oz048_09krkac

7/24/2019 oz048_09krkac

1/16

Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 105120 105

UDK 174:336336:174

Struni lanakPrimljeno 16. 4. 2012.

Prihvaeno 3. 12. 2012.

Poslovna etika banakaKristijan Krka*, Hrvoje Volarevi**, Hrvoje Jerkovi***

Saetak

U tekstu autori raspravljaju o elementima poslovne etike i korporacijske dru-tvene odgovornosti banaka. Tekst je usmjeren na tri podruja: moralnost temelj-noga bankarskog posla i banaka kao ustanova, drutvenu odgovornost banaka

i poslovnu etiku bankara kao fizikih i banaka kao pravnih osoba. Ta podruja

prikazuju se opisom temeljnih bankarskih postupaka, njihovim opravdanjima

i poslovnom etikom. Zakljuuje se napomenom o stanju poslovne etike u tim

podrujima i prijedlogom o unaprjeenju putem kombinacije regulacije i meu-

ovisne odgovornosti i znanja svih zainteresiranih strana ukljuenih u djelovanje

banaka. Tekst sadri tri sluaja: SWOTanalizu internetskoga bankarstva, dru-

tvenu odgovornost sredinjih banaka i usporedbu etikih kodeksa banaka.

Kljune rijei: banke, elektroniko bankarstvo, etiki kodeks bankara, poslovna

etika banaka, privatnost, uloga sredinje banke, zatita podataka

Uvod

Pitanje o odnosu banaka i morala od 2008. godine tj. od krize hipotekarnihkredita u SADu uzrokovane lanom potranjom za zajmovima tijekom proce-sa sekuritizacije, ulogom vladinih agencija u procesu sekuritizacije, pekulacijomzajmovima i pogrenom pretpostavkom da e cijene nekretnina uvijek rasti i oddunike krize u EU od 2009. na ovamo, ponovno je zanimljivo1. Kontekst ovihkriza slian je onomu krize 1929.1933. koja je bila uzrokovana snanom deregu-lacijom. Uz prvu krizu vezan je proces sekuritizacije, uz drugu krizu dugorono

* Doc. dr. sc. Kristijan Krka, Zagrebaka kola ekonomije i managementa. Adresa: Jordanovac110, 10 000 Zagreb. Epota: [email protected]

** Dr. sc. Hrvoje Volarevi, Zagrebaka kola ekonomije i managementa. Adresa: Jordanovac 110,10 000 Zagreb. Epota: [email protected]

*** Mr. sc. Hrvoje Jerkovi, doktorand na Fakultetu za elektrotehniku i raunarstvo Sveuilita uZagrebu; Zagrebaka kola ekonomije i managementa. Adresa: Jordanovac 110, 10 000 Zagreb.Epota: [email protected]

1 Potonja kriza uzrokovana je klasinom iracionalnom potronjom iznad mogunosti, kupovinomskupih zajmova i laganjem o financijskim izvjeima.

7/24/2019 oz048_09krkac

2/16

K. Krkai sur.,Poslovna etika banaka Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 105120

106

lairanje financijskih izvjea, a uz obje je vezano pitanje o naravi banaka i usta-nova koje procjenjuju kreditni rejting tvrtki i drava. Odnedavna se uju zahtjeviza tubama protiv takvih agencija koje imaju slobodu u svojim procjenama, a

istovremeno nikakvu odgovornost.2Krize bankarskoga sustava u SADu i EUrazliite su ali i povezane. Povjerenje u banke, u sluaju obaju kriza, srozano jei ini se da je ponovno, kao i nakon ostalih kriza, nastupilo vrijeme snanijeganadzora nad bankama, no kao to e se ovdje pokazati to je samo dio rjeenja,tovie, esto se raspravom o dilemi regulacijaderegulacija panja eli skrenutis drugih pitanja i odgovora koji su takoer dio rjeenja.3U vrijeme ekonomskihkriza uzrokovanih nedostatkom, izmeu ostaloga, i poslovne etike (PE) i kor-poracijske drutvene odgovornosti (KDO) esto se trae krivci, a meu njimase esto pronalaze banke. U toj potrazi esto sudjeluju sami bankari, dravni

slubenici, sudstvo, ekonomisti i etiari. Strunjaci za poslovnu etiku rijetko seuputaju u rasprave, a injenica je i da se o PEu i KDOu banaka objavljujenajmanje znanstvenih radova u sklopu istraivanja (ako se izostavimo velik brojizvjea o sluajevima propusta pojedinih banaka).

1. Tri podruja istraivanja

Banku moemo openito definirati kao financijsku instituciju koja ima do-

zvolu kao primatelj depozita i zajmodavac te kao pruatelj drugih financijskihusluga svojim klijentima.4Ova definicija banke pokriva raznolikost institucijaprema naravi, veliini i zadaama s obzirom na zemljopisne, povijesne i kulturnevarijable. Banke se naelno dijele na sredinje (Sluaj 2), investicijske i komerci-jalne banke. Investicijske i komercijalne banke ponekad se jasno dijele, kao pri-mjerice u SADu, prema svojim funkcijama i vrstama klijenata (temeljem GlassSteagallActiz 1933. godine kao posljedice Velike ekonomske krize). Prve poslujus tvrtkama i ustanovama koje provode kapitalna ulaganja, dok druge posluju smalim klijentima, esto fizikim osobama (kuanstvima). Nain funkcionira-

nja komercijalnih banaka i klijenata jednostavan je. Radi se o odnosu tedia,banke i zajmoprimaca (Slika 1). Tri osnovne teme kojima se bavi poslovna etikakomercijalnih banaka usmjerene su na tri kljuna pojma: integritet, odgovornost

2 Poznato je da su te agencije mjesecima prije bankrota tvrtke Enron znale za loe stanje u tvrtki,ali nisu utjecale na kreditni rejting tvrtke sve do etiri dana prije bankrota.

3 Ovo je vrlo kompleksna tema koja se ovdje ne moe detaljno prikazati. Vidi: M. Zandi (2010)Financijski ok, Globalna panika i vladine sankcije kako smo dospjeli ovamo i to moramouiniti da bismo popravili stvar, MATE d.o.o., Zagreb, 2010:131, I. Cerovsky, (2011) Dere-gulation in the U.S. as a Contributor to Financial Crises, magistarski rad obranjen na ZEMu

7. 10. 2011., K. Krka, H. Volarevi, M. Josipovi, (2011) Naela poslovne etike i korporacijskedrutvene odgovornosti u podruju raunovodstva, revizije, financija i bankarstva, u Obnovljeniivot, Vol. 66, br. 2, 2011. str. 18799.

4 Vidi: Cowton C. J. Banking u: Boatright, J. R. (ed.) Finance Ethics, John Wiley & Sons, Inc.Hoboken, 2010., str. 325339.

