Odgoj djece s posebnim potrebama -uvod
description
Transcript of Odgoj djece s posebnim potrebama -uvod
Odgoj djece s posebnim potrebama-uvod
S posebnim potrebama, ometeni u razvoju, sa smetnjama u razvoju...
Djeca + odrasli (danas gotovo sva djeca prežive do odrasle dobi- s fizičkim i
psihičkim posljedicama zbog osnovne bolesti) Nazivlje/ (=) obilježavanje:
invalidnost, (ab)normalno !!
epileptičar, astmatičar, dijabetičar, distrofičar, cerebralac
NE
S posebnim potrebama, ometeni u razvoju, sa smetnjama u razvoju...
Oštećenje Nesposobnost Ometenost
Odbijanje, tolerancija (posljedica osjećaja superiornosti), prihvaćanje, integracija, inkluzija
Različiti? NE: drugačiji
Struktura/funkcija
Aktivnost
Interaktivnost
Gerison Lansdow, iz Izvješća o životu djece s invaliditetom
Svatko se od nas po nečemu razlikuje od drugih, a uz to su neka naša svojstva još “više različita” od ostalih.
Ali, svi smo – ne znam ni sam… - drugačiji na različite načine.
Heterogena skupina: djeca s razvojnim smetnjama i djeca s kroničnim bolestima
Mentalno retardirani i autistični, gluhi i nagluhi, slijepi i slabovidni, s govornim i jezičnim teškoćama, s motoričkim poremećajima/ tjelesnim oštećenjima,
s kroničnim bolestima, s poremećajima u ponašanju Solitarne ili kombinirane smetnje
većina
National health interview survey, 1994.-95.
15-18% djece i mladih ima neki oblik kroničnog stanja uključujući fizička stanja, razvojne poteškoće, smetnje učenja ili psihičke smetnje
Ako se tome doda: govorni poremećaji, oštećenja sluha i vida, česte upale (uha), kožne alergije i druga česta stanja: više od 30% djece
6-7% djece i mladih ograničeno je u svojim aktvnostima zbog kroničnih zdravstvenih smetnji
1-2% - disability (nesposobnost):
40% njih ima poteškoće razvoja i smetnje učenja, 35% kronične fizičke bolesti, 25% kronične psihičke smetnje
Intervencija zajednice
1. Posebna i multipla zdravstvena zaštita
2. Drugi profesionalci: radni terapeuti, psiholozi, nutricionisti, fizioterapeuti
3. Školsko okruženje, redovno/ izvanrednih uvjeta – modifikacije u svrhu prilagodbe: uklanjanje fizičkih barijera, posebna edukacija, posebna njega
Djeca ugrožena iz sociokulturnih i ekonomskih razloga Odrastanje bez roditeljske ljubavi Ratni uvjeti Uvjeti u obitelji, školi, zajednici, naciji Siromaštvo Djeca iz posebnih etničkih skupina Djeca roditelja lošeg ugleda Djeca beskućnici Djeca bjegunci i odbačena djeca
“ranjivi ali nepobjedivi” (ovisno o biološki pozitivno predodređenom temperamentu i o pozitivnoj okolini; Werner EE 1982.)
Preživljavanje, odrastanje, sazrijevanje u zdravu odraslu osobu: ČUDO ali i realnost
Povećava rizik smrtnosti osim smrti zbog suicida i prometnih nesreća
Obaveza: pomoći??, informirati!!!!!
Zanemareni Zapostavljeni Zlostavljeni Zloupotrebljeni
Zlostavljanje i zanemarivanje djece
Fizičko zlostavljanje: namjerno ozljeđivanje djeteta s posljedicama tjelesnim i emocionalnim
Fizičko zanemarivanje: uskraćivanje prehrane, odjeće, njege, sigurnosti
Psihičko zanemarivanje: teroriziranje ponašanjem i verbalno, uskraćivanje emocionalne potpore
Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog zadovoljstva odraslog uključivanjem djeteta
Münchausen-ov sindrom: roditelj izmišlja tegobe djeteta u svrhu vlastite koristi
Kronične bolesti, US, 0-20g.
