O LE SULU SAMOA - Home |...

16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA MATI 2015 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina o Tino Maliu Pepa mai le Mafutaga Matagaluega Faleata - 16-17 Iulai 2014 saunia e Muao Fagasua Sua Faatomuaga: O suiga e tutupu mai i lea taimi ma lea taimi i totonu o lo O le Mafuaaga o le Pese: God Will Take Care of You faaauau itulau e 11 silasila itulau e 12 Sau e Vaai iai? Come and See! silasila itulau e 2 O LE ATA : O le aso o Tu ma Aganuu - Kolisi o Leulumoega Fou - 2009 O Papelonia mai Anamua ma ona po nei silasila itulau e 7

Transcript of O LE SULU SAMOA - Home |...

Page 1: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA MATI 2015

email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

O le Vaai Faale-Tala Lelei i leFaaliuefuefuina o Tino Maliu

Pepa mai le MafutagaMatagaluega Faleata - 16-17

Iulai 2014saunia e

Muao Fagasua SuaFaatomuaga:

O suiga e tutupu mai i leataimi ma lea taimi i totonu o lo

O le Mafuaaga o le Pese:God Will Take Care of

You faaauau itulau e 11

silasila itulau e 12

Sau e Vaai iai?Come and See!

silasila itulau e 2

O LE ATA: O le aso o Tu ma Aganuu -Kolisi o Leulumoega Fou -

2009

O Papelonia maiAnamua ma ona po nei

silasila itulau e 7

Page 2: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

2. O LE SULU SAMOA Mati 2015

O le Vaai Faale-Tala Lelei i leFaaliuefuefuina o Tino Maliutatou siosiomaga ma si o tatouatunuu, e tulai mai ai lagona eseesema tuufesili ai le tele o tagata pealaga tatau pe leai. Mo sefaata’ita’iga, o tino maliliu o tagataSamoa i aso anamua, sa na ona ‘auii siapo poo toga ona tanumia loalea i se taimi vave. Peitai, ua iainisi o faiga e mafua ona o suiga ole soifuaga o loo tatou ola ai. Uatele ina tanu tagata i pusa maliutaugata, ma ua talia lautele foi letui o tino maliliu i vailaau pe tuu ipusa aisa mo se taimi umi e oo atulava i le masina a o le’i tanuina. O lea foi ua faaulufale mai le isisuiga fou i totonu o si o tatouatunuu e ala i le faatuina o senofoaga, e faaliuefuefuina ai tinoo tagata maliliu, ae ua lagalaga aifoi lagona ma tuu fesilisili letoatele pe alaga tatau lenei faigape a fua i le aganuu, aemaise o letalitonuga faa-Kerisiano. (E fou le fale ua faaliuefuefuinaai tagata maliliu i Samoa, ae ualeva ona faatino e tagata Samoa ifafo lea faiga). O le ‘auga la ma le faamoemoeo lenei pepa, o le taumafai e suesuele Tusi Paia, ma aumai ni mau efaatatau i lenei mataupu, mataumafai e fai se faaiuga, e tali aifesili i le tatau ma le le tatau o leafaiga i totonu o si o tatou atunuu,aemaise o le Ekalesia.

O le a le faaliuefuefuina o tinomaliu?

O le faaliuefuefuina o tino maliu,o se faiga e tuuina ai le tino maliui totonu o se pusa laupapa, ona tuulea i le ogaumu e susunuina ai moni nai itula i le vevela pe tusa o le1000 tikeri C., seia oo ina liuefuefu. O se faiga ua leva onafaatinoina e tagata Eleni ma tagataRoma i aso a o le’i afio mai le Aliio Iesu Keriso i le lalolagi. Ae na mafua nei faiga ona o taua

ma fevaevaea’iga i le va o tagataEleni ma isi malo o le lalolagi. Aoo ina maliliu se vaega toatele ofitafita tau a Eleni i atunuu ese, efaigata ona faafoi tino maliliu o iafitafita i o latou aiga ma nuu mofalelauasiga masani, o lea na afuaai ona susunuina pefaaliuefuefuina ia tino maliliu aeave o latou lefulefu i o latou aigamo isi sauniga e tusa ma a latou tuma aganuu. E ui lava o le tanumia o tinomaliliu i le eleele o se tu masani atagata Eleni, ae sa suia foi lagonao tagata ma talia aloa’ia ai lesusunuina o fitafita, ma ua pei ai ose aga faaaloalo e faapitoa lava motagata totoa ua ofoina lo latousoifua mo lo latou atunuu.Mulimuli ane ua faatinoina foi eRoma lea faiga i le agaga lava leae tasi. Peitai, ina ua amata ona tuputupule Ekalesia Kerisiano ma ua aveale faa-Kerisiano ma Ekalesiaaloa’ia a le malo o Roma, onataofia loa lea o ia faiga ae tatanutino maliliu ona o le talitonuga, ole faaliuefuefuina o se tu ma se agafaapaupau. Ae o le faaiuga o le senituri e 19na matauina ai le toatele o tagataEuropa ma Amerika ua latou toefafaguina lea faiga ona o suigatetele o le olaga ma le aafiaga otagata i le tamaoaiga o le lalolagi.Ua faaaogaina ai le eletise, o lekesi, ma suauu i totonu o ogaumue faamu ai tino maliliu aua o lefaiga lenei ua sili ona faigofie toetaugofie foi pe a faatusatusa i letanuga.

O Mau a le Tusi Paia eFaatatau i le Faaliuefuefuina

Ua ou aumaia i lenei pepa nisi otusi sii mai le Feagaiga Tuai ma leFeagaiga Fou o loo ta’ua ai letanuga ma le susunuina o tagatamaliliu e tata’i ai o tatou

mafaufauga ma fai ai sa tatoufaaiuga mo lenei mataupuma’ale’ale.

Feagaiga Tuai:Kenese 23:19: (Tanuga o Sara)“Ua mavae lea mea, ona tanumialea e Aperaamo o Sara lana ava ile ana oi le fanua o Makapelu, iluma o Mamere; o Heperona lea ile nuu o Kanana.”

Kenese 25: (Tanuga o Aperaamo)O le fanua sa faatauina e Aperaamoi le fanauga a Heti. Na tanu i leamea o Aperaamo, ma lana ava oSara.”

Kenese 35:29: (Tanuga o Isaako).Ona to lea o le manava a Isaako,ua oti o ia, ma ua faatasi atu i lonanuu, ua toeaina, ua tuu tulu’i lonaola; na tanu foi o ia e Esau maIakopo ona atalii.

Kenese 50:13: (Tanuga o Iakopo).“Aua ua ave ia e ona atalii i le nuuo Kanana, ma latou tanumia o ia ile ana i le fanua o Makapelu, nafaatauina mai e Aperaamo, atoa male fanua, e fai ma tuugamau mai iaEferona o le Sa Heti, o loo i lumao Mamere.”

