GODINA VIII, BROJ 41 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINAObrtnički savjetnikGODINA VIII, BROJ 49 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINAObrtnički savjetnik

UTEMELJENA

185

2.

OB

NO

VLJE

NA 1994.

Državljanima EU i Švicarske dozvoljeno je

prekogranično pružanje usluga ako su u

svojoj zemlji ovlašteni obavljati djelatnosti

koje su usporedive s obrtničkim djelatnostima.

Uz prijavu za prekogranično pružanje usluga

prilaže se:• Dokaz o državljanstvu

• Izvadak iz Obrtnog registra (OR)

• Potvrda o stečenoj izobrazbi

• Potvrda nacionalne službe u zemlji porijekla

(takozvana EU-potvrda)

• Popunjen zahtjev

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog regi-

stra izdaju nadležna registarska tijela - Uredi

državne uprave u županijama i njihove isposta-

ve te Ured Grada Zagreba (popis), uz upravnu

pristojbu od 40 kuna koja se naplaćuje u biljezima. Dokaz

o državljanstvu je jedan od sljedećih dokumenata: osobna

iskaznica, putovnica, vojna iskaznica ili domovnica, suklad-

no Zakonu o hrvatskom državljanstvu.

a) Slobodne/neregulirane djelatnosti u SR Njemačkoj za

koje nema obveze prijavljivanja pružanja usluga

Link na neregulirane djelatnosti: Privitak B1/B2

http://www.gesetze-im-internet.de/hwo/anlage_b_199.html

b) Regulirane djelatnosti u SR Njemačkoj gdje je za nave-

dena zanimanja potrebno obvezno ishoditi dozvolu prema pri-

vitku A u Zakonu o obrtu:

Link na privitak A HwO:

http://www.gesetze-im-internet.de/hwo/anlage_a_198.html

Za regulirane profesije potrebna je pismena prijava kod pr-

vog pružanja usluga pri nadležnoj Obrtničkoj komori prema

mjestu prvotnog pružanja usluga.

Obrtnička komora izdaje, nakon zaprimanja prijave o pru-

žanju usluge, potvrdu o podnesenoj prijavi pružanja usluge.

Troškovi su 25 do 35 eura.

Potvrda vrijedi godinu dana u cijeloj SR Njemačkoj, s time

da se nakon isteka iste prijava mora ponoviti (takozvani nasta-

vak prijave). Postupak ponovne prijave se ne naplaćuje.

Navedeni prilozi trebaju biti prevedeni na njemački jezik od

strane ovlaštenog sudskog tumača.

Link na popis njemačkih obrtničkih komora:

http://www.handwerkskammer.de/

Link na formular za prijavu prekograničnog pružanja usluga:

http://www.hwkno.de/viewDocument?onr=76&id=13243

Link na formular za produženje prijave prekograničnog pru-

žanja usluga:http://www.hwkno.de/viewDocument?onr=76&id=13520

Ukoliko zemlja porijekla za obavljanje djelatnosti ne zahti-

jeva određenu kvalifi kaciju ili izobrazbu, utoliko se djelatnost

može prekogranično pružati, uz uvjet da je obavljana najma-

nje 2 godine u zemlji porijekla.

U zdravstvenim zanimanjima prema privitku A HwO broj

33 do 37 (optičar, akustičar za slušne aparate, ortopedski

tehničar, ortopedski cipelar, zubni tehničar) i u dimnjačar-

stvu, obrtnička komora može provesti ispitivanje stručnosti.

Dodatne informacije dostupne su na adresi: Uvjeti preko-

graničnog pružanja usluga u SR Njemačkoj.

Prvi korak kod prekograničnog pružanja usluga

u SR Njemačkoj je podnošenje prijave o pružanju

prekograničnih usluga sukladno Direktivi 2005/36/

EG o priznavanju inozemnih stručnih kvalifi kacija

(kod vezanih obrta potrebno je pričekati izdavanje

dozvole).

Uvjeti poslovanja - pružanje

usluga u Njemačkoj

FOTO

LIA

FOTO

LIA

www.hok.hr

9

ŽUPANIJE

studeni 2013.Obrtničke novine

9

ŽUPANIJE

studeni 2013.

DUBROVNIKProjekt Gastro kvaliteta

Str. 11

KRIŽEVCI16. obrtnički i gospodarski sajam

Str. 13

ZADARAkcija „Đir po gradu”

Str. 20

Na sajmu sudjelovala242 izlagača

Ulazak ugostitelja u društvo najboljih

Obrtnici oživjeli zimski život grada

broj 40studeni2013.

studeni 2013.Obrtničke novineŽupanijska kronika

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hr-vatske dr. Ive Josipovića u subotu, 12. listopada održana je 78. Zlatna igla zagrebačkih obrtnika. I ove je godine Zlatna igla zasja-la maštovitim modnim kreacijama etabliranih hrvatskih dizajnera, a pridružila su im se i nova imena. Ugledni hrvatski dizajneri-obrtnici predstavili su muške i ženske mod-ne kolekcije te najnovije trendove.Ove su godine svoje kolekcije predstavili: modna manufaktura Mu-stre, Etna Maar, Obrt Sea, modna di-zajnerica Iva Karačić, Moda Stolnik, modna dizajnerica Ana Kujundžić, Etno butik Mara, Igor Dobranić, IK studio za dizajn, Dora, modna kuća Sposa, modna dizajnerica Nada Došen i šeširi Kobali, krzno Sumrak i torbice Skomina, muška moda Ša-bić i Bočak cipele, Elegance modni salon te Igor Galaš.Njihove su kreacije nosili poznati urednici i novinari Hrvatske radio-televizije: Tončica Čeljuska, Katja Kušec, Sanja Mikleušević Pavić, Nataša Ban Leskovar, Petar Štefa-nić, Anka Bilić Keserović, Kristina Validžić i Damir Smrtić.78. Zlatnu iglu dolaskom je podržao ministar poduzetništva i

Udruženje hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin 15. li-stopada u hotelu „Turist“ u Varaždi-nu organiziralo je 3. međunarodnu gastro izložbu. Izložba je započela održavanjem okruglog stola na ko-jem su Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog saveza kuhara i prof. Veljko Barbieri, poznati hrvatski gastronomski stručnjak i književ-nik, govorili o hrvatskoj kulinarskoj baštini, odnosno autohtonoj kuhinji Hrvatske.Na 3. međunarodnoj gastro izlož-bi u Varaždinu pedesetak restorana

Istarski obrtnici su u organizaci-ji OK Istarske županije i njezinog Ceha ugostitelja i turističkih djelat-nika vrlo uspješno nastupili na 80. jesenskom međunarodnom sajmu u Klagenfurtu održanom od 11. do 15. rujna 2013. godine. U sa-jamskom programu pod nazivom „ALPE ADRIA KULINARIK“ eno-gastronomsku ponudu i tradicio-nalnu kuhinju Istre predstavili su ugostiteljski obrti: „VELA NERA“, vl. Dušan Černjul, Šišan, „TINA“, vl. Đani Bubić, Labin, „VODNJAN-KA“, vl. Svjetlana Celija, Vodnjan, „EPULARI“, vl. Zlatko Deskar, Pula, „ASTERIX“, vl. Andi Vitasović, Pula, konoba „BUKALETA“, vl. Graciano Jurman, Barbariga, konoba „STA-RE STAZE“, vl. Zdravko Bojanić, Labin te poljoprivredno-uslužni obrt

78. ZLATNA IGLA ZAGREBAČKIH OBRTNIKAPrepoznaju nas dizajneri i publikaobrta Gordan Maras, zamjenik mi-nistrice vanjskih i europskih poslova Josip Klisović sa suprugom, zamje-nica gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Sandra Švaljek, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor te potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i saborski zastupnik Davor Bernardić sa suprugom.Pridružili su im se i brojni gosti iz javnog i kulturnog života: ekonom-ski analitičar Davor Štern sa supru-gom, glumica i pjevačica Renata Sabljak, poznati estetski kirurg dr. sc. Aleksandar Milenović, popular-na urednica i spikerica HR-a i HTV-a Ljiljana Vinković, poznato lice HTV-a Uršula Tolj, glumac i voditelj Marinko Leš, dizajner Zoran Mrvoš, olimpijac-veslač Mario Vekić, hrvat-ski olimpijac-mačevalac Bojan Jo-vanović i mnogi drugi. Nakon održane Zlatne igle, pred-sjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba istaknuo je zadovoljstvo što se iz godine u godinu uglednim obrtnicima pridružuju i novi dizajne-ri. - Zlatna igla najdugovječnija je modna manifestacija u regiji i drago nam je da je prepoznaju kako di-zajneri, tako i publika - istaknuo je Crkvenac.

Enogastronomska razglednica

iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske te vinari, slastičari i udruge izložili su najkvalitetniju ponudu svog gastro-nomskog, vinarskog i slastičarskog umijeća. Tako su posjetitelji mogli kušati bogatu ponudu autohtonih jela iz Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-mo-slavačke, Osječko-baranjske i Ši-bensko-kninske županije te sloven-ske i mađarske kuhinje. Moderatori manifestacije su bili gospodin Crleni i gospodin Barbieri koji su predsta-vili sve izlagače i njihovu ponudu te im dodijelili priznanja.

Na otvorenju manifestacije po-zdravne riječi uputila je saborska zastupnica, predsjednica Turističke zajednice Grada Varaždina i zamje-nica gradonačelnika Natalija Martin-čević, Alan Kišić, zamjenik župana, Dragutin Grabrović, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i Vladi-mir Habek, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije.Manifestaciju su svojim nastu-pima uveličali „Centar tradicijske kulture Varaždin“, klapa „Lucerne“ iz Varaždina te tamburaški sastav „Garestin“ iz Varaždina.

Istarski obrtniciu Klagenfurtu„PINO“, vl. Aleksandar Tidić, Bader-na i OPG William Negri, Labin.Prvog sajamskog dana izaslan-stvo Istarske županije i OK Istarske županije predvođeno županom Val-terom Flegom i predsjednikom OK Mariom Paliskom primio je pred-sjednik Koruške dr. Peter Kaiser. U otvorenom i vrlo radnom susretu razgovaralo se o nastavku suradnje između dvije regije i o perspektiva-ma koje se otvaraju RH njezinim članstvom u EU. Stoga su u sre-dištu pozornosti bile mogućnosti za pokretanje i razvoj zajedničkih projekata koji bi se fi nancirali iz eu-ropskih fondova u okviru radne za-jednice Alpe Adria i Euroregije bez granica te unutar zajedničkog ureda u Bruxellesu.

Asim Čabaravdić

BROJ 151 • STUDENI 2013. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

Obrtničke novine OB

NO

VLJE

NA 1994.

UTEMELJENA 18

52.

HRVATSKI SABOR DONIO JE NOVI ZAKON O OBRTU

18. SUSRET RIBARA STR. 6

Bez novih mogućnosti u EU

ZAKON O RADU STR. 2

Poslodavci traže fleksibilnost

OBRTNIČKI SAVJETNIK

Što je obrazac JOPPD?

NATJEČAJ MOJ MOTIV 2.0

Nagrade najboljima STR. 27

EUROFLEURS 2013

Kreativnost mladih florista STR. 8

KONGRES UGOSTITELJA U PULI

PDV od 13 posto daje nesigurnost STR. 6

PriloziObrtnik&partner

Obrtnički savjetnikŽupanijska kronika

4. ARS KONFERENCIJA

Potrebna kultura dijaloga STR. 27

Zakon ne rješava ključna obrtnička pitanja

HRVATSKA OBRTNIČKA

KOMORA

MEDIJSKI POKROVITELJ

Obrtnici, promovirajte svoje proizvode i usluge na internetu

uz Obrtnik&partner!

FOTO

LIA

FOTO

LIA

www.hok.hr

2 Obrtničke novine studeni 2013. AKTUALNO

Gospodarska i socijalna kriza ostavile su snažne posljedice na tržištu rada većine države

članica EU, od kojih su brojne prove-le reformu radnog, odnosno socijalnog zakonodavstva.

Reforma Hrvatskoj tek predstoji, a trenutni problemi tiču se spore pri-lagodbe poslodavaca na promjene na tržištu, gubitka ljudskog kapitala te ne-dovoljnog korištenja fleksibilnih oblika zapošljavanja.

Hrvatska iskustva- Kroz reformu radno-socijalnog

zakonodavstva želimo smanjiti neza-poslenost i rad na crno, pojačati flek-sibilnost, prilagodljivost i mobilnost radnika te osigurati brže ostvarenje prava strana u radnom odnosu - ista-knuo je ministar Mrsić na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke ko-more i Hrvatske gospodarske komore te Europskog gospodarsko-socijalnog odbora (EGSO), održanom 9. listopada u Velikoj dvorani HOK-a.

Cilj okruglog stola bio je putem interaktivne debate razmijeniti mišlje-

EGSO PARTNERI O ZAKONU O RADU

Fleksibilnost za poslodavce, zaštita za radnike

U Karolina Maslać U Renata Puljiz

Cilj okruglog stola bio je putem interaktivne debate razmijeniti mišljenja o prijedlogu novog Zakona o radu prije njegova donošenja u Hrvatskom saboru

nja o prijedlogu novog Zakona o radu prije njegova donošenja u Hrvatskom saboru.

- Za poslodavce je vrlo bitna brza prilagodba potrebama tržišta rada, odnosno mogućnost korištenja flek-sibilnog radnog vremena. Također, mikropoduzetnicima je vrlo bitno postojanje jasnih odredbi i uvjeta pod kojima mogu zapošljavati, odnosno otpuštati radnike - rekla je glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić, dodavši

Novi Zakon o radu na raspravi je već mjesecima, a svakako je pomak da su u razgovore uključeni i obrtnici kao predstavnici najmanjih tvrtki, odnosno mikropoduzetnika. Nakon intenzivnih razgovora i pregovora sa sindikatima, koji su se uglavnom odnosili na promjene u kolektivnom ugovaranju i pravima zaposlenih u javnom sektoru, tijekom proteklih mjeseci ministar Mrsić u nekoliko je navrata razgovarao i s udrugama i komorama koje okupljaju privatne poslodavce - HUP-om, HGK i HOK-om, što je svakako doprinos socijalnom dijalogu u Hrvatskoj.

Hrvatska agencija za poštu i elek-troničke komunikacije (HAKOM)

donijela je izmjene Plana numeriranja (NN, 11/2013) koje su stupile na sna-gu 9. veljače 2013. Jedna od izmjena je promjena nacionalnog odredišnog koda (predbroja) za uslugu jedinstve-nog pristupnog broja iz (0)62 u (0)72. Sukladno tome, Hrvatski Telekom će provesti navedenu promjenu predbroja. Po završetku cjelokupnog prijelaznog razdoblja svi pozivatelji usluge jedin-stvenog pristupnog broja morat će bi-rati predbroj 072 te nakon toga broj za uslugu jedinstvenog pristupnog broja.

Na primjer, umjesto dosadašnjeg broja Savjetodavne službe broja 062 000 026 bit će potrebno birati broj 072 000 026. Promjena predbroja odvija se u nekoliko faza:

U cilju kvalitetnije komunikacije s cjelokupnom javnošću, Hrvatska obrtnička komora pokrenula

je još jedan komunikacijski kanal. Naime, odnedav-no je prisutna i na najpoznatijoj svjetskoj društvenoj mreži – Facebooku.

Tako obrtnici, ali i svi drugi koji prate rad Hrvatske obrtničke komore, sada mogu sve informacije o aktualnim zakonodavnim aktivnostima HOK-a, sa-vjetodavnim uslugama, edukacijama, nastupima na međunarodnim i domaćim sajmovima, kao i ostale korisne informacije o poslovanju u obrtu i radu HOK-a, pronaći i na Facebook stranici Hrvatska obrtnička komora. (https://www.facebook.com/Hrvatska obrtnička komora-HOK).

Otvaranjem Facebook stranice Hrvatska obrtnička komora omogućila je članstvu novu platformu za primanje novosti, razmjenu iskustava i dobivanje savjeta za učinkovitije poslovanje. Pozivamo vas da se pridužite virtualnoj za-jednici obrtnika i preporučite stranicu drugima.

(km)

Hrvatska obrtnička komora otvorila FAcEbOOK STRANIcU

miJEnJa sE PrEDbroJ tElEFonskE liniJE savJEtoDavnE slUŽbE

072 umjesto 062

Od 30. rujna za sve pretplatničke brojeve koji su do sada birani s pred-brojem 062, uvela se mogućnost pozi-vanja i s predbrojem 072. To znači da su korisnici u razdoblju od 30. rujna 2013. do 1. studenoga 2013. mogli po-zivati Savjetodavnu službu s predbro-jem 062 i s 072.

Nakon 1. studenog 2013. svi pozivi usmjereni prema pretplatničkom bro-ju 062 000 026, prije uspostave veze preusmjerit će se na govornu poruku koja će onome tko vas poziva dati in-formaciju o budućoj promjeni u 072 000 026.

Od 31. siječnja 2014. ova će se funk-cionalnost ugasiti. Predbroj 062 bit će isključen, a svi pozivi s predbrojem 062 bit će usmjereni na govornu poruku o promjeni predbroja.

Lajkajte nas

Maratonski razgovori

kako treba voditi računa ne samo o očuvanju radnih mjesta, nego i stva-ranju novih.

Željko Potočnjak, profesor Pravnog fakulteta kojeg je angažirao HUP, po-zvao je da se u javnom sektoru otvori proces otkazivanja i ponovnog ugo-varanja kolektivnih ugovora, dodav-ši kako je razlika između privatnog i javnog sektora velika, jer u Hrvatskoj imamo gotovo potpuno zaštićene zapo-slenike javnog sektora i gotovo potpu-no nezaštićene zaposlenike privatnog sektora.

Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, upozorio je da zastrašujuće niska sto-pa zaposlenosti u Hrvatskoj dovodi

do dramatične situacije u mogućnosti punjenja socijalnih fondova te kako se parcijalnim promjenama zakona ništa neće postići, već je potrebna promjena na razina upravljanja čita-vim društvom.

Christa Schweng iz Austrije, Pedro Augusto Almeida Freire iz Portugala, Brendan Burns iz Velike Britanije

Primjeri iz Europe

Prema primjerima iz prakse radno-socijalnog zakonodavstva zemalja koje su na okruglom stolu iznijeli predstav-nici Europskog gospodarskog i socijal-

Mirza Šabić i Vlado Crkvenac

Hrvatski sabor UsvoJio JE novi Zakon o obrtU

Promjene u nepoznatom smjeruHrvatski sabor 22. studenoga do-

nio je novi Zakon o obrtu kojim se ne rješavaju ključna obrtnič-

ka pitanja, već naprotiv, omogućava se daljnje zatvaranje obrta i radnih mjesta u obrtništvu, izvijestila je Hrvatska obrtnička komora po završetku glaso-vanja u Saboru.

Ovakvim Zakonom o obrtu nisu ri-ješeni glavni problemi obrtništva, niti su postignuti traženi ciljevi, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta poslovanja. Na-žalost, niti jedna primjedba Hrvatske obrtničke komore (HOK) nije prihva-ćena, dodaju u HOK-u.

„Ovo je tužan dan za hrvatsko obrt-ništvo. Mjesecima upozoravamo kako novi zakonski prijedlog nije kvalitetno rješenje za očuvanje i razvoj obrtništva,

no predlagatelj zakona nije želio čuti naš glas niti nam je dao priliku za dijalog. S ovakvim zakonskim rješenjem obrtnici će izgubiti snažnu potpornu instituciju koja je zastupala njihove interese“, ista-knuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec.

Hrvatska obrtnička komora inici-rala je krajem prošle godine izmjene Zakona i to u dijelu odgovornosti obrt-nika cjelokupnom imovinom kako bi zaštitila članstvo od ovrha i gubitka obiteljske imovine. U međuvremenu je Ministarstvo poduzetništva i obrta izradilo prijedlog novog zakonskog teksta koji će zasigurno dovesti do daljnjeg smanjenja broja obrta, a time i radnih mjesta u Hrvatskoj, smatraju u HOK-u.

HOK je uputio čak 16 amandmana na Konačan prijedlog Zakona o obrtu

(vidi str. 4), koje, nažalost, nije prihva-tila ni Vlada, kao niti saborski Odbor za gospodarstvo. Podršku i razumije-vanje obrtnicima dao je HNS, koji se založio za to da prijelaz na dobrovoljno članstvo ide postupno. U posljednji tre-nutak amandmane HOK-a je prihvatio Klub zastupnika HDZ-a, no saborska većina nije prihvatila niti jedan.

Za razliku od prijedloga koji je išao na prvo čitanje u Hrvatski sabor, Kona-čan prijedlog Zakona o obrtu usvojen je u potpunoj medijskoj tišini. Uz velike napore, nailazeći na potpuno nerazu-mijevanje resornog Ministarstva po-duzetništva i obrta, Hrvatska obrtnička komora uspjela je sačuvati dio javnih ovlasti.

Međutim, porazno je da se sada najveći dio dosadašnjih javnih ovlasti HOK-a u redovnom strukovnom obra-

www.hok.hr

3studeni 2013.Obrtničke novine

Fleksibilnost za poslodavce, zaštita za radnike

nog odbora, vidljivo je da u Europskoj uniji mikropoduzetnici uživaju pozitiv-nu diskriminaciju, što u Hrvatskoj nije slučaj.

Predstavnici HOK-a tijekom ra-sprave istaknuli su činjenicu da obrt-nici u pravilu nemaju kolektivne ugo-vore.

Zbog prirode poslovanja brojni obrtnici raznih djelatnosti, kao što su pekari, kozmetičari, ugostitelji, ribari i slično, imaju potrebe za fleksibilnim radnim vremenom.

U raspravi je sudjelovala pomoćnica ministra Marina Kasunić-Peris, glavni direktor HUP-a Davor Majetić, pot-

predsjednica HGK Zdenka Peternel, predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Christa Schweng iz Austrije, Pedro Augusto Almeida Freire iz Portugala te Brendan Burns iz Velike Britanije, a iz HOK-a Franjo Cimerman, Vlado Crkvenac i Adolf Cvanciger.

Hrvatski sabor UsvoJio JE novi Zakon o obrtU

Promjene u nepoznatom smjeruNovosti u Zakonu o obrtu

Novim zakonom više neće moći biti provedena ovrha radi ostvare-nja novčane tražbine protiv obrt-nika na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnov-nih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, odnosno na nekretni-ni za obavljanje samostalne dje-latnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za život.

Omogućen je prijenos obrta na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi (primjerice, kod odla-ska obrtnika u mirovinu).

Vlasnik obrta plaćat će doprinos za zapošljavanje i imat će pravo na naknadu za vrijeme nezapo-slenosti u slučaju prestanka obrta odjavom ili po sili zakona.

Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i dalje je obavezno, a člano-vima mogu postati i fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje iskažu interes.

Članarina će se obračunavati pre-ma jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog ko-morskog doprinosa za jedinstve-ni sustav organiziranosti obrta. Mjesečno ne može biti viša od 2%

osnovnog osobnog odbitka iz do-hotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak. S obzirom na to da je osnovni osobni odbitak trenutno 2200 kuna, obvezna članarina tre-nutno neće moći biti veća od 44 kune.

Omogućeno je obavljanje svih dopuštenih gospodarskih djelat-nosti u smislu domaće radinosti i sporednog zanimanja. Tako umi-rovljenici koji žele biti aktivni i osi-gurati si dodatne prihode (najviše do 78.630 kuna) mogu također obavljati razne djelatnosti.

Članovi obitelji mogu pomagati u obrtu u prisutnosti i u odsutnosti obrtnika. Ako pomažu u odsut-nosti obrtnika moraju udovoljiti svim traženim uvjetima obrazo-vanja kada se radi o vezanom obrtu, kao i posebnim zdravstve-nim uvjetima propisanih poseb-nim zakonima.

Pravna osoba koja obavlja djelat-nost na „obrtnički način“ upisuje se u evidenciju pravnih osoba koje obavljaju obrt samo ako želi provoditi program naukovanja.

Strukovni kurikulum za stjecanje strukovnih kvalifikacija za vezane

obrte donosi ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu sugla-snost ministra nadležnog za obrt.

Nakon uspješno završenog sred-njeg obrazovanja u strukovnim programima za vezane obrte uče-nik polaže pomoćnički ispit koji se provodi u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obra-zovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Iste institucije nad-ležne su za provedbu vanjskog vrednovanja pomoćničkog ispita.

Prema dosadašnjem zakonu fi-zičke osobe koje imaju završeno odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje mogle su 2 godine od dana upisa obrta u Obrtni registar obavljati vezani obrt bez obveze polaganja majstorskog ispita, ako je sjedište obrta na području odre-đenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima. Sada je to promijenjeno, obavljanje vezanih obrta u područjima sukladno na-vedenim Zakonima moguće će je ako se položi majstorski ispit u roku od 3 godine.

Hrvatska obrtnička komora PriPrEma stratEGiJU raZvoJa oD 2014. Do 2020.

Cilj je uspješan, konkurentan i

cijenjen obrtnikKako bi se približila članstvu te bolje pozicionirala pred predstavnicima vlasti, poslovnom zajednicom i širom javnosti, Hrvatska obrtnička komora priprema Strategiju razvoja od 2014. do 2020. godine

Donošenjem Strategije definiraju se ciljevi i prioriteti djelovanja HOK-

a u izmijenjenom okruženju i u skladu s novim trendovima. Cilj je da obrtniš-tvo postane konkurentan, inovativan i na znanju utemeljen dio gospodarstva u Republici Hrvatskoj, a da bi cilj bio ostvaren, potrebno je povećati i ujed-načiti kvalitetu usluga prema svakom članu i na svakoj razini sustava, stoji u nacrtu Strategije koja bi uskoro trebala biti predstavljena javnosti.

Poslovanje Hrvatske obrtničke ko-more želi se učiniti učinkovitijim te povećati participacija članstva u stru-kovnom radu. Prelazak na tržišno poslovanje u pružanju dijela usluga HOK-a, zahtijeva, među ostalim, i iznalaženje novih izvora financiranja, a s obzirom na tešku situaciju u kojoj se obrtništvo nalazi, kao jedan od mo-gućih izvora računa se na sredstva iz europskih fondova.

Dosad je napravljena SWOT anali-za, putem koje su uočene glavne pred-nosti i slabosti sustava te mogućnosti i prijetnje. Osnovna prednost sustava je upravljanje sustavom od strane samih obrtnika, koji najbolje poznaju proble-matiku struke i poslovno okruženje, uz podršku stručnih zaposlenika koji posjeduju znanje i iskustvo. Prednost sustava je i razvijena teritorijalna i strukovna mreža na području cijele RH. Osnovne slabosti sustava su ne-dovoljna neposredna komunikacija s članstvom, nedovoljna suradnja unutar komorskog sustava, neujednačenost kvalitete usluga i neučinkovitost u po-jedinim područjima rada.

Sama teška gospodarska situaci-ja, nedovoljno prepoznavanje koristi HOK-a od strane obrtnika i javnosti, izostanak suradnje i podrške državnih tijela, česte izmjene i prevelika obi-mnost zakona, ali prije svega, prijelaz na tržišno poslovanje bez adekvatnog

roka za prilagodbu glavne su prijet-nje.

Mogućnosti za Komoru su, u pr-vom redu, u razvoju novih usluga i poboljšanju njihove kvalitete na svim razinama, unapređenju ljudskih re-sursa kroz specijalizaciju stručnih za-poslenika te osiguranju novih izvora financiranja.

Unatoč lošoj gospodarskoj i poli-tičkoj klimi u Hrvatskoj, koja je u vre-menima dugotrajne i iscrpljujuće krize dodatno narušena, Hrvatska obrtnička komora i dalje će se zalagati za oču-vanje i unapređenje temeljnih vrijed-nosti obrtništva: tradicije, marljivosti, etičnosti, ugleda i ustrajnosti, kvaliteti temeljenoj na znanju i stručnosti, prila-godljivosti, inovativnosti i usmjereno-sti prema stvaranju novih vrijednosti. Nacrt Strategije upućen je područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika, koji su dobili mogućnost da daju svoje prijedloge, mišljenja i pri-mjedbe, a nakon što dokument bude završen bit će predstavljen članstvu, koje će imati priliku iznijeti svoje sta-vove o tome kakvu strukovnu organi-zaciju želi.

Renata Puljiz

MISIJAZastupati interese obrtnika, pro-

micati obrtništvo i doprinositi nje-govim postignućima. Kvalitetnom uslugom na osnovi kontinuiranog poboljšanja, povezivanjem, informi-ranjem i edukacijom kreiramo poti-cajno okruženje za razvoj uspješnog i konkurentnog obrtnika.

VIZIJAObrtništvo je temeljni stup gos-

podarstva u Republici Hrvatskoj, atraktivan, isplativ i dinamičan oblik poduzetništva, prepoznat i cijenjen po stručnosti i kvaliteti. Hrvatska obrtnička komora, kao zastupnik in-teresa obrtništva je partner u gospo-darskom i javnom životu.

Strateški ciljevi• Zastupanjeinteresaipromocija

obrtništva• Podrška poslovanju, usluge i

savjetovanje• Strukovnirad• Osiguranjekvalitete• Učinkovita komorska mreža i

kvalitetni ljudski resursi• Etičnostuposlovanju• Obrazovanjezaobrtništvo• Partnerstvoisuradnja• Financiranjeprojekataizraspo-

loživih izvora

zovanju prebacuje na državne institu-cije, jer je to suprotno uspješnoj praksi europskih zemalja koje uključuju gos-podarske komore u obrazovanje za po-trebe gospodarstva. To su, primjerice, Njemačka, Austrija, Francuska i druge. Zahvaljujući provedbi dualnog modela obrazovanja za obrtništvo koji je dosad provodila Hrvatska obrtnička komora, Europska komisija tijekom pretpristu-pnih pregovora Hrvatskoj je dodijelila ocjenu 4 od 5. Upravo zbog toga što su komore uključene u proces naukovanja koji se provodi u obrtničkim radionica-ma i poduzećima, stopa nezaposlenih

među mladima u Njemačkoj i Austriji najniža je u Europi.

Hrvatski obrtnici jedini su gospodar-ski subjekti u Hrvatskoj koji su dosad odgovarali cjelokupnom obiteljskom imovinom, a zahtjev Hrvatske obrt-ničke komore da se popiše izdvojena imovina, da ne mogu u ovo krizno vri-jeme ostati bez naslijeđene imovine ili imovine bračnog druga, nije prihvaćen.

Ako već težimo europskim standar-dima, onda je, osim reforme gospodar-skih komora u Hrvatskoj, potrebno pro-mijeniti i percepciju javnosti, posebno političke javnosti, o ulozi strukovnih

udruženja u zastupanju interesa gospo-darstva i njihovom odnosu s državnim tijelima. Taj odnos trebao bi se temeljiti na kvalitetnom i ravnopravnom dijalo-gu, jer to je javni interes koji nam je da-nas, u krizi, potreban više nego ikada.

