Opći dio ispita stručnjaka zaštite na radu

8/11/2019 Opći dio ispita stručnjaka zaštite na radu

http://slidepdf.com/reader/full/opci-dio-ispita-strucnjaka-zastite-na-radu 1/38

STR UČNI ISPIT

STRUČNJAK ZA ZAŠTITU NA RADU

PRIPREMA ISPITA:

RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Josip Čor, dipl.ing.



PRIPREMA STRUČNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Josip Čor, dipl.ing.sigurnosti 2

SADRŢAJ:

1. Ustav RH ...................................................................................................................................... 3

2. Zakon o radu ................................................................................................................................. 4

3. Zakon o zdravstvenom osiguranju ............................................................................................. 24

4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ....................................................................................................... 28

5. Zakon o mirovinskom osiguranju .............................................................................................. 30





1. Ustav RH

Članak 64.

Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe.

Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreĎene dobi niti smiju biti prisiljavana na radkoji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoreĎe, niti im se takav rad smije dopustiti.

Mladež, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zaštitu na radu.

Članak 69.

Svatko ima pravo na zdrav život.

Država osigurava pravo graĎana na zdrav okoliš.

GraĎani, državna, javna i gospodarska tijela i udruge dužni su, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti,osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.





2. Zakon o radu

Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa

Članak 3.

(1) Osoba koja zapošljava (poslodavac) obvezna je u radnom odnosu zaposleniku dati posao te muza obavljeni rad isplatiti plaću a zaposlenik je obvezan prema uputama poslodavca datim u skladu snaravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

(2) Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pritom prava idostojanstvo zaposlenika.

(3) Poslodavac je dužan osigurati zaposleniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom idrugim propisima.

Pojam zaposlenika i poslodavca

Članak 4.

(1) Zaposlenik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja odreĎene poslove za poslodavca.

(2) Poslodavac u smislu ovoga Zakona je fizička ili pravna i osoba za koju zaposlenik u radnomodnosu obavlja odreĎene poslove.

Duţnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom

Članak 5.

(1) U radnom odnosu poslodavac i zaposlenik dužni su pridržavati se odredbi ovoga i drugih zak o-

na, meĎunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrĎeni u skladu s Ustavom i objavljeni, drugih

propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika u svezi s radnim odnosom.

(2) Prije stupanja zaposlenika na rad, poslodavac mora omogućiti zaposleniku da se upozna s propi-

sima o radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom na radu.

(3) Propisi o zaštiti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu, moraju se na prikladni način učini-

ti dostupnim zaposlenicima.





Obvezni sadrţaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o

radu

Članak 12.

(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz

članka 11. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadržavati uglavke o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad

obavlja na različitim mjestima,

3. - nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapošljava ili- kratak popis ili opis poslova,

4. danu otpočinjanja rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme,

6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji zaposlenik ima pravo, a u slučaju kad se t a-

kav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu

odreĎivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik, odnosno poslodavac, a u slučajukad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde,načinu odreĎivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja zaposlenik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

(2) Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovoga članka može se u ugovoru, odnosno potvrdi, u putiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu kojiureĎuju ta pitanja.





Najniţa dob za zaposlenje

Članak 14.

(1) Osoba mlaĎa od petnaest godina života, ne smije se zaposliti.

(2) Osoba mlada od petnaest godina smije iznimno, uz prethodno odobrenje inspektora rada, uz

naplatu sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvoĎenju umjetničkih, scenskih ili drugihsličnih djela, na način, u opsegu i na poslovima koji ne ugrožavaju njezino zdravlje, ćudorednost,školovanje ili razvoj.

(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka inspektor rada izdaje na temelju zahtjeva zakonskog zastu-

pnika.

Poslovna sposobnost malodobnika za sklapanje ugovora o radu

Članak 15.

(1) Ako zakonski zastupnik ovlasti malodobnika starijeg od petnaest godina života za sklapanjeodreĎenog ugovora o radu, malodobnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovo-

ra te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u

svezi s tim ugovorom.

(2) Od ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zako n-

skom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

(3) U slučaju spora izmeĎu zakonskih zastupnika ili izmeĎu jednog ili više zakonskih zastupnika imalodobnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odlučuje tijelo nadležno za poslovesocijalne skrbi, vodeći računa o najboljim interesima malodo bnika.

(4) Zakonski zastupnik može povući ili ograničiti ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka, odnosno uime malodobnika raskinuti radni odnos.

(5) Skrbnik može ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka dati malodobniku samo na temelju pretho d-

nog odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

(6) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka mora se dati u pisanom obliku.





Zabrana rada malodobnika na odreĎenim poslovima

Članak 16.

(1) Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, ćudored-

nost ili razvoj.

(2) Ministar nadležan za rad će pravilnikom utvrditi poslove iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ministar nadležan za rad će pravilnikom utvrditi poslove na kojima malodobnik može raditi s a-

mo nakon prethodnog utvrĎivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

(4) Pravilnike iz stavka 2. i 3. ovoga članka ministar nadležan za rad donijet će uz suglasnost minis-

tra nadležnog za zdravstvo.

(5) Inspektor rada zabranit će rad malodobnika na poslovima iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Na zahtjev malodobnika, njegova roditelja, odnosno skrbnika, zaposleničkog vijeća, sindikata iliinspektora rada, poslodavac je, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, dužan malodobnoga zaposlenikarasporediti na druge odgovarajuće poslove, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i

pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.

Ovlaštenje inspektora rada da zabrani rad malodobnika na odreĎenim poslovima

Članak 17.

(1) Ako posumnja da poslovi koje obavlja malodobnik ugrožavaju njegovo zdravlje ili razvoj, in-

spektor rada može u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda m a-lodobnoga zaposlenika te da u nalazu i mišljenju ocijeni da li poslovi koje malodobnik obavlja, u g-

rožavaju njegovo zdravlje ili razvoj.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka inspektor rada odredit će rok u kojem poslodavac mora pr i- baviti nalaz i mišljenje da li poslovi koje obavlja malodobnik, ugrožavaju njegovo zdravlje ili raz-

voj.

(3) Troškovi liječničkoga pregleda, nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, terete poslodavca.

(4) Na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenoga liječnika, inspektor rada može zabraniti rad malodo b-

nika na odreĎenim poslovima.

(5) Poticaj za voĎenje postupka iz stavka 1. ovoga članka, može inspektoru rada dati malodobnik,njegov roditelj, odnosno skrbnik, zaposleničko vijeće ili sindikat.

(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka poslodavac je dužan malodobnoga zaposlenika rasporediti

na druge odgovarajuće poslove, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i pod uvje-

tima propisanima ovim Zakonom.





Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 18.

