fra Kristijan Sinković, prior, dipl. soc. radnik Maristela Šakić, dr.med.spec.psih. Stana Košćak, bacc. med. tehn. s. Lucija Bijelić, mag. psihologije. Luca Marković, mag. med.tehn.

OSNOVNI STANDARDI KVALITETE

BOLNIČKI RED SVETOG IVANA OD BOGA-MILOSRDNA BRAĆA ORGANIZIRANO STANOVANJE ZA ODRASLE OSOBE S

INVALIDITETOM - MENTALNIM OŠTEĆENJEM UZ SVEOBUHVATNU PODRŠKU I POMOĆ, ŠUMETLICA 87

Moto Zajednice: „Hoću, želim, mogu“ napredovati u poboljšanju kvalitete života

- uz aktivno sudjelovanje i zadovoljstvo svih sudionika –

1

rujan, 2020. godine

Sadržaj:

1. SAŽETAK 3 ..............................................................................................................................................

2. IZ ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI 7 .........................................................................................................

3. KONTINUITET SKRBI OD SPECIJALNE BOLNICE SVETI RAFAEL DO STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 8 .......................................................................................................................

4. STANDARDI KVALITETE PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA ORGANIZIRANOG STANOVANJA 12 .............

5. PIRAMIDA LJUDSKIH POTREBA 13 .........................................................................................................

6. STAMBENA ZAJEDNICA SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 15 ........................................................

7. MISIJA I CILJEVI STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 17 ...............................

8. FUNKCIONIRANJE STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVANA OD BOGA, ŠUMETLICA 87 18 ........................

9. ORGANIZACIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 19 ......................................................................................................................................

10. UGOVOR PRIJELAZNE PSIHSOCIJALNE REHABILITACIJE STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 31 ..........................................................................................................................

11. KUĆNI RED I VODIČ ZA PRIJELAZNU PSIHOSOCIJALNU REHABILITACIJU U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 34 ..................................................................................................

12. NAČIN VOĐENJA I FUNKCIONIRANJA STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA ŠUMETLICA 87 .39

13. SOCIOREHABILITACIJSKI POSTUPCI U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 - RAD U PROGRAMU REHABILITACIJE 42 ..............................................................................................

14. INDIVIDUALNI PLAN PSIHOSOCIJALNE REHABILITACIJE, KULTURA STANOVANJA I SUŽIVOT U STAMBENOJ ZAJEDNCI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 44 .............................................................

15. DNEVNI INDIVIDUALNI PLAN SAMOZBRINJAVANJA 45 ........................................................................

16. GLAVNI REHABILITACIJSKI ODABIR 60 .................................................................................................

17. INKLUZIVNO VOLONTIRANJE 64 ..........................................................................................................

18. IZDVOJENI PRIMJER PLANIRANE REHABILITACIJE JEDNE KORISNICE 70 ..............................................

19. KOMUNIKACIJA U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 77 .........................

20. POLUGODIŠNJA EVALUACIJA I SLANJE IZVJEŠĆA - REDOVNA KOMUNIKCIJA S NADLEŽNIM CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB 79 ...........................................................................................................

21. MATERIJALNI RESURSI STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 80 ...................

22. DOKUMENTACIJA U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 81 .....................

23. REDOVNA I TRAJNA EDUKACIJA DJELATNIKA STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 84......................................................................................................................................

2

1. SAŽETAK

Osnovni standardi kvalitete usluga organiziranog stanovanja - Šumetlica (u daljnjem tekstu, Zajednica) temelje se na Zakonu o socijalnoj skrbi, Pravilniku o standardima kvalitete pružanja socijalnih usluga, drugim zakonskim aktima koji propisuju pravila organiziranog stanovanja te temeljnoj vrijednosti Reda Milosrdne braće – gostoljubivosti, uz načela- kvalitetu, poštovanje, odgovornost i duhovnost.

Individualni plan rehabilitacije u stambenoj zajednici Svetog Ivana od Boga kreira se u suradnji sa korisnikom na osnovu ciljeva rehabilitacije koje je napisao nadležni psihijatar u otpusnom pismu, te individualnog plana promjene poslanog od strane nadležnog centra za socijalnu skrb.

Misija Reda predviđa cjelokupnu pomoć korisniku-gostu, u svim njezinim dimenzijama- fizičkoj, umnoj, emotivnoj, socijalnoj i duhovnoj s holističkom vizijom, uz timski rad.

Osnovni standardi kvalitete obvezujući su djelatnicima kao smjernice za održavanje kvalitete pružanja svakodnevnih usluga. Djelatnici pri prijemu u radni odnos prolaze propisanu proceduru, koja uključuje psihološka testiranja i motivacijski intervju.

Osnovni standardi kvalitete su: mjerila za utvrđivanje usklađenosti kvalitete pruženih usluga, s osnovnim standardima kvalitete i najnovijim zakonskim propisima o standardima kvalitete usluga u organiziranom stanovanju.

Osnovni standardi kvalitete polazište su za trajnu edukaciju djelatnika i trajnu prilagodbu novim dostignućima u kvaliteti pružanja usluga organiziranog stanovanja.

Osnovni standardi kvalitete namijenjeni su korisnicima i njihovim obiteljima ili skrbnicima kao informacija i poticaj za aktivno sudjelovanje u donošenju odluka u ukupnom psihosocijalnom programu svakog korisnika.

Osnovni standardi kvalitete namijenjeni su, kao informacija, centrima za socijalnu skrb, koji za svoje štićenike ugovaraju organizirano stanovanje.

Osnovni standardi kvalitete namijenjeni su pojedincima i organizacijama koji su, iz bilo kojeg razloga, zainteresirani za standarde kvalitete usluga Organiziranog stanovanja Šumetlica 87.

Osnovni standardi kvalitete dostupni su na web stranicama Specijalne bolnice za psihijatriju i palijativnu skrb „Sveti Rafael“ te u štampanom obliku u zajedničkim prostorijama Zajednice.

Svako poglavlje ovih Standarda cjelina je za sebe, može se na web stranici otvoriti „klikom“ na sadržaj, te se stoga pojedina tumačenja ponavljaju. Materijali koji se pripremaju prije svih susreta sudionika Zajednice čuvaju se kao edukativni materijali u zajedničkim prostorima i trajno su dostupni za dopune i promjene.

3

Vodi se dokumentacija predviđena važećim propisima. Uz svako poglavlje prikazan je primjer vođenja dokumentacije. Bazični dokumenti su dnevna, tjedna i mjesečna evaluacija aktivnosti korisnika. Služe za izradu evaluacije ishoda ukupne prijelazne psihosocijalne rehabilitacije, koji se kao šestomjesečni ili prigodni izvještaji šalju u CZSS, koriste za redovite psihijatrijske kontrole i drugo. Primjer vođenja bazične dokumentacije

DNEVNE EVALUACIJE GLAVNOG REHABILITACIJSKOG ODABIRA (CILJA) Dnevna evaluacija prati korake rehabilitacijskog odabira i procjenjuje samostalnost u obavljanju aktivnosti. Obuhvaća aktivnosti planirane za zadovoljavanje potreba za poštovanjem i samoostvarenjem, tj. četvrti i peti stupanj potreba prema Maslovljewoj piramidi ljudskih potreba. Glavni rehabilitacijski odabir dogovoreno je individualiziran i svakom korisniku potvrđuje njegovu tzv. Dodatnu vrijednost samoaktualizacije. Kroz to i dodatnu učinjenu, uvijek mjerljivu vrijednost osobnog stvaranja, učinka, realizacije i dobitka, glavni rehabilitacijski odabir uvijek je obostrani dobitak, kako za korisnika, tako i za sve sudionike zajedničkog stanovanja.

Procjenjuje se opisno: samostalno obavio/la, uz mali poticaj, uz značajan poticaj i nije obavljeno.

Radni dokument nalazi se na radnom stolu u uredu, a popunjeni dokument ulaže se u „prozirnicu“ u registratoru korisnika.

IME I PREZIME KORISNIKA: ______________________________________________ EVALUACIJA AKTIVNOSTI: ______________________________________________

Datum Samostalno

M i n . potpora

Z n a č a j n a potpora

N i j e obavljeno

Opaska Potpis

1.3. v

2.3. v

3.3. v

….

….

….

4

TJEDNA EVALUACIJA INDIVIDUALNOG PLANA SAMOZBRINJAVANJA, ŽIVOTNIH VJEŠTINA, KULTURE STANOVANJA I SUŽIVOTA U ZAJEDNICI.

Polazište je za poticajnu i edukativnu trajnu komunikaciju između korisnika i koordinatora/ice (obuhvaća fiziološke i psihološke potrebe, kao i potrebe za sigurnošću i pripadanjem prema Maslowljevoj piramidi ljudskih potreba, čuva se u „prozirnici“ uloženoj u registrator korisnika).

IME I PREZIME KORISNIKA:________________________________________ PERIOD EVALUACIJE: ____________1.3.2020 - 28.4..2020._______________

Legenda: S -samoocjenjivanje-plava boja, O -ocjenjivanje koordinator/ice-crvena boja (ocjene 1-5)

5

MJESEČNE EVALUACIJE REHABILITACIJSKOG ODABIRA I VOLONTERSKE AKTIVNOSTI

Zbrajaju se i mjesečno uspoređuju (samostalnost u aktivnostima). Očekivani ishod trajno je povećanje samostalnosti na račun suporta od strane asistenata i/ili koordinatora volontera.

IME I PREZIME KORISNIKA:___________________________________________ MJESEČNA EVALUACIJA AKTIVNOSTI, ZBIR DNEVNIH EVALUACIJA (izraženo u brojevima)

Datum i mjesec

Samostalno Min. potpora

Značajna potpora

Nije obavljeno

Opaska uz tjedni zaključak

Potpis

3/2020 19 9 3 suradljiv NN

4/2020 4 17 7 2 suradljiv NN

….

….

….

….

6

2. IZ ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19 i 64/20)

Organizirano stanovanje dio je socijalnih usluga. Organizirano stanovanje smatra se izvaninstitucijskim uslugama. Organiziranim stanovanjem smatra se stanovanje u zajednici stambenih jedinica koje se nalaze na istoj lokaciji. Organizirano stanovanje privremeni je smještaj radi provođenja kraćih, odnosno prijelaznih rehabilitacijskih programa u trajanju do tri godine za mlađu punoljetnu osobu s problemima u ponašanju.

Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe.

Osnovne životne potrebe su: prehrana, smještaj, odjeća i druge stvari za osobne potrebe. Osnovne životne potrebe odraslih osoba s invaliditetom obuhvaćaju i dodatne potrebe koje proizlaze iz njihova oštećenja zdravlja, odnosno invaliditeta.

Individualni plan je plan promjena životne situacije, odnosno ponašanja korisnika izrađen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, poteškoća i resursa, u dogovoru s korisnikom i članovima obitelji, u svrhu prevladavanja nepovoljnih životnih okolnosti.

Izdvojena načela u djelovanju organiziranog stanovanja:

Načelo slobode izbora Prava u sustavu socijalne skrbi korisnik ostvaruje po načelu slobodnog izbora i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Načelo sudjelovanja u donošenju odluka Korisnik prava u sustavu socijalne skrbi ima pravo sudjelovati u procjeni stanja, potreba i odlučivanju o korištenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka.

Načelo poštivanja privatnosti Korisnik prava u sustavu socijalne skrbi ima pravo na poštivanje privatnosti prilikom pružanja usluga socijalne skrbi.

7

3. KONTINUITET SKRBI OD SPECIJALNE BOLNICE SVETI RAFAEL DO STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Tijekom hospitalizacije u Specijalnoj bolnici Sveti Rafael proces liječenja usmjerava se prema rehabilitaciji.