Iosua 24:32: (Tanuga o ivi oIosefa). “O ivi foi o Iosefa na ava’ee le fanauga a Isaraelu maiAikupito, ua latou tanua i Sekemai le fasi fanua na faatauina e Iakopoi atalii o Hamoro le tama oSekema.”

Teuteronome 34:5-6: (Tanuga oMose) “Ua oti foi Mose le auaunaa le Alii i lea mea i le nuu o Moapi,e pei ona fetalai mai ai le Alii. Uaia tanu foi ia te ia i le vanu i le nuuo Moapi, e faafeagai ma Pete-peora; ae le iloa e se tagata lonatuugamau ua oo mai lava i le asonei.”

(E tele isi tagata o le nuu o le Atuao loo tanumia foi e tusa ma le mau

faaauau itulau e sosoo ai

mai le itulau muamua

Page 3: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O LE LAUGA

O LE SULU SAMOA Mati 2015 3.

O le Vaai Faale-Tala Lelei i leFaaliuefuefuina o Tino Maliua le Feagaiga Tuai,ae ua ou aumaialava na o le auga tama ma isi tagatailoga o le nuu o e fai mafaataitaiga.). mai le itulau e 2Iosua 24:29-30 (Tanuga o Iosua)Ua mavae ia mea, ona oti ai lea oIosua le atalii o Nuno, le auauna ale Alii; o ona tausaga e tasi le selauma le sefulu. 30 Ua latou tanumiao ia i le fanua o lona tofi iTimenatasera i le mauga oEfaraima, i le itu i matu o le maugao Kaasa.”

1 Tupu 2:10 (Tanuga o Tavita).“Ua taoto foi Tavita faatasi ma onatama; ona tanumia lea o ia i le aaio Tavita.”

1 Samuelu 31:11-13 (Susunuina oSaulo ma le tanuga o ona ivi). “Uafaalogo e ua nnofo i Iapese-Kiliatai le mea ua faia e Filisitia ia Saulo;ona tulai lea o tagata totoa uma,ua savavali atu i latou, ua atoa lepo; ua latou ave le tino o Saulo ma

tino o ona atalii nai le pa oPetesani, ona o atu lea o i latou iIapese; ona latou susunuina ai leao i latou. A ua ave o latou ivi, matanu ai i lalo o le laau tele i Iapese,ma latou anapopogi ai i aso e fitu.”

Amosa 6:8-10 (Faamasinoga a leAtua ia Isaraelu) “Ua tauto le Aliile Atua i lona soifua, o loo fetalaimai ai le Alii le Atua o ‘au, ua ouinoino i le mamalu o Iakopo, uaou inoino foi i ona maota, o le mealea ou te tuuina atu ai le aai atoama mea ua tumu ai. Afai foi e totoetagata e toatinoagafulu i le fale etasi, latou te oti ai lava. E siitia setasi e le uso o lona tama, o le na tesusunu foi ia te ia, e aumai ai ivi aile fale.”

Feagaiga FouMataio 14:12 (Tanuga o Ioane lePapatiso). “Ona o ane ai lea o onasoo, ua ave le tino, ua tanu ai; ualatou o mai foi, ma ta’u mai iaIesu.”

Ioane 11:17 (Lasalo i leTuugamau). “Ua oo atu Iesu, onasilafia lea ua aso fa o ia i letuugamau.”

Luka 13: 52-53 (Tanuga o Iesu) “Oia lea ua alu atu ia Pilato, ma faanoiatu i le tino o Iesu. Ua na ave ifoai, ona ‘aui lea i le ie lino, ona tuuai lea i le tuugamau na foa i le papa,e lei tuu ai lava se tasi.”

Galuega 8:2 (Tanuga o Setefano)“Ua ave foi Setefano e tanu etagata ua matata’u i le Atua, uamatua taufai tagitu’i i latou ia teia.”

AOTELEGA: Mai faamaumauga a le Tusi Paia,ua manino lelei ai le auala aloaia efaia i tagata maliliu o le nuu o leAtua, o le tanumia i le eleele.Peitai, e mafai ona faapea nisi, otu lava ia ma aga a tagata Isaraeluae le o se faiga mo le lalolagi atoaaua e iai lava mea o loo faatonuinae le Atua ia Isaraelu lava na o ia,ae le o le faamoemoe mo le lalolagiatoa.

silasila itulau e 8

Tusis Faitau: Kenese 21: 14 – 19Matua: Faiupu 17“Ua faafofoga foi e le Atua le leoo le tamâ, ona vala’au mai lea ole agelu a le Atua ia Akara maile lagi, ua faapea mai ia te ia,Akara e, ua faapefea ea oe? Auae te fefe, auâ ua faafofogaina ele Atua le leo o le tama i le mea oiai o ia.”Manatu Autu: “O LE TAGI ALE TAGATA VAIVAI”E mafai foi ona faapea: - “O le tagia le tagata ua leai se malosi. Thecry of the powerless.Fai mai le muagagana a le atunuu.“E le falala fua le niu.”

E le gata i lena: “A o le tafeagafoi, e iloga ona asaga i lepa’umatû.”O le tofa mamao oi tala atu o iamuagagana peiseai o loo faapeamai, “E le valevalenoa mea etutupu ma se isi o faamanuiaga,(poo faigata foi) o loo mulimulimai. Ua tofusia i tatou ma se ituasopouliuli, e tauivi to’atasi ai na o ialava, o lona lava ita, ma lona lavatigâ, o lona lava fa’avauvau, malona lava fa’anoanoa. O ituaso faapea, e masani onafaaloto-tele ai le tagata, ina na oia lava lana tauiviga. O ituasofaigata ia o le soifuaga, auâ e agai

atu ina fa’amasua atoa ai e letagata lona loto ia oo lava i le taele. O ituaso faapea e masani onafaitau e le au maitau laulu, ina iailoa ai poo ai Pai, a’o ai Seve, a’oai Tui. E lei agai pogisaAperaamo ia Akara. Na afua onaua oge tagata le manava o Sara leava a Aperaamo. O Akara o lefafine pologa, o le Aikupito. Samau faatasi ma Aperaamo maSara. E lei faia i se pouliuli poo sefaamalosi, leai sa faia lava i semaliliega autasi o le tinâ ma le tamâ,Aumai le fafine pologa sei saili sesuli o Aperaamo. E ui e le o le