(1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odreĎeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo zaposlenik koji za-

dovoljava te uvjete.

(2) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će utvrditi poslove na kojima zaposlenik može raditi samo nakon prethodnog utvrĎivanja zdravstvene sposo b-

nosti za obavljanje tih poslova.

(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se način utvrĎivanja zdravstvene sposobnosti,rokovi u kojima se mora ponoviti utvrĎivanje zdravstvene sposobnosti, sadržaj i način izdavanjasvjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja važna za utvrĎivanje zdravstvene sposo b-

nosti za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propi-sanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureĎuje zapošljavanje tih osoba.

Obveza zaposlenika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima

Članak 19.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili dr u-

goj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili kojaugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu zaposlenik dolazi u dodir.

(2) Radi utvrĎivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĎenih poslova, poslodavac možeuputiti zaposlenika na liječnički pregled.

(3) Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovoga članka snosi poslodavac.

Obveze poslodavca u zaštiti ţivota, zdravlja i ćudoreĎa zaposlenika

Članak 21.

(1) Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, ureĎaje, opremu, alate, mjesto rada i pri s-tup mjestu rada, te organizirati rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zapos lenika, u

skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

(2) Poslodavac je dužan upoznati zaposlenika s opasnostima posla koji obavlja zaposlenik.

(3) Poslodavac je dužan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdrav-

lja zaposlenika te sprječava nastanak nesreća.

(4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane zaposlenika, pri izvršenju te obvezemora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoreĎa zaposlenika te njegovoj vjeroispovjedi.





Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad

Članak 24.

(1) Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada školo-

vanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.(2) Zaposlenik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazo-

vati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

(3) Prilikom promjene ili uvoĎenja novog načina ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skl a-

du s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti zaposleniku osposobljavanje ili usavršavanje zarad.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 32.

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika odštetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom ut jecaju uvjeta rada na zdravlje i rad-

nu sposobnost zaposlenika.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima, utvrĎuju sekolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3) Ako poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnoga vremena na takvim poslovima nijeutvrĎeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ministar nadležan za rad će na prijedlogosobe koja prema ovom Zakonu može biti stranka kolektivnog ugovora, a uz suglasnost ministranadležnog za zdravstvo, donijeti pravilnik kojim se ureĎuju ta pitanja.

(4) Zaposlenik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga članka ne smije na takvim poslovima raditi prekovremeno niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugoga poslodavca.

(5) Ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom može se odrediti da zaposlenik, koji na poslovimaiz stavka 1. ovoga članka ne radi puno radno vrijeme, dio radnoga vremena najduže do punoga rad-

noga vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga

članka.

(6) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom,skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. i 5. ovoga članka izjednačuje se s punim radnim vremenom.




Josip Čor, dipl.ing.sigurnosti10

Prekovremeni rad

Članak 33.

(1) U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, zaposlenik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovr e-

meni rad), najviše do 10 sati tjedno.(2) Ako prekovremeni rad odreĎenoga zaposlenika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više oddvapaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih zaposlenika od-

reĎenoga poslodavca prelazi 10 posto ukupnoga radnog vremena u odreĎenom mjesecu, o preko v-

remenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.

(3) Inspektor rada će zabraniti prekovremeni rad ako on štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnostzaposlenika ili ako se njegovim prekomjernim korištenjem onemogućuje zapošljavanje nezaposle-

nih osoba.

(4) Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih zaposlenika.

(5) Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godinastarosti može raditi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takavrad.

(6) Inspektor rada zabranit će prekovremeni rad malodobnika te osobe iz stavka 5. ovoga člankakoja nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad.

Raspored radnoga vremena

Članak 34.

(1) Ako dnevni i tjedni raspored radnoga vremena nije odreĎen propisom, kolektivnim ugovorom,sporazumom sklopljenim izmeĎu zaposleničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, o raspor e-

du radnoga vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

(2) Poslodavac mora obavijestiti zaposlenike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena

najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.





Preraspodjela radnoga vremena

Članak 35.

( 1 ) Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jed-

noga razdoblja traje duže, a tijekom drugoga razdoblja kraće od punoga radnog vremena.

(2) Ako je radno vrijeme preraspodijelljeno, prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ilidrugoga razdoblja odreĎenoga kolektivnim ugovorom, ne smije biti duže od punoga radnog vreme-

na.

(3) Preraspodijelljeno radno vrijeme, ne smatra se prekovremenim radom.

(4) Ako je radno vrijeme preraspodijelljeno, ono ne smije biti duže od 52 sata tjedno.

(5) Za poslove sezonske naravi kolektivnim ugovorom može se predvidjeti da preraspodijelljenoradno vrijeme smije biti duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati tjedno.

(6) Ako preraspodjela radnoga vremena nije predviĎena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazu-

mom sklopljenim izmeĎu zaposleničkog vijeća i poslodavca, poslodavac mora zatražiti suglasnostinspektora rada za preraspodjelu radnoga vremena.

(7) Inspektor rada može dati suglasnost najduže za kalendarsku godinu.

Dnevni odmor

Članak 37.

(1) IzmeĎu dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekid-

no.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, punoljetni zaposlenik koji radi na sezonskim poslo-

vima u industriji, ima pravo na odmor izmeĎu dva uzastopna radna dana u tr ajanju od najmanje 10

sati neprekidno, ali najviše za šezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, punoljetni zaposlenik koji radi na sezonskim poslo-

vima u poljoprivredi, trgovini i drugim neindustrijskim djelatnostima, ima pravo na odmor izmeĎudva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno.

(4) Ministar nadležan za rad ovlašten je odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1. i 2. ovoga član-

ka, spadaju u industriju, a koje u poljoprivredu, trgovinu i druge neindustrijske djelatnosti.

Tjedni odmor

Članak 38.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je

prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u

razdoblju odreĎenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĎu zaposleničkog vije-

ća i poslodavca ili ugovorom o radu.





Vrijeme noćnoga rada

Članak 51.

(1) Rad u vremenu izmeĎu 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi izmeĎu 22sata uvečer i 5 sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom, ako za odreĎeni slučaj ovim ili

drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopl jenim izmeĎu poslodavca i zaposleničkog vijeća nije drukčije odreĎeno.

(2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da zaposlenik radi

noću uzastopce najviše jedan tjedan.

Zabrana noćnoga rada ţena u industriji

Članak 52.

(1) Zabranjen je noćni rad žena u industriji, osim ako je iznimno, u slučaju ozbiljne opasnosti, zbogzaštite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadležan za rad.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju samo članovesvoje obitelji.

(3) Zabrana noćnoga rada iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće itehničke poslove, odnosno na žene zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj službi za koje nije uobič a-

jeno da obavl jaju poslove fizičke naravi.