Na kraju liječenja, u otpusnom pismu, psihijatar za sve bolesnike, buduće korisnike u Stambenoj zajednici piše ciljeve rehabilitacije. Nastavak rehabilitacije u Stambenoj zajednici potrebno je vremenski definirati i kroz individualni plan na temelju postavljenih ciljeva rehabilitacije postepeno realizirati.

Potrebno je kroz standarde Stambene zajednice kontinuirano održavati stručnu kvalitetu i evaluaciju postignutih ciljeva rehabilitacije.

1.SPECIJALNA BOLNICA SVETI RAFAEL

Proces od prepoznavanja bolesnika za rehabilitaciju do odlaska u Zajednicu traje određeno vrijeme. U nekim slučajevima je usporena realizaciji poradi zadanih institucionalnih procesa.

Stambena zajednica Sveti Ivan od Boga je prijelazna, a ne trajna. Osim što se razmišlja o smještaju, radnom okupiranju, volontiranju i življenju u kućanstvu, potrebno je psihodinamski i funkcionalno definirati od samoga početka što će bolesnik, kao korisnik, kroz ponudu u rehabilitaciji dobiti, ali prije svega što može

8

najviše u procesu rehabilitacije subjektivno postići, tj. prezentirati od svojih zdravih resursa, što onda treba kontinuirano snažiti. Razborito je već od samoga početka ići ka realno usmjerenim ciljevima i ishodima prijelazne rehabilitacije.

Prije odlaska bolesnika u Stambenu zajednicu, na redovitoj timskoj sintezi, dakle gdje su prisutni svi članovi bolničkog psihijatrijskog tima, poziva se i voditelj Stambene Zajednice te se pred njim prezentiraju i sistematično zaokružuju svi postignuti rezultati u liječenju bolesnika i definira daljnji postupak oko nastavka rehabilitacije u Stambenoj zajednici.

Najduže liječenje u bolnici prije prelaska u Stambenu zajednicu može biti do 3 mjeseca. Period od tri mjeseca optimalan je za definiranje potrebe psihosocijalne rehabilitacije i njezinih ciljeva.

2. STAMBENA ZAJEDNICA SVETI IVAN OD BOGA

Kako je zajednica prijelazna, prijedlog je da korisnici u Stambenoj zajednici borave najkraće 6, a najduže 18 mjeseci, a samo u iznimnim slučajevima do 24 mjeseca.

Potrebno je osim psihosocijalne i radne komponente, osvijestiti i duhovnu komponentu rehabilitacije. Duhovna komponenta nadilazi formalni odlazak na misu, ona produbljuje smisao postojanja i odnosa s Bogom pa i poteškoća, potrebe dijeljenja i odricanja, zahvalnosti i zadovoljstva jer korisnici rade sami na sebi uz pomoć i veliki angažman drugih. To su postavke za ustrajnost i osmišljenost u rehabilitaciji. Potencijalno definirani vremenski I prostorni period rehabilitacije za svakog korisnika, omogućuje fluktuacije bolesnika/korisnika od Bolnice do Stambene zajednice. Pruža izvjesnost, što je u ljudskoj logici važno. Dakle, odmah na početku potrebno je korisniku definirati rehabilitacijske granice te podijeliti s njim izvjesnost njegovog optimalnog funkcionalnog oporavka, odnosno osnaživanja.

Ukoliko je korisnik ovisnik, ima obitelj i radno je sposoban, trajanje njegove rehabilitacije optimalno je kroz šest do devet mjeseci.

Kod takvih korisnika posebno treba zadati jasne granice od tehničkih do psihodinamskih postavki rehabilitacije. Ovisnik o bilo čemu (alkoholu, drogi, kocki) i/ili ovisni obrasci ličnosti najčešće su egocentrične i emocionalno nezrele ličnosti. U odnosima s drugima ove ličnosti često poput djeteta probijaju granice i ustrajavaju ostati u manipulativnoj poziciji jer je to njihov naučeni obrazac funkcioniranja. Kada takav korisnik uđe u rehabilitacijski odnos koji ga konfrontira s njegovim ponašanjem prema sebi i drugima, dobiva želju za recidivom, kako bi ublažio svoju frustraciju na podlozi vlastite sebičnosti (tj. radi i misli iz pozicije " ja", " daj meni"," budi sa mnom", "ovisi o meni", "radi uz mene i za mene“ i sl.) impulzivnosti (nepromišljeni postupci, verbalne izjave na vlastitu štetu, ali i štetu najbližih u njihovoj okolini) i projektivnosti (krivnju vidi prvo u drugom i brani se optužujući i ogovarajući drugoga).

S ovim korisnicima treba biti jako oprezan u svim izjavama i postupcima osobito, ukoliko se nešto odnosi direktno na njih. Vrlo često mogu olako izrečenim izjavama djelatnika zajednice manipulirati i unositi dvostruke poruke.

Dakle ovo su obrasci s kojima se mora računati u rehabilitaciji te ovakvog korisnika kroz kućnu dinamiku vratiti u odnos iz pozicije "ja" u poziciju "mi", precizno definirati

9

radne obaveze, bilo da se radi o terapijskom vrtu, zaštitnoj radionici, volontiranju ili kombinacije jednog i drugog što je najbolje jer korisniku širi potencijalni prostor funkcionalne sposobnosti i odgovornosti, a reducira isključivost.

Treće, ali ne i manje važno, njegova obitelj. Obitelj ovakvih korisnika treba biti pozvana i uključena, unatoč ambivalenciji i nerijetko pasivnom izvlačenju, te im osvijestiti odgovornost u svojstvu člana obitelji. Ukoliko je obitelj potpuno zakazala, onda se kraj rehabilitacije može realizirati u dva pravca. Može se prijelazno- neko vrijeme, ali ne duže od 6 mjeseci, korisniku omogućiti subvencionirani tj. prijelazni smještaj, dok se samostalno ne snađu u širem socijalnom okruženju. Međutim, ostanak u neposrednoj blizini s korisnicima kojima još traje rehabilitacija, ne bi trebao biti duže od 6 mjeseci jer u konačnici korisnik postepeno treba realizirati vlastitu samostalnost.

Može se npr. pružiti mogućnost da korisnik sam nađe stan te mu se opet kraći vremenski period pružiti djelomična financijska pomoć u najmu i/ili kroz učlanjivanje u Udrugu „Granada“ gdje ga se preko projekata može potaknuti da završi neki tečaj ili prekvalifikaciju, eventualno zaposli itd.

Ukoliko korisnik ima shizofreniju i shizofreniji slične poremećaje, inicijalni ciljevi i ishodi u prijelaznoj Stambenoj zajednici su ograničeni.

Nužni ishod je redukcija rehospitalizacija, osnaživanje i motiviranje za što veći samo uvid i kontrolu posljedica bolesti, odnosno što kritičnije upravljanje mentalnim zdravljem, a to se odnosi na samostalno uzimanje lijekova, potpunu kritičnost u slaganju dnevnih doza i organizaciji prilagođenih dnevnih aktivnosti, a sve prema kaskadnom mjerenju kroz upitnik funkcionalnog statusa i praćenja pokazatelja oporavka (zvijezda oporavka).

Za ove korisnike optimalna prijelazna rehabilitacija bila bi godinu do godinu i pol dana, iznimno dvije godine.

Ovi korisnici, uz pomoć asistenata i svih drugih članova rehabilitacijskog tima, mogu dnevno biti uključeni u ciljane aktivnosti u zaštitnoj radionici, terapijskom vrtu i volontiranju u široj socijalnoj sredini. Uz angažman nadležnog socijalnog radnika može im se omogućiti preko Zavoda za vještačenje i zapošljavanje invalidnih osoba, procjenu preostale radne sposobnosti. Taj proces tijekom rehabilitacije zaokružio bi standard cjelovite rehabilitacije i dao funkcionalnu, odnosno radnu izvjesnost nakon izlaska iz Zajednice.

Također, u suradnji s obiteljima treba dogovarati ishode nakon završetka rehabilitacije, povratak u obitelj i nastavak života u obitelji koristeći naučene funkcionalne obrasce tijekom rehabilitacije. Potrebno je prije izlaska iz Zajednice dogovoriti povezanost korisnika s lokalnim udrugama u njegovom mjestu stanovanja, npr. udruge koje promoviraju brigu za mentalno zdravlje i socijalnu uključenost, poticaj zapošljavanja u mjestu stanovanja, kontaktirati psihijatra kojemu će nastaviti odlaziti na kontrole, ostaviti mogućnost posjete tima zajednice u krugu obitelji i o istome izvijesti nadležni CZSS. Ovime Stambena zajednica reflektira odgovornost za nastavak socijalne uključenosti i u mjestu stanovanja kada je organizirana rehabilitacija okončana. Dakle, korisniku se ipak osigurava neka izvjesnost te povezanost i nakon izlaska iz Stambene zajednice.

10

Ukoliko se korisnik ne vraća u obitelj, onda sve ovo treba na vrijeme i bez prolongacije usmjeriti na CZSS i tražiti od centra realizaciju smještaja u adekvatnu udomiteljsku obitelj.

Ukoliko je povratak bolesnika sa shizofrenijom otežan u obitelj ili je obitelj u strahu, a postignuti su ipak dobri rezultati u prijelaznoj stambenoj zajednici, onda se obiteljima opet treba vratiti aktivna uloga, a ne da oni očekuju od zajednice trajno rješenje.

Potrebno je definirati izvjesnost završetka rehabilitacije. Ukoliko obitelji žele da bivši korisnici ostanu u blizini Zajednice, ali i bolnice ili nakon završetka rehabilitacije budu i dalje dio programa koji možemo ponuditi izvan Zajednice, onda konačno stambeno zbrinjavanje i skrb u stanu /kući preuzima samo obitelj.

Susretljivost u smislu što bezbolnijeg prekidanja procesa ide kroz nastavak psihijatrijskih kontrola, organizaciju eventualnog volontiranja, aktivnosti u zaštićenoj radionici, angažman u poljoprivrednim i drugim sličnim aktivnostima, suportivne grupe u dnevnom rehabilitacijskom centru kroz članstvo u Udruzi „Granada“, stručne timske posjete i podrške u novom stanu ili kući itd.

Ovakav način može potencijalno stvoriti socijalnu mrežu rehabilitiranih i onih koji se rehabilitiraju, što uz kreativnu povezanost i funkcionalnu osmišljenost može biti period dužeg održavanja i podržavanja kontinuiteta rehabilitacije.

11

4. STANDARDI KVALITETE PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA ORGANIZIRANOG STANOVANJA

Izvor: PRAVILNIK O STANDARDIMA KVALITETE PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA » Narodne novine « (broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17)

1. Prva razina usklađenosti sa standardima za pružanje usluga u mreži podrazumijeva ispunjavanje minimalnih uvjeta za pružanje usluga iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika. 2. Druga razina usklađenosti sa standardima za pružanje usluga u mreži nadograđuje na ostvareno iz prve razine i zahtijeva ispunjavanje dodatnih uvjeta prostora i opreme za pružanje usluga, te dodatnih uvjeta stručnih radnika za pojedinu uslugu i korisničku skupinu.

3. Treća razina usklađenosti sa standardima za pružanje usluga u mreži nadograđuje na ostvareno iz prve i druge razine i zahtijeva ispunjavanje posebnih uvjeta prostora i opreme za pružanje usluga te posebnih uvjeta stručnih radnika za pojedinu uslugu i korisničku skupinu.

Usluge organiziranog stanovanja imaju mjesto za čuvanje lijekova i sanitetskog materijala, dostupno samo ovlaštenim osobama.

Organizirano stanovanje za odrasle osobe s invaliditetom- mentalnim oštećenjem uz sveobuhvatnu podršku i pomoć Sveti Ivana od Boga, Šumetlica 87, ima treću razinu usklađenosti.

