1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo...

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 1 3,0

Uglavnom se ne slažemo 1 3,0

Uglavnom se slažemo 11 33,3

U potpunosti se slažemo 20 60,6

Ukupno 33 100,0

1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.


Nema odgovora 2 6,1




Ukupno 33 100,0

1.3. Slažemo se s ovako određenim općim očekivanjima o tome što učenik mora

ostvariti u području predmeta.


Nema odgovora 5 12,5

DA 26 81,3

NE 2 6,3

Ukupno 32 97,0

2. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Smatramo da su opća očekivanja previsoka i ne odgovaraju situaciji na terenu; Njemački

je najčešće drugi strani jezik ili fakultativni predmet, a nedostaje platforma jer kod

učenika postoje velike razlike u predznanju iz osnovne škole (ako se radi o

nastavljačima). ( XV. gimnazija, Zagreb)

Smatramo da su opći ciljevi uglavnom svi obuhvaćeni. ( Srednja škola Novska)

Predlažem, uz postojeće, uvoĎenje ispita za razinu A2 znanja njemačkoga jezika za

učenike početnike s 2 sata nastave tjedno, njemački kao drugi strani jezik.

(Pazinski kolegij – klasična gimnazija, Pazin)

Opći ciljevi jasno su objašnjeni, razumljivi i primjereno definirani u skladu s

očekivanjima. (Srednja strukovna škola Varaždin)

3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Ciljevi su jasno odreĎeni. Smatram da je broj sati predviĎenih za II. strani jezik u općoj

gimnaziji prenizak te bi ga trebalo povećati na tri sata tjedno.

(Delia Baković, Srednja talijanska škola Rijeka)

Trebale bi biti razvijene sposobnosti, ali praksa pokazuje da je dio tih ciljeva neostvarivo.

(savjetnica Ankica Crkveničić, Bjelovarsko- bilogorska županija)

Smatramo da su specifični ciljevi ostvarivi u školama s dobrim uvjetima rada.

(savjetnica Ankica Crkveničić, Međimurska županija)

Ciljevi koji se trebaju postići, su jasno iskazani, ali smatramo da su teško ostvarivi. Na

str. 4., u specifičnim ciljevima ispita je navedeno da je cilj razumjeti jednostavne

tekstove.

Smatramo da tekstovi nisu baš jednostavni.

(savjetnica Ankica Crkveničić, Karlovačka županija)

Budući da uz mnoge propisane udžbenike za strukovne škole ne postoje tekstovi za

slušanje na kaseti ili nosaču zvuka, pitanje je kako uvježbati tu vještinu. Osim toga, uz

dva sata tjedno teško se može kvalitetno ostvariti sav propisani plan i program koji se

ovdje ispituje, naročito u pogledu gramatičkih struktura.


Ciljevi ponekad nisu ostvarivi s obzirom na satnicu (slušanje i govor – razgovor) – tri

sata tjedno su premalo. (Gimnazija Daruvar)

Da bi se ciljevi mogli ostvariti trebalo bi više nastavnih sati te manje grupe učenika i

bolje predznanje iz osnovne škole.

(Gimnazija Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima)

Smatramo da su postavljeni previsoki standardi specifičnih ciljeva ispita.

(XV. gimnazija, Zagreb)

Velik broj učenika u razredu (prosječno 32 – 34) otežava individualni pristup učenicima

nužan za postizanje više razine komunikacijske jezične kompetencije, osobito u slušanju

i govoru. (VII. gimnazija, Zagreb)

Trebalo bi obuhvatiti one nastavne sadržaje koji su relavatni za državnu maturu.

(Srednja škola Novska)

Razina ispita nije najjasnije definirana (8., 9. godina učenja ili 4.). Smatramo da je ciljeve

lakše ostvariti u radu s učenicima kojima je Njemački prvi jezik (dakle, koji ga slušaju tri

puta tjedno). ( II. gimnazija, Zagreb)

Razumijevanje bi trebalo nositi manji postotak bodova od produkcijskih vještina. Osim

toga, tekstovi za slušano razumijevanje na B2 nivou su predugi te bi ih treblo skratiti, a i

vrijeme trajanja ispita iz razumijevanja. Smatramo da bi dio pismene produkcije trebao

biti dulji, na B1 nivou sastavak od oko 200 riječi, a B2 300 riječi. Sukladno tomu,

vrijeme trajanja toga dijela ispita trebalo bi produljiti. (XVIII. gimnazija, Zagreb)


učenike početnike s 2 sata nastave tjedno, Njemački kao drugi strani jezik.