Astma VCC Konvulzivne bolesti Artritis Diabetes mellitus Rascjep usne/nepca Anemija srpastih stanica Down s. Cistična fibroza Hemofilija ALL Mišićna distrofija
/ 1000 15 10 3 3 1,4 1,4 1,2 1,0 0,2 0,15 0,11 0,06
Osobitosti osoba s posebnim potrebama
Prema podacima UN
Broj osoba s posebnim potrebama: oko ½ milijarde stanovnika Zemlje Od 1980. do 1990.- tendencija porasta zbog
različitih razloga, a među njima i stanje hrane, vode, ratovi
U HR oko 450 000 (=10% stanovništva), od toga 150 000 s većim teškoćama
Osobe s posebnim potrebama
Sve koje imaju teškoće socijalne integracije uslijed nekih psihičkih ili tjelesnih oštećenja kao što su
mentalna retardacija, autizam, specifične teškoće učenja, oštećenja vida i sluha, motorička oštećenja, kronične bolesti, višestruka oštećenja
Donedavni pogledi
Oštećenje – hendikep
je individualni problem,
rehabilitacijom se očekivala promjena kod samih tih osoba
Danas
Oštećenje je
mnogo više od individualnog problema i može se razumjeti samo kao rezultat socijalnih, ekonomskih i ekoloških faktora
U samom društvu ima mnogo hendikepiranih okolina i stavova -
njima je potrebna prilagodba
Međunarodni propisi doveli su do promjena: u društvima dolazi do razvoja/ promjene svijesti o pravima njihovih građana, pa i povijesno marginaliziranih skupina:
Deklaracija UN o pravima osoba s invaliditetom 1975.
Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti za osobe s posebnim potrebama 1994./99. (Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva, mladeži)
Današnje stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne iste osobe
Da bismo razumjeli ponašanje osobe s posebnim potrebama, potrebno je razumjeti odnos oštećenja i društvene sredine u kojoj osoba živi,
tj.ustanoviti ne samo osobitosti oštećenja nego i utjecaj dobrih i loših uvjeta okoline na ponašanje
1
2
4
331=patološki
2=normalno
3=različiti ljudski sustavi
4=osobe s posebnim potrebama
Stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne iste osobe
Osobine i ponašanje opp smještene su u prostor patološkoga i normalnoga/ zdravoga: njihove “slabe strane” su u sustavu patološkoga, “jake strane” u sustavu normalnoga,a velik broj osobina i ponašanja rezultat je međusobnog utjecaja oštećenja i cjelokupnog sustava čovjek u njegovoj životnoj sredini
Takvo je ponašanje osoba s posebnim potrebama rezultat preplitanja “normalnoga” i “oštećenoga”,
što će dominirati ovisi –
i o oštećenju
i o sredini u kojoj osoba živi
1
2
4
33
Npr., osoba s PCI:Neka oštećenja će biti kratkoročna- npr.emocionalne smetnje (1)Neka oštećenja će biti dugoročna- npr.teškoće u kretanju (1)Oštećenje će utjecati na organizaciju života osobe- npr.putuje u školu kolicima (3)Radni učinci mogu biti isti kao u svake druge osobe (2)
Gleason JJ. Special education in context. Cambridge University Press, 1989.
Potrebno je biti svjestan ograničenosti našeg znanja o osobama s posebnim potrebama, pa ga proširivati, produbljivati.
Često su za pogrešne prosudbe o prognozi razvoja opp,
odgovornije naše ograničene sposobnosti nego realno oštećenje.
Reynolds MC. A historical perspective: The delivery of special education to mildly disabled and at risk students.