12

5. PIRAMIDA LJUDSKIH POTREBA

Osnovne ljudske potrebe prema podjeli Maslowa su:

1. Fiziološke potrebe su potrebe za: kisikom, hranom i tekućinom, eliminacijom otpadnih tvari, spavanjem i odmorom, kretanjem, odijevanjem i održavanjem normalne temperature tijela, održavanjem osobne higijene i izbjegavanjem štetnih utjecaja okoline, fiziološke potrebe organizma (primarne biološke potrebe). Ukoliko jedna od ovih potreba nije zadovoljena, ne zadovoljavaju se potrebe na višoj razini.

2. Potreba za sigurnošću temeljna je psihološka potreba i ona označava potrebu za stalnošću, redom, poretkom, strukturom i potrebu za predvidljivošću događaja u bližoj ili daljnjoj budućnosti. Nezadovoljenje potrebe za sigurnošću očituje se strahom, zabrinutošću i tjeskobom osobe.

13

3. Potreba za ljubavlju i pripadanjem potreba je za uspostavljanjem odnosa s drugim ljudima utemeljena na međusobnom poštovanju, odanosti, privrženosti i povjerenju.

4. Potreba za samopoštovanjem potreba je zbog koje se svaki pojedinac želi smatrati vrijednim, korisnim i sposobnim da se nosi sa životnim problemima pa i bolešću ili stanjem u kojem se pacijent trenutno našao. Bolest ili hospitalizacija često dovode do osjećaja bespomoćnosti, ugroženosti i manje vrijednosti.

5. Potreba za samoaktualizacijom potreba je čovjeka da se razvija i iskoristi sve svoje mogućnosti do maksimuma, bez obzira kolike one bile. Pojedinac koji je postigao samoaktualizaciju te ostvario i iskoristio sve svoje kapacitete, potencijalnosti i talente postao je uspješan i zadovoljan pojedinac.

Princip homeostaze princip je po kome je najvažnija ravnoteža između potreba, a čine je četiri momenta motivacijskog ciklusa: 1. Potreba 2. Naučeno ponašanje tj. poduzete radnje za zadovoljavanje potrebe

1. Cilj - intervencije su izvršene i potreba je zadovoljena –ostvarena 2. Olakšanje - osjećaj zadovoljstva

Cijeli životni ciklus sastoji se u stalnom narušavanju i uspostavljanju ove ravnoteže - homeostazi (održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim fluktuacijama).

Izvor: V.E. Frankl: SelfTranscendence as a Human Phenomenon, Sophos- A Young Researchers Journal, issue: 07 / 2014, pages: 261272, 2014.

14

6. STAMBENA ZAJEDNICA SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Bolnički red Svetog Ivana od Boga-Milosrdna braća Organizirano stanovanje za odrasle osobe s invaliditetom-mentalnim

oštećenjima uz sveobuhvatnu podršku i pomoć

temeljna vrijednost: gostoljubivost načela: kvaliteta, poštovanje, odgovornost i duhovnost

Pruža kontinuitet skrbi nakon završetka liječenja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac, u smislu nastavka psihosocijalne rehabilitacije u Organiziranom stanovanju Sveti Ivan od Boga, Šumetlica 87.

Princip organiziranog stanovanja jedinstveni je, sveobuhvatni pristup koji povezuje i kroz jednu kontinuiranu cjelinu nastavlja aktivnu rehabilitaciju nakon liječenja u Bolnici i time prevenira učestale hospitalizacije i narušenu kvalitetu života psihičkih bolesnika te ih ciljano i sistematično rehabilitira kao korisnike.

Organizirano stanovanje u Zajednici Sv. Ivan od Boga namijenjeno je osobama s mentalnim, primarno psihičkim poteškoćama. Primjenjuju se programi u kojima je naglašena aktivna uloga korisnika u različitim organiziranim aktivnostima prema osobnim mogućnostima, potrebama i željama.

CILJEVI: - povećanje samostalnosti korisnika u svakodnevnim aktivnostima; - reintegracija korisnika u obitelj, društvo i posao radi postizanja osjećaja korisnosti, produktivnosti i zadovoljstva; - postizanje maksimalne neovisnosti u svakodnevnom funkcioniranju i poboljšanju kvalitete života; - prepoznavanje i razvijanje vještina i kapaciteta koje osoba posjeduje u svrhu postizanja osjećaja samopouzdanja, odgovornosti i samokontrole.

FUNKCIONIRANJE:

Prati se adaptacija i napredak korisnika kroz planove i evaluaciju rehabilitacije. Korisnici na grupnim sastancima samoinicijativno i kreativno sudjeluju u donošenju odluka važnih za obveze, uvažavanju jedni drugih i prihvaćanju različitosti. Krajnji je cilj socijalna integracija i destigmatizacija svakog korisnika.

Izvor: https://www.bolnicasvetirafael.eu/organizirano-stanovanje-sumetlica/ preuzeto: 10.05.2020

15

https://www.bolnicasvetirafael.eu/organizirano-stanovanje-sumetlica/

Potpora u Stambenoj zajednici zasnovana je na pristupu korisniku, korisnikovoj obitelji-skrbniku i djelatnicima .

„Hoću, želim, mogu“ napredovati u poboljšanju kvalitete života - uz aktivno sudjelovanje svih sudionika –

Potpora je usmjerena na poboljšanje funkcioniranja, na bolje prilagođavanje korisnika uvjetima koji su društveno prihvatljivi i njihovom povratku u društvenu zajednicu. Na određen način svim korisnicima može se pomoći u određenim aspektima njihovog funkcioniranja u Zajednici koja je osmišljena kao mala grupa koja simulira život u obitelji.

Da bi rad u Zajednici bio efikasan i koristan postoje određeni preduvjeti i postulati :

• Motivacija - korisnik mora biti motiviran, tj. mora željeti promjenu u svom životu;

• Povjerenje - korisnik mora biti uvjeren da mu je boravak u zajednici koristan i da su svi članovi tima u funkciji njegovog poboljšanja;

• Realnost - članovi tima kod prijema i programiranja individualnog plana i ciljeva boravka osoba u Zajednici moraju biti vođeni objektivnošću i realnim mogućnostima poboljšanja korisnika;

• Dužina boravka – individualnim planom za svakog korisnika mora biti predviđena dužina boravka, koja se tijekom rehabilitacije može i promijeniti, ali korisniku i obitelji treba dati do znanja da je njegov boravak u Zajednici vremenski ograničen;

• Objektivnost - našim korisnicima možemo pomoći u određenim aspektima i sferama života (to su najčešće oni aspekti koji su ih doveli do hospitalizacije); moramo biti svjesni i objektivni da naši korisnici, nakon boravka u Zajednici, ne mogu postati potpuno nove osobe, ali mogu doživjeti korektivno iskustvo. Isto tako, mi ne možemo riješiti sve njihove probleme (adekvatno ponašanje, obitelj, posao , stan i sl.). Naš cilj je da ih osposobimo da na društveno prihvatljiv način iste probleme rješavaju sami.

16

7. MISIJA I CILJEVI STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Organizirano stanovanje u Stambenoj zajednici Sv. Ivan od Boga namijenjeno je osobama s psihičkim, odnosno mentalnim poteškoćama primjenjujući programe u kojima je naglašena aktivna uloga korisnika u različitim organiziranim aktivnostima prema osobnim mogućnostima, potrebama i željama.

Cilj Zajednice povećati je samostalnost osobe u svakodnevnim aktivnostima, reintegrirati je u obitelj i društvo, omogućiti da i dalje ima ulogu u obitelji, na radnom mjestu i u društvu kako bi se osoba osjećala korisnom, produktivnom i zadovoljnom.

Kroz boravak u Zajednici pomažemo korisniku da postigne maksimalnu neovisnost u svakodnevnom funkcioniranju i poboljša kvalitetu života. Poseban cilj prepoznati je i razviti vještine i kapacitete koje korisnik posjeduje da bi razvio osjećaj samopouzdanja, samozastupanja, odgovornosti i autokontrole za ciljeve ili okolnosti koje su važne u životu.

Zajednica će korisniku omogućiti da:

• poveća osjećaj dostojanstva, zadovoljstva i osobne vrijednosti kroz produktivnost;

• ima priliku socijalizirati se i biti u interakciji s drugim korisnicima i djelatnicima;

• sklopi prijateljstva i uživa u rekreaciji i socijalnim aktivnostima;

• uči socijalne vještine i vještine rješavanja problema kroz opservaciju asistenata i superviziju tijekom interakcije,

• iskusi iskustva koje povećavaju samopoštovanje, samozastupanje, samoodgovornost, osnaživanje i nadu za budućnost;

• iskusi iskustvo procjene i evaluacije popunjavanjem ankete zadovoljstva korisnika svakih šest mjeseci (korisnici ocjenjuju pruženu i usvojenu psihosocijalnu rehabilitaciju, kroz ocjenjivanje sadržaja rehabilitacije i svih članova stručnog tima - voditelja Zajednice-priora, koordinatora/ice, asistenata, psihologa, duhovnog pratitelja i drugih).

17

8. FUNKCIONIRANJE STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVANA OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Svi korisnici kod prijema bit će upoznati sa funkcioniranjem rada Zajednice i kućnim redom, svojim pravima, obvezama, načinom življenja i eventualnim otpustom te prihvaćanjem Zajednice kao terapijske kroz rehabilitacijske procese.

Kvaliteta dnevnog funkcioniranja Zajednice ovisi o međusobnoj stimulaciji stalne pozitivne, kreativne samostalnosti pojedinaca i suživota svih sudionika.

U pripremnom periodu bit će intenzivno praćena adaptacija korisnika u novonastalim uvjetima života za svakog korisnika. Za svakog korisnika i u suradnji s njim izradit će se Individualni plan i program rada, a on će ga svojim potpisom i potvrditi. Mjesečno će se izvršiti evaluacija plana kako bi se pratio napredak korisnika. Svi korisnici na grupnim sastancima aktivno će sudjelovati u donošenju odluka važnih za život i funkcioniranje Zajednice.

Jedan od specifičnih ciljeva bit će rad na jačanju i preuzimanju odgovornosti za obveze te savjetodavni rad u pravcu razvijanja kvalitetnijih odnosa, a posebno na tome da korisnici uvažavaju jedni druge te prihvaćaju različitosti i autoritet asistenta.

Od potrebne dokumentacije izradit će se Godišnji plan i program rada te godišnje, odnosno mjesečne realizacije, zapisnici grupnih sastanaka, evidencija kontakata sa centrom za socijalnu skrb, evidencija kontakata sa rodbinom.

18

9. ORGANIZACIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Na svakodnevnim susretima asistenti i korisnici dogovorit će aktivnosti kućanskih poslova koji se odnose na održavanje higijene prostora, osobne higijene, pripremanje obroka, nabavu, skladištenje i pohranu namirnica, korištenje i održavanje kućanskih uređaja i aparata. Svaki pojedini segment odnosi se na planiranje, ekonomiziranje i usklađivanje s potrebama drugih korisnika. Svakodnevna aktivnost asistenata i pojedinih stručnih članova tima podrazumijeva profesionalni rad savjetodavnog i suportivnog tipa (upute, usmjeravanje, nadzor i sl.) i poduke.

U Zajednici će se poseban naglasak staviti na razvijanje vještina obavljanja terapijsko-rehabilitacijskih aktivnosti. Prema mogućnostima obavljanja, vještinama i socijalnom statusu za svakog korisnika organizirat će se aktivnosti kućne radinosti i slični poslovi unutar Zajednice i izvan nje, u skladu s aktualnostima u lokalnoj zajednici ili šire.