Iako su postavljeni specifični ciljevi u skladu s propisanim nastavnim planom i

programom te iako smatramo da bi svaki učenik koji završava četverogodišnju srednju

školu trebao usvojiti kompetencije, kako produktivno-jezične tako i receptivne, situacija

„na terenu” nažalost često i ne pokazuje najpozitivnije rezultate. Šarolikost razine

jezičnih (pred)znanja kojima raspolažu učenici strukovnih škola često i ne dopuštaju da

se postavljeni specifični ciljevi ostvare. I u starijim godištima učenika strukovnoga

obrazovanja postoje jako velike razlike – u istome razredu nalaze se učenici koji

sukladno postavljenim zadatcima prikladno i očekivano razvijaju svoj jezični izričaj. S

druge strane, u istome razrednome odjeljenju sjede učenici kojima problem predstavljaju

i najjednostavnije leksičko-sintaktičke konstrukcije i koji i upornim radom uvelike

nazaduju za boljima. A takvi su najčešće u brojčanoj prevlasti. U takvome razredu

propisani program predstavlja izvor problema s kojima se susreće većina. Čak i program

s 3 sata jezika tjedno nekima nije dovoljan da usvoje osnovno. Usmenim izrazom vlada

tek nekolicina.

Dakle, propisani ciljevi nisu prezahtjevni, no učenicima i oni uzrokuju niz poteškoća, a

sve zbog slaboga predznanja te je stoga potrebna obradba tematskih jedinica koje bi

učenici trebali „donijeti” u srednju školu – posljedica svega je pojednostavljivanje

sadržaja i konačnih zahtjeva. (Srednja strukovna škola Varaždin)

(Ispit iz Njemačkoga jezika na srednjoj razini B1)

S obzirom na dužinu trajanja svakoga pojedinoga dijela ispita, mislimo da je ispit

preopširan, a time i pretežak. U relativno kratkome vremenu učenik se mora suočiti s

previše različitih tekstova.

Prijedlog: za svaki dio ispita treba uzeti jedan tekst uz koji će učenik morati riješiti 2 – 3

zadatka. Na pismenome dijelu ispita dovoljan je jedan pisani rad. Predlažemo da se ispit

ne održava u jednome danu, nego da se razdvoji usmeni dio od pisanoga dijela.

(Rudarska i kemijska škola u Varaždinu)

2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.


Nema odgovora 1 3,0

U potpunosti se ne slažemo 1 3,0



Ukupno 33 100,0

2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete

rada u školama i sl.)


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika određene specifičnim ciljevima moguće

je ispitivati standardiziranim testom.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

2.4. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

2.5. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.


Nema odgovora 3 9,1

DA 28 84,8

NE 2 6,1

Ukupno 33 100,0

3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Ciljevi su jasno odreĎeni. Smatram da je broj sati predviĎenih za II. strani jezik u općoj

gimnaziji prenizak te da bi ga trebalo povećati na tri sata tjedno.

(Delia Baković, Srednja talijanska škola Rijeka)

Trebale bi biti razvijene sposobnosti, ali praksa pokazuje da je dio tih ciljeva neostvarivo.


Smatramo da specifični ciljevi jesu ostvarivi u školama s dobrim uvjetima rada.


Ciljevi koji se trebaju postići su jasno iskazani, ali smatramo da su teško ostvarivi. Na str.

4., u specifičnim ciljevima ispita navedeno je da je cilj razumjeti jednostavne tekstove.

Smatramo da tekstovi nisu baš jednostavni.


Budući da uz mnoge propisane udžbenike za strukovne škole ne postoje tekstovi za

slušanje na kaseti ili nosaču zvuka, pitanje je kako uvježbati tu vještinu. Osim toga, uz

dva sata tjedno teško se može kvalitetno ostvariti sav propisani plan i program koji se

ovdje ispituje, naročito u pogledu gramatičkih struktura.

( savjetnica Ankica Crkveničić, Međimurska županija)

Ciljevi ponekad nisu ostvarivi obzirom na satnicu (slušanje i govor – razgovor) – tri

sata tjedno su premalo. ( Gimnazija Daruvar)

Da bi se ciljevi mogli ostvariti, trebalo bi više nastavnih sati, manje grupe učenika i bolje

predznanje iz osnovne škole. (Gimnazija Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima)

Smatramo da su postavljeni previsoki standardi specifičnih ciljeva ispita.

( XV. gimnazija, Zagreb)

Velik broj učenika u razredu ( prosječno 32 – 34) otežava individualni pristup

učenicima nužan za postizanje više razine komunikacijske jezične kompetencije, osobito

u slušanju i govoru. (VII. gimnazija, Zagreb)

Trebalo bi obuhvatiti one nastavne sadržaje koji su relavatni za državnu maturu.


Razina ispita nije najjasnije definirana (8. i 9. godina učenja ili 4.). Smatramo da je

ciljeve lakše ostvariti u radu s učenicima kojima je njemački prvi jezik (dakle, koji ga

slušaju tri puta tjedno). ( II. gimnazija, Zagreb)

Razumijevanje bi trebalo donositi manji postotak bodova od produkcijskih vještina. Osim

toga, tekstovi za slušano razumijevanje na B2 razini su predugi te bi ih trebalo skratiti,

isto kao i vrijeme trajanja ispita iz razumijevanja . Smatramo da bi dio pismene

produkcije trebao biti dulji. Sastavak na B1 razini trebao bi sadržavati oko 200 riječi,

dok bi sastavak na B2 razini trebao imati 300 riječi. Sukladno tomu, vrijeme trajanja

toga dijela ispita trebalo bi produljiti.