(4) Ministar nadležan za rad mora prije davanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka pribaviti otome mišljenje sindikata i udruge poslodavaca.

(5) Iznimno, ženi se može narediti rad noću i bez prethodnog odobrenja ministr a rada, ako je takav

rad prijeko potreban zbog više sile ili sprječavanja kvara na sirovinama.

(6) O noćnom radu iz stavka 5. ovoga članka mora se u roku od 24 sata obavijestiti inspektora rada.

(7) Inspektor rada može zabraniti noćni rad iz stavka 5. ovoga članka ako ocijeni da takav rad nije prijeko potreban, odnosno da ne postoji viša sila ili opasnost od kvara na sirovinama.

(8) Ministar nadležan za rad ovlašten je pravilnikom odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1.ovoga članka, spadaju u industriju.





Izuzeci od zabrane noćnoga rada ţena u industriji

Članak 53.

(1) Zbog potrebe boljeg iskorištavanja sredstava za rad, povećanja zaposlenosti ili sličnih važnihgospodarskih ili socijalnih razloga, ministar nadležan za rad može odlučiti da se noćnim radom

smatra vrijeme različito od vremena propisanog u članku 51. ovoga Zakona, odnosno da se od za b-rane noćnog rada izuzmu žene:1. u odreĎenoj industrijskoj grani ili djelatnosti, odnosno u odreĎenom zanimanju, pod uvjetom daudruge poslodavaca i sindikati o tome sklope sporazum ili dadu na to svoj pristanak,

2. kod jednog ili više poslodavaca koji nisu obuhvaćeni odlukom iz točke 1. ovoga stavka, pod uv-

jetom:

- da poslodavac i zaposleničko vijeće o tome sklope sporazume, te- da se o tome zatraži mišljenje udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelat-

nosti, odnosno odreĎenoga zanimanja,3. kod poslodavca koji nije obuhvaćen odlukom donesenom u skladu s točkom 1. ovoga stavka,odnosno s kojim nije sklopljen sporazum iz točke 2. alineje 1. ovoga stavka, pod uvjetom:

- da je o tome zatraženo mišljenje zaposleničkog vijeća te udruge poslodavaca i sindikataindustrijske grane ili djelatnosti, odnosno odreĎenoga zanimanja,- da se ministar nadležan za rad uvjeri u prikladnost poduzetih mjera sigurnosti i zaštite naradu, socijalnih službi i jednakih mogućnosti i postupanja sa zaposlenim ženama, te- da odluka važi za odreĎeno ograničeno razdoblje te da se može obnoviti u postupku i poduvjetima propisanima za njeno donošenje.

(2) Trudnica i majka do dvije godine djetetova života te samohrana majka s djetetom do tri godinedjetetova života, ne smije biti izuzeta od zabrane noćnoga rada, osim ako to sama traži.

Noćni rad malodobnika

Članak 54.

(1) Za malodobnike zaposlene u industriji rad u vremenu izmeĎu 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idu-

ćega dana, smatra se noćnim radom.

(2) Za malodobnike zaposlene izvan industrije rad u vremenu izmeĎu 20 sati uvečer i 6 sati ujutroidućega dana, smatra se noćnim radnom.

(3) Zabranjen je noćni rad malodobnika, osim ako je taka, rad prijeko potreban zbog više sile.

(4) Zabrana noćnoga rada iz stavka 3. ovoga članka može se u slučaju ozbiljne opasnosti, zbog zaš-tite nacionalnih interesa privremeno ukinuti odlukom ministra nadležnog za rad.

(5) Ministar nadležan za rad ovlašten je pravilnikom odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1.ovoga članka, spadaju u industriju.





ZAŠTITA MAJČINSTVA

Poslovi na kojima ne smije raditi ţena

Članak 55.

(1) Žena ne smije obavljati osobito teške fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom tedruge poslove koji, s obzirom na njezine psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju ženin život ilizdravlje.

(2) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će odredi-

ti poslove iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zabrana rada pod zemljom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće poslove, poslove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, studente i pripravnike koji tijekom školovanjaili stručnog osposobljavanja, moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika te na

žene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisufizičke naravi.

X. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA

RAD

Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profe-

sionalnom bolešću

Članak 73.

(1) Dok je zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privre-

meno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odr e-

Ďeno vrijeme.

Zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava

Članak 74.

Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije štetno utjecati na napredovanje zaposlenikai ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.





Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Članak 75.

Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlaštena osoba, odnosnotijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili

na druge odgovarajuće poslove.

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

Članak 76.

(1) Zaposlenik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za

rad, a najkasnije u roku tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposo b-nosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

(2) Ovlašteni liječnik dužan je zaposleniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako zbog opravdanoga razloga zaposlenik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga čla n-

ka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u toku tri dana od dana prestanka razlogakoji ga je u tome onemogućavao.

(4) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će utvrditisadržaj i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.

Pravo zaposlenja na drugim poslovima

Članak 77.(1) Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposob-

nost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalazi mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi zaposleniku druge poslove za koje je on sposo-

ban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je zaposlenik prethodno radi-

o.

(2) Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima zaposle-nika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da zaposle-

niku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove.

(3) Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku.





Otkaz u slučaju smanjene radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti

Članak 78.

(1) Poslodavac može otkazati zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili nepo s-

redna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost zaposleničkog vijeća.

(2) Ako kod poslodavca nije utemeljeno zaposleničko vijeće, suglasnost iz stavka 1. ovoga člankadaje nadležna služba zapošljavanja.

(3) Zaposleničko vijeće, odnosno nadležna služba zapošljavanja, dat će poslodavcu suglasnost naotkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da zaposle-

niku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je zaposlenikodbio rasporeĎivanje na poslove koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i

mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.

(4) Ako zaposleničko vijeće, odnosno nadležna služba zapošljavanja uskrati suglasnost na otkaz,

suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Članak 79.

(1) Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a

koji nakon završenoga liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najma-

nje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

(2) Zaposlenik koji je neopravdano odbio zaposlenje na ponuĎenim mu poslovima, nema pravo naotpremninu.

Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju

Članak 80.

Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri stru-

čnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.

Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu zaposleniku

Članak 102.

(1) Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan zaposleniku nak-

naditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

(2) Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzr o-

kovao zaposleniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.





Obveza obavješćivanja

Članak 144.

Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti zaposleničko vijeće o:

- stanju i rezultatima poslovanja,

- razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj zaposlenika,

- o kretanju i promjenama u plaćama,

- o zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada,

- o drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj zaposlenika.

Obveza savjetovanja prije donošenja odluke

Članak 145.

(1) Prije donošenja odluke važne za položaj zaposlenika, poslodavac se mora sa zaposleničkim vije-

ćem savjetovati o namjeravanoj odluci te mora zaposleničkom vijeću priopćiti podatke važne zadonošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj zaposlenik a.

(2) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:

- donošenju pravilnika o radu,- planu zapošljavanja, premještaju i otkazu,- mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,- uvoĎenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,- planu godišnjih odmora,- rasporedu radnog vremena,

- noćnom radu,- nadoknadama za izume i tehničko unapreĎenje,- donošenju programa zbrinjavanja viška zaposlenika te sve druge odluke za koje je ovimZakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje zaposleničkog vijeća u njihovu

donošenju.

(3) Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti zaposleničkom vijeću potpuno i pravovreme-

no, tako da mu se omogući da dade primjedbe i prijedloge, kako bi rezultati rasprave stvarno mogliutjecati na donošenje odluke.

(4) Ako sporazumom poslodavca sa zaposleničkim vijećem nije drukčije odreĎeno, zaposleničkovijeće je dužno u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od tri dana, dostavitisvoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.

(5) Ako se zaposleničko vijeće u roku iz stavka 4. ovoga članka ne očituje o namjeravanoj odluci,smatra se da nema primjedbi i prijedloga.





(6) Zaposleničko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz iliako nije proveden postupak otkazivanja predviĎen ovim Zakonom.

(7) Zaposleničko vijeće mora obrazložiti svoje protivljenje odluci poslodavca.

(8) Ako se zaposleničko vijeće protivi izvanrednom otkazu a zaposlenik u sudskom sporu osporavadopuštenost otkaza i za traži od poslodavca da ga zadrži na radu, poslodavac je dužan zadržati ga naradu do okončanja sudskog spora.

(9) Ako je protivljenje zaposleničkog vijeća izvanrednom otkazu očito neutemeljeno na odredbamaovoga Zakona, poslodavac može od suda tražiti da ga privremeno, do okončanja sudskog spora,oslobodi obveze zadržavanja zaposlenika na radu isplate naknade plaće.

(10) Ako poslodavac izvanredno otkazuje radni odnos zbog osobito teške povrede obveze iz radnogodnosa, može zaposlenika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora dopuštenostiotkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tomzaposleniku prethodna tri mjeseca.

(11) Odluka poslodavca donesena protivno odredbama ovoga Zakona o obvezi savjetovanja sa za-

posleničkim vijeće nevažeća je.

Suodlučivanje

Članak 146.

(1)

Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost zaposleničkog vijeća donijeti odluku o:- otkazu članu zaposleničkog vijeća,- otkazu kandidatu za člana zaposleničkog vijeća koji nisu izabrani te članu izbornog odboraza razdoblje od tri mjeseca nakon ustanovljenja izbornih rezultata,

- otkazu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost

od invalidnosti,

- otkazu zaposleniku starijem od šezdeset godina (muškarac), odnosno pedeset pet godinaživota (žena),- prikupljanju, obraĎivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o zaposleni-

ku,

- imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li osobni podaci zaposlenika prikupljajuobraĎuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Ako se zaposleničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti,smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

(3) Ako zaposleničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska iliarbitražna odluka.

(4) Sporazumom poslodavca sa zaposleničkim vijećem mogu se utvrditi i druga pitanja u kojima poslodavac može donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost zaposleničkog vijeća.





KAZNENE ODREDBE

Prekršaji poslodavca

Članak 228.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac:

1. ako pri zapošljavanju ili pri ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa, zaposlenika stavlja unepovoljniji položaj od drugih osoba (članak 2.),

2. ako prije otpočinjanja rada, zaposleniku ne omogući da se upozna s propisima o radnim odnos i-

ma odnosno ako ga ne upozna s organizacijom i zaštitom na radu (članak 5. stavak 2.),

3. ako propise o zaštiti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne učini na prikladan načindostupnim zaposlenicima (članak 5. stavak 3.),

4. ako u slučaju, koji nije predviĎen zakonom ili kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu naodreĎeno vrijeme (članak 10. stavak 1. i 2.),

5. ako u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u p isanom obliku, najkasnije petnaestog dana od

dana početka rada, ne uruči zaposleniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 11. stavak3.),

6. ako ugovor o radu pomorca i ribara ne registrira pri županijskom uredu nadležnom za poslove

rada (članak 11. stavak 6.),

7. ako sklopi ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (članak 12.),

8. ako u slučaju upućivanja zaposlenika na rad u inozemstvo ugovor o radu ne sadrži podatke propi-

sane ovim Zakonom (članak 13. stavak 1.),

9. ako zaposli osobu mlaĎu od petnaest godina života (članak 14. stavak 1.),

10. ako osobi mlaĎoj od petnaest godina života omogući, bez prethodnog odobrenja inspektora r a-

da, naplatno sudjelovanje u snimanju filmova, pripremanju i izvoĎenju umjetničkih, scenskih ili

drugih sličnih djela, ili joj to omogući na način, u opsegu i na poslovima koji ugrožavaju njezinozdravlje, ćudorednost, školovanje ili razvoj (članak 14. stavak 2.),

11. ako zaposli malodobnika bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika (članak 15. stavak 1.),

12. ako zaposli malodobnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, ćudorednost ilirazvoj (članak 16. stavak 1.),

13. ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova na zdravlje irazvoj malodobnoga zaposlenika (članak 17. stavak 2.),

14. ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad malodobnoga zaposlenika na

odreĎenim poslovima (članak 17. stavak 4.),





31. ako zaposleniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanimaovim Zakonom (članak 38.),

32. ako zaposleniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju odreĎenom ovim

Zakonom (članak 39.),33. ako sa zaposlenikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplatinaknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (članak 41.),

34. ako zaposleniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini i na način odr e-

Ďen ovim Zakonom (članak 45.),

35. ako zaposleniku ne omogući korištenje odmora u dijelovima pod uvjetima propisanima ovimZakonom (članak 46.),

36. ako raspored godišnjih odmora ne utvrdi u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 48.),

37. ako zaposleniku ne omogući korištenje plaćenoga dopusta na način i pod uvjetima propisanimaovim Zakonom (članak 49.),

38. ako protivno odredbama ovoga Zakona ženi zaposlenoj u industriji naredi noćni rad (članak 52.i 53.),

39. ako protivno odredbama ovoga Zakona malodobniku naredi noćni rad (članak 54.),

40. ako zaposli ženu na poslovima na kojima je ženama zabranjen rad (članak 55.),

41. ako zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu ili je, suprotno odredbamaovoga Zakona, premjesti na druge poslove (članak 56. stavak 1.),