7/24/2019 oz048_09krkac

3/16

Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 105120 K. Krkai sur.,Poslovna etika banaka

107

iprisnostizmeu bankara i klijenta. Posljednji pojam esto se razlae u termini-ma povjerenja, strunosti i dunosti (vidi ovdje Sluaj 3).

TEDIA BANKA ZAJMOPRIMACzajampolog

Kamate i otplaivanjezajma

Kamate i podizanjedepozita

Hoe li se razmiljati o etici i bankarstvu tj. o moguim vezama i razlika-ma u sklopu PEa i KDOa, jedna je od prvih potreba razjanjavanje cijeloganiza pojmova koji se oito brkaju. Slijede neki od njih; (1) moralnost temeljno-ga bankarskog posla i banaka kao ustanova (naela bankarskog djelovanja), (2)drutvena odgovornost banaka (komercijalnih, investicijskih i sredinjih), i (3)poslovna etika bankara kao fizikih i banaka kao pravnih osoba (povjerenje, in-tegritet, strunost). Veina PEa i KDOa bankarskoga poslovnog podruja ra-spravlja o temama vezanim uz te pojmove. Svaki put kada se dogodi ekonomskakriza, raspravlja se o naravi, poslu i regulaciji bankarskih aktivnosti. To je dijelom

opravdano jer u velikim krizama banke uvijek snose dio odgovornosti. Tako se osvim trima temama (13) raspravlja i nude se razna rjeenja.5

5 Literatura o poslovnoj etici bankarstva uvijek je snano zastupljena poetkom i tijekom velikihekonomskih kriza. Tada se najee, uz etiku dimenziju, raspravlja i o pravnoj dimenziji, no sla-

bost je to se te dvije dimenzije nerijetko mijeaju. Vidi Cowton C. J. Bankingu: Boatright, J. R.(ed.) Finance Ethics, John Wiley & Sons, Inc. Hoboken, 2010., str. 336. Za daljnje istraivanjevidi: Cowton, Christopher J., Julie E. Drake, and Paul Thompson 2000 Charities bankers: Ananalysis of UK market sharesInternational Journal of Bank Marketing 18:4246. Cowton, Chri-stopher J., and Christine J. Gunn. 2000 The affinity credit card as a fundraising tool for charitiesInternational Journal of Nonprofit and Voluntary Sector Marketing 5:1118. Cowton, ChristopherJ., and Paul Thompson 1999 Ethical banking: Progress and prospects. London: Financial TimesBusiness. Isti, 2000 Do codes make a difference? The case of bank lending and the environment,Journal of Business Ethics 24:165178. Davies, Howard 2001 Ethics in regulation.Business Ethics:A European Review 10:280287. Harvey, Brian 1995Ethical banking: The case of the CooperativeBank,Journal of Business Ethics 14:10051013. Morison, Ian. 1995Moral conflicts in commercialbankinginFinancial decisionmaking and moral responsibility, ed. Stephen F. Frowen and Francis

P. McHugh. Basingstoke:Macmillan. Thompson, Paul 1999 The future of commercial bankingtheInternet, stakeholders and ethics: A case study of the Cooperative Bank,Journal of Financial Ser-vices Marketing3:316333. Thompson, Paul, and Christopher J. Cowton 2004 Bringing the envi-ronment into bank lending: Implications for environmental accounting,British Accounting Review36:197218.

Slika 1: Jednostavni model funkcioniranja komercijalnih banakaFigure 1: A simple function model for commercial banks.

7/24/2019 oz048_09krkac

4/16


108

2. Moralnost banke kao ustanove

Moralnost banaka (1) eksterna je i interna. Eksterna moralnost ili tonije

nemoralnost banaka tie se nebrige banaka za sebe, klijente i trite tevice versa.Propast banke moe biti uzrokovana ponaanjem na tritu. Jedna od najstarijihpropasti banke zabiljeena je u Kini u pokrajini Sechuan. Naime, u Kini je u 6.stoljeu pr. Kr. utemeljena bankarska ustanova. Budui da je postalo fiziki pre-teko nositi velike koliine kovanoga novca (jedan sveanj novca na uetu teioje skoro 1 kg), trgovcima je omoguena razmjena novca i dobivanje potvrda oposjedovanju novca. Ustanova koja je mijenjala ili uvala novac trgovaca bila jebanka. Takvi rauni zasigurno su postojali i prije, no najstariji sauvani dokazipotjeu iz dinastije Tang (618.907. godine). Trgovac bi dao svoj novac banci aprimio bi certifikat (slubenu potvrdu) koji bi, kada bi ga pokazao u bilo kojojprovinciji, znaio da moe podii koliinu novca koja je iskazana na certifikatu.Kasnije su takvi certifikati postali poznati kao letei novac. Ovdje valja ista-knuti jednu pojedinost. Naime, banka je u to vrijeme trebala biti sposobna usvakome trenutku isplatiti sve depozite svih trgovaca i ostalih koji su drali svojnovac u bankama. No, u spomenutoj provinciji Sechuan skupina trgovaca odlu-ila je samoinicijativno tiskati takve certifikate iako iza njih nisu stajali depoziti.Tako su ljudi na trnicama, vjerujui trgovcima, mijenjali svoj kovani novac zalane certifikate. U vrijeme etve, trgovci bi tiskali jo vie certifikata i kupovalidobra na trnicama. Kada su prodavai dobara shvatili da na trnici postoji na-

prosto previe leteeg novca,odjurili su u bankupodii svoj kovani novac kojibanke, dakako, nisu imale.6U pomoje priskoila vlast koja je nastojala sprijeitinerede koji su nastali u bankama. Slinu metodu primijenili su tzv. jobbers7nalondonskoj burzi tijekom 17. stoljea kada su tiskali i prodavali dionice neposto-jeih tvrtki nakon ega je nastupila kriza; vlada je zakljuila da je razumno ukinu-ti privatne tvrtke kao dionika drutva. Slino je postupila i Grka u kojoj je vieod 50% financijskih izvjea od 2000. do 2010. godine bilo lano. U svakom slu-aju, takvi postupci dovode do globalnih kriza. Primjerice, u pesimistikoj inaicirazvoja situacije s Grkom i EU, proces zavrava s opom krizom bankarskoga

poslovnog podruja u EU (Slika 2). Dakle, postavlja se pitanje potrebe nadzoranad djelovanjem banaka i njihovih klijenata.

6 Odatle engleski izraz bank run ili run to the bank, hrv. otrati u banku.7 Vidi J. Bakan The Corporation, The Pathological Pursuit of Profit and Power, 2004., New

York, Free Press.

7/24/2019 oz048_09krkac

5/16


109

Slika 2: Pesimistiki razvoj situacije s krizom Grke8

Figure 2: The pessimistic development of the Greece debt crisis.