(XVIII. gimnazija, Zagreb)


učenike početnike s 2 sata nastave tjedno, Njemački kao drugi strani jezik.


Iako su postavljeni specifični ciljevi u skladu s propisanim nastavnim planom i

programom, a smatramo da bi svaki učenik koji završava četverogodišnju srednju školu

trebao usvojiti kompetencije, kako produktivno-jezične tako i receptivne, situacija „na

terenu” nažalost često i ne pokazuje najpozitivnije rezultate. Šarolikost razine jezičnih

(pred)znanja kojima raspolažu učenici strukovnih škola često i ne dopuštaju da se

postavljeni specifični ciljevi ostvare. I u starijim godištima učenika strukovnoga

obrazovanja postoje jako velike razlike – u istome razredu nalaze se učenici koji

sukladno postavljenim zadatcima prikladno i očekivano razvijaju svoj jezični izričaj. S

druge strane, u istome razrednome odjeljenju sjede učenici kojima problem predstavljaju

i najjednostavnije leksičko-sintaktičke konstrukcije i koji i upornim radom uvelike

nazaduju za boljima. A takvi su najčešće u brojčanoj prevlasti. U takvome razredu

propisani program predstavlja izvor problema s kojima se susreće većina. Čak i program

s 3 sata jezika tjedno nekima nije dovoljan da usvoje osnovno. Usmenim izrazom vlada

tek nekolicina.

Dakle, propisani ciljevi nisu prezahtjevni, no učenicima i oni uzrokuju niz poteškoća, a

sve zbog slaboga predznanja te je, stoga, potrebna obradba tematskih jedinica koje bi

učenici trebali „donijeti” u srednju školu – posljedica svega je pojednostavljivanje

sadržaja i konačnih zahtjeva. (Srednja strukovna škola, Varaždin)

- Ispit iz njemačkog jezika na srednjoj razini B1

S obzirom na dužinu trajanja svakoga pojedinoga dijela ispita, mislimo da je ispit

preopširan, a time i pretežak. U relativno kratkome vremenu učenik se mora suočiti s

previše različitih tekstova.

Prijedlog: za svaki dio ispita uzeti jedan tekst uz koji će učenik morati riješiti od 2 do 3

zadatka. Na pismenome dijelu ispita dovoljan je jedan pisani rad. Predlažemo da se ispit

ne održava u jednome danu, nego da se razdvoji usmeni dio od pisanoga dijela.


3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo određena.


Nema odgovora 1 3,0




Ukupno 33 100,0

3.2. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.


Nema odgovora 1 3,0




Ukupno 33 100,0

3.3. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini

obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

3.4. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina

na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

3.5. Slažemo se s određenim trajanjem cjelokupnoga ispita.


Nema odgovora 1 3,0

DA 20 60,6

NE 12 36,4

Ukupno 33 100,0

3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.


Nema odgovora 2 6,1

DA 12 36,4

NE 19 57,6

Ukupno 33 100,0

3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.


Nema odgovora 2 6,1

DA 19 57,6

NE 12 36,4

Ukupno 33 100,0

4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, trebali što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

Možda su Lese i Hörverstehen preopširni, na uštrb pismenoga dijela ispita.

(Delia Baković, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Test je preopširan, slušanje vrlo problematično. Za svaku je vještinu previše zadataka i

različitih tekstova. Sa strukturom testa smo nezadovoljni. (savjetnica Ankica

Crkveničić, Bjelovarsko- bilogorska županija)

Predlažemo smanjenje pismenoga, a produljenje govornoga dijela ispita.


Smatramo da ima previše zadataka kod čitanja s razumijevanjem, kao i kod slušanja s

razumijevanjem. Trebalo bi smanjiti broj zadataka , kao i vrijeme trajanja ispita. Mislimo

da sam ispit predugo traje. (savjetnica Ankica Crkveničić, Karlovačka županija)

Mislimo da bi za govorenje trebalo odrediti više vremena s obzirom da je to vještina koja

je ključna za dobru komunikaciju, a to je i cilj suvremene metodike i didaktike

njemačkoga jezika. Proporcionalno bi se trebala smanjiti minutaža predviĎena za pisanje

ako se smanji propisani broj riječi u pismu i razglednici.


Potrebno je produžiti trajanje pripreme za usmeni dio ispita. (VII. gimnazija, Zagreb)

Struktura ispita je uglavnom dobra i ne bi trebalo ništa dodavati i izbacivati.