faaauau itulau e 4

Page 4: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O LE LAUGA

4. O LE SULU SAMOA Mati 2015

finagalo lea, o le Atua ma le osigafeagaiga na fai ma le Atua. “Ou te faia oe ma nuu tele, oute faamanuia foi ia te oe, ou te matuâfa’amamaluina lou igoa, e manuiafoi oe.” Peitai, e le valevalenoa mea etutupu ma se iu o fa’amanuiaga, iapoo ni faigata foi o loo mulimulimai. Ua sau le Atua i lona taimi, uaia tatala le faitotoa o fa’amanuiagaia Aperaamo ma Sara. Ua fanauSara ma ua faaigoa ia Isaako. Lea ua i fale le matega, pe tuama ni a le mafutaga ua fai nei. OSara ma lana tama o Isaako, maAkara le auauna fafine a Sara maIsamaeli lana tama na fanau mai iaAperaamo. Ioe, o le matau’a ma le loto tigaua tupu a’e i le loto o Sara, ae o lealofa ma le atuatuvale ua taoto neii le ala ua savalia e Akara le fafinepologa ma si ana tama. Aua nei galo soo se filifiliga efaia e aunoa ma le Atua, e le asa lavama ni faafitauli. “E ui ina teteleta’iga, e iloga lava ona asaga i le pa’umatu.” Le tupua mate gata sa i le lotoo Aperaamo, ao lea ua fotufotua’imai ai tiga ma faigata i le loto oAkara ma si ana tama o Isamaeli. O le tama e le faapito lona alofapeitai e tatau lava ona faasino ala ale finagalo o le Atua. O loo i le mataupu e 16 o le tusilava lenei a Kenese le feiloaiga aAkara ma le agelu a le Atua. Ina uatuli ese e Sara le toalua o Aperaamoia Akara le fafine pologa, a o iatauave Isamaeli i lona manava. “Ia e foi atu i lou matai, ma efaamaualalo atu ia te ia. Ou tematua faatoateleina lau fanau.Faauta ua e to o le a e fanaua maise tama tane e te faaigoa foi ia te iao Isamaeli auâ ua faafofogaina e leAtua lou tagi” (Kenese 16: 9 – 11.)

O loo i le mataupu e 17 o letusi o Kenese le feosiosiaiga a leAtua ma Aperaamo. O upumulimuli o lenei feagaiga toefaamanatu e faapea. “E moni lava e fanau mai souatalii ia Sara lau avâ, e te faaigoa foiia te ia o Isaako, ou te faatumau foila ma feagaiga ma ia atoa ma anafanau... o le feagaiga e faavavau. Ile ma Isamaeli foi faauta ua oufaamanuia ia te ia ou te faauluola iate ia. Ae peitai, o la’u feagagia oute faatumauina lea ia Isaako.”(Kenese 17: 18-21). Le toe faamanatu lea ia Aperaamona suia ai le igoa Aperamo iaAperaamo, o Sarai ia Sara. I le tusi faitau, e lei faigofie iaAperaamo le mea ua tulai mai. Eui ina musu lona loto, augata foi lonamafaufau e tuulafoai ma tuli ese lefafine pologa faatasi ma lona ataliiua auau i ai lona loto. Ae o lea lava ua tautino le soloa le tamaloa. “Fetalai le Atua,“Aperaamo, ia fai le mea o loo lotoi ai Sara, ia tuli ese Akara ma lanatama.” E taua le faatalitali i le Atua,aemaise ai, a lotolotoi le Atua i soose faaiuga tatou te fai, e manuia masologa lelei. O le mau a le Tusi Paia: “E silile e pulea lona loto, nai lo le na teae’a le olo. E sili foi le usitai nai lole ga’o o le mamoe. Fetali le Atua, - Aperaamo, auae te tiga ona o le tama, atoa ma loufafine pologa, o mea uma ua fai atuai Sara, ia e usitai i ai. Talofa, e ui ua feuluulutai lealofa, aemaise lava i le va o matuama fanau, ae sili lava le usitai i leAtua. O le upu moni, e le o se manuiamai fafo, o le manuia lava mai fale.O le afuaga foi ona o se maliliegana faia ae galo ai ona fesili i le Atua.O le upu moni e le valevalenoa meae tutupu ma se mulimuli mai.

Ua tuua e Akara ma Isamaeli leaiga ma loimata. Fa’i o Aperaamoa o Akara foi ia ma si ana tama. Oloimata o le alofa ua nutimomoia.O loimata o le popolevale ma leatuatuvale pe a tua ma ni a le malagaua tapena nei. O le malaga fesea’i i le vao oPeresepa. Ua uma foi meaai male faguvai. O le ata manino ua leaise faamoemoe, ua galala i le fia aaima le fia feinu. Ua naumati vaielima vaitafe o Peresepa. Ua oge foile laueleele, o le ata o le ola ua gotoifo ma le faamoemoe ua muta. Ua tata vale le fatu, ua popolema atuatuvale le loto. Ua fai nei letauiviga o le loto ma mafatiaga, inaua tagi leo tele le tama o Isamaeli. Ua augata taliga e faalogo i letagi, ua musu foi lima e sapai lanatama, ua moeiini foi mata, ua musue vaai atu ua mou atu le malosi male ola, e le gata o Isamaeli a ole tina foi ia. Ua faamatalaina loimata o Akarao – loimata o le tuulafoaina, - loimatao le le amanaiaina, - loimata ua lafoailona tiute faatina ma lona tiutefaatausi fanau. Ua pogisa lona mafaufau, auâua oona ma inu gata le ipu o tigâ mamafatiaga ua taoto mai nei i onaluma. O le tagi ma loimata o Isamaeliua faamatalaina o loimata – o letuulafoaiina ma le faagaloina seiuleo ua faasolo ina vaivai ma leaise malosi, - o le alaga a le tagataleaga ua galala mo se amiotonu e olaai, o le tagata ua naunau atu lona lotoi ni aao alofa sei mapu atu i ai maaumaia le mafanafana, - e valaau ile Atua e alofa mai ma laveai mai. O le fesili: O ai ea e utumalie ainei loimata ua to faaua mai? Ao aie mafaia ona toe faafoi mai se lotoua nutimomoia ma se fatu ua ta’eona o le alofa.

faaauau itulau e 16

mai le itulau e 3

Page 5: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

MATINI LUTERU1483 - 1546

O le Auupega o le Toe Fuata’i

O LE SULU SAMOA Mati 2015 5.

Na iai lava le talitonuga o MatiniLuteru o le toe fuata’iga o le pulegaa le pope, o le a faafaigofie ai onaliliu mai tagata Iutaia i le EkalesiaKerisiano. Na amata lanataumafaiga i lona tau liliuina lea oa’oa’o o le lotu Iutaia. Peitai naavea lea ma ala ua taumafai aia’oa’o e liliuina Matini i talitonugamaumaututu o loo iai le pulegafaale-pope. Ua mautala foi Matiniua toatele nisi ua liliu i talitonugaia o le pope. Ona muta ai loa lea olona fiafia e faia lea mea, a ua tupua’e ia te ia se manatu e tatau onala’u uma tagata Iutaia i Palesitina.Fai mai Luteru o a latou faauigagao tusitusiga pa’ia o ni lapisi. Na tuua’i e Matini tagata Iutaiai lo latou fasiotia o pepe aKerisiano, faa’ona vai’eli, ma lolatou toe fasiotia lea o Keriso e alaia latou mea o fai i le faiga o lefaamanatuga. Na oo ina ‘apoina eMatini le talitonuga faale-pope efaapea o tagata Iutaia o maile maia faapea ane ai i taimi ua vaivai ole a oti, “Ua sese tatou i lo tatoule fasiotia uma o latou.”