42. ako traži podatke o trudnoći žene ili uputi drugu osobu da traži takve podatke, osim ako ženaosobno zahtijeva odreĎeno pravo predviĎeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica(članak 56. stavak 2.),

43. ako majci ili ocu djeteta ne omogući korištenje porodnoga dopusta pod uvjetima propisanimaovim Zakonom (članak 58.),

44. ako majci ili ocu djeteta ne omogući rad u skraćenom radnom vremenu pod uvjetima propis a-nima ovim Zakonom (članak 59.),

45. ako ocu djeteta čija je majka umrla, napustila dijete ili je zbog bolesti ili drugoga sličnoga raz-

loga

onemogućena da se brine o djetetu, ne omogući korištenje svim pravima koja su ovim Zakonom predviĎena radi zaštite majčinstva i podizanja djeteta (članak 61. stavak 1.),

46. ako jednom od roditelja djeteta ne omogući da ne radi dok dijete ne navrši tri godine života, zakoje vrijeme mu miruju prava i obveze iz radnog odnosa, te u svezi s radnim odnosom (članak 62.),





47. ako zaposlenoj ženi koja rodi mrtvo dijete ili čije dijete umre prije kraja osnovnog, odnosnododatnog porodnoga dopusta, ne omogući korištenje porodnoga dopusta u trajanju propisanom Za-

konom (članak 64.),

48. ako jednom od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ne omogući korištenje dopusta ili

rad u polovici punoga radnog vremena (članak 66. stavak 1. i 2.),49. ako roditelju djeteta s težim smetnjama u razvoju, koji se koristi pravom na rad u skraćenomradnom vremenu, naredi prekovremeni rad ili mu bez njegove suglasnosti promijeni mjesto rada

(članak 66. stavak 6.),

50. ako posvojitelju djeteta ili osobi kojoj je rješenjem tijela nadležnog za poslove socijalne skrbidijete povjereno na čuvanje i odgoj, ne omogući korištenje prava utvrĎenih ovim Zakonom, radizaštite majčinstva i podizanja djece (članak 67. stavak 1.),

51. ako posvojitelju djeteta ne omogući korištenje posvojiteljskoga dopusta (članak 67. stavak 2.),

52. ako za vrijeme trudnoće, korištenja porodnoga dopusta, korištenja prava na rad u skraćenomradnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta i dopusta zanjegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, otkaže trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim odspomenutih prava (članak 70. stavak 1.),

53. ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkaže zaposleniku koji je privremeno spriječenza rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (članak 73. stavak 1.),

54. ako prije isteka roka od šest mjeseci zaposli drugog zaposlenika na poslovima za koje je utvrdioda je prestala potreba za njihovim obavljanjem (članak 106. stavak 8.),

55. ako ne izradi program zbrinjavanja viška radnika, a po ovom Zakonu dužan je izraditi taj pro g-

ram (članak 119. stavak 1. i 2.),

56. ako se pri izradi programa zbrinjavanja viška zaposlenika ne savjetuje s zaposleničkim vijećem,odnosno službom za zapošljavanje (članak 119. stavak 3. i 6.),

57. ako u propisanom roku o programu zbrinjavanja viška zaposlenika ne obavijesti zaposlenike islužbu zapošljavanja (članak 120. stavak 3. i 4.),

58. ako otkaže zaposleniku prije nego što program zbrinjavanja viška zaposlenika dostavi ovlašt e-

noj službi zapošljavanja ili prije isteka roka u kojem je ta služba dužna očitovati se o tom programu(članak 120. stavak 5.),

59. ako ne postupi po nalogu službe zapošljavanja o odgodi primjene programa zbrinjavanja viškazaposlenika (članak 12a stavak 6.),

60. ako nakon prestanka radnog odnosa zaposleniku ne vrati sve njegove isprave ili mu ne izda po-

tvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa ili ako u toj potvrdi, osim podataka o vrst poslova i

trajanju radnog odnosa, naznači nešto što bi zaposleniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu

(članak 122.),

61. ako onda kad je to dužan, ne donese ili ne objavi pravilnik o radu kojim se ureĎuju plaće, orga-

nizacija rada i druga pitanja važna za zaposlenike zaposlene kod njega (članak 123. stavak 1.),





62. ako pravilnikom o radu ne uredi pitanja za koja je ministar nadležan za rad propisao da se mor a-

ju urediti tim pravilnikom (članak 123. stavak 3.),

63. ako pravilnik o radu donese prije nego što je zatražio mišljenje zaposleničkoga vijeća (članak124. stavak 1.),

64. ako onemogući zaposlenike u izboru zaposleničkoga vijeća (članka 133.),

65. ako zaposleničko vijeće najmanje jednom u tri mjesec ne obavijesti o stanju i rezultatima poslo-

vanja, razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj zaposlenika, okretanju i promjenama u plaćama, o zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada,o drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj zaposlenika (članak 144.),

66. ako ne osigura uvjete za r ad zaposleničkoga vijeća (članak 152.),

67. ako pokuša ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor na sindikatom ili udrugom sindikata više razi-

ne (članak 177. stava 1.),

68. ako u slučaju, kad je on to dužan učiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog

ugovora ministarstvu nadležnom za rad ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada (članak198. stavak 3.),

69. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani način (članak 199.),

70. ako onda kad je to dužan, odbije sudjelovati u postupku mirenja, predviĎenom ovim Zakonom

(članak 203.),

71. ako zaposlenika koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku, organiziranom u skladu s odredba-

ma zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji položaj od drugih zapos-

lenik a (članak 213. stavak 2.),

72. ako onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora rada u provoĎenju nadzora (članak 221. sta-

vak 1.),

73. ako zaposleniku odbije vratiti radnu knjižicu kad je to dužan učiniti (članak 224. stavak 3. i 4.),

74. ako ponovno ne zaposli hrvatskog branitelja (članak 236.),

75. ako u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovoga Zakona ne ponudi zaposleniku skl a-

panje ugovora o radu u obliku i sa sadržajem propisanim ovim Zakonom (članak 241. stavak 1.),

76. ako zaposleniku ponudi sklapanje ugovora o radu koji je u pogledu trajanja radnog odnosa, rad-

noga vremena, poslova koje zaposlenik obavlja, plaće i drugih uvjeta, nepovoljniji od uvjeta podkojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili ureĎeni odnosi zaposlenika i poslodav-

ca do dana sklapanja toga ugovora, ako odredbama ovoga Zakona ta pitanja nisu drugačije ureĎena(članak 241. stavak 2.).

77. ako isplati zaposleniku plaću u iznosu manjem od najniže plaće, utvrĎenom na način propisanovim Zakonom (članak 242. stavak 2).





