da se Illop

smjesUti u pra\'okutni~, .P~seb~ oblik r u s t i e n ekapitale nalazi se n~ voinickim dlPlo~:unu (acta}

inaziva se a c tu a r r a. Brenes ria kojoj su Pis:!ne

Jiplome nije dopustala da se slova kaligrafski

oblikuju. Slova su ovdje najcesce izduzena, lie-

pravilna i neproporcionalnu. Osirn toga r a d J

sreJnje rnaterijula tekst je vrlo zbijen, pa ni to

nije pogodovalo ljepsem obhko\"anju slova, Kao

karakteristican primjer diplorne spominjemo dip-

tin, naJen 1905', u Kupi kod Siska, koiirn car

Trajan 100. podjeljuje slobodu iednorn robu na-

kon visegodisnie vjerne sluzbe.!

Tree! tip epiaratske kapitale lest kurzivna ka-

pi ra Ia. To je pismo p .sve lobcdnih poreza K O ; i

pokazuju brzinu incrnar pri pisaniu, Pismo ccito

pokazuie JJ reksr nerna 'Ire ill epee znacenje.

Pisano ic stilu im : 1 ~ tim strim precimerom

po zidovirna. T ai tt pitale posve je analogan

k ur z iv n o j In.I;U uli koiu nalazirnn na olov-

nim plocicuma f' nim tablicarna, ali s raz-

hkorn da:.u In1_1 ...r.ll\:ie kapirale na zi-

dovimu rnnoi

Pratcci pro

grafskirn

tipa. .\ Iedutim

precizno OUo~_

pocinie druzi

medij.irnin 'i,I.: •

tako n kl eoi.rr

sebun tip ~ I l u

s

S

k g pisma na epi-

il: smo tri osnovna• UJ je tesk o uvijek

.1 prestaje iedan, a

lu"iii ima vise inter-

J U svakog pisma, pa

graf navode kao po-

~pi tal u.

0\'0 'to ie re dJU kapitale pripada u

cpigrafiku • .IIi j r-otr ebno pratiti raj razvoj

da hi se Iakse shv.irit "1O!'e dogada s knj iz n im

lu tinsk irn pismom cole se s rvrdih materijala

presehlu nu pupirus, povostenu tablicu j perga-menu.

NJ kraju m ozem o spom enuti ito da su Grci

preuzeli sem it'lk e nazive 100'a koji uviiek nesto

znace, Tako npr, fenicki alef (grcki alfa) znaci

»govedo-, jer ie slovo A nastalo stilizaciiorn egipat-

skog hiieroglifa koji je trnao oblik glave goveda.

NazJ\'e preuzere od Fenicana Grci su neznatno

modifi..:inlli. Rimljani d::Jju sJovu naziv prema

njegovoj 7.\'Ukovnoj nijednosti, dodajuCi ispred iii

iZ<l pomol.ni \'okal raJi lalcleg izgClvora (npr" Be,'e, e ,\ 1 . eS).

I J. BruIi11mlJ, Rim kl ¥lljOIt!kl ulplom u: SiJka, \';anikIlrv.LJkug .!rho,,", k"l1 .Jnbt\·u. N, S, X I. J 91 0 _ II.

32



!11 • n e - -

~!1 r".)di

II ni to

':I. KUl)

10 dJp-.

irn car

bu na-

l. ,

1.1 ka-

a ko;i) o':;to

~enie.

erom

oeanol \'-

SI. J. Kvu.Irutna k.'II 'Il.JI.. lZ" sr Vergilius Vat icarrux rBibhotheca Apusrulica Vat ieana, Vat! Lat. 3256» Georgica, _([0". I;!Hle - P. Lrbaerr , Specirrnna 1,.

SllIvu F I I ,tr,,, Iznud us t ulj h , Kruuce -BVS I -QVE oznaculu se rockorn u visiru sredine slova B iQ. Osim toga DBkruiu slih .1 1I... ravhu SI! krajrue ill a to 'L oznacuje valovnorn crtrcorn itockorn ispod nje (vidi prvi stih), Ta se crtica

post.ivlja s dcxne franc posliedrueg ..Iova.

ATQ\'E ALIVS LATVM FVNDA IA.vt VERBEH.AT A.'v1NE.\tALIA I'ETENS PELAGOQUE ,\LIVS TRAHIT \'.\tIDA LINA

TVM FERRI RIGOR ATQVE ARGUTAE LA,\L\\LNA SERRAENt\M PRIM! CVNEIS SCINDEBANT F[SS[LE LI GN \'.\1

'rVM VARIAE VhNERE ARTES LABOR OMNl:\ vrcrrTMPROBVS ET DVRIS SVRGENS IN REB\,S AEGESTAS

r

'\lc S ~ j\ \ . J

[~CU 1.[ A .

\ 1 r ."11 .

lXllJlll·r ~

Q\.!\':j\ t~ fJb l T \J~ ICll;Q\J toxnv ' :\~\iA~r", L l_MONsllU~r. . .~ . ' J ' ' ' . . .. J 11\\. ~,,\IS 1 1 1 P.:~\1\l$ 10 lUMQU10R.Af ~IUNl t _ J \ .

lCCLLIUlSS\lf\\· , \ 'l'lUlrttICl\JISUSlllll·

L 'l1\CI\JQlIIlNNOl(I~~\\'lll~

. 1 lA.CllMtf~\r~~"rI\S(r \1J J ;AlN 1~'\QU.~l"c Il\''lll~.\,~ ~llONtl ~\JSIC NlS ·

[\[ k"L~11\J~

.c IIfllNl'llo

r\.~~ 011\ l u,

L.\ .\ , ~I"t £ L .t

; rnz-

IJ zi-

epi-

I \ n1

\ '11

Il, 1

1t

J.

I I.

Z\

1iT'

jula

ga-

rd

: s t oa 1

a(-

a,

:no

a

iIi

e J

Slova u nc til 17.du7.cn ,I n

Osirn toga ~Iu\ LJ I nerna rse od dva potezu: prv, re II, "

•N~nad,," umetuuto \I.

. J' tel oIon U upotriicbljcDlJ ut, n ,H. ' (11"'IVtl.&JC kou kOJlh re zu nJi po ..

k.IP I rvi POlI!J. lin ""; ! ,\ I.

33



KNJIlNA KAPITALA

Kniiinu kapiraJu (ctlpitaJu libraria] u rimskoj

epohi jcdva mo'.emu pratiri pr~ie l:~rvnog sr~-

ljea. nove ere. Gbllg neotporno II paprrusa nem.~-

mo 1il1eanog primjerka djcla,.nckog nmsk.og .knJ.I-

fevnika iz one slavne iboguic epohe kO)l hi ~JObJiz vremenu kada su r; knjizcvnici zivJeJi iradili,Zaista je t.:udno kako sc gorovo nistu nije ~cuyal?J

[0 viJe ~to je prepi ivanje knjizc:vnih djela bio

posao .koji je skriprorima j vtusniclma skrjpr~r~skih radionica dono io vclike prihode. Prijepisiknjilemih djcla bili u trgovllcka reba od prvo-

razredne vuznosu, Osim nesro malo gotovo bez-nacajnih papiru. nih fragmcnara, najstnriji prirnje-

rak jcdnog kn'iicvno djela kojemu nt auroraDe znamo, le.~ Carmen de belo 7fCi7(U;o- p ; s U n00 ~ a nuden u rJJ:ievlnama BcfkU1<lJl!!!Ila.Knko je bitka kod Akciju bila 31. PI'. n. e., a Her-

kulonum porus en 79, [0 narn ovaj vrerncnsk; ruz-

mak moze biri jedini purokaz za datiranje po-

sronkn rukopisa. Pisan jc sQccifiCnom kapiralol,]ljednosrovnih linija koju jedni poieografi dde ti-

porn kniizne rusriene kapitale, a drugi riporn

kurzsvne majuskllle. Izjednacenoscu i citljivim

oblikovanjem siova priblizava se rusricnoj kapi-

[ali, dok se jednostavnim i ponesto nemarnirn

potezima bez ikakva traga razlikovanja tankih i

debiiih duktusa pribliiava kurzivnoj majuskuli,

Ca.rfllen de bello ACliaco osamljen je prirnjer, i

no temelju pisma kojim je pisan ne rnozerno stvo-

riti potpunu sliku 0 tipovima knjizne kapirale urimsko doba.

U knjiinoj kapital] razlikujemo dva ripa koja

SIl posve analogna onimn u epigrafskoj. Epigraf.skoj k"adratnoj kapitaJi odgovara knjiina e le-

gaotna kapitala (capita/is e legans) , dok epi-

graf koj rusticnoj kapiraj] odgovara knji:2;na rus-

t icn a kapitala [capitali« rustica libraria). Raz-

Iika je izmedu ta dva knjiznn tipa kapirale g-oto\,o

kao. i .izmedu tipova epigratske kapitale. ~Ta je

razlika uglavnom u odnosu visinc ef...ema 5i1'ini

slova. Buaub dn se ovd)e govon a Knjiinom pisrnu

kOjele pisano prigim perorn i 0 < 1 pergamenl, "ra-

~e da je stil slova ovisio izravno 0 mate-riji na kojoj Se pisalo j 0 \'rsti pisaljke. Pero je

bilo neSto koso re.zano, pa jc l1uktus koji je isao

odozdo p~.cma gore (slijeva naJesno) bio ranji odO~oga ko~~ Sc sptiStao ouozgo prema dolje. Ru-

stJCna kn)lZna kapitaln ima i7.duzcna slovu, dok

s~ . ko~ ~l~gan~e knjiinc kupiwlc slovn jednake

VlSme I slrme. fo se osobito villi kod slova C, 0,G, At, N) 0, Q.

. Treba n~pomcnuti uu jc ~0t:0 vise kodcksa

e__uanorust!c:n~ elcg~tnom kapitalom. To

po IVO] ~nhcl n , ! c slul;ujnost, D ~ lrem zu WIJcme

~ ~u tJ kodck~1 nasraJi. Prcmu [orne po svcmu

Iea n J da se rusrl(~na kapitaJa c c s c c Upotrchljuvulaod eJegantnc.

U~odeksj.ma, Ii: tog dobil uglavnum su djdu

" ' " - t i h kJaslcnJh pi. tlca: pjc~nika, povjesnicura,

3 4

govornika i pra.vnika. J~le~utim,. up,ravo ~duje koliko ill ~a s djelima «.PJesnika Vervlhl..:.Razumije se da je V3mOS[ tih kodeksa v'_"'"

velika pri]e svega Z?og S3nl?g teksrn !POP~pjesnika, a on~a J zbog J3Snog s~Iedocanstvakulrurnim teznJUID? vremeI?a u kOJem su ~

Eleganrn?m .~apmt1om pisana suo dva gISSOvna

kodeksu : r e',!llms A u g , u . s t e z L S _ (u .yat_ik_anskojknj~

nici idjelomicno u Drzavno] ~I~~Cl U BerlinU) iVergilius Sangallensis (u knJi1~lcl be~ediktinskt

opatije u San~t ~~enu u ~vJcarskol). Oba a upisana po SVO) prilici potkraj ~. st. P r v j se na -ziva augusrovskl?1 le~ s~ neki ~aleografi d r i a uda je kapitala kojorn je pisan svoJom elegancijom

svo~.stvena .~re~enu. ca~a Augus~a. Ta e~egancijaproizlazi 0<':[[0 1£ neobicno naglasene razlike deb-

Ijih i tanjih duktusa, iz velicine slova iiz njihove

arhitekture. U oba rlikopisa slova SU jednako

velika, osirn Sto S~ slova F iL poneSto izdiiuiznad \ isine ostalih, a to je u nekom smislu po-kusa] probijanja dvocrtnog sustavs.

Vatikanska kniiznica irna vise kodeksa Vergi-

Iijevih djela pisanih rusticnom kapitnlom isvakj

ima svoje me. To su: Vergilius \' aticanus, Me-

diceus, Rornanus, Palaunus. Vaznosr je tih idru-

gih kodeksa iz rug doba golerna je r nase Pozna-

vanje naipoznatijlj, diela rimske knjiZevnosti cvisi

upravo 0 njima. Iedni od njih potjeeu iz 4, a

drugj iz 5. st. U pitunju datiranja rib spomenika

pnleogrnfi se \'1'10 ruzilaze. Zbog njihove osobite

vaznostl strucnjac;u. prim)enjiYnli razne metode

da bi ih sto preciznij..- darirali, stoga su proucavalipismo, kratice, iezik, pergu01enu. minijature, ini-ciiale, tintu, fekt kor zije uzrokovane tintom.