O Luteru o se Nazi? E ui lava fai mai Matini o onamanatu e faale-faatuatua, peitai ualauiloa nei o ia o se tagata faailogalanu ma tetee i tagata Iutaia. E oolava ia Hitila (Adolf Hitler) na iafaaaoga nisi o talitonuga o Matinima ia ta’ua Matini “o se Siamaniauliuli e inoino i tagata lanu e lemai atunuu papa’e o Europa. Ou te talitonu e sese Matini euiga i ona manatu e uiga i tagataIutaia. Ua lapata’iina tatou e Pauloi lana tusi mo tagata Roma ina iatatou manatua o tatou o tagata eseo le faatuatua, o se lala na totoinaatu i le pogai poo le a’a o Iutaia.O talitonuga mamafa o Matini e

sese, peitai e le faavaeina i luga olanu o tagata. Na ia inoino i tagataIutaia ona o lo latou le talia lea ole faaaliga o le Atua ia Iesu. E matua le taliaina lea uigainoino o Matini, peitai ou te fiafaaalia le eseesega lenei. O letalitonuga o loo finau mai e faapeao tagata Iutaia e le taitai ona tutusama tagata papa’e, o se talitonugana faaaoga e Hitila, ma e faato’amapunaa’e i le senituri e 19. Ofaauigaga sese na tosoina atu ai male igoa o Matini ma ona talitonuga,na faia ina ia mafai ai ona fai ofaiga faa-Holocaust, lea na fasiotiaai le tusa o le ono miliona tagataIutaia mai atunuu e tele o Europa iaso o le Taua Tele Lonalua a lelalolagi (1939-1945), ae le o le meamoni lea na talitonu iai Matini. Soo se tagatga su’esu’e i lesoifua o Matini o le a mafai ona iamaua mai ana saunoaga e tele euiga i tagata Iutaia, sa popole o iai o latou talitonuga faaleagaga, aele o latou lanu. O le faaa’oa’oga,a fesiligia e se isi e uiga i leamataupu faapea ua ia sauainatagata Iutaia, e le’i tali Matini iluga o lanu o tagata, ae tali: “O lea sou manatu ia Keriso?” Na saua‘ea o ia i lona ta’u o tagata Iutaia ole tupulaga faitaaga, o fanau a gatama fanau a le tevolo?”

O Luteru o le tagata e tetee i lePope, pei lava foi ina fiu o ia i uigao tagata Iutaia. E ui lava sa nofo oia i lona itumalo, ae sa ola e pei ose pagota. Aua ua faamaonia e lelotu ona moliaga o le tetee i aoaogaa le lotu, ma ua faaeteete ai lava oia i lona soona tuua o lona itumalo.Ua fai lea ma mea e le maua ai niana auupega e fetaia’i ai ma e teteemai, vagana ai lana peni fulumoama lana vaitusi. O lea na ia tusitusi

ai ni ona manatu ‘ina’ina ma upufaifai i le pulega a le pope. Ma oia tusitusiga sa faasalalauina i lelalolagi atoa. Na gatete ona fili ile malolosi o ana tusitusiga, aefiafia i latou sa mulimuli matalitonu ia Luteru pe a fai maiLuteru, “Tatou tapu’e ia latou, lepope, o katinale, ma soo se isi e aui le Tagata ifo i tupua o le PopePa’ia - tase’i o latou laulaufaivamai o latou gutu ma tu’itu’i i laauo faasalaga. Sa tusi foi atataufaifai/taufaa’ata (cartoons), onae sili atu ona malosi uiga faaalia oia ata i lo upu. Ona o le manatu oLuteru o le pope o le anitikeriso, olea na ia manatu ai e fetaui lava iaigagana le mafaufau. Na matua tetee lava Luteru i seisi e faasaga tau mai i onatalitonuga faa-toefuata’iga. Sa ia faitioina ona fili Katolikoma faapea ane, “Ua faafia ona outagi atu ia outou o tagata o le popee faitau mai Afioga a le Atua?Faitau mai Afioga a le Atua!Faitau mai Afioga a le Atua!” ‘A ‘o ‘e le’i faitioina Luteru mae faapea ane e saua tele o ia masoona fai ona manatu,ia e manatuao Luteru na o ia lava lana itu, safaasaga tau atu i le taitai o le lotupogisa pi’opi’o ma fai togafitileaga. O uiga ia o le lotu ua fiasenituri o iai lava, ma e mana’omiaai se tagata faavevesi na te luluina.Na tuuina atu atoa e Luteru lonaola mo le toe fuata’iga o le lotu mole lalolagi. O le a se mea o e tuuinaatu iai lou ola?

O Ona Toe Aso E le taumate o Luteru o le tagataSiamani aupito logologoa lea uasoifua mai i le lalolagi. E ui lavasa gasegase i le tele o tausagamulimuli ane o lona soifua, ae le’ituua ai lava lona taumafai mo letoe fuata’iga. Na ia amata se teteema se faafouina tele, peitai, o legaluega o lea ua faato’a amata. Olona soifua na tumu i le tele otaunuuga manuia, tusa lava pe le o

faaauau itulau e 6.

Page 6: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

MATINI LUTERU1483 - 1546

O le Auupega o le Toe Fuata’i

6. O LE SULU SAMOA Mati 2015

maua sona malosi. Tusa lava pe ole a sa na faalogona, ae le tuuinaai lava lana lauga. E iai le taimina ia fai ai lauga e 195 i totonu oaso e 145. A le lauga, ua tusitusima fai ana tama’i tusi. E le mutale faia pea lava pea o ana galuega,pe malosi pe leai. E ui lava foi sa sauaina o ia, aele tuua ai lava ona uiga malie, o sefaailoga lea o se aposetolo uamatua ona uiga. Ae sa iai foi onafaafitauli. E fiafia, fai tala malie, itaimi o faanoanoa ai ma lemautonu tagata o latou faatasi. Olona olaga na papa’i atu i lelalolagi, ma o mea e tatau onatoatele nisi i Egelani latou te faia,na fai toatasi lava e Luteru, moEuropa, ma oo ai lava ina oo atu ile lalolagi atoa. E tele mea na ialuluina ai le atunuu ma le malo oSiamani o le a tumau pea motausaga e tele o lumana’i. Na iata’ua o ia o le perofeta Siamani, ose igoa na ia faia e faalili ai le pope.O lana faaliliuga o le Tusi Paia i leGagana Saimani, ua avea lea mata’iala o le Gagana tautala Siamanii nei ona po. O lona olaga, na aafiaai le olaga o aiga uma o Siamani. Na aafia le lotu i le lalolagi atoai talitonuga o Luteru. Na sosoloatu le Lotu Luteru i le tele o atunuuo Europa, ma le Iunaite Setete oAmerika e oo mai lava i le aso. Eoo lava foi i le Ekalesia Katoliko,o le tele o a latou suiga faa-toefuata’iga, na mafua mai iaLuteru. Na ia suia foliga o le Ekalesia ile lalolagi atoa. E le’i fiafia o ia ile ta’u o le Atua, o le Atua Eleni.O lona Atua e Eperu. O lona Atuao le Atua na auauna iai Mose. Olona Atua e afio i ao o afa, e afio iapa’au o matagi, o lona Atua egatete ai le lalolagi, O lona Atua esilisiliese, e mata’utia. O lona