Remedial and Special Education 1989; 10 (6):7-11. Suvremeni pristup obrazovanju opp-
Reynoldsov obrazovni kontinuum
Učenici se usmjeravaju prema spec.uvjetima samo koliko je prijeko potrebno
Vraćaju se prema redovnim uvjetima što je prije moguće
Škole u instituciji
Škole po posebnim programima
Posebni razredi u redovnoj školi, full time
Posebni razredi u redovnoj školi, part time
Resource rooms- posebni prostor u redovnoj školi za rehabilitativne programe, part time
Redovni razred uz savjetodavnu pomoć
Redovan razred
Važno:
Za većinu djece s pp, mjesto je u redovitom razredu, posebni uvjeti se preporučuju samo onoliko koliko je nužno
Osnovni princip u edukacijskoj integraciji= prohodnost sustava -
što znači i mogućnost vraćanja iz posebnih u redovite uvjete
Stančić V. - INTEGRACIJA
Integracija je kreiranje uvjeta djetetu koji će omogućiti u svakom konkretnom slučaju
najmanje restriktivnu okolinu za njegov razvoj,otvarajući alternative na odgojno obrazovnom kontinuumu uz
osiguranje protočnosti sistema,pri čemu ima prednost kad god je to moguće smještaj djeteta u
redovne odgojno obrazovne ustanove,uz kreiranje pretpostavki za njihov prihvat, obrazovanje, rehabilitaciju,
psihološko povezivanje sa socijalnom sredinom,a pri tom je odg.obraz.integracija samo sredstvo šire socijalne
integracije, u skladu s otklanjanjem segregacije koja još uvijek djeluje u široj socijalnoj sredini
Wolfensberger W. An overview of social role valorization and some reflections
on elderly mentally retarded persons. U Janicki MP, Wisniewski HM. Expanding systems of service delivery for persons with developmental disabilities
Uloge koje se pridaju osobama s pp
Potcjenjivanje zbog:
sažaljenje milosrđe prijetnja bolest neljudskost ismijavanje strah
Mental. bolest
+ + + + + + +
MR + + + + + +
Starija dob + + + + +
Alkohol. + + + + +
Siromaštvo + + + + +
Manjinska grupa
+ + + +
Epi + + + +
Droga + + + +
Krivična djela
+ + + +
Fizički hendikep
+ + +
Gluhoća + +
Sljepoća + +
Nepismenost
+ +
Disidenti +
Zaštita (i zdravstvena) djece ometene u razvoju
Definicije, podjela, medicinski i socijalni pogled
Sve važniji i sve veći problem i zdravstveni i socijalni; i u razvijenim i u zemljama u
razvoju Ometenost ima zdravstvene, psihičke i socijalne posljedice; i na dijete, i obitelj, i zajednicu
Prvenstveni zahtjev svake zdravstvene zaštite i zaštite djece šire je sprječavanje oštećenja i habilitacija djece čim ranije
Bolesti dovode do posljedica koje mogu utjecati na-
-sposobnost čovjeka da se razvija,
-sposobnost čovjeka da obavlja svoje životne funkcije kao biološko i socijalno biće
Te posljedice se po SZO mogu podijeliti na oštećenje, nesposobnost, ometenost
Oštećenje (impairment)
Gubitak ili nepravilnost
psihičkih, fizioloških, anatomskih
struktura ili funkcija Uzroci različiti Poremećaj na razini organa: pr.gubitak ekstremiteta, malformacija organa,
mentalna retardacija, gluhoća, hemofilija
Nesposobnost (disability) Ograničenje ili smanjena sposobnost
obavljanja neke aktivnosti na način koji je normalan za čovjeka,
ali koje ne mora remetiti njegov normalan život!Posljedica je oštećenja Poremećaj je na razini djelovanja osobe: pr.nemogućnost izvođenja nekih pokreta, govora,
čitanja, kontaktiranja s okolinom Uzroci: genetski, antenatalni, perinatalni
poremećaji, nesreće, zarazne bolesti
Ometenost (handicap) Nepovoljno stanje koje stalno ograničuje i sprječava ispunjavanje uloge
koja je normalna za određenu osobu (a normalna je ona osoba koja može sudjelovati u širem opsegu ljudskih aktivnosti jednako kao i njeni vršnjaci - a bez brige i pomoći okoline)
Posljedica je oštećenja i nesposobnosti: oni prelaze u ometenost kad onemogućuju osobu da radi ono što se od nje u normalnim okolnostima očekuje
Poremećaj na razini međusobnog djelovanja osobe i okoline: pr.dijete se ne može igrati, učiti, stjecati iskustva koja će mu omogućiti da se brine samo za sebe i stvara socijalne kontakte
Ometenost= bolest+okolina Oštećenje ili nesposobnost prelaze u ometenost
ovisno o težini bolesti, ali –
i socijalni činioci !! mogu pojačati ili smanjiti ometenost
Dakle:
sposobnost ometenog djeteta da prevlada oštećenje/ nesposobnost ovisi o
reagiranju okoline, prihvaćanju okoline, prilagođavanju okoline !!
