BILTENBisnodeBusinessInformationGroup

Jesen 2012.

Aktualno u hrvatskom gospodarstvuAnalitički pogled izBisnode perspektive

Ovo ekskluzivno izdanje sadrži životopise vodećih ljudi hrvatskog gospodarstva.Predstavlja izvrstan izvor informacija onima koji žele saznati više o potencijalnim i postojećim poslovnim partnerima, a biti u ovom luksuznom izdanju znači pripadati najboljim hrvatskim poduzetnicima i menadžerima.

www.zlatnaknjiga.hr

Europski br. 1 za poslovne informacije

ZA BOLJE POSLOVNE ODLUKE

UVODNIKSADRŽAJ

IMPRESSUM

Nove uslugeza poboljšanjeposlovanjaklijenata

Aktualno

Gospodarskakretanja

Top kompanije

Financijska analiza

Zlatna knjiga

1. 2. 3. 4. 5.

Novi broj biltena odražava važne novitete u ponudi BISNODE usluga i rješenja te gospodar-ske aktualnosti koje je potrebno sagledati iz kritičkog gledišta. Kroz nekoliko dana na web portal Poslovna.hr uvest ćemo “Izvještaj o novčanom toku” koji odražava kretanje odnosno priljev i odljev novčanih ekvivalenata te omogućuje procjenu uspješnosti upravljanja gotovinom. Dostupni će biti podaci od svih poduzeća čiji se godišnji financijski izvještaji objavljuju. Drugim riječima, portal Poslovna.hr jedini će u Hrvatskoj nuditi izvještaje o novčanom toku od gotovo 100.000 poslovnih subjekata. Dvanaestu godinu zaredom izdajemo Zlatnu knjigu hrvatskih poduzetnika i menadžera koja služi za prepoznavanje, isticanje i promociju domaćih poduzetničkih uspjeha. Ovogodišnje izdanje tiskat će se do kraja prosinca, a u pripremi je i elektroničko izdanje. Prateći aktualna gospodarska pitanja identificirali smo temu koja je u vremenima produljene krize ponovno aktualna u vidu politika za pokretanje domaćeg gospodarstva. Radi se o deprecijaciji realnog tečaja koja bi kroz povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga trebala potaknuti proizvodnju i izvoz. No, upitni su efekti takvog poteza na ostatak gospodarstva, zbog čega smo proveli opsežno ekonometrijsko istraživanje o učincima deprecijacije tečaja i doznali što bi se dogodilo s osobnim bogatstvom pojedinaca.

U nastavku Biltena obradili smo i prve ovogodišnje rezul-tate turističke sezone, jer se radi o gospodarskom sektoru koji osjetno utječe na BDP, velik je izvor inozemnih valuta i jedan je od najkonkurentnijih domaćih gospodarskih sektora. Konstantno prateći potrebe klijenata i pružajući podatke i informacije o stanju u domaćem gospodarstvu držimo korak s onim što nam je dio poslovne misije: biti podrška poslovnim ljudima u inače turbulentnom okruženju.

IZDAVAČ: Bisnode d.o.o.

DIREKTOR: Benjamin CerovacUREDNIK: Nikola Nikšić

DIZAJN: Mladen RunkasFOTOGRAFIJE: iStockphotoIZVOR: FINA, DZS, HNB, HUP, HGK, Institut za turizam

Publikacija, studeni 2012.

Kontakt:01 30 30 500info@bisnode.hrwww.bisnode.hr

Sadržaj biltena podijeljen je u pet temat-skih cjelina u skladu s aktualnim izazovi-ma hrvatskog gospodarstva i društva a vodeći računa o dostupnosti i ažurnosti podataka koji su korišteni za obradu u okviru analitičkih postupaka. Informaci-je za bilten smo pripremili korištenjem podataka prikupljenih i pohranjenih u naše podatkovne baze te prikupivši ih iz sljedećih izvora: FINA, Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam.

Benjamin Cerovac, direktor

3

Ovo ekskluzivno izdanje sadrži životopise vodećih ljudi hrvatskog gospodarstva.Predstavlja izvrstan izvor informacija onima koji žele saznati više o potencijalnim i postojećim poslovnim partnerima, a biti u ovom luksuznom izdanju znači pripadati najboljim hrvatskim poduzetnicima i menadžerima.

www.zlatnaknjiga.hr

Europski br. 1 za poslovne informacije

ZA BOLJE POSLOVNE ODLUKE

AKTUALNO

Bilanca i račun dobiti i gubitka nisu dovoljni

DEMONSTRACIJA – agregirani podaci za Republiku Hrvatsku, u milijunima kuna

Javni financijski podaci koji su dostupni za trgovačka društva u Republici Hrvat-skoj odnose se na bilancu i račun dobiti i gubitka. Iz tih podataka se putem fi-nancijskih izračuna dobivaju pokazatelji koji mnogo govore o likvidnosti i dugo-ročnoj financijskoj stabilnosti poduzeća. No, ti podaci nisu uvijek dovoljni.Ono što nedostaje za potpuniju analizu su “finiji” podaci, a prvi skup takvih podataka odnosi se na podatke o nov-

čanim primicima i novčanim izdacima koji se nalaze u izvještaju o novčanom toku. Problem je, dakako, što se ti izvje-štaji javno objavljuju samo za srednja i velika poduzeća koja u Hrvatskoj čine manje od 15% ukupnog broja poslovnih subjekata. Kod ostalih poduzeća je, bez ovog izvještaja, teže procijeniti da li doista imaju novaca i da li se radi o poduzećima koje su u mogućnosti pod-miriti svoje dospjele obveze.