U svakorn s1ucaju u 1] k oaek si znacajni sporne-nki latin 'og pisrna i sviedocl uk-usa doba ukoje su nastu1i,

Vee u epignlfskoj kapnalj susrecemo se s k r a-

t.icu rn n. Jednako i u kodeksima knjiine kapirale

nalazimo kratice koie n :::i\'nmo SUspenzijama,

ito zbog tuga sra e ked njih izostavljaju posljed-

~lji dijelovi rijl2<.:i. Gdje ie riiec kracena, postoji

znak koli n:.1 to UPDzofava. PIToj sJ..."Upinikratica

koie SUsrecemo U tim sporuenicima pripadaju

on e koje se oznucuju cockom postavljenom uzgornji Jio s10\':.1, To su kratice

•

i&

in :

kco

zi

ie

a

I

r

j:

z

t

1 -

c

Q

k

cs

B' =-BUS

Q'=-QUE

Kuko vidimo, t ako se krate Syj dativi j ablativi

mnozine trece, cetvrte ip ete < ie k lin ac iie .i vezni.k-'1"e,

Nl~.raju. rctk::! mkoder je 2nak kracenja koji seSastoJl od )edne ruvne iii vulOvite cruce j t :OCke

i~pod nk, a koio se stnvlja iznnd ili pokruj po-

sljednil:g vokala. Tnj znak oZrHlcuje do je izostav-ljcnn . ,lnvll IU.

Razumije se, kracenje niie obvezatno. To senajccscc ri.lUj ondu kudo je jedun redak u usporedbi



NT~ =0

:. a kraju ,trcba reCi kada Be sve upotrebljavalaknjiznu kapltaJa. Zbog ncdostatka !m',;""n..

ika .. ....uu spa-rncru rnje mogu e odrediti donju granicu. Mo-z mil pretpo taviti da ie to hila harem poIovica

1. t, pr. n. e, Ona dominira kao kniitno pi.mo

sve ~u 6. t. Nakon log vremena ona Be ial upo-

trebljavalu arno u naslovime knjiga i poglavra.t!prav~ odatle potjece nazi" lkapitala« iet au'ae

tim pismorn jos dugo vrernena pisall naslovi

poglavlja u knjigama (poglavlie =capw).

KURZIVNA l\tAJUSKULA

Knjiznu k.lpitJ..l.1 bil\! kvudratnu iii rusticna,

nile moglu zndovoljiti dnevne zivotne potrebe sta-rih Rimljana. I'o ie bilo odvec spore iglomazno

pismo, a zi"or ie rrazio brzo pismo manjih dirnen-

ziju. Drugirn rijccirna, trcbalo jc postojecu knjiz-nu kupitalu prilngocliti doe, no] upotrcbi. Tu

tendenciju opuzamo vel: na spomenicirna arhajske

kapitule. >\ledutim, OOJ se u mnogo vecoj mjeri

opaza u spomenutorn Iragmentu epa Carmen

de bello Acuaco. 'Tai treci razvojni stupanj knjizne

kapitale nazivamo k u rz ivn o m ka pi t a l o m iiik u r ziv n om ma j u sk u l o rn. Paleografi je razli-

tiro nazivaju : rimska kurziva, stara kurziva, rim-ska kurzivna maiuskula itd, Kako je to pismosamo jedan oblik kapitale, mislimo da je naziv

kurzivna kapitala ili kurzivna maiuskula najblizisrvarnom obliku pi sma.Bacivsi opci pogled on to pismo, mozemo za-

kljuciti do je ono sasvim slobodnih duktusa,nejednakih dimenziju slovu od kojih su jcdnanerazrnierno izduzena, a drugu neruzmierno sma-njena. Slova se ne pisu izolirano, nego se sp.ijuju

ligaturama, koje nastuju tako du u nek'rn kornbi-

naciiama slovo ne pocinje sv iim po crnirn duktu-

som, nego se jednosu 'U 113 to ij..l na pr ...hodno

slovo, Time se oblik .lova mnogo Jet) ni 3, pa

taka pisani tckstovi zadaju mno I t ':U:.l PI;

iraniu. Osim mgt, zboz brzine ['J Ij 1 f - " rmira-nje slova ovisi 0 ternperam ntu pis.rrc, pa aki

pisar tom pisrnu du]e in h. idu -In l > i 1 j \ :z j . .

To je pismo izrazito posl n p.1 ,e niime pisuugovori, POl\ rde a i~pld' nim n unin a, privutnapisrna, k oncepti raznih a tavak a it 1. ~ fJim S l i-

salo na povottcnirn tablicnma, olovnirn pl l \ . .i l . .a m : : :

papirusu ina zidovirnu (graliti). PrCITlU rnaterut

za pisanie upotrebli ivala It t; : dva srcdsrva Z, I

pisanie: stilu i kalamus. 0 j ti em u Zh.l'~ W~,l

sto su imateri]a i pisalikc uticcnle 11,1 \lhll~llVHl1J('

slova. Tal i t : utie . d t.lk(J limail e l t l postoie dvu

osnovna tipa k urzivnc m.riu k ulc, on.ti I isun kula-musom na pdpiru U j ondj pi<;nn ~tjlll<;(lmn I 1'0-

vo§tenim iojovnim wblic,Ifl, I.

Spomenika pic;' nih klll :t.iVflt rn m Iju.<;~·ul(lrnill:"vrlo mnogo. Potjctu vce iz I. l. [1. t:. I I I 1I pnrll-

rusi Herkulanuma iEgipta ipovostene tablice

iz Erdelja (odnosno stare Daki.je). Olovnih idru-gih rnetalnih plocica s tekstovirna pisanim kurziv-

nom maiuskulom nalazimo na mncgo miesta Rim-

skog Carstva, pa ill se naslo iu nasim krajevi-rna; od kojih isticerno olovnu plocicu iz iska.'

Opce su karakteristike kurzivne kapitale po-

vrsnost ob lika , ligature ineiednaka visina slova.

Elasticnost kalarnusa pruzala je vise mogu mosti

da se slova spajaiu, pa u tim tekstovima nalazimo

vise ligatura. I zaoblienost )e slova ovisila 0 ka-

lamusu, N a spomenicima pisanim stilusom liga-

rure su vrlo rijetke. Jedna su slova izduzena, a

druga opet nerazmjerno smanjena. Tekstovi \'08-

tanih imetalnih ploeica daju dojam kao da su

slova dekomponirana na njihove sastavne diie-

love pa ih je tesko iprepoznati. Taka se npr.

slovo B sastoji od dvije okomite usporedne crtice;

Jakie, od sumo dva poteza (dok se u kapitali sa-stoii cak od cetiri poteza). Slovo F sastoji se odjedne dulje ijedne krace okomite usporedne crtice.510\'0 ,\1 sastoii se od cetiri okornite usporednecrte koje su katkada polozene priblizno u smjeruduktusa kapiralncg .\I, ali tako da se duktusi ne

spajaju. Aka bismo htieli izabrati slova karakte-risticna Z:J. kurzivnu maiuskulu, onda bi. to bila u

prvorn redu ova tri spornenuta slova:

l\ I 'F

( 1 \ \

E

Tesko ie gllVoriti a oblicima pojedinih slova alfa-

beta kurzivne maju kule jer je taj alfabet v~m~s'm~lik . .\kdutln1, pokusat cemo dati neke opee 1

zajcdnicke osobine pojedinih slova;. .I'rilozena Thompsonoyu tabla rlD1s~h kurziv-

nih allabeta (sl. 11~ dono irazne vanjante ~fa-beta ruuske kurziv ne majuskule (stupac I-I I).

k . ri]etko spa-A se snsroji l1J livtl rotezu 0)0 sej d jU . :\lo~u hili zaobljenu pu se ovo slovo

, . I oltwoo) rlo~II:1 i.Kupe

'! 1 1 1 1 ' " '''1<1,R,",~k ... ~ U n , n l \ " ' t §k a w-ultva 1915-19.koJ ~ I ku. Vic.nik llrVBlSkl1g III co 0;1 Q.. '

35



R se sastoji od dva ~

drugi vaJovito po~

se nikada 5 njim ne SPaia.bez trabikule.

S je najt~~e ner~jerno izd..4-ljeno ce:',ce ad Jednog llego-;;-

T se sastou od dva POteza. ~~ ,

pri dnu udesno zaobliena~~ I e

V se sastoji od jednog iii od < i v aX se sastoji od dva poteza.Y irna svoj kapitalni oblik.

Z takoder ima svoj kapitalni oblik.

Stariji prirnjeri kurzivne lllajUsk1tie

mnogo manle, Iigarura. I tekstovi

rnetalnih rablica Ul~~J~ ,manje ligatu.ra,ocito moze protum~C1tl t~e sto ie s t i l u s Idan za njihova oblikovanJe. Najc e 8 e erure slova A, B, E, R, S,

Datiranj,e sp~menik~ pis~ ~urzivnoltlkulom otezan~ J~ re!a~lvno ~elikun brojemnih alfabeta_ 1 md~Vldualn~ osobinama

Osnovno nacelo kojeg se pn tom ntol"alno' -._~_,

jest da je ceS ~a ~potreba ligatura iS Ve v eta ~

prema problJanJu, d:,~crtnog SUstava ~

prema demajuskullZ3CIJ1. s~ova karakteristikadih rukopisa. U 4, stoljecu, a m o z d a ip n , , 1 I l I a -

d f " Je,hIje proces dove~. ,? ~rmrranJa minUskule ~

je kao jo~ r:rakt1cn~Je pismo SV~Odnevnog ij~

potpuno lst1snul~ kurzlvn~ ~a)usku1u . P r e m a l0 -

me kurzivr:a, ma J~ .k 'U .la b ila je U Upotrebi n t i t ovise od cetiri tolieca: od 1. do 4, st. Zbo

gI l e d o .

statka dokumenara ne mozemo precizno_

noviti niezin pocetak, ali je jasno da se ranije U P G -

trebljavala nego sto potvrduju s ac uv an i s pomenic i.

Treba istaknuti da kurzivna ma ju sk u la n ij e d r u . .go do kurzivno izvodenje osnovnih oblika kapitale.

. (lI'a-rednjc ernce

..,.,.0, S

. . . . . . , . o b I f I d I oebJo (hast"),.,.,..... dva p o c e z a . . dna jedina

•• .-roIJ o c I Ie nalijeVo, .. a J Csuanu

tako. ., .. . . .. ,. .. no rdJa je na blC:VU

~p_,. naJi) slovu d. tCZ3, .

cia I e . o c I jednOB iii d~a po J c a neporpun ]

c n..a,e de donii dID JD ima bW , , T dvadeJ~ ad o s , . . od cetiri, trJ J 1U , bJi.ka in&srale, viJe 0

E una , blik ili je svedenooreza, , Ini 0 .

'J ' obiean kaplta d e okomire cruce.F ima II k usporc n C

na dvije neje,dna ~a'ceS(;e irna obl,ik slov~o_G Im a vi§e oblika. J olozena cruea po

d kojeg }e koso P C

I~r~ razlikuje ad SJOv~c kapitaJnog slova.ala osnovne c

H je satuv., l obnk ,' a duJjl J kraci 0, a drugi put

1 1m, ( sastoji od jednog,L se Jedanpu '.

od dva poreza lik Jedan put se sast~J~M ima tri osnoYn~ ob a, cine crtice vise ill

od cenci okornire usporec i vetiri

rastavljene

rnanje kose, drugi p.u~ 0 l :apitaInOg M, at

1 Yene u srnjeru 1 < . , •

crti~e po oZalik' valovitoj crtici koia jerreci pur n Jenastala ad jednog poteza. 'M

N je sastavljeno jed~ako kao ~a 'oteza poput

o je redovito sasravlieno o~;a bblina je Iu-dva suprema nespoiena '." - 1 A

licita pa je ponekad nalik S ov.u .kava raz JCI 1 P. .. od dva poteza. Trbuh s ova

P se ,.savsyaJ~erlo malen ine spaja se s hastom.najcesce ) " "

Q ie cblikovano ad dva, poteza. ~r1:lg:, p~te:je izduzen prema dolje, z~)e"nJuJucl kva

cicu kojom se slovo Q razlikuje od O.

N '"\..)o x:

J\ . £8 ur: Q . . . . 'V ['J"\J A.f-) r f C 1 : } - ' C 'JLP:7 "\

""tl~.DiNfT A.N r f r -ACif / r Cu· f

~r ' "V}, , , £ . a»: fSts t z . _ ' - . . J t- f lM'-ll:1E . . . .

"(;:,1 E f.(I\.'\J HA icc: ('\JJv\ ~A[\J p . C

~JV$NT"N (C 1S·~ :,,··,10'CDN Cf S i.

(-nC·1!.. L,.1'( ::A I J... to D E J C j p . . r - : \ [ (

~G"lSA.r$"'LEI1C£NVr 0. . ..

SJ, 5, Knjiina kapitala kUl7,ivne tcndencije, Carmen de bcllu .lctiaco 31 . pr. n. ~ ,U I) 9, n. c. (Napulj, Mu s eo N a zio oa lc ).