(2) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na malodobnog zaposlenika, najnižii najviši iznos novčane kazne uvećava se trostruko.

3. Zakon o zdravstvenom osiguranju

Članak 13.

Pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu u kojem pripada osiguranicima imaju i:

1. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u Republici Hrvatskoj,

2. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službimotrenja i obavješćivanja,

3. osobe koje kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija obavljaju z a-

datke gašenja požara, zaštite i spašavanja u slučaju drugih nepogoda, pri osposobljavanju, osigur a-

nju na mjestima gdje postoji požarna opasnost, a na javnim priredbama zadatke u sklopu javnih

nastupa i demonstracija s prikazom vježbi te pri educiranju graĎana u protupožarnoj zaštiti,

4. korisnici novčane nadoknade za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom osiguranju,ako nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu po drugoj osnovi, zdravstvena im zaštita pripada samokada je u svezi s ozljedom ili bolešću koja je prouzročila tjelesno oštećenje po kojem im pripada

pravo na novčanu nadoknadu za to oštećenje.

Članak 14.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osiguranika zbog ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolestiimaju i:

1. učenici i studenti koji sudjeluju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim putovanj i-

ma,

2. osobe koje su nakon završenog školovanja na praktičnom radu bez obzira primaju li nadoknadu,

3. djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obve z-

nom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje,

4. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službimotrenja i obavješćivanja,

5. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti,

6. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima, u akcijama spašavanja ili u zaštiti i spa-

šavanju u slučaju prirodnih i drugih nepogoda,





7. osobe koje na poziv državnih i drugih ovlaštenih tijela obavljaju dužnosti u interesu RepublikeHrvatske,

8. športaši, treneri ili organizatori u sklopu organizirane športske djelatnosti, odnosno oni koji sud-

jeluju u športskim akcijama,

9. osobe koje kao članovi gorske spasilačke službe ili ronioci obavljaju zadatke spašavanja života iliotklanjanja, odnosno sprječavanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imetak graĎana,

10. osobe ko je kao članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirod-

nim i drugim nepogodama i nesrećama (poplave, potresi, nesreće u rudnicima i sl.).

Pod ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovoga Zakona, smat-

ra se ozljeda, odnosno oboljenje sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Članak 18.

Kod ozljede na radu ili oboljenja od profesionalnih bolesti, osiguranicima se obvezno osigurava:

1. zdravstvena zaštita i provoĎenje mjera radi otkrivanja i sprječavanja ozljeda na radu i oboljenjaod profesionalnih bolesti,

2. sve vrste medicinske pomoći i ortopedskih pomagala radi liječenja i medicinske rehabilitacije od posljedica ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnos-

ti,

3. nadoknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije prouzročeneozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti,

4. nadoknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja prouzročenog ozljedom na radu, odnosno obo-

ljenjem od profesionalnih bolesti.

Pod bolovanjem u smislu ovoga Zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno

drugih okolnosti.

Članak 32.

Osiguranik nema pravo na nadoknadu plaće ako:

- je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,- namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,- bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za liječnički pregled izabranog doktora

medicine primarne zdravstvene zaštite,- izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor Zavoda utvrdi

da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole doktora medicine otputuje izmjesta prebivališta,

- u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primar-

ne zdravstvene zaštite da je obolio.





Članak 34.

Nadoknada plaće ne može biti niža od 80% osnovice za nadoknadu, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od najnižeg iznosa nadoknade plaće koju utvrĎuje Zavod uz

suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Nadoknada plaće iznosi 100% od osnovice za nadoknadu:

1. za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti,

2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i poroĎajem,

3. za vrijeme korištenja obveznoga porodiljnog dopusta, porodiljnog dopusta do jedne, odnosno trigodine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, za vrijeme rada sa skraćenim radnim vremenom dokdijete ne navrši jednu, odnosno tri godine života, dopusta iz članka 57. Zakona o radu te stanke za

dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu,

4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlaĎeg od tri godine života,

5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tk iva i organa u korist druge osobe.

Visinu nadoknade plaće i najviši iznos nadoknade plaće koja se isplaćuje na teret Zavoda utvrĎujeZavod

Članak 51.

Za ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti osiguranika i osiguranih osoba, pravne i

fizičk e osobe osiguravaju u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava i obveza iz obveznoga zdrav-

stvenog osiguranja.

Pravne i fizičke osobe obvezne su se osigurati radi rizika iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 53.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba iz članka 13. i 14. ovoga Zakona osi-

guravaju pravne ili fizičke osobe, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno RepublikaHrvatska, kod kojih ili na poziv kojih te osobe obavljaju odreĎene poslove i zadatke.





Članak 85.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, oz-

ljedu ili smrt osigurane osobe.

Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka počinio djelatnik na radu ili u svezi

s radom odgovara pravna ili fizička osoba.Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati nadoknadu štete i neposrednood djelatnika, ako je šteta prouzročena namjerno. Kada Zavod zahtijeva nadoknadu štete od pravneosobe, fizičke osobe i od djelatnika, oni odgovaraju za štetu solidarno.

Članak 87.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od pravne, odnosno fizičke osobe:

1. ako je šteta nastala zato što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o činjen i-

cama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava,

2. ako je isplata izvršena na temelju neistinitih ili netočnih podataka navedenih u prijavi o stupanjudjelatnika na rad,

3. ako je isplata izvršena stoga što nije podnesena prijava o promjenama koje utječu na gubitak ili

na opseg prava djelatnika, odnosno prijava o istupanju djelatnika s rada ili ako je prijava podnesena

poslije propisanog roka.

Osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati odreĎene podatke u svezi sa svojim pravima i obvezama, obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu nadok-

naditi štetu koja je nastala jer prijava nije podnesena ili su dani neistiniti podaci.

Za štetu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, pravna i fizička osoba odgovara bez obzira nakrivnju, a osigurane osobe u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju za štetu ako su znaleili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za

promjene koje utječu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile.

Članak 88.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt djelatnika nastali zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjereza zaštitu graĎana.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe i kada je štetanastala jer je djelatnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a kasnije

se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad

na odreĎenim poslovima.





4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Članak 3.

Svi graĎani dužni su brinuti se o svom zdravlju. Nitko ne smije ugrožavati zdravlje drugih. Svaki jegraĎanin dužan ukazati prvu pomoć stradaloj ili bolesnoj osobi u skladu sa svojim znanjem te joj

omogućiti pristup do hitne medicinske pomoći

Članak 16.