Cilj Bisnode-a je unaprijediti poslovanje svojih klijenata, prvenstveno putem pru-žanja lako dostupnih, detaljnih i unapri-jed pripremljenih poslovnih i financijskih informacija. S time na umu, najavljujemo uvođenje izvještaja o novčanom toku. Izvještaj će se nalaziti na Bisnode portalu POSLOVNA.HR i prikazivat će podatke od svih poslovnih subjekata koji su obvezni predati godišnje financij-ske izvještaje.

Operativni novčani tok (OCF) prikazuje novčane učinke svih transakcija koje se ne mogu definirati kao investicijske ili finan-cijske transakcije. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti isključuje učinke promjene deviznog tečaja. U pravilu, novčani tok iz poslovnih aktivnosti prikazuje novčani tok koji rezultira iz aktivnosti koje stvaraju prihode poduzeća. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti iskazuje se ili direktnom metodom, koristeći bruto novčane primitke i izdatke ili indirektnom metodom, povezujući neto zarade s neto novčanim tokom iz poslovnih aktivnosti. Pozitivan operativni novčani tok (OCF) je ključan za dugoročni opstanak poduzeća. U određenim posebnim okolnostima (npr. brzi rast i naglo širenje poslovanja poslovnog subjekta) može se očekivati negativni operativni novčani tok.

Vodećipružateljdigitalnihposlovnihinformacijau Europi.

Neto dobit

Amortizacija

Δ Zaliha

Δ Kratkotrajnih potraživanja

Δ Kratkotrajne financijske imovine

Δ Potraživ. za upisani a neuplaćeni temelj. kapital

Δ Odgođene porezne imovine

Δ Aktivna razgraničenja

Δ Rezerviranja

Δ Kratkoročnih operativnih obveza

Δ Pasivna razgraničenja

Operativni novčani tok (OCF)

2009. 2010. 2011.

4.249 kn

31.701 kn

2.786 kn

-1.369 kn

-2.697 kn

-705 kn

-623 kn

-1,263 kn

2.401 kn

-82 kn

3.223 kn

37.621 kn

-1.678 kn

31.069 kn

-1.893 kn

1.513 kn

-2.829 kn

487 kn

242 kn

-721 kn

526 kn

1.783 kn

576 kn

29.075 kn

7.181 kn

31.459 kn

-4.712 kn

-12.841 kn

-5.291 kn

225 kn

-805 kn

-1.568 kn

-539 kn

16.383 kn

1.255 kn

30.745 kn

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

Financijski novčani tok (FCF) mjeri količinu novca koji slijedi iz strukture kapitala poslovnog subjekta. Pozitivan financijski nov-čani tok (FCF) indicira da poslovni subjekt prikuplja novčana sredstva iz eksternih izvora (npr. otvaranje kredita kod komercijalne banke, povećanje temeljnog kapitala, emisija dužničkih vrijednosnih papira kao što su obveznice, komercijalni zapisi i zajmovi od ostalih poslovnih subjekata). Negativan financijski novčani tok (FCF) indicira da poslovni subjekt vraća novčana sredstva eksternim izvorima financiranja (npr. isplata dividendi u novcu vlasnicima poslovnog subjekta, smanjenje temeljnog kapitala, otplata kredita kod komercijalne banke, otkup vlastitih poslovnih udjela i otplata zajmova ostalim poslovnim subjektima).

Pozitivna razlika znači da je riječ o likvidnom poslovnom subjektu

U duhu izreke “novac je kralj” (cash is a king), izvještaj o novčanom toku je najsigurnije i najpouzdanije mjerenje poslovne uspješnosti

Negativna razlika znači da iz novčanih primitaka nije moguće podmiriti sve dospjele troškove i obveze

Δ Dugotrajne nematerijalne imovine

Δ Ispisom dugotr. mater. imovine bez amortizacije

Δ Dugotrajne financijske imovine

Δ Dugotrajnih potraživanja

Investicijski novčani tok (ICF)

2009. 2010. 2011.OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA

-2.603 kn

-58.042 kn

-18.085 kn

-4.535 kn

-83.265 kn

-1.014 kn

-46.798 kn

-5.114 kn

1.404 kn

-51.522 kn

-135 kn

-44.204 kn

-3.478 kn

241 kn

-47.576 kn

Δ Kapitala i rezervi bez dobit./gubit. tekuće godine

Δ Dugoročnih obveza

Δ Kratkoročnih financijskih obveza

Financijski novčani tok (FCF)

2009. 2010. 2011.OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA

-6.353 kn

35.784 kn

14.101 kn

43.533 kn

-557 kn

12.810 kn

15.730 kn

27.983 kn

-12.218 kn

18.313 kn

10.706 kn

16.800 kn

Neto novčani tok

Novac na početku razdoblja

Novac na kraju razdoblja

2009. 2010. 2011.OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA

264.108.265 kn

19.800.719 kn

283.908.984 kn

1.531.802.446 kn

1.713.489.927 kn

3.245.292.373 kn

419.335.139 kn

3.245.292.373 kn

3.664.627.512 kn

5

Investicijski novčani tok (ICF) mjeri količinu novca koju poslovni subjekt investira u dugotrajnu imovinu odnosno mjeri količinu novca koji poslovni subjekt dezinvestira iz dugotrajne materijalne imovine. Negativan investicijski novčani tok (ICF) indicira da poslovni subjekt ulaže u dugotrajnu imovinu (npr. izgradnja novih postrojenja, akvizicije poslovnih udjela ostalih subjekata, na-bava kapitalne opreme). Pozitivan investicijski novčani tok (ICF) indicira da poslovni subjekt likvidira odnosno prodaje dugotraj-ne investicije (npr. unovčavanje dugoročnih vrijednosnih papira, prodaja poslovne jedinice ili poslovnih udjela, dezinvestiranje proizvodnih kapaciteta).