Rije(;l su odvojene to'::knm,

f'N1'-.J,..

r 6 ;J fA /V J.1 r .. /

. f..rr0 /

... CTVMQV[EJ ... M QYO NOXli\ TVR UA CO I HET

PRAEBERETQVE SYAE SPECTACVLA TRTrSTjIA MORTIS

9YA

LIS AD INSTANTI' ACIES CVM TELA PARANTVR

~I~.N~ TVBAE CLASSESQVE S fMVL 1 ERRES rlUBVS ARMISES ~"f ACJ~S EA VISA LOCI CYM SAEVA COJRENTINS I RVMENTA NECLS V(AR]IO CONGESTA Pr\RATV

VNDI~VE SIC ILLVC CAMPO DEFORME COrAl<. rT]V MOMNE VAGABATVR LETI GENYS OMNE TIMORfS



:l S .";- n'. . n

§' n~c c.~ g0- ,,-

" ",

-. . . . . . .

7'-Ic:

~ d on;

' : > ; ; ) ~ '

r-

II> .-~- -.7- 3

" - - - {<' >

,r-"!) , -~.-/

-/~~. r:_..). . . ,

J/~a (3::_"

I

s :r

'2 s

' "& . . -

:r:.II

h. 0

:::lHZiT

m• .ilf1

,_,

" " - \-/-.,,_- IC.

r"--;;..f

,/

--I

_ -

- -.>-

.-;, - .':)-r.

'; ?- -r: - - ,_-.(

,. -- - -

~/' C

_ -- - = - - L- - - . . . _ _ -

.~: - - _._~

---.'/" ,,- .,---./

»:r>::" / - . . . . . - _

} l._j'" I' _ _ _ .>' --. 'r.. ,

~ -, -1-- ; : : . --.:/ -- 0z _ '7 -

-,-/

--:::-/.7 I--

'-""

C

- = - - - ~ r --i"7' . _ _ . . . . . . . . ,. , . . - - . . . . . . . . - - - - - . . ~

- -. . . . . ----., -« »: r:---.

-1

,-. . . - - : : - - - - . .

-- ---{-1 -J_ _ ,.,._

~-_ . . . . .

- - -- ':J - -;~ -_ . . - - - ~_0- ,-:-'\

C .- '-"", r-"~ - _ . . . .r-, r-' -1 _ _ . --;;..

- - r~:;.I

-:-:::-

-_c - ----

Z. -.. -'" - - --- ~:/L ~

c:- - ; ; : : : . -/?: ---:I:: _.,

-



~iill ,. Ie

.. ',p C i J w r V l 1 . Uno na

,.F .""D . ako;C ~r e t a . jc·_FIe

m(dcNa g,n nJm'-':::-":--~ It- umo·. me-•-- ... ~-pjitnO P . n;i1.mm spa iie

.~ ;I D n. _f sfirtzSCl)~-~1rUn8 j.V~S II ,! rite ov~~c r-uItanta~-..--~ 11 to - c' do je ......

cdc U », "";'0 hi se re J .. kurz.ivne rna-~__h .Java. Ill""" 0s.JobodnJJ~ rerrra zaob-""_"'-'britaIe j ~nog'dJI'iVu re7.mU~, kodeksi.."..fC7 b2'u/e VI ro e plSU. f I U l i a l e koj~jr Iova. Vndjlll(lm . .

~/ ~.... • nuti aurondo 9. ,r. . . mo<o uveli su PO~r'ousrain i

lYe •81no pIS • ue« ,azlv tUnCl!, d diplomonq "'onolnosri I

rnnre C konvem:1• ouV ~U raiijlJ ic zbo~ ziv Iako nitko neT in. ~u~eog z.ndriolo raj n~zl ~blikom pismalton% ervU lJV I~ ":1 11 ezi S Il rvarrnrn D duse, veezna u kll~v()J re ~~nim postankon:. ~ spom:inje

ili njego\,lmu~t~l!e raj ?a~iv prv~ p~ je napisao

mo spamen biblijskoj k:nJI~ Job bs t ~ qui vO/llmu predgo~oru On tanTO veli : h e : ea~r ureis auro

v, Jero~. vel in membra:Zls P ~tll 0 aiuni,

f J " : ~ ~ q ~ ' : : : ; C T l t ) / O S 'el 1 m c : ~ ~ ~ ~ l ~ ~ ; ' : e ; :lmmodo

; : ; : e r i s onera magis .e:car;l:u; pauperes habere sche-., . mcisque perrmttan di quam emendacos.

muu p lchros co ices inc fi" eaulas et 11011lam lJ J 'rna u paleograt Jl S

• ivu sv erom ., d . azo ovom nazi . . a su neki mislili a 1Z~rilitoo rospravl}a1a, p.. .. . icialibus«. BiloP, b zarmjenrti »m .lIuncial1bus/( ere a. ... mislio na trp slova~

kako bilo, sv, ]eron!ill i l l d Jenzije, Ni etimoloski

"h e velike une~,. .nego na nJ l ove .' . rai izraz jer imenica »UnCla«

se ne da. p~arumdacin ·Jev »uncialis« znaci mieruod koje Je izve e~ PrJ }

za tezinu i1i duZJI]u. , . aleozraf su jePojava uncijale zagonetna )~. a P

T";b~ dovodi

ali .. s·t" na razne nacme. rapokusava, ~~JeI 1 , ". dima Biblije So iavu uncijale u svezu s prrjevo ..

p! 1 '. k' Pri tom je zanimljivo konsta-grckog na arms 1. ... •. " ibli Si-. 'da su najstan)l grcki kodeksi Bi lJe,tJr~tkl. , V tikanski 12 4. st pisani zai ta grckorno a J s 1 J a . K, . . . _ dn .uncijalom. Schiaparelh ,~d?ija Traubeo~ tvr. J. ~

i pretpostavIja da je UnCl}a11 ~'. st. pr~tb~dlla arhajska faza unciiale j poluuncijale koja J~ u doba

DioklecijanaJ kada je kontakr istocne 1 zapad?e

civilizacije dao kulturi univerzalniji k~r~ter, ~asla

pogodno tlo da se razvija prema .?h.hcI.m.a grc~og

uncijalnog pisma. Steffens u uncijali vidi mO~l~-kaciju kapirale izvedenu zaobljivanjem njeZtnl~

uglastih slova. BuduCi d'a u 4. st. pergamenSkl

kodeks potpuno prevladava nad parirusnim vit-

.kom, mogI0 bi se pretpostaviti da je ito utjecalo

rut formiranje unci jale, jer pergamena i pticjc

pero Pru7.ajU vete m ogucnosti za izvieS taceno

oblikovanje slova, a ovalnost uncijalnih slova

m~e se takodcr smarrati izrazom izvjdlacc.nosti.

U 4. st. krscanstvo definitivno pobjculIje. Bi-

bliji bo svetoj i OSIlOvnoj knjizi k rsc nn sk c rclig ije

odgovaralo je sv eca no , lijc:p o j thljivo pismo J:aho

je UDcijalno. Upravo U sVt:.I.i s R iblijnm zhi() sc

ClJ

4 st vrlo vatan dogadaj. Start~ii'c - zvan lta/~ l?io ie toliko

J Damas povrerro uCenorn

pa~~-rd biblijski teksr i [)n.nr.~;

r~ .I Taj novi kritio!ki 1:U~;l Io . Dna ie postula slutbeni "

~~:~~'rebalo ~to vise pro§iriti Po n

svijctu. d

Vee je receno a.. se ne ,moZe lllVTdit;.

. latin sku uncijah; utJecala gr....._Je na I'" ,.....biblijskih rekstova, a 1 te ,Slgllrno da ie ~