Na temelju eksterne pojavio se problem interne neodgovornosti, tj. posje-dovanja svih ili djelominih rezervi depozita u bankama. Banka treba imati pri-mjerice samo 10% rezervi. Na primjer, Daniel uloi u banku 100,000. Bankazatim daje zajam Damiru od 90,000(pri emu je banci ostalo 10%). Damir kupi

stan, a banka moe dati sljedei zajam od 81,000Josipu za kupovinu automo-bila (banci ponovno ostaje 10%), itd. Sveukupnost zajmova u tom trenutku je90,000+ 81,000, tj. 171,000, a rezerve su 10,000+ 9,000, tj. 19,000. tose ovdje dogaa? Dogaa se da poetni depozit od 100,000 sa zahtjevom od10% rezervi banke kreira 1/0,1 * 100.000 = 1.000.000 , milijun eura, novackojega nigdje nema. Zajmovi se i dalje izdaju. Meutim, siromaniji plaaju viekamate zbog veega rizika za povrat zajma. Tako se stvara zamka siromatvatj. troenje novca koji jo nije zaraen i rad za novac koji je vepotroen (to jevidljivo primjerice u potronji putem koritenja kreditnih kartica). Pitanje je, da-

kle, toiniti u situaciji kada postoje neosigurani depoziti banke? No,

ak i ako

8 Izvor: URL: http://jutiagroup.com/20111031theeuropeanbankingcrisisassessingtheda-mageandalookahead/ (pristupljeno: 15. 1. 2012.)

TO UINITI S GRKOM?

Eurozona Grkojdjelomino oprata dug Eurozona ne doputaGrkoj restrukturirati dug

Sada odjednom i Italijaeli isto Prisiljavanje Grke na

smanjenje trokovaPustiti Grku da

nastavi na taj naintakoer sepojavljuju:

Portugal

panjolska Irska Belgija

Europski mehanizamspaavanja postaje

preoptereen

Grka propada Veliki gubitakpovjerenja

Europska bankarska

kriza

Europska bankarska

kriza

Europska bankarska

kriza

7/24/2019 oz048_09krkac

6/16


110

su osigurani, pitanje je kako su osigurani? U emu je ovdje potekoa? Kamata ustvari predstavlja cijenu novca, tj. visina kamate odreuje koliko vrijedi koliinaposuenoga novca. Iz toga proizlazi da novac ima cijenu kao i svaki opipljivi pro-

izvod. Nasuprot tomu, moe se tvrditi da novac nema intrinzinu vrijednost negosamo vrijednost medija razmjene (jedne vrijednosti za drugu).

To dovodi do sustava djelominih rezervi. Ako banka mora u rezervamadrati ne 100% depozita nego samo dio, npr. 14% depozita, to vodi zanimljivimpitanjima. Kao prvo, to ako bi svi vlasnici depozita odjednom htjeli podii svojedepozite? Banka ih ne bi mogla isplatiti, iako ona po definiciji mora to moiuiniti. S druge strane, djelomine rezerve omoguuju bankama da poveaju po-nudu novca na tritu i tako stvaraju novac. Banka ne moe istovremeno moiisplatiti sve depozite i stvarati novac. Potpune rezerve onemoguuju stvaranjenovca, a nepotpune rezerve onemoguuju podizanje svih depozita u istome tre-nutku. Dakako, neki omjer djelominih rezervi omoguuje bankama normal-nu isplatu depozita (normalnu u smislu odreenog broja isplata i odreenekoliine novca koji je isplaen u jedinici vremena). Pitanje je sljedee je li odbanaka drutveno neodgovorno i treba li biti ilegalno vrlo rizinim stvaranjemnovca (npr. rizinim zajmovima) dovesti u pitanje vlastitu sposobnost isplate de-pozita i izvravanja ostalih standardnih operativnih postupaka? Dakako, sredi-nje banke ovdje imaju ulogu nadzora i posljednjega zajmodavcakomercijalnimbankama (Sluaj 2). No, to ako sredinja banka naprosto ne moe pokrititrokove komercijalnih banaka (primjerice u sluaju Grke, Slika 2)? Tada ne

bankrotira samo komercijalna banka, nego i drava.Ipak, zanimljivo je kako je nastao sustav djelominih rezervi. to se tie Eu-

rope, taj je sustav nastao u doba renesanse i kasnije u malim gradovimadra-vama poput Venecije ili Amsterdama. Radi se o jednostavnome uvidu. Tijekomsrednjega vijeka, kovai su, osim to su kovali novac, djelovali i kao uvari depo-zita novca. Tako bikovaibankariuvali depozite i naplaivali druge transakcijetemeljem kojih bi ostvarivali zaradu. Primjerice, ako bi osoba tijekom 15. sto-ljea eljela putovati iz Venecije u Amsterdam, trebala je ponijeti dosta novca.To je bila situacija nesigurnosti jer je putnik mogao biti opljakan. Kovai bi za

depozit izdali dokument kojim potvruju da je odreena koliina novca toga kli-jenta kod njih, a klijent bi se mogao s tim dokumentom sluiti kao novcem ili gapretvoriti u novac po dolasku u Amsterdam. Tada je kovanicabanka jo uvijekimala 100% rezervi (kao to je zaista i bio sluaj s mnogim tadanjim bankama,npr. u Nizozemskoj u sluajuBank of Amsterdam). Tako su prvi kovaibankariuvidjeli jednostavnu injenicu: svi koji kod njih imaju depozite za koje su dobilipriznanice, rijetko, ako i ikada, svi u istome trenutku ele podii sve depozite. Sobzirom na to koliko je to vjerojatno (ili koliki je rizik od tog sluaja) jednostavnosu izraunali koliko se prosjeno depozita podie u jedinici vremena.9Tako su

9 Uz mnoge uvjete razvoja suvremenih komercijalnih banaka u doba renesanse u Europi, meukojima su otkrie Amerike, poveanje proizvodnje, pojava papirnatoga novca, itd., valja navestijo jedan vaan preduvjet. Naime, kovabankar nije mogao znati vjerojatnost da e svi klijentikoji imaju depozite u banci htjeti odjednom svi podii sve svoje depozite ili prosjenu koliinu

7/24/2019 oz048_09krkac

7/16


111

dobili koliinu novca koji bi trebali imati u svakome trenutku kako bi zadovoljilitu potranju. Ostatak novca mogli su dalje ulagati i tako stvarati novac, najeepomou posuivanja novca tj. zajmova. Pritom ne poiva sve samo na izraunu,

nego i na povjerenju. Klijenti trebaju imati povjerenja u bankara daeuvatinjihov novac, da ga uvijek mogu povui iz banke, a bankar, uz informacije, treba

imati povjerenje u zajmoprimce da e se drati dogovora. Takoer, vlasnik banketreba imati povjerenja u svoje slubenike da e struno raditi svoj posao. Uz oveinterne uvjete, koji ako nisu zadovoljeni mogu dovesti do propasti banke, postojei eksterni, to je oslikano na primjeru trgovaca iz Sechuana.