19

Korisnici odlaze samostalno- taksijem/biciklom liječniku i/ili na neka (društvena) zbivanja i na taj se način potpuno integriraju u društvo. Asistent korisnika izvana potiče i podržava "unutrašnji ambijent rehabilitacije " kojega čine samo korisnici. Potrebno je poticati da sami utječu jedni na druge. Poticati autonomiju, inicijativu, kreaciju, samorealizaciju, samopotvrdu, te izvanjsku potvrdu, odnosno pohvalu postignuća. Asistenti izvana samo trebaju pitati i pokazati znatiželju s pitanjima: "Kako ste to mislili?, Što planirate?, Kako ćete to učiniti?, Kada namjeravate završiti?, Imate li neke nove ideje?, Što je slijedeće?".

Posredstvom Udruge "Granada", čiji su članovi korisnici Zajednice, svaki će se korisnik prema svojim mogućnostima i samostalnim resursima uključiti u društveno korisnu djelatnost, odnosno socijalno poduzetništvo, kako bi se osjetio važnim i integriranim kroz vlastiti angažman i vlastito privređivanje i doprinos suživotu Zajednice kojoj pripada.

Psihosocijalna rehabilitacija provodi se multidisciplinarnim pristupom, odnosno suradnjom različitih članova tima. S ciljem jasnoće uloge svakog člana tima i, primarno, da bi se izbjegle situacije konfuzije, u nastavku je opisana sinteza funkcije, radnih aktivnosti i zadataka pojedinih članova tima:

1. PRIOR, SOCIJALNI RADNIK:

• predstavlja i zastupa Stambenu zajednicu prema vanjskim- javnim i državnim institucijama;

• odgovara za zakonito, pravodobno i stručno izvršavanje svih obveza stambene zajednice;

• poduzima sve pravne radnje u ime i na račun Stambene zajednice; • odgovara za ukupno poslovanje Stambene zajednice; • sklapa ugovore o radu i donosi druge pravne odluke; • osigurava izvršenje i provođenje odluka Upravnog vijeća Provincije

Lombardo- Venetske; • nadzire i odgovara za namjensko trošenje sredstava Stambene zajednice u

skladu sa zakonima i propisima Ministarstava; • obavlja poslove strateškog planiranja i razvoja Stambene zajednice te

osigurava uvjete za njezinu realizaciju; • sudjeluje u rukovođenju organizacijom rada Stambene zajednice; • sudjeluje u profesionalnim aktivnostima i stručnom radu u timu Stambene

zajednice u okvirima djelatnosti aktivnosti socijalnog radnika; • sudjeluje u izradi nacrta općih akta i pojedinačnih odluka iz svoje nadležnosti

te obavlja i druge poslove koji su zakonom, propisima i drugim aktima Zajednice stavljeni u njegovu nadležnost;

• može dati pismenu punomoć ili ovlastiti druge osobe za zastupanje Stambene zajednice u pravnom okviru svojih ovlaštenja;

20

• određuje osobe za izradu te potpisivanje računovodstvene te financijsko –ekonomske dokumentacije Stambene zajednice.

2. KOORDINATOR/ICA ZAJEDNICE:

• vodi, koordinira i upravlja svakodnevnim aktivnostima, rada i funkcioniranja Stambene zajednice;

• s jedne strane usmjerava i upućuje te educira asistente kako bi što više razumjeli i poticali korisnike na samostalno funkcioniranje, a s druge strane i sam/a rezonira i kontinuirano evaluira funkcioniranje bazično shvaćajući psihičke insuficijencije (bolest) i očekivanja od korisnika pojedinačno i u grupnoj dinamici, odnosno suživotu Stambene zajednice; • vodi mjesečni plan za kućanstvo i ciljane planirane potrebe, kako za domaćinstvo, tako i za svakog korisnika, operativno uvijek usmjerava prema asistentima koji potiču te izvana podržavaju korisnike; • kontinuirano prati individualni programa rada, vodi evaluacije funkcioniranja korisnika i priprema tromjesečni izvještaj o funkcioniranju, odnosno napretku korisnika te upoznaje ostale članove tima na timskoj sintezi; • u evaluaciji koristi upitnik funkcioniranja kao i druge objektivno mjerljive upitnike; • komunicira s obiteljima korisnika i nadležnim institucijama; • u rješavanju tekuće problematike konzultira prema potrebi druge članove tima- suradnike; • usmjeren/a je na razumijevanje i konstruktivnu komunikaciju prema članovima obitelji te njihovim očekivanjima od života i načina funkcioniranja korisnika u Stambenoj zajednici; • na osnovu evaluacije korisnika i sinkronizacije sa asistentima te svim drugim članovima tima daje osvrte i prijedloge vezane uz nove projekte i širenja Zajednice, odnosno prepoznavanja trenutka kada korisnici iz bazične Stambene zajednice sa kontinuiranom skrbi mogu preći u drugu fazu

21

rehabilitacije, odnosno stambenu zajednicu s povremenom skrbi; • Zajednicu socijalno umrežava i integrira u šira društvena i javna zbivanja te stalno potiče i širi vremenski i prostorno radno okupacioni trend korisnika izvan Stambene zajednice; • vodi potrebnu evidenciju i dokumentaciju korisnika; • organizira i vodi mjesečni raspored rada asistenata, kao i termine stručnih suradnika, koji su situaciono prilagođeni; • priprema korisnika za otpust u biološku, posvojiteljsku ili udomiteljsku obitelj, drugu ustanovu, odnosno druge usluge ili prekid pružanja usluge; • potiče i prati kontakte, susrete i druženja s roditeljima i drugim članovima obitelji u dogovoru s članovima tima; • provodi tjedne susrete svih sudionika Zajednice- susreti imaju dva dijela: prvi je stimulirajuće pozitivna obrada pojedine teme u samozbrinjavanju i ostalim aktivnostima, dok je drugi prorada tjednih evaluiranih sadržaja sa asistenticama; • koordinator/ica je pravi učitelj svakodnevice- na raspolaganju korisnicima, djelatnicima, suradnicima i ostalim dionicima; • uloge poslodavca, kontrolora i šefa nisu u opisu poslova koordinatora/ice.

3. ASISTENTI:

• biti svjesni da svrha asistenta u Zajednici nije svidjeti se korisnicima, nego im pomoći u njihovoj rehabilitaciji, postizanju maksimalne neovisnosti u svakodnevnom funkcioniranju i poboljšanju kvalitete života;

• organiziranje rasporeda aktivnosti kućanskih poslova zajedno s korisnicima na dnevnoj bazi (pripremanje obroka, higijena prostora, nabavka...);

• vođenje brige o rotaciji uloga u izvršavanju aktivnosti i držanja dogovora; • osiguravanje motivacije kod korisnika u izvršavanju aktivnosti i poštivanju

dogovora; • racionalna upotreba novčanih sredstava i poticanje korisnika na razumijevanje

onoga što im je optimalno za život; • sudjelovanje u aktivnostima i zadatcima koje izvršavaju korisnici putem

pružanja potpore, davanja savjeta, ohrabrivanja i poduke praktičnim vještinama (npr. kuhanje, glačanje rublja, odabir i kupovina namirnica i sl.);

• poticati korisnike na osmišljavanje i pronalazak svrhe onoga što rade i čine; • zajedno s korisnicima postavljati pod ciljeve na dnevnoj bazi u dostizanju

generalnog cilja i vrednovanje istog na kraju dana; • načinom pristupanja prema korisnicima stvarati prostor u kojem se oni mogu

osjećati sigurno i tako stvarati povjerenje; • poticati na međusobnu podršku među korisnicima; • poticati na konstruktivnu komunikaciju između korisnika; • svojim prisustvom jačati grupnu povezanost; • poticati i motivirati tjelesne aktivnosti poput šetnje i tjelovježbe; • ukazivati im na njihove pozitivne strane, ali i na ono negativno kako bi mogli

raditi na sebi;

22

• poticati ih na vlastite prijedloge i samostalnost u svakodnevnim aktivnostima te njegovati kreativnost (npr. tražiti od njih da sami predlože što žele kuhati pa zajedno s njima razlučiti da li je predloženo moguće i ostvariti s obzirom na druge mogućnosti);

• osigurati priliku korisnicima za doživljaj osjećaja korisnosti, produktivnosti i zadovoljstva;

• poticati ih na jačanje i preuzimanje odgovornosti; • poticati razvijanje kapaciteta i sposobnosti koje korisnik posjeduje; • njegovati trenutke zajedništva među korisnicima; • imati vremena za ono što mu korisnici žele reći; • razumijevanje odnosa privrženosti (povezanosti) koji se izgrađuje između

korisnika, jer korisnici grade svoj ambijent i čine obiteljsku dinamiku; • razumjeti kako prenijeti informaciju i zapažanje o devijantnostima u kući, kako

postaviti granice prema devijacijama uz pomoć korisnika na licu mjesta kada se dogode i ne ostati pasivan ili samo prenijeti "nekome iznad sebe";

• ukoliko se informacija o devijacijama prenosi drugim članovima tima onda je potrebno timski razgovarati sa jasnim razumijevanjem, zaključivanjem i reagiranjem u smislu postavljanja granica bez dvostrukih poruka, kako bi cjelokupni rehabilitacijski proces bio sinkroniziran za dobrobit pojedinca te cjelokupne Stambene zajednice;

Asistenti razumiju stupnjeviti proces rehabilitacije u smislu psihofizičkih, emocionalnih, socijalnih i duhovno religioznih postignuća. Također, prepoznaju razliku između asistenta i gerontodomaćice. Asistent korisnika prati, dakle on ga neposredno ne zbrinjava, nego prati i evaluira što može, koliko može i kako može, dok gerontodomaćica u kući pomaže i radi umjesto onoga tko to sam ne može.

Asistenti svakako trebaju poznavati individualni plan rehabilitacije kao i glavni rehabilitacijski odabir svakog korisnika. Dužni su bdjeti nad svim aktivnostima korisnika, uočavati dnevne poteškoće pojedinog korisnika i reagirati prema dogovorenoj komunikacijskoj proceduri, odnosno, svojim postupcima prevenirati napredovanje u negativnom ponašanju i aktivnostima korisnika. Isto tako, dužni su pohvaliti pozitivne aktivnosti.

Asistenti se trajno relaksiraju i motiviraju na rehabilitacijsko razmišljanje, a ne da sve primarno štima, bez "pogreške." Potrebno je razumjeti, zaključiti, izreći i kontinuirano definirati postignute rezultate rehabilitacije. U Zajednici je potrebno to zaokružiti u smisleno postupanje i cjelinu rehabilitacije. Ako korisnik griješi u svojim postupcima, onda ga se iz toga ne isključuje i njegova uloga prepušta drugome, nego se kreira način kako da vještinu izvježba uz asistenta ili korisnika koji isto zna, do razine samostalnosti ili najveće mogućnosti korisnika. Najveća mogućnost korisnika procjenjuje se na sastancima sa stručnim timom.

Asistenti svoje aktivnosti prema korisnicima bilježe u dnevni dokument koji je prilog primopredaji. Sastoji se od praćenja planiranih dnevnih aktivnosti korisnika, sa zabilježbom- „samostalno obavio“, „obavio uz pomoć asistenta ili drugog korisnika“ (koji određenu

23

aktivnost samostalno obavlja pa pomaže sukorisniku da postane samostalan) ili „nije obavio“ uz opasku.

Bitno je zabilježiti aktivnost asistenta pri suportivnim aktivnostima prema korisniku: „verbalno ukazao na pogrešno ponašanje“, „asistent pasivno promatrao“, „asistent aktivno promatrao i preuzeo inicijativnu za ispravak nanesene štete“ ili slično.

Promatranje asistenta prema korisnicima uključuje i nedopustivo ponašanje u Zajednici, trenutke provedene izolirano u sobi, kao i odnos s drugim dionicima Zajednice.