r' urjecala da se to pl~mo afirrnira i

~~~1Llbe je uncijal':l pr~gla~.l0 (:~ tipienun ~

ki isrnorn ier je najveci bra) kadeksa ()Q_~

~ J1~r.1Pvierskog kr~~~:msko~ k~raktera. M . e d _ 4..~. 'e arno djelornicrio tocno rer Sl1 tnnoga ~

to1 ).~nl'h pisaca takader pisana unci)' alan. d~k a IC " J b'. ....Grcka i.cirilska urictja a 0 icno Se ~.

tlstavnim. plsmo!n. .' . . 'M l

Uncijala je pismo kOJeg~. se karaktenstike III

uociti na prvi pogled: Pn)e sv~ga, ana Se . ~

alasenim kaligrafskirn poteZlma ob\.ih f~Tna""e ovalnost naivise naglasena kod sJo

va~

aJ kteristie '0)'u ujedno ii kara terisncna, a to su :

(~) e

m 9 u

Treba naglasiti ?~ uncijalne osobine variraj\lu pojedinim rukoplslma, stoga paleografi donose

razlicna uncijalna slova, .

Datiraniern uncijalnih rukoplsa posebno su se

baviJi E. Chatelain iE: A. L~we. Neki kOdeksina prvi pogled pokazuju osobme doba U kojem

su nastali. Tu u pr,:,om redu treba spomeU1lti

glasoviti palimpsest Ciceronova djela De re ~ublica

iz 5. sr., ikornentar S\'. Augustma opsalmuna iz

7. iJi 8, st. Kako se jedan na1~~i iznad drugoga,

Iako je usporedivati. morfolo~lJ~ sl~va. ~Ost~je

nacela koiih se mozemo drzati pn datIranlu.

Prije svega, kodeks ie stnriji sto su rnu slova veta,

proporcionalnija, Iiepsa i 0W~icena na dvoCrtni

sustav, U starijih kcdeksa iedino slova D, F iLpreJaze gornju ,-rttl (Iv crtno~ S~~~va! ~ Q. i..

donju. U 1 1 1 1 a ih k 0 • a T 'I le ...~~sce ~. Iz~azlt1Je.

U starijih I -ode! ' u si" Ima slljust hJevl potez,

dok je U m/n(lih Z I tHe.. U starijim k odek sim a

rijeci ni'u nlstavlj meduprostorom ni toc-

kicom. NCnlZmjcl n . u a < ;lnva A I iN tak oder

su znnl" strtrl ir h"l . :lgiasenn razlik a deb-

Ijih i r.tnjih l.:rtn r l1Ioi.e biti znak da je

rlil-ori iz t I J ' i J l U n uncijaie. Buduci daU I1 cija lu 1 I ,:. I r 1 I)drcdcnu renesansu

vraC;lju{j sc 111IJI' I ttl n ajstarije g razd ob -I}n, ll1nj~1I6_: j t : Ink I ruknrisi pogrd~o

dnlll':llll 7 : : 1 In IH tI'r.t till pntrchni su preC1Z-



B' BUS

Q ' - Q U 'F.

'-, -.\1

•\1

Dis 1 tH e

xPs-CIUUa'I'aSPs =SPU\rros

SCs =SANCTUs •

Te se kratice ;avljaju u svim padrfime TI'Cba

rect .cJase U svim rukoPisima. kniimUn iddg. '......~arnlm. U Starom isrednjem vijeku ime C b r i a t u sI I<:sus pisu zapravn grcki. Kratice roll litanliinrukopisima na kraju retka, au mladUn (7. is. st..)

RuJtopi i prnvn~g ~adr;,;.aja irnaju SVoje, av;ersJcog vole krllnce, Nuj(;e~cc se Skra(; .",;na sacra; '. uiu no-

. • '. knii . i(Faksimil1. 7. Uncijala iz 5. st. Palimpsest sadrii Ciceronovo djelo De re publlca. K

b

o

1

dek

1

S

3

s)e cuva u Vatikanskoi nzmc .

uzet iz Fr. Steffens, Lat. PaL, ta a .

Uncijala iz 7. st. Komentar sv, Augustina psalmima. Nalazimo kratice za -BUS i-QUE.

Stariji rekst:

De r e publica

tum i1 mun us-d enique non

r e cu sar e ta-

men ar bir a-J'~ ha n c r er u m!

quando uti

n e ces s e e ss ethaec plurimisa me uerbis

dicta su n t ob

..l1acJi reksr:

. d n.o ui r Quare plor ar e iam no-a fletu incipit u iu e r e. Rl~ere non ~m'lI" ~rtiuis est, hic f'l e t e t g e-uit Cocpit ire in iu u itu s e d 51 e 1 _~s cm't: Sed renie t •u d lu m, e nn tur emm:,

'I .n z au di rn e re nt.Qui rru na n t In acr irrn s 1 "'. 'Q id seminamus?

I in i s c r r u n c r r r u s . U ,tn t a qua xl e nu e s t uc irru 'In De quihus s erm-

' lia c SCmlno. 110S .,bon. Opera rru e rrcor c I. {, ,', te s no n dcficiumus, tern-t t 111 . b num a~Jt~m, ,ub':l~n Lrn qu e dum t e mpu s.

r n e t e m u i F u t i z n I e s . ,

I....je! 0 td,

ILitterae com ~I j a :nadoo um~

. . 1 l'nile primjctljiv. . glcd govon' Zn.il: H r a L . c n l , ' 1/.I1,1l , § I' I trbuh S I O I . ' D A I l l l prv) poV tc rlilllcnzll<:. lovu ~ !,l~i!l .

da ic ruk: PI ',\ .rllc~ po nje ,

3 D



-rl.

TR NSva us'u castavlian;e

_ . . . . - = - De ~je r8Stav!iai~~ii:iir Jtj,_. ~ To osobito vnJedl

-.iitlCCJlD J B ~~no slovo ne sarno-~.- .... pIC Ie .,...--_. . an retka. U

- ... -- lenO odro I2V •.

ID' '~Jno ~!_~trebJjava se jnte~~~;J~iII.WIm tod__..- vodi, ito na) ._II .. .,.. o o . J ; e d t ! 0 o _ t : $ . t t O za dis tin c t j a [J-- . edJ8 rocxa, 8dl.dacUo m

a.l1. rotb jd~~ Jcodeksa penje na pribljz~o

1koJ Ie un J • od izvanrednog znacen}e,400. Od ojih su ~eJti djelo De re publica,

oonnrnenuro CJceronovo ..' iT -rlra-apr. wy_" . Institutiones tuns CtVI IS \ . ...

L i r 1 i I D Lallr(Ul81UlS, nika Gaja iz 2. st. n. e.)

meDtars. ~~~. P!:!Vgmenti Plinija Mladeg iz ko-Ita/a lJ11Iam.,...~~

lelccije..Mor~l~~ano njegovala iu nasim kra-UncIals se .. _ uncijalu nala-

., Prije svega, vela razvrjenuJ~. _1.:_ salinskim narpisirna .. Iz starogZ1O:l0 na nexnn ., 1 . 6Sirmiurns potjeee evangelijar J;'.i~a?unCl}a.,am.lZ -'st Jeo'j se Cuvs u Drzavnoj knjiznici u Mu?chenu.

SP/iul,· llfJangelijar s~drZi nesro malo uncijale na

fol. 2115. i u naslovima. . .

Od posebne je vaznosti za nas EvangelzaT'lu:nCiuidoIen.se.iz 6. ili 7. st. koji se cuva ~ muzeju

grads Cividale (nekadasnji. Fa~~ lulu). Zbagnjegove starine legenda ga Je pripisala .sv. ._Mar~'ll

evandelisti. Zbog toga se stovao kao relIk~IJa kojojsu hodotastili mnogi clanovi vladarskih kuca.

Tako je cdki kra1j Karla IV. prilikom svog ho-doCa!ea dobio na poklon ad akvilejskog patrijarha

fragment ovog evangelijara iponio ga sasaborn uPrag gdje se idanas cuva. Na kraju tog fragments

on je ostavio zapis: Vidi hbrum evangeliorum sancti

Maret' de sua propria manu scriptum integrum.

Medutim, za nas je raj evangelijar vazniil zbog

toga sto su njemu hodocasnh i hrvatski knezovi:

Petar sin Trpimirov i Branimir, a cernu svjedocinjihov zapis na rukopisu.

Posebna su skupina uncijalnih rukopisa ani

irskog podrijerla u Engleskoj i Irskoj odnosno U

l.e ,_......_..

O~OS~,

- C J 2 . . ( _ ~f LJIe

Lle~lJ'll_' ~

Lc·r-C·Ll<..-Sl 'n,,~~lll)l~~.

L J ,'c~'ll c . - , " ' " , rR1. 8. Uncijala iz 5. st. Biblija tZY. Itala (Knjiini h.._

diktinsk g samost~na S~nkt Gallen, coo. 1394ce ~

Riieci nisu rastavljen:. Kao _znak kracenja za N' _p. ~2).

valoviru cf[i~ s toc~om rspod. Slova pOkazu~unanaglascne uncijalne oblike. (Fr. Steffens, Lat. Pal 1 1 . l . Y r \ a

., tabla IS.)Tunc qui fuerint in

Iudea fugian t in rn o n,

tibus e t qui sup e r te c-

tum f'u crit non des-ce n dar in domo

sed n ec in t r et tol-l e r e ali qui t de do-

mo sua e t qui in a-

g r o fnerit non r e-

u e r t a t u r r e r r o tol-l e r e u es timentums u u m.

Uae au t e rn praeg(naDtibus)

samostanima na evropskorn kopnu koje su 08no-vali irski misionari.

l!n~ijala jevdo.minira_la kodek~~a Citavih Pet

stoljeca, kao sto Je kapitala dommlrala na kame-

~~atpisima. M.ed~ti~, ona je inakon devetog

stoljeca, kada BU re istisla druga srednjovjekovna

pisrna, ostala kao uki sn pismo naslova, a kat-kada icitavih ~tl a ..

!cogr',C I'auSLI ir t U 1,1

POlLlk II J 7. t.

POLUUNCIJALA

.Poluun~ijala je prcteino minuskulno knjiznoPJSmo obllh oblika koje se Upotrcbljava u kodek-

~ O c ! 5. do 9. st. Taj naziv u paleografiju uvodc

~ela N_()Uv_e~u'rai~rf d~ d2p~oma:ique, bene-Tassin J fOustam, iako J e nJema(:ki pa-

40

ok uzao da se term in• i s upntrchliav uo i na

I Lehm 11111 I '., IJ'I25, 4fJ. '1' I' ILln liP III'hi 1:, Lcipl.ig - B~rlin



1 ........

........ ~IaJeJ ~InIII'N poJuUllc:i;.Je ~ u ~~~elJi ~ •

"'haJ~~ POIUunciialorn. p; It., ~Je IemUllen,u lZ0 e arhaj ke POJu,,~ n~eaovu

.unUm JtalilUUfiraniem r ZviJa Unc" Ilale ledno-andj fa 5. r. t Ikoder iz !ltarijeg Stad-J .aiii, a pOJu-site J"<lluunc;;ale, ali Pod nePosredn~la t'.w: ar~aj_

. . J . 1m U1lecUlem~ '8 e. . ~. ~ rno Ie. da ie ona minU.'1kulno

pasmo a .. r ~ no SC~IPturn rnixta. Sinhro-

ni~ . ~Jav~ I ,Upnrrc U raznolikih P

isall1a bez

umn~~ : e U(Jcca 0 .nn morf(o'IO~ke specificnosti po-

lu~n 'II~"e, pad nde ~znenod~IC. §~o jedni Palcografi

rOle. vise .. po. oJ,:"om n,czlnlh minUSkulnih, adrugl un IJalmh obllka. BUduci de su Il1nogob . .

k· 1 . _ , ~ k d "'. rOJnlkod ,J oM:> an og sa rZ3)a Pisani polu"~ " _

'1' bei k . " ....IlCIJalorn. ~au e je, cao 1.unCIJalu, drzi tipicnim kr~can_

skim pI mom': Itbo J~ skamo djelomicno istina, jer; c acuvan l}ep raj 'odeksa pisanih poluullIci_

jalom koji ni u krscanskog vjerskog karaktera.

T'raubeovn je teza mozda sarno prenaglasena, aliniie posve bez osnove.

Proces minuskulizacije slova Poluuncijale tekao

je po tupno pa najprije postaju minuskuln'imaslova b, d, g, m, q, r, s, Treba Opet istaknuti da

Ima "Vise tipova poluuncijale, medutlin, njezinimkarakteristicnim sJovima drze se a, g, r ovogoblika:

c

Rukopisima pisanim poluuncijalom posebno suse bavili paleografi E. A. Lowe iE. Chatelain.

Kako broi minuskuInih sIova u POluuncijalnim

rukopisima varira, paleografi se ne slazu ni u

rome treba Ii jedan rukopis ubroiirl medu uncijalne

i 1 i polullncijame rukopise. Tako je npr. poznati

austriiski paleograf Teodoi- Sickel Splitski evan-

gelijar u\-ntio medu uncijalne rukopise, Sp.~me-

nuti E. A. Lowe drz! da medu poluunclJulnerukopise treba uvrstin one kod kojih slova b, d,

m, r iIi pak b, t;, m, ~ irnaju minuskulnu formu.

Oblik po;edinih slova rnijenjao se tiiekom sto-

Jjeea pa narn te prorniene rnogu posluziti .kaoindikator za datiranje rut: ni a. vdje c e r n ipak

dati pregJed ciielc ite pol ncij lne abeced .

a rnoze I 1 I). Druci je

porez rig r cimese razh <"uj

moze b J J 0v

7 . st. njegov

vrhu ima u'

je malen j n. f

b

It In 1 1 1 C.

- . . . . .. . . . . ' . ...... '6& ..............

~.~ -.Hu~~ .. 19 a..__ ....~. _ ndg "

,avliaju abe Iipa. ;_

je~oblikL

lie javlj. U dva oblika., U PAQaa Ie .....kuln? g koje p~ blip.. _ •

~~~ minUSkUle, a u dru co a l • a al~, ~,~~ oblika. Kod 090C .dl,akntlCka se crtica mote sP'Jitati viie iiitnanje ispod osnOVne crte slova.ie minusiculnog oblika.

ill1a kraCi i duzi oblik (brevis, u",g1Z).

j e ~inuskulnog oblika. Katkada je bastaIzraZlto visoka iu kasniiim rukopisima Unacesto ukrasnu Crticu,

ie Uvijek minuskulnog oblika. Prvi je potez

ravan, ramena slova su zaobljena, zadnji jePOtez jednom zaoblien prerna umnra, a

drugi PUt zavrsava ravno.je najcesce majUSkulnog oblika, U m1a<1im

se rukopisima nalazi i minuskulno n.je Uobicajenog izgleda.

rnoze biti Otvoreno izatvoreno. U mlac1imrukopisima hasta je katkada ukraSena crti-Com.

maze biti Otvoreno izatvoreno.

je minuskulnog oblika, Neviest c i t a e mazega pobrkati sa slovom s.

ie minuskulnog oblika. Irna zaobljen sarno

gornji luk. Tamo gdje se luk grana opaza

se prekid osnovnog poteza, U rnltadim jerukopisima majuskulnog obtika.

u starijim rUkopisima ima na dnu desnozaobljenu hasni, a U mladim naicesce ravnu.je uncijalnog oblika. Drugi je potez na dnu

ravno odsjecen cirne se razlikuje o~ slova ~.To je tipicna pojava ikod \..'UrzlVne rm-nuskule.

obicnih su kapita1n.ih fermi. Slovo x cesto,Y,z

irna spustene krakove duboko ispod crte os-talih slova.

Sustav kratica uglavnom je isti ka~ i~od ru-

kopisa pisanih majuskulnim kniiznim pisrmma. ~.e-

dine je primjena znakova kracenja nesto ~ruk~:)~:

Nairne, crtica kojom se ozna~uj.e kracenje ruecine pokriva sva 810va. Evo pnrnjera:

f

h

m

n

o

p

q

r

s

t

. 1 d '"a",a obicao se krateU iek stovim u viers cog sa [Z ih al im os n : 1"". Osim vee spomenun n az0 Ini1 1 U " . 1 . . . . . . .



... .r8d

qN n quon~. e mogu poslu1.iri

• kDd potuunajaJ .. Inih ruJwpi.'I3.JC.nrtke nem , 'j polUunCIJII . kliu

";1 lUI dIIrlK' u 'ma naJazimo IS J -.., lui If.rljJm Jc~ebl. minu sacra, doleTdo npr. ; ! ; f V I I l .. re krarrce I n~odek5i pravnogtiYo .rare e Iv:;mo i druge.tnlItdimJl nil .uris.

U J 'mllju nnrue J • za m,./r1II. I hz;m<> znuk ~Nil Ir.ruju r~rkll nJ. . ,

tao J J c c x J unoJlIlc, . '. eriochzira prcrna Il!e-

P()JuunciiIJJu~e ()'m~~a~a u 'eri ri rozJobJJI.tn/m evo/uri\'mm prom!c ri'c 5. sr., 2) razdobJ!cJ) nl7.Jllhljc Ji)rml:"7,J c sf ~) rnzdobljc opad~nJ:.tUS8vrilf\'unju u 5. " r. 0'( '~rlOg opadanja u ~, I 9.U 7 sr. i4) fCIzdoblJc r.r . smanjena Ijepota. . . znck kvarenia <

sr. OsnovnJ Ie . k . . 'wl:cnost j nemarno.. m'h 1 "0 nc '[I lZV}CS < . k kunCI/a , s0 1 fj daju jo s nil. arai _blikovllnie s/Ol'u. Pu eogrn. c

o. . J' og rnzdoblja.reristJka pOle In ' .. /. mnogo vise upotreb-

. s· u poluuncija I . .