Jednostavnije rečeno, komore se tre-baju približiti članstvu i osluškivati nje-gove potrebe, a zatim jasno artikulirati stavove i zahtjeve prema državnoj vla-sti. A državna vlast, odnosno političari, trebaju slušati struku i zajedno s njom stvarati kvalitetnije zakone i kvalitetni-je politike.

R. P.

www.hok.hr

4 Obrtničke novine studeni 2013. AKTUALNO

II. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 30.:

Članovi obitelji - rad bez prisutnosti obrtnika, ali moraju ispuniti i sve posebne uvjete kao da su i sami obrtnici

Smatramo apsurdnim prihvaćanje zahtjeva obrtnika da članovi njihovog obiteljskog domaćinstva mogu po-magati obrtniku u obavljanju obrta, a da istovremeno moraju biti identično stručno osposobljeni kao i sam obrt-nik. Ovdje je apsurd još veći jer prema ovom Konačnom prijedlogu Zakona (članak 2. stavak 2.) pravne osobe koje se bave djelatnošću vezanih obrta (au-tomehaničar, električar, plinoinstala-ter, frizer i dr.) ne moraju, za razliku od obrtnika, imati niti jednu stručno osposobljenu osobu, dok prema ovoj odredbi čak i član obiteljskog doma-ćinstva obrtnika koji samo pomaže obrtniku, obvezan je ispunjavati nave-deni uvjet.

Amandmani Hrvatske obrtničke komore na Konačni prijedlog Zakona o obrtu

IV. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 50. i 51.:

Zakon potiče stvaranje nelojalne konkurencije obrtnicima kroz izjed-načavanje sporednih zanimanja i do-maće radinosti s obrtima

U važećem Zakonom o obrtu posto-ji lista deficitarnih usluga i proizvoda koje se mogu obavljati kroz spored-no zanimanje i domaću radinost kao dopunski rad. Novim prijedlogom Zakona domaća radinost i sporedno zanimanje su u potpunosti izjednačeni s obrtom, na način da bilo tko može registrirati obavljanje bilo koje djelat-nosti kao domaću radinost i sporedno zanimanje.

Ovim se obrtniku kojemu je rad u obrtu jedino zanimanje i jedini izvor prihoda, a koji je ionako već pogođen krizom, stvara nelojalna konkurencija osoba kojima obrtnička djelatnost nije jedino zanimanje.

VI. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 77.

Tražimo da fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti domaće radi-nosti i sporednih zanimanja budu obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore

Budući da se Konačnim prijedlo-gom Zakona o obrtu daje mogućnost fizičkoj osobi- građaninu obavljanje gospodarskih djelatnosti kroz institut domaće radinosti i sporednog zani-manja, isti se pravno i faktički izjed-načuju s obavljanjem obrta, što ih čini obrtnicima.

Stoga smatramo da postoji oprav-dan pravni razlog da isti, sukladno odredbama ovog Zakona koje reguli-raju članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori, trebaju biti obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore, kao i svi drugi obrtnici.

VII. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 78.

Tražimo da Hrvatska obrtnička komora podnosi godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru

U prijedlogu Zakona o obrtu, koji je bio na prvom čitanju, bilo je usu-

glašeno da Hrvatska obrtnička komo-ra, radi transparentnosti svog rada i značaja koje ima za obrtništvo i gos-podarstvo u cjelini, podnosi godišnji izvještaj Hrvatskom saboru.

Budući da smatramo kako je pod-nošenje ovakvog izvješća potrebno radi jačanja suradnje između Hrvatske obrtničke komore i Hrvatskog sabora, predlažemo vraćanje ove odredbe kao novi stavak 3. članka 78. u Konačnog prijedloga Zakona o obrtu.

VIII. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 81.

Tražimo povećanje visine komor-skog doprinosa s 2% na 3% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka

Propisivanjem visine komorskog doprinosa, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2% osnovnog osob-nog odbitka iz dohotka, što danas iznosi 44 kune, dovest će do nemogućnosti financiranja provedbe javnih ovlasti Komore propisanih Zakonom o obrtu, a da ne govorimo i svim drugih redovitim aktivnostima Komore kao neprofitne strukovne organizacije.

U prijedlogu Zakona, koji je bio na prvom čitanju, bilo je usuglašeno sma-njenje iznosa komorskog doprinosa na 4% osnovnog osobnog odbitka (88 kuna), što bi uz ostale prihode omogući-lo funkcioniranje Komore kao institucije javnog prava.

Stoga, uvažavajući situaciju gospo-darske krize, koja se negativno odra-žava na stanje u obrtništvu, smatramo prihvatljivijim rješenje da se najviši iznos komorskog doprinosa propiše na 3% osnovnog osobnog odbitka (66 kuna), što bi bio nužno potreban minimum za rad Komore i ispunjava-nje njenih osnovnih zakonskih zadaća, kako bi se nesmetano omogućila pro-vedba reforme komorskog sustava u cilju njene prilagodbe uvjetima tržišta kako to zahtjeva Ministarstvo podu-zetništva i obrta.

U navedenom smislu Hrvatska obrt-nička komora u završnoj je fazi izrade Strategije razvoja HOK-a od 2014. do 2020. godine.

IX. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, prijedlog novog članka 99.

Tražimo zadržavanje sadašnje vi-sine komorskog doprinosa za udru-ženja obrtnika i područne obrtničke komore koji su kreditno zaduženi

Ako se u novom Zakonu propiše naj-viši iznos komorskog doprinosa koji je manji od sadašnjeg iznosa komorskog doprinosa, potrebno je u prijelaznim i završnim odredbama Zakona propisa-ti izuzetak od tog ograničenja za ona udruženja obrtnika i one područne obrtničke komore koje imaju preuzete kreditne obveze do njihovog isteka, jer bi im u protivnom bilo onemogućeno funkcioniranje te gubitak ne samo do sada uloženih sredstava, nego i njihove cjelokupne imovine.

X. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 101.

Tražimo odgodu smanjenja izno-sa komorskog doprinosa za godinu dana

Drastično smanjenje predloženog iznosa komorskog doprinosa iz član-ka 81. stavak 2. alineja 7. dovodi u pitanje rad cjelokupnog komorskog sustava (116 udruženja obrtnika, 20 područnih obrtničkih komora i Hrvat-ska obrtnička komora), jer je rok prila-godbe novom Zakonu od samo mjesec dana zapanjujuće nerealan i kratak, a odgovorno tvrdimo i nemoguć.

Rok je osobito kratak uzimajući u obzir obvezu za usklađivanje ustro-ja, statuta, pravilnika i ostalih akata s ovim Zakonom u roku od 6 mjeseci, kao i obvezu za međusobno usklađiva-nje statuta unutar komorskog sustava te odluke Ministarstva nadležnog za

obrt o usklađenosti Statuta Hrvat-ske obrtničke komore sa Zakonom, a sve sukladno člancima 83. i 98. Konačnog prijedloga Zakona o obr-tu. Kako bi se omogućila provedba

svih zakonskih odredbi u dijelu orga-niziranja komorskog sustava, rok za prilagodbu treba biti minimalno 12 mjeseci, odnosno ne bi smio biti raniji od 1. siječnja 2015.

III. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 36.:

Tražimo odgovornost obrtni-ka unesenom imovinom u obrt, umjesto odgovornosti cjeloku-pnom imovinom - ujednačava-nje s ostatkom poduzetništva

Hrvatska obrtnička komo-ra nastoji zaštititi obrtnika da u obavljanju obrta ne odgovora svojom cjelokupnom imovinom. Predložili smo Ministarstvu po-duzetništva i obrta zakonsko rješenje kojim bi obrtnik vje-rovnicima odgovarao imovinom unesenom u obrt, a prema Dr-žavi da odgovara cjelokupnom imovinom. Uzor je bio francuski zakon o ograničenoj odgovorno-sti fizičkih osoba poduzetnika iz 2010. godine. Na ovaj način bi se obrtnike, kao često najslabije karike u dužničko-vjerovničkim odnosima, zaštitilo od obitelj-skog bankrota.

V. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 62. i 63.:

Zakon regulira provedbu i organizaciju pomoćničkog ispita, na način kojim se dovodi u pitanje mogućnost istinskog vanjskog vred-novanja

Odredbama članaka 62. i 63. kojima se regulira provedba i organizacija pomoćničkog ispita mijenja se cjelokupna filozofija polaganja pomoćnič-kog ispita, jer su do sada taj ispit mogli polagati svi oni učenici koji su bili pozitivno ocijenjeni iz stručno-teorijskih predmeta, a imali negativnu ocjenu iz jednog od općeobrazovnih predmeta.

Na taj način stjecali su kvalifikaciju za tržište rada, jer su ih poslodavci prepoznali kao osobe koje su stručne te ih nisu tretirali kao niskokvalifici-ranu radnu snagu.

Primjerice, u Njemačkoj ili Austriji pomoćnički ispit ima obilježja za-vršnosti i polaže se pri Obrtničkim komorama ili Cehovima. Posebno je opasna činjenica da novim Zakonom nije regulirano izdavanje Svjedodžbe o pomoćničkom ispitu, budući da zemlje u kojima naši građani traže po-sao u svrhu priznavanja njihove inozemne kvalifikacije i dokaza njihove kompetentnosti traže upravo tu svjedodžbu kao dokaz kvalitete izlaznih kompetencija osoba koje su netom završile svoje školovanje.

Osim toga, ovakvom izmjenom Zakona srednje strukovno obrazovanje gubi realnu poveznicu s gospodarstvom, što nije u skladu sa smjernicama Europske unije i praksama zemalja koje imaju razvijeno obrtništvo i nisku nezaposlenost mladih.

Postavlja se i pitanje financiranja vanjskih članova Povjerenstva koje će dodatno opteretiti državni proračun. Do sada je rad članova komisija za provedbu pomoćničkih ispita iz redova obrtništva bio financiran jednim dijelom iz proračuna Hrvatske obrtničke komore (70%), a drugim dijelom iz budžeta nadležne Područne obrtničke komore (30%). Uz sve ovo uče-nici će biti obavezni polagati dva ispita, a što smo svih proteklih godina nastojali izbjeći.

I. Konačni prijedlog Zakona o obrtu, članak 2. stavak 2.:

Zakon ne propisuje obavezu zapošljavanja stručno osposobljenih oso-ba kod pravnih osoba što vodi devastaciji obrtničke struke i ugrožava zaštitu potrošača

Prijedlogom Zakona pravne osobe koje se bave djelatnošću vezanih obrta (automehaničar, električar, plinoinstalater, frizer i dr.) ne moraju, za razliku od obrtnika, imati stručno osposobljenu osobu. Ovime su obrtnička struka i strukovno obrazovanje direktno ugroženi, a njihovo stručno znanje obezvri-jeđeno. Zbog izostanka obaveze zapošljavanja stručno osposobljene osobe dovodi se u pitanje kvaliteta pruženih usluga, a time i zaštita potrošača. Iz navedenog prijedloga proizlazi da će strukovne škole uskoro postati nepo-trebne.

www.hok.hr

5studeni 2013.Obrtničke novineAKTUALNO

Uvođenje financijske discipline na tržištu

Glavni zahtjev bio je uvođenje fi-nancijske discipline na tržištu, i to počevši od države. HOK je zahtijevao dosljedno poštivanje propisanih roko-va plaćanja, jer je stabilnost naplate prodanih proizvoda i izvršenih usluga preduvjet ulaganja i razvoja poslova-nja. Osim toga, tražio je i mogućnost prijeboja potraživanja koje obrtnici imaju prema javnim poduzećima. Je-dan od načina za to je uvođenje mul-tilateralnih kompenzacija kao načina ubrzavanja procesa plaćanja.

Također, temeljem Strategije refor-me pravosuđa RH 2011.-2015., HOK je tražio pokretanje Nacionalnog pro-grama sudu pridruženog mirenja (me-dijacije), u okviru kojeg bi se sustav-no povezali sudovi s izvansudskim centrima za mirenje. Ovim zahtjevom ostvarilo bi se rasterećenje pravo-sudnih dužnosnika od nesudbenih poslova te bi se izbjeglo angažiranje sudbenog aparata u postupcima gdje to nije nužno. Iako je donesen novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, prema infor-macijama od obrtnika, rokovi plaća-nja se još ne poštuju, a ne poštuju ih ni osobe javnog prava. Multilateralne kompenzacije još nisu uvedene, kao ni Nacionalni program sudu pridruže-nog mirenja.

Obrazovanje nema alternativu

HOK je tražio učvršćivanje javnih ovlasti na području strukovnog obrazo-vanja, smatrajući da mu dosadašnji re-zultati u obrazovanju za obrtništvo, ulo-ženi trud i sredstva daju za pravo, pa čak i obavezuju da i dalje bude aktivni dio-nik u provedbi strukovnog obrazovanja.

Oblikovanje strukovnog obrazova-nja i osposobljavanja mora biti zajed-nička odgovornost Vlade, socijalnih partnera, obrta i poduzeća te pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja. Promicanjem partnerstva između svih tih dionika osigurava se bolji prijenos informacija o potrebama tržišta rada i bolja usklađenost tih potreba i razvoja znanja, vještina i kompetencija. To su preduvjeti za uspješan razvoj obrtniš-

rEviZiJa obrtničkiH ZaHtJEva PrEma ParlamEntarnoJ vlasti

Što ste učinili za obrtnike?Uoči parlamentarnih izbora krajem 2011. godine Hrvatska obrtnička komora uputila je svim političkim strankama koje su se natjecale za ulazak u Hrvatski sabor 7 zahtjeva, koje je potrebno ostvariti kako bi se obrtništvo oporavilo i bilo spremno za konkurenciju na zahtjevnom EU tržištu.

tva i gospodarstva u cjelini. Nažalost, Zakon o obrtu čini upravo suprotno i umjesto da jača, Zakon smanjuje javne ovlasti HOK-a na području redovnog strukovnog obrazovanja. Ipak, od strane autora Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prepoznata je nužnost osni-vanja obrazovnih tehnoloških centara te je ta inicijativa zacrtana kao jedan od strateških ciljeva u narednim godinama.

Zahvaljujući inicijativi i upornosti HOK-a, djeci koja polaze trogodišnje obrtničke škole omogućen je nastavak besplatnog školovanja.

Jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u

poslovanjuPrema Zakonu o obrtu iz 1993. go-

dine, obrtnici su odgovarali za obveze koje nastaju u obavljanju obrta cjelo-kupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta. Među-tim, 2010. godine Ustavni sud ukinuo je navedenu odredbu zbog neujedna-čenosti sudske prakse koja je, kako u Odluci Ustavnog suda stoji, nastala zbog činjenice da se temeljem uki-nute zakonske odredbe imovina koja je potrebna za obavljanje obrta nije mogla utvrditi. No, iz obrazloženja odluke Ustavnog suda može se iščitati da pitanje odgovornosti obrtnika zako-nodavac treba propisati tako da bude nedvojbeno kojim dijelom svoje imo-vine obrtnik odgovara za obavljanje djelatnosti obrta.

HOK je stoga u novom Zakonu o obrtu predložio odredbu prema kojom bi obrtnici prema državi odgovarali cje-lokupnom imovinom, a prema ostalima izdvojenom imovinom prema modelu kakav funkcionira u Francuskoj. Me-đutim, taj prijedlog nije prihvaćen.

Naime, kako bi očuvala i zaštitila tradiciju obrta kao malog gospodar-skog subjekta, Francuska je 2010. go-dine donijela poseban Zakon o ograni-čenoj odgovornosti malih poduzetnika. Tim Zakonom propisano je da mali poduzetnik, fizička osoba, odgovara ograničeno namijenjenom imovinom.

Sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike

Zakonom o obrtu Hrvatskoj obrt-ničkoj komori je povjereno zastupanje

i promicanje interesa hrvatskih obrtni-ka pred tijelima državne vlasti dava-njem inicijativa, prijedloga i mišljenja kod donošenja propisa koji su od zna-čaja za rad i poslovanje obrtništva.

HOK je tražio sudjelovanje u radu Koordinacije Vlade RH, značajnije učešće u izradi i donošenju propisa kroz sudjelovanje u radnim grupama u resornim ministarstvima i povećanje broja predstavnika Komore u saborskim odborima. Naime, predstavnici HOK-a sudjelovali su u radu triju saborskih od-bora, a tražili su sudjelovanje u Odboru za financije i državni proračun, Odbo-ru za turizam, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu, Odboru za pomorstvo, promet i veze, Odboru za zakonodav-stvo i Odboru za pravosuđe.

Nažalost, sudjelovanje predstavni-ka Komore u radu Koordinacije Vlade RH nije ostvareno, a u saborske odbore imenovano je nekoliko predstavnika obrtnika i HOK-a. Sudjelovanje pred-stavnika Komore u radu radnih skupna resornih ministarstva djelomično je pri-mijenjeno u praksi nekih ministarstava (MRMS, MSPM), dok druga ministar-stva ili uopće ne uključuju HOK ili to čine samo formalno, bez uvažavanja stavova i argumenata (MINPO).

Povećanje konkurentnosti obrtništva

HOK je tražio sufinanciranje certifi-ciranja i ispunjavanja zahtjeva drugih normi, efikasniju gospodarsku diploma-ciju i jači marketing izvoznih aktivnosti, bolju informiranost i edukaciju za kori-štenje sredstava iz EU fondova te potpo-ru inovatorima za uvođenje inovacija i novih tehnologija u proizvodnju.

HOK je pojačao vlastite aktivnosti na području korištenja sredstava iz EU fondova, ali smatra da je potrebno ra-diti na čvršćoj suradnji s provedbenim tijelima za EU projekte. Rad proved-benih tijela mora biti otvoren za su-radnju s institucijama koje zastupaju i predstavljaju poduzetništvo. Efi-kasnija gospodarska diplomacija još nije ostvarena i ponovno se pokušava ispočetka, a jači marketing izvoznih aktivnosti nije postignut. Potpore za uvođenje inovacija i novih tehnologija u proizvodnju postoje kroz program Poduzetnički impulsa, ali su uvjeti za obrtnike nedostižni.

Fleksibilnost korištenja radne snage

Postojeće radno zakonodavstvo te ograničena primjena ugovora o djelu ne odgovara potrebama suvremenog poslo-vanja. Zbog potreba poslodavaca i zašti-te radnika, HOK je zatražio donošenje propisa koji će omogućiti brže i jedno-stavnije kratkotrajno zapošljavanje na privremenim i povremenim poslovima sklapanjem posebnih ugovora. Zahtjev će biti djelomično ostvaren kroz fleksi-bilnije odredbe ZOR-a o prekovreme-nom radu, dnevnim i tjednim odmorima. Donošenje Zakona o radu, kao i Zakona o povremenim poslovima, još je u po-stupku.

Osnivanje Ministarstva obrta, malog i srednjeg

poduzetništvaOd 2008. godine dolazi do zabri-

njavajućeg zatvaranja broja obrta, što je, prema procjeni HOK-a, posljedica ekonomske krize, ali i nedostatne brige države za obrtnike, male i srednje po-duzetnike. Obrtnici su žilav i zdrav dio gospodarstva i kao takvima treba im pružiti odgovarajuću pažnju i podršku.

Hrvatsko obrtništvo i malo podu-zetništvo u najvećem dijelu je u vla-sništvu hrvatskih građana, no zbog dominacije velikih gospodarskih su-bjekata, mali subjekti su dosad bili na margini, što je u suprotnosti s eu-ropskim načelom „think small first“. Iako je osnovano Ministarstvo podu-zetništva i obrta, ono ne brine dovolj-no o obrtništvu.

Saborski zastupnici o Zakonu o obrtuIvan Šuker (HDZ): „Članak 36.

koji se odnosi na odgovornost obrtni-ka vrijeđa zdrav razum, jer obrtnici, ukoliko se ne prihvati prijedlog HOK-a da odgovaraju izdvojenom imovinom, neće imati čime garantirati i neće biti kreditno sposobni. Prostor u kojemu obrtnik obavlja svoju djelatnost mora imati porezni status. Ima niz poduzet-nika koji se nisu potrudili informirati o tome koja su njihova prava i koji be-nefiti od komore te da u radu sustava mogu sudjelovati svi.“

Đurđica Sumrak (HDZ) rekla je da obrtnici ne idu u mirovinu, već umiru u svojim radionicama, a postavila je pita-nje ministru što je učinio za tradicijske obrte, posebno po pitanju najamnina za poslovne prostore. Apelirala je i da ne dopusti da se zatvaraju proizvodni obrti.

Sunčana Glavak (HDZ) istaknula je pozitivan primjer sinergije obrtničkih radionica i strukovne škole u čakoveč-koj Tehničko-industrijskoj obrtničkoj školi, gdje se praktična nastava uspješno odvija u obrtničkim radionicama, a uče-nici ostaju raditi u metaloprerađivačkoj industriji te mogu naći posao u zemlja-ma Europske unije.

Domagoj Ivan Milošević (HDZ): „Ulazak u EU bit će još teži za obrtnike i male poduzetnike. Daleko najjače eko-nomije, poput Njemačke ili Austrije čine sve da očuvaju svakog obrtnika i malog poduzetnika. Nedopustivo je da obrtnici u ovako teškoj situaciji financiraju sku-pu i preglomaznu državu. Trebamo gra-diti institucije, a ne uništavati ih.“

Branko Vukšić (Hrvatski laburi-sti - stranka rada) rekao je da će po-držati zakon jedino ako članstvo bude dobrovoljno. Kritizirao je Marasa da se previše bavi komorom te da zakon ima mnogo manjkavosti.

Nansi Tirelli (Hrvatski laburisti - stranka rada): „Svi obrtnici su i podu-zetnici. Kad je riječ o informacijama i resursima, obrtnik je na kraju lanca, ali kad je riječ o obvezama i inspekcijskom nadzoru, tada je na početku lanca. Obrtni-ke treba promatrati kao veličinu od koje jako puno dobivamo. I MINPO i HOK

moraju raditi za dobrobit obrtnika. HOK treba povratiti povjerenje, da obrtnik u svakom trenutku zna što plaća.“

Branko Hrg (HSS) izjavio je da bi htio da Ministarstvo poduzetništva i obrta ide ruku pod ruku s HOK-om i da zajedno nađu rješenja kako sačuvati što veći broj obrtnika u RH. „Pomozite im tako da im represiju skinete s vrata. Komora im treba da ih štiti, jer su sami preslabi“, dodao je Hrg.

Mile Horvat (SDSS): „Roditelji su mi bili krojači i mogu reći da obrt nika-da nije bio čedo sistema, nego na strani koja nije bila atraktivna. Ovaj zakon je pokušaj da se u obrtništvo uvede dina-mičnija crta“. Upozorio je na zastrašu-juću brojku od 33 tisuće insolventnih obrta. Rekao je da svatko može otvoriti fikus tvrtku, a jedino obrtnici odgova-raju cjelokupnom imovinom. Predlo-žio je da se definira temeljni kapital za osnivanje obrtničkih radnji.

Domagoj Hajduković (SDP): „Do-sadašnji Zakon o obrtu je zastario i treba temeljitu promjenu. HOK nije pokrenuo promjene, a u budućnosti trebali bi razmisliti o osnivanju ko-more obrtnika i poduzetnika, kako bi se komori proširilo tržište. Potrebno je proanalizirati prednosti dobrovoljnog i obveznog članstva.“

Natalija Martinčević (HNS): „Sta-nje u obrtništvu je loše. Od 2008. u Va-raždinu je zatvorena četvrtina obrta. Li-beralizacija da, ali ne nauštrb kvalitete i zaštite potrošača. Obrtnici su stup stabil-nih gospodarstava, a najjače ekonomije imaju jako obrtništvo. Mora se usposta-viti dijalog i formirati radna skupina svih relevantnih institucija. HOK je pokrenuo reforme, ali one ne idu preko noći.“

Krešimir Bubalo (HDSSB): „Agencije niču kao gljive poslije kiše, a institucije koje postoje stoljećima se uništavaju. Obrtnike treba puno više respektirati, a oni moraju znati točno što se plaća, a što se dobiva. Obrtništvo se prenosi iz generacije u generaciju, no danas bilježimo veliki pad. Naše obrtništvo nestaje upravo zbog nekva-litetnih propisa. Pitam se gdje je kraj pada obrtništva?“

www.hok.hr

6 Obrtničke novine studeni 2013. CEHOVI

Susreti ribara prilika su za sumi-ranje sezone i možemo biti za-dovoljni onim što smo postigli

u proteklih godinu dana, istaknuo je predsjednik Ceha za ribarstvo i akva-kulturu Hrvatske obrtničke komore

U HvarU oDrŽan 18. sUsrEt ribara

Ulazak u EU nije otvorio nove mogućnostiRibari su najviše spominjali potpore i poticaje, a zajednička poruka je: zadržimo ih da preživimo ulazak u EU

U Snježana Tomić (HOK) Vladan Bojić na otvaranju 18. susreta ribara HOK-a održanom 18. i 19. listopada u Hvaru.

Međutim, naše ribarstvo, upozorio je Bojić, i dalje opterećuje niz problema, od novog Zakona o morskom ribarstvu donesenog na brzinu, istog dana kada smo ušli u EU, a u koji još uvijek nisu

Zaključci susretaTražimo od resornog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da do

1.studenoga2013.godinepodnesezahtjevKomisijiEUdaseunarednetri godine nastave isplaćivati poticaji u ribarstvu na način kako je to bilo doulaskaHrvatskeuEU,tj.do1.srpnja2013.godine.Izostankompotpo-ra hrvatski ribari stavljeni su u neravnopravan položaj u odnosu na ribare susjednih država i nužna je pomoć države, bilo u obliku potpora, poticaja ili kompenzacija.

Tražimo da se za mreže potegače omogući otkup, ukoliko se kroz plano-ve upravljanja njima ne bude moglo ekonomski opravdano ribariti.

Tražimo da se za sve proizvode ribarstva, posebice za ribu iz ulova, uzgoja i školjke primjenjuje stopa PDV-a od 10 %.

Ribarima koji trajno izlaze iz ribolova treba osigurati prednost pri dobiva-nju koncesije za bavljenje marikulturom ukoliko se oni preorijentiraju na ovaj sektor.

Tražimo da Ministarstvo poljoprivrede, kao resorno ministarstvo za sektor ribarstva, a zbog isprepletene nadležnosti više ministarstava (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infra-strukture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo kulture, Mi-nistarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo financija) koordinira međusobnu suradnju kod provedbe različitih projekata u ribarstvu (pri-mjerice, predatori, sportske lučice, iskrcajna mjesta, beneficirani staž i dr.)

Sljedeći, 19. susret ribara održat će se u Zadarskoj županiji.

povlačenja brodova iz ribolova, osigu-rati kontinuitet subvencioniranja cijene goriva, osigurati odgovarajuću zamje-nu za dosadašnje poticaje za kilogram ulovljene ribe te omogućiti jednostav-nije uvjete za sve one koji se bave i koji će se baviti marikulturom, koja sigurno jest budućnost za velik dio hrvatskog ribarstva.

Budućnost marikultureTijekom rasprave u prijepodnev-

nom dijelu ribari su najviše spominjali potpore i poticaje, a zajednička poruka je: zadržimo ih da preživimo ulazak u EU.

Ante Mišura iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede istaknuo je kako imamo pravo zadržati potpore još 3 godine.

Zakon o morskom ribarstvu do-nesen je 1. srpnja kako bi se mogle preuzeti Uredbe EU koje su važeće za sve članice EU.

Mišura je podsjetio da Mediteran-ska uredba regulira ribolov, a kao što ribari znaju, ima određena ogra-ničenja za potegače i male plivarice. Ubrzo će se početi raditi novi zakon, kazao je, i trebamo biti spremni za novo razdoblje u kojemu dolazi do promjene ribarstvene politike.

Ribari su govorili i o subvencijama za plavi dizel i sredstvima Europske unije, konkretno o 13 milijuna eura do konca ove godine, ali i novih 280 milijuna za iduće sedmogodišnje raz-doblje.

I na ovim susretima još jednom je istaknuto da je budućnost, ne samo hrvatskog ribarstva, u marikulturi, ve-ćem uzgoju ribe i školjaka.

ugrađeni planovi upravljanja, do ribo-lova malim i povlačnim alatima, orga-nizacije luka, veletržnica, ovlaštenja i projekta Natura 2000, kojim je tradicija dovedena u pitanje.

Ovisni o potporamaOvih dana pojavio se i novi, gorući

problem - seizmičko ispitivanje Ja-drana za traženje plina i nafte, dodao je Bojić, kazavši kako su ribari danas ovisnici o potporama i poticajima te da im ulazak u EU nije otvorio nova tržišta i mogućnosti. Unatoč svemu, kazao je, naše ribarstvo pokazuje odr-živi trend.

Predsjednik HOK-a Dragutin Rano-gajec naglasio je kako su, zahvaljujući

velikim naporima Ceha za ribarstvo i akvakulturu i snažnom zastupanju in-teresa naših ribara, državna tijela pri-hvatila neke naše argumente i donijela odluke kojima se štite ribari i njihove obitelji.

- Svjesni smo da je ostao još niz otvorenih pitanja i problema koje tre-bamo zajednički rješavati u suradnji s resornim Ministarstvom poljoprivrede i Upravom za ribarstvo. To su, primjeri-ce, nedoumice oko provedbe zakonske regulative nakon ulaska u Europsku uniju te pitanje pravičnih naknada za alate koji će se povući iz uporabe - ka-zao je Ranogajec.

Isto tako, dodao je, potrebno je rije-šiti pitanje obeštećenja ribara u slučaju

26. konGrEs UGostitElJa i tUrističkiH DJElatnika Hok-a

Velik doprinos ugostitelja u turizmuTreba se okrenuti novim sadržajima u turizmu i istovremenom jačanju proizvodnog i uslužnog dijela gospodstva - istaknuo je predsjednik saborskog Odbora za turizam Goran Beus Richembergh.

G lavni hrvatski razvojni cilj u turizmu je ulazak u vode-ćih 20 turističkih destinacija

na svijetu po kriteriju konkuren-tnosti, jer smatramo da je Hrvatska, koja je sada na 34. mjestu, iskori-stila tek jedan dio svog potencijala, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin obraćajući se u Puli sudi-onicima 26. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Potrebni novi sadržajiKongres je u Puli okupio oko 600

obrtnika i ugostitelja, a predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec na otvore-nju skupa ustvrdio je kako su novi Zakon o obrtu ne rješava niti jedno ključno obrt-ničko pitanje. - Očekujem da u sljedećih šest mjeseci ministar Gordan Maras na sjednicu Vlade stavi prijedlog da se sva ostala neporezna davanja smanje za 50 posto, počevši od ZAMP-a do svih vod-nih, šumskih i ostalih doprinosa - poru-čio je predsjednik HOK-a.

- U našoj deindustrijaliziranoj zemlji turizam i ugostiteljstvo čine 15 posto na-šeg BDP-a, no te su djelatnosti podlož-ne rizicima i negativnim utjecajima na koje ne možemo lako utjecati, te se treba okrenuti i novim sadržajima u turizmu, i istovremenom jačanju i proizvodnog i uslužnog dijela gospodstva - istaknuo je predsjednik saborskog Odbora za turi-zam Goran Beus Richembergh.

Ugostitelji mogu snažno doprinijeti ostvarenju razvojnih ciljeva u turizmu rekao je predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Ante Mihić ističući glavne probleme ugo-stitelja i turističkih djelatnika: na-javljeno povećanje PDV-a s 10 na 13 posto, PDV kod dostave hrane od 25 posto, porez na potrošnju pića, potre-bu za fleksibilnijim zapošljavanjem u ugostiteljstvu, nedostatak kvalitetne radne snage, nelojalnu konkurenciju kroz neregistrirane i slične djelatnosti, duljinu turističke sezone, visinu kazni i zatvaranje objekata, poslovne prosto-re u vlasništvu gradova i države i dr.

- Povećanje međustope PDV-a na-stoji se kompenzirati drugim mjerama, kao što je novi Zakon o poticanju inve-sticija gdje je po prvi put turizam ušao kao sektor koji se potiče - kazao je mi-nistar Lorencin.

Povremeni posloviMinistar rada i mirovinskog su-

stava Mirando Mrsić predstavio je prijedlog Zakona o povremenim po-slovima najavivši da će i ugostitelji uskoro moći zapošljavati djelatnike na povremenim poslovima, kada to obim posla traži.

U sklopu 26. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, pred-sjednik HOK-a Dragutin Ranogajec i predsjednik Obrtničke komore Fe-deracije BiH Mensur Bektić potpisali Sporazum o poslovnoj suradnji ko-jemu je cilj promicanje poslovne su-radnje među obrtnicima i komorama, razvoj gospodarskih odnosa, poticanje

Povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto stvorit će nesigurnost u poslovanju, ne samo ugostiteljima, nego i domaćim i stranim investitorima te smanjiti konkurentnost sa susjednim zemljama.

Zatvaranje ugostiteljskih objekta zbog manjih nepra-vilnosti u radu prestroga je kazna. Predlaže se uvođe-nje toleriranog dopuštenog viška/manjka u blagajni.

Kako je Ustavom svima zagarantirano pravo na rad, treba ispitati ustavnost odredbi zakona kojima se zbog gospodarskih prekršaja izriče mjera zatvaranja ugostiteljskog objekta do mjesec dana ili dulje.

Prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak na način da se uvede mogućnost plaćanja paušalnog poreza za ugostitelje s manjim ukupnim prihodom.

Poticati cjeloživotno obrazovanje u skladu s potreba-ma sektora ugostiteljstva.

Priznavanje troška reprezentacije u 100-postotnom iznosu.

Ukidanje poreza na potrošnju i drugih parafiskalnih davanja koja opterećuju poslovanje ugostitelja.

ZAKLJUČCI Uključiti ugostiteljstvo kao djelatnost u Poduzetnički

impuls, kako bi ugostitelji mogli konkurirati za držav-ne potpore.

Prilagođavanje i modernizacija tečaja za stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namir-nica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica.

prekogranične suradnje te jačanje tra-dicionalnih gospodarskih i kulturnih veza. Kongres je završio gastro-izlož-

bom u hotelu Park Plaza Histria, na ko-joj se predstavilo oko 40 ugostitelja iz cijele Istre (HINA / HOK).

www.hok.hr

7studeni 2013.Obrtničke novine

VODEĆI PONUĐAČ POSLOVNIH INFORMACIJA U EUROPI.

PROVJERITE S KIM IMATE POSLA!POSEBAN PAKET BISNODE USLUGA ZA OBRTNIKE

PRIJAVITE SE I BESPLATNO ISPROBAJTE PAKET OBRTNIK!

Provjerite s kim poslujete!

Pronađite noveklijente!

Osigurajte svojunaplatu!

Pronađite potencijalne

partnere!

Predstavitesvoje usluge!

PAKET OBRTNIK

Pošaljite svoje podatke na: obrtnik@bisnode.hr

www.hok.hr

8 Obrtničke novine studeni 2013. CEHOVI

Na pobjedničko postolje Europ-skog prvenstva mladih florista Eurofleurs 2013, održanog od

4. do 7. rujna u Splitu, popela se dvade-setogodišnja natjecateljica iz Norveške Elin Susan Havreberg u pratnji svog asistenta Torbjørna Akessona. Drugo mjesto zauzela je nizozemska natjeca-teljica Roxanne van Schellen, a treće mjesto pripalo je Španjolcu Alexu Mo-lini Carrillu.

Tijekom gala-večere 12 mladih natjecatelja (do 25 godina starosti) iz Belgije, Češke, Danske, Hrvatske, Ni-zozemske, Njemačke, Norveške, Polj-ske, Rusije, Slovenije, Španjolske i Velike Britanije imalo je zadatak izra-diti radove na posljednje dvije teme „Popejina haljina za bal“ i „Zada-tak iznenađenja“, dok su se pret-hodna dva dana u Dioklecijanovim podrumima i na splitskoj Rivi natje-cali po temama „Jedna od europskih zvjezdica“, „Gozba za Dioklecijana i Prisku“, „Jadransko vjenčanje Miljenka i Dobrile“ te „Čarobna Hrvatska“.

Afirmacija cvjećaraNatjecatelje su na finale u Gale-

riji Meštrović došli bodriti njihovi zemljaci među oko 500 gostiju iz cijele Europe, zajedno s najvišim predstavnicima organizatora: Hrvat-ske obrtničke komore (HOK), Sek-cije cvjećara HOK-a i Međunarodne organizacije florista - FLORINT, OK Splitsko-dalmatinske županije, uz brojne suorganizatore.

- Hrvatska obrtnička komora podr-žala je organizacijski ovu izvanrednu manifestaciju cvjećarskog znanja i umijeća, dajući svoj doprinos afirma-ciji cvjećarske struke u međunarodnim razmjerima - istaknuo je na zatvaranju predsjednik Hrvatske obrtničke komo-re Dragutin Ranogajec.

Hrvatski cvjećari, okupljeni u Sek-ciji cvjećara Hrvatske obrtničke ko-

U sPlitU UsPJEŠno oDrŽano EUroPsko PrvEnstvo mlaDiH Florista - EUroFlEUrs 2013

Pobjednica Elin Susan Havreberg iz Norveške

Hrvatski cvjećari, okupljeni u Sekciji cvjećara Hrvatske obrtničke komore, ovom su prigodom još jednom potvrdili da imaju što pokazati - kao organizatori i kao cvjećarski stručnjaci

U Nenad Klapčić more ovom su prigodom još jednom potvrdili da imaju što pokazati - kao organizatori i kao cvjećarski stručnja-ci. Zahvalivši svima koji su poduprli ovu manifestaciju, predsjednica Sekci-je cvjećara HOK-a i predsjednica OK Splitsko-dalmatinske županije Marija Crmarić, rekla je da je uspješnim za-vršetkom ove manifestacije „san po-stao stvarnost“.

Brojni pokrovitelji, sponzori i mediji

Uspješnu organizaciju Europskog prvenstva mladih florista Eurofleurs 2013 potvrdio je u svom završnom obraćanju i predsjednik Međunarod-ne organizacije florista FLORINT Mark Ward, čestitavši svim natjeca-teljima.

Na finalnoj večeri ovog natjecanja su pored čelnika organizatora bili i iza-slanik visokog pokrovitelja Eurofleursa 2013, predsjednika Republike Hrvat-ske dr. Ive Josipovića, župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Ževrnja, zamjenica gradonačelnika Splita Aida Baterello, predsjednica Turističke za-jednice grada Splita Alijana Vukšić, predstavnici „Parkova i nasada“, Hr-vatske gospodarske komore, Muze-ja Grada Splita, Galerije Meštrović i mnogi drugi.

Bogat natjecateljski i drugi program Europskog prvenstva mladih florista potpomogli su sponzori Smithers Oasis (platinasti sponzor), Zagrebačka banka i MBM - Vrtni centri kao zlatni spon-zori, srebrni sponzor Splitska banka, brončani sponzor Bolsa flora te ostali sponzori - Anco pure vanda, Waterdrin-ker Aalsmeer i Arileo.

Medijski pokrovitelj natjecanja bila je Slobodna Dalmacija, a na suradnji i pomoći posebne zahvale upućene su i područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika iz cijele Hrvat-ske, Franjevačkom samostanu u Polju-du, Gradu Kaštela i Turističkoj zajedni-ci Grada Kaštela.

Na glazbeno putovanje Europom tijekom gala-večeri sudionike su ni-

zom pjesama iz cijele Europe vo-dili pjevači Kluba prijatelja

šansone, a svoju bogatu ga-stronomsku ponudu pri-

kazao je restoran Arka-da Mire Bogdanovića.

Umijeća finalistaNavelikomfinaluEuropskogprvenstvamladih

floristaEurofleurs2013nastubištupodnojonskihstupova Galerije Meštrović svoja su zavšna umije-ća publici i desecima izvjestitelja, novinara, snima-telja, dopisnika agencija i članova TV i filmskih eki-pa iz 12 zemalja pokazali Sören Van Laer iz Belgije, Ondřej Čerňák iz Češke, Camilla Ritter iz Danske, Victor Breuer iz Njemačke, Sofie Watton iz Velike Britanije,RoxanneVanSchellenizNizozemske,ElinSusan Havreberg iz Norveške, Monika Łątka iz Polj-ske, Irina Golubeva iz Rusije, Kimy Beguš Kutin iz Slovenije, Alex Molina Carrillo iz Španjolske i Josip Novak iz Hrvatske.

Elin Susan Havreberg u pratnji svog asistenta Torbjørna Akessona

Drugoplasirana Nizozemka Roxanne van Schellen Trećeplasirani Španjolac

Alex Molina Carrillo

www.hok.hr

9ŽUPANIJE studeni 2013.Obrtničke novine

DUBROVNIK

Projekt Gastro kvaliteta

Str. 11

Križevci

16. obrtnički i gospodarski sajam

Str. 13

ZADAR

Akcija „Đir po gradu”

Str. 20

Na sajmu sudjelovala 242 izlagača

Ulazak ugostitelja u društvo najboljih

Obrtnici oživjeli zimski život grada

broj 40studeni2013.Županijska kronika

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hr-vatske dr. Ive Josipovića u

subotu, 12. listopada održana je 78. Zlatna igla zagrebačkih obrtnika. I ove je godine Zlatna igla zasja-la maštovitim modnim kreacijama etabliranih hrvatskih dizajnera, a pridružila su im se i nova imena. Ugledni hrvatski dizajneri-obrtnici predstavili su muške i ženske mod-ne kolekcije te najnovije trendove.

Ove su godine svoje kolekcije predstavili: modna manufaktura Mu-stre, Etna Maar, Obrt Sea, modna di-zajnerica Iva Karačić, Moda Stolnik, modna dizajnerica Ana Kujundžić, Etno butik Mara, Igor Dobranić, IK studio za dizajn, Dora, modna kuća Sposa, modna dizajnerica Nada Došen i šeširi Kobali, krzno Sumrak i torbice Skomina, muška moda Ša-bić i Bočak cipele, Elegance modni salon te Igor Galaš.

Njihove su kreacije nosili poznati urednici i novinari Hrvatske radio-televizije: Tončica Čeljuska, Katja Kušec, Sanja Mikleušević Pavić, Nataša Ban Leskovar, Petar Štefa-nić, Anka Bilić Keserović, Kristina Validžić i Damir Smrtić.

78. Zlatnu iglu dolaskom je podržao ministar poduzetništva i

Udruženje hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin 15. li-stopada u hotelu „Turist“ u Varaždi-nu organiziralo je 3. međunarodnu gastro izložbu. Izložba je započela održavanjem okruglog stola na ko-jem su Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog saveza kuhara i prof. Veljko Barbieri, poznati hrvatski gastronomski stručnjak i književ-nik, govorili o hrvatskoj kulinarskoj baštini, odnosno autohtonoj kuhinji Hrvatske.

Na 3. međunarodnoj gastro izlož-bi u Varaždinu pedesetak restorana

Istarski obrtnici su u organizaci-ji OK Istarske županije i njezinog Ceha ugostitelja i turističkih djelat-nika vrlo uspješno nastupili na 80. jesenskom međunarodnom sajmu u Klagenfurtu održanom od 11. do 15. rujna 2013. godine. U sa-jamskom programu pod nazivom „ALPE ADRIA KULINARIK“ eno-gastronomsku ponudu i tradicio-nalnu kuhinju Istre predstavili su ugostiteljski obrti: „VELA NERA“, vl. Dušan Černjul, Šišan, „TINA“, vl. Đani Bubić, Labin, „VODNJAN-KA“, vl. Svjetlana Celija, Vodnjan, „EPULARI“, vl. Zlatko Deskar, Pula, „ASTERIX“, vl. Andi Vitasović, Pula, konoba „BUKALETA“, vl. Graciano Jurman, Barbariga, konoba „STA-RE STAZE“, vl. Zdravko Bojanić, Labin te poljoprivredno-uslužni obrt

78. ZLATNA IGLA ZAGREBAČKIH OBRTNIKA

Prepoznaju nas dizajneri i publika

obrta Gordan Maras, zamjenik mi-nistrice vanjskih i europskih poslova Josip Klisović sa suprugom, zamje-nica gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Sandra Švaljek, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor te potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i saborski zastupnik Davor Bernardić sa suprugom.

Pridružili su im se i brojni gosti iz javnog i kulturnog života: ekonom-ski analitičar Davor Štern sa supru-gom, glumica i pjevačica Renata Sabljak, poznati estetski kirurg dr. sc. Aleksandar Milenović, popular-na urednica i spikerica HR-a i HTV-a Ljiljana Vinković, poznato lice HTV-a Uršula Tolj, glumac i voditelj Marinko Leš, dizajner Zoran Mrvoš, olimpijac-veslač Mario Vekić, hrvat-ski olimpijac-mačevalac Bojan Jo-vanović i mnogi drugi.

Nakon održane Zlatne igle, pred-sjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba istaknuo je zadovoljstvo što se iz godine u godinu uglednim obrtnicima pridružuju i novi dizajne-ri. - Zlatna igla najdugovječnija je modna manifestacija u regiji i drago nam je da je prepoznaju kako di-zajneri, tako i publika - istaknuo je Crkvenac.

Enogastronomska razglednica

iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske te vinari, slastičari i udruge izložili su najkvalitetniju ponudu svog gastro-nomskog, vinarskog i slastičarskog umijeća. Tako su posjetitelji mogli kušati bogatu ponudu autohtonih jela iz Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-mo-slavačke, Osječko-baranjske i Ši-bensko-kninske županije te sloven-ske i mađarske kuhinje. Moderatori manifestacije su bili gospodin Crleni i gospodin Barbieri koji su predsta-vili sve izlagače i njihovu ponudu te im dodijelili priznanja.

Na otvorenju manifestacije po-zdravne riječi uputila je saborska zastupnica, predsjednica Turističke zajednice Grada Varaždina i zamje-nica gradonačelnika Natalija Martin-čević, Alan Kišić, zamjenik župana, Dragutin Grabrović, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i Vladi-mir Habek, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije.

Manifestaciju su svojim nastu-pima uveličali „Centar tradicijske kulture Varaždin“, klapa „Lucerne“ iz Varaždina te tamburaški sastav „Garestin“ iz Varaždina.

Istarski obrtnici u Klagenfurtu

„PINO“, vl. Aleksandar Tidić, Bader-na i OPG William Negri, Labin.

Prvog sajamskog dana izaslan-stvo Istarske županije i OK Istarske županije predvođeno županom Val-terom Flegom i predsjednikom OK Mariom Paliskom primio je pred-sjednik Koruške dr. Peter Kaiser. U otvorenom i vrlo radnom susretu razgovaralo se o nastavku suradnje između dvije regije i o perspektiva-ma koje se otvaraju RH njezinim članstvom u EU. Stoga su u sre-dištu pozornosti bile mogućnosti za pokretanje i razvoj zajedničkih projekata koji bi se financirali iz eu-ropskih fondova u okviru radne za-jednice Alpe Adria i Euroregije bez granica te unutar zajedničkog ureda u Bruxellesu.

Asim Čabaravdić

www.hok.hr

10 ŽUPANIJEObrtničke novine studeni 2013.

OK ZAGreB10000 ZAGREB Ilica 49/II

GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 01/48 46 741Telefaks: 01/48 46 615

e-mail: ok.zagreb@hok.hrPredsjednik: Ivan Obad

I. ZAGreB

XXI.Tajnik: Miran ŠoićSTRANICU PRIPREMILA: Lidija Mesarić

U prostorijama Udruženja obrtnika Samobor u utorak, 10. rujna, na

inicijativu Grada Samobora i Podu-zetničkog centra Samobor, održan je sastanak na kojemu je predstav-ljen projekt „MALI TEHNOPOLIS SAMOBORSKI“ koji bi se formirao u prostoru bivše vojarne Taborec, a uključuje rekonstrukciju, opremanje i stavljanje u funkciju dvije građevine i njihovu prenamjenu u višenamjen-sko središte poduzetničkog razvoja poduzetnika samoborskog kraja. Prostor bi se koristio prvenstveno za

PRIČA O usPjEHu

Atelje zagrebačkog restauratora u ToulouseuMario Šverko rođen je 1949. godi-

ne u Buzetu, odrastao je u obrt-ničkoj obitelji čiji su članovi bili

stolari stilskog pokućstva. Studij filozo-fije i teologije završio je na Filozofskom fakultetu u Torinu. U Zagreb se vraća 1975./1976. godine te radi u tvornici Jo-sip Kraš, a od 1976. živi u Francuskoj, gdje stječe diplomu stolara za stilsko pokućstvo (ébénise) na IFROA (Institut za obuku restauratora umjetničkih dje-la). Vlastiti atelje za restauraciju pokuć-stva i starinskih predmeta otvara 1984. godine u Toulouseu. Aktivan je i u obrt-ničkim asocijacijama te je izabran kao član-administrator Obrtničke Komore za Départemant Haute-Garonne. Redoviti je profesor kolegija Povijest pokućstva i starinskih tehnika izrade na IPST-u (Viši institut za promidžbu rada) te na AFAM (Asocijacija za obuku obrtnika i zanima-nja) gdje predaje starinsko verniranje i obnovu stilskog pokućstva i starinskih oznaka na pokućstvu.

HRVATsKO-sLOVENsKA suRADNjA

Zajednička internetska stranica

Obrtnička komora Zagreb i Obrt-nička komora Krško predstavile

su dvojezičnu zajedničku web-stra-nicu. Na zajedničkim stranicama dani su osnovni podaci o komora-ma te je otvorena rubrika ponuda i potražnja zainteresiranih obrtnika-poduzetnika za zajedničku suradnju na hrvatsko-slovenskom tržištu. Ta-kođer, na stranicama se nalaze svi podaci potrebni poduzetnicima koji žele otvoriti svoje poduzeće ili obrt u Sloveniji. Zainteresirani za gospo-darsko-poslovnu suradnju mogu se obratiti u OKZ, Ilica 49.

PREDAVANjE

Kako poslovati u Sloveniji?

Temeljem Sporazuma iz-među Obrtničke komore

Zagreb i Zbornice Krško, a u cilju jačanja konkuren-tnosti naših obrtnika i malih poduzetnika te njihovog po-vezivanja, u Velikoj dvorani HOK-a održano je predava-nje „Kako poslovati u Slove-niji“ kojemu je prisustvovalo 43 dionika. Slovenski struč-njaci i predstavnici Komore upoznali su prisutne s osnovnim uvjetima koje poduzetnik mora poznavati ukoliko želi poslovati u Sloveniji (poreznim sustavom, potrebnom doku-mentacijom, načinom osnivanja obrta i trgovačkog društva u Sloveniji) te uslugama koje pruža Obrtnička zbornica Krško.

Eu PROjEKTIProgram mobilnosti

BETEMEFA

U provođenju projekta mobilnosti BeTeMeFA (Better Teaching

Methods For Accountants) sudje-luje 9 stručnjaka u strukovnom obra-zovanju iz područja računovodstva i knjigovodstva članova OKZ. Ukupna vrijednost projekta je 12.456 eura.

Cilj projekta je stjecanje dodatnih vještina i kompetencija računovođa/knjigovođa.

Projekt predviđa posjete računo-vodstvenim obrtima i tvrtkama gdje će putem job shadowinga biti detalj-no upoznati s njihovim načinom po-slovanja, procedurama rada, IT po-drškom, načinom kontrole te učenje stranih jezika za sudionike.

Program cjeloživotnog učenja BOBS

Obrtnička komora Zagreb provodi BOBS (Building Opportuniti-

es in Beauty Sector), novi projekt partnerstva iz Programa cjeloživot-nog učenja - potprogram Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje).

Na temelju višegodišnje suradnje UO Zagreb - Sekcija frizera i koz-metičara i OKZ - Ceh frizera i koz-metičara s Confartigianato Vicenza, pokrenuta je inicijativa za daljnjom suradnjom te pokretanjem projekta „Stvaranje mogućnosti u sektoru lje-pote“ koji će trajati od kolovoza 2013. godine do srpnja 2015. godine.

ZAVRšNA KONfERENcIjA sMILE IN VET

Mehatroničari i pametne kuće

Završna konferencija projekta SMILE IN VET održana je u

Srednjoj strukovnoj školi Samobor. Inicijativom našeg poznatog obrt-nika Željka Brodara, UO Samobor, OKZ i PC Samobor te Strukovna škola Samobor potpisali su 21. rujna 2012. ugovor s Agencijom za stru-kovno obrazovanje i obrazovanje odraslih o provedbi projekta SMILE IN VET u vrijednosti od 229.414,84 eura od čega EU financira 85,35%, troškova, a ostalo su osigurali par-tneri. Projekt je trajao 12 mjeseci. Na završnoj konferenciji željelo se prezentirati projekt novog kurikulu-ma za zanimanje tehničar mehatro-nike s naglaskom na pametne kuće, usklađenog s potrebama tržišta rada kao finalnog rezultata, predstaviti novi kabinet s modernom opremom

uO VELIKA GORIcAStipendiranje deficitarnih zanimanja

Grad Velika Gorica i ove godine stipendira učenike Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, koji su se opredijelili za jedno od 24 deficitarna

zanimanja u obrtništvu. Mjesečnu stipendiju u iznosu od 500 kuna dobivat će 30 učenika koji se školuju za zanimanje tokara, strojobravara, limara, urara, elektroinstalatera… Grad Velika Gorica ocijenio je da su mjesečne stipendije velika pomoć i motivacija učenicima tijekom obrazovanja te dobri temelji za povećanje broja obrtnika po završetku školovanja mladih.

U sklopu predstavljanja turističke ponude Hrvatske NR Kini u jednoj

od najprestižnijih šangajskih poslovnih zgrada ORIENT PEARL TOWERU, koju svakodnevno posjeti 10 tisuća ljudi, tijekom studenoga svoje licitar-ske i proizvode od kristala prezentiraju i samoborski obrti ARKI i SAKI. Obrt SAKI na svoje je proizvode ugravirao kineske simbole sreće, kao i nadola-zeći horoskopski znak konja, čija godi-na nastupa 31. prosinca 2014. godine.

U sklopu Jaskanskih vinskih sve-čanosti 6. rujna otvorena je

obrtničko-turistička izložba Eko-Et-no Jaska, na kojoj su izlagali brojni obrtnici i proizvođači ekološki proi-zvedenih proizvoda i suvenira, kao i predstavnici tradicionalnih udruga s područja Grada Jastrebarskog i okolice. Partner UO Jastrebarsko bilo je UO Grada Hvara. Izložbu je svečano otvorio pomoćnik ministra u Upravi za malo i srednje poduzet-ništvo i obrt Vjekoslav Rakamarić.

Osim toga, u sklopu Jaskanskih vinskih svečanosti u organizaciji UO Jastrebarsko i Udruge slastiča-

uO sAMOBOR

MALI TEHNOPOLIS SAMOBORSKIobradu metala, informatiku i elektro-niku te biotehnologiju.

„Ujedno je pokrenuta inicijativa za osnivanje klastera metalopre-rađivača, koji u Samoboru i Svetoj Nedelji imaju dugu i poznatu tradici-ju, znanja i raznu tehnologiju uklju-čujući i onu najmoderniju“, naglasio je predsjednik Sekcije metalaca, plastičara i gumara, Miljenko Trkeš.

Projekt su podržali Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova te Zagrebačka županija i njena razvoj-na agencija.

uO jAsTREBARsKO

Izložba Eko-Etno 2013.

ra Hrvatske održana je humanitarna gastronomska akcija „IDEMO NA SLATKO“. Tako su vješti slastičari ispekli štrudlu od grožđa dugačku čak 200 metara. Sredstva priku-pljena od prodaje namijenjena su udruzi „Sve za nju“ koja pomaže že-nama oboljelim od karcinoma dojke te udruzi „Profectus“, inkluzivnom centru za djecu s poteškoćama u razvoju.

I ove godine posjetitelji Jaskan-skih vinskih svečanosti uživali su u odličnim vinima i domaćim ga-stronomskim specijalitetima vinara izlagača.

uO sAMOBORSamoborski obrti u Kini

u Srednjoj strukovnoj školi Samobor te potaknuti neophodnu suradnju poduzetnika s obrazovnim sekto-rom. Profesori strukovnih predmeta pod stručnim su vodstvom trenera radili na novom dijelu kurikuluma kroz radionice te na individualnim konzultacijama. Pritom su preporuke dobivene od poduzetnika i obrtnika odigrale bitnu ulogu, kako bi završ-ni dokument što više bio usklađen upravo s potrebama tržišta rada.

Na završnoj konferencije sudje-lovali su gradonačelnik grada Sa-mobora Krešo Beljak te predsjednik OKZ Ivan Obad.

Partneri projekta bili su Tehnička škola Pula, Poduzetnički centar Sa-mobor, Udruženje obrtnika Samobor, Elektroinžinjering Brodar d.o.o., Grad Samobor, a suradnik projekta OKZ.

www.hok.hr

11ŽUPANIJE studeni 2013.Obrtničke novine

VII.

OK BJeLOvArSKO- BiLOGOrSKe žUPANiJe43000 BJELOVAR Junija Palmotića 1

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Telefon: 043/242 242 Telefaks: 043/241 280

e-mail: ok.bjelovar@hok.hrPredsjednik: Franjo Pal

Tajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: Davorin vezmarović

BJeLOvAr

OK DUBrOvAČKO- NereTvANSKe žUPANiJe20000 DUBROVNIK Široka 4/2

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Telefon: 020/323 550Telefaks: 020/323 560

e-mail: ok.dubrovnik@hok.hr Predsjednik: Svetan Pejić

Tajnik: Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Kalafatović

XIX.

DUBROVNIK

DuBROVAČKA GAsTRO KVALITETA ZA 2014.-2015. GODINu

Ulazak u društvo najboljih

S ciljem trajnog podizanja kvali-tete dubrovačke ugostiteljske ponude, kroz stimuliranje i

unapređenje tradicionalnih gastro-nomskih vrijednosti, nastavljamo projekt „Dubrovačka gastro kvalite-ta“, koji je u protekle tri godine po-kazao vrlo dobre rezultate. Velik broj ugostitelja prepoznao je ovaj projekt kao mogućnost ulaska u društvo najboljih na području koje predstav-lja najbolje od Hrvatske i hrvatskog ugostiteljstva, a to su Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija.

Suorganizatori ovog projekta, koji nemaju drugog interesa osim pro-micanja kvalitete i tradicionalnih ga-stronomskih vrijednosti, potrudili su se da stručne komisije uz anonimne članove mogu objektivno i stručno procijeniti razinu usluge pojedinog ugostiteljskog objekta, istu bodovati i o svemu izvijestiti ugostitelja i no-sitelje projekta. Pokazalo se da su razgovori sa stručnim komisijama i naknadna pismena izvješća polu-čila mnoge kvalitativne promjene u većini ugostiteljskih objekata koji

su se odlučili ući u ovaj projekt. Pro-midžba projekta, koja bi mogla do-vesti veći broj gostiju u objekte koji nose oznaku „Dubrovačke gastro kvalitete“ nije bila loša, jer smo ipak napravili svoju web stranicu koja je pozicionirana na svim web stranica-ma suorganizatora, napravili smo nekoliko tisuća promotivnih letaka i našli smo se na izvrsnoj brošuri „Dubrovnik card“ koja je štampana u više od 50.000 primjeraka. Me-đutim, ona može biti puno bolja i

Strateški plan za akvakulturu

Uprava ribarstva je od 25. do 27. rujna 2013. godine, uz pomoć

konzultanata - stručnjaka za ribar-stvo iz Španjolske - organizirala ra-dionicu u svrhu izrade Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakultu-re u Hrvatskoj (NSPA) za razdoblje 2014.-2020. godine. Izrada NSPA značajna je, prije svega, radi pla-niranja i pozicioniranja djelatnosti uzgoja vodenih organizama, što podrazumijeva slatkovodni uzgoj i morski uzgoj ili marikulturu u buduć-nosti. Ovaj strateški dokument isto tako je važan i radi ispunjavanja po-trebnih uvjeta kako bi se osiguralo uspješno korištenje sredstava iz EU fondova namijenjenih ribarstvu u narednom programskom razdoblju. U svrhu izrade što kvalitetnijeg pro-

grama formirana je radna skupina od predstavnika Uprave ribarstva, Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Klastera marikultura. Struč-ne službe Uprave ribarstva pripre-mit će tekst NSPA koji će se nalaziti u javnoj raspravi. U svrhu kvalitetne rasprave ova radna grupa će se na-dopuniti i s članovima svih zainte-resiranih sudionika u akvakulturi Hr-vatske, nakon čega će se pristupiti izradi konačnog teksta NSPA, koji treba biti završen do travnja 2014. godine. Nacionalni strateški plan ra-zvoja akvakulture u Hrvatskoj, koji će biti donesen u prvoj polovini na-redne 2014. godine, bit će jedan od najvažnijih strateških dokumenata za razvoj hrvatskog ribarstva.

SEMINARI O OBRASCU JOPPDU organizaciji Porezne uprave područnog ureda u

Dubrovniku, Obrtničke komore Dubrovačko-neretvan-ske županije, HGK - županijske komore Dubrovnik te Udruženja obrtnika Dubrovnik, Metković, Ploče i Korču-la-Lastovo, u prvoj polovici prosinca 2013. godine, odr-žavaju se seminari na temu novog načina izvješćivanja

o ostvarenim primicima, uplaćenim doprinosima i pore-zu na dohodak – obrazac JOPPD.

Pošto ovaj obrazac predstavlja značajnu novinu, koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2014. godine, očekuje se velik broj zainteresiranih obrtnika i drugih poduzetnika. Seminari će se održati u Dubrovniku, Metkoviću i Korčuli.

uO METKOVIĆ Aplicira za sredstva iz EU fondova

U druženje obrtnika Metković pokreće tri nova projekta. Naime, u dogovoru

s tvrtkom MARA d.o.o iz Varaždina orga-nizirat će školovanje za računalne ope-ratore te marketing managere. Isto tako, pokušat će organizirati Obrtnički sajam koji bi, osim ponude obrtničkih proizvoda i usluga, nudio i sve proizvode iz doline Neretve. Namjera je pokazati cjelokupno bogatstvo koje ova dolina nudi i pozvati sve proizvođače, zadruge i građane da pokažu što imaju i znaju te ih potaknuti da se organiziraju i da tako zajedno i jači izađu na tržište. Udruženje bi bilo nositelj projekata, a suorganizatori bi bili gradovi i općine s ovoga područja.

Kako se navedene aktivnosti dijelom financiraju i iz europskih fondova, u tije-ku je izrada potrebne dokumentacije za natječaje.

21. jEsENsKI MEĐuNARODNI BjELOVARsKI sAjAM

Vodeći sajam u regijiNa sajmu u Gudovcu

nastupilo je 496 izlagača u gospodarskom dijelu te 204

uzgajivača stoke

Predsjednik Obrtničke komore Bjelovar Franjo Pal u srijedu 16.

listopada uručio je majstorske di-plome jedanaestorici promoviranih majstora iz generacije kandidata 2012./2013. godine. Preostaloj če-trnaestorici kandidata majstorske diplome dodijeljene su 2. srpnja, neposredno nakon svečane Aka-demije povodom Dana HOK-a u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

U prigodnom obraćanju promovi-ranim majstorima, uz čestitke i želje za poslovnom i osobnom afirmaci-jom, predsjednik Pal je istakao ulo-gu i značaj HOK-a i cijelog komor-skog sustava čije potencijale treba koristiti uz odgovarajući osobni do-prinos i angažman.

Na svečanosti dodjele majstor-skih diploma istaknuto je i kako je od 2005. godine u Obrtničkoj komo-ri Bjelovarsko-bilogorske županije promovirano 222 majstora raznih profila te kako je time značajno obogaćen potencijal Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i šire.

Svim promoviranim majstorima Obrtnička komora Bjelovarsko-bilo-gorske županije želi puno uspjeha u poslovnom, ali i osobnom životu!

DODjELA DIPLOMA

Promovirani novi majstori

upravo nam je cilj za 2014.- 2015. godinu napraviti značajan pomak u promociji projekta.

Prijavni obrazac, Pravilnik o krite-rijima i postupku za dodjelu oznake „Dubrovačka gastro kvaliteta“ i kri-teriji za praćenje, bodovanje i ran-giranje dostupni su i na web stranici „Dubrovačka gastro kvaliteta“, kao i u pisanom obliku kod svakog or-ganizatora. Obrtnička komora Du-brovačko-neretvanske županije je koordinator ovog projekta.

Ovogodišnji 21. jesenski me-đunarodni bjelovarski sa-jam, koji je održan od 6. do

8. rujna u Gudovcu, uspio je nad-mašiti smjele i optimistične najave organizatora i tako potvrditi višego-dišnji regionalni primat, ne samo u svojoj užoj kategoriji (poljoprivre-da), nego i šire.

Sajam je otvorio ministar poljo-privrede Tihomir Jakovina, a sve-čanosti otvaranja prisustvovao je i potpredsjednik HOK-a Dragutin Grabrović. Unatoč nepovoljnim

okolnostima i trendovima u državi i okruženju, prve analize rezultata pokazuju kako je ovogodišnji sajam bio komercijalno uspješan. Pritom se misli na broj izlagača koji su nastupili na sajmu (njihovu struk-turu i domicil), zakupljene površine štandova, dostupne podatke o pro-daji na sajmu i slično. Nešto slabi-ji rezultati postignuti su u prodaji teške i sofisticirane poljoprivredne mehanizacije, koja svoje kupce če-šće pronalazi na Proljetnom sajmu. U usporedbi s prošlim godinama, Sajam je zadržao približno isti broj izlagača, a i ove godine zakuplje-na je značajna površina izložbenih prostora, uključujući i novouređeni unutarnji prostor sajma.

Sajam u brojkamaNa 21. jesenskom međunarod-

nom bjelovarskom sajmu nastupilo je 496 izlagača u gospodarskom dijelu te 204 uzgajivača s izloženih 552 grla stoke. Izlagači su stigli iz 19 županija Hrvatske i 13 zemalja Europske unije i šireg okruženja, a županija - partner sajma bila je Međimurska županija. Ukupno je bilo zauzeto 26.000 m2 izložbenog prostora, a sajam je posjetilo preko 50.000 posjetitelja.

Hrvatska obrtnička komora su-financira nastup svojih članova u iznosu od 30 do 50 posto troškova standardno uređenog izložbenog prostora. Tako je na 21. jesen-skom međunarodnom bjelovar-skom sajmu na ukupnoj površini

od 749 m2 nastupilo osam područ-nih obrtničkih komora i udruženja obrtnika Vrbovec, uz brojne indivi-dualne nastupe obrtnika iz cijele Hrvatske.

Obrtnička komora Bjelovar na izložbenom prostoru površine 264 m2, koji se nalazio u novouređenoj hali 9, predstavila je 25 obrta raznih djelatnosti te srednju strukovnu školu - Obrtničku školu Bjelovar.

Anketirani izlagačiObrtnička komora Bjelovar pro-

vela je usmenu anketu bjelovarskih izlagača-obrtnika kako bi provjerila njihovo zadovoljstvo ili nezadovolj-stvo novom lokacijom na sajmu. Ispitani obrtnici zadovoljni su no-vim prostorom, što će u budućnosti

rezultirati uspješnijim nastupima, vjeruje vodstvo OK Bjelovar. O spomenutoj temi Obrtnička komora Bjelovar provest će i pisano anke-tiranje svih izlagača radi budućih korekcija možebitnih propusta i/ili nedorečenosti koje su uočili tijekom ovogodišnjeg sajma.

Krajnji cilj ove aktivnosti Komore je osigurati zadovoljstvo članova nastupom na sajmu u Gudovcu te im pokazati kako financijski rezultati i tržišni uspjeh premašuju uloženi trud i sredstva. Nastupi na sajmo-vima prilika su svim obrtnicima da prezentiraju svoje proizvode i uslu-ge te stoga OK Bjelovar poziva sve članove da nastupe i na sljedećem, 22. jesenskom međunarodnom bje-lovarskom sajmu.

www.hok.hr

12 ŽUPANIJEObrtničke novine studeni 2013.

OK iSTArSKe žUPANiJe52100 PULA Mletačka 12/1

ISTARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 052/216 153

Telefaks: 052/383 744

e-mail: ok-istre@hok.hr Web: www.ok-istre.hrPredsjednik: Mario Paliska

Tajnik: Eros Sorić

STRANICU PRIPREMIO: Asim Čabaravdić

XVIII.

PAZIN

SLAVONSKI BROD

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

OK BrODSKO- POSAvSKe žUPANiJe35000 SLAVONSKI BROD Petra Krešimira IV. 46/1

Telefon: 035/447 017 Telefaks: 035/407 441

e-mail: ok.slavonski.brod@hok.hrPredsjednik: Zvonimir Ćirić

Tajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: Marijan vrkljan

XII.

BORIs fRANjIĆ, PREDsjEDNIK NADZORNOG ODBORA

Vremena s više ili manje problemaObrtnicima je potrebna

organizacija koji će zastupati njihove interese

O aktualnim izmjenama Za-kona o obrtu, gospodarskoj krizi i očekivanjima obrtnika

razgovarali smo s Borisom Franji-ćem, predsjednikom Nadzornog odbora Obrtničke komore Brodsko-posavske županije.

Mali brandRazgovor smo vodili u Donjim

Andrijevcima, dvadesetak kilome-tara istočno od Slavonskog Broda gdje Franjić živi i gdje je smještena njegova tapetarija.

- Tu je prodajni salon, proizvodni pogon i stan u kojem živi moja obi-telj. Teško je, ali to je sve rezultat našeg rada proteklih 20 godina. Širili smo se polako i sada smo u

trenutku kada počinjemo stvarati i svoj mali brand. Plan je nastaviti kao i do sada: polako i prateći za-htjeve kupaca - kaže B. Franjić koji je osnivač Tapetarije Franjić,

Građevina i proizvodnja namje-štaja dvije su gospodarske grane koje su prve osjetile udar krize. Ka-kva je trenutna situacija?

- I u krizi morate ulagati u nove teh-nologije i znanje ili potpuno propada-te. Za poduzetnike nikada nema do-brih vremena, samo vremena s više ili manje problema. Borimo se s kon-kurencijom iz uvoza. Naš je odgovor kvaliteta i proizvodnja po želji kupca koji kod nas bira mjere namještaja i kombinacije dezena. Uz takav pristup smo preživjeli krizu i sada možemo reći da je proizvodnja stabilna.

realna očekivanja- To vam je kao lanac, što ste više

karika povezali, to ste uspješniji.

Nije važno samo da ste vrstan maj-stor, morate biti i menadžer, peda-gog... Važan element je i optimalno planirati očekivanja, danas ona ne smiju biti velika. Sada je važno osi-gurati si prihod, podmiriti obaveze i nadam se da će doći vremena kad ćemo moći ulagati u proširenje.

Franjić je bio dio tima koji je ove godine organizirao prvi sajam lokal-nih proizvođača namještaja.

Pasivno članstvo- Ohrabruju nas povratne reakci-

je naših sugrađana koji su bili pozi-tivno iznenađeni našom ponudom. Projekt sigurno nastavljamo. Važno je da smo se povezali unutar struke. Mislim da je važno da obrtnici ostanu povezani i imaju zajedničku organi-zaciju koja će se braniti njihove inte-rese. Zadovoljan sam radom ureda županijske obrtničke komore i udru-ženja obrtnika. Meni je važno da oni

EU projektima do kvalitetnijeg

obrazovanja

Tehnička škola i Srednja škola „Matija Antun Reljković“ obilježile

su kraj dvaju projekata financiranih sredstvima Europske unije. Cilj pro-jekta „Slavonica Mehatronica“ bila je modernizacija i razvoj strukovnog obrazovanja. U cilju daljnjeg unapre-đenja kvalitete obrazovanja u ovoj školi već imaju odobren i treći projekt. Kroz projekt „Eco horti lab“ u kojem je partner bila i OK Brodsko-posav-ske županije osigurani su uvjeti za praktičnu nastavu i uvođenje inova-tivnih metoda učenja i podučavanja. Uspostavljen je proizvodno-edukacij-sko-ekološki park koji će služiti za po-dizanje vještina u poljoprivredi te so-cioekonomskih modela proizvodnje u organskoj hortikulturi: uzgoju povrća, cvijeća, voća, vinograda i arhitekture krajobraza.

IN MEMORIAM

Ivan Akrapović (1924. - 2013.)U 89. godini života preminuo je Ivan Akrapović, dipl. ing. strojarstva,

utemeljitelj, vlasnik i dugogodišnji čelni čovjek obrta PAB Akrapović iz Buzeta. Napustio je ovaj svijet u godini kada se obilježava 60. obljet-nica postojanja i djelovanja njegovog obrta. Rođen je 1924. u Zenici, BiH. Uz rad je završio gimnaziju, a ubrzo potom Strojarski fakultet u Ljubljani, što je bila prekretnica u životu mladog inženjera. U tadaš-njem društvenom uređenju zemlje, prije 60 godina, prvi je ili jedan od prvih koji daleke 1953. godine najprije otvara obrt za izradu patentnih olovaka, a kasnije prelazi u područje „brizgane plastike“ i alatničarstva, na čemu je obrt o(p)stao do današnjih dana. U Ljubljani je započeo i izgradio respektabilan poslovni uspon, tu je zasnovao obitelj i tom se gradu uvijek vraćao. U Samoboru je kratko „ispitivao“ poslovni teren, a u Buzet je došao i ostao do kraja života. Već od pokretanja obrta shva-tio je da za uspješno poslovanje nije dovoljna samo izrada proizvoda od plastike, nego da mora imati vlastitu radionicu za izradu potrebnih alata u proizvodnji kozmetičke ambalaže, osobnih zaštitnih sredsta-va i vatrogasnih kaciga. Iz ateljea Ivana Akrapovića, posjednika ve-ćeg broja međunarodno priznatih patenata, izišlo je mnogo modela proizvoda koji su njegov obrt svrstali uz bok poznatim proizvođačima brizganih artikala, a posebno vatrogasnih kaciga, koje su plasirane u 150 država na svim kontinentima osim Amerike. Svom unuku Mihi Akrapoviću, sadašnjem vlasniku obrta PAB Akrapović, rekao je da je „život duži od jednog posla i da ga zbog toga treba odraditi korektno i kvalitetno“, jer se samo na taj način može pošteno odživjeti život i uspostaviti kontinuirani poslovni odnosi.

GRAcIjANO šVIĆ DOBITNIK PRIZNANjA „ZLATNE RuKE“Priznanje pripada cijeloj obitelji

Među ovogodišnjim dobitnicima najvišeg priznanja HOK-a za

životno djelo je i Gracijano Švić, rovinjski ugostitelj i predsjednik Udruženja obrtnika Rovinj, vlasnik obrta za ugostiteljstvo i agencije za prometovanje nekretninama „Graciano“. Visoko priznanje mu je dodijeljeno za unapređenje ugosti-teljske struke, izniman doprinos u obrazovanju ugostiteljskih kadrova i dugogodišnje zalaganje za razvoj obrtničkog sustava.

- Ovo priznanje ne pripada samo meni, mada glasi na moje ime, nego je nagrada i cijeloj obitelji i osoblju resto-rana „Graciano“. Hvala im što su me „trpjeli“ sve ove godine za koje sam dobio priznanje. Naravno, hvala i kolegama koji su prepoznali moj rad u ugostiteljstvu i obrtničkom sustavu. Priznanje mi je posebice drago zato što dolazi od kolega koji najbolje znaju koliko je potrebno

18. KATARINsKI sAjAM Jelena Miljković najljepše uredila izložbeni štand

Najdugovječniji sajam obrtništva u Slavonskom Brodu, Katarinski sajam, ove godine od 21. do 25. studenoga doživio je svoje osa-mnaesto izdanje. Obrtnička komora Brodsko-posavske županije bila je jedan od suorganizatora.

Katarinski sajam svoje korijene vuče još iz druge polovice 18. sto-ljeća kada su na središnjem slavon-skobrodskom trgu uoči svetkovine Svete Kate svoje proizvode izlagali

koji su došli u ured iz njega nisu otišli bez informacije ili odgovora. Obrtnici moraju biti agilniji i više koristiti usluge tih ureda, moraju se i sami više anga-žirati - zaključuje Franjić.

i prodavali poljoprivrednici, lokalni obrtnici i obrtnici susjednih mjesta. Na ovogodišnjem sajmu svoje je proizvode i usluge nudilo 230 izla-gača. - Gospodarstvo je najvažni-ji pokretač razvoja našeg Grada, zbog čega želimo unaprijediti saj-movanje kao očuvanje tradicije, ali i promociju Slavonskog Broda - rekao je Mirko Duspara, gradona-čelnik Slavonskog Broda prigodom otvorenja sajma.

Najljepši štandTradicionalno je na sajmu biran

i najljepši izložbeni štand, kojim je ove godine proglašen štand kuć-ne radinosti Bajka, vlasnice Jele-ne Miljković iz Slavonskog Broda. Jelena Miljković bavi se izradom poklon-torbi od starinskog platna, oslikavanjem namještaja te slika-njem na staklu. - Cijela obitelj daje svoj doprinos, svi smo kreativni i

uživamo u tome što radimo - kaže vlasnica najljepšeg štanda. Sajam-ski program pratio je i niz zabavnih događanja poput 1. festivala slani-ne i čvaraka.

U Puli je od 10. do 13. listo-pada održan 16. obrtnički sajam Istre, kojega je orga-

nizirala Obrtnička komora Istarske županije uz potporu Hrvatske obrt-ničke komore, Istarske županije, Grada Pule i Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula.

16. OBRTNIČKI sAjAM IsTRE

Najjača obrtnička sajamska manifestacija Istre

Svoje proizvode i usluge predsta-vilo je 178 izlagača, od toga 68 iz Istre, 83 iz ostalih dijelova Hrvatske te 27 iz inozemstva, a većina izlaga-ča izrazila je zadovoljstvo rezultati-ma nastupa. Ovogodišnji sajam po-sjetilo je više od 15.000 posjetitelja.

U sklopu sajma održani su i okru-gli stol o brendiranju ekoloških i autohtonih proizvoda malih proizvođača, prezentacije partnerskih slovenskih komo-ra i Udruženja obrtnika Osi-jek, organizirani su i poslovni razgovori istarskih obrtnika s kolegama i poduzetnicima iz Italije, Slovenije i Srbije, a iz-među ostalog promoviran je i Nacionalni program ranog ot-krivanja raka debelog crijeva.

Dodijeljena su i priznanja naju-spješnijim izlagačima. Zlatnu plaketu za uspješnu sajamsku prezentaciju zaslužio je „Rasadnik Longo“ iz Ro-vinja, srebrnu udruga „Bioistra“, a brončanu obrt „Bomi“ iz Belišća. Zlat-nu plaketu za oblikovanje proizvoda dobio je pulski obrt „Ara Electronic“. Za najbolji proizvod zlatnom plake-tom nagrađen je obrt „Helicikultura“ iz Matulja za proizvode od mesa puža, srebrnom obrt „Mist Art“ iz Pula za nakit i uporabne predmete od ma-slinovog drva, a brončanom OPG Dražin iz Kaštel Kambelovca za riblje prerađevine. Ovogodišnji sajam pr-venstveno je bio namijenjen obrtnici-ma i poduzetnicima – proizvođačima te trgovcima opremom, materijalom i sirovinama za daljnju proizvodnju.

truda, zalaganja i ustrajnosti da bi čovjek bio uspješan u ovom našem fahu - rekao je Gracijano Švić.

www.hok.hr

13ŽUPANIJE studeni 2013.Obrtničke novine

OK KArLOvAČKe žUPANiJe47000 KARLOVAC J. Haulika 14

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 047/612 058Telefaks: 047/611 742

e-mail: ok.karlovac@hok.hr Web: www.okkz.hrPredsjednik: Darko Stanković

Tajnik: mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO: Zdenko živčić

KArLOvAc

IV.

OK KOPrivNiČKO- KriževAČKe žUPANiJe48000 KOPRIVNICA Bjelovarska cesta 75 a

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 048/623 408

Telefaks: 048/623 408

Tajnik: Božo Barać

STRANICU PRIPREMILA: Adela Sočev

KOPrivNicAVI.

e-mail: ok.koprivnica@hok.hr Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hrPredsjednik: Zvonko Pecikozić

10. GAsTRO IZLOŽBA NA KARLOVAČKIM DANIMA PIVA

U vrhu hrvatske gastronomijeIz svega viđenog može se

zaključiti kako ugostitelji iz ovog dijela Hrvatske imaju što za

ponuditi gostima koji dođu ili se zadrže u Karlovačkoj županiji

U sklopu Karlovačkih dana piva u Karlovcu se okupila ugostiteljska krema Karlo-

vačke županije na jubilarnoj 10. izložbi jela i pića poznatoj pod na-zivom „Gastro”, koju je organizirao Ceh ugostitelja Obrtničke komore Karlovačke županije.

Da ugostitelji Karlovačke župani-je spadaju u sam vrh gastro ponu-de u Hrvatskoj mogli su se uvjeriti brojni gosti i uzvanici među kojima su bili političari, gospodarstvenici, prosvjetari, kulturnjaci te kolege obrtnici. Tako su ovaj vrhunski ga-stronomski događaj svojom nazoč-nošću uveličali brojni gosti iz cijele županije, a i predstavnici obrtničkih institucija iz cijele Hrvatske. Svi oni nisu krili oduševljenje viđenim. Izu-zetno velik izbor raznovrsnih jela bio je aranžiran s puno ukusa i tru-da, tako da su sva ljudska osjetila

došla na svoje. Dokaz tome je i či-njenica da je sve ponuđeno nestalo sa stolova u tren oka.

vinari i maslinariZa tu gastronomsku čaroliju bili su

zaslužni karlovački restorani „Kvaka”, „Lovački rog”, „Tempo“, „Dolcevita“ i gostionica „Vinski”, „Zeleni kut” i „DP” iz Zvečaja, „Žganjer” iz Jaško-

va, „Gradina” iz Josipdola te restoran „Mirjana Rastoke“ iz Slunja. Svoja vina prezentira-la je Udruga vinara, vinogra-dara i voćara iz Ozlja. Njima treba pridružiti i karlovačku Trgovačko-ugostiteljsku ško-lu, čiji su se učenici predsta-vili raznovrsnim koktelima. Ponudu pića obogatio je i sponzor Roto Dinamic. Svi-

ma njima se pridružila i Udruga masli-nara Krka koja se predstavila svojim raznovrsnim proizvodima.

Najbolja promocijaPredsjednik Ceha ugostitelja

Obrtničke komore Karlovačke žu-panije Miro Prugovečki naglasio je kako je i ova izložba još jednom pokazala kako ugostitelji-obrtni-ci Karlovačke županije spadaju u vrh hrvatskog ugostiteljstva, a time ujedno na najbolji mogući način promoviraju obrtništvo, ali i cijelu Karlovačku županiju.

Evidentno je da Karlovačka župa-nija ima sve predispozicije da bude vodeća turistička destinacija konti-nentalne Hrvatske, a u tome bi veliku ulogu trebali odigrati ugostitelji kao jedna od perjanica turističke ponude.

Modne novosti frizerskih salona

Što sve znaju i umiju nji-hove kreativne ruke po-

kazali su karlovački frizeri na Reviji frizura održanoj u sklo-pu Obrtničkog sajma na Da-nima piva u Karlovcu, kojeg već nekoliko godina uspješno organizira Ceh frizera Karlo-vačke županije.

- Naši frizeri večeras su pokazali da ne zaostajemo puno za svjetskim trendo-vima te da pratimo modne novitete. Ovakve revije su prilika za pokazati ono što ne radimo svakog dana u salonu - kazala je Nada Ba-rić, predsjednica Ceha frizera Obrt-ničke komore Karlovačke županije.

Svoje umijeće prezentiralo je se-dam karlovačkih frizerskih salona, i to nizom dnevnih, večernjih i sveča-nih frizura među kojima su mnoge bile i prave, slobodno ih možemo nazvati, umjetničke instalacije. Je-dan od njih bio je i frizerski salon

„Mevlida” vlasnice Mevlide Jović, jedne od ponajboljih karlovačkih frizerki koja se predstavila s de-vet modela frizura. Na pitanje koji su najnoviji trendovi u oblikovanju kose odgovorila je da je u njihovom poslu sve dozvoljeno.

- Ipak, primijetila sam da je sve traženija kovrčava kosa. Frizure su sve romantičnije, ali iz trenda nikad neće izaći bob i pramenovi - otkrila je iskusna Mevlida.

Obrtnički sajam

I ove je godine Karlovačke dane piva oplemenio Obrtnički sajam koji se od-vijao u obrtničkom šatoru na 600 kvadrata izložbenog zatvorenog prostora

i 100 kvadrata predprostora. Organizatori sajma zajednički su bili Obrtnička komora Karlovačke župa-nije i Udruženje obrtnika Karlovca. Svoju djelatnost na sajmu promoviralo je 23 obrtnika iz Karlovačke žu-panije te gosti iz Primorsko-goranske, Osječko-baranj-ske, Zagrebačke i Istarske županije, kao i izlagači iz Slovenije i BiH. Pokrovitelji sajma su Ministarstvo podu-zetništva i obrta, Karlovačka županija i Grad Karlovac.

16. OBRTNIČKI I GOsPODARsKI sAjAM

U Križevcima 242 izlagačaU Križevcima je održan 16.

obrtnički i gospodarski sa-jam Koprivničko-križevačke

županije na kojem su sudjelovala 242 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Austrije te Bosne i Hercego-vine, a od toga je bilo 112 obrtnika.

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, otvorio je sajam, a na svečanosti otvaranja sudjelovali su i brojni predstavni-ci državne, županijske i gradske vlasti, obrtnici, gospodarstvenici te predstavnici ustanova i udruga.

Prisutnim gostima i uzvanicima obratili su se predsjednik Organiza-cijskog odbora i župan Koprivničko-križevački Darko Koren, zamjenik gradonačelnika Grada Križevaca Tomislav Katanović, predsjednik HGK Županijske komore Koprivnice Miroslav Vitković te pomoćnik mini-stra poduzetništva i obrta Vjekoslav Rakamarić.

edukacije i prezentacijeTijekom tri dana sajma održan

je niz edukacija i prezentacija te modna revija i revija frizura u organizaciji Udruženja obrtni-ka. Obrtnici su imali prilike čuti o mogućnostima korištenja EU fon-dova te prisustvovati prezentaciji „Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije“.

Za učenike sedmih i osmih ra-zreda osnovnih škola, koji su orga-nizirano posjetili Sajam, održana je prezentacija strukovnih zanimanja, a u njoj su sudjelovali ravnatelji i profesori stručnih predmeta te vodi-

telji praktične nastave u organizaciji Obrtničke komore Koprivničko-kri-ževačke županije.

Učenici srednje škole „Ivan Se-ljanec“ predstavili su zanimanja krojač, kuhar, konobar, strojobravar

i zidar, a Strukovna škola Đurđevac predstavila je zanimanja frizer i koz-metičar. Iz Obrtničke škole Kopriv-nica na prezentaciji su sudjelovali učenici koji se školuju za zanimanja stolar i soboslikar-ličilac.

Nastupili na brojnim sajmovima

Obrtnička komora Kopriv-ničko-križevačke župa-

nije organizirala je nastup na više sajmova za svoje članove. Na međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Gudovcu pored Bjelovara na 115 četvornih metara unu-tarnjeg i vanjskog prostora predstavilo se 29 izlagača iz Koprivničko-križevačke županije.

Obrtnici su se ponovno predstavili u Šibeniku na Srednjo-vjekovnom sajmu, a tamo je ujedno gostovala i Križevačka djevojačka straža, povijesna postrojba Udruže-nja obrtnika Križevci. Četiri obrtnika izlagala su na 21 četvornom metru

izložbenog prostora na 21. zagor-skom gospodarskom zboru u Krapini tijekom rujna. Obrtnička komora osi-gurala je besplatni prostor za izlaga-nje svim obrtnicima na spomenutim sajmovima.

Naši obrtnici na sajmu u Gudovcu

Osposobljeno novih 11 montera

U Obrtničkoj komori Koprivnič-ko-križevačke županije ispit za

montere autonomnih energetskih sustava iz obnovljivih izvora energi-je položilo je 11 nezaposlenih oso-ba. Program stručnog osposoblja-vanja proveli su Obrtničko učilište Pouka u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, čiji su predstavnici bili u nadzoru edukacije. Nakon što su odslušali teorijski dio nastave, polaznici su odradili praktičnu na-

stavu u suradnji s obrtnicima i to Flip i Nitre iz Koprivnice, insta-lacijama Horvat iz Legrada, Ter-mo-klimom iz Nedelišća, obrtima Montaža Fancev iz virja i Ter-moinst iz Križevaca. Također su imali prilike vježbati na pokaznom sustavu fotonaponskih ćelija koje je Komora sama nabavila upravo za takve edukacije. Nakon položenog ispita polaznicima je novo zvanje upisano u radnu knjižicu.

Edukacija o sprečavanju pranja novca

Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije i Udruženje

obrtnika Koprivnica organizirali su se-minar za obrtnike koji su svake dvije godine obavezni proći edukaciju radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma. Knjigovođe,

zlatari, trgovci umjetninama te po-srednici u nekretninama i osiguranju, njih 25, tako su slušali seminar koji su održali stručnjaci iz RIF-a Dali-bor Briški, Ivica Milčić i Darko Terek. Obrtnicima su nakon seminara izda-ne potvrde o sudjelovanju.

S Obrtničkog i gospodarskog sajma u Križevcima

www.hok.hr

14 ŽUPANIJEObrtničke novine studeni 2013.

OK LiČKO-SeNJSKe žUPANiJe53000 GOSPIĆ Ulica Ante Starčevića 17

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 053/573 012Telefaks: 053/573 012

e-mail: ok.gospic@hok.hrPredsjednica: Ana Šerić-Konjikovac

Tajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: željko Mataija

IX.GOSPiĆ

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

OK KrAPiNSKO- ZAGOrSKe žUPANiJe49000 KRAPINA Magistratska 2

Telefon: 049/300 545

Telefaks: 049/370 616

e-mail: ok.krapina@hok.hr Web: www.okkzz.hrPredsjednik: Davor Pleško

Tajnica: Renata Vranić

STRANICU PRIPREMILA: renata vranić

KRAPINA

II.

PROBLEMI BOsANsKOHERcEGOVAČKIH OBRTNIKA

Ne mogu nastupati na sajmovima u Hrvatskoj

Zbog nastale situacije potrebno je tražiti liberalnije mogućnosti

prelaska granica

Ulazak Hrvatske u EU, poja-čan carinski nadzor, fiskali-zacija, naplaćivanje sajam-

skog prostora na Jeseni u Lici i potpora hrvatskim obrtnicima u pre-govorima s resornim Ministarstvom oko Zakona o obrtu samo su dio razgovora predstavnika Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona i Udruženja obrtnika Gospić vođenih u Bihaću.

Kako je istaknuo predsjednik OK USK Šemsudin Bajrić, u kratkom vre-menu bosanskohercegovačkim obrt-nicima nametnuti su problemi nastu-panja, izlaganja i prodaje proizvoda u Hrvatskoj, a situaciju pogoršava i činjenica da od početka srpnja proce-dura mora prolaziti i kroz federativnu vlast u Sarajevu.

Predsjednik Udruženja obrtnika Gospić Marko Sokolić dodao je da zbog nastale situacije treba traži-ti liberalnije mogućnosti prelaska granica, posebno kada je u pita-nju suradnja pograničnih regija koje su povijesno oslonjene jedna na drugu te da problem sigurno zaslužuje dizanje na višu razinu. Domaćini su dali potporu Ličani-ma i cijelom komorskom sustavu u nastojanjima da se on zaštiti, a

ne razbija najavljenim izmjenama Zakona o obrtu koje potencira Mi-nistarstvo poduzetništva i obrta.