Primjer: TABLICA DJELOVANJA ASISTENTENATA PREMA KORISNICIMA

4. KORISNIK - KOORDINATOR KORISNIKA:

Bira se na tjedan dana po dogovorenom redoslijedu (može po abecedi ili na neki drugi način), potiče i podsjeća korisnike na preuzete obaveze, vodi evidenciju o izvršenim, dogovorenim pojedinačnim obavezama korisnika. Nadzire red u kući, naročito izvan radnog vremena djelatnika. Zadužen je za izvanredne situacije kada u kući nema zaposlenika Zajednice. Tjedne opaske koordinatora korisnika – individualna tjedna evaluacija, vodi se kao poseban dokument. Koordinator evaluira individualni plan dnevnog samozbrinjavanja, sudjelovanje u suživotu u kući prema tjednom rasporedu aktivnosti, kao i glavni rehabilitacijski odabir. Evaluira se planirana aktivnost, kvaliteta komunikacije, posebni događaji (npr: datum, NN neuredan, nije sudjelovao u pripremi za kuhanje kao je planirano, drsko se ponašao prema asistentici, isticao se u urednosti, uzorno se ponašao prema drugim korisnicima, redovno obavljao sve planirane aktivnosti i tako dalje)

Datum Ime korisnik

a

Opis neprilagođene aktivnost ili

ponašanja

Korektivne

aktivnosti asistenta

Potpis asistenta

uz opasku

Potpis korisnika

24

Ova evaluacija dio je dokumentacije koju vodi koordinator korisnika i izlaže se na redovnom tjednom susretu stanara s voditeljem Zajednice i tjednom susretu s koordinatoricom Zajednice. Predstavlja, na određeni način, dvostruku dnevnu evaluaciju i povećanje kvalitete dnevnog suživota, uz zabilješke koje izrađuju korisnici međusobno, dostupni su svima.

Individualna dnevna evaluacija od strane korisnika-koordinatora je dokument - bilježnica s dnevnim zapisima o svim korisnicima i dostupna je u dvorani.

Dnevno se potpisuje korisnik-koordinator.

5.PSIHIJATAR:

Psihijatar se uključuje kada dinamika u kući ima patološka odstupanja na podlozi bolesti ili poremećaja ličnosti te u svim drugim poteškoćama nastalim na podlozi bolesti korisnika. Primarno procjenjuje i usmjerava osnovne postavke u rehabilitaciji korisnika i njegove obitelji. U isto vrijeme usmjerava naspram njihove uloge u Zajednici i druge članove tima kroz razumijevanje obiteljske dinamike tijekom liječenja i rehabilitacije. Redovito prati korisnike kroz psihijatrijske kontrole te procjenjuje u koji oblik dugoročne psihoterapije (individualna/grupna) treba uključiti korisnike.

Nadležni psihijatar na osnovu priloženog tjednog/mjesečnog izvješća od strane koordinatora/ice Zajednice prema potrebi evaluira, modificira i usmjerava eventualne nedorečenosti i deficitarnosti kako u sadržaju evaluacije tjednih/mjesečnih izvještaja, tako i razumijevanje i svrsishodnije provođenje istoga od strane koordinatora, asistenata i drugih članova tima u radu s korisnikom.

Također, korisnika na osnovu tjedne/mjesečne evaluacije terapijski vraća u zadane granice i planove individualnog plana rehabilitacije.

Nalazi psihijatra ulažu se u zdravstveni karton koji se nalazi u registru korisnika.

6.PSIHOLOG:

• grupni rad u vidu psihološke potpore korisnicima te olakšavanje psihološke prilagodbe i međusobnog suživota, osvješćivanja psihičkih procesa, osnaživanja zdravih kapaciteta ličnosti i jačanja grupne kohezije;

• psihoedukacija koja ima za cilj bolje razumijevanje vlastitih psihičkih procesa i bolesti, prepoznavanje prvih znakova psihičkog pogoršanja i smanjenje

25

samostigmatizacije kako bi se kvalitetnije suočavali sa stresom i povećali samoefikasnost;

• psihološka zaključivanja i emocionalna doživljavanja u svezi postavljenih ciljeva u rehabilitaciji- osjećaji i odnosi iz pozicije „ja i drugi oko mene“;

• trening socijalnih vještina koji uključuje jačanje međusobne podrške među korisnicima organiziranog stanovanja, a također i rad na poboljšanju komunikacije i rješavanju sukoba;

• edukacija i trening članova tima, prvenstveno asistenata.

SMJERNICE ZA RAD PSIHOLOGA ORGANIZIRANO STANOVANJE SV. IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Intervencije usmjerene na korisnike:

1. Psihodijagnostika: Prilikom dolaska korisnika u organizirano stanovanje, psiholog sudjeluje u procesu psihodijagnostike radi procjene psihičkih karakteristika osobe, a također i procjene aktualnog funkcioniranja. U tu se svrhu primjenjuju i interpretiraju testovi za procjenu kognitivno mnestičkih funkcija, osobina ličnosti i upitnici za specifične psihopatološke poremećaje.

2. Grupni rad: - grupna podrška: U grupama podrške sudjeluju svi korisnici organiziranog stanovanja, a cilj navedenih grupa prvenstveno je psihološka potpora korisnicima te olakšavanje psihološke prilagodbe i međusobnog suživota. U grupnom radu korisnici osvješćuju vlastite psihičke procese, razmjenjuju iskustva, a kroz grupni rad neposredno se jača i grupna kohezija. Grupni rad uključuje i intervencije u kojima se osnažuju zdravi kapaciteti čovjekove ličnosti, međusobno povjerenje, motivacija i osjećaj samokontrole.

- psihoedukacija: Dio grupnog rada uključuje i psihoedukaciju, koja ima za cilj bolje razumijevanje vlastitih psihičkih procesa i bolesti, prepoznavanje prvih znakova psihičkog pogoršanja, ublažavanje simptoma, uspostavljanje osjećaja emocionalne ravnoteže, razvijanje mehanizama nošenja s problemima, poboljšanje interpersonalnih odnosa te postizanje većeg uvida u doživljaj selfa i odnose s drugima. Psiholog će radom u grupi s korisnicima proraditi teme vezane za: postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva vezanih za rehabilitaciju i važnost evaluacije i samoevaluacije, bolje razumijevanje stigmatizacije osoba sa mentalnim poremećajima, kako bi ih se osnažilo za povratak u njihove zajednice, a također i prevenirao nastanak samostigmatizacije kroz stvaranje pozitivne slike o sebi i prihvaćanje identiteta osobe, tema vezanih uz vrline i moral sa stanovišta pozitivne psihologije, naglašavajući pozitivne individualne osobine pojedinca i dajući mu smjernice kako da ih maksimalno razvije i iskoristi da bi njegov život kao i život njegove zajednice bio pozitivniji i ispunjeniji.

26

- trening socijalnih vještina: Grupni rad obuhvaća i trening socijalnih vještina koji uključuju jačanje međusobne podrške među korisnicima organiziranog stanovanja, a također i rad na poboljšanju komunikacije i rješavanju sukoba, što je ključno u zajedničkom suživotu. Socijalna podrška smanjuje učinke stresa i djeluje pozitivno na samopercepciju.

- filmoterapija U filmoterapiji psiholog skupa s korisnicima odabire i gleda filmove koji imaju određenu pouku za emocionalno i socijalno funkcioniranje gledatelja. Nakon filma potiče se grupna rasprava o pogledanom sadržaju i utjecaju istog na pojedinog člana grupe i grupe u cjelini.

3. Individualna savjetovanja: Prema potrebi, korisnicima je omogućen individualni rad s psihologom u kojem kroz proces savjetovanja nastoje riješiti aktualna pitanja. Kao i grupni rad, savjetodavni rad s korisnicima ima za cilj jačanje zdravih kapaciteta ličnosti, sagledavanje više aspekata određenog problema i povećanje socijalne podrške.

4. Podrška članovima osoblja: Preduvjet uspješnog rada s korisnicima organiziranog stanovanja je kvalitetna komunikacija, točnije razmjena informacija između članova tima.

Nakon psihodijagnostike, ključno je upoznavanje svih članova tima sa svim korisnicima, radi prevencije neželjenih ponašanja, zatim ranog prepoznavanja psihičkog pogoršanja te organiziranja svrhovitog procesa rehabilitacije za pojedinog korisnika. Tijekom rehabilitacijskog postupka potrebno je poticati dvosmjernu komunikaciju između članova tima i prema potrebi provoditi psihoedukaciju osoblja radi uočavanja psihičkih promjena kod korisnika, ali i smanjenja osobnih predrasuda.

Psiholog kroz svoje planirane postupke evaluira grupno, odnosno individualno i dokumentaciju o psihološkoj evaluaciji ulaže u registar korisnika.

Prema potrebi o neposredno zapaženim psihičkim promjenama ili odstupanjima izravno izvještava nadležnog psihijatra i koordinatora zajednice. Svakih šest mjeseci priprema, provodi i evaluira anketu zadovoljstva korisnika. O istome informira sve članove stručnog tima Zajednice.

7.PATRONAŽNA MEDICINSKA SESTRA - SESTRA KOORDINATORICA: Pri povremenim stručnim izvidima ili na poziv, medicinska sestra, prepoznaje nezadovoljenu potrebu korisnika iz piramide ljudskih potreba, istu razmatra kroz individualni, holistički pristup, predlaže primjerene intervencije koje vode ka zadovoljenju potrebe ili ka ublažavanju potencijalnog nezadovoljstva ukoliko istu potrebu nije moguće zadovoljiti.

27

Korisnika uvodi u osobno preuzimanje odgovornosti za zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko, razumijevanje povezanosti zdravlja i svih osobnih stavova i aktivnosti. Na određen način, svatko sam bira dobar dio svoga zdravlja. Pozitivno zdravstveno ponašanje obveza je nas samih prema nama samima. U suštini, svakodnevno odlučujemo birati zdravlje. Medicinska sestra bilježi stav prema zdravstvenom ponašanju pri prijemu korisnika u Zajednicu, istu procjenu radi povremeno te i pri otpustu bilježi nalaz.

Korisnika uvodi u preuzimanje odgovornosti za samostalno, redovito uzimanje propisanih lijekova, kao i redovitu opskrbu lijekovima. Medicinska sestra aktivno se uključuje oko pravilne primjene propisanih lijekova, čuvanja i podjele lijekova te ukupnog cjelokupnog postupanja s lijekovima. Radi edukaciju korisnika o propisanim lijekovima, važnosti redovitog uzimanja propisanih lijekova, slaganju lijekova u dozatore. Evaluira samostalnost u uzimanju propisane terapije kod prijema u Zajednicu te prigodno i pri otpustu, koristeći individualni plan samostalnosti uzimanja propisane farmakoterapije.

Patronažna medicinska sestra pri izvidu evaluira razumijevanje važnosti osobnog preuzimanja odgovornosti za svoje zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko; uzimanja isključivo propisane farmakoterapije; da korisnici promjenu redovitog uzimanja lijekova uvijek dogovaraju s liječnikom u redovnim ili izvanrednim kontrolama; usađuje odgovornost za samostalnu pripremu lijekova za sljedeći tjedan te samostalno i pravovremeno potraživanje recepata za lijekove i nabavljanje istih.

Medicinska sestra-koordinator svoje individualne nalaze ulaže u „prozirnicu“ u registru korisnika. Isti se koriste pri redovnim ili izvanrednim psihijatrijskim kontrolama i ostalim evaluacijama.

8.DUHOVNIK I DUHOVNI PRATITELJ:

Sudjeluje u duhovnom i religioznom praćenju te podršci korisnika. U okviru vlastitih kompetencija opservira i daje prijedloge vezane za korisnike u suradnji s drugim članovima tima, ističe moralnost, uvjerenje o kvaliteti života kao duhovnu dobrobit, vrijednosti i značaj molitve, vjere, odnosa s Bogom kroz pjesme i tako dalje.

U pastoralnoj pratnji i podršci korisnika Stambene zajednice kroz mjesečne susrete obrađivat će se teme koje govore o susretu čovjeka s Bogom (odnos između Boga i mene koji radim na vlastitoj promjeni.). Bit će govora o važnosti duhovne dimenzije, vjere i povjerenja u Boga u vlastitom trpljenju, odnosno izazovnim trenucima u životu. Upoznat će se korisnike sa sakramentalnim načinom života. Sakramenti će se prikazati kao prilika za liječenje, promjene i osnaživanje ( Sv, Ispovijed, Sv. Misa, Sv. Pričest i drugi sakramenti). Duhovnost koja mijenja primarno mene, potom i druge oko mene. Kako biti moralan i čestit čovjek?

Pastoralni djelatnik svoje nalaze bilježi u predviđenu „prozirnicu“ i ulaže u registar korisnika.

28

9.KNJIGOVOĐA:

• kontira poslovne događaje; • knjiži poslovne događaje; • izrađuje financijske izvještaje tromjesečno, polugodišnje i godišnje; • likvidira ulazne fakture; • plaća ulazne račune; • izrađuje mjesečne fakture prema Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na temelju obračuna smještaja prema Ugovoru; • obračunava plaće, doprinose, poreze i prireze; • obračunava naknade za bolovanje; • vodi evidencije o zaposlenicima; • izrađuje kvantitativne financijske pokazatelje; • odgovara za ispravnost i točnost knjigovodstvenih podataka i usklađenost analitičkih knjigovodstava s glavnom knjigom; • vodi nadzor kompletne dokumentacije računovodstva; • popunjava statističke podatke za Stambenu zajednicu.

10. BLAGAJNIK: • vrši dnevne uplate i isplate koje se vrše putem glavne blagajne Stambene zajednice; • vodi blagajnički dnevnik sa svim prioritetima o uplatama i isplatama koji predaje knjigovođi u financijsko knjigovodstvo na kraju svakog obračunskog razdoblja; • odgovara za ispravnu manipulaciju gotovinom; • odgovoran je za visinu blagajničkog maksimuma i sigurnost odlaganja glavne blagajne; • obavlja i druge poslove u dogovoru s knjigovođom i Voditeljem.

11. DOMAR:

• zanatski održava instalacije, uređaje, objekte, opremu i vozilo; • preventivno pregledava i kontrolira rad instaliranih jednostavnijih sistema; • zamjenjuje jednostavnije sklopove; • odgovara za primjenu opreme i sredstava zaštite na radu; • obavlja poslove rukovatelja centralnog grijanja; • održava i vodi brigu o okolišu.

29

30

POPIS SVIH UKLJUČENIH ZANIMANJA U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETOGA IVANA OD BOGA

ZAPOSLENICI STAMBENE ZAJEDNICE

- ugovor o radu -STRUČNI SURADNICI

- ugovor o suradnji -

SURADNICI IZ SPECIJALNE BOLNICE ZA PSIHIJATRIJU I PALIJATIVNU SKRB SVETI

RAFAEL STRMAC

10. UGOVOR PRIJELAZNE PSIHSOCIJALNE REHABILITACIJE STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Pri prijemu u Zajednicu korisnik i njegova obitelj ili zakonski skrbnik sklapaju i potpisuju sa pružateljem usluge terapijski ugovor:

BOLNIČKI RED SVETOG IVANA OD BOGA, PROVINCIJALNO SJEDIŠTE- PROVINCIJE SVETOG AMBROZIJA, Šumetlica 87, Cernik, OIB: 54639567229, koji pruža socijalnu uslugu Organiziranog stanovanja, zastupan po Prioru fra Kristijanu Sinkoviću, (dalje: Pružatelj usluge)

i

______________________, ____________, OIB: ___________

(u daljnjem tekstu: Korisnik)

sklopili su dana ___________ godine, u Šumetlici

UGOVOR PRIJELAZNE PSIHOSOCIJALNE REHABILITACIJE

31

- psihijatar

- radni terapeut

- socijalni radnik

- koordinator

- asistenti

- psiholog

- medicinske sestre prvostupnice- koordinatorice

- duhovnik - knjigovođa - blagajnik

- domar

Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poboljšanje funkcioniranja i bolje prilagođavanje Korisnika svakodnevnom životu na društveno prihvatljiv način, kao i prihvaćanje programa psihosocijalne rehabilitacije u Stambenoj zajednici Sv. Ivana od Boga, u sklopu Organiziranog stanovanja od strane korisnika i suradnika u liječenju u sklopu Pružatelja usluge.

Članak 2. Ugovorne strane su suglasne oko: 1. Poštivanja kućnog reda i vodiča izdanog od strane Pružatelja usluge, a s kojim Korisnik potvrđuje da je upoznat prilikom prijema potpisom na ovom Ugovoru. 2. Poštivanja standarda organiziranog stanovanja u suživotu s drugim korisnicima, predstavljenog pri prijemu korisnika i dostupnog na web-u SB „Sv. Rafael“ te u printanom obliku u društvenim prostorijama Zajednice. 3. Suglasnosti o odgovornoj suradnji i sudjelovanju te odlučivanju korisnika u izradi i promjeni plana psihosocijalne rehabilitacije, a na osnovu evaluacije postojećih podataka. 4. Suglasnosti o odgovornoj suradnji i sudjelovanju te odlučivanju člana obitelji ili skrbnika suradnika u programu psihosocijalne rehabilitacije u izradi i promjeni plana, a na osnovu evaluacije postojećih podataka. 5. Poštivanje osoblja i svih sudionika organiziranog stanovanja u svakodnevici. 6. Boravka u organiziranom stanovanju te uporabi objekta i pratećih dobara. 7. Prekida programa psihosocijalne rehabilitacije nakon grubog kršenja stavki ovog ugovora.

Članak 3. Korisnik i suradnik u rehabilitaciji preuzimaju, uz potpis i datum, letak koji sadrži kućni red. Ovim činom se obvezuju na poštivanje kućnog reda. Za pitanja o kućnom redu, na raspolaganju je koordinator/ica Zajednice u organiziranom stanovanju.

Članak 4. Korisnik i suradnik u rehabilitaciji upoznati sa standardima Zajednice od strane koordinatra/ice te su obavezni poštivati ih u cijelosti. Za pitanja je na raspolaganju koordinator/ica Zajednice u organiziranom stanovanju.

Članak 5.

Program prijelazne psihosocijalne rehabilitacije je prilagođen svakom korisniku individualno. Nije moguće izraditi isti bez sudjelovanja korisnika uz preuzimanje dijela odgovornosti za ishod same rehabilitacije: poboljšanje funkcioniranja, bolje prilagođavanje korisnika uvjetima koji su društveno prihvatljivi te osposobljavanje da svoje probleme rješavaju sami uz potporu svoje obitelji, skrbnika ili suradnika u rehabilitacijskom procesu.

Članak 6. Korisnici se s poštovanjem i uvažavanjem odnose jedni prema drugima kao i prema djelatnicima Zajednice u organiziranom stanovanju .

Članak 7.

Ugovorne strane su suglasne da se uporaba predmetnog objekta koristi samo u svrhe koje su dogovorene ovim ugovorom ili eventualnim drugim aktima između Organiziranog stanovanja i Korisnika.

32

Članak 8.

Prostorije objekta za Organizirano stanovanje u ovom ugovoru Korisnik smije koristiti isključivo za potrebe privremenog stanovanja/boravka uz dozvolu cjelodnevnog nesmetanog pristupa dijelovima objekta, poštujući pri tome sve odredbe Kućnog reda s kojim Korisnik potvrđuje da je upoznat.

Članak 9. Korisnik ima pravo uporabe zajedničkih prostorija, dijelova i uređaja zgrade nužnih za korištenje objektom, te ne smije vršiti nikakve preinake vezane za zajedničke prostorije i uređaje u zgradi.

Članak 10.

Korisnik će se brinuti o prostoru navedenom u ovome ugovoru pažnjom dobrog gospodarstvenika te je isto tako dužan koristiti se njime tako da ga čuva od bilo kakvih oštećenja.

Članak 11. Korisnik je dužan obavijestiti koordinatora/icu o eventualnim nužnim popravcima u prostoru odnosno objektu, a za svaku štetu koju Korisnik prouzroči odgovara Pružatelju usluge Organiziranog stanovanja u skladu sa općim propisima.

Članak 12. Predmetni ugovor može prekinuti: Korisnik, uz suglasnost Centra za socijalni rad i suradnika u programu psihosocijalne rehabilitacije. Zajednica Organiziranog stanovanja u slučajevima kada se ugovor grubo prekrši, kada Korisnik ne prihvaća program psihosocijalne rehabilitacije, ne poštuje osoblje, ne želi sudjelovati u aktivnostima, ne prihvaća upute niti opomene, svjesno nanosi štetu dobrima i drugim sudionicima u Zajednici. Uz raskid ugovora izrađuje se propisana prateća dokumentacija koja se izdaje:

- Korisniku ( uz potpis Korisnika i Suradnika u rehabilitaciji) - Nadležnom centru za socijalni rad - Ulaže se u dosje Korisnika koji ostaje u Zajednici

Pružatelj usluge Organiziranog stanovanja (potpis) Korisnik (potpis)

Član obitelji/zakonski skrbnik (potpis)

33

11. KUĆNI RED I VODIČ ZA PRIJELAZNU PSIHOSOCIJALNU REHABILITACIJU U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

Uz terapijski ugovor korisniku i članu obitelji ili skrbniku predaje se, uz potpis

KUĆNI RED I VODIČ ZA PRIJELAZNU PSIHOSOCIJALNU REHABILITACIJU STAMBENE ZAJEDNICE SVETOGA IVANA OD BOGA (izrađen kao letak koji se uručuje djelatnicima, a korisniku i skrbniku pri prijemu u skrb Zajednice, te ga se prihvaća potpisom)

Korisnici, djelatnici, vanjski suradnici, posjetitelji, gosti, kao i svi koji iz bilo kojeg razloga dolaze u Zajednicu, dužni su poštivati kućni red u svim prostorima i dobrima Zajednice. Osmijeh je nužan sastavni dio svake pozitivne verbalne i neverbalne komunikacije, šalje pozitivnu poruku i doprinosi pozitivnom odgovoru. Korisnici i svi dionici, participiraju u šteti koja nastane nemarom i izostankom odgovornosti.

Članovi obitelji, skrbnici, suradnici u liječenju konstruktivno surađuju s koordinatorom/icom u Zajednici pri izradi, promjeni i prilagodbi korisnikovog individualnog programa psihosocijalne rehabilitacije koji je sistematično proširen i evaluiran program na podlozi priloženog individualnog plana promjena, koji je dužan dostaviti nadležni centar za socijalnu skrb s ciljem poboljšanja funkcioniranja i boljeg prilagođavanja korisnika svakodnevnom životu na društveno prihvatljiv način te prihvaćanja izrađenog programa psihosocijalne rehabilitacije tijekom boravka korisnika u Zajednici.

34

Evaluacija individualnog programa rehabilitacije, dostavlja se i nadležnom centru za socijalnu skrb svakih šest mjeseci.

Korisnici preuzimaju brigu o svojoj osobnoj higijeni, odijevanju, održavanju svoje spavaće sobe i kupaonice urednom, uvažavajući i poštujući sustanara u sobi. Korisnici se s poštovanjem i uvažavanjem odnose jedni prema drugima kao i prema djelatnicima Zajednice. Pranje i dezinfekcija ruku obavezna je više puta dnevno, posebno pri ulasku u sobu, nakon korištenja toaleta i prije svakog obroka. Korisnici vode individualni dnevnik. Prihvaćaju dnevne, individualne aktivnosti u sobi koje su predviđene i zapisane na prvim stranicama svakog dnevnika (dnevnik se čuva u sobi korisnika). Tjedno korisnici, pojedinačno, pozivaju koordinatora/icu u sobu kako bi prilagodili i dopunili planirane aktivnosti te procijenili tjedni napredak korisnika u samostalnosti. Ovom prigodom se izrađuje evaluacijski linijski grafikon u rasponu ocjena od 1 do 5, paralelno od strane korisnika i od strane koordinatora/ice. Izrađuje se u dvije boje radi preglednije usporedbe i ukupne evaluacije.