Većina oštećene djece sposobna je da se prilagodi svom ograničenju - njihov razvojni proces teče relativno normalno
Ukoliko se dijete diskriminira, segregira, stigmatizira, odbaci ili obitelj previše štiti dijete – mogućnosti normalnog razvojnog procesa nestaju jer dijete ne aktivira svoje vlastite snage
Najveća opasnost od oštećenja/nesposobnosti u djetinjstvu jest da
poremete normalni razvojni proces djeteta
život
Kvaliteta života ometenog djeteta je slabija od života vršnjaka, pogotovo u manje razvijenim zajednicama:
veći morbiditet i mortalitet,
odgoj i obrazovanje manji,
zadovoljavanje fizičkih, psihičkih i socijalnih potreba zaostaje
obitelj
Obitelj doživljava ometeno dijete kao teret Umjesto povoljnog prilagođivanja djeteta i
okoline, doći će do nepovoljne interakcije - ljubav prema
djetetu prerasta u problem za obitelj zbog preopterećenosti majke brigom, zbog
zanemarivanja druge djece, obaveza ostalih članova obitelji -može doći do sukoba i agresije
Zbog toga kod zaštite djeteta treba imati u vidu cijelu obitelj
zajednica
Zajednica je opterećena
naporima za stvaranje humanih odnosa prema ometenim osobama,
socijalno-ekonomski opterećena: troškovima posebnog školovanja, socijalne zaštite, prilagođavanja okoline, troškovima potpore obitelji, te smanjene radne sposobnosti
Oblici oštećenja i ometenosti1. Lokomotorna oštećenja (poremećaj pokretljivosti, manualne
spretnosti)2. O.vida (slabovidnost, sljepoća)3. O.komunikacije (o.sluha, govora, čitanja i pisanja)4. Intelektualna o.(mentalna zaostalost, oštećena sposobnost
učenja, orijentacije, memorije, svijesti)5. Emocionalna o.(poremećaj ponašanja, antisocijalna
ponašanja, emocionalna nezrelost, neuroza, psihoza, ovisnosti)
6. O.unutarnjih organa (poremećeno uzimanje hrane i ekskrecija, ovisnost o aparatima)
7. Nevidljiva o.(diabetes, epilepsija, hemofilija)8. Ostale (manjak dijelova tijela, neprirodni pokreti)
Uzroci ometenosti (ovise o stupnju razvoja, socijalnog i ekonomskog neke zajednice, te o ostalim uvjetima života zajednice)
U zemljama u razvoju:
pothranjenost, zarazne bolesti, nesreće, nasilje, manjak zaštite u porodu;
pomanjkanje edukacije, aglomeracija siromašnih u velikim gradovima, diskriminacija, nepovoljni socijalni odnosi
U razvijenim zemljama:
genetski, antenatalni, perinatalni poremećaji, nesreće, zarazne bolesti za koje nema lijeka;
nepovoljne karakteristike industrijaliziranog i potrošačkog društva
Incidencija i prevalencija Oko 3% djece rodi se s prirođenom razvojnom nepravilnošću Oko 10% djece rodi se oštećeno ili kasnije zadobije psihička, fizička i
senzorna oštećenja Udio oštećene djece u zemljama u razvoju:15-20%, više nego u
razvijenim zemljama U HR- najveća prevalencija u dobi 7-15 g.: 160/ 100 000 djece
Sveukupni obuhvat otežan, kao i procjena učestalosti Obično se lakša oštećenja ili ne otkriju ili ne registriraju, osobito u
predškolskoj dobi Najčešće se otkriju na pregledima za školu ili rano u početku
školovanja kad ne mogu savladati zahtjeve U HR: Pravilnik o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa
smetnjama u psihofizičkom razvoju- za komisijsko utvrđivanje oštećenja