BISNODE WEB BAZE PODATAKA OMOGUĆUJU: • podatke za telemarketinške akcije • odabir ciljne skupine • odabir kriterija izbora

GOSPODARSKA KRETANJA

Deprecijacija realnog tečaja ne bi rezultirala jačanjem gospodarske aktivnostiEvo zašto:Visok deficit vanjskotrgovinske bilance jedan je od problema s kojim se susreće niz zemalja u svijetu, pa tako i Hrvatska. Kao jedan od instrumenata ekonomske politike za smanjenje deficita vanjskotrgovinske bilance predlaže se deprecijacija (rast realnog tečaja). Ekonomska teorija predviđa da deprecijacija tečaja vodi do porasta neto izvoza odnosno rastom realnog deviznog tečaja izvezena dobra postaju jeftinija u odnosu na uvezena dobra koja poskupljuju, potiče se konkurentnost, smanjuje se deficit vanjskotr-govinske bilance što konačno pozitivno djeluje na bruto domaći proizvod. S druge strane, istraživanja podupiru dva oprečna zaključka odnosno jedan skup istra-živanja podupire pretpostavku da deprecijacija deviznog tečaja pozitivno djeluje na neto izvoz dok drugi skup istraživanja, pogotovo kada je riječ o ekonomijama u tranziciji, po-kazuju da deprecijacija deviznog tečaja u konačnici nema značajan utjecaj na neto izvoz. Pored utjecaja na uvoz i izvoz, deprecijacija deviznog tečaja utječe i na druge faktore odgovorne za ekonomski rast gospodarstva. Valutna struktura i iznos inozemnog duga privrede ključne su odrednice o kojima ovisi kretanje bruto domaćeg proizvoda. Primjeri-ce, deprecijacija deviznog tečaja imati će negativan utjecaj na imovinu privatnog sektora jer povećanjem realnog deviznog tečaja povećava se i iznos inozemnih obveza (kreditnih obveza uz valutnu klauzulu) čime rastu i rate za otplatu kredita te nakon otplate većih iznosa rata ostaje manje novca za osobnu potrošnju. Proveli smo ekonometrijsko istraživanje u kojem smo postavili iduće pitanje: Ima li deprecijacija realnog deviznog tečaja hrvatske kune preko mehanizmakonkurentnosti i učinka bogatstva negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo?

TEORETSKA PRETPOSTAVKADeprecijacija tečaja vodi do porasta neto izvoza, potiče se konkurentnost, smanjuje se deficit platne bilance, povećava se BDP.

Ekonomije u tranziciji pokazuju da deprecijacija deviznog tečaja nema značajan utjecaj na neto izvoz

prosječne osobne potrošnje7

Nakon provedene analize došli smo do idućih rezultata: - povećanje realnog deviznog tečaja za 1% uzrokovalo bi prosječno povećanje neto izvoza za 1.10%.- povećanje realnog deviznog tečaja za 1% uzrokovalo bi prosječno smanjenje osobne potrošnje za 0.15%. Provedena analiza pokazuje da će pozitivni učinci depre-cijacije realnog deviznog tečaja na neto izvoz biti paralelno popraćeni negativnim učincima smanjena osobne potrošnje. No, neto izvoz u Hrvatskoj čini relativno malen dio BDP-a, što znači da bi gore navedeno poboljšanje znatno bi manje utjecalo na BDP nego što bi utjecalo smanjenje osobne potrošnje. Sukladno tomu, mora se postaviti pitanje da li je deprecijacija realnog deviznog tečaja, u uvjetima značajnog inozemnog duga, uopće primjeren instrument za poticanje hrvatskog gospodarskog rasta? • Hrvatsko gospodarstvo karakterizira visoki inozemnidug (veći od bruto domaćeg proizvoda) čime se Hrvatska svrstava u visokozadužena gospodarstva.

• Većina kredita u Hrvatskoj odobrena je uz valutnu klauzulu, povećanjem realnog deviznog tečaja povećao bi se i iznos kredita privatnog sektora.

• Deprecijacija realnog deviznog tečaja dodatno bi povećala inozemni dug države. Dodatna financijska sredstva bila bi potrebna za uspješno servisiranje duga što bi za posljedicu imalo dodatno zaduživanje javnog sektora.

• Dodatno zaduživanje javnog sektora bi vjerojatno bilo rizič-nije (slabljenje kreditnog rejtinga države) a time i skuplje. Analiza je pokazala kako deprecijacija realnog deviznog tečaja ima veći relativni utjecaj na neto izvoz nego što ima relativni utjecaj na smanjenje osobne potrošnje. No istovremeno osobna potrošnja zauzima višestruko veću proporciju hrvatskog bruto domaćeg proizvoda čime kretanje iste ima mnogo značajniji utje-caj na kretanje cjelokupnog gospodarstva. S obzirom na posto-jeću situaciju, učinci deprecijacije realnog deviznog tečaja teško bi proizveli ciljane učinke a paralelno s time bi se vrlo izvjesno stvorila dodatna nestabilnost u privatnom i javnom sektoru.