Djelatnici – Kontinuirano prate individualni program rada svakog korisnika ponaosob, vode evaluacije funkcioniranja korisnika. Pomažu u rehabilitaciji korisnika u postizanju maksimalne moguće neovisnosti u svakodnevnom funkcioniranju i poboljšanju kvalitete života. Potiču korisnike na osmišljavanje i pronalazak svrhe onoga što rade i čine. Osiguravaju priliku korisnicima za doživljaj osjećaja korisnosti, produktivnosti i zadovoljstva, kao i osnaživanja zdravih kapaciteta ličnosti i jačanja grupne kohezije. Trajno su na raspolaganju korisnicima. Komuniciraju s obiteljima korisnika i nadležnim institucijama te stručnim suradnicima u Zajednici.

Korisnici, posjetitelji, djelatnici i svi dionici u Zajednici nužno se pridržavanju predviđenog vremena za dnevne zajedničke susrete korisnika, kako slijedi:

ZAJEDNIČKA MOLITVA I DORUČAK (za one koji ne volontiraju ) u 8:00 sati VOLONTIRANJE u vremenu zapisanom u volonterskom ugovoru Dnevne aktivnosti korisnika odvijaju se prema tjednom rasporedu RUČAK 12-12:30 sati. (prezentacija kuhinje od strane zaduženog korisnika, koordinator/ica korisnika, koordinatorica Zajednice i asistenta). U dnevnik kuhinje bilježi se provedba planiranog jelovnika koji je sastavni dio ove evaluacije značaja kuhanja i kuhinje u životu Zajednice SLOBODNO VRIJEME 13:00-14:00 sati. ODMOR

35

ZAJEDNIČKA KAVA 14:00-15:00 sati REKREATIVNO-SPORTSKE, KULTURNE, ZABAVNE AKTIVNOSTI, ZAJEDNIČKI SOCIOREHABILITACIJSKI PROGRAMI PRIPREMA FARMAKOTERAPIJE 17:00 sati VEČERA 18:00-19:00 sati SLOBODNO VRIJEME 19:00 sati, druženje u zajedničkim prostorijama ODLAZAK U SOBE 21 sat POŠTIVANJE NOĆNOG ODMORA OD 22 SATA DO 6 SATI sljedećeg dana POSPREMANJE KUĆE ( subota- generalno pospremanje kuće) SV.MISA – nedjelja

TJEDNI SUSRET KORISNIKA: prvi utorak u mjesecu u 15.00 sati sa osnivačem stambene zajednice-priorom i užim stručnim timom

TJEDNI SUSRET KORISNIKA, KOORDINATORA/ICE ZAJEDNICE I ASISTENATA- susret vodi Koordinator/ica utorkom u 15 sati Grupa podrazumijeva evaluaciju ciljeva i dopunu metoda za postizanje najboljih individualno mogućih funkcionalnih ciljeva programa psihosocijalne rehabilitacije. Osvrt na zadovoljavanje osnovnih fizioloških potreba, psiholoških potreba te kulture stanovanja, sistematični osvrt na glavni individualni plan pojedinog korisnika, ovisno o tekućoj aktualnosti. Suradnja korisnika, asistentica i koordinatorice u pomaganju u psihosocijalnoj rehabilitaciji i postizanju maksimalne neovisnosti u svakodnevnom funkcioniranju i poboljšanju kvalitete života- poticanju korisnika na osmišljavanje i pronalazak svrhe onoga što rade i čine. Glavni rehabilitacijski odabir može donositi određene prihode. Grupa podrazumijeva i zajednički osvrt na prihode i rashode u Zajednici te doprinos svakog pojedinog korisnika prihodu ili smanjenju rashoda. Odlučivanje o motivirajućoj novčanoj ili na drugi način dogovorenoj nagradi pojedinca za materijalni doprinos Zajednici, proporcionalno doprinosu zajednici. Prihodi se, uglavnom odnose na prihode od terapijskog vrtlarenja, terapijskog uzgoja kokoši, keramičke terapijske radionice i drugo.

SUSRET KORISNIKA I DJELATNIKA S PATRONAŽNOM MEDICINSKOM SESTROM - SESTROM KOORDINATORICOM Pri povremenim stručnim izvidima ili na poziv, medicinska sestra, prepoznaje nezadovoljenu potrebu korisnika iz piramide ljudskih potreba, istu razmatra kroz individualni, holistički pristup, predlaže primjerene intervencije koje vode ka zadovoljenju potrebe ili ka ublažavanju potencijalnog nezadovoljstva ukoliko istu potrebu nije moguće zadovoljiti. Angažira se oko razumijevanja značaja pozitivnog zdravstvenog ponašanja u odnosu na ukupno zdravlje svakog pojedinca.

36

Medicinska sestra aktivno se uključuje oko pravilne primjene propisanih lijekova, čuvanja i podjele lijekova te ukupnog cjelokupnog postupanja s lijekovima. Radi edukaciju korisnika o propisanim lijekovima, važnosti redovitog uzimanja propisanih lijekova, slaganju lijekova u dozator. Evaluira samostalnost u uzimanju propisane terapije kod prijema u Zajednicu te prigodno, koristeći individualni plan samostalnosti uzimanja propisane terapije. Pri otpustu korisnika iz Zajednice, prilaže nalaz o samostalnosti u uzimanju propisane terapije.

SUSRET S PSIHOLOGOM dva puta mjesečno: Edukativne psihološke grupe, individualna i grupna psihološka podrška.

SUSRET S PASTORALNIM DJELATNIKOM dva puta mjesečno: duhovnost kao harmonija duha, duše i tijela, potreba svakog ljudskog bića za doživljaj smislenosti, moralnih i općih ljudskih vrijednosti. Susret i odnos s Bogom, sa samim sobom i svojim bližnjima. POSJETE se obavezno najavljuju. Obitelj/skrbnik i svi drugi posjetitelji dužni su dogovoriti posjetu s koordinatorom/icom Zajednice. Moguće su isključivo u radnom vremenu djelatnika Zajednice. Svaka posjeta se bilježi u dokumentaciju korisnika. Preporučuje se donošenje hrane koja je tvornički zapakirana s valjanim rokom uporabe. Posjete se odvijaju u sjenici dvorišta Zajednice ili u dnevnom boravku Zajednice. Pranje i dezinfekcija ruku obavezna je za sve posjetitelje. Poželjno je da u posjeti ne bude više od tri osobe.

Službena komunikacija sa centrom za socijalni rad u nadležnosti je koordinator/ice Zajednice. Ista se bilježi u dokumentaciju korisnika. Korisnici sudjeluju u kreiranju svakodnevnih aktivnosti nužnih za kulturu stanovanja i zdravi stil prehrane koja stvara uvjete za unapređenje zdravlja. Nakon što su aktivnosti dogovorene i zabilježene, bez iznimke su obvezne za sve korisnike i djelatnike.

U provođenju dogovorenih dnevnih aktivnosti korisnici se međusobno podupiru. Djelatnici usmjeravaju svakog pojedinog stanara u provođenju planiranih i preuzetih obaveza. Djelatnici i korisnici izrađuju pisanu dnevnu evaluaciju aktivnosti svakog korisnika. Evaluacija služi za napredovanje u samostalnosti svakog korisnika s idejom: „Danas bolje nego jučer, sutra bolje nego danas.“

Ciljane pojedinačne aktivnosti za svakog korisnika izrađuju se u dogovoru s korisnikom i članovima obitelji, u svrhu prevladavanja nepovoljnih životnih okolnosti. Svako namjerno nepridržavanje planiranih dnevnih aktivnosti bit će razmatrano u

37

zajedničkom susretu stanara i djelatnika te će, prema potrebi, biti određene popravne radnje (npr. čišćenje pseće okoline, čišćenje kokošinjca i sl). U zajedničkim prostorima nužno je tolerantno ponašanje i uvažavanje te poštivanje svake pojedine osobe. Prostor za pušenje koristi se u vremenu planiranom za druženje. Svaki korisnik dužan je održavati urednim prostorije koje koristi. Ovdje se ubraja i prostor predviđen za pušenje.

Prema materijalnim su se dobrima u kući svi dužni ponašati odgovorno. Svaka namjerno nanesena šteta mora se nužno nadoknaditi.

Za svaki nepredviđeni, odnosno iznenadni događaj korisnici se izravno obraćaju asistenticama Zajednice. Isto podrazumijeva potrebu za pomoći pri neodgodivim aktivnostima, narušeno zdravstveno stanje i bilo koji drugi nepredviđeni događaj.

Djelatnici u Zajednici dužni su pratiti i poticati korisnike u svakodnevnim aktivnostima. Dužni su redovito voditi predviđenu dokumentaciju. Potrebnu stručnu pomoć uvijek mogu zatražiti od članova proširenog stručnog tima na redovnim sastancima. Prema potrebi uvijek mogu zatražiti izvanredni sastanak stručnog tima.

Članovi proširenog stručnog tima dolaze u Zajednicu, na poziv koordinatora/ice ili prema predviđenom programu (psihijatar, psiholog, prvostupnici sestrinstva, glavna sestra Bolnice, socijalni radnik, socijalni pedagog, pastoralni djelatnik, radni terapeut, mentori-savjetnici za pojedina područja, npr. agronom, keramičar i sl). Susret članova proširenog stručnog tima redovito se planira svaka tri mjeseca te u situacijama kada je izvanredna potreba.

Djelatnici su obvezni održavati propisanu, primjerenu i odgovornu komunikaciju, kako s korisnicima, tako i međusobno, kao i prema svakom članu stručnog tima, prema nadređenima, članovima obitelji ili skrbnicima koji su suradnici u psihosocijalnoj rehabilitaciji, gostima, susjedima kuće i ostalim osobama koje iz bilo kojeg razloga budu uključene u život Zajednice. Preporučuje se osmijeh kao nužan sastavni dio svake pozitivne verbalne i neverbalne komunikacije. Šalje pozitivnu poruku i doprinosi pozitivnom odgovoru. Trajna edukacija obaveza je djelatnika Zajednice.

Korisnici Zajednice dužni su redovito odlaziti na psihijatrijske kontrole u dogovoru sa nadležnim psihijatrom. Kontrola se planira i realizira u pratnji djelatnika Zajednice uz priloženo pisano izvješće o korisniku od strane kordinatora/ice Zajednice.

U situacijama kada korisnik ne prihvaća terapijski program, ne poštuje djelatnike Zajednice, namjerno odbija sudjelovati u aktivnostima, ne prihvaća upute niti opomene, ne postoji razlog ostanka u Zajednici i prijelazna psihosocijalna

38

rehabilitacija u takvim situacijama može biti jednostrano prekinuta od strane voditelja zajednice u suradnji sa proširenim stručnim timom Zajednice.

12. NAČIN VOĐENJA I FUNKCIONIRANJA STAMBENE ZAJEDNICE SVETI IVAN OD BOGA ŠUMETLICA 87

SASTANAK PROŠIRENOG STRUČNOG TIMA održava se svaka tri mjeseca Članovi tima su Prior (socijalni radnik), koordinator, psihijatatri, medicinska sestra, psiholog, duhovnik, radni terapeut i drugi vanjski suradnici. Evaluira se ukupna djelatnost Zajednice te odlučuje o nadopuni i korekciji postojećeg programa.

Sastanak članova tima podrazumijeva:

Prvi dio vezan za korisnike; Raspravu o bazičnom planu za ciljanu rehabilitaciju korisnika koji ima svoje faze/etape te planiranje i usuglašavanje oko načina suradnje sa članovima obitelji (povratak korisnika u obitelj, nastavak boravka u stambenoj zajednici sa povremenom skrbi, nastavak samostalnog života, dulji ostanak u aktualnoj stambenoj zajednici); Planiranje i osmišljanje funkcioniranja i integriranja korisnika u široj društvenoj zajednici (crveni križ, župni caritas i sve druge institucije gdje ima potrebe za angažmanom naših korisnika).

Drugi dio vezan uz cjelokupno funkcioniranje Zajednice; Definiranje svih važnih postavki funkcioniranja kućanstva te ciljanih djelatnosti u sklopu kućanstva u smislu što samostalnijeg funkcioniranja, planiranja i realiziranja (kućna radinost, uzgoj životinja, terapijski vrtlarski radovi...); Implementaciju aktivnosti korisnika preko Udruge "Granada" u smislu volontiranja, jačanja prirodne mreže odnosa i podrške, poticaja zapošljavanja, samoodržanja,

39

socijalnog poduzetništva i svih drugih korisnih aktivnosti koje korisnika integriraju u društvo i destigmatiziraju; Kreiranje plana za nova ugovaranja i ulaganja iz aktualnih sredstava racionalnim i ekonomičnim vođenjem kućanstva; Definiranje kućnoga budžeta i postavljanje limita za pojedinačne stavke (trošak svih režija, trošak za namirnice i pokućstvo, održavanje i potrošnja auta, trošak za osobne potrebe korisnika, trošak za društvene aktivnosti, izlete, putovanja). Trošak za nova ulaganja predviđa se kroz mjesečni te godišnji plan i program stambene zajednice.

TJEDNI SUSRET KORISNIKA, KOORDINATORA/ICE I ASISTENATA, utorkom u 15 sati: Na sastanku se razgovara o proteklom tjednu, kako je funkcioniralo kućanstvo, koju je ulogu koji član imao i što je činio, koliko je čija uloga doprinijela zajedničkom funkcioniranju zajednice. Svatko od korisnika iznosi svoje refleksije. Također se slaže plan i raspored za nadolazeći tjedan (ne ulazi se u rasprave i analize ponašanja, emocija odnosa korisnika) Tijekom susreta se organizira i grupa koju vodi i evaluira kordinator/ica.

Grupa podrazumijeva prije svega pedagošku evaluaciju ciljeva i dopunu metoda za postizanje najboljih individualno mogućih funkcionalnih ciljeva programa psihosocijalne rehabilitacije. Osvrt na zadovoljavanje osnovnih fizioloških potreba, psiholoških potreba te kulture stanovanja, sistematični osvrt na glavni individualni plan pojedinog korisnika, ovisno o tekućoj aktualnosti. Suradnja korisnika, asistentica i koordinatorice u pomaganju u psihosocijalnoj rehabilitaciji i postizanju maksimalne neovisnosti u svakodnevnom funkcioniranju i poboljšanju kvalitete života-poticanju korisnika na osmišljavanje i pronalazak svrhe onoga što rade i čine. Glavni rehabilitacijski odabir može donositi određene prihode. Grupa podrazumijeva i zajednički osvrt na prihode i rashode u Zajednici te doprinos svakog pojedinog korisnika prihodu ili smanjenju rashoda. Odlučivanje o motivirajućoj novčanoj, ili na drugi način dogovorenoj, nagradi pojedinca za materijalni doprinos Zajednici, proporcionalno doprinosu Zajednici. Prihodi se, uglavnom odnose na prihode od terapijskog vrtlarenja, terapijskog uzgoja kokoši, keramičke terapijske radionice i drugo. Svakog prvog utorka u mjesecu susretu osim asistentica, kordinatora/ice, prisustvuje osnivač zajednice-Prior, psiholog i psihijatar (uži članovi tima)

SUSRET KORISNIKA I DJELATNIKA S PATRONAŽNOM MEDICINSKOM SESTROM organizira se na poziv ili prigodno: Pri povremenim stručnim izvidima ili na poziv, medicinska sestra prepoznaje nezadovoljenu potrebu korisnika iz piramide ljudskih potreba, istu razmatra kroz individualni, holistički pristup, predlaže primjerene intervencije koje

40

vode ka zadovoljenju potrebe ili ka ublažavanju potencijalnog nezadovoljstva ukoliko istu potrebu nije moguće zadovoljiti. Medicinska sestra aktivno se uključuje oko pravilne primjene propisanih lijekova, čuvanja i podjele lijekova te ukupnog, cjelokupnog postupanja s lijekovima. Radi edukaciju korisnika o propisanim lijekovima, važnosti redovitog uzimanja propisanih lijekova, slaganju lijekova u dozatore. Evaluira samostalnost u uzimanju propisane terapije kod prijema u Zajednicu te prigodno, koristeći individualni plan samostalnosti uzimanja propisane terapije. Pri otpustu korisnika iz Zajednice, prilaže nalaz o samostalnosti u uzimanju propisane terapije. Svoje individualne nalaze bilježi kao dodatak zdravstvenom kartonu korisnika koji se koristi pri redovnim ili izvanrednim psihijatrijskim kontrolama.

SUSRET S PSIHOLOGOM dva puta mjesečno: Edukativne psihološke grupe,-individualna i grupna psihološka podrška. Grupna suportivna psihoterapija korisnika s psihologom/psihijatrom održava se dva puta mjesečno. Na grupnoj suportivnoj psihoterapiji prorađuju se emocionalni odnosi među korisnicima, psihološkim relacijama, kako pojedinca, tako i grupe u cjelini.

SUSRET S DUHOVNIKOM/ PASTORALNIM DJELATNIKOM dva puta mjesečno: Duhovnost kao harmonija duha, duše i tijela, potreba svakog ljudskog bića za doživljaj smislenosti, moralnih i općih ljudskih vrijednosti. Susret i odnos s Bogom, sa samim sobom i svojim bližnjima.

SUSRET ČLANOVA TIMA S PSIHOLOGOM/PSIHIJATROM (prvenstveno za asistente i koordinatora) u svrhu analize, ventiliranja, spoznaje vlastitih osjećaja, doživljaja, poteškoće i dileme u odnosu s korisnicima (jedan puta mjesečno).

Na svim sastancima koordinator/ica vodi kratak zapisnik i prilaže u registar-Zapisnici, koji se nalazi u uredu.

Zapisnici se grupiraju po vrstama sastanaka.

Koordinator/ica provedbene zaključke bilježi u svoj godišnji planer i organizira provedbu zaključaka. Na svakom sljedećem sastanku kratko podnosi izvještaj o provedenom ili traži pomoć stručne osobe.

41

13. SOCIOREHABILITACIJSKI POSTUPCI U STAMBENOJ ZAJEDNICI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87 - RAD U PROGRAMU REHABILITACIJE

CILJ ZA KORISNIKE: razvijanje samoinicijative, napredna samoaktualizacija, vraćanje samopouzdanja, zadovoljstvo rezultatima vlastitog rada (izmjerenim i vrednovanim), drugim riječima: poboljšanje odnosa prema samom sebi uz trening temeljnih životnih vještina; uključuje i pozitivno nagrađivanje, u skladu s individualnim planom centra za socijalnu skrb, ciljevi rehabilitacije koji su napisani od strane psihijatra (npr. u otpusnom pismu) te osobnim sklonostima korisnika uz napredovanje kvalitete i osobne odgovornosti za dobar suživot u kući

U proces rehabilitacije i odgovornost za postizanje ciljeva, osim stručnog tima, uključuju se sami stanari i suradnik u rehabilitaciji, uz potrebnu individualnu edukaciju.

METODE:

1.Pri prijemnom postupku, u samoj ponudi rehabilitacije u stambenoj zajednici, korisnik i suradnik u rehabilitaciji sudjeluju u:

• treningu osnovnih životnih vještina, moguća su područja posebne angažiranosti ovisno o sklonostima, stručnoj spremi i hobijima, oslanjanje na

42

individualni plan rehabilitacije od strane centra za socijalni rad i napisanih ciljeva rehabilitacije od strane psihijatra;

• Odluci o odabranom području koja se definira nakon određenog vremena, a ista Odluka, kao i mogući odabir druge aktivnosti, aktualizira se u direktnoj komunikaciji - korisnik, suradnik u rehabilitaciji, koordinator te po potrebi drugi članovi stručnog rehabilitacijskog tima;

• mogućnosti volontiranja u okviru Zakona o volonterstvu; • potpisivanju terapijskog ugovora koji sadrži: redovna briga o sebi-jutarnja

toaleta, ukupna osobna higijena, redovna briga za osobnu odjeću, higijena sobe, zajedničkog sanitarnog čvora i odgovorno ponašanje u svim prostorima i okolišu koje stanar koristi;

• dnevnoj samoaktualizaciji-samoocjenjivanju i evaluaciji svakog korisnika uz suradnju s koordinatorom;

• području kojim će se korisnik dodatno usmjeravati, poticati i evaluirati učinak; • ugovorenom vremenu trajanja rehabilitacije, kako bi se rehabilitacija završila

u dijelu koji preuzima zajednica (prekidanje procesa skraćenjem vremena stanovanja, oslobađa Zajednicu obaveze ocjene završnog rehabilitacijskog procesa).

2. Za odabrano područje korisnik se odlučuje za svoj rehabilitacijski program u kojem će postupno savladati dodanu vrijednost ili održivost procesa, radeći samostalno ili uz minimalni poticaj i nadzor.

3. Vrijednosti volontiranja također će biti promovirane, kako bi korisnik bio osposobljen za aktivno uključivanje u društveni život u svojoj socijalnoj sredini nakon završene rehabilitacije. Potvrda o volontiranju sastavni je dio otpusne dokumentacije.

4. Ako korisnik bude uspješan u odabranom području svog programa rehabilitacije, u otpusnu dokumentaciju dodaje se svojevrsna preporuka koja može korisniku koristiti nakon povratka kući, u aktivnom uključivanju u održavanje domaćinstva, kao i pri zapošljavanju.

KNJIGA PRIMOPREDAJE – asistenti ili drugi djelatnici, bilježe samo zapažanja u funkcioniranju korisnika koji odstupaju od uobičajenoga. Prilog primopredaji dnevna je evaluacija rada asistenata, kao i dnevna posebna događanja u Zajednici (edukativni susreti korisnika, nadzori, posjete i tako dalje) koju također vode asistenti. Dokumenti se čuvaju u kuhinji, na mjestu koje je određeno za čuvanje dokumenata.

43

14. INDIVIDUALNI PLAN PSIHOSOCIJALNE REHABILITACIJE, KULTURA STANOVANJA I SUŽIVOT U STAMBENOJ ZAJEDNCI SVETI IVAN OD BOGA, ŠUMETLICA 87

INDIVIDUALNI PLAN - PROMJENA ŽIVOTNE SITUACIJE

Individualni plan promjena životne situacije, odnosno ponašanja korisnika, izrađen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, poteškoća i resursa, u dogovoru s korisnikom i članovima obitelji, u svrhu prevladavanja nepovoljnih životnih okolnosti. Izvor: ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI. (Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19 i 64/20)

• DNEVNI INDIVIDUALNI PLAN SAMOZBRINJAVANJA: O osnovnim životnim potrebama i suživotu u kući, korisnici vode dnevnik samozbrinjavanja i osobnog doživljaja ukupnog psihosocijalnog procesa (odnose se na osnovne ljudske potrebe prema podjeli Maslowa- fiziološke i psihološke potrebe, potrebe za sigurnošću i pripadanjem).

• GLAVNI REHABILITACIJSKI ODABIR (CILJ): Izrađen je u dogovoru s korisnikom i članom obitelji-skrbnikom u svrhu prevladavanja osnovnih nepovoljnih životnih okolnosti, u skladu s individualnim planom centra za socijalnu skrb, napisanim ciljevima rehabilitacije od strane psihijatra te osobnim sklon