Vrijeme pripreme, a posebno kod provjere govorenja je jako kratko. Predlažem produžiti

vrijeme za još par minuta. (Pazinski kolegij – klasična gimnazija, Pazin)

Radna inačica ispita velikim dijelom vrlo jasno i precizno objašnjava i predstavlja

zadatke.

Smatramo da bi usmeni dio mature trebali odvojiti od pisanoga dijela jer 3 sata bitno

smanjuje koncentraciju ispitanicima, a produktivne vještine čine zadnji dio mature.

Kod dijela „Leseverstehen” zamijetan je pretežak vokabular za učenike strukovnih škola

(npr. Ausgeglichenheit, sattelfest, stressgeplagt, Hopfen, Gedicht gefallig…) koji ne

mogu razumjeti niti iz konteksta.

Provjera vještine slušanja je prezahjevna jer učenici zbog tehničkih nedostataka najčešće

slušno percipiraju samo glas svojega nastavnika kojega slušaju 4 godine. Udžbenički

materijali ne nude slušne vježbe pa je težište samo na izgovorenoj živoj riječi. Dodatni

materijali neovisni o udžbenicima (filmovi, tv emisije) ne nude pisane predloške ,stoga

učenici nemaju stalni dodatak za provjeru razumljivosti odslušanoga. Povremene slušne

vježbe ne zadovoljaju stvarne potrebe i zahtjeve za razvijanjem kompetencije slušanja.

Razumijevanje čitanja u provjeri dužine 60 min, jednako kao i provjera slušanja s

razumijevanjem, sadrži previše zadataka. Bolje bi bilo smanjiti broj tekstova i obaviti

provjeru na jednome ili dva ponuĎena teksta. Preveliki broj tekstova umorit će učenike.

Trebalo bi izbjegavati dvomislena pitanja i zadržati se na konkretnome.

(Srednja strukovna škola Varaždin)

Ispit treba podijeliti na dva dijela (dva dana). Odabir rješenja je nejasan. Previše teksta za

slušanje i čitanje. Struktura ispitivanja je nejasna jer se radi nebitnih pojedinosti gubi

smisao sadržaja. Priprema učenika prema zadanoj literaturi nije moguća.

(II. gimnazija,Varaždin)

Prevelik je broj tekstova i za čitanje i za slušanje.

(Srednja škola Ivana Šveara, Ivanić Grad)

U pojedinim dijelovima prvoga dijela testa je pretežak vokabular za prosječnoga

učenika, posebno u testu B2. (Elektostrojarska škola Varaždin)

4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo određeno.


Nema odgovora 2 6,1





Ukupno 33 100,0

4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).


Nema odgovora 2 6,1





Ukupno 33 100,0

4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo određen.


Nema odgovora 2 6,1





Ukupno 33 100,0

4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene određenomu rezultatu.


Nema odgovora 3 9,1





Ukupno 33 100,0

4.5. Slažemo se s određenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.



DA 24 72,7

NE 5 15,2

Ukupno 33 100,0

4.6. Slažemo se s određenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.



DA 20 60,6

NE 8 24,2

Ukupno 33 100,0

5. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

U katalogu nije navedeno koliko je bodova potrebno za odreĎenu ocjenu.


Trebalo bi razjasniti oblik vrjednovanja ( kriterijski - analitički).


U dijelovima ispita pisanje i govorenje nije nigdje iskazan način bodovanja ispita.

Mislimo da bi u tim dijelovima način i kriterij bodovanja trebao biti jasnije iskazan.


Slažemo se s načinom bodovanja i ocjenjivanja u svim dijelovima testa, osim u

govorenju. Mislimo da se i uvodni razgovor s ispitivačem treba vrjednovati te da ukupan

broj bodova u tom dijelu treba biti veći. Osim toga, smatramo da bi se način vrjednovanja

(analitičko i kriterijsko) trebao pobliže objasniti.


Smatramo da je način ocjenjivanja i bodovanja dobar. ( Srednja škola Novska)

Bodovanje i način ocjenjivanja su u katalogu preopćenito opisani. Posebno je

diskutabilno vrjednovanje pismenoga dijela i usmenoga dijela, gdje nisu objašnjeni

nikakvi kriteriji. Smatramo da bi pri pisanju eseja učenici trebali imati jednojezični

rječnik. (II. gimnazija, Zagreb)

Ne slažem se s pogrješno izračunatim udjelom u ukupnome broju bodova koji kod

slušanja s razumijevanjem iznosi 22,22% , a ne 25%; kod čitanja s razumijevanjem

27,77%, a ne 25%; kod pisanja 27,77 %, a ne 25% i kod govorenja 22,22% , a ne 25%.

(Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)

Nije sasvim jasan pojam analitičkoga vrjednovanja kod pisanih zadataka. Predlažem

pojasniti kriterije pri odreĎivanju težine pogrješaka.


Jedina zamjerka jest nekonkretizacija vrjednovanja i bodovanja usmenoga izražaja.