Atua ua mafua ai ona ia loto tele.E ui lava na tetemu o ia i se fanua,ma fefe i faititili ma uila, fefe i leAtua na te le’i malamalama leleiiai, a o lenei ua tumu o ia i le ava,ma le ofo, ma le alofa. O le malosifaaleagaga, faapea lona lotonuu, naia talia ai le galuega ua ofo mai, ole luluina lea o le EkalesiaKerisiano i le lalolagi atoa. O toe aso o lona soifua na alialiai ia te ia se loto toa e pei ona alialimai i ulua’i tausaga o letaumafaiga o le toe fuata’iga. O le aso 23 Ianuari 1546, namalaga ai Luteru e faalelei sefeeseesea’iga i le va o ni aloalii mao latou tagata. E malaga a o loomatua ma’i lava, ma sa fai ai mamalolo le malaga. E taunuu uamatua tigaina lava lona ma’i. Aeui lava i lea, e faafa ona lauga,faalua ona ta’ita’i i le sauniga o leFaamanatuga, ma ia faapa’ia nifaifeau se to’alua. Na fai ai lanatala e uiga i lana malaga e faapea,“A mafai ona ou faaleleia ia aloaliima o latou tagata, o le a ou fo’ifiafia i lo’u aiga, ma ou ta’oto ai ile tuugamau.” O le aso 17 o Fepuari na faateteleai le ma’i o Luteru. Na oo atu sefoma’i e fesoasoani ma ia folafolaatu se vaifofo. Ae le fia faalogoiai Luteru. Ua tele tausaga omanatu Luteru ua lata o ia i le oti,ona o ma’i o le tino o feagai ma ia.E iai se taimi na tusi ai ia Katie,ma tausua, “Ua ou fiu i leneilalolagi, ma ua fiu foi le lalolagi iate au.” O le po o le aso 17 o Fepuari, natatalo faalausosoo ai Luteru, matalanoa e uiga i le ola e faavavau ie sa faatasi ma ia. I se taimimulimuli ane i lea po, a o iafaalogoina se tiga i lona fatafata,na ia tatalo ai, “Ou te ‘ai’oi atu iate oe, lo’u Alii Iesu Keriso, talia

mai lo’u agaga.. Le Tama e i lelagi, e ui lava ina aveeseina a’u mailenei ola, ou te nofo pea ma oe efaavavau.” O le va o le itula e lua ma le tolui le vaveao o le aso 18 Fepuari1546, na moeiini ai Luteru ma tuualenei lalolagi ae faatasi atu i lonaAlii. O lona tino na tuu i se pusa efai i le pulu, ma lagomau iUitenipeka i se sauniga matuamamalu lava ma le taualoa. O looiai pea lona tino e pipii atu i lepulelaa o le falesa o Castle Church,lea na ia tu’imau ai i lona faitotoaona talitonuga e Iva Sefulu ma leLima. Na avea mulimuli ane le falesao Castle Church o se WestministerAbbey o le Ekalesia Luteru. O letausaga e 1760 na mu ai faitotoa ole falesa i le taua lea e ta’ua o leTaua o Tausaga e Fitu. O letausaga e 1812, na suia ai iafaitotoa i faitotoa apamemea, matoe tusia ai foi ma mataupu lavanei e Iva Sefulu ma le Lima otalitonuga o Luteru.

O le Ekalesia ua Tupu Pea I nei ona po tatou te aloa’iaMatini Luteru o se tasi o TagataToe Fuata’i aupito iloga na soifuamai i le lalolagi. Ae ui lava i lea, omea mata’utia e tele na ia fai, o letele o mea na fetaia’i ai ma i latousa latou fe’ese’esea’i, e itiiti umaia mea i lo le malosi tele faaleagagana ia maua i le faigofie onamalamalama i le Upu a le Atua. Ole faaaliga o le Upu Tusitusia a leAtua na fanau mai ai le misiona aLuteru ma avea ma afi o le ToeFuata’iga, na mu ai uiga fia tagatama pi’opi’o o le Ekalesia, matula’i mai ai le agaga moni ma lefaamaoni e tatau ona iai. Mai le Upu, na mautinoa ai eMatini Luteru ua ia maua lefaamagaloga e ala ia Iesu Keriso,ma ua avea ai o ia ma uo a le Atua.Na taula’i atoatoa le mafaufau oLuteru i le faamagaloga, ma e mailea tulaga, na ia atia’e ai mataupu

faaauau itulau e sosoo ai

Page 7: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O LE SULU SAMOA Mati 2015 7.

MATINI LUTERU1483 - 1546

O le Auupega o le Toe Fuata’i

malolosi sa fai ma ia faaalia. O iamea na ia faaaogaina e talepe ai lepogisa o loo iai, ma oo ai inamatala mai le malamalama mo oema a’u. Ona o lea malamalama uamafai ai ona tatou iloa mai sesauniga lotu se tasi, mea sa oo atui le fitu sefulu ma le lima tausaga iona po o Tausaga Pogisa, faato’amalamalama ai le au faatuatua. Sa talitonu Luteru o le manatutumau o le Upu o le a tausia leEkalesia ma ola ai pea ma manuia,ma taape ai mea tau faasese ma le

pi’opi’o, ma taunuu ai i le meamoni. O lana vaai mamao mo leEkalesia e le’i muta ina ua maliu oia. Ou te faai’uina lenei mataupu ile vaaiga mamao a Luteru mo leEkalesia. Na ia iloa o lagi pogisaua amata ona matala mai ma o le afaaauau pea ona matalatala a otaupati tagata e saili le mea moni euiga i le Atua. Faia ia anasaunoaga ma vaa e momoli maiale faamalosi’au, aua, i nei aso, ooutou lava o fua aliali o galuega a

Luteru i le lalolagi. Fai mai a ia, “Ou te le o iloa atuse tulaga le manuia o le Ekalesia,na o se Ekalesia o le a ola pea onao a’oa’oga mama ma le le pi’opi’o,ma tuputupu pea ona o galuegalelei a faifeau faamaoni mai lea asoi lea aso Atia’e lou malosi faaleagaga. Iae iloa le Upu a le Atua ma e tausi ile mea moni ua totoina lelei i louloto, ina ia e fua mai ai fua e tele ilou atunuu, ma tatala ai pea lagi,ma aumai ai pea le toe fuata’iga ile senituri e luasefulu ma le tasi. mai le tusi: “God’s Generals”, tusia e Roberts Liardon, faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