Deprecijacija realnog tečaja je porast cijene strane valute (povećanje realnog deviznog tečaja), odnosno smanjenje cijene domaće valute u terminima inozemne valute. Potrebno je dati više kuna za isti iznos eura.

DEPRECIJACIJA REALNOG

DEVIZNOG TEČAJA

NETO IZVOZNeto izvoz je razlika između ukupnog neto izvoza i ukupnog neto uvoza. Uključuje sve komponente vanjskotrgovinske razmjene.

1% 1,10% 0,15%realnog deviznog tečaja

uzrokuje i

prosječnog neto izvoza

Prosječni godišnji tečaj HRK / EUR

7,60

7,50

7,40

7,30

7,20

7,10

7,002003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

7,56

7,50

7,40

7,32

7,34

7,22

7,29

7,34

90,00%

80,00%

70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

-10,00%

-20,00%

Omjeri utjecaja na BDP

Konačna potrošnja

Brutoinvesticije

Netoizvoz

GOSPODARSKA KRETANJA

PRVI REZULTATI TURISTIČKE SEZONE

Izvor: DZS

Ostale zemlje25,40%

Austrija7,50%

Poljska6,80%

Slovačka4,90%

Češka7,70%

Italija12,70%

Slovenija9,80%

Njemačka25,20%

Strukturastranih turistau 2012. (DZS),

kolovoz

Ministarstvo turizma je točno prije godinu dana u svom “Akcijskom planu hrvatskog turizma u 2012. godini” najavilo kako očekuje daljnje povećanje broja turističkih dolazaka i noćenja. Optimizam je tada temeljen na prognoze UNWTO-a o očekivanom rastu turističkog prometa u zemljama EU za oko 5%. Turizam u Hrvatskoj čini, ovisno o godini, oko 8,5% BDP-a što je jedan od najvećih udjela u zemljama EU. Dakle, radi se o nama jako značajnoj djelatnosti. Uz to, turizam je jedan od rijetkih domaćih gospodarskih sektora koji je doista napredovao iz godine u godinu i koji, barem tijekom sezone, ublažava konstantno povećanje nezaposle-nosti. S obzirom da je ljeto gotovo te da su prve službene brojke o rezultatima ovogodišnje sezone izašle u javnost, vrijeme je da sagledamo je li je turistička sezona opravdala gospo-darska očekivanja.

U turizmu za sada nema recesije

Prihodi od dolazaka inozemnih turista su, prema preliminarnim podacima, u prvih 6 mjeseci 2012. iznosili 2.083,2 milijuna eura, što je 193,9 milijuna eura ili čak 10,26% više nego u istom periodu lani. Izvor:bilten HNB. br. 185.

Za sada izgleda kako će jedina godina koja je zabilježila pad broja turista i pad turističke potrošnje biti 2009., prva godina sa izraženijim negativnim posljedicam nakon prvog udara globalne recesije započete 2008.

POVEĆANJE INOZEMNIH PRIHODA OD PUTOVANJA I TURIZMA

DUGOGODIŠNJI RAST

Stopa nezaposlenosti je u ljetna tri mjeseca najmanje 1,3 postotna boda manja nego u ostalim tromjesečjima u godini.Utjecaj turizma

Naši brendovi boniteti.com, poslovna.hr i wlw.hr pružaju lako dostupan i sveobuhvatan pregled financijskih i kreditnih informacija.

35% 29,97%Od 2001. do 2010. godine broj turističkih dolazaka se povećao za

a brojnoćenja za

9

Indeks dolazaka, I.—VI. 2011./2012.

Indeks noćenja, I.—VI. 2011./2012.

Izvor: Ministarstvo turizma

Izvor: Ministarstvo turizma

Prema dolascima turista vidljvo je da strani turisti i dalje po-sjećuju Hrvatsku u većem broju nego u istom periodu lani, što je trend koji je u zadnjih deset godina bio prekinut samo 2009. godine. Stranaca je bilo 3,50% više nego u istom periodu

prošle godine, ali zato je dolazak domaćih turista bio manji za gotovo 5 postotnih poena. S obzirom da je broj inozemnih turista proporcionalno mnogo veći, ukupan je broj turističkih dolazaka u ovoj godini povećan za 2,38%.

Ako sagledamo indeks noćenja, on pokazuje da je povećanje ukupnog broj noćenja proporcionalno veće od broja turističkih dolazaka, što ukazuje na činjenicu da su turisti u prosjeku tro-šili malo više nego u 2011. godini. No i kod noćenja zasluga se odnosi na inozemne turiste jer je kod domaćih zabilježen pad veći od 7%. U konačnici, po trenutnim podacima izgleda da je u 2012. ostvarena dobra turistička sezona. Posebno dobre vijesti donose preliminarni podaci iz platne bilance RH, prema kojima je prihod od inozemnih turista u prvih 6 mjeseci

ove godine čak 10% veći od onog ostvarenog u istom perio-du lani. Domaćim turistima se očigledno smanjuje iznos do-hotka koji mogu odvojiti na ljetne radosti, i to za dosta visok postotak. Dakako, možemo pretpostaviti i da se zbog recesije sve više domaćih turista odlučuje na posjet poznaniku ili rod-bini umjesto na iznajmljivanje smještaja, što često ne završava u službenoj statistici kao turistički dolazak. Bilo kako bilo, broj inozemnih turista i njihova potrošnja se u 2012. nastavila po-većavati i time gura naprijed hrvatski turistički sektor.