LI1{llru.re C ,"" One najcesce nastajuI· . nego u uncuau. . dJOVOJU • dni svojim potezom }e no-roko da s~. slo~°I.lJ~lnl~ova e i J spajaju se takosravno P?II S I .• ' crticom vezu za Iducedl.l se svororn poprecno~ .

slovo. Eva nekoliko primjera:

gi

1j re s e st ta ti

LiUcl'ae conuguae zaista su riierke. Pisar ih

Upo[reblju\'a obicno na kraju retka ako bi redak

bio odvise dug, time bi se narusio sklad st:ranicekodeksa.

Od znako\'a inrerpunkcije u mladim kOdeksima

nalazimo tocku, al i se nedosljedno Upotr,ebljava.

Soya rccenica ill novi odlornak poCinju poveea-

njm slo\'om koje je, k ao ikod uncijnlnih rukopis<1,

iZ\'U(:cno ndte i%\'an crte stupca. U starijim

kOdeksima rijcCi nisu rastavljenc nikddu, a umladim karkada.

Xaj~rariji rukopisi pisani POluuncijaJom jcsu: I.

Fasli consul ares, rj. popis konzula . % < 1 razc10bJje

487 -494. '10 j : : ; p nJim pscst iz k upto Jsk c knjiin;ce.u Veroni. 2 iJldascali'l ApoSW/O]'Ulll, palimpsest

J7 . ~erone, djdo kOJe sadUi n;luku apo<)to/a j Kri-stovlh u C : : e n ik a , • 'apj~"a(J 1l,1 }e ncki grck i bjs~'up

u 3. st., U naknadnn jc prcvcdctlo nu la tin sJ ti. 3 .

42

..-no H D .rifa. ~ lit~ pilla 4, R ' N e l l i erukQpiaI izvrlcuc au II~S09 - 5.0, Rukopu. ~ ~ 11

4. ClwonlcQ Su.lpicija S e v e ra (0

do 400. RuJcopi5 ie llIIRao s ikaptolsJCDj knjitnicj U Veroni.

ruJcopise .E. Chatela~~ Ubi'll;. ioIpaleogrofi drZe unCJ.Jalnilll .

Za nas ima izvanrednu y~

geiljor, pisan v~l() lijepolll ~.,.,..

cijalorn, RukoP1S e Cuva u ~~~

kaptola i n!egova . ie ~a~veta Vrj~

~to lie :ac1J"0 n.aJ~a~lJ~1 r t a 8 Q j >kn~njegovoj vaznosr] raj ie eVangeli' 1JZi.

d P ". lar nr-::-mer Iegen e. 0 .n)o} PI.S~oga it -Ii: ~licis« sam sv. DU)am, "olInski bisk ~ SKad je. DUja~. urnro, kaka iegendallp .1 ~

je polozcn s njrrn u sarkofag, a pronP~ Skom priienosn njegova tijela . .\1.edu~t!tl it P I t L .nustao porkra] 8. iJi nu pocetku 9. st 'rs itsmaknut za Dioklecijana 304. KOd~~ sv bu~ .delja koia se citaju tijckom Iiturgijske sad~ ~

dut im, kako kodeks zivi Vee 1200 gO~~' "

osnovnog teksrn ~a.~adno se U nj Un .~

jedna, sad druga blI)eska. V. ~ovak je do~~ ....je njegov osrrovnj tekst Plsaio sest .~ d :aruku. Aleciutim, i spornenUte biljeSk ra?l~

od razliCitih ruJ:cuiiz. razlitita doba, pa ~ ~~

na jed nom ffiJesru rasan pregled sV ih ~

koja su se u tako dugo vrijeme uPOtrebl' PlSarna

Dalmacij], Zaista prateci sUdbinu OVoga '~:~~aU

stven?~ 1 z~ . nas znacaJnog kOdeksa, mo.'can..

shvatiti "uzreclcu: H _ a _ b e l l l , SUa J a t a libelli. ~o

polu~:l}ale ~n sadrz] nesto kurzivne r n i n U s l r . , t ; n

.karohnske mmuskuJe, bene\'entane, karol;'" "~,

. • k'Y

"ill T k sr : . ' - ' - ' O - g o -~lce, .a c~ - 1n:skto unkClj e.. ex t )e lalinski, aliuna 1 nesto gIL 'og te tsta P1Sanog lalinicorn •

je od posebne "aZnosti. Njirne su se bavili ~St~

paleogran. Poseb~o treb.~ istaknuti radove V~rora Novaka. Ova} nastOjl dokazati da je M,I. .

. 'UJ\oPISnastao s\'akako U svezi S obnovom splitske nad_

biskup~je _posro ie bio por~en. Solin izamro s V a k i

crkven] ZIVOt. ~van Ravenjanm, po m iS ljenju V .

Novak.~) d?veo j.~~a sobo~ u Split jednog )skrip..

tora-uC1~~lJal kl)~l.)e J)ObUClO .nove ucenike skrip-

tore koii su hili neophodIll 2a velike k n i i Z n e

potrebo«. V. Toval; takooer rnisli da ie imponi-

rana poluun iial irnal., u prethodnim fazama

pisrna u Dal.lll,Kiji five potrebne preduvjete za

speciti(:ne oblike ove poluuncijale. Prema tome,

evnndclijnj- :e sv morao nastan u splitskom

sk riptoriju . .' I"U e mis!jenju sUprotstavio D .Vnlewald, '. n' teMelju nm I1 ize jiturgijsk ih po-

dnw 'n iiezi... h r! e -I ~tib tvrdi da je taj ko-

d~"· importir ov nne i da je nastao u

7 , !Ii .',r. o< ;tno pri svom mi~ljeniu

l I d V C 1':lsprave.1

IV , r " ,I) 111I1ICIII. (II 1Ir fIle ~ IroltnAke minulkule u

TIc,. '£1111 1<)(,3), 1-63.



p luuncijala iz 5. ~[. Pismo Hilarija, ~iSkup~ iz Poi[~ersa.CVatikanskiarhiv). Dr2~~e . n"isla.r~Jim pn':_'liu()m po~'Uun-I. 9:. 0 Pismo pokazuie rragove polukurZlvne rlmske mtnuskule. (Fr. Steffens, Lateiniscne Pala<'gTal'hle. tabla 1•.

nale. I

fuimus enim- aliquando fili iracundiae sed fili

d eo per spiium adoptionis eFf ecr i et dii i.d

rne r em u r potius quam nascimur'.

Et~ quia omne quod fit ante quam fiat non fuit '.

nos cum fili nOD fuissemus ad id quod sumu s

efficimur ante e n irn fili non e r amus sed

. hoc surnus sumus autemo s tq u a m m e r u i r n u

I f t i n e qu e g en e r at i se d, adq'u i-atr sec ac 1

d eus" p opu lurn e t per

non

siti adquisiuit en im sibi

. . deum filios numquamenuit gc n u t ss e au tern .

~um proprietatis s ig nif icat ioue cog nos crmus ".. i e t, cxal ta ui. f'lios mcos generau .on cni m a it 1

. "XU\ tau i,i li ce ne r aui e t ~ed hoc ta n turn 1 Ins", . ~

CII 'luau dicit filius p rimoge n r tuor te in ,

d rtmogcnitusH~11 q u i qu urn h o c q u o p

hoc

n

J SJ c.'I() ~ re tr

IKod eve til 6u dulml demog p(" ,

J Lf"at ra es ,

r



cfip.L~

'UCN ,·..,I:txa..bro,

U ' - . . . . .CIUrru=n:anqu.cuoc;uTur NU

~uJ·(~Th'

(JTUdunp'-C'·CT(J ,.

quodJlccurr>cC-i'l_)f · ' ·prophcnll_qNrnNUZu.reu(

UOC.U blTur '

: : - i ~ " 1HlJ,cb-<.UJTCII).llll'UCN ",'Iuf lUN Net-

bUf>TIl·rU p'UC

(lu-u ",rit-JJC(Cl··(-U

luJeuc(l.ceNI:

I )UCNITeNTIUrl)U~~ITC UJlpl-op.....4UU(JITf'UIf',H"C(.

....... f.J(Jrt)cucLul-<Jrr)I~t .. I:.~ ' ' )l(~_(:(· r(f ·U,(J1: - - . - U (tf;- ,

1

.3....... Fu.c.n.c n

.4: ~;. 1prCUlJTCrn~CIIII""

- hu.bcbuxuc~rnCtlTurndc . . . - - -curnclLOra~

()1.-Z~Nu.rnp~

clrculu,nbot:-~

( ;10 Ju(rrcrnCI(.Ir :

c(~£r-LucU("iue'

CTtt)cLrllU~

·LUNCCX1Cbu....T '

uJi:u rr ) C x : h a a - o I~~

hJL, rrurCTOIl1NI[

luJ cu CTorn

PCt;1 )el

dul'l

c

"

S I. 10. POllJuncijal<l IZ 7 "'r I', -/, ~vall(fdl ri, (' J

o U 1/11/1 "PUIW~'II\(' f [{lJ.nJcu '1"lit k

~IIIU VI~lOll I~tku.

44

1 r ' ls t n vl j< c n e , Toekice o z n a -



• .... .u••• e...a ••n.. .111 ....• a'DI... h.blt...c '0 olale......

::r~c:~cecur N..

Uc adh"plercturquod dlcrum eotper prophet ••quonl'rn" Naz

areu•

uoe.hllur,In ~Iebuft .utern Illi,uen" loh.nnesha,,'I'l" pra,,_

diclln~ In uea"rtoJude." ulcenPat'nl'c:nttam .

• aite .. uprapln_qua u ir cnlm reg_

num caelocum

HIC e t cnim q u i d i~ ICtus est

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

KURZIVNA MINUSKULA

Zbog pot.reba dnevnog iivota nastao ie napocetku 4. st. novi tip latinskog pisma koji u

jednu ruku predstavlja posljednji stadij »raspa-danja« kapitale, a u drugu temelj svih kasnijihsrednjovjekovnih tip ova latinskog p ism a.To je kurzivna minuskula.

I to pismo paleografi razliciro nazivaju. Watten-bach ga naziva starom rimskom kurzivom da bi

se razlikova1o od kasnijih kurzivnih pisama. Stef-

fens ga naziva mladom rimskorn kurzivom za raz-liku od starije, tj. kurzivne maiuskule, a Schiapa-

relli rimskorn kurzivnom minuskulorn. Battelli

npotrebljava tennin kurzivne minuskule jer pre-

rna njegovoj periodizaciji latinskog pisma u

rimsko doba inema dr ugog minuskulnog kurziv-DOg pisma.

Vee smo rekli da prvi tr zovi tog pisma sezu

u 4. st. Oko n;:gov"" tanka isprep elo se upaleografsko] 7 liko teoriia. jedni

drze kurzivnu ""1 m razvoinim stup-

niem kurzi vne ru i pak ov de

njezin postanak u {,:3V m grcke minu -

kule, pa jc ana (n j I vala na rninusku-

Iizaciju latinsk o ik , na 1u ' avaiucinjezine oble orrne, zi: nu minu kuluu svezu s utjccajern I, resko pri-

hvatiti teoriju u jcc JU iinuskulc k~IJpostanak jedne j druge min pada u isto

doba. Mislim da to pismo ne bi trebalo odvajati

od vremena u koje ie nastalo. Ako poluuncijaludcvodimo u svezu s uncijalom itom istom kur-

zivnom minusku1om, onda svakako i,kurzivnuminuskulu treba dovesti u svezu s kurzivnom

majuskulom iuncijalorn, Od kurzivne rnajuskulenaslijed'ila je razbijenu formu slova, nepropcrcio-nalnost i ligature iako ih ova ima mnogo vise,a od uncijale oblinu nekih slova. Kurzivna minus-kula svakako je pismo koje bolje odgovara poslov-nom zivotu iomogucu]e cia se brze pise,

Ako usporedimo nekoliko spomenika rimskekurzivne minuakule, zapazit cemo da svaki od

njih ima svoje osobitosti. I zaista, u brzom se

pismu najlakse manifestiraiu osobine te.mp~~a-menta pisara, pa svaki fonnira slov~,na S\i~) nacm:

u jednoga su haste slova neob~cno. visoke, udrugoga su krace ; u jednoga }e pismo oko-

mira, u drugoga izrazito koso. Upravo, me-

du karakteristike tog pismo ubrajamo tu

individualnost pis a r a i raznolikost abe-

cede koja iz toga proizlaz]. ~?a.toc sv~u)

to pismo irne rnnogo zajedruckih os?bma.•.. ' arne

Pri]e svega krece se izmedu cetm lffia.~

crte. Za [edna slova potreboe ~u s~e ce~n crte,

za drueu dviie srednie, Zll treca "'. d O ~ l e k u ' a .za• I : 'O L . ' • • lsanl fZlV-

cetvrta tn gorrue crte. Spornenici P ..n om m in usk ulom pokazuju nemar 1deformaoju U



e

~~j ~ ; I r n , v :.;;i........- pri Qtanju. Me-

• 8naUzkati .Jova da

r ; u a . . = a:J:"~ine i~ ~nii~=: 0 ; . . . : remc.lie na rimako; ~vnoJ mr-u M u J i jet au ana sarno njezina speclfitna rno-

~'41"""': odredenom prostoru iu odredenomW I _ I " aa ' a za

vremenu. • top je poznavanje toga pisrn

paJeografll osobito vainO. • 'Mnotti palcograh pripisuju mortoloSkc.: ~osobme

kunivnc minLl.'1Jeu1eokolnosU da ~e .od, cervrtosrolji6i tao fred. rvo 7 .8 pisanje. jskJJut.lvo upo-mbliavu ptitje pew, II ono .omogutuJ<: da se ~a-tignc breina, ~rajuju slave hgJturam~ IzaobiJuJ~'To f doisr« tuko, mc.:durim, iste osobine pokazuju

iolovne ploticc nu kojirna se rnoze pis~ri samotilusom. To dokazuje da jc kurzlvna rninuskulavrlo brzo po. tulu opci stil pisanja koji sc prirnje-

njuje j nu drugim rnuterijalima.U kurzivnoi minuskuli nuilazirno na pojavu

koju u dosadasniirn pismima nisrno irnali. Nairne,neke se Iigarure forrniraju tako da se jedno slovospoii s iducirn gornjim dijelom posljednjeg duk-

tusa, pri cemu se iduce slovo nerazmierno smanjipu se Cini kao da se iednostavno zakvacilo za

ono ispred sebe. Hi pak obratno: urnanjeno izdig-nuto slovo spoji se s drugirn normalne velicine,kako se to vidi iz prilozenih primjera ligarura.