Na matua pisasipao le maota ole tupu i le fiafia o tagata o tumuai, aua na saunia e le tupu oPelesara se ‘aiga tele mo alii sili olona malo. E selau ma selau molio faasuauuina i u’u manogi, o loomalamalama ai le maota atoa. Onei moli o loo tautau mai i ni filifiliauro. A o loo alala i le anoano onofoa mananaia o le maotatama’ita’i lalelei o le malo. Matuapisa lava talanoaga, o nisi taimi elagona atu lava nisi o faamatalagae le logo lelei; e faasausili ma upuvale. Ae sili ai lava le leoleoa o letupu o Pelesara. Ua matua onana lava tagata otumutumu ai i le maota, ae valaaule tupu ina ia aumai ipu pa’ia auroma le siliva na latou ave faamalosimai le malumalu i Ierusalema. Uafaatutumu nei ipu i le uaina, mapapa’i atu iai laugutu faapaupau otagata na auai ma feinu i le uainao iai. A o loo pepese tagata i viigao o latou atua faapaupau e fai i leauro, siliva ma isi maa taua. A o le mea na te’i ai ma muta le

fiafia o le tupu, ma tau pipii atu ile laulau, ona o se mea ua ia vaaiatu iai i le puipui o le fale o lootumutumu ai le aofia. Ua taula’iuma atu foi iai mata o i latou umao iai i le fiafia. Ua vaavaai atutagata i se lima o tusi i le puipui efaia i le alapasa, ni upu e matuamanino lelei lava. I le nofoa’iga atoa a Pelesara saiai se taua i le va o Papelonia mamalo o Metai ma Peresia. Toe lavao Papelonia se aai tele o tu poupoue tetee atu i le osofa’i mai o ‘autaumanumalo a le tupu o Kuresa oPeresia. Ua lua tausaga osiosiomia Papelonia e ‘au aPeresia. Ae ona o le malosi o leaai, ma le maualuga o ona pa,malolosi o ona ‘olo, totoa o onafitafita, ma le lava ma le faula’i omea e tua iai e pei o taumafa ma levai, na foliga mai ai e le mafai e‘au a Kuresa ona a’ea olo oPapelonia. E matua lava leleitaumafa ua saunia mo le aai emafai ai ona oo atu i le 20 tausagao siosiomia e se ‘au tau ae le mafai

ona a’ea. Ae na maua le togafiti e le tupuo Kuresa ina ua faalogo o le a faise fiafia tele e alu le po atoa o fiafiaai tagata o le aai. O le po lea uafuafuaina e Kuresa e osofa’i ai leaai o Papelonia. O se tasi o mea aupito ta’uta’uana faia e Nepukanesa, o le fausialea o se vaituloto e faaputu ai levai mai le vaitafe o le Eufirate, etali ai mana’oga o le aai oPapelonia. E 52 maila faatafafa,ae 55 futu lona loloto. O levaituloto lea na te fafagaina le aaio Papelonia. O le togafiti a Kuresa,o le momotuina lea o le tafe mai ole Eufirate i le vaituloto, ae faaaogale alia o le vaitafe e savavali maiai ana fitafita ma oo atu i totonu ole aai. O le la e onana tagata Papeloniai le fiafia, ae taunuu atu iai fitafitaa Kuresa i le pogisa o le tuneva ole po, ma faaoo le fasi tele i tagatao le aai. Na auina i fafo mai lemaota o le tupu se tagata e vaai poole a le mea o pisapisao ai fafo, aete’i le tupu i le taunuu atu i totonuo le maota o le anoano o fitafita ale tupu o Kuresa o Peresia, malatou faaoo le oti i le tupu o

faaauau itulau e 10

O Papelonia mai Anamua maona po nei

Page 8: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

8. O LE SULU SAMOA Mati 2015

O le Vaai Faale-Tala Lelei i leFaaliuefuefuina o Tino Maliu(Ua fetalai mai foi le Atua iaAperaamo, A o oe, ia e tausi i lata feagaiga, o oe, ma lau fanau, ia latou tupulaga, pe a mavae atuoe. O la tatou feagaiga lenei maoutou, atoa ma lau fanau, pe amavae atu oe, tou te tausia; eperitomeina tane uma o ia teoutou.” (Kenese 17:9-10). Uamanatu Paulo o faatonuga lavanei e na o le nuu lava o Isaraelue faatatau iai, ae le o le lalolagiatoa aua o le Feagaiga Fou emoomia ai le peritomeina o le lotoae le o le tino).

Ma o le isi foi mea e ao onasilafia, e iai mea le lelei ma mea lesa’o o loo faatinoina e tagata o leTusi Paia e le tatau ona tatoufaata’ita’i iai. Mo se faata’ita’iga,na momoe Aperaamo ma lanapologa o Akara a o loo fai lonatoalua o Sara (Kenese 16:1-16), mao le mulilua le mea lena. Na faiavaTavita i fafine e toafitu (1 NofoaigaTupu 3:1-7), o lona uiga o lemulilua faafitu. O le tupu o le nuuo le Atua o Solomona le atalii o

Tavita na faiava i fafine e 700 maana palake e 300, ma ua ou le iloale ta’uga o lea faiga (1 Tupu 11:3). E oo foi i nisi o tulafono i leFeagaiga Tuai, e matua’i le talafeagai ma feteena’i ma aoaoga ale Alii o Iesu. O ni faata’ita’igalaiti ia ua ou aumaia mo lou tousilafia. “O le na te fasi se tagata eoti ai o ia, ia fasiotia lava o ia.(Esoto21:12). “O se fetuu foi ilona tama, poo lona tina, ia fasiotialava o ia (Esoto 21:17) “O le puaafoi, aua e magalua ona atigivae, uatosiluaina lava, ae le toe ‘ai e ialana mama; e leaga ia ia te outou(Esoto 11:9) O lona uiga, e foliga mai efaataga e le Feagaiga Tuai lefasioti tagata, ae faasa le ‘ai puaa,o mea e le talafeagai ma aoaoga aIesu. O lona uiga, e le o mea umae fai mai ai le Tusi Paia e tatau onatatou mulimuli ai, ae tatau onatatou faauiga lelei ma iloilo iai mae fua i aoaoga a le Alii o IesuKeriso, ona faato’a fai ai lea o satatou faaiuga. O le mea la ua manino, e leai setulafono poo se faatonuga a le Alii

o Iesu Keriso i le Tusi Paia efaasaina ai ona faaliuefuefuina setino maliu e ui ina manatu nisi otu ia ma aga faapaupau. O lonauiga, o lenei mataupu i lefaaliuefuefuina o tino maliu o semataupu e leai se sa’o ae leai foise sese. Ua ou manatua ai le fesilia le aulotu i Korinito i le aposetoloo Paulo pe tatau ona ‘ai tino omanu na osi ai taulaga i atuamamate pe leai. O le tali a Paulo efaapea, “O lenei, afai e tausuai lo’uuso ona o le mea e ‘ai, ou te le toe‘ai lava i tino o manu e oo i lefaavavau, ina ne’i tausuai ai lo’uuso ia te a’u.” (1 Korinito 8:13).O lona uiga, a e iloa e afaina ai sefaatuatua o se isi i lau mea lena ole a ‘ai, ia e sili ona tuu, ae afai ele afaina ai se faatuatua o se isi, iao le a la le mea e tuu ai. O lonauiga, e le sese e le sa’o foi le ‘ai oaano o manu na osi ai taulaga i atuamamate, ae o le mataupu e fuafuai isi ou uso Kerisiano. O lona uiga,o le mataupu lenei i lefaaliuefuefuina o tino maliu e tatauona fetuutuuna’i ai le mafaufau ole tagata ia pe fai pe le faia foi efua i mea nei e pei o le aafiaga oisi tagata, o le tatou aganuu, o lenofoaga o fai ai le maliu (fanuapalagi), o le ala o le maliu (mu pe