Nije odreĎeno usmeno bodovanje. Treba izbaciti negativne bodove. Previše ima sličnih

rješenja koja dovode u zabunu. (II. gimnazija,Varaždin)

Kriterij ocjenjivanja nije nigdje naveden.Govorenje i pisanje previše je prepušteno

subjektivnoj procjeni ocjenjivača. (Srednja škola Ivana Šveara, Ivanić Grad)

Nema kriterija za usmeni dio ispita te kriterija ocjenjivanja.


Smatramo da četiri dijela ispita nemaju jednaku težinu te sukladno tomutrebaju biti

različito bodovani. (Elektostrojarska škola Varaždin)

5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u

ispitnome katalogu.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.


Nema odgovora 1 3,0




Ukupno 33 100,0

5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik upisuje

ili označava točan odgovor).


Nema odgovora 1 3,0




Ukupno 33 100,0

5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja

točnoga odgovora).


Nema odgovora 1 3,0




Ukupno 33 100,0

5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju

obrazovanja.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

5.6. Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.


Nema odgovora 3 9,1

DA 16 48,5

NE 14 42,4

Ukupno 33 100,0

6. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

Ponekad se složenost zadataka ne slaže s programom i fond sati je premali da bi se

uvježbali pojedini sadržaji. (Delia Baković, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Ne slažemo se s uputama u potpunosti jer neki primjeri kako riješiti zadatak nisu jasni

(Lesetext). Kod razine zahtjevnosti uglavnom smo se složili, ali smatramo da bi pisanje

trebalo skratiti i nikako tražiti minimum od 40 do 50 riječi na razglednici. To su razlozi

zašto se ne slažemo s primjenom ispita potpuno istovrijedoga ovomu.


Smatramo da razina zahtjevnosti zadataka nije primjerena učenikovomu stupnju

obrazovanja jer tu je razinu teško postići kod učenika.


Mislimo da su dijelovi uputa zadataka u kojima se kaže što se ne smije učiniti suvišno

dodatno opterećenje za učenika.


Izbor tekstova i tema trebao bi biti prilagoĎen vokabularu i temama obraĎenim u

propisanim udžbenicima, tj.smatramo da u tekstovima ima previše nepoznatih i stručnih

riječi koje učenici ne uspijevaju razumjeti iz konteksta.

(Srednja škola Mate Blažine, Labin)

Zadatci slušanja s razumijevanjem su preteški – previše sličnih tekstova, nemamo

kvalitetne linije za reprodukciju. Treba tehnički opremiti škole kako bi bile u mogućnosti

kvalitetno odraditi dio posla vezan uz slušanje i razumijevanje. (Gimnazija Daruvar)

Test je za prosječnoga učenika pretežak zbog neprimjerenoga udžbenika.

(Gimnazija Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima)

Smatramo da ispit treba preraditi i prilagoditi ga učenicima. (XV. gimnazija, Zagreb)

Čitanje s razumijevanjem: izbjegavati zadatke redanja (zadatak 4.) jer oduzimaju puno

vremena i jedan krivi odabir vodi do gubitka većega broja bodova.

Teme preuzete doslovno iz kataloga znanja – nije precizno definirano koje teme dolaze

u obzir za usmeni dio ispita (npr. tema znanost i tehnika, tj. postignuća u znanosti i

tehnici vrlo je općenito sročena i može se odnositi na mnogo toga.

Slušanje s razumijevanjem – ne pretjerati sa zadatcima više kognitivne složenosti.

(VII. gimnazija, Zagreb)

Trebalo bi odvojiti bitno od nebitnoga u oglednome primjerku testaispita.


Niti jedan propisani udžbenik nema tipologiju zadataka kakvi će biti na maturi. To znači

da bi profesor sam morao izraĎivati zadatke, što je s obzirom na sve ostale obveze

jednostavno nemoguće. ( XVIII. gimnazija, Zagreb)

Predlažem, uz postojeće, uvoĎenje ispita za razinu A2 znanja Njemačkoga jezika za

učenike početnike s 2 sata nastave tjedno, Njemački kao drugi strani jezik


Zanimljiviji testovi bi možda bili bolji izbor jer bi pobudidili i veće zanimanje. Teme

tomadosa i nogometa ne zvuče previše primamljivo za učenike. (V. gimnazija, Zagreb)

Ogledni primjerak testadržavne mature za strukovne škole trebao bi biti prilagoĎen

učenicima strukovnih škola čije su kompetencije bitno slabije razvijene od kompetencija

gimnazijalaca. Pri sastavljanju kataloga i radne inačice obvezno treba uzeti u obzir

kvalitetu i stupnjeve znanja učenika strukovnih škola koji samo u manjini nemaju

poteškoće s usvajanjem jezika. Ne smije se zaboraviti da postoji cijeli niz različitih

strukovnih škola koje već u prvome razredu kriterijima upisa dobivaju bolje ili slabije

učenike – od ekonomskih i medicinskih škola pa sve do škola u kojima tehničarske

razrede pohaĎaju učenici „trojkaši” iz osnovnih škola (čije dobre ocjene prikrivaju cijeli

niz nedostataka u znanju).