Pregled affabeta rimske kurzivne rninuskulemoze se pratiti na Thompsonovoj tablici (sl, II,

o J. i 5. stupac). lava mogu irnati najrazlicitiji

oblik ier ovise 0 individualnosti pisara, ali iuna-t o e tome uocljive su njihove zajednicke osobine.:

a se razliku]e od II rime s r o je zadnji duktus

na dnu zaobljen prerna gore, Ono je uvijek

otvoreno. U Iigaruri se smanjuje i defor-

mira, kako je to prikazano nize kod ligatura.

b rnoze imati ravnu izaobljenu hastu. Trbuhslova moze prijeci na Iijevu stranu pa je

posve slicno slovu d.

~oze se smjestiti u dvije srednje crte, tada

je male?o a rnoze biti i veliko i najcesceprelornljeno u dva poteza.

se s~stoji od visoke haste i sirokog, nesto

splosr~.nog trbuha, iii mu se dugacka hasta,praveci luk, vruca prernu svorne dnu.

sc. sasroj.i od tri dukrusa, Neobicno se defor-

mira u ligaruri koju cini preko srednje crtice,

se sastoji od tri dukrusa, Ligature pravi

preko srednje crtice.

jc slkn~ arap koj brojci 5, Pri Iigaturarna se

~eformlra a pravi ih prcko gornje crti<.:e.

Im a ravnu ili zaobljenu hustu.

~~z~ biti kr~~c itime, Pd ligaturama Z.l-

~\a(1 slo\'o Isprcu sebc inesto sc zaobli,

J~a ~ustu, n~j(;cS~~ pri dnu zaobljcnu. Do-

n!lm zaublJcmm ullclom pravi ligaturu idu-elm sJovom.

ima laobljena ramell',1 n")('_ U J C C ; :s c c s c 'paja saslovom jspred cbc.

d

J

g

h

j

I

m

.. ima iltc osobine kao slovo '"se imajuskulni oblik. .

o pravi ligatur~ sa slovom Uprecssebe. U nekim se ligaturama . IIbeprikvnCi iumanji. jedn.. , , ; u ..

p moze biti otvoreno j zatvoreno

C J je najcclce otvoreno, ali moZe h l uostro. o h i o i

r je ostro pri dnu. Ligature pravi

njom crticom, 8 P o e l i e c s -s je visoko. Ligature pravi spajajuCi .

gornieg zaobljenog poteza. Be k r a l C n t

se sastoji od zaobljene haste i

crtice. U ligaruri se katkada Pf"""krPQpretnec '" ~'" CUe no-:cernu gorovo rnje nalik svom prv bi .....

obliku. Ta deformacija dolazi do 0, rtnoz:n

osobito uligaruri sa slovom e. LigaturelZraiaJ~preko gornje poprecne crtice. prayt

II irna u dnu odsjecen desni POtez Pri ,rurarna se katkada prikvaci za ~lo ,n liga-

sob om pri (emu se mnogo srnanji~O peed

x,:y,::: irnaju osnovne oblike kao iu kapiLtali

Analizirujuci spornenikc pisane kurzivno ' .

nuskulorn, mogli bismo utvrditi mnogo "ari~ IDl-

alfabeta kurzivne minuskule. Prerna tom J~~uk ' ,. kui J e S\~r opis lZ.1S uue a se posebno proucavs,

Vel:. je receno da je jedna od birnih zn . ik i

kurzivne minuskule mnosrvo Iigarura. Jedna aeal,

l' .,,. s ova

dPrnve 19~dtu:~ Spa)alUI.,l se ~a s~o\·om ispred sebe,. r~~a s ~ UCI:n, a treca S iednim idrugim. Na'-cesce pn spaianju nastaju takve deformacij- J

ih duk _ os-novni .tus.i slova cia ih je vrlo tesko _, ..

P b. k ., . J' . cuan.

ose no] s -upm~ pnpa 3JU ligature kombinirane

sa slovoru a koje se izdize iznad visine 0 talih

slova, !IIi ~e pri sp~~an.u srnanji. Zanim1Ji~o je

napornenun ua kasnija, tzv , nacionalna srednio-

vjekovna pism a pr 1!71malU liearure iz k "" .). k' '" , ...rzwnemInUS rule prilag duiu iih obliku svojih 1Tak J - - . s ova,

o ~pr. garur 1. '1 l"zlITIO iu beneventani.

Donosimo . Ii iera ligarura po abeced-nom redu

~~"

l~

~V 'X.

:1C J ap a a t

-.c<:,

cc

~~ ft . (_~~

~ ~

ed. cl em ep eq et

rt- I )

f l o ! f 1

46



, . rc

(J tJ

}:I

rum WJUIl' ,lavno ~ 12. 30 1. Njezin razvOI moUmo ma-01 . praUtI ttk od 5. It., u prvom redu na te-

k elJ~ I""oiv~kjh papiru, Ii < xi 5, do 10, It,TipvurJ:!vne ,min kule kakav se upotrebljllVDO U pri-utrum pi muna nalazimo u pismu nckog Vitalisa

~puCen0!:l f1msk.om namjesniku u Fenikiji Ahilu.Pism« nile stiglo na lovniku jer na!lo u EgiptU.

Pu vernu eA" d' . . .vierr». .~., ciru a ie pisano u polovici 4. st.,Jeru]alno Prill: 362, lee A hilius avuj una naslovprae. CS, a nukon te godmc narniesnici e zovucon ulure .

. Rekl] srno da e kurzivna rninuskula upotreb-~laV;Jj~oil 6. r. ikao knjizno pismo. Dukako, ta

J~ ml~~kula kuhgrafskiia, proporcionalnija, pri-h,~no LZlednuecna pi! e mnogo lakAe cita, Zbog sviht ih OSOb lOa paleogrufi ie n az iv aju p of ukurz iv -

nom m in usk u lo m. "l ipican primjer polukur-zivne rninuskule sacuvan je u Iragmenru djela

i.iuovskog pisca josipa Flavija (37 ~5J pod na-

slovom . -I rm qwCut "s JW l< i. lc a~ . Zapravo to ie pri-jcvod s grckog. Pisan jc na dva lista papirusa.

Cuva se u kniiznici Arnbrosiana u '\lilanu.

Ncrna surnnje, kurzivna je minuskula .lh'JcldiU Dulrnuciji prije dulavku HI'\<lI<1. 0 tome svje-

doci izvanrcdna 'Trogirsha oloxna ploi: 1 . 1 . po svoi

prilici s pocetku 6. st. Una pripada skupim LZY.

plocica sa zapisima protiv uroka lab, lla i<jixi-

onum ) .I Takvc su se tablice bac.ile u urene d. bi

se protivnik onesposobio, stavliale U bunare pro-tiv zagadivanja vade, U polia, grobove itd. Pisane

su na olovu ier se tom rnetulu pridavala magicna

moe. 'pecifi(;nost [e trogirske pi ice st o jekrscanskog sadrzuiu, 'krajl . ill pocetka 9. st.s ..cuvalo -e vrlo malo rnanrinalnih Z.1PlS3 kurziv-

nom minuskulom na Splitskorn evandelistaru. ~1.

Baradc analizorn pogresuka kusnijih priiepisa TI1'i-mirove povelje lz 852. pokusuva dokazati cia i . e

niezin original bio pisan rirnsk m kurziv n?m ~-nu kulorn.' KOKO ie razmak izrnedu na)st~l)~g

priiepisa liz 15681 ioriginala vise ~d scdarn stolieca,

to ie vrlo teSKO ili cal:: nemoguce Jokaza~l, pa Je

B nrud inu pretpc S[JYk~lpo svoi prilici odvec sn:Jel~.

D\,:I ukra iz skupine ravcnskih parirusa lZ ).

i6. L pisano rirnsk ...rn k~"Zi\'00m miD':lskulom

porjecu iz Dalm,l(i\e. COlima se goyon o pos-

jcdim:l Sl,linske crkve " .

[I'

Time nisu iscrpljcne ; ;\"1. : liu.uurc kojc se )avljaju

u kUr'.l ivnoj rninuskuli. Oduhr.me su sumo onekojc vise deformirn)u prvobitni oblik slova. Oso-bitu ceskocu pri cit.mju stvuruju ligature kojenasruju rUJnnjcm rijecr. Nairne, rrjeci se gotovo

ne flls(tlvljaju, po l sc ligature kornbiniraju bezobzku nn [0sto sc liguturom slova znpruvo spa-

juju idviie rijeci. ., '.'BIoi kratica u kurzrvnoi minuskuli nesto jc veer

nego u prijllsnjim,pism~n1c\.)ednoj sk.~pinl pfip~~

duju tzv, SIISp':W:::ljL' pn k(l'lm~l se pise jedno ll~

vi~e prvih leva. U ostalo - e izostavlju, a drugoikomrakcije, pri koiimu se unutur jcdnc r iieci

izostuvlja jedno ili \'i~1.: slovu,Evo nekoliko suspenzija:

dl d,

d. et c

ciu fUU

Ul hi

u' \:1

qs

elixir. dixc U!H

die et .onsuluru

ci v [t tI U enn _.

II lari: tn,

qUI ) ,

ss upra ri tu

nom not 11 & e

E vo nek olik o pruuicra kontc ,klij~l.

pbr

cps

reus

pdtus

sctus

prcsbit r

~Iii. 'ru

reu rcn Ius

pr'lt;di~1us

Ul'rllSCliptllS,

, . k I ' ..1m nih dok u-KUrI.1Vn'l Ie mllli'>'U 1 phrllll pll •

., • I" 7 " -;t nl~ '111menata iI'rivatnih pl~[lnhl, ,I I se II . 1 . .

piAu ikodck si. . '.., . ,'.'1I S~ 1\.1

Prvi trago vikurzivne 1Il111llskulc ) 1\ IJ.lJ •

tplsU lk {'yews r a : -Dioklecijanovu mraml1rr\OITI n . 1 .

47



ID M A J .. I J n Ill, Mf" r\ 1"1 1 . / \ \ . . . . . /V\)j\ ~ f\' "'

II N N K I 'I o j tv ~ N ,.,n ~ 'N " ~ h

o () D () 0 0- 0 (\ (\.. t: c, 0 () t- t ~

p r r r C t f '- r r r , C p e e t e t "

\I Q o: l . \ \ ' \ ~ . ~ ' \ ' \ ( . , \ .\ c\ l\ lj

. A A A , . , ~• ~ Il J . el (\ d J d o

,/ ( ("(~ ( ( r:r cr \

tI l > b " h t . . . Ib b 6 , , \ ~ 0. .

• r f f V 1\ ,1. E ~ \ \ \J"

1/~)'J'f 1/1

Id&.C,~6 ~CG.

• Hft/1jf ff H 1 1 I I

/ \ 1 1 / ' 1 } 1 1

• k f I

I L L - l 1 . I, l_ t I I

r R . h . I'--,\(l 1'- J' J ) . _I'

JI ~ (' (I" (( r r r r)//

.ir r r r' r r r e+

x X X

yy()' y y

I ;. - r - r

F f f )' )" r

~ c ; - r ; - ' \ r

h h le T h

\ \ . 1 1 J l

; . / ' -~~

LL\_\\

J< 'r l t A . . " tn r o 1 '1

f! :f ' h n

Ii 66'6'

;J r:;)?~ L

c : v 7 ~l1f A . y ! y -r - c\, I--..