Mjere zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita

djelatnika) koje moraju osiguravati trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe (u daljnjemtekstu: poslodavci) su:

- zaštita radnih mjesta, strojeva i opreme k oji su pod nadzorom poslodavca s obzirom na

povrede i opasnosti po zdravlje,

- provoĎenje sigurnosnih mjera za kemijske, fizikalne i biološke sastojke koji su pod nji-hovim nadzorom radi očuvanja zdravlja i okoliša,

- propisivanje upotrebe zaštitne opreme radi smanjivanja i sprječavanja opasnosti od nez-

goda ili posljedica po zdravlje,

- pravodobno obavješćivanje o opasnosti po zdravlje na radu, savjetovanje o zdravlju, si-

gurnosti i higijeni rada,

- mjere za sprječavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprječavanje ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći,

- mjere za utvrĎivanje zdravlja djelatnika koji su na radnom mjestu izloženi posebnimopasnostima po zdravlje.





Članak 21.

Specifična zdravstvena zaštita djelatnika obuhvaća prvenstveno preventivne poslove vezane uz

stvaranje i održavanje sigurne i zdrave radne sredine koja omogućuje optimalno fizičko i mentalnozdravlje na radu i prilagoĎavanje rada sposobnostima djelatnika.

Članak 22.

Specifična zdravstvena zaštita djelatnika obuhvaća:

1. liječničke preglede radi utvrĎivanja radne sposobnosti,

2. praćenje zdravstvenog stanja djelatnika u odnosu na rad,

3. identifikaciju i procjenu rizika štetnih po zdravlje na radnom mjestu,

4. sistematske kontrolne preglede djelatnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesio-

nalnih bolesti, ozljeda na radu i kroničnih bolesti,

5. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji, te o osobnim i kolektivnim zaš-titnim sredstvima,

6. preglede djelatnika koji se obvezno provode radi zaštite okoline i druge obvezne zdravstvene preglede,

7. organiziranje i pružanje prve pomoći i hitnih intervencija na licu mjesta u procesu rada,

8. sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,

9. kontinuiranu brigu o boljoj prilagoĎenosti rada djelatnicima,

10. suradnju u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada,higijene rada i organizacije,

11. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu (djelovanje prašine, buke, rasvjete i dr.)

radi zaštite od profesionalnih bolesti,

12. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje djelatnika,

13. ocjenjivanje potreba za upućivanjem djelatnika na medicinski programiran aktivan odmor radi poboljšanja radne sposobnosti djelatnika,

14. provoĎenje medicinski programiranog aktivnog odmora,

15. sudjelovanje u mjerama rehabilitacije djelatnika.





Ministar zdravstva uz suglasnost ministra rada i socijalne skrbi propisuje sadržaj i način utvrĎivanjaradne sposobnosti djelatnika.

Članak 23.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnici ostvaruju na temelju ugovora izmeĎu poslodavca i domazdravlja ili privatne zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, odno-

sno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

Za potrebe praćenja, proučavanja i unapreĎenja djelatnosti specifične zdravstvene zaštite, osniva seHrvatski zavod za medicinu rada.

Troškove specifične zdravstvene zaštite djelatnika snosi poslodavca

5. Zakon o mirovinskom osiguranju

Osobe osigurane u odreĎenim okolnostima

Članak 18.

(1) Za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osi-

gurani su:

1) učenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijemestručne prakse kod poslodavca,

2) nezaposleni za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih jeuputila nadležna služba zapošl javanja,

3) osobe koje obavljaju odreĎene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, primjene sigurnos-

nih mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti, kao i odgojnih mje-

ra.

(2) Odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka primjenjuju se i na strane državljane koji se nalaze naškolovanju u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti.

Članak 19.

(1) Za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozli- jeĎene na teritoriju Republik e Hrvatske:





1) sudjelujući u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda kao što su požar, poplava, potres iostale nepogode uzrokovane višom silom, ili u spašavanju života graĎana, ili radi otklanjanja mate-

rijalne štete koja prijeti imovini,

2) članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava sudjelujući u gašenju požara, spašavanju ljudi i imo-

vine ugrožene požarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vježbu i na povratku s

vježbe, kao i za vrijeme obučavanja koje organizira vatrogasno društvo,3) prigodom obavljanja dužnosti graĎana u obrani, u skladu s propisima o obrani.

(2) Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i isključivo kao posljedica obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 20.

Za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja nastaloga zbog ozljede na radu, osigurane su osobe kojena zahtjev državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole.

Prava na osnovi invalidnosti

Članak 34.

(1) Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se nemogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i

psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnostza rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslovekoji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njego-

vim dosadašnjim poslovima.

(2) Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne

mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).

(3) Invalidnost u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada,ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(4) Kada je kod osiguranika utvrĎena profesionalna nesposobnost za rad iz stavka 1. ovoga članka,utvrĎuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnudob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim rad-

nim vremenom na drugom poslu.

Članak 35.

Invalid rada, prema ovome Zakonu, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na

invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Članak 36.





Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri obavljanju odreĎenih poslova uvjetirada, bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu nazdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika iz članka 10. stavka 1. točke 1. ovoga Zakonatoliko da je prijeko potrebno, radi sprječavanja nastanka invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao

primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje, u skladu s propisima o radu.

Članak 37.

Ozljedom na radu smatra se svaka:

1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskimdjelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjemtijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uzobavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeĎena osoba ima svo j-

stvo osiguranika prema ovome Zakonu,

2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja iliviše sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te dje-

latnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,

3) ozljeda nanesena na način predviĎen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi na redovi-

tom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je

osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,

4) ozljeda nanesena na način predviĎen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi u svezi s

korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona,

5) ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18.do 20. ovoga Zakona,

6) ozljeda nastala na način predviĎen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s pretho d-

nim utvrĎivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja

radnog odnosa.

Članak 38.

(1) Profesionalne bolesti su odreĎene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada iuvjeta rada na odreĎenim poslovima na osnovi kojih o boljela osoba ima svojstvo osiguranika prema

ovome Zakonu.

(2) Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se sma-

traju profesionalnim bolestima utvrĎuje se zakonom.





a) Profesionalna rehabilitacija

Članak 39.

(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik iz članka 10. stavka 1., članka 11. i 13. iosigurana osoba iz članka 18. do 20. ovoga Zakona kod koje je nastala invalidnost iz članka 34.

stavka 1. ovoga Zakona i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz članka 34. stavka 4. ovogaZakona.

(2) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osigu-

ranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stje canje

prava na invalidsku mirovinu.

(3) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne

bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog sta-

ža.

Članak 40.

(1) Osiguraniku kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema članku 39. ovogaZakona dužan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vr i-

jeme nastanka invalidnosti, a osiguraniku iz članka 11. i 13. i osobama iz članka 18. do 20. ovogaZakona profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod.

(2) Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ispla-

ćuje poslodavac na teret Zavoda, a za osiguranike iz članka 11. i 13. i osobe iz članka 18. do 20.ovoga Zakona troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje Zavod.

Članak 41.

(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalid-

nost prije navršene 50. godine života, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može ospo-

sobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom.

(2) Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagoĎavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten, odnosno upućen nakon završene profesionalne rehabilitacije, kada je ono potrebno

radi postizanja normalnoga radnog učinka uz normalan napor.

Članak 42.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima stručnu spremu za posao nakojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se tražiisti stupanj stručne spreme. Ako takva mogućnost ne postoji, invalid rada može se osposobljavati iza poslove za koje se traži neposredno niži stupanj stručne spreme.

Članak 43.

Osigurana osoba iz članka 18. ovoga Zakona, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju,osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju

stručne spreme koji bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka invalidnosti.

Članak 44.





(1) Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada ureĎuju se ugovorom kojisklapa Zavod s poslodavcem.

(2) Ako se profesionalna rehabilitacija ne može obaviti kod poslodavca, ugovor iz stavka 1. ovogačlanka Zavod zaključuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida.

(3) Zavod ima pravo i dužnost prema ugovornim stranama iz stavka 1. i 2. ovoga članka provjerava-

ti provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i sklopljenim

ugovorom.

Članak 45.

(1) Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u ro ku od šest mjeseci od dana

pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku prema ovome Zakonu radi ponovne ocjene preostale radne sposobnos-

ti.

(2) Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na pr o-

fesionalnu rehabilitaciju, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabili-

taciju neće moći osposobiti za rad na odreĎenom poslu.

(3) Poticaj za pregled invalida rada u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka može dati i poslo-

davac.

Članak 46.

Invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, kojemu je za odlazak na profesionalnu reha-

bilitaciju i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne može služiti sred-

stvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz.

Članak 47.

(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bo-

lesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana zavr-

šetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na nakna-

du plaće u visini invalidske mirovine za slučaj profesionalne nesposobnosti za rad.

(2) Invalid rada iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na nak-

nadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad.

(3) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada najduže 12 mjeseci od dana zavr-

šetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesio-nalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošlj a-

vanju redovito prijavljuje toj službi.





Članak 48.

(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesi-

onalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije, zavrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja

na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće

nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staža.(2) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada najduže 24 mjeseca od dana zav-

ršetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesio-

nalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošlj a-

vanju redovito prijavljuje toj službi.

Članak 49.

Invalid rada ima pravo na naknadu plaće iz članka 47. i 48. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnogliječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesio-

nalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu, prema propisima o zdravstve-

nom osiguranju, pripadala naknada plaće, kao i za vrijeme prilagoĎavanja za rad.

Članak 50.

Kada se profesionalna rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada, a ne može seosigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija,

invalidu se osigurava smještaj i prehrana ili naknada troškova smještaja i prehrane za vrijeme prof e-sionalne rehabilitacije u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod općim aktom.

Članak 51.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koris-

ti u odreĎenom roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:

1) ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upućivanja na prof e-

sionalnu rehabilitaciju,

2) ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine započetu profesionalnu rehabilitaciju iliako ne obavlja dužnosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom





Naknada zbog tjelesnog oštećenja

Članak 56.

(1) Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnijaonesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma izahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokujeinvalidnost.

(2) Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje odnajmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(3) Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbogtjelesnog oštećenja, utvrĎuju se zakonom.

Članak 57.

Ako osiguranik, za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i

pravo na naknadu prema drugim propisima, može koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitomizboru.

Članak 58.

(1) Naknada zbog tjelesnog oštećenja se odreĎuje ovisno o postotku tjelesnog oštećenja uodgovarajućem postotku od osnovice i iznosi:

Zbog tjelesnog Naknada iznosi u

oštećenja od Stupanj postotku od osnovice

100% 1 40%

90% 2 36%

80% 3 32%

70% 4 28%

60% 5 24%

50% 6 20%

40% 7 16%





30% 8 12%

(2) Osnovicu za odreĎivanje naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrĎuje Zavod općim aktom.

(3) Naknada zbog tjelesnog oštećenja usklaĎuje se na isti način kao i mirovine.

Članak 59.

Osiguranik ima pravo na nak nadu od dana nastanka tjelesnog oštećenja ako je zahtjev za ostvariva-

nje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka tjelesnog oštećenja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga dana idućega

mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag

NAKNADA ŠTETE

Članak 160.

(1) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete u slučajevima predviĎenim u ovom Zakonu, a kojuštetu predstavljaju novčana davanja na teret mirovinskog osiguranja.

(2) Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuh-

vaća troškove i svote davanja koje se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to:

1) novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u razmjernoj svoti,

2) troškove profesionalne rehabilitacije kao i novčane naknade u svezi s korištenjem tog prava.

(3) Zahtjevom za naknadu štete može se obuhvatiti ukupna svota štete (kapitalizirana šteta) ili svotastvarne štete (pojedino davanje) koja se odnosi na odreĎeno razdoblje (npr. kalendarska godina).

(4) Kada se šteta sastoji u obvezi Zavoda na trajna novčana davanja, Zavod može zahtijevati plaća-

nje naknade štete u jednoj ukupnoj svoti (kapitalizirana šteta). Ta se svota izračunava prema visini priznate mirovine i prema Tablicama aktuarske matematike koje utvrĎuje Zavod. Zavod može zah-

ti jevati plaćanje naknade štete u ukupnoj svoti i neposredno od društva za osiguranje.

(5) Visina naknade štete prema odredbama stavka 2. točke 1. ovoga članka odreĎuje se prema preo-

stalom trajanju mirovinskog staža i godina života korisnika, odnosno osobe po kojoj su članovi obi-

telji stekli pravo na mirovinu, potrebnih za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu.




Članak 161.

(1) Zavod ima pravo na naknadu štete od osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osiguraneosobe.

(2) Ako je štetu iz stavka 1. ovoga članka uzrokovao zaposlenik na radu ili u svezi s radom, odgo-

varaju poslodavac i zaposlenik solidarno.

(3) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara poslodavac, ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu graĎana.

Članak 162.

Zavod ima pravo na naknadu štete od poslodavca, ako je šteta nastala zbog neizvršenja njegovezakonske ili ugovorne obveze u svezi s profesionalnom rehabilitacijom invalida.

Članak 192.

Iznimno od odredbe članka 103. stavka 1. točke 4. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 38/95.,

54/95. i 65/95.) ugovor o radu ne prestaje dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog profesi-

onalne nesposobnosti za rad.

Opći dio ispita stručnjaka zaštite na radu

Documents

Transcript of Opći dio ispita stručnjaka zaštite na radu