105

104

103

102

101

100

99

98

97

96

95

105

104

103

102

101

100

99

98

97

96

95

I. - VII. 2011.

I. - VII. 2011.

I. - VII. 2012.

I. - VII. 2012.

Dolasci turista u prvih 7 mjeseci 2012.

Noćenja turista u prvih 7 mjeseci 2012.

Domaći

Strani

Ukupno HrvatskaDomaći

Domaći

Strani

Strani

Ukupno Hrvatska

Ukupno Hrvatska

Domaći

Strani

Ukupno Hrvatska

I. - VII. 2011.

I. - VII. 2011.

I. - VII. 2012.

I. - VII. 2012.

Indeks 2011./2012.

Indeks 2011./2012.

DOLASCI TURISTA siječanj - srpanj

NOĆENJA TURISTA siječanj - srpanj

897.920

5.398.210

6.296.130

3.121.772

5.398.210

27.792.179

855.197

5.590.832

6.446.029

2.893.659

5.590.832

29.194.755

95,24

103,55

102,38

92,69

102,38

105,05

TOP KOMPANIJE

Biti malen, a uspješanPostoji onih 2% poslovnih subjekata za koje se zaista može reći da posluju izuzetno dobro. To su subjekti koji prema financijskim podacima i pokazateljima spadaju u grupu najmanjeg rizika poslovanja, odnosno onih koji su prema Bisnode metodi ocjenjeni s bonitetnom ocjenom AAA. Za ovaj broj smo odabrali tvrtku čija je djelatnost odnedavno postala vrlo bitna značajnom dijelu domaćih poduzetnika. Radi se o agenciji „NIKOM“, tvrtki za financijski konzalting i inženjering iz Delnica čija je osnovna djelatnost otkup i naplata potraži-vanja. Uzevši u obzir nelikvidnost u domaćem gospodarstvu, ponuda usluga agencije Nikom je u potpunosti prilagođena potrebama klijenata jer se odnosi na naplatu financijskih po-traživanja kroz višestruke otkupne financijske kompenzacije te na otkup potraživanja odnosno faktoring usluge.Agencija Nikom posluje od svibnja 1999. godine i trenutno

zapošljava 19 radnika te je od osnutka u 100% domaćem vla-sništvu. Godine 2008. tvrtka je prešla 4 milijuna kuna godiš-njih prihoda te je za svaku od naredne četiri godine uprihodila između 4 i 6 milijuna kuna. Dakako, veličina ovog poslovnog subjekta mjerena priho-dima nije ni približno glavni razlog zašto o njemu pišemo. Naime, agencija Nikom se godinama ističe izuzetno visokim stopama profitabilnosti, niskom razinom duga u odnosu na imovinu i kapital što omogućuje dobru kreditnu sposobnost te kontinuiranom likvidnošću koja poslovnim partnerima garantira podmirenje dospjelih obveza. Navedeno financijsko stanje agencije Nikom potvrđuje i bonitetna ocjena koja, kao pokazatelj dugoročne poslovne stabilnosti i sposobnosti pod-mirenja obveza, već četiri godine stavlja ovaj obrt u najvišu AAA kategoriju.

11

Agencija Nikom

Lipanj 2011. Uvrštena među 2% najboljih hrvatskih poduzeća prema kriteriju novostvorene vrijednosti, te nominirana za XV. izdanje Zlatne knjige najboljih hrvatskih poduzetnika od strane Poslovna.hr

Rujan 2011. Agencija “NIKOM” nominirana je za titulu regionalne Gazele 2011,kao jedna od brzorastućih hrvatskih poduzetničkih organizacija u 2011.

Odabrani financijski podaci

Dugotrajna imovina

Kratkotrajna imovina

Ukupno aktiva

Kapital i rezerve

Temeljni (upisani) kapital

Zadržana dobit

Preneseni gubitak

Dobit poslovne godine

Gubitak poslovne godine

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze

Ukupno pasiva

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

2008.

2008.

2009.

2009.

2010.

2010.

2011.

2011.