Državna matura za strukovne škole izrazito je kompleksan problem jer iza pojma

„strukovne škole” skriva se cijeli niz najrazličitijih razina (pred)znanja.


U tekstovima ima previše pojedinosti (brojevi, nabrajanja) koji uopće nisu bitni za

razumijevanje teksta. Neki izrazi su neprimjereni i nerazumljivi.


Test je prezahtjevan za prosječnoga učenika, a ne odgovara za učenike strukovnih škola.


Opće uvodne upute za svaki pojedini dio ispita trebale bi biti na hrvatskome jeziku.

Razina zahtjevnosti zadataka nije primjerena većini učenika, nego samo onima

najboljima, što smatramo da nije u redu. (Rudarska i kemijska škola u Varaždinu)

B1test primjereniji je učenicima. B2 test bi mogao biti pretežak prosječnim učenicima.

(Elektostrojarska škola Varaždin)

6.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu učenika za državnu maturu.


Nema odgovora 1 3,0





Ukupno 33 100,0

6.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.


Nema odgovora 2 6,1

DA 18 54,5

NE 13 39,4

Ukupno 33 100,0

7. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

Udžbenik „Deutsch im Trend”, koji je povučen iz štampe, imao je mnogo korisnih i

aktualnih sadržaja. ( Delia Baković, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Bez obzira na udžbenik koji se koristi, svaki bi učenik trebao moći riješiti test. Navedena

je moguća literatura i nije jasno treba li učenik sve obraditi kako bi položio državnu

maturu. (savjetnica Ankica Crkveničić, Bjelovarsko- bilogorska županija)

Navedeni udžbenici nisu dovoljni za pripremu za maturu. U literaturi su navedeni

udžbenici za različite obrazovne smjerove, što znači da za gimnaziju postoji samo jedan

udžbenik po kojem se radi, za strukovne škole opet po jedan udžbenik. Literatura je

preuzeta iz kataloga odobrenih udžbenika. Smatramo da se nužno trebaju odobriti

udžbenici koji odgovaraju Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike. Za

nastavu Njemačkoga jezika trebaju se odobriti izvorni njemački udžbenici koji

omogućuju ostvarivanje gore navedenih ciljeva.


S obzirom na komentar iz prethodne rubrike, vidljivo je da učenicima nisu dovoljni samo

propisani udžbenici , već moraju koristiti i dodatnu literaturu te pratiti tisak i gledati

televiziju (a za to svi učenici nemaju mogućnosti ni interesa).

(Srednja škola Mate Blažine, Labin)

Nejasno je moraju li učenici za maturu proraditi svu navedenu literaturu ili samo onu po

kojoj radimo (Kontaktsprache deutsch). ( Gimnazija Daruvar)

Udžbenici KONTAKTSPRACHE DEUTSCH 1 – 4 zastarjeli su i ne omogućuju

optimalnu pripremu za državnu maturu, posebno što se tiče vještine slušanja s

razumijevanjem.

Potrebno je odobriti uporabu suvremenijih njemačkih udžbenika u nastavi koji

ravnomjerno potiču razvijanje komunikacijske kompetencije u slušanju, čitanju, pisanju i

govorenju.

Učenicima treba za vrijeme pisanja sastavka dopustiti uporabu jednojezičnoa rječnika

(npr. Langenscheidt-Größworterbusch Deutsch als Fremdesprache

(VII. gimnazija, Zagreb)

Uglavnom je obuhvaćena sva literatura s kojom su učenici upoznati.


Učenicima bi trebalo preporučiti dobar priručnik iz gramatike umjesto gomile udžbenika

koje svi nisu niti koristili. (II. gimnazija, Zagreb)

Predlažem odobrenje novih udžbenika za nastavu koji imaju više vježbi istovjetnih ovima

iz predloška ispita za državnu maturu i više audio materijala za nastavu. Primjerice,

Tangram ili Themen neu. (Pazinski kolegij – klasična gimnazija, Pazin)Trebalo bi

navesti mrežne stranice aktualnih časopisa: spiegel.de, Ginstituto,

www.spiegl.de/schulspiegel/wissen.de (V. gimnazija, Zagreb)

Propisane knjige mahom su gimnazijske; problem knjiga stranih jezika u strukovnim

školama otvara cijeli niz nedoumica i potpitanja, stoga nastavnici iz svačega i ničega

moraju učiti nešto.


Glavni udžbenik i priručnik Kontaktprashe Deutch neu 1, 2, 3 i 4 uglavnom se

koridpondira tipovima zadataka na ispitu. (Prva riječka hrvatska gimnazija)

Navedena literatura neprimjerena je i nedovoljna za razinu znanja koja se traži na

državnoj maturi. (II. gimnazija,Varaždin)

Literatura ne priprema učenike u potpunosti za tipove zadataka na državnoj maturi.