Talu mai lava le aso lea na ouoso ai ma faapa’u i le va o la’u uoo Maria e iva ona tusaga, ma leta’ifau lapo’a fe’ai faafefe tagata ile mea matou te nonofo ai, e le’itoe tuu ‘ese’eseina lava i ma’ua ilo ma olaga. Ua pei ma’ua o semasaga. A o ma laiti, a timu ma te nonofo

i totonu o le fale ma fai ai a mataaloga, pei o le mu ma le pelesuipi. O isi aso e ma te teteu ai peio ni teine lalelei o ata tifaga mama sisiva ma faata’ita’i ni ata. Peitai o o ma moomooga faa-teineiti talavou e le’i taitai ona ooi le mea na tupu e mafai ona faatusao se mea e faanoanoa ai faa-tagata

matua. Na amata i se aso o le taumalulu a o ma faasee i le maugaua lilofia i le kiona i se paka tele otafaoga o le aai. Ae te’i uasaoasaoa tele la’u mea faasee maua le mafai ona ou taofiofia, maalu atu feto’ai tonu lava ma se laautele. Na vaai mai iai Maria i lo’ulavea ma le tafetotoi o lo’u muaulu,ma faaauau ai lava lana faasee malona manatu ua ou oti. Ina ua outausua iai ona o lana mea na faipei e le’i manatu mai i lo’u lavea,ae tagi aueue ma fai mai, “Ou te leiloa poo le a la’u mea e fai pe anae oti!” Na toe tupu foi se isi mea tai

mai le itulau e 3

faaauau itulau e 9

Muamua e Sauni seMea ta te Nonofo ai!

faaauau itulau e 9

Page 9: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

O LE SULU SAMOA Mati 2015 9.

O le Vaai Faale-Tala Lelei i leFaaliuefuefuina o Tino Maliumalemo), tulafono faale-malo, male tamaoaiga o le aiga. Ua fetalai le Atua i le tusi a leperofeta o Isaia e faapea: “Aua oo’u manatu e le o outou manatu, oo’u ala e le o outou ala, ua fetalaimai ai le Alii. Aua e pei ona siliona maualuga o le lagi i lelalolagi, ua faapea ona sili ona

maualuga o o’u ala i o outou ala,ma o’u manatu e sili i o outoumanatu.” (Isaia 55:8-9). O lona uiga, e le mafai ona mauase sa’o ma se atoatoa i lenei pepa,peitai e faamoemoe lava a tatoutaumafaiga i le Agaga o le Atua.Ua manino lava i tusi sii mai leFeagaiga Tuai le susunuina o tino

faapea lava, ina ua ta’i fasefulu oma tausaga. O se po malulu i lemasina o Oketopa, na tatagi ai letelefoni ma faalavelave i le faigao togiga mo la’u fanau e to’a famo le Halouini (Halloween). OSimi le to’alua o Maria lea natelefoni mai. Ua matua tete lavalona leo ma tau le mafai ai onatautala mai. “Na matou o ma avefaanatinati Maria i le falema’i. Nate le o iloa se mea. E foligafaaletonu ona o le tuga o onamanu’a. E sili ona e faanatinatimai.” Oi tafefe i le fenumia’i o lo’umafaufau, popole, le talitonu, taupe lo’u fatu! “E le oti Maria! E le’i ma’i lavai lona olaga atoa! Ma faamolemolele Atua e, na o le 42 ona tausaga.E le tatau ona oti se isi i le 42tausaga! Ma le isi, o a’u lava emuamua i soo se mea e tupu mai ilo ma olaga!” A o o’u alu atu i la’u taavale i lemotouei, a ua faasolo faaatafaasolo o se tifaga le tele o mea natutupu i lo ma olaga: Pei o letaumafanafana a o le na o le ta’i

14 o ma tausaga, na ma talitonu aie mafai ona ma fe’ausi i le isi itu ole vaitafe loloto. Ae na lavea’ima’ua e leoleo o le vaitafe maotegia ma’ua ma fai mai e tatau onama usita’ia tulafono o le vaitafe,lea e fai mai e tatau ona e aau i leogatotonu ma e toe fo’i mai onafaato’a e ‘a’au ai lea i le isi itu. Ona o a’u e matua o ma’ua, emasani ai lava ona ou muamua isoo se mea ma te faia. Ina ua umala’u ‘a’au i le vaita’ele i le isi aso,ona ou fesoasoani ai lea ia Maria,ma faalototele iai a o ‘a’au. “A’amalosi, ‘a ‘e faavaivai e le toefaatagaina oe e le leoleo o le vai ete ta’ele i le vai.” Ua latalata la’u taavale i le pakao taavale i le falema’i, ae o lea lavae ata faasolo mai mea na tutupu ilo ma olaga ma Maria - pei o a mafaigauo e le’i manuia; ma le asona amata ai ona ou faigaluega a oa’oga lava Maria. Faasolo atu ai ina filifili o mata’ito’alua, sosoo ai ma le maua otamaiti; ma ou tagi ona e le fanauMaria. Ae na avea lea ma mea ematua alofa ai i la’u fanau. “E leai

se aso fanau e le sau ai Maria mani keke e faatau mai le faleoloa.”O tala ia a la’u fanau ua fiu fo’i i‘a’ai i a’u kuka. O mea ia sa taufaamafanafanaina lo’u mafaufau ao o’u faanatinati atu i le falema’i.Ae ina ua ou taunuu i le potu o iaiMaria, na te’i lava o’u lagona i lemea na ou vaai iai. O lonafaasasa’o mai e le gaoioi, ma lemau faaga’au ma uaea ofetautaua’i solo ma tau atu i lonatino, na oso vave mai ai lava lepopole ma le fefe. Fai mai ua pase alatoto i totonu o lona fai’ai. Nao ni nai lauulu lava o aliali mai i lemau fusi o fusifusia ai lona ulu, eiloa ai o ia o se tama’ita’i. Na ou tagi, “Maria e, o le a neise mea a ou mafai ona fai e aunoama oe?!” Na ou soso atu ma ou musumusui lona taliga, upu e faalototele ai iama tau tatala ai le faitoto’a e tauatu i le mea ua ave o ia iai e lemanu’a. “Maria, taumafai mai. Maria, oa’u lea. Nofo mai ia i luga!” Peitai, ina ua umi se taimi o o’utagi lava ma tauanau Maria e nofomai i luga, ae leai lava, ona oumanatu ai loa lea, o le taimi lenei,e le o a’u o le a muamua i leneimea ua tupu, a o Maria. Ma a oo ile aso e finagalo ai le Atua ou temulimuli atu ai ia Maria, ou tetalitonu, o le a vevesi lava Maria esauni se mea ou te nofo ai i le vaegamulimuli lenei o le ma malaga. Tofa Maria! Tofa Maria!

maliu o tagata ua faamalaia e leAtua, ma ua manatu ai foi nisi uamatua leaga lava lea faiga. Peitaio le tautau i le laau o se faasalagamo se tagata ua faamalaia e le Atuai le manatu o tagata Eperu. A o leauala lea na aumai ai le faaolatagao le lalolagi e ala i le faasatauroinao lo tatou Alii o Iesu Keriso. Olona uiga, o auala na faapea einosia e le Atua, a o faiga ia naauala mai ai le togiola mo oe maau ma lenei mafutaga atoa.