BILANCA

RAČUN DOBITI I GUBITKA

1.602.583 kn

5.720.736 kn

7.323.319 kn

4.411.148 kn

367.037 kn

2.260.441 kn

0 kn

1.783.670 kn

0 kn

0 kn

2.912.171 kn

7.323.319 kn

4.379.134 kn

2.140.783 kn

1.783.670 kn

0 kn

2.987.898 kn

7.730.391 kn

10.718.289 kn

7.181.651 kn

367.037 kn

3.761.709 kn

0 kn

3.052.905 kn

0 kn

0 kn

3.536.638 kn

10.718.289 kn

5.858.064 kn

2.262.639 kn

3.052.905 kn

0 kn

715.389 kn

9.464.560 kn

10.179.949 kn

5.551.411 kn

367.037 kn

2.647.933 kn

0 kn

2.536.441 kn

0 kn

0 kn

4.628.538 kn

10.179.949 kn

5.680.366 kn

2.683.941 kn

2.536.441 kn

0 kn

715.074 kn

9.147.439 kn

9.862.513 kn

6.102.676 kn

367.037 kn

4.143.850 kn

0 kn

1.591.789 kn

0 kn

0 kn

3.759.837 kn

9.862.513 kn

4.808.887 kn

2.812.728 kn

1.591.789 kn

0 kn

TOP KOMPANIJE

Naplata potraživanja je postala profitabilan business

Visoka likvidnost nužan je uvjet poslovanja agencija za naplatu

Neto profitna marža se u zadnje 4 godine kretala između 33% i 52%, što znači da je agencija Nikom uspjevala na svaku kunu prihoda ostvariti i do 50 lipa neto dobiti nakon oporezivanja, odnosno da su joj troškovi gotovo dvostruko manji od ostvarenih prihoda. Tako visoka neto dobit nekoliko godina zaredom je dijelom rezultat prirode poslovanja koja zahtjeva vrlo niske izdatke za materijalne troškove, a s druge strane je rezultat uhodanog poslovnog procesa. Treba napomenuti da su prihodi i dobit smanjeni u 2011. godini, no to nimalo nije utjecalo na općenitu financijsku stabilnost. Agencija u sve četiri promatrane godine nije imala dugoročnih obveza, a zabilježena materijalna imovina financirana je u potpunosti vlastitim sredstvima. Trošak kamata, koji se u potpunosti odnosio na kratkoročne obveze, je u promatranom periodu bio nekoliko desetaka puta manji od operativnih zarada što ukazuje na potpunu sposobnost podmirenja kreditnih obveza.

Kratkoročne obveze su u svakoj promatranoj godini bile pokrivene sa najmanje dvostrukim iznosom kratkotrajne imovine od čega je najveći dio otpadao na potraživanja. Ono što posebice pridonosi ocjeni visoke likvidnosti ovog poslovnog subjekta je činjenica da je krajem 2011. godine iznos raspoložive gotovine iznosio 56% svih kratkoročnih obveza. Visoka likvidnost i struktura kratkotrajne imovine i potpunosti je u skladu sa potrebama poduzeća koja se bave naplatom potraživanja i faktoringom. U Hrvatskoj se, ako oduzmemo agencije u vlasništvu banaka, naplatom potraživanja kao primarnom djelatnosti ne bavi više od desetak privatnih poduzeća. Od navedenog skupa, Agenciju Nikom možemo najbolje usporediti s poduzećima koja joj, po veličini i djelatnosti, direktno konkuriraju.

Uslugama naplate potraživanja bavi se tek desetak privatnih poduzeća u Hrvatskoj, ne računajući velike agencije u vlasništvu banaka. No, potražnja za tim uslugama raste i možemo očekivati sve veći broj “igrača” na tom tržištu.

UDRUGA “HUAN”

TRŽIŠTE U NASTAJANJU

Agencija Nikom

Prima Solvent d.o.o.

CEI Zagreb d.o.o.

FTC usluge d.o.o.

Uk. prihodi 2010. Uk. prihodi 2011. Promjena 2010./2011. Neto dobit 2010. Neto dobit 2011. Promjena 2010./2011.RAČUN DOBITI I GUBITKA

5.680.366 kn

2.699.745 kn

7.676.387 kn

4.188.683 kn

4.808.887 kn

6.893.433 kn

9.413.932 kn

3.573.770 kn

-15,34%

155,34%

22,63%

-14,68%

2.536.441 kn

252.158 kn

138.247 kn

1.119.844 kn

1.591.789 kn

1.198.395 kn

1.076.739 kn

7.307 kn

-37,24%

375,26%

678,85%

-99,35%

Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja za sada je jedino organizirano udruženje s ciljem zaštite i brige o interesima svojih članova unutar RH, te promocije Hrvatske i Europske legislative u korist svojih članova i industrije koja se bavi naplatom potraživanja.

Boniteti.com je zbirka neophodnih on-line poslovnih informacija koje su potrebne za donošenje svakodnevnih poslovnih odluka.Na jednom mjestu možete pratiti disciplinu plaćanja Vašeg partnera,

provjeriti da li je transakcijski račun partnera blokiran i kako on posluje. Za svako poduzeće ujedno je izrađena Bonitetna ocjena.

Pripadate li među top 2% hrvatskih tvrtki koje su označene Bonitetom izvrsnosti?

Certifikat bonitetne izvrsnosti smješten u luksuznu mapu ili ekskluzivnu kutiju možete naručiti naweb stranicama:aaa.bisnode.hr

Certifikat bonitetne izvrsnosti - najviša ocjena poslovnog subjekta.To je priznanje kojim nositelji certifikata izvrsnosti svojim poslovnim partnerima dokazuje da je odgovorno poduzeće vrijedno povjerenja.