Ovo je preduvjet tipino interne neodgovornosti banaka. Kriminalni su riziciu bankarstvu sljedei: vlasnici, zaposlenici i korisnici bankarskih usluga mogukriti zakon ili ga zloupotrebljavati te tako otetiti banku putem prijevare, prone-vjere i krae.10Dalje se prijevare dijele na pronevjeru novca, prijevaru u financij-skim izvjeima, sukob interesa i prijevare s kreditnim karticama. Ostale radnjeukljuuju pranje novca (uloga banke u pranju novca, bankarske pronevjere), ko-rupciju, podmiivanje, itd.11

Ako se pogled ponovo upravi na zajmove, navedeni se primjer moe razra-diti pri emu se ne bi radilo o vie, nego o jednoj osobi. Takva osoba na koncune moe dobiti zajam jer ga nikako ne bi mogla otplatiti. Tako ne samo fizikeosobe, nego i pravne osobe pa ak i drave mogu dospjeti u dugove koje ne moguotplatiti. Na kraju fizike i pravne osobe, pa i drave bankrotiraju. To pak znaida se velik dio BDPa troi na otplaivanje duga i kamate na zajmove koje je

drava kupila po odreenoj cijeni novca. Tipian nain postupanja u situacija-ma kada takav teret postaje neizdriv privatizacija je dravne imovine. U ovomsluaju nisu samo banke neodgovorne, nego i osobe koje trae i dobivaju zajmo-ve. Naime, osobe nisu svjesne budeta koji im stoji na raspolaganju i njime loeupravljaju, posuuju novac s visokim kamatama te naelno troe vie nego to za-rauju, a banke prodaju rizine i (zasigurno kratkorono) profitabilne zajmove.

Dvije su skupine pitanja o KDOu banaka (2). Jedna skupina tie se odnosabanaka prema svojim interesnim dionicima, a druga skupina takozvanoga eti-kog bankarstva.Banke i njihovi interesni dionici. Naelno, u okviru KDOa ba-

naka (2) raspravlja se o internoj i eksternoj etici banaka. Pod prvom se podra-

depozita koji se podiu u jedinici vremena ili rizik od toga da klijenti u jedinici vremena ele po-dii depozite u vrijednosti veoj od stvarne koliine depozita u banci ako nije poznavao statistiku,teoriju vjerojatnosti i analizu rizika i dobrobiti. injenica je da su znanja o vjerojatnosti, riziku istatistici dospjela iz arapskog svijeta u Europu tek u 13. st., a razvijena su tek u 15. i 16. stoljeu.O tome vidi P. L. Bernstein Against the Gods, Te Remarkable Story of Risk, New York, JohnWiley & Sons, 1996.

10 Peter S. Rose, Menadment komercijalnih banaka, Zagreb, MATE d.o.o., 2003, 176.11 Pranje novca (engl.Money laundering) zaista je vrsta pranja pri emu se s novca ispire podatak

o njegovu podrijetlu, uporabi ili destinaciji. Novac zaraen ilegalnim radnjama pretvara se u

legalno zaraen njegovom zamjenom u novac druge valute, ulaganjem u neku banku ili bankeizvan podruja djelovanja i podizanjem zajma u tim istim bankama i daljnjim ulaganjem legalnognovca u legalan posao. Jasna je kriminalna uloga mjenjanice i banke u procesu pranja novca.U povijesti se pranje novca vezalo samo uz organizirani kriminal, dok se danas povezuje i sposlovanjem vlade i privatnih tvrtki.

7/24/2019 oz048_09krkac

8/16


112

zumijeva etinost djelovanja bankarskih slubenika, tj. banke kao pravne osobeprema svojim internim interesnim dionicima koji su menaderi, bankari, itd., apod drugom etinost banke prema klijentima. Temeljni etiki sukob banaka i

bankara ima nekoliko razina. Na temeljnoj razini radi se u moguem sukobuinteresa. Banka ima interes ostvarivanja zarade i ouvanjem vjerodostojnosti;

bankar ima interes dobivanja plae i ouvanja vlastite vjerodostojnosti i profesi-onalizma; klijent ima interes povjerenja, tajnosti podataka i dobre kamate, biloda ima depozit u banci, bilo da podie zajam. Navedeni interesi mogu biti meu-sobno u sukobu i tada se pojavljuju rizici ako se neki od interesa izbaci iz ko-nanoga postupka bilo koje ukljuene strane. Banka ima rizik od neostvarivanjaprofita i/ili gubitka vjerodostojnosti; bankar od smanjenja plae, gubitka posla,kaznenoga progona i gubitka vjerodostojnosti kao strunjaka a klijent od nemo-gunosti vraanja kredita i padanja u duniku zamku. Donoenje uravnoteenih

odluka izmeu interesa i rizika interesnih dionika svima omoguuje dugoronouspjeno poslovanje.

Etiko bankarstvo. Pod KDOom banaka (2) danas se najee raspravlja otakozvanome etikom bankarstvu (engl.Ethical banking). Ovdje se radi o nainudjelovanja cijeloga niza banaka koje pokazuju znaajnu drutvenu odgovornostu svome djelovanju. Drugim rijeima, etike banke pri kreditiranju fizikih ipravnih osoba uzimaju u obzir utjecaj na drutvo i okoli i to iznad granica kojeim nameu pozitivni zakonski propisi, pravila struke, zahtjev za ouvanjem re-putacije i zahtjev za maksimizacijom profita (vidi FEBEA, European Federa-

tion of Ethical and Alternative Banks, URL: http://www.febea.org/).12

Etikoili drutveno i okolino odgovorno bankarstvo esto se povezuje s mrenim ban-

karstvom koje znaajno smanjuje cijenu transakcija.

3. Sluajevi

3.1. SWOTanaliza mrenoga bankarstva

Mreno bankarstvo (engl. Onlinebanking) ili elektroniko bankarstvo omogu-uje klijentima provoenje financijskih transakcija elektronikim poslovanjem.13Elektronika bankarska rjeenja omoguuju gotovo sve usluge koje su omogu-ene i putem klasinoga bankarstva kao to su prijenos sredstava sa jednoga nadrugi raun, plaanje rauna, transfer novca (engl.wire transfer), zahtijeva za za-jmom, otvaranja rauna i sl.14Pojavu mree sredinom 90tih godina 20. stoljeakao medija za distribuciju elektronikih dokumenta i komunikaciju mnoge bankedoivjele su s rezervom i oprezom. Meutim, do 2005. godine veina banaka

12 Vidi: C. J. Cowton & P. Thompson, Do Codes Make a Difference? The Case of Bank Lendingand the Environment,Journal of Business Ethics, v. 24, n.2 (March 2000); P. Thompson & C. J.

Cowton, Bringing the Environment into Bank Lending: Implications for Environmental Repor-ting,British Accounting Review, v. 36, n.2, str. 197218 (June 2004).13 Nitsure, R. R., 2003 Ebanking: Challenges and Opportunities, Economic and Political

Weekly, 53775381.14 Cronin, M. J., 1997 Banking and Finance on the Internet, Wiley & Sons, Inc.