Literatura za učenike nedovoljna je za dijelove testa „Leseverstehen” i „Hörverstehen”

http://www.spiegl.de/schulspiegel/wissen.de

7.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.






Ukupno 33 100,0

7.2. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 33 100,0

7.3. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.





Ukupno 33 100,0

8. Komentar navedenih tekstova (primjedbe, prijedlozi)

Tekstovi su uglavnom iz svakodnevnih životnih situacija, što bi učenicima trebalo biti

motiv više. (Srednja škola Novska)

Neke teme se ne nalaze u propisanoj literaturi za gimnaziju , nego, primjerice, u literaturi

za ekonomsku školu. ( Srednja škola Ivana Šveara, Ivanić Grad)

8.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.






Ukupno 33 100,0

8.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova kataloga.






Ukupno 33 100,0

8.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.





Ukupno 33 100,0

8.4. Navedena poglavlja korisna su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.







Ukupno 33 100,0

8.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.





Ukupno 33 100,0

9. Komentari

Smatram da je katalog jasno formuliran što se tiče traženoga znanja i vještina te

predviĎenih ciljeva.

Koristan je nastavnicima i učenicima. Postoji, meĎutim, odreĎeni srazmjer izmeĎu teorije

i praktične realizacije s obzirom da se učenje njemačkoga jezika, kao stranoga jezika, u

pojedinim sredinama na žalost zanemaruje.

( Delia Baković, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Molimo da nas obavijestite koju bi razinu morali birati učenici koji žele studirati

njemački jezik. Zahvaljujemo na ovakvoj suradnji i nadamo se istoj pri definiranju ispita

za strukovne škole. (savjetnica Ankica Crkveničić, Međimurska županija)

Na 3 sata tjedno nemoguće je obraditi sve ono što piše pod točkom 3. ovoga katologa.

Udžbenici nisu prilagoĎeni zahtjevima mature. Mnoge teme, kao i jezične funkcije,

(str. 15 - 19) se ne nalaze u udžbenicima koji su navedeni u literaturi na kraju ovoga

kataloga. Znači, primorani smo sami tražiti odreĎene teme. Za sve to nije dovoljna tjedna

satnica od 3 sata. Učenici u srednje škole dolaze sa slabim i neujednačenim predznanjem.

Često se uočava i kulturoško znanje koje otežava daljnji rad u srednjoj školi. Trebalo bi

zakonski odrediti učenje 1. stranoga jezika kao nastavljači te 2. stranoga jezika kao

početnici i kao nastavljači jer se često dogaĎa da učenici u 1. razredu gimnazije odaberu

Njemački kao 2. strani jezik, ali kao početni iako su ga učili u OŠ.

Postavlja se pitanje što sa strukovnim školama. U tim školama je razina znanja daleko

niža od gimnazije. U udžbenicima strukovnih škola težište je na struci, tj. na stručnome

vokabularu , što opet nije primjereno zahtjevima mature za gimnazije.

Smatramo da je matura preuranjena , da bi se prvo trebalo promijeniti cjeli program,

zajedno s udžbenicima koji bi pratili ciljeve Zajedničkoga europskoga referentnog

okvira. (savjetnica Ankica Crkveničić, Karlovačka županija)

- Dodatni komentari:

1. na B1 razini prevelik je raspon navedenih tema

2. u pisanju bi trebalo smanjiti propisani broj riječi za traženi pisani uradak, naročito

kod pisanja razglednice ili čestitke

3. molimo da se preciznije odredi što su to kratki književni tekstovi

4. mislimo da kod zadataka stavljanja dijelova teksta u pravilan redoslijed ne bi

trebalo učenike dodatno opterećivati „uljezima”

5. smatramo da je na B1 razini preširok raspon gramatičkih struktura koje se ispituju i

predlažemo da se načini izbor

6. ako se usmeno ispitivanje bude odvijalo u paru, zanima nas po kojem kriteriju će se

parovi formirati, te kako će svaki učenik biti vrjednovan

7. u cjelini gledano, uz dodatak navedenih komentara, mislimo da su i ispitna

specifikacija i ogledni primjerak testa vrlo kvalitetno napravljeni.


-Nismo sigurni da su učenici koji uče njemački jezik četiri godine u gimnaziji zaista B1

razina. Što je sa učenicima koji su boravili u inozemstvu? Pripadaju li oni kao i

nastavljači B2 razini? Mislimo da bi razine referetnoga okvira i kriteriji svrstavanja u te

razine učenja jezika trebale biti jasno obznanjene svim srednjim školama.

(Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)

Mislim da su neki tekstovi preteški za učenike koji uče samo tri sata tjedno

Ndxfjemački, pogotovo zadatci razumijevanja poslušanoga budući da imamo lošu

tehniku i pored toga dosta djece ima problem s razumijevanjem teksta koji se samo sluša.