Sastanak je završen u uvjerenju da će u idućoj godini obrtništvo

dviju regija dobiti novu i bolju pri-liku za razmjene ideja i proizvoda koji neće ići na štetu fiskalnog, gospodarskog i komorskog susta-va.

Stipendije za osam učenika

Upravni odbor Obrtničke komore Ličko-senjske županije održao

je sjednicu na kojoj su se očitovali o financijskom poslovanju Komore prvih šest mjeseci, stipendiranju učenika deficitarnih zanimanja, pri-premama za sajamsku izložbu Je-sen u Lici, kriterijima za priznanja Komore, sjednici Upravnog odbora HOK-a nakon sastanka s ministrom Marasom i drugom.

Kako je izvijestila tajnica Ankica Šubarić, u odnosu na isto razdo-blje prošle godine, ove godine su prihodi veći za oko 6 posto, a uz

rečeno otplaćen je kredit za ured-ski prostor, o čemu će više govora biti i na redovnoj Skupštini. Kako je Ministarstvo poduzetništva i obrta prihvatilo prijavu Komore na natje-čaj za stipendiranje učenika u defi-citarnim zanimanjima, odobrena su sredstva u iznosu od 28.800 kn te je donesena odluka o stipendiranju osam učenika deficitarnih obrtnič-kih zanimanja. Tako će učenici koje prema utvrđenim kriterijima odabe-ru Udruženja obrtnika u Gospiću, Novalji, Otočcu i Senju primati po 600 kuna mjesečno.

Gospićani o kreditima HBOR-aUpravni odbor Udruženja obrtnika

Gospić upoznao je članove s kredit-nim programom HBOR-a, namije-njenom poduzetnicima mlađima od 30 godina te početnicima koji prvi put otvaraju obrt, a mlađi su od 55 godina. Za mlade je najmanji iznos kredita 80 tisuća, a najviši 700 tisuća kuna, dok početnici imaju mogućnost kredita od 80 tisuća do 1,8 milijuna kuna s kamatama 4 posto i rokom otplate 12 do 14 godina, ovisno o kreditu.

Dječji tjedan poduzetništva

Na inicijativu Udruženja obrtnika Senj u Osnov-

noj školi „S. S. Kranjčević“ Ministarstvo poduzetništva i obrta i Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje „Nikola Šubić Zrinski“ proveli su projekt Dječji tjedan poduzetniš-tva. Riječ je o edukativnim radionicama za učenike osnovnih škola i njihove nastavnike, koje imaju za cilj potaknuti uvođenje su-stavnog obrazovanja za poduzetništvo u hrvatski obrazovni sustav te u konačnici razviti poduzet-nički duh, kako bi se stekle poduzet-ničke kompetencije.

- Kroz radionice i prezentacije osnovnoškolci su učili kako od naj-ranije dobi sudjelovati u stvaranju obiteljskog proračuna, kako postati dio tima, kako raspolagati vlastitim džeparcem i pritom stvarati navike štednje, kako razviti samopouzda-

nje i vlastite ideje - kaže tajnica UO Senj Anita Lopac.

Na prezentaciji rezultata projekta i dodjeli priznanja učenicima i nastav-nicima koji su sudjelovali u projektu prisustvovali su, među ostalima, i Vjekoslav Rakramarić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, Vito-mir Tafra, predstavnik Visoke škole „Nikola Šubić Zrinski“ i Darko Nekić, gradonačelnik Grada Senja.

usPjEšNO ODRŽAN 21. ZAGORsKI GOsPODARsKI ZBOR KRAPINA 2013.

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u su-radnji s Hrvatskom gospo-

darskom komorom - ŽK Krapina, Krapinsko-zagorskom županijom, gradom Krapinom i Radio Kajem uspješno je organizirala ovogodiš-nji 21. zagorski gospodarski zbor, koji se održavao u rujnu u okviru Tjedna kajkavske kulture Krapina 2013.

Zbor je otvorio potpredsjednik Vla-de RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, a na sve-čanom otvorenju sudjelovali su pred-sjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, predsjednik OK KZŽ Davor Pleško, župan Krapin-sko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik grada Krapine Zoran Gregurović, potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta i drugi.

Ovogodišnji 21. zagorski gospo-darski zbor održan je u sportskoj dvorani i pod šatorom na vanjskom prostoru Osnovne škole „Ljudevit Gaj“ u Krapini na 1.200 m² izlož-

benog prostora, s više od 150 izlagača - obrtnika, poduzetnika, vlasnika OPG-ova i institucija iz ci-jele Hrvatske. S osobitim zadovolj-stvom ističemo nastup partnerske komore iz Slovenije OOZ Šmarje pri Jelšah. U sklopu gospodarskog zbora održan je Susret poduzetni-ka i obrtnika Krapinsko-zagorske županije, a tema susreta bila je „Konkurentnost prerađivačke indu-strije s osvrtom na Krapinsko-za-gorsku županiju“.

Članovi Obrtničke komore i ove godine tijekom održavanja sajma posjetiteljima su nudili besplatne frizerske usluge. Svoje proizvode i usluge predstavili su članovi Ceha tradicijskih i umjetničkih obrta, a predstavljen je i Katalog tradicijskih i umjetničkih obrta Krapinsko-za-gorske županije. Ceh tekstilaca i Ceh frizera organizirali su i modnu reviju na kojoj su sudjelovali kro-jački, frizerski i kozmetički saloni te učenici Srednje škole Oroslavje za zanimanje kozmetičar.

Davor Pleško, Branko Grčić, Darko Varga i Dragutin Ranogajec

Zadovoljni izlagači i posjetiteljiPromocija

tradicijskih i umjetničkih obrta

Krapinsko-zagorska župani-ja dodijelila je 100 tisuća kuna potpore Obrtničkoj komori Kra-pinsko-zagorske županije za provođenje projekta „Promocija tradicijskih i umjetničkih obrta” u sklopu kojeg će se urediti izlož-beno-edukativni prostor OKKZŽ za tradicijske i umjetničke obrte.

Stipendije učenicima

OK Krapinsko-zagorske žu-panije organizirala je svečano potpisivanje Ugovora o stipen-diranju 80 učenika deficitarnih obrtničkih zanimanja za šk. g. 2013./2014. Stipendija iznosi 500 kuna mjesečno, tijekom svih 12 mjeseci u godini i bespovrat-na je, uz obvezu zapošljavanja u Krapinsko-zagorskoj županiji nakon završetka školovanja.

Advent u Mariji Bistrici

Ove godine organizira se treći po redu Advent u Mariji Bistrici s ciljem promicanja istinskog bo-žićnog duha, kulture i tradicije ovoga kraja. Svi vlasnici tradi-cijskih i umjetničkih obrta zain-teresirani za izlaganje mogu se javiti na e-mail: zvonko.srecic@marija-bistrica.hr.

www.hok.hr

15ŽUPANIJE studeni 2013.Obrtničke novine

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OK MeĐiMUrSKe žUPANiJe40000 ČAKOVEC Ulica I. G. Kovačića 4

Telefon: 040/312 643Telefaks: 040/312 643

e-mail: ok.cakovec@hok.hrPredsjednik: Slavko Faltak

Tajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: robert varga

ČAKOvecXX.

OK OSJeČKO- BArANJSKe žUPANiJe31000 OSIJEK Svilajska 35/2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 031/310 160

Telefaks: 031/310 161

e-mail: ok.osijek@hok.hrWeb: www.okobz.hrPredsjednik: Dragutin Grabrović

Tajnica: Blaženka Bogdan

STRANICU PRIPREMILA: ivana rab-Guljaš

OSiJeK

XIV.

Davor Sabljak mladi je beli-šćanski obrtnik koji je došao na zanimljivu poslovnu ideju

- odlučio je okupiti sva hrvatska kul-turno-umjetnička društva. Gdje? Na svojem portalu www.kudovi.comKako ste došli na ideju o po-

kretanju portala www.kudovi.com?

- Kao obrtnik čija je primarna dje-latnost izrada web stranica i SEO optimizacija, svakodnevni rad na internetskom marketingu zahtijeva, između ostalog, konstantno pro-mišljanje o još netaknutim „niche“ područjima. Jedne večeri sa supru-gom sam na TV vijestima gledao reportažu o plesu kulturno-umjet-ničkih društava i dobio sam ideju da napravim portal baš za KUD-ove.

Jedinstven portalJe li to jedini portal takvog sa-

držaja i svrhe u republici Hr-vatskoj?

- Koliko ja znam - jedini je, bar u opsegu i sadržaju koji nudi.Znate li za slične portale u

drugim zemljama?- Iskreno, ne znam.

Jeste li i sami član nekog KUD-a, s obzirom na to da ste

BELIšĆANIN DAVOR sABLjAK, POKRETAČ PORTALA KuDOVI.cOM

Okuplja kulturno-umjetnička društva

Potencijal ovog mog projeka je ogroman. Inače, volio bih da ljudi općenito shvate kako ulaganje u web stranicu i marketing na

Internetu nije bacanje novca, kaže Davor Sabljakse odlučili za pokretanje ovog portala?

- Ne, nisam, ali sam ljubitelj kul-ture, plesa i pjesme. Mislim da su KUD-ovi izvrsna stvar za promociju kulture i očuvanje tradicije.Na koji način financirate svoj

portal - reklamama, sponzor-stvom ili vam uvršteni KUD-ovi plaćaju neku vrstu naknade?

- Za sada je kompletan portal i marketing, osim prodaje jednog sponzoriranog članka, financiran iz vlastitih sredstava. Za ubuduće plan je pronaći sponzore i financirati se kroz prodaju reklamnih bannera i sponzoriranih članka. Potencijal ovog projekta je ogroman, što su prepoznali i brojni mediji te mi dali dodatnu motivaciju za radom.Kakav obrt imate i koliko ste

dugo obrtnik?- Vlasnik sam obrta EXDIZAJN,

čija je primarna djelatnost računalno programiranje, izrada web stranica, SEO optimizacija, Internet marke-ting. Kroz nekoliko će mjeseci biti tri godine kako imam otvoren obrt.Jeste li zadovoljni položajem

obrtnika i obrtništva u hrvat-skom gospodarstvu, napose u djelatnosti kojom se vi bavite?

Dobra investicija- Nisam zadovoljan, ponajprije

zbog toga što ljudi, iako je vrije-me krize, nikako da shvate kako je ulaganje u web stranicu i reklamu na Internetu dobra investicija, a ne bacanje novca.

Što se tiče položaja obrtnika, konkretno sam se našao u dile-mi i problemu što se tiče portala www.kudovi.com jer svi natječa-ji, donacije i slično traže da imam osnovanu udrugu, a ako ste obrtnik nemate pravo ni napisati nekakav natječaj za financiranje.

Sada sam u dogovoru s knjigo-vodstvom i razmišljam i o otvaranju udruge.

fEsTIVALA DANI sLAVONsKE šuME

Našički obrtnički sajamSedmo izdanje Našičkog obrtnič-

kog sajma održano je u rujnu, u okviru tradicionalnog festivala Dani slavonske šume. Sajam je otvorio župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić, u nazočnosti gra-donačelnika grada Našica Krešimira Žagara, potpredsjednika Obrtničke komore Osječko-baranjske župani-je Stjepana Birovića, predsjednika Udruženja obrtnika Našice Darka Kneževića te predsjednika i tajnika susjednih udruženja obrtnika.

Na sajmu je svoje proizvode izložilo 50 obrtnika i OPG –ova s područja Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije. Bilo je tu proizvoda od metala, drva, plastike, voća, grožđa, brašna, cvijeća i meda, ali i osobnih usluga kao što su frizerske usluge, usluge manikure i čišćenja, zatim uporabnih i jestivih suvenira, pa i knjiga poezije i proze.

Međunarodni su karakter festivalu Dani slavonske šume osigura-li gosti iz Mađarske, Slovenije, Austrije i Češke. Organizaciju sedmog Našičkog obrtničkog sajma financirali su Obrtnička komora Osječko-ba-ranjske županije, Udruženje obrtnika Našice i Erste banka. Prema pro-cjenama organizatora, festivalska je događanja, pa i Obrtnički sajam, ove godine posjetilo više od deset tisuća posjetitelja.

Radionica o pripremi projekata iz EU fondova

Hrvatska obrtnička komora, u suradnji s Obrtničkom komo-

rom Osječko-baranjske županije, 18. rujna organizirala je u Osijeku jednodnevnu besplatnu radionicu za obrtnike o pripremi projekata za korištenje sredstava iz fondova Europske unije.

Tom su prigodom brojni zaintere-sirani obrtnici upoznati sa shemom

Davor Sabljak

U Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije tijekom listopada i studenoga održalo se predavanja o temi Vođenje i upravljanje obrtom te Računovodstvo obrtnika.

Prijave za predavanja

dodjele bespovratnih sredstava za male i srednje poduzetnike kako bi se što bolje pripremili za razu-mijevanje natječaja, projektnu lo-giku i projektno planiranje. Osim teoretskih znanja, na radionici su predstavljeni i primjeri uspješnih projekata. Predavanje su održali stručnjaci trgovačkog društva Raz-bor d.o.o.

Sajam Našice

OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMuRjA

Važnost cjeloživotnog obrazovanja

Dosad je majstorsko zvanje u Međimurju steklo 297 majstora iz gotovo svih dijelova Hrvatske

Obrtnička komora Međimurja or-ganizirala je svečanu dodjelu

majstorskih diploma za 23 majstora koji su ispit polagali u jesenskom roku prošle i proljetnom roku ove godine. Novim majstorima čestitke su uputili predsjednik Obrtničke ko-more Međimurske županije Slavko Faltak, međimurski župan Matija Posavec i zamjenik župana Zoran Vidović, koji su posebno istaknuli izuzetnu važnost koju u obrtništvu i cjelokupnom gospodarstvu imaju stručni kadrovi i cjeloživotno obra-zovanje.

Na prigodnoj svečanosti diplome majstora primili su stolari Danijel Filo (Ivanovec), Nikolino Koprivec (Sveti Martin na Muri), Ivan Cvetko (Goričan), Ivan Mustač i Vjekoslav Sarić (Mačkovec), Nenad Ribić i Darko Kriković (Šenkovec) i Laura Krištofić (Nedelišće); automehani-čari Kristijan Salaj (Podturen), Igor Jelenić (Strahoninec), Miroslav

Novak (Gardinovec), Denis Štefan i Stjepan Zvonarek (Prelog); dim-njačari Alen Drk (Ivanovec), Edi Alagić (Karlovac) i Miroslav Njego-vec (Črešnjevo); autolimari Predrag Dokleja (Ivanovec) i Dragan Novak (Pušćine); natkonobar Elvis Čanadi (Mursko Središće); elektroinstala-ter Mario Hren (Brezje); pekar Ivan Gabaj (Čakovec); plinoinstalater Branko Grabar (Ivanovec) i frizerka Željka Mlinarić (Zaveščak).

U Obrtničkoj komori Međimur-ske županije majstorski ispiti se od 1996. godine održavaju dva puta godišnje. Do sada je majstor-sko zvanje u našoj Komori steklo 297 majstora iz gotovo svih dije-lova Hrvatske. Svi zainteresirani za polaganje majstorskih ispita u sljedećem, proljetnom roku koji će se održati u veljači iduće godine trebaju se javiti najkasnije 45 dana prije početka roka, odnosno do 31. prosinca 2013. godine. Detaljne in-formacije možete saznati od Koleta Mihajlova, stručnog suradnika za obrazovanje u Obrtničkoj komori Međimurske županije, na broj tele-fona 040/313-971.

OKRuGLI sTOL O ZAKONu O OBRTu

Ravnopravniji uvjeti poslovanjaNa inicijativu Obrtničke komore

Međimurja 12. studenoga u Velikoj vijećnici Međimurske

županije održan je Okrugli stol na temu prijedloga Zakona o obrtu. Na skupu su sudjelovali saborski zastu-pnici iz 3. izborne jedinice, kao i sami obrtnici.

Zaštita potrošačaO prijedlogu Zakona, ali i o sta-

nju u hrvatskom obrtništvu govorio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.

Nakon rasprave doneseni su za-ključci u kojima stoji da se novim Zakonom o obrtu trebaju osigurati ravnopravni uvjeti poslovanja svih gospodarskih subjekata u državi. Posebno je naglašena ravnoprav-nost u uvjetima stručnosti, čime se štite sami potrošači, privatna imovi-na, ali i život i zdravlje građana te odgovornost u poslovanju.

Također, sudionici skupa zaključi-li su kako članstvo u obrtničkoj ko-mori treba biti obvezno, uz primjere-nu visinu komorskog doprinosa i uz obvezu njezine reorganizacije. Pri-jelazno razdoblje za reorganizaciju i novi način financiranja ne može biti kraće od godine dana.

Naukovanje u eUI na kraju, zaključeno je da novi

Zakon vraća obrazovanje za obrtnič-ka zanimanja isključivo pod okrilje dr-žave, odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, što je potpuno u suprotnosti sa smjernicama razvoja strukovnog obrazovanja u Europskoj

uniji. Odustaje se i od naukovanja, unatoč činjenici da se upravo ono pokazuje kao način obrazovanja koje utječe na veću zapošljivost mladih, što nije dobro. Navedeni zaključci po-slani su predlagatelju Zakona.

Župan Međimurske županije Ma-tija Posavec rekao je da Međimurje slovi kao najrazvijeniji dio zemlje što

se tiče obrtništva i malog poduzet-ništva te da nam nije svejedno kako će se ono u budućnosti razvijati.

U dogovoru s OK Međimurske županije popisat će se svi fiskalni i parafiskalni nameti koje imaju naše jedinice lokalne samouprave, a koje otežavaju poslovanje obrtnicima i onemogućavaju razvoj i ulaganja.

www.hok.hr

16 ŽUPANIJEObrtničke novine studeni 2013.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OK PriMOrSKO-GOrANSKe žUPANiJe51000 RIJEKA Zanonova 1/III

Telefon: 051/325 599 Telefaks: 051/325 590

e-mail: ok.rijeka@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-rijeka.hrPredsjednik: Boris Vukelić

Tajnik: Željko Dimitrić

STRANICU PRIPREMIO: željko Dimitrić

riJeKAVIII.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAPOžeGA

XI.OK POžeŠKO-SLAvONSKe žUPANiJe34000 POŽEGA Ulica Franje Thauzyja 7

Telefon: 034/272 457 Telefaks: 034/272 457

e-mail: ok.pozega@hok.hrPredsjednik: Stipo Barukčić

Tajnik: Zvonko MartinovićPRILOGE PRIPREMILI: Zvonko Martinović, Francisko Didović, Tomislava Nikšić, Jasna Tessari

NOVOPEČENI MAjsTORI

Predstavljanje kovačkog zanata

Na svečanoj dodjeli majstorskih diploma, održanoj u srpnju ove godine, ukupno su promovirana 24 nova majstora Požeško-slavonske župa-

nije. Među ostalima, diploma je uručena i majstoru kovaču Josipu Čavajdi koji je tajne kovačkog zanata uspješno prezentirao na XIV. obrtničkom i poduzetničkom sajmu u Požegi. Kovačkim majstorijama, proizašlim iz ruku novopečenog majstora, naposljetku su nagrađeni lovci, koji su pak sudjelo-vali u humanitarno-gastronomskoj akciji kuhanja lovačkog čobanca.

XIV. OBRTNIČKI I PODuZETNIČKI sAjAM

Susret obrtnika i potencijalnih kupaca

Obrtnički sajam pruža priliku obrtnicima da predstave

svoje proizvode potencijalnim kupcima te da međusobno

razmijene iskustva i prenesu znanja

Na ovogodišnjem XIV. obrtnič-kom i poduzetničkom sajmu, koji se održavao od 27. do

29. rujna u dvorani Grabrik u Pože-gi, nastupilo je preko 160 izlagača iz požeškog kraja te iz cijele Hrvatske. Uz Obrtničku komoru Požeško-sla-vonske županije, sajam su organizi-rali UO Požega, UO Pakraca i Lipi-ka te HGK - Gospodarska komora Požega. Glavni pokrovitelj sajma bila je Požeško-slavonska županija, a generalni pokrovitelj HOK, HGK, Grad Požega te Ministarstvo podu-zetništva i obrta.

Prilika obrtnicima- Obrtnički sajam pruža priliku

obrtnicima da predstave svoje pro-izvode potencijalnim kupcima te da međusobno razmijene iskustva i prenesu znanja - istaknuo je pri-likom otvorenja sajma predsjednik OK Požeško-slavonske županije Stipo Barukčić.

Potpredsjednik HOK-a Dragutin Grabrović prisutne je podsjetio kako je od 1995. godine do, zaključno s ovogodišnjim Celjskim sajmom,

održano 228 sajamskih izložbi u Hr-vatskoj i inozemstvu u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrt-ničke komore, na kojima je nastu-pilo 11.733 izlagača, na 84.216 m2 izložbenog prostora.

Gradonačelnik Požege Vedran Neferović izrazio je zadovoljstvo veli-kim brojem izlagača te nadu da će se poduzetnici i obrtnici uspjeti othrvati svim poteškoćama u poslovanju na kojima nailaze u ovo izazovno doba.

Program sajmaNa sajmu se održalo ocjenjivanje

meda, likovna kolonija, humanitar-

na akcija lovačkih društava u korist Udruge MI, sajam zanimanja, mod-na revija i revija frizura te nastupi i igraonice dječjih vrtića.

Revija frizura održana je u orga-nizaciji Ceha frizera, pod vodstvom Davora Lepke, koji je uspješno ani-mirao brojne frizere. Uz besplatan ulaz, sajam je obišlo preko 10.000 posjetitelja. Štand „Narodni vez“ iz Slavonskog Broda proglašen je naj-uređenijim štandom ovogodišnjeg Obrtničkog i poduzetničkog sajma. Priznanja su dobili i inozemni izla-gači, TS „Ohridski biseri“ iz Make-donije i Mesarija KIMI iz Slovenije.

Najukusniji lovački čobanac i najbolji med

Tijekom ovogodiš-njeg Obrtničkog

i poduzetničkog saj-ma održano je i na-tjecanje u kuhanju lovačkog čobanca te su dodijeljena pri-znanja najboljim pro-izvođačima meda požeško-slavonskog kraja.

Za ocjenjivanje meda prijavilo se 14 pčelara s 19 uzo-raka meda od kojih su svi dobili priznanja zadovoljivši uvjete kva-litete.

Nagrade za tri najbolja uzorka dodijelio je gradonačelnik Vedran Neferović i to za treće mjesto Dan-ku Egneru iz Kutjeva, za drugo mjesto Marijanu Krpanu iz Požege,

a najboljim je proglašen bagremov med Ivana Pavlešića.

U humanitarno-gastronomskoj akciji kuhanja lovačkog čobanca sudjelovalo je čak šest lovačkih dru-štava. Sav prihod skupljen prodajom ove delicije darovan je Udruzi rodite-lja djece s posebnim potrebama MI.

U Poduzetničkom centru Pakrac poduzetnicima je prezentirana Stra-tegija gospodarskog razvoja Grada Pakraca od 2013. do 2020. godine u čijoj izradi je sudjelovalo i Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika. Udruže-nje obrtnika, koje u vlasništvu ima nedovršenu kuću, prijavilo je svoj pro-jekt „Obrtnički dom“ čiji je cilj dovršiti izgradnju kuće i načiniti poslovno, edukativno i informativno sjedište obrtnika te mjesto za druženje, zabavu i razne slobodne aktivnosti.

Projekt „Obrtnički dom“

Zvonko Jurković, vlasnik bra-varskog obrta iz Čavla, jedan je od dobitnika ovogodišnjeg

priznanja Hrvatske obrtničke komo-re - Statue „Zlatne ruke“ s poveljom „Zlatne ruke“ za unapređenje obrt-ničke proizvodnje, očuvanje obitelj-ske tradicije u obrtništvu, izniman doprinos strukovnom obrazovanju za obrtnička zanimanja i razvoj obrtničkog komorskog sustava.

Bogata biografijaZvonko Jurković već 27 godina

uspješno vodi bravarsko-limarsku radionicu u mjestu Cernik u opći-ni Čavle, ali i aktivno sudjeluje u radu komorskog sustava. Nakon završetka senjske Škole učenika u privredi, stječe prva iskustva u svijetu bravarstva, a 1986. godine otvara svoj obrt. Bravarija Jurković danas djeluje u dva odvojena po-gona. U pogonu u Bakru proizvodi se brodska oprema, dok se u po-gonu u Cerniku izrađuje kovana i inoks bravarija. Obrt se kvalitetom i konkurentnošću iskazao kroz ne-prekinutu poslovnu suradnju s bro-dogradilištima Brodosplit, 3. maj, Viktor Lenac i Kraljevica, a dobri rezultati postignuti su i u izradi

Eu PROjEKTSutra radim - praksom do uspjeha

Završnom konferencijom, održanom u Poreču 16. rujna, obilježen je za-vršetak provođenja projekta „Sutra radim - praksom do uspjeha“ koji je

financiran od strane Europske unije iz programa IPA KOMPONENTA IV - Razvoj ljudskih potencijala, u vrijednosti od 173.000 eura. Nositelj projekta bila je Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića iz Poreča, a uz Obrt-ničku komoru Primorsko-goranske županije partneri projekta bili su Gos-podarska škola Buje, Grad Poreč, grad Buje, Udruženje obrtnika Poreč i Ugostiteljska škola Opatija.

Svrha projekta bila je da se modernizacijom srednjoškolskih strukovnih kurikuluma, stvara-njem i usavršavanjem kompe-tencija ljudskih resursa u turizmu, kao i stvaranjem direktne i dugo-ročne komunikacije između tržišta rada i srednjoškolskih obrazovnih ustanova ostvare strateški predu-vjeti za razvoj regije, Istarske i Pri-morsko-goranske županije.

uO VIšKOVO-KAsTAV-KLANA-jELENjERevija obrtnika

Povodom obilježavanja Ma-tejne, Udruženje obrtnika

Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje u subotu 21. rujna organizi-ralo je modnu reviju „Lepi za Matejnu“. Za uljepšavanje ma-nekenki pobrinuli su se frizeri i kozmetičari, a zatim je usli-jedila modna revija svečanih večernjih haljina, svečanih fri-zura i make-upa. Manekenke su nosile haljine Krojačkog salona „Stopica“, salona „Marie“ i kreacije Ingrid Jardas, mlade dizajnerice iz Viškova, dok su za uljepšavanje bili zaduženi studio „Hello“ (Kastav), kozmetički salon „Bellezza“ (Spinči-ći), kozmetički salon „No limit“ (Ma-rinići), muško-ženski frizerski obrt

„Vanči“ (Kastav), studio zdravlja i ljepote „Ambra“ (Viškovo), frizerski salon „VG Models“ (Kastav), studio zdravlja i njege „No.7“ (Kastav), fri-zerski studio „Magnifique“ (Viškovo), studio za zdravlje i njegu ruku i sto-pala „Pedibon“ (Viškovo) i frizerski salon „Urban“ (Kastav).

sTATuA „ZLATNE RuKE“ s POVELjOM „ZLATNE RuKE“

Zvonko Jurković – profil dobitnika

Bravarsko-limarska radionica gospodina Jurkovića uspješno

djeluje gotovo tri desetljeća

čeličnih konstrukcija za sportske objekte i proizvodne hale.

Od trenutka otvaranja obrta, Zvonko Jurković aktivan je u radu obrtničkog komorskog sustava. Tako je bio član Skupštine HOK-a, Upravnog odbora OK Primorsko-goranske županije, Skupštine UO Rijeka, a trenutačno obnaša funk-ciju predsjednika UO Rijeka, drugi mandat zaredom.

Član je Odbora za strukovnu izo-brazbu HOK-a, Komisije za pomoć-ničke i kontrolne ispite u Strojarsko-brodograđevnoj školi za industrijska i obrtnička zanimanja te Komisije za licenciranje obrtničkih radnji u Obrt-ničkoj komori Primorsko-goranske županije.

Brojna priznanja i nagrade

Dugogodišnji rad Zvonka Jur-kovića nagrađen Poveljom OK Primorsko-goranske županije (2002.), Plakete „Obrtničke ruke“ s pisanim priznanjem (2008.), nagradom „Vrijedne ruke“ za do-prinos održanju obrtničke tradici-je i kvaliteti struke, Poveljom Hr-vatske obrtničke komore (2011.), Priznanjem Udruženja obrtnika Karlovac za posebne zasluge i uspjehe unapređenju obrtništva (2012.) te Statuom „Zlatne ruke“ s poveljom „Zlatne ruke“ (2013.) - posljednjim u nizu vrijednih pri-znanja i nagrada.

www.hok.hr

17ŽUPANIJE studeni 2013.Obrtničke novine

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OK SPLiTSKO- DALMATiNSKe žUPANiJe21000 SPLIT Ruđera Boškovića 28-30

Telefon: 021/470 114Telefaks: 021/470 115

e-mail: ok.split@hok.hr

Predsjednica: Marija Crmarić

v.d. tajnika: Nada BrezecSTRANICU PRIPREMILA: Nada Brezec

SPLITXVII.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

OK SiSAČKO-MOSLAvAČKe žUPANiJe44000 SISAK Ulica Ante Starčevića 13

Telefon: 044/521 134

Telefaks: 044/522 487

e-mail: ok.sisak@hok.hrWeb: www.ok-smz.hrPredsjednik: Željko Vrbanus

v.d. tajnika: Nenad Joksimović

STRANICU PRIPREMIO: Nenad Joksimović

SISAKIII.

OBRTNIcI sIsAČKO-MOsLAVAČKE ŽuPANIjE NA 2. sAjMu ŽuPANIjA

Potencijal obrtništvaOd 19. do 22. rujna na Zagre-

bačkom velesajmu održan je 2. sajam županija. Tema

ovogodišnjeg sajma bila je hrvatski proizvod na tržištu Europske unije. Sajam županija prikazao je hrvatski potencijal, temeljen na prezentaciji svih 20 županija na jednom mjestu, a u cilju predstavljanja ukupnog gospodarsko-poslovnog kapitala i kulturne baštine Republike Hrvat-ske, kako domaćoj, tako i stranoj javnosti.

Gospodarski potencijal Sisač-ko-moslavačke županije i ove je godine prezentiran kroz gos-podarski, obrtnički i turistički dio predstavljanja na štandu. Uz veli-ke gospodarske subjekte i obitelj-

ska poljoprivredna gospodarstva, posjetiteljima su se kroz svoje proizvode prezentirali obrti „MG Vrbanus“ iz Siska vlasnika Željka Vrbanusa, proizvodni obrt „Stucka“ iz Petrinje vlasnika Mateja Stane-šića, proizvodni obrt „Adria-sol“ iz Siska vlasnika Josipa Maričevića, stolarija „Interles-Ivaštinović“ iz Novske vlasnika Željka Ivaštinovi-ća, krojački obrt „Angelina design“ iz Kutine vlasnice Nade Ajazaj, me-sarski obrt „Promes-Cvanciger“ iz Siska vlasnika Adolfa Cvancigera, staklarski obrt „Medić“ iz Novske vlasnice Nade Medić te „Stolarija Guberac“ iz Siska vlasnika Zvonka Guberca.

Nenad JoksimovićSekcija frizera i kozmetičara raspravljala je o aktualnoj te-

matici izmjena Zakona o obrtu te o predstojećim aktivnostima sekcije.

Potaknute prošlogodišnjom, iznimno uspješnom humanitarnom akcijom kada su, podsjetimo, pri-kupljenim sredstvima uz potporu sisačkih obrtnika inicirale i uspješno

uO sIsAKBesplatna informatička edukacija

Udruženju obrtnika Sisak odo-brena su novčana sredstva

za informatičku izobrazbu 24 obrtnika za program ECDL speci-jalist (Osnove IT-a, Word, Excel, Internet i e-komunikacija). Od tih 24-ero, 12 će biti određeno za na-predni ECDL (ECDL Advanced – Baze podataka, Napredni Excel). Pored obrtnika, edukaciji mogu prisustvovati i zaposlenici obrtni-ka, kao i članovi obitelji. Edukacija je za sve potpuno besplatna, a na-kon uspješnog završetka polaznici

stječu pravo na uvjerenje o ospo-sobljavanju, odnosno usavršava-nju, koje im se može upisati u rad-nu evidenciju (elektronsku radnu knjižicu). Svi zainteresirani mogu se javiti u Udruženje obrtnika Si-sak u što kraćem vremenskom roku, budući da je broj polaznika ograničen.

uO sIsAK

Humanitarna akcija frizera i kozmetičarazavršile obnovu majčinske sobe u sisačkoj Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedi-šić“, odnosno Odjelu pedijatrije bol-nice, članice Sekcije i ove su godine odlučile provesti humanitarnu akciju sličnog karaktera.

Predsjednica Sekcije frizera i kozmetičara Ivanka Čačić još jed-nom je upozorila na sveprisutnu

problematiku ne-lojalne konkuren-cije, tzv. rada na crno, koji izravno ugrožava poslova-nje naših obrtnica, odnosno na neu-činkovitost inspek-cijskih službi pri provedbi odredaba Zakona o zabrani i sprečavanju ne-registriranih djelat-nosti.

Darija Halavanja

Kamena fontana – poklon VukovaruNa splitskom Žnjanu uspješ-

no je završen 18. međuna-rodni sajam SASO, na koje-

mu se predstavilo 700 izlagača iz osam zemalja. Ovogodišnji sajam SASO održao se pod visokim po-kroviteljstvom predsjednika Re-publike Hrvatske Ive Josipovića, Ministarstva gospodarstva, Split-sko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Sajam je svečano otvorio Zlat-ko Ževrnja, župan Splitsko-dal-matinske županije. Prigodnim go-vorom uzvanicima su se obratili i pomoćnik ministra gospodarstva gospodin Ivo Miletić, zamjenik gra-donačelnika gospodin Goran Ko-vačević, te predsjednik Hrvatske

obrtničke komore gospodin Dra-gutin Ranogajec. U svom govoru predsjednik Ranogajec osvrnuo se na aktualno stanje i situaciju u obrtništvu, naglasivši važnost op-stanka temeljnog stupa obrtništva, a to su Udruženja obrtnika, važ-nost opstojnosti područnih komora i samog HOK-a. U svom obraćanju predsjednik je naglasio da su saj-movi idealno mjesto prezentacije obrtništva te da je HOK do sada sufinancirao nastupe na sajmovi-ma te da će i ubuduće organizirati kolektivne nastupe i sufinancirati nastupe za obrtnike u zemlji i ino-zemstvu.

Usprkos krizi i nepovoljnim gospodarskim kretanjima, sajam

SASO je okupio niz specijalizi-ranih međunarodnih sajmova - graditeljstva, drvne industrije, metalne industrije, alata, strojeva i opreme, sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, elektro-tehnike, energetike i telekomuni-kacija, SAFIR - Sajam financija, investicija i razvoja te SEKO - sa-jam ekologije.

U suradnji sa suorganizatori-ma Sajam SASO je organizirao i stručne konferencije, specijalizira-na predavanja i multilateralni gos-podarski susret B2B, na kojemu su svi zainteresirani poslovni su-

bjekti imali priliku skla-panja novih suradnji na poljima industrijske proizvodnje, građe-vinske infrastrukture, tehnologije materijala, industrije teških me-tala, elektronike, mi-kroelektronike, teleko-munikacije, energije i okoliša.

U sklopu sajma SASO održan je i 15 sajam obrtništva po-duzetništva i male privrede na kojemu

su predstavljeni pro-izvodi obrtnika iz 11 županija. Kroz pre-zentaciju i poslovne razgovore obrtnici su napravili izvrstan posao te se nadaju da će i sljedeće go-dine moći na ovom sajmu pre-zentirati svoje obrtničke radioni-ce i proizvode.

U sklopu sajma obrtništva pre-zentirali su se i učenici obrtnič-kih škola, su na svojim štando-vima imali prezentaciju preko 20 obrtničkih zanimanja. Uspješan nastup na ovogodišnjem sajmu imali su i predstavnici programa Obrtnik & partner sa svojim po-slovnim partnerima.

U mnoštvu eksponata koji su izložili obrtnici na ovom sajmu svakako bi trebalo izdvojiti kame-nu fontanu u obliku vukovarskog vodotornja.

Ovo djelo rad je ruku majstora klesara Stjepana Vrandečića, koji uz svoj težak posao ima i veliko srce.

Naime, želja gospodina Vrande-čića je da ova fontana krasi grad Vukovar.

Kontaktirao je s predsjednikom Udruženja obrtnika Vukovara, te će se naći mogućnost da ovaj hva-levrijedan poklon krasi grad-heroj.

Moramo napomenuti da ovo nije prva ovakva gesta gospodina Vrandečića, jer se već kod Central-nog križa u Vukovaru nalaze dvije kamene klupe koje je poklonio Vu-kovaru.

16. OBRTNIČKI sAjAM IsTRE

Na 16. obrtničkom sajmu Istre predstavilo se 178 izlagača –

68 iz Istre, 83 iz ostalih dijelova Hrvatske te 27 iz inozemstva.

Iz Obrtničke komore Sisačko-mo-slavačke županije na izložbenom prostoru veličine 12 m2 zajedno s Udruženjem obrtnika Buzet i Udru-ženjem obrtnika Stubica nastupilo je sedam obrta.

Tom prilikom predstavili su se obrti: mesarski obrt „Promes Cvanciger“ iz Siska, „MIA“ - izrada ukrasnih kuglica iz Siska, „Adria sol“ - izrada kozmetičkih proizvo-da, soli te soli za prihranu divljači i stoke iz Siska, vinarija Miklaužić iz Popovače, vinarija Trdenić iz

Popovače, „MG Vrbanus“ - metal-na galanterija i bravarija iz Siska i „Val Studio“ - unikatna izrada su-venira iz Siska.

Nastup izlagača sufinanciran je sredstvima Hrvatske obrtničke ko-more i Sisačko-moslavačke župa-nije sukladno Operativnom planu poticanja malog i srednjeg gos-podarstva, turizma, infrastrukture i komunalnih poslova u Sisačko-moslavačkoj županiji tijekom 2013. godine, odnosno temeljem Zaključ-ka o sufinanciranju nastupa gos-podarstvenika s područja Sisačko-moslavačke županije na sajmovima tijekom 2013. godine od 4. veljače 2013.

Nastup obrtnika Sisačko-moslavačke županije

18. MEĐuNARODNI sAjAM sAsO

www.hok.hr

18 ŽUPANIJEObrtničke novine studeni 2013.

OK vArAžDiNSKe žUPANiJe42000 VARAŽDIN Vodnikova 4

Telefon: 042/320 986

Telefaks: 042/320 949

e-mail: ok.varazdin@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-vz.hrPredsjednik: Vladimir Habek

STRANICU PRIPREMIO: ivan vusić, tajnikVARAŽDINSKA

ŽUPANIJAvArAžDiN

V.

OK ŠiBeNSKO-KNiNSKe žUPANiJe22000 ŠIBENIK Ulica Stjepana Radića 77 a

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Telefon: 022/311 715Telefaks: 022/336 641

e-mail: ok.sibenik@hok.hrPredsjednik: Ante Mihić

Tajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Urukalo

ŠiBeNiK

XV.

VLADIMIR KANIšKI – PLAKETA „ZLATNE RuKE“ u PRAVIM RuKAMA

POGLED u PROšLOsT šIBENIKA

Deveti srednjovjekovni sajam

ZAKON O OBRTu

Deveti srednjovjekovni sajam u Šibeniku ove je godine okupio oko 300 sudionika

iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Njemačke i Makedonije. Sajam su, kao i prethodnih godina, organizirali Grad Šibenik, Turistička zajednica Šibenika i Udruženje obrtnika Šibe-nik, a njegovom svečanom otvore-

nju nazočio je i predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, koji je u po-zdravnom govoru posebno istaknuo važnost ovakvih manifestacija za promicanje i razvoj hrvatskog obrt-ništva.

Na Sajmu je Turističko-ugosti-teljska škola iz Šibenika predstavi-la i svoj projekt Šibenski zavajon,

TRADIcIONALNA RIBARsKA NOĆ

Slavlje kraja ljeta

Udruženje obrtnika Šibenik i Turistička zajednica Šibenika

organizirali su u staroj šibenskoj gradskoj jezgri tradicionalnu Ri-barsku noć, koja je i ove godine okupila veliki broj građana i gosti-ju Šibenika. Svi oni mogli su uži-vati u domaćim delicijama - peče-nim srdelama i pidočama - od čije je prodaje prikupljen prihod nami-jenjen šibenskim humanitarnim udrugama Kamenčići i Izvor ljubavi. Odličnu zabavu upotpunio je i glazbeni sastav s otoka Šolte, Mjesni odbor. Ribarska fešta završena je ponoćnim vatrometom čime su zapravo završene i ovogodišnje bogate šibenske ljet-ne svečanosti.

NOVA AKcIjsKA GRuPAOsniva se „Dinara 1831.“

Čuvar tradicijskog obrta u Varaždinu

Aktivan je član i u međunarodnim udrugama -

član je Udruženja knjigoveža Češke Republike i Udruženja

knjigoveža i restauratora knjiga Republike Mađarske

Vladimir Kaniški, vlasnik knji-govežačkog obrta iz Varaž-dina, dobitnik je visokog pri-

znanja Hrvatske obrtničke komore za 2013. godinu, plakete „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem „Zlatne ruke“. Za knjigovežu se školovao u Varaždinu u Školi za učenike u pri-vredi: ujutro je obavljao naukovanje u obrtničkoj radionici majstora Škri-njarića, a popodne je pohađao na-stavu u školi.

Po završetku škole i naukovanja kao kvalifici-rani knjigoveža kratko je radio kod majstora Škri-njarića, a 1972. godine zapošljava se u Tiskar-sko-izdavačkom zavodu Zrinski u Varaždinu, gdje radi do otvorenja vlasti-te obrtničke radionice u Varaždinu, kada kupuje obrtničku knjigovežačku radionicu od obrtnika Mi-lana Majera. U radionici zajedno s dva radnika radi na uvezu knjiga, re-stauriranju starih knjiga i uvezu poslovne doku-mentacije. Prije 1990. godine puno je radio na restauraciji starih vrijednih crkvenih

knjiga i starih bi-blijskih izdanja.Dobar dio ra-dova donirao je Crkvi te se tako iskazao kao ve-liki donator koji je puno pridonio spašavanju vri-jedne povijesne crkvene knji-ževne baštine u Varaždinskoj županiji i šire. Pored angažira-nosti u vlastitom

obrtu, gospodin Vladimir Kaniški dao je i još uvijek daje svoj dopri-nos razvitku obrtničkog komorskog sustava u svojoj sredini i na razini Republike Hrvatske. Obnašao je brojne funkcije u Udruženju hrvat-skih obrtnika Varaždin i Obrtnič-koj komori Varaždinske županije. Aktivan je član i u međunarodnim udrugama - član je Udruženja knji-goveža Češke Republike i Udruže-nja knjigoveža i restauratora knjiga Republike Mađarske. Gospodin Vladimir Kaniški svoj je cijeli radni vijek bio obrtnik i zastupnik njihovih interesa u Gradu Varaždinu, Varaž-dinskoj županiji i šire.

S obzirom na promjenu gradske vlasti u Općini Pirovac održan

je radni sastanak s načelnikom, kojem su osim načelnika Ivana Gulama i donačelnika prisustvovali predsjednik Udruženja Milan Jadre-šić, predsjednica Sekcije trgovaca Udruženja Marina Božac i tajnica UO Murter, Pirovac, Tisno Melanija Turčinov Rameša.

Razgovaralo se o poslovanju obrtnika koji posluju na štandovima, odnosno koji plaćaju najam za ko-rištenje javne površine na području Općine Pirovac. Oni su bili nezado-

koji je financijski podržalo i Mini-starstvo turizma RH. Cilj ovoga projekta je od zaborava otrgnuti tradicionalna jela šibenskog kraja. U sklopu Sajma održane su broj-ne kulturne i zabavne svečanosti. Snimljena je i morska bitka za Ši-benik upriličena ispred Tvrđave sv. Nikole.

Zavičajni suvenirski kutak

Šestu godinu zaredom Grad Ši-benik besplatno je ustupio Ud-

ruženju obrtnika Šibenik gradski prostor za održavanje Zavičajnog suvenirskog kutka. Ovogodišnja novina je u tome što se Kutak

održava na dvije vrlo aktraktivne i frekvetne lokacije u neposrednoj blizini katedrale svetog Jakova. U Zavičajnom kutku izlaže desetak šibenskih obrtnika koji se bave proizvodnjom autohtonih suvenira.

Obrtnički sajam u Murteru

Udruženje obrtnika Murter, Pirovac, Tisno u suradnji s Općinom Murter-Kornati i Turističkom zajednicom

Općine Murter-Kornati organiziralo je Obrtnički sajam, manifestaciju s ciljem obogaćivanja turističke ponude

mjesta. Na saj-mu se sa svo-jom ponudom predstavilo 30-ak izlagača koji su mješta-nima i njiho-vim gostima ponudili svoje autohtone pro-izvode.

RADNI sAsTANAK

Nova pirovačka vlast uz obrtnikevoljni brojnim manifestacijama koje su se održavale zbog obogaćivanja turističke ponude u mjestu, a na kraju su obrtnicima koji rade na po-dručju Općine Pirovac i plaćaju za-kupninu za korištenje javne površine predstavljali ozbiljnu konkurenciju.

Načelnik je obećao pomoć i oz-biljnu pripremu sezone 2014. kako se taj problem više ne bi ponavljao. Najavio je i mogućnost preseljenja štandova na drugu, bolju i osvjet-ljeniju lokaciju i mogućnost davanja javne površine u najam na više go-dina, a ne samo na jednu.

Od samog početka, Udruženje obrtnika Knin aktivno je uključeno u inicijativu za osnivanje

lokalne akcijske grupe u zaleđu Šibensko-kninske županije. Sredinom rujna održan je 9. sastanak ini-cijative za osnivanje LAG-a „Dinara 1831.“. Na sa-stanku je sudjelovalo 25 sudionika - deset predstav-nika javnog sektora, šest predstavnika privatnog sektora i devet predstavnika civilnog sektora. Na sastanku su odrađene nominacije za tijela, voditelja i radna tijela za osnivačku skupštinu LAG-a „Dinara 1831.“, usvojena je vizija i završeni razvojni ciljevi i mjere, a određen je i datum osnivačke skupštine.

Potrebne izmjene u korist obrtnika

Na inicijativu saborske zastu-pnice iz redova HNS-a i čla-

nice saborskog Odbora za gospo-darstvo Natalije Martinčević, 28. listopada u Varaždinu okupili su se predstavnici obrtnika na čelu s predsjednikom HOK-a Dragutinom Ranogajcem te saborski zastupni-ci sa sjevera Hrvatske poručujući Vladi i resornom ministarstvu da prijedlog novog Zakona o obrtu stavi van procedure.

Taj su zaključak nadopunili i prijedlogom da se formira radna skupina koja će temeljito, nanovo, razmotriti sve točke prijedloga tog zakona i donijeti izmjene koje će ići u korist obrtnika i njihovog opstan-ka, istaknula je Martinčević.

Uz zaključak o stavljanju prijedlo-ga novog zakona van procedure te formiranje radne skupine, Martinče-vić je predložila i zaključak koji se tiče reorganizacije Hrvatske obrt-ničke komore. U njemu se govori o demokratizaciji te organizaciji i približavanju obrtnicima te kvalitet-nijem pružanju usluga obrtnicima.

Iako je prihvatio takvu formulaci-ju zaključka, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Rano-gajec istaknuo je da je započeo proces reorganizacije Komore. Kao neke od mjera naveo je usva-janje poslovnika o materijalno-fi-nancijskom poslovanju, kao i tran-sparentnije vođenje računovodstva te razrješenja dužnosnika koji nisu raspolagali imovinom Komore na način kako su propisali Skupština i druga tijela Komore.

Sudeći prema izjavama sabor-skog zastupnika HDZ-a Domagoja Ivana Miloševića na skupu u Varaž-dinu, inicijativa Natalije Martinčević mogla bi u Saboru naići na podršku glavne oporbene stranke.

Milošević je pružio podršku za-ključcima te sam predložio da se odustane od odluke Vlade prema kojoj bi obrtnici s prvim danom 2015. godine morali PDV plaćati odmah. Milošević je mišljenja da obrtnici koji ostvaruju prihod do 500.000 eura godišnje PDV trebaju plaćati po na-plati robe ili usluge.

www.hok.hr

19ŽUPANIJE studeni 2013.Obrtničke novine

OK vUKOvArSKO-SriJeMSKe žUPANiJe32100 VINKOVCI Ljudevita Gaja 17

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Telefon: 032/333 304Telefaks: 032/338 239

e-mail: ok.vinkovci@hok.hrPredsjednik: Ivan Klarić

Tajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: Anica Fridl

VUKOVAR

XVI.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

OK virOviTiČKO-PODrAvSKe žUPANiJe33000 VIROVITICA Pavla Radića 3

Telefon: 033/721 258Telefaks: 033/726 028

e-mail: ok.virovitica@hok.hrWeb: www.okvpz.hrPredsjednik: Vladimir Ivoš

Tajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMILA: Katica Kovačević

virOviTicAX.

U velikoj hali ŠRC Lenije, u sklopu 48. vinkovačkih jese-ni, od 13. do 15. rujna 2013.

održan je 11. vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva na kojemu se proizvodima i uslugama predstavilo stotinjak izlagača iz Hr-vatske i Bosne i Hercegovine.

Naglasak na obrtništvuNa Sajmu koji se prostire na

2000 četvornih metara naglasak je stavljen na obrtništvo, prehrambe-nu, poljoprivrednu i drvnu industri-

uO VINKOVcIRevitalizacija zgrade

Tijekom kolovoza obnovljena je zgrada UO Vinkovci koja je

ujedno i zaštićeni kulturno-povijesni spomenik grada Vinkovaca. Obav-ljeni su građevinsko-ličilački i stolar-ski radovi, zamijenjeni stari i dotra-jali prozori te oličeni uredi i hodnik.

Inače, zgrada Udruženja obrtnika Vinkovci vlasništvo je vinkovačkih obrtnika još od daleke 1934. godine, kada ju je tadašnji Obrtni zbor Vinkov-ci kupio za potrebe Zanatlijsko šted-ne i kreditne zadruge. Nakon Drugog svjetskog rata zgrada je nacionalizi-rana, a tek 1971. godine vraćena je vinkovačkim obrtnicima na korištenje kao društveno vlasništvo. Napokon, prije četiri godine Udruženje obrtni-

OBAVIjEsT O sMRTI

ILIJA VUKOVIĆIznenada preminuo u utorak 17.09.2013. godine u 62. godini života.Ilija Vuković bio je prvi predsjednik Obrtničke komore Vukovarsko-

srijemske županije u razdoblju od 1994. do 1998. godine.

OBAVIjEsT O sMRTI

FRANJO SPIEGL-BRACO Tragično preminuo u utorak, 6. kolovoza

2013. godine u 71. godini života. Ispraćaj dragog pokojnika obavljen je

12. kolovoza 2013. na Mirogoju u Zagre-bu.

Franjo Spiegl bio je tajnik Udruženja obrt-nika Vukovar od 18. veljače 1999. godine do 29. prosinca 2006. godine.

ka uspjelo je povratiti vlasništvo nad zgradom te je 11. ožujka 2009. godi-ne Općinski sud u Vinkovcima donio rješenje o uknjižbi prava vlasništva. Tako su vinkovački obrtnici nakon pu-nih 75 godina ponovo postali vlasnici svog obrtničkog doma.

Izlagalo stotinjak obrtnika i poduzetnika

11. VINKOVAČKI jEsENsKI sAjAM

Najveću pozornost na sajmu izazvala VW Buba Željka

Vrbanusa

ju te šumarstvo. Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije i Udruženje obrtnika Vinkovci osigu-rali su za svoje članove i goste iz Obrtničke komore Tuzlanskog kan-tona oko 200 m² besplatnog izlož-benog prostora.

Nakon otvorenja u Udruženju obrtnika Vinkovci potpisani su Spo-razumi o suradnji između Obrtničkih komora Vukovarsko srijemske župa-nije i Tuzlanskog kantona te Udru-ženja obrtnika Vinkovci i Udruženja obrtnika Starih zanata iz Tuzle.

Unikatna vW BubaVeliku pozornost na sajmu je iza-

zvao obrtnik Željko Vrbanus iz Siska

3. sAjAM AGROEXPO 2013.

Nadmašena sva očekivanja organizatora

U Virovitici je 31. kolovoza, u okvi-

ru proslave Dana županije, održan Agroexpo 2013., tre-ći županijski sajam agroproizvoda i opre-me, koji je objedinio nekoliko izložbi od kojih je najznačajnija izložba i ocjenjivanje meda. Sajam je oku-pio izlagače iz Virovi-tičko-podravske, Ko-privničko-križevačke i Sisačko-moslavače županije, ukupno njih 79, od kojih dvadesetak obrtnika. Organizatori i pokrovitelji sajma bili su Virovitičko-podravska županija i Grad Viroviti-ca, HGK - ŽK Virovitica, HOK - POK Virovitica, TZ Virovitičko-podravske županije, VIDRA - Agencija za regionalni razvoj, Županijska podružnica Poljoprivredne savjetodavne službe, Županijski savez poljoprivrednih udruga i Viroexpo d.o.o..

K. Kovačević

Besplatna informatička edukacija

Zahvaljujući odobrenoj potpori temeljem Javnog poziva Ministarstva po-duzetništva i obrta, Udruženje obrtnika Orahovica za svoje će članove

organizirati besplatno informatičko obrazovanje. Edukaciju će tijekom jeseni provesti obrt BIT COMPUTERS iz Orahovice, a nakon završetka svi će polaznici dobiti uvjerenje koje mogu unijeti u osobne podatke o stručnoj kompetenciji u elektroničkom registru koji vodi HZMO (bivša radna knji-

žica). Prijave se primaju u

udruženju na broj te-lefona 033/673-135 ili e-mail uo.orahovica@hok.hr. Budući da je broj polaznika ograni-čen, grupa će se formi-rati prema redoslijedu prijava.

NOVA šKOLsKA GODINA Upisano tek 209 učenika

Planom upisa učenika u I. razred školske godine 2013./2014. po JMO u 4 strukovne škole u Virovitič-

ko-podravskoj županiji bilo je predviđeno za upisati 272 učenika, a upisano je njih 209. Najslabiji upis ostvaren je u Industrijsko-obrtničkoj školi u Slatini - umjesto 96 upisano je 68 učenika - te Srednjoj školi Stjepana Ivšića u Orahovici u kojoj je umjesto 52 upisano 34 učenika. I virovitička Industrijsko-obrtnička škola nije ostvarila planirani upis, pa je umjesto 96 upisano 79 učenika, a jedino je Srednja škola Stjepana Sulimanca iz Pitoma-če upisala 28 planiranih učenika u obrtnička zanima-nja. Problema za popunu planiranih razrednih odjela nije bilo u zanimanju kuhar, automehaničar i tokar, a

Sa svečanosti otvorenja sajma - izlagači

sa svojom VW Bubom iskovanom od željeza 2002. godine, za što mu je trebalo 2500 radnih sati. Automo-bil je obojen 24-karatnom pozlatom, za što je trebalo 250 sati i na njega je postavljeno 5500 Swarovski kristala, što je radio dodatnih 160 sati. Zain-teresiranim Vinkovčanima je rekao da su mu nudili i 500.000 eura za au-tomobil, ali ga nije htio prodati te da je radije došao na vinkovački sajam iako je bio pozvan na frankfurtski sa-jam automobila.

Za uspješan nastup svojih čla-nova na sajmu Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije i Udruženje obrtnika Vinkovci dobili su priznanje za poseban doprinos u organizaciji ovog sajma.

Pod predsjedanjem Vladimira Ivoša, predsjednika Obrtnič-ke komore Virovitičko-po-

dravske županije, 18. rujna održana je sjednica Upravnog odbora. Na sjednici su donesene odluke ve-zane za funkcioniranje komorskih djelatnosti, nastup na 16. obrtnič-kom sajmu Istre u Puli te nasta-vak dobre suradnje s kolegama iz Obrtničke komore Istarske župani-je. Osim toga, podneseno je i ne-koliko informacija o aktualnostima u obrtništvu. Upravni odbor donio je i nekoliko odluka o razrješenjima i imenovanjima. Tako je novi član Odbora za obrazovanje, umjesto dosadašnje Lahorke Weiss, po-stao aktualni predstojnik Područ-

sjEDNIcA uPRAVNOG ODBORA

Brojna imenovanja i razrješenja

nog ureda HZZ-a Ivan Baborski. Umjesto Krešimira Kaltenbachera, na dužnost potpredsjednika Ceha proizvodnog obrta imenovan je Kre-šimir Kostelac. Predsjednika Ceha ugostiteljskog obrta Vladu Gebika zamijenio je Hrvoje Šimunović, dok

je novi član tog ceha Matija Uher. Odbor je, među ostalim, virovitič-kom udruženju odobrio donaciju od 2.000 kuna za nabavu LCD projek-tora te raspravljao o utjecaju novog prijedloga Zakona o obrtu na funkci-oniranje komorskog sustava.

iako planirani, nisu upisani zidari, strojo-bravari, vo-doinstalateri i slastičari.

- Provođe-njem upisa na novi način i ostvarenim rezultatima bavit ćemo se na skorom sastanku Odbora za obrazovanje POK-a u kojemu su ravnatelji škola, pročelnica županijskog odjela za prosvjetu, predstavnik HZZ – Područnog ureda Virovitica i predstavnici obrtništva - kazao nam je stručni suradnik za obrazovanje Franjo Petrić.

www.hok.hr

20 ŽUPANIJEObrtničke novine studeni 2013.

OK ZADArSKe žUPANiJe23000 ZADAR Široka ulica 1/III

ZADARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 023/319 224

Telefaks: 023/311 383

e-mail: ok.zadar@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-zadar.hrPredsjednik: Stjepan Knežević

Tajnik: Ive Marin

STRANICU PRIPREMIO: Damir Maričić

XIII.

ZADAR

Grad Zadar pokušava riješiti dugovanja koja prema njemu imaju fizičke i pravne osobe, dakle tvrtke i obrtnici, a time bi pokušali popraviti stanje

proračuna, ali i pomoći određenom broju obrtnika i tvrtki.Na stranicama Grada objavljen je i poziv za otpis poreznog duga s osno-

ve kamata, ali i kriteriji, mjerila te postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja države i jedinica lokalne i područne samouprave.

ZIMsKI ŽIVOT ZADRA

Klizalište u gradskoj jezgriIznimna borba obrtnika da

obogate zimski život Zadra te da učine uspješnijim poslovanje

svojih obrta većinom smještenih u središtu grada

U sklopu akcije „Đir po gradu“ na Dan grada Zadra, 24. stu-denoga, otvorilo se klizalište

na parkiralištu kod crkve Svete Mari-je. Postavljanje klizališta u povijesnoj jezgri grada Zadra rezultat je, izme-đu ostalog, i iznimne borbe obrtnika da kroz niz sadržaja obogate zimski život Zadra te da učine uspješnijim poslovanje svojih obrta većinom smještenih u središtu grada.

Đir po graduAkcija „Đir po gradu“ pokrenuta

je prošle godine na inicijativu za-darskih obrtnika, a s ciljem povratka života na ulice i trgove Poluotoka u zimskim mjesecima te osiguravanja egzistencije brojnih obrtnika koji upravo u staroj jezgri imaju svoje poslove. Svaki od sudionika akcije za građane priprema razne pogod-nosti kojima ih privlači da naprave „đir po gradu“. Tako građani Zadra mogu uživati u brojnim sniženjima, humanitarnim aktivnostima, pri-redbama, posebnim ponudama u kafićima, restoranima, trgovinama. Iskustva od prošle godine govore kako je klizalište dobar medij za oživljavanje gradske jezgre te za li-ječenje klasične boljke Zadra - pada prometa i gubitaka u poslovanju ti-

jekom zimskih mjeseci. Zbog pada prometa ne pate samo mali i srednji poduzetnici u Zadru, nego i drugim sredinama orijentiranim na ljetni turizam. Osim zbog kraja turističke sezone te sveopće krize i socijalnih prilika građana, poslovanje obrtnika trpi gubitke i zbog problema s na-platom parkinga.

Besplatan parkingGrad Zadar je na traženje obrtni-

ka pristao da se poslijepodne par-king ne naplaćuje, a iz gradskog pro-računa izdvojili su novčana sredstva

za financiranje postavljanja klizališta te za šatore s pratećim sadržajima. U sklopu „Đira po gradu“, zadarski ugostitelji pripremat će bakalar na razne načina, čije će se porcije pro-davati po simboličnim cijenama. Sav prihod prikupljen prodajom bakalara ići će u humanitarne svrhe.

Klizalište je, kao i lani, postavila riječka tvrtka Velemi, prva tvrtka u Hrvatskoj specijalizirana za iznaj-mljivanje i prodaju mobilnih i fiksnih klizališta, a čija je ponuda na pro-vedenom natječaju ocijenjena kao najbolja.