7/24/2019 oz048_09krkac

9/16


113

prihvatila je strategiju supermarketa nudei irok izbor privlanih paketa uslugai obavljajui veinu financijskih transakcija putem mree. Ovaj sluaj prikazat epreliminarnu SWOTanalizu mrenoga bankarstva.

3.1.1. Prednosti

Neke od glavnih prednosti elektronikoga bankarstva odnose se na uteduvremena i rada, a pritom je i vjerojatnost pogreke u izvravanju transakcije zna-ajno smanjena. Klijenti nisu duni fiziki dolaziti u poslovnice radi obavljanjatransakcije; prosjean stanovnik SADa 1980. je godine odlazio 2025 puta go-dinje u bankarsku poslovnicu, a danas onamo ide 5 puta. Promet kroz poslovnicepao je na 513% ukupnoga prometa pri emu ostatak prometa otpada, naravno,na mrene transakcije. Koritenjem ATMureaja/bankomata, kreditnih i debit-nih kartica te mrenih stranica za elektroniko plaanje klijenti samostalno moguizvravati veinu svih potrebnih transakcija za koje je prije bio potreban odlazaku poslovnicu. Treba imati na umu da se u bankarskome poslovnom podrujuodvija i rapidna centralizacija emu svjedoi podatak o ukupnome broj bankar-skih tvrtki koji se prepolovio s oko 15 000 u 1992. na oko 7500 u 2011. emu jenajvie pridonijelo spajanje velikih banaka i njihovo kupovanje manjih banaka.Centralizacijom elektronikoga poslovanja omoguuje se stvaranje i centralnebaze korisnika, a nadzor nad njihovim raunima i transakcijama omoguuje ban-kama bolju analizu vlastitoga poslovanja te kreiranje ciljanih paketa proizvodai usluga u pojedinim regijama i na meunarodnoj razini.15Osim toga, kretanja

pojedinih trita i ostala financijska doga

anja javno su dostupna putem mree iostalih elektronikih medija.

3.1.2. Mogunosti

Omoguavanje brih i jednostavnijih naina izvravanja transakcija bilo kadai bilo gdje jedna je od mogunosti na koje e se bankarske ustanove usmjeritiu budunosti. U posljednje se vrijeme biljei kontinuirani rast mobilnih uslugakoje su sve popularnije kod korisnika. Mobilno plaanje bezkontaktnom tehno-logijom, mobilno bankarstvo i mobilno trgovanje samo su neke od grana kojeoznaavaju eru irenja mrenoga bankarstva u mobilnome smjeru. Velike tvrtkekao to su Google, Apple, eBay, Master Card, Visa te razni veliki trgovaki lanciprovode razne projekte kojima je cilj omoguiti koritenje plaanja i ostalih tran-sakcija putem mobilnih ureaja. U tim projektima postoji prostor za angamanbanaka koji je za sada nizak. Banke mogu svojim klijentima dati transparentnijiuvid u svoje poslovanje kroz razne izvjetaje te ih ukljuiti u razne investicijskepoduhvate o kojima klijenti esto malo znaju. Papirologija je jo uvijek prepre-ka, no putem vepostojeega mrenoga poslovanja, bankovne raune korisnikamoglo bi se jednostavno uvesti u i svijet burzovnoga trgovanja putem integra-cije informacija s burzi i podataka s korisnikovog mrenog rauna. Platforme

za mreno trgovanje mogle bi se integrirati u bankovno okruenje koje im jeprirodno.Broj korisnika mrenoga bankarstva u SADu u posljednjoj je godini

15 A. C. f. B., 2011 ABA Center for Banking Information, Banking Statistics.

7/24/2019 oz048_09krkac

10/16


114

narastao iznad svih oekivanja; 2010. godine iznosio je 36%, dok je u 2011. nara-stao na 62%. Tako velik porast otvara nove mogunosti.

3.1.3. Nedostatci

Iako tehnologija donosi mogunosti za jo intenzivniju integraciju mrenihusluga i servisa, inertnost bankarskih ustanova jo je uvijek konica za njiho-vo pravilno uvoenje. Jasno se vidi nespremnost veine bankarskih ustanova daadekvatno i u potpunosti uvedu dostupne tehnologije pri emu je jo uvijek pri-sutna poprilina ovisnost o tradicionalnim nainima poslovanja koji se mijeajus mrenim poslovanjem. esto ne postoji primjereno razumijevanje novih teh-nologija koje donose nove mogunosti, ali ni sigurnosnih rizika, iako je prisutnavolja za ulaganjem u to poslovno podruje. Zahvaljujui tomu, biljei se sve veitrend okretanja korisnika k financijskim ustanovama koje su u cijelosti posve-

ene mrenomu poslovanju. U Americi je broj stalno zaposlenih u bankarskiminstitucijama 1992.g. bio 1,7 milijuna dok je 2011. on porastao na 2,1 milijunastalno zaposlenih; pritom se broj bankarskih ureda poveao u istome razdobljuza oko 20 000 (sa 82000 1992. na 99000 2010.), u isto vrijeme imovina u vlasnitvubanaka narasla je s 5,84 trilijuna dolara, koliko je iznosila 2000. godine, na ak14,96 trilijuna dolara u 2010. godini. Te brojke govoreo naglome porastu raznihrizinih oblika poslovanja banaka koji su spomenuti u prethodnim dijelovimateksta. Banke i ostale financijske institucije vidno su orijentirane na ostvarenjeprofita koje prati poveanje klasine infrastrukture, esto bez adekvatnoga osi-guravanja rastueg broja mrenih transakcija i ulaganja. Taj se trend u novijevrijeme ipak polako mijenja; primjer je toga RBS banka (Royal Bank of ScotlandGroup) koja je 2011. godine zatvorila 53 poslovnice.16U takvim okolnostimanema dovoljno sluha za krajnje brz razvoj tehnologije koji se danas odigrava.Slab nadzor nad sigurnosnim sustavima i procedurama, osjetljivim podatcima ivlastitim osobljem uzrok su mnogih sigurnosnih incidenata u kojima su ukradenipodatci o kreditnim i debitnim karticama milijuna korisnika.17Lista incidenatapodua je, a najvei su prikazani ovdje (vidi Tablicu 1).

Tablica 1. Glavni incidenti krae bankovnih podataka korisnik

Table 1: Outstanding incidents of user banking data theft.

Kompromitirana tvrtka Godina Ukradeno podataka o karticama

Heartland Payment Systems 2009. Desetci milijuna debitnih i kreditnihBank of New York Mellon 2008. 4,5 milijuna debitnihHannaford Brothers 2008. 4,2 milijuna debitnih i kreditnihCertegy 2008. 8,5 milijuna debitnih i kreditnihTJX, T. J. Maxx, i Marshalls 2007. Desetci milijuna debitnih i kreditnihCardSystems Solutions 2005. 40 milijuna kreditnih

16 A. C. f. B., 2011 ABA Center for Banking Information, Banking Statistics.17 Acohido, B., 2009 Hackers breach Heartland Payment credit card system, USA Today, 23.