Nije jasno hoće li maturi moći pristupiti i učenici koji su Njemački učili samo dva sata,

ali imaju solidno predznanje.

Neke teme koje će se obraĎivati nisu obuhvaćene programom Kontaktsprache1-4: bilje,

ovisnosti, ravnopravnost spolova, život na selu i u gradu, prometna pravila, dobre i loše

strane individualnoga i grupnoga putovanja, koncerti, muzeji, izložbe…

Predlažem da se na pisanome dijelu dopusti uporaba jednojezičnoga rječnika

(Gimnazija Daruvar)

Smatramo da je 2. dio usmenoga ispita bio bolji u 1. varijanti, tj. da bi učenik trebao

razgovarati s ispitivačem. Osim toga, predlažemo da se uz svaki udžbenik naprave testovi

nakon pojedinih cjelina koji bi bili usklaĎeni s referentnim okvirom za pojedine godine

učenja kako bi svi profesori u Hrvatskoj imali standardizirane testove, a učenici bili

objektivnije ocijenjeni i imali bolji dojam o svojem znanju i napredovanju.

(Srednja škola Ivanec, Ivanec)

Pitanja i zadatci su uglavnom dobro oblikovani. ( Srednja škola Novska)

Predlažemo da se u obrazovnome ishodu čitanje s razumijevanjem prepolovi dugački

radni materijal, tj. da učenici obrade 2 ili 3 umjesto 4 teksta u predviĎenih 60 minuta

zbog raznolikosti tema koje će se do kraja ispita pojavljivati ( 12 ) pa se bojimo opadanja

koncentracije.

U obrazovnome ishodu slušanje s razumijevanjem predlažemo maksimalno 2, a ne 3

predložena teksta jer je 30 minuta premalo za kvalitetnu obradbu zadanoga materijala. U

obrazovnom e ishodu pisanje treba smanjiti broj riječi na 80 – 100. Uz to predlažem da se

bodovi oduzimaju ako se napiše manje od 80 riječi. Ovaj obrazovni ishod obraĎuje 8. i

9. različitu temu na ovome ispitu, a govorenjem se provjeravaju još tri nove teme. Treba

smanjiti broj tema.

(Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)

Na usmenom dijelu: Teil 2 Rollenspiel.

Trebalo bi pripaziti da *prufer* ne govori više od *učenika*. Bilo bi bolje da učenik daje

informacije o nečemu jer će na taj način govoriti više. Mi predlažemo zamjenu uloga,

učenik treba dati informacije. (V. gimnazija, Zagreb)

Treba izbaciti razgovor učenik - učenik. Pojedini odgovori u oglednome testu su krivi,

str. 38. - 39. Slušanje s razumijevanjem nije prikladno –učenici nisu pripremljeni s

obzirom na plan i program i zadanu literaturu. Teme za pisanje su neprikladne.


Je li moguće napraviti maturu iz Njemačkoga jezika na još jednoj nižoj razini? Neki

zadatci su dodatno otežani suvišnim odgovorima, što će salabije učenike dodatno zbuniti.


Ovakav oblik državne mature nije primjenjiv u strukovnim školama s 2 sata stranoga

jezika tjedno. Popis tema i količina tekstova na samom ispitu su preopširni. Dio „slušanje

s razumijevanjem” je potpuno neprimjereno budući da dio propisanih udžbenika uopće

nema materijala za slušanje s kasete ili CD-a.


Učenici imaju premalo vremena za odreĎivanje naslova tekstova koje slušaju. Oni imaju

samo jednu minutu da odrede naslov teksta koji su čuli, to vrijeme bi trebalo produljiti na

dvije minute.

Tekstovi za slušanje su pomalo predugi i učenici imaju premalo vremena za

koncentraciju za naredni tekst nakon što odrede naslov prethodnog a teksta ( 1 minutu).

Pauza izmeĎu odslušanih tekstova trebala bi biti veća (3 minute), što bi pomoglo boljoj

koncentraciji i razumijevanju onoga što su čuli.

Za dio ispita čitanje s razumijevanjem četiri teksta su previše pa bi trebalo postaviti 3

teksta ili četiri postojeća skratiti. TakoĎer su i pojedini ponuĎeni odgovori u dijelovima

ispita slušanja s razumijevanjem i čitanja s razumijevanjem dvosmisleni, a kod pojedinih

je i točnost po smislu upitna.

U dijelu ispita govorenje, dio ispita „Meinungsaustausch von zwei Schülern”, trebalo bi

izbaciti jer bi se u razgovoru mogli susresti učenik koji ima bolje govorne kompetencije i

učenik koji ima lošije govorne kompetencije, što bi moglo djelovati zbunjujuće na

učenika koji ima bolje govorne kompetencije. (Elektostrojarska škola Varaždin)

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo...

Documents

Transcript of 1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo...