Osnovne faze odlučivanja
Transcript of Osnovne faze odlučivanja
uočavanje problema odlučivanja,
definisanje problema odlučivanja,
otkrivanje alternativnih akcija,
sagledavanje mogućih stanja stvari – neizvesnih događaja,
razmatranje mogućih ishoda, posledica i ocenjivanje njihove vrednosti,
izbor kriterijuma odlučivanja,
(Humphrey, 1985)Osnovne faze odlučivanja
Osnovne faze odlučivanja | Slika procesa odlučivanja | Shema problematike odlučivanja
izbor kriterijuma odlučivanja,
ocenjivanje alternativnih akcija,
donošenje odluke (izbor akcije),
izvođenje odabrane akcije, ocenjivanje efekata i ispravljanje.
Proces odlučivanja (Humphrey)
Osnovne faze odlučivanja | Slika procesa odlučivanja | Shema problematike odlučivanja
Otkrivanjealternativnih akcija
Sagledavanje mogućihstanja
Razmatranje mogućihishoda
Izbor kriterijumaodlučivanja
Definisanje problema
2
3 4 5
6
Otkrivanjealternativnih akcija
Sagledavanje mogućihstanja
Razmatranje mogućihishoda
Izbor kriterijumaodlučivanja
Definisanje problema
2
3 4 5
6
Ocenjivanjealternativnih akcija
Donošenje
odluka
Izvođenje akcije
i praćenje
Uočavanje
problema
Definisanjeproblema
Ostvarenje
Akcija
Problem 1
7
89
Ocenjivanjealternativnih akcija
Donošenje
odluka
Izvođenje akcije
i praćenje
Uočavanje
problema
Definisanjeproblema
Ostvarenje
Akcija
Problem 1
7
89
Problematika odlučivanja
Osnovne faze odlučivanja | Slika procesa odlučivanja | Shema problematike odlučivanja
ODLUČIVANJE
FENOMEN IMODELI
ODLUČIVANJA
OSNOVETEORIJE
ODLUČIVANJA
Analizaodlučivanja i rizika
Teorija korisnostiJednokritrijumsko
odlučivanje OIViše-kriterijumsko
odlučivanjeEkonometrijske
metode
Organizacijaodlučivanja
ODLUČIVANJE
FENOMEN IMODELI
ODLUČIVANJA
OSNOVETEORIJE
ODLUČIVANJA
Analizaodlučivanja i rizika
Teorija korisnostiJednokritrijumsko
odlučivanje OIViše-kriterijumsko
odlučivanjeEkonometrijske
metode
Problemi izbora ilirangiranja
Grupnoodlučivanje
Tabeleodlučivanja
Simulacija uprocesu
odlučivanja
Organizacijaodlučivanjaodlučivanja
Prognoziranje ipredviđanje
Odlučivanje idinamika sistema
Ekspertnisistemi
Neuronskemreže
Inteligentna podrškaodlučivanju u rešavanju
realnih problema
rangiranja odlučivanje odlučivanjaodlučivanja
odlučivanja
Prognoziranje ipredviđanje
Nematematičkemetode
odlučivanja
Odlučivanje idinamika sistema
Informacionisistemi u procesu
odlučivanja
Sistemi zapodršku
odlučivanja
Ekspertnisistemi
Neuronskemreže
Glavni uzroci rizika
Glavni uzroci rizika | Uzroci teškoća | Aktivnosti upravljanja rizikom | Faktori uticaja rizika | Referentna tačka
budućnost – koja utiče na negativan ishod aktivnosti,
promena – kako će promene u zahtevima kupaca, razvoju tehnologije, a
posebno informatičke tehnologije, kao i promene u ponašanju svih ostalih
subjekata vezanih za buduću aktivnost uticati na blagovremenost i celokupan
uspešan ishod akcije,
izbori – koji metod i sredstva da se koriste i koliko osoba treba da bude izbori – koji metod i sredstva da se koriste i koliko osoba treba da bude
uključeno u proces donošenja odluka.