Potrebno je u pojedine regije uvesti registre- to bi dalo uvid u broj ove djece, ali i u njihove potrebe
Principi zaštite
Zaštita podrazumijeva
zdravstvene i socijalne mjere-
-za sprječavanje oštećenja, za rano otkrivanje, liječenje,
-osposobljavanje i rehabilitacija,
-uključivanje u život zajednice
Smjernice zaštite prema SZOSmjernice zaštite prema SZO
►Većina oštećenja može se spriječitiVećina oštećenja može se spriječiti►Ometenoga Ometenoga ne odvajatine odvajati od od
normalnoga života, ne obilježavati normalnoga života, ne obilježavati socijalno, ne svrstavati u manje socijalno, ne svrstavati u manje vrijedne osobevrijedne osobe
►Definirati Definirati preostale sposobnosti i preostale sposobnosti i razvijatirazvijati ih ih
►Osigurati razvojni proces Osigurati razvojni proces jednako jednako kao kao neometenimaneometenima
Osnovne mjere zaštite: prevencija + rehabilitacija Primarna prevencija: mjere sprečavanja nastanka
oštećenja: npr. Cijepljenje, bolja prehrana, edukacija, bolja prenatalna i perinatalna zaštita
Sekundarna prevencija: mjere sprečavanja razvoja oštećenja u nesposobnost: npr. Rano otkrivanje i liječenje, operativne korekcije, ortopedska pomagala, psihička potpora
Tercijarna prevencija: mjere sprečavanja prijelaza nesposobnosti u ometenost:npr. Osposobljavanje osobe da se brine
sama za sebe, fizioterapija, radna mjesta, odgoj javnosti
Ometenu osobu treba odgojiti zdravstveno tako da
prihvati svoju ograničenost,
razvija samopouzdanje,
zadovolji svoje potrebe odgovarajućim životom i ponašanjem
Javnost treba odgojiti u smislu da je ometena osoba ravnopravni član zajednice
Zakoni u HR i realna situacija
Pojam (!): djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju---a ne: vrijedni i manje vrijedni
Definicija: smetnje u razvoju su oni stupnjevi kronične bolesti zbog kojih pogođena osoba treba posebnu društvenu brigu i zaštitu
U Službi za socijalnu zaštitu - komisija - provodi postupak za utvrđivanje i svrstavanje, prema Pravilniku o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u psihofizičkom razvoju
što daje pravo na posebne oblike socijalne i zdravstvene zaštite
Pravilnik svrstava osobe u 7 kategorija1. S oštećenjem vida2. S oštećenjem sluha3. S poremećajima u glasu i govoru4. Tjelesno ometene osobe5. Mentalno zaostale osobe6. S poremećajima u ponašanju i poremećajima
ličnosti7. S više smetnji
Nakon razvrstavanja poduzimaju se posebne:mjere zdravstvene i socijalne zaštite,osposobljavanja,odgoja i obrazovanja za život i rad Cilj: što ranije i što potpunije osposobiti za
samostalan rad i uključenje u zajednicu; odmah ili nakon stručnog tretmana - dijete uključiti u
proces predškolskog i školskog obrazovanja sa zdravom djecom zajednice
Kod lakših smetnji- uključenje u normalni obrazovni proces uz dopunski rad
Kod težih smetnji- obrazovanje u posebnim ustanovama
Svake godine ponovno utvrditi da li su potrebni posebni uvjeti školovanja
Provoditi obrazovanje do najvišeg mogućeg stupnja
Kod vrlo teških smetnji- osigurati njegu, stručni tretman i uzdržavanje u obitelji ili posebnoj ustanovi sa stalnim boravkom