7/24/2019 oz048_09krkac

11/16


115

U mrenoj trgovini tijekom 2009. procijenjeni su gubitci od 3,3 milijardeUSD zbog krae identiteta. 2010. gubitak je iznosio 2,7 milijardi USD to poka-zuje da banke i korporacije poinju kvalitetnije uvoditi sigurnosne mehanizme

u svoje poslovanje. Pritom treba imati na umu da se ukupno vlasnitvo banakapovealo za 9 trilijuna u posljednjih 10 godina, uglavnom zahvaljujui mrenomuposlovanju, to znai da navedeni gubitci nisu od velike vanosti za banke, nosvakako mogu znaajno naruiti osjeaj povjerenja kod korisnika.18

3.1.4. Rizici

Meutim, ako se tehnologija i adekvatno primjenjuje, i dalje ostajemogunosti raunalne ili ljudske pogreke koja moe prouzroiti tetu susta-vu. Gubitak fizikih dokumenata o korisnicima moe biti znaajno niega reda

veliine; takvi se incidenti tee doga

aju jer se radi o velikoj koli

ini papirnatedokumentacije kojoj je ipak potrebno fiziki pristupiti. Samim time, raspon se

potencijalnih prijetnji smanjuje na samo fiziko okruenje u kojem je navedenadokumentacija prisutna. No u mrenome sustavu mogue je imati pristup miliju-nima klijentskih bankovnih rauna i pritome je esto mogue ui u sustav s bilokojega raunala koje je spojeno na mreu. U najvee raunalne prijetnje spadajuzloudni programi koji biljee pritisnute tipke na tipkovnici (engl. keyloggers),programi koji esto omoguuju put ostalim zloudnim programima (trojanci)i programima koji obavljaju razne ostale zloudne radnje na raunalu i mrei(engl. worms) i sl. Vrlo esto ti programi ne spadaju u samo jednu kategoriju.

2005. godine poslovni ovjek iz SADa tuio je svoju banku radi nestanka 90 000USD s bankovnogs rauna. Istraga banke ustanovila je da je klijent imao rau-nalo zaraeno trojancem koji je ujedno bio i keyloggertj. biljeio je pritisnutetipke na tipkovnici. Navedeni novac poslan je na strani bankovni raun. Banka jeodbila kompenzirati nastalu tetu. Symatnec, tvrtka za raunalnu sigurnost upo-zorava da broj trojanaca koji su specijalizirani za krau financijskih podatakadrastino porasta u posljednje vrijeme. 2003. godine bilo je dvadesetak poznatihtrojanaca koji su obavljali takve radnje, a poetkom 2006. taj je broj iznosio2500. Symantec upozorava i da se broj bankarskih ustanova koje su ugroene

znaajno proirio; prije su napadane samo velike bankarske kue, dok se sadanapadaju ak i male mjesne banke. Najvei rizici i dalje dolaze od mjesnih i uda-ljenih napada na korisnika raunala. Lokalni napadi kompromitiraju raunalona taj nain da izmjene postavke mrenoga preglednika i mrene postavke rau-nala korisnika te se prilikom transakcije ili biljee pritisnute tipke ili se korisnikupredstavlja lana stranica za mreno poslovanje koju je proizveo trojanac prili-kom pokretanja mrenoga preglednika.19Udaljeni napadi veinom se svrstavajuu pokuaje krae identiteta; pritom korisnik dobiva elektronsko pismo od lane

18 Rueter, T. 2011 Fraud losses fall, from http://www.internetretailer.com/2011/01/18/fraudlossesfall.

19 Vidi: West, C. 2005 Phishing in the Middle of the Stream Todays Threats to Online Banking,Citeseer.

7/24/2019 oz048_09krkac

12/16


116

bankarske ustanove sa zamolbom da pod hitno obnovi svoje korisnike podat-ke kako bi se sprijeila kraa njegovih podataka. Jednom kada korisnik popuniobrazac, podatci se alju na mreni posluitelj ili elektronsku adresu napadaa.

3.2. Drutvena odgovornost sredinjih banaka

Povijesni razvoj sredinjega bankarstva see u drugu polovicu 17. stoljeakada su u Europi nastale prve sredinje banke kao to suRiksbank( u vedskoj) iBank of England(u Velikoj Britaniji). Primarni cilj osnivanja sredinjih banka biloje nesmetano financiranje ratovanja vladajuih garnitura u tim dravama. Sve dopolovice 19. stoljea, prilikom osnivanja sredinjih banaka i u drugim zemljamasvijeta, njihov glavni cilj se globalno se nije mijenjao. Tek nakon nekog vremenaciljevi sredinjih banaka proiruju se polako, ali sigurno i na druge oblike djelo-

vanja tako da je od tada mogue govoriti o poetku modernoga sredinjeg ban-karstva u svjetskim okvirima. Sukladno s promjenom glavnih ciljeva sredinjihbanaka, mijenjao se odnosno proirivao i znaaj njihove drutvene odgovornosti(koja se vie nije mogla iskljuivo vezati uz spaavanje dravnih financija!). Da-nas se drutvena odgovornost banaka sagledava u definiranju najvanijih ciljevakoje pojedine banke imaju u svojem programu djelovanja. Tako veina svjetskihsredinjih banaka kao glavni cilj ima postizanje i odraavanje stabilnosti cijenatj. sprjeavnje velike inflacije u gospodarstvu za koju je poznato da sa sobom do-nosi i velike trokove (kao to su to mikroekonomski, alokacijski, distribucijski,politiki i ostali trokovi). Pritom, ne treba smetnuti s uma da je najee ciljanainflacija do 2% godinje neto to se prieljkuje u takvom gospodarskom sustavuzbog kontinuiteta njegova rasta. Osim stabilnosti cijena kao primarnoga cilja,neke od sredinjih banaka imaju definirane i druge ciljeve kao to je tiskanjenovca (monetarna uloga), odravanje deviznih teajeva i financijske stabilnosti,rast bruto domaega proizvoda i zaposlenosti, funkcioniranje platnoga prometai slino. Posebno je vano istaknuti cilj kojim se podrava financijska stabilnostdrave. U ovom trenutku ne postoji nijedna sredinja banka koja je eksplicitnokao svoj primarni cilj navela financijsku stabilnost iz razloga to sredinje bankenisu same u stanju pokriti sve vidike financijske stabilnosti u zemlji. Ako sredinja

banka i ima nadzor nad komercijalnim tj. poslovnim bankama, za potpunu kon-trolu nad svim drugim financijskim ustanovama (osiguravajue kue, investicijskifondovi i dr.), treba imati podrku od drugih nadlenih dravnih ustanova. Svi na-vedeni ciljevi posljedica su drutvene odgovornosti sredinjih banaka koja se vidiu elji za ouvanjem makroekonomske stabilnosti cijeloga gospodarstva. Pritomse moe dogoditi da pojedine sredinje banke kao svoj dodatni cilj imaju defini-ranu i podrku ekonomskoj politici vlade. No, ako je takva politika fiskalne vlastiu proturjeju s nekim od osnovnih ciljeva sredinjih banaka (poput odraavanjastabilnosti cijena!), moe doi do otvorenoga sukoba na relaciji izmeu drave

i sredinje banke tj. izmeu fiskalne i monetarne vlasti. U tom se sluaju moepostaviti pitanje kolika je razina neovisnosti sredinjih banaka. Pod tim se po-drazumijeva odgovor na pitanje kolika je sloboda sredinje banke u definiranjuciljeva i instrumenata njihove primjene bez utjecaja dravnih vlasti ili neke druge

7/24/2019 oz048_09krkac

13/16


117

ustanove odnosno pojedinca. Naime, sve do prve polovice 20. stoljea smatralose da je neovisnost sredinjih banaka veoma velika. Prvenstveno, to je bila po-sljedica laissezfaire politike koja je podrazumijevala samoregulirajuu trinu

ekonomiju u kojoj nema prostora za intervenciju drave s obzirom da je alokcijasvih resursa bila u potpunosti preputena tritu. Osim toga, veina sredinjihbanaka bila je u privatnome vlasnitvu. Nakon drugoga svjetskog rata, dolazi doznaajnih promjena koje se reflektiraju kao intenzivnije ukljuivanje sredinjihbanaka u upravljanje ekonomijom svoje drave. Zbog te injenice i njihova vezas dravnim aparatom postaje mnogo vanija, to se manifestira kao sve vea po-trebu drava da kontroliraju rad svojih sredinjih banaka. To dovodi do razdo-blja u kojem je velik broj sredinjih banaka nacionaliziran odnosno postaju upotpunosti ili djelomino dravno vlasnitvo. Danas je u svijetu veina sredinjihbanaka konstituirana poput javne ustanove u dravnome ili preteito dravnomevlasnitvu, ali ima i manji broj onih koje su ostale u privatnome vlasnitvu poputamerikoga sustava banaka za savezne priuve (eng. Federal Reserve Bank). Netreba posebno isticati kako takvi primjeri vlasnike strukture sredinjih banakamogu utjecati na razliite stavove u strunim krugovima20s obzirom na manife-stirane aktivnosti tih banaka na svjetskim tritima proteklih godina. U takvimsituacijama uvijek e se moi postaviti pitanje u ijem interesu djeluje takvasredinja banka drutva u cijelosti ili samo jednoga manjeg broja zainteresi-ranih pojedinaca? Da bi se sprijeile takve konotacije, poeljno je regulirati radsredinjih banaka kao javnih ustanova u dravnome vlasnitvu uz veliku razinuneovisnosti u poslovanju. Takva neovisnost moe se promiljati kao institucio-nalna to podrazumijeva samostalno donoenje odluka bez potrebe odobrenjadravnih vlasti. Pritom treba imati na umu da sve odluke trebaju biti u skladu stemeljnim ciljem sredinje banke, ime se osigurava i njezina funkcionalna neo-visnost. Zatim, bitna je i osobna neovisnost koja je vidljiva u izboru strune ipolitiki neovisne osobe za guvernera i njegov najui kabinet na razdoblje duenego to je mandat vlade (najeee je to est godina!). Na kraju, vana je i finan-cijska neovisnost koja se sagledava u sposobnosti samofinanciranja i donoenjagodinjih prorauna bez potrebe odobrenja dravnih institucija. Poetkom 21.

stoljea svi ovi vidici neovisnosti trebali bi se moi oitovati kod veine moder-nih sredinjih banaka razvijenoga dijela svijeta. Ako je to realno oekivati, takvee sredinje banke biti u mogunosti postii svoj primarni cilj stabilnosti cijenaodnosno smanjenja inflacije na prihvatljivu razinu. Treba znati kako je to estodugoroan i zahtijevan posao koji nosi velike trokove. Kada bi se u takav pro-ces umijeali politiari sa svojim kratkoronim ciljevima, krajnji rezultat mogaobi postati veoma neizvjestan. Zbog te injenice treba inzistirati na neovisnostisredinjih banaka ija se drutvena odgovornost u tom sluaju oituje u ostvaren-ju dugoronih ciljeva sa strunim i kvalificiranim upravljanjem koje je u potpu-

nosti neovisno i samostalno prilikom donoenja svih odluka. Samo po takvome

20 Engdahl, F.W., 2010 Bogovi novca: Wall Street i propast amerikog stoljea, DETECTA,Zagreb.

7/24/2019 oz048_09krkac

14/16


118

scenariju ostvarena e ekonomska korist biti mjerljiva za cijelu drutvenu za-jednicu. Sve duge mogunosti nude preveliku neizvjesnost, to e se u mnogimsluajevima u konanici oitovatii i kroz postavljanje pitanja o drutvenoj, a po-

nekad i o kaznenoj odgovornosti pojedinaca.3.3. Etiki kodeksi banaka koje djeluju u RH i onih koje djeluju izvan RH

Poslovna etika (PE) bankara kao fizikih i banaka kao pravnih osoba u stvariraspravlja dvije skupine pitanja (3): o zakonskoj regulativi koja regulira djelova-nje banaka (napose komercijalnih i investicijskih) i njihov nadzor (koji provodeustanove, udruge banaka i narodnih banaka) te o etikim dimenzijama njihovogadjelovanja na odreenim tritima. Etiki kodeks bankara nalik je na etiki ko-deks praktiara u promidbi ili upravljanju, naime, sadri sve dunosti i zabra-

ne tipine za poslovno podruje i za struku, kao i tipine propuste koje bankarmoe poiniti. Meutim, bankar je u posebnome odnosu prema stranci s kojomposluje. Naime, dok prodavaprodaje osobi koja je naprosto kupac, bankar imaklijenta. Time je bankar vie nalik lijeniku koji prima pacijenta, odvjetniku kojiprima stranku ili kraninu koji ima ispovjednika. Radi se, naime, o tome da po-stoji odnos povjerenja i naela uvanja tajnosti podataka koji se izmjenjuju tije-kom poslovanja. To povjerenje klijent dijelompoklanjabankaru jer klijent zaistane moe znati radi li bankar u svome osobnom interesu, u interesu banke iji jezaposlenik, u interesu klijenta ili pak nastoji balansirati izmeu svih tih interesa.S druge strane, to je povjerenjezaslueno. To dovodi do sljedeega kljunog poj-ma odnosa bankara i klijenta. Naime, bankar je profesionalac. Profesionalac jeosoba koju je verificirala nadlena sluba kao strunjaka koji svoj posao obavljaza novac, javno i u skladu s pravilima struke (lege artis, to je jo jedna slinost snavedenim zanimanjima/pozivima). To pak znai da bankar nije amateru ban-karskim pitanjima kao to je to, u veini sluajeva, klijent, napose kao privatnafizika osoba (amaterkao osoba koja neto radi iz ljubavi). Povjerenje, tajnost iprofesionalizam dovode do etikoga kodeksa. Iz same naravi struke i standar-dnih naina postupanja proizlaze moralne norme koje bankar treba slijediti usvome profesionalnom postupanju. Svaki etiki kodeks treba biti kratak, jasan,