J

SI.

006

48

I

I , 1 I. R im $k :i k urzrvn] allal:> c:ti til.l l. st. n. e. do 5P' .. _. (E .• \1. I'hompson, flandbook of Gr e ck and La ti n Palaeo-

grl.lphy London 1908", :!16).



51. I:!. Rirnska kurzivna rninuskula iz S7:!. Privatna isprava na papirusu iz Ravenne. (London, British :\\u~eu.m. Add. M.s.

54(2) (Fr. Steffens, Lat. Pal. tabla :!:!.)

.s u c ce s) s o r ib us ' c o g a n t ur> inf c r r e", sed c t rei' quoque m e lior ata e in s t r u c-

t a e a e d ifi c nt e q u e" t a x n tio n e h a b i a s iniimodo omnia dupla-

ri e rei se qui s u pra" venditor h cr e d e s q u e" s u os r e d d e r e pollicetur. vel

qu a n t u rn

su p r a s c r

ip t o"

ern p r o riin t e r f'u.e r

i" huic venditioni t r a d iio ni

r n a n cip a t i niq u e rei su p r a s c rip t ac'" doIum malum a b cs se af'u t u r u rn-P

q ue'" ess e vi m etu e t ci-cu m scr ip t io n e c e ss an t e, de qui bus

u n cii u p c riu s d e sig n a t is' ib is u p r a s c rip tu s venditor u su rnf r u c tu m r e-

tenuit die r u r n t r i in ta, quod po s s it s up r a s c r lp t o e rn pto r i u t leges c en-

(sean t) .....

:n..._u alovim dVI)U

~ o~ r.jC~1instru,u )

.. Kratica q, a, = qt.: su;;ra~

..Krrtrca hJ': lquc h , ,· uJCJqu£ •

• Krauca il=lJpr..lJi:Ti.p!., •

• Ligatura r],1. "ratJo ssctae = f,:.J(tTil1ertptat.

1\ TmaJ ri ll nJW~ so! ~, ti, 5ufikJ ' 1 ' ! a n . .11 Llg3t\al rt pravr se pr~.k.'" gornle.g poreza11 Kratica sstus = supra5.cnptuS.

slova t-

1H 'r I J K DEK'. RL\lSE.OG RAZDOBLJA

o rn in ij at ur i

tesko govoriti j r n i]stariji od 4, t. n e.

sigurnc podutk c k ) ;i

n ja . P lin iie St. ri]: (2 3

storia (XX, 'V, 2,

Terenciie V aro (116

4 Pomo~ne povljesne ;>:n·.nl)~tl

-. 1 ih Riml'anu koie su sadrzavale ihiozruhja s avru 1 ....niil~lwe portrete. Takoder .kaz~ da Je v~liki .b:portrcUl napnwila grcka s.~unca _Iaya iz Kiz

(I. st. pr. n. e.) " ! - rehnici t~p~e. am pies-Drugi vrlo znacaplil podU13k pru~ D 40

nik er\~l ,1mOJ .\brko Valeri.je Marciial ~o. gili'ev'102), U [ednorn epigrumu spomm)e er J

49



,\ lozemo sc :' ipitt.ti KOjJ je svrha krat icama

Ocito le J se OJll10 'om upotrebom stedi vri-ienie i p r os to r.

L porrebu kruuca seze u rimsko doba. i\ledutim,sve granc zr.~ntl'ti oduvna obiluju raznim krati-

curn.r. I'o osobito vnredi Z:J rn ate rn atik u , f iz il; u i

k cm iju , Uo: ralorn suv rernen] zivot pribjegava

nepre::;c,ln(lm kracenju 1 1<lzi\'u U stonova i organi-

zadj.,. PO lrc:b~ 1 lJ. k ra~ 'enjem osjeca se kad sencki poj,un Lcst!) UpptrehljavQ,

1 - rm ice sc u 1 : 1t l l1shm tekSlOyima n az .iv aju : ab-bre~'iatul 'ae, ubbrcvJUtiones, sigloe, notae.

Treba mglnsill u a jc za ruzrjesavanje k ratica

plltrebno dllhrn pnznavmi laLin k .i jezik.

Pliengrnll ulJde k rO liLe u Jvije k upine:

11)k rmu. : c r ir mk llg ra zu llb l, il

b) kratiLc sreunjeg vijcks.

nlUllovnoj struni,...meNkI nakopi I toll l~ ~lIMo ponret I e DW I ~hJa.

y~ ill MM ltbrQIUJ • mtm/mJlkJ .HIl-~ brW IJ ;"""m.rNHI ..,pll

/ . .::::,' vuJlW pmtIfJ loJMlla gmt. (X I ',.1 H6)r- •. k ) leks" rimske .. n)l-

Vva n~jsr njll ilurnimrune It. ', ... ih djcla.._-- bdline [csu kllJ 'ksl \ ergllJC\ I . '

...."'n; .' ~. 'ITI/IliS R(IIIIUIIIIJ.To U "",I/'US 1'<lIIL<#IUS J. r : r " , . ,Obit e tuvulU u vuukanskoi knjizruci. J ' ,.

, " ..• 01.1 76 IS[oHlVirgil,,,,. ~aacanus aston se • .. '. :50

veheine 29,5 em x JI,l!! L, ,? ' Ukrusen )~ . : -1 ne-lika. Povresnicar. umiernosn drze do su SIC

jednake vrijednosri .lIi, LIn su neke ra~ene, ~rJozrelom rehnikom koja num maze sl')Cd.DeHI 0

pravoi ilumlnurorskoj §k?li. .Teks[ .?corgl~[! p~=pru 'en ie pasroralnirn pnzorunu k011 dosezu na)

vi'u umietni ku razinu u ciielom kcdeksu (ukupno

9), dok 41 L i k t l ilustrira Eneidu .. like s~ ~me~en~pruvokutnim okvirorn u ~r~cno).'. crnoj 1 bijeiojboii, JeJne slike obuhvacaju cIJel~ stranJa:, 0

druge su obuhvacene reksrorn. Dok je tcksr pJsu!Ijednorn rukorn, nema nikakve surnnje da su rm-

nijature radila tri ili cetiri rnajstora. Slike vjerno

ilustriraju rekst, ali zgrade, haljine, oruzie, ladei osrall predmeu pripadaju rimskom klasicnomvrernenu.

Vergilius Romauus sasroii se od 309 listov a v e-liCine 33,2 em 32,3 em. Ukrasen je sa 19 mi-

niiarura (7 uz Bukolike, 2 uz Georgike i 10 uz

Eneidu). I ovdje jedne miniiature obuhvacaiu (:1-

tavu srranicu, a druge 51 1 obuhvacene reksrom.

Kao iu prvorn kodeksu, i u ovorn ie uporrijeb-

liens velika skala boja: zlatna, crna, biiela, ;lura,smeda, purpurna, plava, zelena, crvena itd. I11.l-straciie su jednako naturalisticke, ali su izvedene

s rnnogo rnanje elegancije nego u Vatikanskom

KRATICE

Pri I.'itanju sreunjo\'jekovnih originalnih spisa

posebnu reskocu stvaraju kratice, Broj krmica va-

rira ovisno 0 vrernenu posranka rukopisa, a

njihova se srccificno~;t ogteda u tome sto su neke

od njih korak!crisri(ne za odretleno vrijeme i

podrucje, 1 7 . toga se rnoze zakljucici da poznuv a-ni e kratica irnu dvoiak cilj : praktiLki ik r iik],

Prakti ki 'iC eilj sastoji u tome lb m ozt:1 l1 0 tol'no

~itati pisanc [ckstovc, a kritir.;ki u tome. liu prcma

vrsti kralicu odredimn vrijeme imjcstll rostankarukopisa, l

--' ,'I ,d, Ad.luM (.'rpelJ., I,ex",," bhrev',IC,"aturn IJ z

"1'10 d. Ibbre.i.tutC' IUhne eJ UIIJtJne tlUltc nel'le d u : ; ~e cod". Ipeclllmeni. 1 . 1 . 1 .\1 ••1''''''0 riprudnuc (011 nllre1"000 0 . , 0 1 'ncls, ,\lUano 1912. 6. IL,L 1'1(.1. 00,1,(,1( ,

SWlrutn lu obla '0 Ie AU~'''I. I'd,", i\bbr~ .'Ol,un' I I" '""m,*dl~uh,. i..<>uq 0-1·...' I"J6b. ' "'nu

\'c:rgiJ~iu. Zilnimljiv() i t t : du tal 1r<VI.-L

tret pjesrriku. ~

Pjcsnik Vergilije bio [e vrlo cijcn'vijeku pa SI: sucuvao velik bro] JIIQ Ildeksu niegovim Jjclirnu.

Me~u[im. o~im ovih iJuminirlUlihkJSI11jlh PIlJCPlSU ostahh rirnskihsucuvali burern U osnovi ilu .... nacii ..uirne, prepisuiuci teksr nerijer:ko

prcslikuvaf i:ninijature. Toke se n p S Uiluminutor vatikanskog kOdeksa r.

rencija (0, 195/1 ~O-15t)) na potetku 9

minijatur~ pre~a Ter~ncijevu kode~ ~.U tim pnmjercrrna su 1 rnaske osoba ~ 4.Iz kasnijih stoljeca .. saCUvane su ~~

Ezopove basne, PerzlJeve Satire (34-6~)

cijeva Carnuua (65-8) itd, Sve te .',~

irnaiu znacaike grcko-rimskog stila kOjl1l1niJ~

slikllvanjer.n slgurno pr~trpjele re'rus, ea1~ P l ' e -

=.surnrue, pr~alu vIlJe.cine podatke za I 1 I I t I ,

\'UI1)e te gr~.ne ~?vne .umjetnosti U rirnsko~

Iluminaciie krscanskih kodeksa iz r1msk oba,doblja zaisra su riietke. Tu treba u prvo;: r a z , .

spornenuri fragment Ilale. iz Q ued linbU rg a ~

ran c~tvrtlm stol)~cem, T lh n~koliKO listovadar.i-

oen? re u ~ve~u J:dnog .rukop:sa iz 17. st. B~lijski su prizori prikazan] tehnikon, slienom • h :iz yatikans~og Vergili]e. Tekst ie pisan neob~:

velikirn uncijalnim pisrnorn, Kodeks je vjerojatn

irnao priblizno 2 000 listova s moogo ilustracj'oS .. . k It di )a .ragnacua u raZYl1IU ru turne Jc1atnosti n a s t a 1 a

za »barbarske« invazije iprvih pocetaka izgradn'

novih drzavnih tvorevina 06tovala se ina il~~

minaciii kodeksn. Burns vrernena 6 . i7. 81 . jedva

5U se omogu~ila rat! minijaruristima. Ipa].: treba

reci da prvi p O < . . t ' L i ukrasavanja micijaJa p a d a j u

upravo u to doba.

50

N~n8tpiaiml

onu vl'BtU

510V8, 801

nia. Npr .•

rius. Tw

lares, a

mnoZinu..

domini I

se tako d

ali = t ~ )stoljecu

Ijeii Sa

mier :

Uru

U

kraju n

iznad

valovit

Pose

jesu t

Cicero

treblja

ronski

pravi

rica s

ipar

znaksaeu,

prim

diplc

rend

i U I

iz k

poq:

nala

Sao

tern

rurr

pot

bib

Pa r

lia;

Ta

mS F

JeEF

pi l

SC



TJ RIM KOG RAZOOBLJA

,~. . . . .llre~Ill,

La-

ta .

z-

ui-

. , . . . , . . J e " " ' t i corim kOi l r zd hljo n lazimo nan tpl Ima , prlJ18daju u tzv. u r nzijc:, ri, u

onu rstu Jennie koje imflju iedno iii \ ie P'!{;clnih

, r r Ik ie nll'-na~en nckim znakorn kra c-n; . • ·pr .• C. (, ill •C. '. Gnaeus. s. Spu-

riw. Tukve "U c krnrice n..,o!i\' ••le li t e r ic sin g u.,

J.rc .•• k Isni;e . , 11110•ig I ••c, ()vo<;fl uko &IIlVI12n.16

mnozinu, ~pr. \lV.<:(: tnr] ,l.l1"1.<1l1ni. DD .• 't-,:

donnn« nosrri, Irnemca ~cn<;kog rod.i ozna(;lv"la

e t.tku (1.1 sc slovo nkrcnulo. 1 ako npr. F Jilill.l,

IIi = i Jilt"" P Plit:Y. all 'I puellu, Udrugom

stcliccu viksluzna rijl'~ kr.lt,l xe taka d.l se bi-

Ijcii '.IIlln pocetn] sUKlusnlk svukog slogu. Na psi-

mjer . Fe. ·H . fece ru nt, H RD heredes.

U rukopisrm.i naluzirnn poscbnc kratice ;

B' iIi B; bus

Q' jli Q; que.

U knsnorimskim rukopi5:ima karkada se nu

kruju retka ixostavljnlo slovo J\t iN, ito tako da sc

iznnd posljednjeg vokula stuvljaln VOUOrt\\'nu iIivnlovirn crtica.

Posebna velika skupinn krutica u rukopisima

iesu tzv, no ta e ti o ni n a e ko]e se pripisuiu

Ciceronovu robu Tironu, Ta se vrst krntica upo-

trebljnvaln u govornickim spisirna. Struktura ti-

ron kih kratica razlikuje se od drugih ione tine

pravi srenografski sustav. vaka se tironska kra-

tica sastoji od glavnog znaka (signum priucipale )

i pornocnog znaka (signum auxiiiare), Pornocni

znak manji je od glavnog, Iz rirnskog doba nerna

sacuvanih spisa s tironskim kraticarna. Najsturije

primjerke nalazimo u rnerovinskim krulievskim

diplomama 7_ i8. st., ito u rzv. rekognici]i rete-

rendara ili norara. 1 alazimo ih na istorn rmestu

i u karolinskirn povelj.irna. Neki Iiturgiiski spisi

iz karolinskog ruzdoblja pisarri su dielomicno ii i

porpuno tironskirn rustavorn kraticu. Kutkudu ih

nalazimo i u privatnirn ispruvarna 9. i 10. st.

Sacuvalo se nekoliko starih kodeksn na stulih na

temelju prirucnika iz rimsk g ioba u 1ojimu e

rumace rironske kr rice. /ecinr tih ruk pi- a

ru laze sc u

bibli teci u

poriece iz karolinskog vremena,

bibliotcci u LL:yJcnu) u .JdooParizu, British J.\lu 'cumu it

lJ krSc~ln kom period, 'i[l

Ijaju S(; kratic kr~ ~ Il'C k\c (.

Tak\re sc kraticc J

OS Deu, If I

SPS

• ·otac iurie; i J i pnvn

pina kratica IZ nmskog d I

se u spisima pravnog sudr ..(I)", PIern.•

notae iwi. naataju na 08:IDl n a a n a . u.,.....pinu idu knaticc: kQje IUIftaju • ~ IIpIliltlOll

P~tavljeOQg na dc:snu stranu u visini I O I 1 I i e BdlJc~a lova, Drugu skupinu fu1C SWlpenzijc. kra-

~cnle e oznacuje ravnom ill valovitom c n U: omrznad rijeti, Trc:eoj kupioi pripadaju kratice na-

stale kontrak i iorn , znak ie kracenja valovita crtIcaiii n"[pisano slovo koje oznacuje padd,. Cctvnu. kupinu Line kraticc nastale upon-ebom narpisa-

nih lova munjih dimenai]a. Peru SkuPIDU naj_

':dcc Cine kratice koie se sastoje samo od ;ednog

slova iko e crtice preko niega, U sesru skupinu

idu kratice relativne zamienice qui, quae, quod;

zatirn siozcnicc s prijedlogom per, prae, pro. Te

kraticc nastaju upotrcborn male crtice ; znacenje

ovisi 0 polozaju crtice. Sedrno] skupini pripadaju

kraticc preuzete iz tironskih nota. Osmu skupinu

cine specijalnc krutice koje se najceSce sastoje adjednog slova popracenog crticorn 0 ciiem polo-

zaju ovisi znaccnje kratice,Not a e iuris zadavale su teskoce u pravnim

pitanjirna jer 5U se rekstovi mogli krivo interpre-

tirati, pa se S vremena na vriierne zabranjivala

njihova upotreba, Take je rimski senat ~38. i

530. donie takvu zabranu, Car [ustiniian izdao

je takvu naredbu 533. U 7. i8_ st. no ta.e iur i

gotovo su nestale na evropskorn kopnu. One se

cuvaiu u inzularnirn rukopisima. a kasnije ponovno

dolaze u Evropu iz samostana sto su ih osnivali

irski redovnici u Zapadnoj Evropi. Dakako, ta

pojava maze biti od pornoci pri datiranju iloka-

lizaciji nekog rukopisa.

KRATICE U RED).J}E'\l \,IJEKU

U nairaniiem razdoblju srednjeg viieka kra-

tice nisu taka brojne. Za upotrebe gotice njihov

je broj nujveci, 'C doba hurnanistike polako ne-

stuju. I'rebn naglasiti da pojedine znansrvene

grane imaju voje kratice sastavljene po starim

nacelima korurakcija, suspenzija, upotrebe nat-

pisanih slovu, upotrebe znakova sa stalnirn. ire-

lativnirn znacenicm, upotrebe rzv. konvencional-

nih znakova. Kraticu prati znak kracenja. Naj-

td(~'U

on: krutice:I. < ;, u -p (:n ziic su krJt1ce koje krate posljednji

dill 1':1(:(:i.1111...li tak\"ih pri kojima se biljezi samo

prvohwll. NapL s, p, d. = Sollwelll plu~i~i~

clid'(. Suspcnzlje oJ. Scill10 jednog sl()vu nalcd~e

nll-t.lju bel sc u tekstu lsta r ij ec . ~ es to pooavl~~.

'1,1k,1 IIpr. u nasim sudsKlm splslma SUSpenZlja

tL, aCf 11l" (tuzi(ciJ)

E\"11 ios nek lllik o 'iU 'penziju:

11m .1illt'il 11 1 i l ldc

,111 1111 r u n WIde

Jal 1((//11111 ind mdiaiotle.

51



I"friI *_ _",u. . . .

Iii - lill".Q pr_ ptJ'IT

~ - "",,",IT q m - qutmiam

flC- 1rIIPtC

an - tanlann.

l. Kratice nas taj u upotrebom znakova

koji imaju statno znaeenie:

f) m, n

2) 9 com, con, cum, cun

3) 9, = us

4) _ _ _ , _ s, re, rn, aI, er

5) 2.. ~ ur, rur, er

6) 9- t' = rum

7) '7 &. =et.

4. Kratice koje n as t aj u uporreborn znakova

s relativnim zna cen iern. Ti znakovi jedan

PUt mace iedno, a drugi put drugo. Npr., 110-

rizomalna crtica (-) znaci ovisno 0 polozaju, 0

slovu iznad kojeg ill pod kojim se nalazi i0

konteksru, npe..:

'0 ber,~ =de, n = non

.. p perp = prae m men

- quae t = ter~

qui'1

Znak koji se sastoji od tocke izareza irna razlicitoznacenje:

quib ; - quibus

qUilib; - quiliber

usq; - usque.

Znak popue brojke 3 na k raju rijeci irna raznuzna~enja:

hab3 - hnbet

V 3 - videlicet

P : : S = pater

83 = sed (set).

5. Kratice koj e nastaju

pisanih slova redovno krate

p o r = prior

cca = circa

cogscere = cognoscere.

Ali natpisana slova mogu imati idrugo ~

qm =quomodo

h" hoc

n° nee

g ergo

g =igitur.

6. Malo kratica nastaje Upotrebom tzv, ken-vencio n a In ih z n a ko v a:

=esc

It"';" = interest

= am em (samo u anglosaskim

rukopisima)

etiam.

Neki paleografi u svojim prirucrucima kratica

pokusavaiu dati ivrueme upotrebe nekih kratiea.

Nate sc podatk SVOra radu D e m ozem o oslo-

niti jer pitanje catiranja kratica i o s niie sigurnoutvrdeno,

neke kratice karakteristiene

z, kra] ili za vriierne. Ter-minol gija trip rtitn ~ prava, koju cesto susre-

cerno u sud kim. spisima sjeverne Hrvatske i

;\la\:Lrsk~, 1111:1 pccuame kratice koje se sastojecak od vi e rije i. Npr.

iudltum, ?YlldJi,i1n =- iudex nobilium, oiceiudex n o -

bz/illJl!

it ottus incliii comitatus

incauus in causam am'aClUS (tuZeni)

- sedes iudiciaria.

Zanimljivn ie du se neke kratice danas upotreb-

Iiavn]u neruzrijeSene, npr. C.\ offo =e x o fficio.

Neke su puk pasta le novi poiam. Npr. mob je

kratica nastula od sine nobiliuue,

52



· ..

I ~ ... U odredenom Imialu kratice jer

~iu hrojkam nego slovima, U sred-nJ-m vijdtu ~~reblj8.vaju ~epi na ina ri.'!anja. . . . , . l i P i i P : " " , ! " , , " " ' - o - ; J rmulti I arup!tkJ.

e bn>jke narazimo u (;rkvenim spisima i

piamima kanClnskog ltadr>.uj (Ijuntle /orffl41ae,

ctll.o"ictU), T j se Sw;r~IV ,astoji u rome da sejednim di'elom grtko~ ulfabcrn oznacuju jedinice,dtuBim esetrce, u trccim stotice. Tisuce se ozna-Cuju takoder Jovima, ali se ispod njih sravljamali zarez.

Rirnskc broike prihvario jc redn]] viiek iza-drtao ih do kraia, jihov razvo] vidi se na prilo-teno; tablici, Horizontalna crtica iznad brojkeroati do je bro]" pomno7.en sa J 000. Tako npr.

1 = I 000, V = 5 000. DVijc bonzonralne crtice

iznad brojke znace da je broj pomnozen sa

1000 000. Tako npr, V = 5000 000. U srcdnjemv:ijeku posliednja je iedinica produzena premadoJje iii prema gore. Ista broika moze se ponoviticetiri puta (npr., ecce =400), U srednjem vi-

jeku brojka V ima oblik slova U. U 7. st. za I 000

nalazimo znak 00 Polovica se oznacuje znakom-;-ill taka da se posljednja produzena jedinica

Ipreerta crticom : 't =IZ.

U nasim se dokumentima, a posebno u notar-skim imbrevijaturama, stotine pisu take da se

iznad jedinica s desne strane stavi sigla C. Npr.

IIle = 300. To vrijedi iza tisuce: lIM = 2000.

Osim toga kod brojeva koji svrsavaju sa cetiri

jedinice iznad posljednje se jedinice sravlja su-fiks -or od broja quattuor :VlIf I'" = 9. Time se

istice da broj zavrsava sa cetin jcdinice. Iza dvije

desetice nalazimo sufiks -ti ad broja oiginti-, Time

se hoce upozoriti da broj svrsava s Ii 'ije dese-

rice. Ta su upozorenia sarno radi pra ·ticlIo;;ti jer

se moglo dogodiri da brojka nije citliiva zbogevenrualnih ostecenja.

Arapske se broike u sred ijem vi] -ku ~lpo~reb-ljavaju vrlo ograniceno, One su zap vo indijskog

podriietla, ali su ill Arapi I, nii 11u E 'r~ ~. Po-cinju ih upotrebljavan nujnri , " m Ut S'1 n t-

kraj 12. st. a u 13. st upo:rt I ! ' < . I V , l ' l

matickim prirucnicirna. _ aJsta J)

sacuvani su u nas nrc 1 ['07.n:.1t'

u Dubrovniku 1282 .. iu 7ad u 1.....2. vidi , , 1 .

u Kronologiji). U i < ; po inju r dir i

• V. Novak. l .atln3b leo n i . 9,

BR.OJEVI

u IS. st. Medutim. tck u 17. It.. Djibova 1 I p U t i : _P08taje opca,

Oblici arapslcih brojeva vrlo su ra zli.a ti. ~njihov O$noVni oblik sadrl.e primjc:ri ~

tablice. U USporedbi s danainjim ob1icima 081)-

bitOSti pokazuju brojke 4, 5, i7.

I,V,)(,l_, I:,0~CD

I, V , J<.L. 1= ,\:::1 . Cl::J

I, V,X,L.C ,1), coI, V,X~L.C ,I;:). CO

I , V ,X,L, C , D :N L

I!20 {

' > e x . CO

1000 {~10000 - / -

30 /

c b . I)) , « l » . I » ) , C C C b ) ) • ( ( ( c \ j ) ) ) .- -, V, X, L, C, M.1 000 5 000 10000 SO000 100 000 1000 ( l o a

J - r '3 ~q_ s2 3 4 - 5 6

""-0907 8 9 o

. ·k·· . oblik arapskih bl'ojkiRazvoi rirnskih broi '1I osnovni ... I ." . dielu Hell Maximillanus, Elementa an~ rmn~

prerna J . • 1 b Editio terns VItIl-n micrlcac CI litt cralis scu o·j gc rae ... ,

nae 1 7 6 1 .

53

Paleografija III Dio

Documents

Transcript of Paleografija III Dio