Promocija novih majstora

U organizaciji OK Zadarske županije u Muzeju antičkog stakla u Zadru svečano su promovirani novi majstori, njih 56, koji su položili majstor-

ske ispite u proteklih go-dinu dana. Uz asistenciju suradnice za obrazova-nje Lidije Udiljak, maj-storima je diplome uru-čio predsjednik Komore Stjepan Knežević.

POZITIVNI TRENDOVI NA ZADARsKOM PODRuČju

Zadar – obrtnički grad!

Broj zaposlenih u obrtu i slobod-nim profesijama u Zadarskoj

je županiji koncem lipnja iznosio 12.009, dok je krajem travnja izno-sio 10.159, što bi značilo da je približavanjem vrhuncu turističke sezone obrtništvo u Zadarskoj žu-paniji uvećano za gotovo 20 posto. Ukupno je u Hrvatskoj obrtnika i kod njih zaposlenih u ovom raz-doblju krajem travnja bilo 203.091, da bi koncem lipnja taj broj bio 221.097 osoba, što je rast od pri-bližno 10 posto. Iz toga se može zaključiti da je rast u Zadarskoj žu-paniji bio dvostruku veći od prosje-ka u državi.

- Zapošljavamo ljude i doprino-simo i gospodarski i socijalno bo-ljim prilikama u državi. Zadar je

izrazito obrtnička sredina. Ipak, ne smijemo zaboraviti kako obrtništvo proživljava značajnu krizu - rekao je predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije Stipe Kneže-vić, dodavši kako se suradnjom s Gradom Zadrom i uključivanjem u javnu raspravu oko Zakona o obrtu nastoji spriječiti daljnje srozavanje obrta.

Plati glavnicu, kamate se brišu

Ceh prijevoznika HOK-a raspravljao je krajem listopada o početnoj i perio-dičnoj izobrazbi vozača. Ulaskom Hr-vatske u Europsku uniju došlo je i do promjena u izobrazbi profesionalnih vozača koji upravljaju vozilima za koje je potrebna vozačka dozvola katego-rije C1, C1E, C ili CE te D1, D1E, D ili DE. Tako oni od 1. srpnja moraju imati početne kvalifikacije i redovito se osposobljavati kroz obveznu periodič-ku izobrazbu. Na temelju Svjedodžbe o periodičkoj izobrazi ili na temelju Svjedodžbe o stečenim kvalifikacijama Policijska uprava upisuje u vozačku dozvolu „Kod 95“ kao dokaz stečene kvalifikacije. Vozači koji zaključno s 1. srpnja 2013. godine imaju vozačku dozvolu jedne od gorenavedenih ka-tegorija zasad ne moraju imati upisan „Kod 95“ u vozačku dozvolu kako bi im bilo dopušteno upravljanje vozilom na teritoriju EU.

CEH PRIJEVOZNIKA ZABRINUT ZBOG PROVOĐENJA PERIODIČKE IZOBRAZBE

Imate li Kod 95?Programe za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe vozača provodit će Centri za osposobljavanje

Protiv blokada prometaPrema rješenju Ministarstva pomor-

stva, prometa i infrastrukture programe za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe vozača provodit će Centri za osposobljavanje (popis Centara nalazi se na web stranici http://www.mppi.hr/default.aspx?id=411).

Ceh prijevoznika osvrnuo se i na problem blokade prometnica koji se ja-vio tijekom prosvjeda poljoprivrednika. Članovi Ceha suglasni su kako u buduć-nosti prilikom najave prosvjeda i bloka-de prometnica treba odmah kontaktirati organizatore prosvjeda te u razgovoru s njima tražiti osiguranje koridora za slo-bodan prolaz privatnih prijevoznika.

Povremeni i privremeni poslovi

Također, raspravljalo se i o Zakonu o povremenim poslovima te je analizom potreba prijevoznika zaključeno kako

se povremeno i privreme-no zapošljavanje radnika, osim poljoprivrednicima, ugostiteljima i ribarima, treba omogućiti i prijevo-znicima.

Vodstvo Ceha ista-knulo je kako će uputiti prijedlog Predstavništvu HOK-a za organiziranjem 7. susreta prijevoznika koji bi se održao u Osječ-ko-baranjskoj županiji u ožujku 2014. godine.

Karolina Maslać

U Murteru je krajem rujna odr-žan 4. susret otočnih obrtnika pod nazivom „Otočni obrtnici

- temelj opstanka otoka“.Predsjednik Hrvatske obrtničke

komore Dragutin Ranogajec ista-knuo je da Hrvatska obrtnička ko-mora sufinanciranjem želi zadržati udruženja obrtnika na otocima, a sve u interesu otočnih obrtnika čiji broj nije zanemariv.

Zamjenik ministra pomorstva, pro-meta i infrastrukture Zdenko Antešić istaknuo je da će ljudi živjeti na oto-cima samo ako imaju posao, jer posao je uvjet opstanka.

PrioritetiPredsjednik Odbora za otoke

Stjepan Knežević ukazao je na pri-oritete koje bi trebalo provesti za opstanak otočnih obrtnika: umanjiti komunalnu naknadu, subvencionirati poreze i doprinose, umanjiti cijenu transporta, osigurati brže i povoljnije kredite, uvesti kontrole i suzbiti sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenci-ju, ne dozvoliti otvaranje trgovačkih centara na otocima, riješiti probleme infrastrukture odnosno vodoopskrbe, plina te se posvetiti ekološkoj poljo-privredi, uzgoju maslina i sl.

Dožupan šibensko-kninski Zoran Smolić istaknuo je da je Šibensko-

U MURTERU JE ODRŽAN 4. SUSRET OTOČNIH OBRTNIKA „OTOČNI OBRTNICI - TEMELJ OPSTANKA OTOKA”

Otočni obrtnici za povoljnije cijene prijevoza i vode

Hrvatska obrtnička komora sufinanciranjem želi zadržati udruženja obrtnika na otocima, a sve u interesu otočnih obrtnika čiji broj nije zanemariv

kninska županija spremna pomoći otoč-nim obrtnicima koji rade u otežanim uvje-tima. Smolić se osvrnuo na dvojni sustav obrazovanja te kazao da obrtnici „sami financiraju svoju sadašnjost i svoju bu-dućnost“, misleći pri tome na majstorske, odnosno ispite stručne osposobljenosti.

Svaki peti obrtnikNačelnik Općine Murter, Kornati Ivan

Božikov istaknuo je da je svaki peti sta-novnik općine Murter, Kornati obrtnik te da će uvijek izaći u susret svojim sumje-štanima koji uglavnom žive od obrta.

4. susret otočnih obrtnika održan je u Murteru (otok Murter) u hotelu „Colen-tum“ pod pokroviteljstvom predsjedni-ka RH dr.sc. Ive Josipovića.

Članovi Odbora za otoke HOK-a, koji je ujedno i Organizacijski odbor 4. susreta otočnih obrtnika su:Stjepan Knežević, predsjednik Odbora za oto-ke, Danica Baričević, potpredsjednica Odbora za otoke, Milan Jadrešić, član Odbora za otoke,Vladimir Šarunić, član Odbora za otoke, Silvano Kapov, član Odbora za otoke i Gradimir Luk-šić, član Odbora za otoke.

Organizator skupa bila je Hrvatska obrtnička komora - Odbor za otoke, su-organizator Obrtnička komora Šiben-sko-kninske županije, a domaćin Udru-ženje obrtnika Murter, Pirovac, Tisno.

Zahtjevi otočkih obrtnika• Tražimodapovlaštenacijenaujavnomtrajektnomprijevozuputničkihiteret-

nihvozilaugospodarskimsubjektimasasjedištemnaotocimanebudevećaodtroškovagorivavozilaicestarinekojibinastaodasutrajektnelinijeceste(cijenaćeseutvrđivatiOtočnimgodišnjimprogramomRepublikeHrvatske)

• Tražimodaotočniobrtnici,odnosnogospodarskisubjektikojiimajusjedi-štenaotocima,aopskrbljujusevodomvodonoscemilicestovnimvozilom,plaćajupotrošnjuvodepocijenikojajejednakaprosječnojcijeniisporukevodezagospodarstvoumatičnojobalnoj-otočnojžupaniji.

• Tražimo imenovanje predstavnika Hrvatske obrtničke komore u UpravnovijećeAgencijezaobalni linijskipomorskipromet,kakobibiliuključeniudonošenjepostupkadavanjakoncesija,suglasnostinacjenikuslugaprije-vozaidonošenjeredaplovidbe.

• Tražimo imenovanje jednog predstavnika Hrvatske obrtničke komore uOtočkovijećepriMinistarstvupomorstva,prometaiinfrastrukture.

• Tražimo izraduStrategije razvojaotokakaoneizostavnogdijela strategijerazvojaRepublikeHrvatske.

www.hok.hr

21studeni 2013.Obrtničke novine

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA

� Piše: Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije

Zbog niže stope PDV-a turistički sektor zaposlio je 32 tisuće novozaposlenih, rast prihoda u do sada obrađenom dijelu godine iznosi oko 6 posto, investirano je oko dvije milijarde kuna i kao nagrada za sve stiže mu 30 posto viša stopa poreza

Nikome tko se bavi bilo kakvim poslom u Hrvatskoj doista ni-kada ne može biti dosadno.

Država, vlast, politika - uvijek se net-ko pobrine da im bude gore nego što je bilo jučer. I baš kad se ponadate kako je netko nešto shvatio i izvukao pou-ke iz prethodnih promašaja i grešaka, uvjerite se kako vam se to samo – čini. Jer, nikada nije toliko loše da ne može biti gore, govorili su naši stari. I bili su pravu.

Trening strogoćeI dok sve strukovne grupacije lipšu

pod teretima obveza, davanja, stalno no-vih represija za svaku kunu koju duguju državi ili partnerima, ipak je turističko-ugostiteljski sektor onaj na kojemu sve vlasti imaju potrebu posebno uspješno trenirati strogoću. Izmijenili su u pro-teklom desetljeću na desetke zakona kojima se regulira njihova djelatnost i osnove poslovanja, dodavali im stalno neke nove namete, ograničenja i zabra-

ne, kontroliraju ih i kažnjavaju kao de-žurne državne lopove… A turistička se struka u najširem smislu te riječi šutke prilagođavala novim okolnostima. Jer, eto, barem je netko mudar lanjske godi-ne u ovo vrijeme zaključio kako bi od turizma cijela država imala još puno više kada bi ga se malo porezno rasteretilo, dalo mu se prostora da prodiše, investi-ra, zaposli, podigne kvalitetu.

S oduševljenjem je tako dočekana međustopa PDV-a za turističke usluge smještaja i ugostiteljstva koja je sa ta-dašnjih 25 posto smanjena na 10 posto. Mnogi su dvojili oko toga hoće li ona dati prave efekte, vodile su se žestoke polemike treba li se državni proračun olako odreći milijardi kuna iz prepo-lovljenog turističkog poreza i tko će to nadoknaditi. Turistički sektor je obe-ćao nove investicije i zapošljavanje, a dugoročno i prilagođavanje cjenovne politike takvom poreznom rastereće-nju. Nije se bježalo ni od najava kako će niži PDV za ugostiteljstvo možda značiti i kunu manje za svaku popi-jenu kavu ili pivo, ukoliko ostanu isti „inputi“. No, to se nije dogodilo, pa su paralelno sa znatno nižim PDV-om za ugostiteljstvo i turizam u ovoj godini počele značajno rasti nabavne cijene namirnica, energenata i ostalih troško-va poslovanja, koji nisu ostavili pre-više prostora da se korigiraju cijene u skladu s poreznim rasterećenjem. No, turistički sektor i to je prihvatio kao neminovnost ekonomskog trenutka u kojemu žive i rade i potegao naprijed, bez obzira na sve.

Porast zaposlenosti

Podaci su pokazali kako je temeljem niže stope PDV-a ove godine turistički sektor zaposlio čak 18 posto više radni-ka, pa je tako gotovo 32 tisuće novoza-poslenih u tom sektoru prvi put dobilo posao. Podaci o turističkom prometu stalno su govorili o rastu, ali kako se u toj statističkoj priči puno toga može relativizirati, oni su uvijek dočekivani sa skepsom. Jer, istina je da je broj evi-dentiranih gostiju rastao u ovoj godini, ali valja znati i da je prijavljenost go-stiju ove godine u privatnom smještaju značajno porasla. „Zimmer frei“ u više od 60 tisuća domaćinstava koji se tim poslom u zemlji bave, nije više imao razloga skrivati goste jer im je porezni prag ulaska u sustav PDV-a podignut za – tri puta. Dakle, i s puno više prijavlje-nih gostiju nego lani oni su još uvijek ostali izvan sustava poreznih davanja, pa nitko normalan nije imao razloga ne prijaviti goste.

I dok su takva objašnjenja turistič-kog rasta u ovoj godini bila česta, iako teško dokaziva, Hrvatska narodna ban-ka na početku listopada je svim sum-njičavcima u turističku sezonu otvori-la oči. Naime, rast prihoda u do sada financijski obrađenom dijelu godine iznosi oko 6 posto i te turističke mi-lijarde nisu stvar dojma ili fraze, nego su vrlo opipljive u državnoj i privat-nim blagajnama. Temeljem tih poda-taka procjenjuje se da bi ova godina ukupan turistički saldo mogla dovesti do razine od 7 milijardi eura prihoda,

čime se niti jedan drugi gospodarski sektor u državi ne može pohvaliti. I dok se još zbrajaju učinci sezone u ko-joj je privatni sektor investirao u turi-zam oko dvije milijarde kuna, stigla je kao hladan tuš najava podizanja stope PDV-a za turizam i ugostiteljstvo sa sadašnjih 10 na 13 posto.

Iako nada umire posljednja, u ovom slučaju „plesala je samo jedno ljeto“.

Korak nazadSvi ugovori, planovi, investicije i

ulaganja u podizanje kvalitete koja su planirana temeljem poreznog rastereće-nja na koje se računalo i u svim idućim godinama, sada su pala u vodu. Čak i međustopa PDV-a od 10 posto za turi-zam i ugostiteljstvo, koja je i takva u 2013. godini bila jedna od najviših u okruženju konkurentskih turističkih ze-malja, uskoro bi mogla postati prošlost. Uzaludna su dokazivanja kako sniženu stopu PDV-a u tu-rističkom sektoru imaju 23 europske zemlje. Njemačka je smanjila porez smještaja s 19 na 7 posto, Irska je snizi-la stopu s 13,5 posto za hotele i restorane na 9 posto. Litva je PDV snizila s 21 na 9 posto, Finska sa 22 na 13 posto samo za ugostiteljske usluge… Poznato je da je Francuska 2009. godine resto-ranima snizila PDV s 19,6 na 5,5 posto. Ali, kome to kazati?

Svakako ne oni-ma koji su već sa-dašnjim poreznim opterećenjima poslovnog svije-

Turistički PDV plesao je samo jedno ljetota u turizmu i ugostiteljstvu Hrvatsku doveli na razinu najgore na svijetu. Naime, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma u turističkoj kon-kurentnosti Hrvatska se nalazi na 34. mjestu od ukupno 139 zemalja svijeta. No, istovremeno je po poreznom opte-rećenju turizma i ugostiteljstva Hrvat-ska na 134. mjestu, odnosno od turistič-kih zemalja s kojima se uspoređujemo, uvjerljivo posljednja. Ne treba, naime, zaboraviti da je takvom „rezultatu“ koji tjera investitore, ulagače i ozbiljne po-slovne ljude dobrim dijelom kumovala i činjenica da su sve ostale usluge u tu-rizmu Hrvatske osim smještaja, hrane i pića i dalje s 25-postotnom stopom PDV-a (agencijske usluge, transferi, izleti, vođenja…). S povećanom među-stopom na 13 posto, Hrvatska bi uvjer-ljivo zadržala to sramotno prvo mjesto kao zemlja najvećih poreznih presija u turizmu.

„Upoznajte svoje partnere da biste ih više voljeli“ najbolje ocrtava prednosti korištenja Bisnode Obrtnik paketa koji sadrži informacije o svim poslovnim su-bjektima registriranim u RH. Zahvaljujući njemu možete jednostavno i brzo provjeri-ti bonitetna izvješća partnera, dobavljača, potencijalnih kupaca, pronaći i provjeriti konkurenciju u segmentu poslovanja ko-jim se bave. Zahvaljujući indeksu pla-ćanja, dinamičkom pokazatelju kojeg izračunavaju naši analitičari, možete pro-vjeriti navike plaćanja partnera te prilago-diti svoju prodajnu politiku njihovim na-vikama. Također možete provjeriti i tvrtke koje imaju blokirane račune ili pak tvrtke koje imaju porezna dugovanja. Zahvalju-jući usluzi Informator, pratit ćete sve pro-mjene kod određenog Vama interesantnog poslovnog subjekta dok će sve obavijesti dolaziti direktno na Vašu e-mail adresu.

Zahvaljujući bonitetnoj ocjeni koju analitičari tvrtke Bisnode izračunavaju za svaki registrirani poslovni subjekt, svoje poslovne odluke možete donositi brzo i

BisnodE rjEšEnja za glavoBoljE oBrtnika: osigurajtE svojE poslovanjE

Kontaktirajte nas na mail obrtnik@bisnode.hr, zatražite jednomjesečni pristup te isprobajte Bisnode Obrtnik paket BESPLATNO

sigurno. Naime, bonitetna ocjena se sastoji od finan-cijske ocjene, a koja pred-stavlja ocjenu poslovanja poduzeća te se izračuna-va na temelju financijskih pokazatelja likvidnosti i dinamične ocijene koja prikazuje ocjenu sigurno-sti poslovanja s dotičnim poslovnim subjektom. Di-namična ocjena mijenja se svakodnevno na temelju novih podataka o bloka-dama računa, indeksa pla-ćanja, stečaja, likvidacije, brisanja itd.

Osim poslovne licence za portal boniteti.hr, u paket je uključeno i predstavljanje obrta na najsnažnijem B2B portalu u Hrvatskoj - www.wlw.hr. Riječ je o vodećoj poslovnoj tražilici koju mjesečno posjeti više od 200.000 građana u potrazi za proizvodima i usluga-ma. Pozicioniranjem obrta na WLW tražilicu osigu-rava se kvalitetan marke-tinški prostor ne samo za predstavljanje vlastitih usluga i proizvoda već i ugovaranja novih poslova. Korisni-ci mogu besplatno pretraživati konkretne ponude više od 35.000 hrvatskih poduze-ća i obrta te više od 800.000 poduzeća iz drugih država WLW Grupe. Uz detaljne, pouzdane i ažurne informacije o poduze-ćima te njihovim ponudama proizvoda i usluga, WLW tražilica nudi i druge kori-sne informacije o različitim gospodarskim granama, najuspješnijim hrvatskim podu-zećima, financijskom sektoru itd.

Bisnode baza se redovito aktualizira i nadopunjuje, kako podacima o novoo-snovanim poduzećima tako i promjenama koje se odnose na osobe koje vode pojedi-na poduzeća. Također, moguće je pristu-piti portalu Boniteti.hr i putem mobilnog uređaja.

Poduzeće Bisnode Hrvatska vodeći je ponuđač poslovnih informacija u Hrvat-skoj, a na tržištu je prisutan putem por-tala Boniteti.hr, Poslovna.hr te poslovne tražilice WLW. Dio je međunarodne gru-

pe Bisnode AB, najvećeg europskog po-nuđača poslovnih i bonitetnih informa-cija sa sjedištem u Stockholmu. Bisnode AB je na europskom tržištu informacija prisutan već od 1989. godine i okuplja više od 3100 stručnjaka iz 19 europskih država.

Svi zainteresirani mogu kvalitetu uslu-ge provjeriti korištenjem jednomjesečnog besplatnog pristupa. Jedino što treba uči-niti je kontaktirati nas na obrtnik@bisno-de.hr.

Provjerite jesu li vaši partneri u blokadi

www.hok.hr

22 Obrtničke novine studeni 2013. sajMovi

46. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM U CELJU

Na slovenskom tržištu poslove tražila 42 izlagača

Predsjednica slovenske Vlade Alenka Bratušek naglasila je da za gospodarski razvoj i napredak nisu dovoljni samo napori Vlade, već je potrebna suradnja i zajedničko djelovanje svih gospodarskih aktera

U organizaciji i uz financijsku potporu Hrvatske obrtničke komore hrvatski obrtnici i

ove godine nastupali su na Međuna-rodnom obrtničkom sajmu u Celju, koji se održavao od 11. do 17. rujna na prostoru Celjskog sajma. Ove go-dine svoje proizvode i usluge predsta-vio je najveći broj hrvatskih izlagača, njih čak 42, od kojih je 18 nastupalo prvi put.

Unatoč teškoj gospodarskoj situaci-ji u kojoj se nalazi susjedna Slovenija, Međunarodni obrtnički sajam okupio je gotovo 1.600 izlagača iz 34 zemlje, što ovaj sajam čini jednim od najjačih obrt-ničkih sajmova u EU i zemljama regije. Sajam je otvorila predsjednica sloven-ske Vlade Alenka Bratušek koja je u poprilično oštrom tonu uputila poruku slovenskim obrtnicima i poduzetnici-ma da za gospodarski razvoj i napredak nisu dovoljni samo napori slovenske Vlade, već je potrebna suradnja i za-jedničko djelovanje svih gospodarskih aktera.

Podrška slovenske VladeU pratnji ministra gospodarstva

Stanka Stepišnika, slovenska premijer-ka posjetila je i izložbeni prostor Hr-vatske obrtničke komore, na kojoj su je dočekali predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec i hrvatski izlagači kojima je uputila riječi ohrabrenja.

- Velik interes obrtnika za izlaganje u Celju potvrđuje da Hrvatska obrt-nička komora radi dobro svoj posao. S

obzirom na visinu tržišne cijene izla-gačkog prostora, financijska potpora nastup hrvatskim obrtnicima i poduzet-nicima u iznosu od 50 posto troškova nastupa dobrodošla je svim izlagačima - naglasio je predsjednik HOK-a Dra-gutin Ranogajec.

Nove poslovne prilikeRoman Krunić, vlasnik „Roto Kru-

ne d.o.o.“ koristi svaku priliku kako bi na sajmovima predstavio svoju „roto-rašpu“ (specijalnu inovaciju koja se koristi pri obradi metala i dr-veta) te pronašao nove poslovne part-nere.

- Posjetili smo sve sajmove na koji-ma HOK organizira nastupe hrvatskih izlagača te smo uspjeli pronaći prodaj-ne predstavnike naše inovacije u Šved-skoj, Njemačkoj, Češkoj, a trenutačno pregovaramo s potencijalnim poslov-nim partnerima u Nizozemskoj - rekao je Roman Krunić.

Franjo Golub, vlasnik „Lamele“ iz Macinca, ove se godine prvi put predstavio na sajmu kazavši kako traži partnere za distribuciju svojih proizvoda na tržištu Slovenije, ali i ostalih država s jedinstvenog europ-skog tržišta.

Na sajmu u Celju prvi put svoje pro-izvode i usluge predstavio je i „MGV Obrt metalna galanterija Vedriš“, vla-snika Davora Vedriša, čije su glavne djelatnosti proizvodnja metalne galan-terije, strojna obrada metala i konstruk-cija te izrada alata.

Izložbeni prostor HOK-a posjetio je i predsjednik Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku Heinrich Traublinger, naglasivši kako nezapo-slenost mladih u Njemačkoj iznosi 7 posto, dok u Bavarskoj 3,1 posto, što nije rezultat gospodarske konjukture,

već dvojnog sustava obrazovanja. - Zastupanje interesa obrtnika nije samo nacionalna, već internacionalna stvar, stoga nam je drago da možemo jača-ti suradnju njemačkih sa slovenskim i hrvatskim obrtnicima - zaključio je Traublinger.

Hrvatski obrtnici i poduzetnici prezentirali su u organizaciji i uz sufinanciranje HOK-a svoje proi-zvode i usluge na najvažnijem me-đunarodnom sajmu u Makedoniji - TEHNOMA 2013., održanom od 15. do 19. listopada u Skopju.

Na sajmu je svoje proizvode i us-luge prezentirao ukupno 31 hrvatski obrtnik i poduzetnik. Na sajmu se prvi puta prezentiralo 17 obrtnika, što govori o interesu hrvatskih obrt-nika za prezentaciju na makedon-skom tržištu. Također se u suradnji s Obrtničkom komorom Krapinsko-zagorske županije prezentiralo 15 umjetničkih i tradicijskih obrta, sa po 1-2 uzorka proizvoda.

Na informativnom prostoru HOK-a zabilježen je velik broj po-slovnih kontakata, podijeljeni su brojni promidžbeni materijali HOK-a i izlagača pojedinačno zain-teresiranim poduzetnicima iz Ma-kedonije, Grčke, Bugarske, Kosova, Albanije, Italije i Slovenije.

Delegacija HOK-a razgovarala je s predstavnicima Obrtničke komo-re Skopje, generalnim direktorom Uprave sajma Skopje te Velepo-slanikom Republike Hrvatske u Republici Makedoniji Zlatkom Kra-marićem, koji je posjetio štand hr-vatskih obrtnika zanimajući se za aktualnu problematiku i poslovne potencijale hrvatskih obrtnika te za rad Hrvatske obrtničke komore na promicanju interesa hrvatskih obrtnika u Hrvatskoj i inozemstvu.

Međunarodni sajam TEHNOMA u Skopju je respektabilna sajamska izložba s preko 450 izlagača iz 18 država svijeta te s velikom posje-ćenošću (preko 40.000 posjetitelja iz više od 40 država svijeta).

NA TEHNOMI U SKOPJU PREKO 40.000 POSJETITELJA

Zanimanje za poslovne potencijale

hrvatskih obrtnika

Informatički obrt Prostudio iz Vi-rovitice pokrenuo je krajem ljeta specijalizirani portal za sajmove

i sajmovanje Sajmovi.eu koji sva-kodnevno donosi najave nadolazećih sajmova, izložbi i festivala, reportaže popraćene fotogalerijama s netom odr-žanih sajmova i ostale vijesti iz gospo-darstva, poduzetništva i obrtništva te

INFORMATIČKI OBRT PROSTUDIO IZ VIROVITICE POKRENUO SPECIJALIZIRANI PORTAL

Svi sajmovi na jednom mjestuObrtnici i gospodarstvenici na jednom mjestu mogu se vrlo iscrpno informirati o gotovo svim sajmovima u zemlji, regiji i inozemstvu

� Katica Kovačević aktualna priopćenja resornih ministar-stava i komora. Portal je, prije svega, namijenjen obrtnicima i gospodarstve-nicima jer se na jednom mjestu mogu vrlo iscrpno informirati o gotovo svim sajmovima u zemlji i regiji te značaj-nijim sajamskim manifestacijama u inozemstvu.

Bogat informacijama- Pomoću najmodernijeg pretraži-

vača obogaćenog visokom SEO opti-

mizacijom čitatelj u Kalen-daru sajmova može pronaći informacije o datumu, vre-menu i mjestu održavanja sajma, Google maps koor-diante, vremensku progno-zu za razdoblje dok sajam traje, program događanja te informacije o cijenama ulaznica i parkinga, de-taljnu statistiku sajma, a u dogovoru s organizatorima potencijalni izlagači mogu preuzeti prijavnice, uvjete izlaganja i ostalu potrebnu dokumentaciju - kazao je vlasnik obrta Prostudio Bo-ris Gazibara naglasivši kako su svi podaci prevedeni na engleski i njemački jezik. U bazi podataka trenutno je

tristotinjak sajmova i izložbi, ali se ona svakodnevno proširuje. Do kraja godine u planu je unijeti sve podatke o sajmovima u zemljama bivše države, a sljedeće godine i sajmovima iz zema-lja Europske unije.

Promocija poduzetništva - Osim osnovnih podataka koji obrt-

nicima pružaju informaciju o sajmo-vima koje žele posjetiti ili na kojem planiraju predstaviti svoje proizvode i usluge, temelj uređivačke koncepci-je su izvješća i reportaže sa sajmova te zanimljive priče o poduzetničkim idejama i uspjesima. Portalom želimo pridonijeti promociji hrvatskog obrt-ništva i gospodarstva te jačati i poticati gospodarsku suradnju u cilju veće vanj-sko-trgovinske razmjene - kaže glavni urednik portala Goran Gazdek.

Priznanje roto rašpi u Zenici

Na ovogodišnjem 20. Generalnom BH sajmu ZEPS 2013.,

koji se održavao od 1. do 5. listo-pada u Zenici, nastupilo je 26 izlagača u organizaciji i uz financijsku

potporu Hrvatske obrtničke ko-more. Riječ je o 12. uzastopnom nastupu Hrvatske obrtničke ko-more na ovom sajmu, najvećem i najznačajnijem gospodarskom i sajamskom događaju u Republici Bosni i Hercegovini. Svoje pro-izvode i usluge na sajmu u Zenici predstavili su izlagači iz različitih djelatnosti, kao što su proizvodnja i obrada metala, proizvodnja auto dijelova, izrada ukrasne i uporab-ne keramike te izrada medičarskih proizvoda i svijeća. Tvrtka „ROTO Kruna“ Romana Krunića na sajmu u Zenici osvojila je priznanje za svoj inovativni proizvod „roto raš-pu“. Ovo je jedna u nizu nagrada cijenjenog inovatora i stalnog izla-gača na sajmovima u organizaciji HOK-a.

Vlasnik obrta Prostudio Boris Gazibara

www.hok.hr

23studeni 2013.Obrtničke novine

Svi oni koji me žele kontaktirati radi konzulta-cija i unapređenja svog poslovanja, mogu to učiniti putem e-mailamarko-ivan.pekica@vip.hr

� Piše: Marko Pekica

Komunikacija

FOTO

LIA

Neverbalna komunikacijaMnogi ljudi pogrešno misle da je komunikacija

verbalna ili pisana. Oni zaboravljaju na jednu zna-čajnu činjenicu u procesu komuniciranja, a to je neverbalna komunikacija ili govor tijela (facijalna ekspresija, gestikulacija rukama, naše držanje).

U mnogim slučajevima neverbalna komunika-cija može biti jača i djelotvornija od bilo kakve govorne ili pisane komunikacije.

• U pravim parlamentarnim demo-kracijama unutarnja i vanjska politika ne smije biti opterećena komunikacijom laži.

• Kada se najviše laže? Prije svakih iz-bora, za vrijeme ratova i poslije lova ili ribolova.

• Uloga političke komunikacije mora biti stvaranje ugodnog svijeta za svakog čovjeka, a ne samo za odabrane pojedince.

• Uspješan komunikator si onda kada komunicirana osoba tvoju poruku (smi-sao tvoje poruke) prenosi drugim ljudima.

• Kako izgraditi voljeni brand? Odgo-vor je jednostavan: efikasnom (efektnom) komunikacijom.

• Imaš dva uha i jedna usta – tako se ponašaj i u komunikaciji.

• Ako slušaš uvijek možeš nešto naučiti, ako ništa ne govoriš, ništa nećeš izgubiti. SLUŠAJ!

• Dobri komunikatori na stvari gleda-ju iz svog kuta, imaju široke horizonte, znatiželjni su, nikada ne lažu, ne tračaju, rado slušaju, znaju se koristiti humorom, imaju svoj stil, osjećaj za druge ljude i uvijek su dostupni.

Primjer: ja imam za vas vremena koliko god vi želite, a istovremeno svakih par minuta pogleda-vate na sat.

U komunikaciji moramo uvijek paziti da naša verbalna komunikacija nikada ne bude u kontra-dikciji s našom neverbalnom komunikacijom. Mnogo ljudi zna dobro glumiti, ali malo ih zna dobro govoriti. To je samo potvrda da je komuni-kacija teža od glume.

Neki ljudi doista nisu rođeni za komunikaciju, ali ustrajnim radom, učenjem i treninzima i oni mogu postati dobri komunikatori. Pomozimo im da progovore. Ovdje ne mislim da oni ne žele govo-riti, jer oni i previše govore, ali ništa ne kažu. Oni obično govore krive stvari u krivo vrijeme, krivim ljudima i na krivi način. Recimo im: slažemo se s vama, treba reći, ali na pravi način, jer vrijednost komunikacije ovisi o vrijednosti izrečenog.

Dobar govornik govori tečno, pazi na brzinu, pazi na ton, vodi računa o izboru riječi.

Logičan je, strastven i uzbudljiv. Ako ne vo-dimo računa o ovim govornim faktorima, naš bi

slušatelj mogao imati problema u razumijevanju našega govora, mogao bi krivo interpretirati naše poruke ili, pak, izgubiti interes za naš govor. Bu-dimo izvrsni komunikatori i promatrajmo reakci-je naših slušatelja, kako bismo bili sigurni da nas naš sugovornik ili naš auditorij pozorno sluša.

Javni govorU bilo kojoj prigodi dobar govor doprinosi do-

brom učinku i za govornika, ali i za auditorij.Trebamo znati da se dobar govornik, osim u

iznimnim slučajevima, ne rađa, on se trreningom izučava i oblikuje. Svatko može postati dobar go-vornik. Ta šansa se pruža svima nama. Važno je imati resurse i učiti, trenirati i ići korak po korak do velikih aplauza. To ćemo postići mnogo brže ako iz našega života eliminiramo strah od javnog nastupa. Najvažnije je trenirati.i pripremiti svoj govor do savršenstva i onda ga održati na vrhun-ski način.

Ne zaboravimo, svaki javni nastup je svojevr-stan spektakl, ne propustite prigodu da zabljesnete u svom nastupu u punom sjaju.

Komunikacija putem telefonaI telefonski razgovor je javni nastup i za njega

se moramo pripremiti kao i za javni govor, jer i telefonska komunikacija nam pruža prigodu da zabljesnemo i oduševimo osobu s kojom razgo-varamo. Najavimo se na pravi način, „rukujmo se“ srdačno (telefonski razgovor je i rukovanje).

Jer, kažu komunikolozi, rukovanje je najvažni-ji čin koji u jednom tjelesnom pokretu sjedinjuje prijateljstvo, uljudnost, oprost, povjerenje, toplinu i nadu.

(nastavak iz prethodnog broja)

www.hok.hr

24 Obrtničke novine studeni 2013. oBrazovanjE

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ICEL3

Učenje za poduzetništvo

Cilj konferencije bio je doprinijeti prihvaćanju poduzetništva kao odgojno-obrazovne, socijalne i ekonomske vrijednosti

GARANCIJA ZA MLADE

� Mia Trcol, prof.

Praktična primjena Garancije za mlade bila je glavna tema sastanka predstavnika Eu-ropske komisije i zemalja članica održanog

17. i 18. listopada u mjestu La Hulpe u Belgiji. Sastanak je proveden u sklopu programa Europ-ske komisije kojim se nastoji pomoći zemljama članicama pri osmišljavanju i razvijanju nacio-nalnih programa Garancije za mlade, uključujući i tehničku te financijsku pomoć.

Garancija za mlade osmišljena je kako bi se zaustavio rastući trend nezaposlenosti mladih u Europi.

Garancijom se osobama mlađim od 25 godi-na sa završenom srednjom školom ili fakultetom nastoji osigurati pronalazak zaposlenja ili usmje-ravanje u daljnje obrazovanje ili stručnu praksu u roku od četiri mjeseca nakon izlaska iz formal-nog obrazovanja ili gubitka posla.

Plan provedbeSve zemlje članice prihvatile su načela Ga-

rancije te sada moraju podnijeti Plan implemen-tacije Garancije za mlade kojim će biti utvrđena njezina praktična provedba i način financiranja. S tim je u svezi u Ministarstvu rada i mirovin-skog sustava osnovan Savjet ministra za izradu Plana implementacije Garancije za mlade u ko-jemu sudjeluju predstavnici i predstavnice dr-žavne i javne uprave, socijalnih partnera i orga-nizacija civilnog društva. U djelovanju Savjeta,

osim predstavnika Hrvatske obrtničke komore, sudjeluju i predstavnici Ministarstva rada i mi-rovinskoga sustava, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Save-za samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mreže mladih Hrvatske, te Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje - CESI.

Financijska pomoć EUU provedbi Garancije za mlade zemljama čla-

nicama bit će omogućeno korištenje novčanih sredstava iz Europskog socijalnog fonda putem kojeg će se za razdoblje od 2014. do 2020. godine godišnje moći ostvariti više od 10 milijardi eura pomoći.

Zemlje članice u kojima je stopa nezaposle-nosti mladih u 2012. godini premašivala 25% ostvarit će pravo na dodatna sredstva u iznosu od 6 milijardi eura u okviru proračuna Inicijati-ve za zapošljavanje mladih.

Zemlje članice koje ostvaruju pravo na do-datno financiranje dužne su podnijeti planove implementacije Garancije za mlade prije kraja ove godine, dok ostale zemlje članice za dostav-ljanje svojih planova imaju rok do sredine 2014. godine. Tri zemlje članice, među kojima je i Hr-vatska, već su poslale svoje prve nacrte planova implementacije.

U Zagrebu je 2. i 3. listopada održana dvod-nevna Međunarodna konferencija o uče-nju za poduzetništvo ICEL3, pod naslo-

vom „Kreativnost + obrazovanje + financiranje = poduzetnički miks“.

Konferenciju je organizirala Visoka škola Ni-kola Šubić Zrinski, s ciljem prihvaćanja poduzet-ništva kao odgojno-obrazovne, socijalne i eko-nomske vrijednosti.

Dekanica Visoke škole Nikola Šubić Zrinski, dr. sc. Marina Gregorić naglasila je kako svi do-lazimo iz različitih kulturnih, ekonomskih i druš-tvenih okruženja, imamo mnogo toga za podije-liti, oslanjajući se na svoja istraživanja, znanja i iskustvo.

Cjeloživotno učenjeICEL3 je okupio ugledne predstavnike obrazo-

vanja za poduzetništvo, poduzetnike, donositelje odluka na svim razinama, nastavnike, učitelje i profesore. Sudjelovala su 53 autora s 38 radova iz desetak zemalja, kao što su Škotska, Nizozemska, Grčka, Turska, Mađarska, Litva, Portugal, Velika Britanija, Brazil i Tajland.

Na konferenciji je bilo riječi o implementaciji cjeloživotnog učenja za poduzetništvo, izgradnji poveznica između obrazovnog i poslovnog sekto-ra, kreativnosti i poduzetnosti malih i srednjih po-duzeća kao ključa za razvoj, projektnom pristupu

financiranju, razvoju ženskog i studentskog po-duzetništva, ulozi financijskih institucija i drugim temama. Iz izlaganja i rasprave proizašao je za-ključak da je nužno stvarati mogućnosti za razvoj poduzetničkih kompetencija na svim razinama ob-razovanja i osposobljavanja za poduzetništvo kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje, kao i poticati poduzetništvo u cilju razvoja nacio-nalnog gospodarstva.

Suradnja institucijaU tom smislu potrebno je razvijati kapacitete

kroz razumijevanje poduzetništva kao ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, suradnju obrazovnih, istraživačkih institucija i poduzeća, uz isticanje primjera dobre prakse.

Konferencija je usklađena s Akcijskim planom nacionalne Strategije učenja za poduzetništvo (2010.- 2014.).

ICEL3 konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvat-ske, dr. sc. Ive Josipovića, a podržali su je Mi-nistarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Mini-starstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Medijski pokrovitelji kon-ferenciji bili su Suvremena.hr, Posao.hr i Edu-kacija.hr.

Međunarodna konferencija o cjeloživotnom učenju i ra-zvoju ljudskih potencijala

Educa Plus održana je 13. i 14. stude-noga u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, u organizaciji Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a.

Mr. sc. Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje HOK-a, osvrnula se na Strategiju obrazovanja, znanosti i teh-nologije, upozorivši kako u Strategiji nije dovoljno naglašena specifičnost i važnost strukovnog obrazovanja za gospodarski razvoj.

Praksa i samo praksa- Europska unija neprestano upozo-

rava da je potrebno povećati broj uče-nika koji pohađaju praktičnu nastavu u realnom praktičnom okruženju. U

PREDSTAVNICI HOK-A NA KONFERENCIJI EDUCA PLUS

Potrebna suradnja obrazovanja i gospodarstva

Strukovno obrazovanje, praćeno kvalitetnom praktičnom nastavom, mnogim mladim ljudima jedina je prilika da steknu kompetencije koje će ih osposobiti za život i rad te im osigurati vlastitu egzistenciju

� Karolina Maslać Hrvatskoj bi trebalo osmisliti zakonsku podlogu koja će obvezati obrazovanje i gospodarstvo na suradnju - poručila je Lekić, dodavši kako je kvalitetno strukovno obrazovanje, praćeno kvali-tetnom praktičnom nastavom, mnogim mladim ljudima jedina prilika da ste-knu kompetencije koje će ih osposobiti za život i rad te im osigurati vlastitu egzistenciju.

Franjo Cimerman, član Skupšti-ne HOK-a, nepostojanje kolektivnih ugovora izdvojio je kao jedan od pro-blema s kojima se susreću obrtnici, ali i njihovi radnici. - U hrvatskom obrtništvu već desetljećima ne postoje temeljne zakonske pretpostavke koje bi radnicima uopće omogućile razvi-janje njihovih prava, a kako izgleda, kolektivnog pregovaranja u obrtu i malom gospodarstvu neće biti niti u narednom razdoblju - zaključio je Ci-merman, dodavši kako je u interesu

svakog poslodavca da ima zadovoljne radnike.

Na važnost ljudskog potencijala osvrnuo se i Viktor Gotovac sa za-grebačkog Pravnog fakulteta: - Ljudi mogu sve, kada ćemo to shvatiti i nji-hovom obrazovanju posvetiti odgova-rajuću pažnju?

Zakon o radu

Međusobna netrpeljivost posloda-vaca i sindikata pridonosi tome da se rasprave o važnim zakonodavnim pro-jektima, kao što su Zakon o radu, vode u kategorijama davno prošlih vremena, ne vodeći računa o tome da se svijet rada stubokom izmijenio u odnosu na doba prije globalizacije, smatra Goto-vac.

Izazovi na tržištu rada u svjetlu no-vog Zakona o radu, povezanost tržišta rada i obrazovanja, sustav cjeloživot-nog profesionalnog usmjeravanja, iza-zovi ženskog poduzetništva, trendovi u razvoju ljudskih potencijala, men-torstvo kao bitne sastavnice za razvoj pojedinca, poduzeća, zatim start up kultura i socijalno poduzetništvo samo su neke od teme o kojima je bilo riječi na konferenciji.

Europa financira zapošljavanje

www.hok.hr

25studeni 2013.Obrtničke novineSUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE

Kvalitetna suradnja uprave i pra-vosuđa s gospodarstvom nužan je preduvjet za razvoj konku-

rentnog gospodarstva, u kojem alterna-tivno rješavanje sporova ima značajnu ulogu. Istaknuto je to na 4. međunarod-noj konferenciji „Alternativno rješava-nje sporova - suradnja uprave i pravo-suđa s gospodarstvom“ održanoj 15. i 16. listopada 2013. godine u prostorima Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu.

4. međunarodna konferencija odr-žana je s ciljem jačanja svijesti opće i profesionalne javnosti te svih dionika koji sudjeluju u kreiranju okvira za gospodarski razvoj o važnosti posto-janja efikasnog pravosuđa i uprave za poslovanje poduzetnika.

- Suradnja pravosuđa i uprave s predstavnicima asocijacija gospodar-stvenika nužna je radi pružanja kvali-tetnih usluga, kao i prilagodbe posto-jeće strukture u skladu sa zahtjevima Europske unije - rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec na svečanom otvaranju kon-ferencije, dodavši kako je na području alternativnog rješavanja sporova Hrvat-ska obrtnička komora uhvatila korak s ostalim članicama Europske unije.

Tradicija sudskog sporaPrema podacima Ministarstva pra-

vosuđa, prošle godine na sudovima u Republici Hrvatskoj ukupno je zabi-lježeno 2,5 milijuna predmeta. Brojem sudskih sporova nezadovoljan je Damir Kontrec, predsjednik Suda časti i Cen-tra za mirenje HOK-a, koji je naglasio kako u Hrvatskoj očito postoji tradicija rješavanja sporova pred sudovima, ista-knuvši da je potrebno razvijati kulturu dijaloga i razgovora, kako bi manje važne sporove rješavala tijela ovlaštena za alternativno rješavanje sporova.

- Alternativno rješavanje sporova je na samom vrhu političke agende zema-lja Europske unije. Gospodarski sektor želi brzo i efikasno rješavanje sporova vezanih za svoje poslovanje, dok su-dovi traže način za kvalitetnije, brže i jeftinije rješavanje sporova, odnosno, traže način za alternativno rješavanje sporova na zadovoljstvo svih strana koje su u sporu - kazao je prilikom otvaranja Branko Baričević, šef Pred-stavništva Europske komisije u RH.

U sklopu prvog dana konferenci-je, iskustvo europskih zemalja iznijeli su brojni ugledni inozemni stručnjaci, znanstvenici i praktičari na području alternativnog rješavanja sporova, s na-glaskom na medijaciju (mirenje), dok

4. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „ALTERNATIVNO RJEšAVANJE SPOROVA - SURADNJA UPRAVE I PRAVOSUĐA S GOSPODARSTVOM“

Potrebno je razvijati kulturu dijaloga

Gospodarski sektor, ali i sudovi, traže brže, jeftinije i kvalitetnije rješavanje sporova

je drugi dan konferencije bio posvećen temi konkurentnosti i nužnosti postoja-nja efikasne suradnje europske uprave i pravosuđa.

Zaključci konferencijeNakon izlaganja i rasprave doneseni

su sljedeći zaključci konferencije, koji će biti upućeni nadležnim tijelima:

1) Predlaže se provedba nerealizira-nih zaključaka 3. Međunarodne konfe-rencije „Alternativno rješavanje sporo-va - mogućnost suradnje pravosuđa i gospodarstva“ iz 2012.g.

2) Učinkovita javna uprava i pravosu-đe ključni su čimbenici i „conditio sine qua non“ uspješnog gospodarstva te pret-postavka za stvaranje poticajnog poslov-nog okruženja i izgradnju konkurentnosti u čijoj je izgradnji ARS efikasan alat. Na ostvarenju ovog cilja potrebna je sinergi-ja i trajna suradnja svih dionika.

3) Stoga se ponovno ističe nužnost pokretanja Nacionalnog programa sudu pridružene medijacije, prvotno kroz pi-lot projekt, u okviru kojega je potrebno:

- sustavno povezati sudove sa izvan-sudskim centrima za mirenje,

- razviti sustav upućivanja stranaka u sudskim premetima na izvansudsko mirenje,

- iskoristiti postojeću strukturu i ka-pacitete izvansudskih centara za mire-nje u Hrvatskoj,

- koristiti najbolju europsku praksu u razvoju sudu pridruženog mirenja,

- provesti potrebnu edukaciju pravo-sudnih djelatnika, kao i predstavnika ostalih dionika nužnu za provedbu pilot projekta.

4) Predlaže se jačanje partnerskog odnosa i nastavak konkretne i trajne suradnje resora pravosuđa, uprave i gospodarstva Ministarstva pravo-suđa RH, Ministarstva uprave RH, Ministarstva gospodarstva RH te Mi-nistarstva poduzetništva i obrta RH, kao i Hrvatske obrtničke komore, Hr-vatske gospodarske komore i Hrvat-ske udruge poslodavaca, Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i inve-sticije s ciljem razvoja sustava alter-nativnog rješavanja sporova, posebno medijacije i najbolje prakse sudova časti, u službi svih gospodarstveni-

BELGIJAStefaan Voet, dr. mr., profesor s Instituta za postupkovno pra-vo Sveučilišta u Ghentu (Belgija), predstavio je BELMED - besplatnu elektroničku platformu za online medijaciju, namijenjenu rješavanju potrošačkih sporova, čije su usluge od osnivanja 2011. godine koristile stranke iz ukupno 665 potrošačkih sporova.

AUSTRIJAProvođenje medijacije u austrij-skim školama predstavio je Mari-anus Mautner, medijator i direk-tor Akademije za posredovanje i izgradnju karaktera te istaknuo kako je cilj postići tolerantno druš-tvo koje poštuje i uvažava različi-tosti. Način rada Bečkog međuna-rodnog arbitražnog centra (VIAC), koji djeluje pri Gospodarskoj ko-mori Austrije, prezentirao je od-vjetnik i arbitar Marko Szucsich.

POLJSKAU Poljskoj je prvi službeni trening za medijatore održan 1995. go-dine, a 2006. osnovan je prvi Akademski centar za alternativno rješavanje sporova na Sveučilištu u Varšavi. Sucima u Poljskoj na ras-polaganju su besplatni tečajevi o medijaciji, a korištenje medijacije utječe na periodično vrednovanja rada pojedinog suca, objasnio je dr. Rafael Morek, odvjetnik „K&L Gates“ odvjetničkog društva u Poljskoj.

FINSKAIskustva iz Finske predstavili su Kaijus Ervasti dr. iur., šef uprave i viši istraživač finskog Nacional-nog istraživačkog instituta pravo-sudne politike te Jukka Salomaa, odvjetnik i medijator (Attorneys at Law Lehtinen, Sinivaara & Syr-janen Ltd). U razdoblju od 2006. do 2012. godine, u Finskoj je sud-skom medijacijom riješeno 5-6 po-sto od ukupnog broja predmeta, a predviđa se da će u sljedećih ne-koliko godina taj postotak narasti na 10 do 15 posto. Već u najrani-joj dobi građani Finske upoznaju se s postupkom medijacije, jer se u školama sukobi između učenika i učenika ili učenika i profesora na-stoje riješiti medijacijom, objasnili su predavači.

VELIKA BRITANIJAKako biste od britanskog „The Civili Mediation Councila“ dobili dozvolu za bavljenje medijacijom dovoljno je da pohađate 40-satni tečaj i položite ispit.- Zbog ovih niskih kriterija za obavljanje djelatnosti medijacije, od 7000 akreditiranih medijato-ra, koliko ih trenutačno postoji u Velikoj Britaniji, samo njih 150 možemo svrstati u kategoriju pro-fesionalnih medijatora - istaknuo je Spenser Hilliard, odvjetnik i me-dijator (The Lord Slynn of Hadley European Law Foundation, Velika Britanija).

Iskustva europskih zemalja

ka, a osobito obrtnika, te mikro, ma-lih i srednjih poduzetnika, sukladno opće prihvaćenom europskom načelu „think small first“.

5) Predlaže se ugradnja konkretnih mjera za sustavan razvoj i korište-nje alternativnog rješavanja sporova, posebno medijacije u nacionalne ra-zvojne strategije, prvenstveno podu-zetništva, uprave, pravosuđa i gospo-darstva, ali i obrazovanja (suradnja s obrazovnim institucijama radi ugrad-nje alternativnog rješavanja sporova u obrazovne programe), zdravstva i drugih područja gdje je upotreba alter-nativnog rješavanja sporova, posebno medijacije primjerena, uz obvezno uključivanje zainteresiranih dionika, posebno Hrvatske obrtničke komore kao zastupnika interesa najvećeg bro-ja mikro, malih i srednjih poduzetnika pri kreiranju mjera.

6) Predlaže se, u okviru Ministar-stva pravosuđa RH, razmotriti i ugra-diti „know-how“ prethodnih postupaka mirenja pred Sudom časti Hrvatske obrtničke komore sa potvrđenim rezul-tatima u sklapanju nagodbi (od 31 %) u

mjerodavne propise (ZPP i dr.). Cilj je korištenje istog u postupcima pred re-dovnim sudovima u građanskim pred-metima, posebno u sporovima male vrijednosti, koje postupke ne bi trebao provoditi sudac već drugi stručni dje-latnici. U radnu grupu Ministarstva pravosuđa za pripremu takvih izmjena propisa treba obvezno uključiti pred-stavnike Suda časti Hrvatske obrtničke komore.

Velik interes sudionikaKonferencija je pobudila velik inte-

res sudionika, što potvrđuje zanimlji-vost i aktualnost teme kao i visoku stručnost stranih i domaćih predavača. Potvrđeno je da je ARS i medijacija po-dručje interesa kako gospodarstvenika tako i drugih profesija (posebno sudač-ke i odvjetničke).

4. međunarodna konferencija odr-žala se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Jo-sipovića, Ministarstva pravosuđa, Mi-nistarstva uprave, Ministarstva gospo-darstva i Ministarstva poduzetništva i obrta.

SUD ČASTIHrvatske obrtničke komoraZagreb, Ilica 49/IIBroj: Op-I-1/13Zagreb, 16. travnja 2013. godine

PRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca N. R., kao pred-sjednika vijeća, te A. T. i C. I. R. M., kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara J. Đ., odlučujući po prijavi prijavitelja M. L. iz Z., B. C. 30 protiv prijavljenog Ivana Mat-kovića, vlasnika obrta „Vodoadapting“ iz Zagreba, Lanište 12a radi povrede poslovnih i trgovačkih običaja u obavljanju obrta, nakon rasprave održane i zaključene u prisut-nosti prijaviteljice a u odsutnosti prijavljenog dana 16. travnja 2013. godine

PRESUDIO JEPrijavljeni Ivan Matković, vlasnik obrta „Vodoadapting“ iz Zagreba, Lanište 12a

ODGOVORAN JE što nije izdao račun za izvršene usluge i primljen novac prijaviteljici u prosincu 2012.g. čime je povrijedio trgovačke i poslovne običaje iz čl. 9 st. 1 toč. 1 i čl. 10 st. 2 toč. 6 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore (NN 11/07, 81/08 i 145/10), pa mu se temeljem članka 14 st. 1 toč. 3 istog Pravilnika izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVU U GLASILU KOMORE I NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANAObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.

Presuda je pravomoćna i izvršna sa danom 20.09.2013.g.

SUD ČASTIHrvatske obrtničke komoraZagreb, Ilica 49/IIBroj: Op-I-61/12Zagreb, 16. travnja 2013. godine

PRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca N. R., kao predsjednika vijeća, te A. T. i C. I. R.M., kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara J. Đ., odlučujući po prijavi prijavi-telja D. P. i Đ. P. iz Z., J. 20, protiv prijavljenog Marka Lončarića, vlasnika obrta „MIL produkt“ inox i metalna galanterija iz Donje Stubice, Lepa Ves 90, radi neizvršenja obveza iz nagodbe sklopljene u postupku pred Sudom časti Hrvatske obrtničke komore, nakon rasprave održane i zaključene u prisutnosti prijavitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog dana 16. travnja 2013. godine

PRESUDIO JEPrijavljeni Marko Lončarić, vlasnik obrta „MIL produkt“ inox i metalna galanterija iz Do-

nje Stubice, Lepa Ves 90ODGOVORAN JE

što nije ispunio svoje ugovorene obveze iz nagodbe zaključene pred ovim Sudom dana 22. stu-denog 2012.g. čime nije izvršio obveze kao član Komore sukladno čl. 12 toč. 3 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore (NN 11/07, 81/08 i 145/10), pa mu se temeljem članka 14 st. 1 toč. 3 istog Pravilnika izriče mjera

JAVNU OPOMENU UZ OBJAVU U GLASILU KOMORE I NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Presuda je pravomoćna i izvršna sa danom 12.10.2013.g.

www.hok.hr

26 Obrtničke novine studeni 2013.

www.hok.hr

27studeni 2013.Obrtničke novine

Obrtničke novineNAKLADNIK:

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,

PP 166, 10000 Zagreb

Tel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;

e-mail: hok@hok.hr

ZA NAKLADNIKA:

DRAGUTIN RANOGAJEC,

PREDSJEDNIK HOK-a

REDAKCIJA:

tel: 01/4812 262, 4806 695, 670, 643; fax: 01/4812

268;e-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

GLAVNA UREDNICA:

SNJEŽANA TOMIĆ

IZVRŠNA UREDNICA:

RENATA PULJIZ

ADMINISTRATOR:

SUZANA MAMIĆ

MALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):

SUZANA MAMIĆ, tel: 01/4812 262, 4806 643,

e-mail: oglasi-on@hok.hr

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: Odbor za informiranje

Hrvatske obrtničke komore

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK:

VJESNIK d.d., Zagreb

MARKETING I DISTRIBUCIJA:

PARK AVENIA d.o.o., Zagreb

tel: 01/3775 230;

info@parkavenia.hr

NAKLADA: 90.000

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju

Oglasite svoje usluge i proizvode

u Obrtničkim novinama!

Javite nam se na tel: 01/48 06 643, 48 12 262,

e-mail: obrtnicke-novine@hok.hr, oglasi-on@hok.hr

Pogledajte nas na webu: www.hok.hr http://www.hok.hr/cro/

publikacije/marketing

www.mediacom.hr Poslovno-knjigovodstveni Windows programi za obrtnike,

poduzeća i ugostitelje. Tel. 051/283-031, 098/328-029

Daljinsko upravljanje i senzorska vrata.KNJIGOVODSTVENE USLUGE ZA OBRTNIKEveć 12 godina – za uredne poslovne knjige. Božica Gajić, 10090

Zagreb, Gupčeva 27, 4855–128 knjigovodstvo.gajic@email.t-com.hr

- servis postojećih reklama

- izmjena rasvjete u reklamama

- digitalni tisak svih formata

- svjetleće reklame

- oslikavanje vozila

- povoljne cjene

Led reklama. «proizvodni obrt» Franje Malnara 4810020 Zagreb Tel: 01 55 88 747 Mob: 091 5778 297

mail: info@ledreklama.hrwww.ledreklama.hr

AKCIJA!!!• svjetleće reklame • oslikavanje vozila • povoljne cijene • servis postojećih reklama • izmjena

rasvjete u reklamama • digitalni tisak svih formata

Led reklama. »proizvodni obrt« Franje Malnara 48, 10020 Zagreb, tel. 01 55 88 747,

mob. 091 5778 297www.ledreklama.hr,

mail. info@ledreklama.hr

AKCIJA!!!

Italikacink d.o.o.Ćukovac b.b. - 53201 Lički Osik (HR)Telefon +385 (0)53 553 600 - Fax +385 (0)53 553 619adresa/e-mail : italikacink@bisolzinco.it

www.bisolzinco.itDimenzija Kade m. 9,20 x 1,60 x 3,20 h.

Cinčaona za vruće pocinčavanje

Cinč

aona

za

vruć

e po

cinč

avan

je

Završen je natječaj „Moj motiv 2.0.“ za originalni proizvod s prepoznatljivim tradi-cijskim motivom ili obrtničkom tehnikom

koji će uspjeti na suvremenom tržištu, kojeg su raspisale Zagrebačka banka i Hrvatska obrt-nička komora.

Nakon što je devetočlana stručna Komisija od 63 pristigle prijave izabrala 10 finalista, građa-ni su glasovanjem putem Facebooka odlučili o pobjednicima. Prva nagrada u iznosu od 100 ti-suća kuna pripala je proizvodu ROGOZ, obrta Drvenarija Pošpaić i dizajna tima OAZA. Drugu nagradu od 85 tisuća kuna osvojio je TRIBU-RE obrta Drvenarija Pošpaić i dizajnera Jakova Šrajera. Treću nagradu u iznosu od 65 tisuća kuna dobio je projekt kabanica KAPLJA , obrta Kišobranarstvo Cerovečki i dizajnerice Ane Ri-

ZAVRšEN NATJEČAJ MOJ MOTIV 2.0.

Prva nagrada Drvenariji Pošpaić i dizajn timu OAZAmac. Posebnu nagradu stručne komisije u iznosu od 50.000 kuna dobio je također proizvod KA-PLJA.

- Zadovoljstvo mi je što sam sudjelovao u ovom natječaju koji nam je omogućio da poka-žemo svoje radove i promoviramo tehnike rada. Riječ je o kvalitetnom projektu zahvaljujući ko-jem je, na indirektan način, Drvenarija Pošpaić ostvarila suradnju s jednom njemačkom tvrtkom na razvoju i proizvodnji pletenih proizvoda. Su-radnja s dizajnerima pokazala se izvrsnom - i jed-ni i drugi poznajemo svoj posao, a međusobno nadopunjavanje rezultira uspješnim proizvodima - rekao je Zvonko Pošpaić iz Drvenarije Pošpaić.

ROGOZ je razrada i reinterpretacija tradicio-nalnog logožara (cekera) koji je dio materijalne kulture vezan uz izumiruću tradiciju pletarstva

Hrvatskog Zagorja. Novi proizvod uključuje osu-vremenjavanje postojeće forme i tehnike pletenja uz dodatak novih materijala.

Drugonagrađeni TRIBURE - 3 taburea koji se slažu jedan u drugi - ručni je rad od prirodnih materijala: užeta od konoplje, konca od pamuka i vrbove šibe. Taburei se još mogu koristiti i kao stolići ili košare. Sklapanjem štede prostor, a pre-ma potrebi rasklapanjem osiguravaju tri sjedeća mjesta.

KAPLJA je naziv proizvoda - kišne jakne koja slijedi logiku izrade stogodišnjeg tradicionalnog kišobranarskog plašta. Naziv Kaplja sugerira krupnu kap, odnosno jaku kišu, a namijenjena je aktivnom čovjeku koji putuje, istražuje, ple-še, trči i u trenucima kada vremenske prilike nisu idealne.

R. Puljiz