Provjerite web: aaa.bisnode.hr Europski br. 1 za poslovne informacije

FINANCIJSKA ANALIZA

Što zapravo pokazuju financijski pokazatelji? Nije važno jeste li profesionalni korisnik financijskih podataka koji svakodnevno analizira i prati svoje kupce, partnere i konkurente, ili samo povremeno želite doznati hoće li Vam problematični klijent platiti, široka paleta informacija i korisnič-kih funkcionanosti na Bisnode portalima, www.poslovna.hr, www.boniteti.com, www.boniteti.hr i www.wlw.hr pružit će vam sve što je moguće doznati o poduzećima za koje su raspoloživi podaci. Dakako, podaci bez interpretacije ne govore mnogo. Po-trebno ih je pravilno staviti u kontekst kako bi što je točnije

moguće razumjeli pravo stanje financijskog zdravlja pojedinog poduzeća. U tu svrhu se koristi čitav niz izračuna i financijskih pokazatelja, uključujući i bonitetnu ocjenu, koji u cjelini daju izoštrenu sliku poslovanja.Bilanca i račun dobiti i gubitka, koji čine temeljni izvor po-dataka, pružaju statičku sliku financijskog stanja poduzeća. Primjena financijskih pokazatelja, bonitetne ocjene i pokaza-telja poput indeksa plaćanja otkrivaju pozadinu poslovnog rezultata i otkrivaju razloge trenutnog poslovnog stanja kao i financijske mogućnosti poduzeća za daljnjim napredovanjem.

BISNODE modelbonitetne ocjene • 25 stupnjeva• podjela u 5 kategorija poslovnog rizika• A - poduzeće je solventno • E - poduzeće je insolventno

Financijske ocjene do danas

2007 2008 2009 2010 2011

A

B

C

E

D

Financijski pokazatelji koriste za usporedbu prinosa i rizika različitih poduzeća s ciljem pomoći u donošenju racionalnih investicijskih, kreditnih i sličnih poslovnih odluka. Takve odluke zahtjevaju ocjenu učinaka poduzeća kroz vrijeme i ocjenu učinaka u usporedbi s ostalim (sličnim) poduzećima u industriji u određenoj vremenskoj instanci.

U svakom sljedećem broju biltena prikazat ćemo, kroz primjere, kako interpretirati svaku grupu financijskih pokazatelja

NE DONOSITE

ODLUKE NAPAMET

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

LIKVIDNOST

ZAPOSLENI

SOLVENTNOST

PROFITABILNOSTAKTIVNOST

BONITETNAOCJENA

Kako posluje konkurent

kupacdobavljač

Navedene kategorije su međuzavisne. Profitabilnost utječe likvidnost i solventnost, dok razumno korištenje imovine (aktivnost) utječe na profitabilnost poduzeća. Stoga analiza financijskih pokazatelja počiva na integriranom skupu pokazatelja svih ‘kategorija’.

Ostvarivanje većih prihoda na svaku jedinicu plaće zaposlenika jedan je od pokazatelja konkurentske prednosti poduzeća, kvalitete zaposlenog kadra, unutarnje organiziranosti i boljeg menadžmenta. Pregled visine prosječnih plaća govori o odnosu uprave prema zaposlenicima i mogućnosti poduzeća da isplati više ili niže plaće.

NITI JEDAN POKAZATELJ NIJE SAM ZA SEBE

ANALIZA EFIKASNOSTI I TROŠKOVA RADA

Ocjenjuju ostvareni prihod i output koji proizlazi iz korištenja imovine poduzeća. Operativne aktivnosti poduzeća zahtjevaju investicije u kratkoročnu imovinu (zalihe i potraživanja) i dugoročnu imovinu (zemlju, postrojenja i opremu). Pokazatelji aktivnosti u odnos dovode razinu operacija poduzeća (obično definiranu kao prodaju) i imovinu poduzeća koja je potrebna za održavanje operativnih (poslovnih) aktivnosti. Što su pokazatelji aktivnosti veći, to je efikasnost operacija poduzeća veća s obzirom da je potrebno manje imovine za održavanje određene razine operacija (prodaje).

Ocjenjuju sposobnost poduzeća da podmiri kratkoročne obveze. Kratkoročni finanijski kreditori i poslovni kreditori (primjerice dobavljači) ocjenjuju sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze. Sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze ovisi o novčanim resursima koje poduzeće ima na raspolaganju ali i o novcu koje poduzeće generira iz vlastite operativne poslovne aktivnosti.

Ocjenjuju strukturu kapitala poduzeća odnosno izvore dugoročnog financiranja poduzeća te ocjenjuje sposobnost poduzeća u namiri dugoročnih obveza. Analiza strukture kapitala poduzeća ključna je u procjeni dugoročnog odnosa rizika i prinosa. Poduzeća koja koriste financijsku polugu ostvaruju nadprosječne prinose toliko dugo dok je prinos na eksterno financirane investicije veći od troška financiranja.

Ocjenjuju neto rezultat poduzeća u odnosu s ostvarenim prihodima i investiranim kapitalom. Vlasnike poduzeća zanima sposobnost poduzeća da stvara, održava i povećava zarade. Profitabilnost poduzeća može se mjeriti kao zarada poduzeća prema ostvarenim poslovnim prihodima. Druga mjera, odnosno prinos na investicije (ROI), u odnos stavlja zarade poduzeća i investicije potrebne za ostvarenje tih zarada

Glavna prednost financijskih pokazatelja (financijskih omjera) jest da se koriste u usporedbi odnosa rizika i prinosa za poduzeća različite veličine. Financijski pokazatelji omogućavaju profiliranje poduzeća, odnosno pružaju uvid u ekonomske karakteristike poduzeća, kompetitivne strategije te operativne, financijske i investicijske karakteristike poduzeća.

15

PROCIJENITE RIZIK

...AKTIVNOSTI

...LIKVIDNOSTI

...SOLVENTNOSTI

...PROFITABILNOSTI

Financijski pokazatelji...