Uzroci teškoća pri analizi problema sa rizikom
neizvesnosti u vezi s definicijom problema,
teškoće pri vrednovanju činjenica,
složenost postupka otkrivanja relevantnih principa,
nepredvidivost ponašanja osobe koja učestvuje u procesu odlučivanja,
višeznačnost u vrednovanju odluka.
Glavni uzroci rizika | Uzroci teškoća | Aktivnosti upravljanja rizikom | Faktori uticaja rizika | Referentna tačka
Oblici neodređenosti
Oblici neodređenosti | Ciljevi i ograničenja | Osnovni pristup pri izboru “fuzzy odluke”
Neegzaktnost i netačnost – Za operisanje sa neegzaktnošću podesne su
statističke metode.
Nedostupnost ili nekompletnost podataka – korišćenjem principa teorije
verovatnoće odnosno Bayes-ove teoreme može se odrediti najverovatnija
hipoteza.
Konceptualne (suštinske) nepreciznosti – mogu se koristiti samo jezički opisi. Konceptualne (suštinske) nepreciznosti – mogu se koristiti samo jezički opisi.
Heuristike su često date u ovom obliku.
Višemislenost (višeznačnost) – je vezana za mogućnost da fenomen, stanje ili
pojava ima više različitih interpretacija.
Nedefinisanost i nejasnost – jeste prostor u kome primena teorije fuzzy
skupova daje najbolje rezultate. Višemislenost i suštinska nepreciznost,
uz upotrebu jezičkih opisa, taj prostor proširuju.
Cilj 1 | Cilj 2 | Cilj 3 | Cilj 4
proširivanje saznanja o matematičkim metodima u odlučivanju pri uslovima
neizvesnosti i rizika
istraživanje procesa donošenja odluka pri neizvesnosti i rizika
teorija igara
Zaključak
teorija igara
višekriterijumsko odlučivanje i programiranje i
fuzzy logika
razvijanje novih pristupa i kombinovanje postojećih metoda za modeliranje i
rešavanje određenih problema poslovnog odlučivanja
obezbeđuju efektivniji instrumenat upravljanja i poslovnog odlučivanja, i
Zaključak
Cilj 1 | Cilj 2 | Cilj 3 | Cilj 4
obezbeđuju efektivniji instrumenat upravljanja i poslovnog odlučivanja, i
koje mogu predstavljati činilac rešavanja problema neefikasnosti, čime se
susreće i naša aktuelna privreda
izbor odgovarajućih metoda radi smanjenja rizika u procesu donošenja odluka
utiče na pozitivne efekte odluka koje su donete na osnovu ovako
Zaključak
Cilj 1 | Cilj 2 | Cilj 3 | Cilj 4
utiče na pozitivne efekte odluka koje su donete na osnovu ovako
obezbeđene informacione podrške u odnosu na druge konvencionalne
metode
primena različitih metoda za procenu rizika predstavlja osnovu za bolji
rezultat
Struktuirano odlučivanje:
problem je relativno dobro definisan
za poznatu situaciju se na osnovu datog cilja traži najbolje od poznatih
mogućih rešenja
poznati, stalno isti ili slični uslovi
pravila odlučivanja
dat je skup ciljeva, kao i skup sredstava za njihovo postizanje
Primeri za struktuirane probleme odlučivanja u ekonomiji su:
lokacija proizvodnih i prodajnih kapaciteta
finansiranje i obračunavanje troškova
proizvodnja po narudžbi
Polustruktuirano odlučivanje:
situacija, ciljevi ili moguća rešenja, labavo (slabo) odnosno nejasno
definisani
Primeri za polustruktuirane probleme odlučivanja u ekonomiji su:
kooperacija
integracija i sticanje imovine
predviđanje i promocija prodaje
nabavka i
porudžbine
Nestruktuirano odlučivanje:
putevi rešavanja problema, strukture postavljenih ciljeva, važne
komponente sistema neuobičajene, ne mogu se automatizovati,
neponovljivi
ne mogu se odrediti opšta pravila odlučivanja
Primeri za nestruktuirane probleme odlučivanja u ekonomiji su:
planiranje budućih proizvoda i usluga
motivacija
ponašanje potrošača