pregledan i provediv (a provedba, dakako, mjerljiva). On se izraava u deonti-kim predikatima ili dunosnim propisivanjima. To znai da se izriito zapovijeda-ju i zabranjuju odreene aktivnosti. Prekritelj tih zapovjedi ili zabrana nerijetkobiva strogo kanjen (novanom kaznom, otputanjem ili prijavom policiji). Takoje i s etikim kodeksom bankara. Predugi, nejasni, nepregledni i neprovedivi ko-deksi znak su nestrunosti i neodgovornosti ustanove koja ih posjeduje ili znakda ih institucija posjeduje samo zato to to zahtijeva neka krovna udruga ili tr-ina moda. Etiki kodeks bankara u stvari treba navesti sve tipine sluajevenajeih moralno neispravnih radnji bankara. Naravno, svaki kodeks u stvari

zapoinje temeljnim naelom koje povezuje moralnost, zakonitost i strunost tj.rijeima poput sljedeih: ovaj etiki kodeks sastavljen je u skladu sa zakonskimpropisima i podzakonskim aktima, s pravilima struke i proceduralnim pravilima.Zatim se navodi kljuna izjava nalik sljedeoj: svaki je bankar duan djelovati

7/24/2019 oz048_09krkac

15/16


119

profesionalno. Ovo je vano jer profesionalizam ne ukljuuje i vlastitu proved-bu, a dunost biti profesionalan temeljna je oznaka i postavka etikoga kodeksasvake struke. Usporedimo dva kodeksa, nazovimo ih etikim kodeksom banke

A i etikim kodeksom banke B (A je jedna svjetska banka koja djeluje na svimkontinentima, no ne posluje u RH i do sada nije bila ukljuena u znaajnije ne-zakonite radnje niti je znaajno sudjelovala u uzrokovanju i provedbi djelatnostikoje su bile dio posljednjih ekonomskih kriza, a B je jedna banka koja djeluje uRH, vidi Tablicu 2).

Tablica 2: Usporedba bankarskih etikih kodeksaTable 2: A comparison of codes of ethics for bankers.

Banke A i B

Svojstvakodeksa

Etiki kodeks banke A

(ne djeluje u RH,ali djeluje na svim

kontinentima)

Etiki kodeks bamke B

(djeluje u RH i susjednimdravama)

Opseg kodeksa 3 stranice gustoga teksta 17 stranica gustoga tekstaMijeaju li se zakonske

obveze s etikimdunostima

NE DA

Ope informacijeo misiji, viziji,

vrijednostima, itd.

NE DA

Navode li se tipinisluajevi neodgovornosti

DA DA

Konkretne zabraneSukob interesa DA NE

Zlouporaba povjerenja DA NEZlouporaba informacija DA NE

Insidertrading DA NE

Iz navedene usporedbe etikih kodeksa banaka A i B moe se zakljuiti ooitim razlikama koje se mogu svesti na sljedee kljune toke. Banka B po-kazuje: nerazumijevanje naravi i svrhe etikoga kodeksa, mijeanje zakonskih,profesionalnih i etikih dunosti banaka i bankara, nerazumijevanje (ili modarazumijevanje) tipinih propusta banaka i bankara pri standardnim oblicima po-stupanja. Banka A pokazuje jasno razumijevanje svega navedenog.

Zakljuak

Oito je da sama regulacija bankarskoga poslovanja teko sprjeava da seono uputa u nemoralne i neodgovorne radnje. Ipak, ini se da je odreen stupanjregulacije nuan, iako samostalno ne pridonosi rjeenju. Uz regulaciju, potrebno

7/24/2019 oz048_09krkac

16/16


120

je poticati i snaniju racionalnost klijenata i drutvenu odgovornost svih zaintere-siranih strana ukljuenih u bankarsko poslovno podruje, od banaka kao pravnihosoba prema klijentima kao pravnim osobama i dravama te obrnuto, preko ban-

kara kao fizikih osoba prema klijentima kao fizi

kim osobama i obrnuto, sve dobanaka prema svojim internim i eksternim interesnim dionicima. Konkretno, uz

regulaciju, potrebno je razviti kljune vrijednosti integriteta, povjerenja i odgo-vornosti u obliku dunosti kako bankara tako i klijenata, bilo kao fizikih bilopravnih osoba.21Utjecaj sredinjih banaka ovdje je kljuan, kao i utjecaj novihtehnologija poput mrenoga bankarstva. Tek suradnjom svih navedenih imbeni-ka u smislu znanja i odgovornosti moe se postii odreen napredak.

Business Ethics for Banks

Kristijan Krka*, Hrvoje Volarevi**, Hrvoje Jerkovi***

Summary

The authors discuss in the essay the elements of business ethics and the corporatesocial responsibility of banks. The paper focuses on three areas: the morality of basicbanking business and banks as institutions, the social responsibility of banks, and thebusiness ethics of bankers as physical and legal entities. The cited areas are presentedthrough a description of basic banking procedures, the rationale behind them and

a reference to banking business ethics. Concluding remarks touch on the status ofbusiness ethics in these areas and offer a recommendation for improvement througha combination of regulation, mutual responsibility and knowledge of all stakehold-ers involved in the banks activities. The essay puts forth three brief case studies: aSWOT analysis of internet banking, the social responsibility of central banks and acomparison of the banks codices of ethics.

Key words: banks, ebanking, bankers codex of ethics, business ethics for banks,privacy, role of the central bank, data privacy protection

21 Vidi: Cowton C. J. Banking u: Boatright, J. R. (ed.) Finance Ethics, John Wiley & Sons, Inc.Hoboken, 2010., str. 329339.

* A/Prof. Kristijan KrkaPhD, The Zagreb School of Economics and Management. Address: Jor-danovac 110, 10 000 Zagreb. Email: [email protected]

** Hrvoje VolareviPhD, The Zagreb School of Economics and Management. Address: Jordano-vac 110, 10 000 Zagreb. Email: [email protected]

*** Hrvoje JerkoviMSc, Doctorant at the Faculty of Electrical Engineering and Computing, Uni-versity of Zagreb; The Zagreb School of Economics and Management. Address: Jordanovac 110,10 000 Zagreb. Email: [email protected]

oz048_09krkac

Documents

Transcript of oz048_09krkac