Samo za najboljeZlatna knjiga najboljih hrvatskih poduzetnika i menadžera izlazi već punih dvanest godi-na, te zajedno sa Zlatnom knjigom hrvatskih najboljih obrtnika čini 16. izdanje izbornika najboljih hrvatskih poduzetnika, koji su svojim marljivim višegodišnjim radom, odgovor-nim i urednim poslovanjem, uvažavajući interese svih dionika, donijeli višestruku korist gospodarstvu i društvu u cjelini.Zato je neobično važno da društvo prepozna i stalno naglašava vrijednost uspješnog poduzetništva i menadžmenta jer se upravo u ovim ljudima nalaze oni koji su jedini sposobni ponuditi rješenja za gospodarski oporavak, rast i najvažnije razvoj Hrvatske. Riječ je o ozbiljnom, sada već i tradicionalnom sustavu prepoznavanja najboljih s ciljem unošenja pozitivnog ozračja u hrvatsko gospodarstvo. Imena i životopisi osoba upisanih u knjigu ostaju zapis koji služi na čast njihovim obiteljima i potomcima. Cilj ove publikacije je trajno zabilježiti osobe koje postižu dobre rezultate usprkos lošoj gospodarskoj situaciji, te ih predstaviti kao primjer koji nude rješenja.

U proteklih dvanaest godina kroz ova izdanja smo okupili uistinu velik broj životopisa poduzetnika, obrtnika i sa-mostalnih djelatnika istovremeno pred-stavljenih na hrvatskom i engleskom jeziku. Bilo je koji puta i prigovora, poput - zašto ovaj, a ne netko drugi i slično. Naravno, određena osoba danas može poslovati dobro a sutra loše, ili ne mora osobno biti zaslužna za ostvareni uspjeh. Međutim, uvjereni smo kako je najveći broj uvrštenih osoba zaslužio svoje mjesto u ovim izdanjima. Uz životopisne natuknice koje sadrže podatke vezane uz nominiranu osobu te poslovne podatke uz nominirano poduzeće u izdanju će biti otisnute i slike osoba uvrštenih u knjiguObzirom da je Bisnode usmjeren na elektronička izdanja, razvijamo novu mogućnost Zlatne knjige u digitalnom obliku kako bi bila dostupnija široj javnosti. Također, ova će knjiga, kao i sva dosadašnja izdanja, naći svoje mjesto u brojnim osobnim i poslovnim knjiž-nicama poslovnih ljudi, poduzetničkih organizacija i gospodarskih institucija te u Nacionalnoj i sveučilišnoj kn jižnici. Za mene, ova knjiga predstavlja izazov u smislu uspješnog ostvarenja projekta, ali isto tako izaziva i radost u spoznaji da će ostati trajno vrijedan zapis o ljudima koji su svojim velikim radom i uporno-šću razvijali hrvatsko gospodarstvo i izgrađivali modernu Hrvatsku stvarajući novu vrijednost na dobrobit svih.

Martina Škudar Kuštrić, voditeljica projekta

Zadovoljstvo mi je godinama biti dio projekta koji odaje priznanje hrvatskom poduzetničkom uspjehu.

Sretan sam što sam u društvu onih koji rade za bolju budućnost, za bolju Hrvatsku

Danas, a još više u skoroj budućnosti, postojati će dvije vrste firmi : brze i one koje više ne postoje

Vladimir Sobota, dipl.ing, direktorNIVA INŽENJERING d.d.

Tomislav Radošević, direktor RADMONT d.o.o.

Zoran Manestar, direktorFAMY d.o.o.

ZLATNA KNJIGAZlatna knjiga najboljih hrvatskih poduzetnika i menadžera predstavlja izvrstan izvor informacija potencijalnim i postojećim poslovnim partnerima u kojem Vas mogu upoznati u najboljem mogućem svjetlu i na najbolji mogući način.

NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJE PODUZETNIKE 2012. Top poduzeća, prema Bisnode kriterijima, mogu naručiti izradupersonalizirane nagrade i priznanje za ostvarenje izuzetnih poslovnihrezultata. Detaljnije na www.zlatnaknjiga.hr

Uvjet za odabir određene osobe jest da se poduzeće kojim osoba upravlja nalazi među prvih 10% najboljih poduzeća i obrta u Hrvatskoj na temelju redoslijednog popisa po novostvorenoj vrijednosti.

ZA BOLJE POSLOVNE ODLUKE

Sve što trebate znati o potencijalnim poslovnim partnerima, a ne usudite ih se pitati.

Pregledati financijska izvješća subjekata za posljednjih 5 godina

Otkriti uspješnost poslo-vanja putem ključnih financijskih pokazatelja

Usporediti poslo-vanje svoje tvrtkes konkurentima

Istražiti najkraći put do novih potencijalnih poslovnih partnera

Odabrati kontaktne informacije ciljane skupine za potrebe direktnog marketinga

Kao preplatnik možete:

Znatiželja je ubila mačku, ali može spasiti vaš biznis.

Možda mu je voda do grla, moždamu tvrtka nije likvidna, solventna.Možda kasni s plaćanjem, a i potraživanja su mu ogromna?

To sve možete saznati iz svog ureda. Bez neugodnih situacija.

www.poslovna.hr

www.boniteti.com

www.wlw.hr