Muamua e Sauni seMea ta te Nonofo ai!

Page 10: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

10. O LE SULU SAMOA Mati 2015

Papelonia. O Papelonia o le laumua lea ole nuu sa i le itu i saute o vaega sata’ua anamua o Mesopotamia. E iauvai o le vaitafe o le Eufirate etusa ma le 50 maila i le itu i sauteo le aai o Baghdad i ona po nei. O le tele o le ‘oa a lenei aai, malona malosi, toe tele, na manatu ainisi i la aso, na o ni tala faafagogonei tala e uiga ia Papelonia ae le ose atunuu moni. Peitai ina ua mauaona faavae ma toega o mea mai iaaso e tagata su’esu’e (archaeolo-gists) o le senituri e 19, na iloa ai emoni lava tala o tusia i le Tusi Paiae uiga i lenei aai ma ona tupu. Mae ofo ai lava le mafaufau e uiga itala i lenei aai, aemaise lava pe atatou faitau i le tusi o Isaia 13 oloo ta’u mai ai ni valoaga e uiga iaPapelonia e ofo ai lava lemafaufau.

mai le itulau e 7 O le uiga o le upu Papelonia,-Babylon) o le “Faitotoa o le Atua”- The Gate of God(s). Na avea leama laumua o laueleele sa ta’ua oBabylonia. O le upu Babylon o lefaa-Eleni lea o le upu Eperu - Ba-bel (Papelu). O le faamatalaga faa-gagana o le upu Babel i le TusiPaia, o lona uiga o le fenumia’i -“confused” poo le fe’ese’esea’i.Ma, i tusitusiga uma i le Tusi Paiae uiga ia Papelonia, ua ta’ua ai oPapelonia o le faailoga lava lea ole fenumia’i ma feseesea’i o tagataona o lo latou le talitonu i le Atua. O loo ta’ua i le Tusi Paia e faapeao lotu poo tapuaiga faapaupau umae faapogai uma mai lava iPapelonia. O loo faamauina foi ile Kenese 10: 10 e faapea ina uamavae le lolo i le taimi o Noa, satasi lava le gagana, ma e na fauinae le tagata e igoa ia Nimarota seaai, ma faavae ai se tapuaiga, lotu.

O Papelonia mai Anamua ma ona po nei O Nimarota o se tasi e tupuga maiia Hamo le atalii o Noa - Kenese11: 1-9. O le tele o mea o tutupu nei i lelalolagi, o loo faaogatotonu iatunuu o Irak (lona laumua oBaghdad) ma Suria, lea ua faoa etagata faatupu faalavelave ni vaegatetele o ia atunuu, ma faatuina aile malo fou o tagata Moselemufaatu’iese ma faaigoaina o le Ca-liphate. Lea o loo faaali mai pealava pea i televise sauaga uafaaooina i tagata Kerisiano ona otalitonuga faalotu Moselemu o iatagata. Ua luluina le lalolagi ialatou mea o fai. Ua vevesi ai lelalolagi. Lea ua ofoina atu ai foi eNiu Sila nisi o ana fitafita efesoasoani i fitafita a isi malo etetee atu i ia tagata. Tasi le tatoumea e mafai ona fai, o lo tatoutatalo lea mo o tatou uso aKerisiano o loo matua mafatia isauaga i lea vaega o le lalolagi.

O le Mafuaaga o le Pese:God Will Take Care of You

E tasi le tausaga talu ona mafaaipoipo ae fai mai lo’u toalua iaau, pei lava ua ma’i. O ia tausagae le’i iai ni su’esu’ega e mafai onailoa tino ai poo ua to mo’i le fafinepe leai. E tele lava ni vaiaso e te’atalu ona to le fafine faato’a mafaie le foma’i ona faamaonia le tulagaua iai. Ua ou le manatua pe aiseana ma le o ai ma Katerina, o lo’utoalua lea, e vaai le foma’i pe uamaua i’uga o su’esu’ega pe ua ma’imo’i lo’u toalua. Na o a’u na oualu e vaai se tali o su’esu’ega. Nama fetaui ma le tausima’i na faiasu’esu’ega, ona fai mai lea ia au,ua ma’i Katerina, ma o le a faima’ua ma tama ma tina fou. E ui lava ua ova lo’u fiafia i leafaaaliga, ae sa ou matua popole foi.Ona e leai sa’u galuega. E leai sa’uinisiua faale-soifua maloloina. Oute le iloa pe o le a faapefea nei onaou tausia lo’u aiga fou. Na ma tau

saili se aulotu ma te galulue ai, aele’i taliaina ma’ua i aulotu na matalosaga iai. A faapefea nei ona maola? Na ou tago atu ua ki la’u leitio,ae te’i ua sau ai le pese ma ona upunei, Be not dismayed whate‘er betide,God will take care of you! BeneathHis wings of love abide, God willtake care of you! God will take care of you,Through every day o’er all theway; He will take care of you; Godwill take care of you! Na tusia e Civilla Martin le peselenei i le amataga o le senituri e 20(faapea foi ma upu o le pese “TheBlood Will Never Lose Its Power”ma “His Eye Is on the Sparrow”).E fa tausaga ae ou te le’i fanau aemaliu o ia. A o le pese na ia tusiaua ola pea e fai ma mea e faato’afilemuina lo’u loto i lea aso o le

tau e totogo a’e ai mea i le 1977.Na ou faalogologo i upu o le peseo ta mai i le leitio ona ou to’afilemu ai lea ma ou manatu, leai,o le a sologa lelei mea uma. E leaise mea e sili ona fesoasoani maiia i tatou i lo pese ma viiga, ona eiai lagona ia i tatou faato’a tali atui le Atua Silisiliese pe a faalogo iviiga ma o latou upu. Pei ona faimai le Salamo 92: 1-4: “E lelei ona vivii atu i le Alii,ma ia fai pesega i lou suafa leSilisiliese e; ia ta’u atu i le taeaolou alofa, ia ta’u atu foi i le po loufaamaoni, i le laaupese e sefuluona manoa, ma le napeli, ma le leoo le kitara. Aua ua e faafiafia maiia te au i lau galuega, le Alii e; oute alaga fiafia ona o mea ua faia eou aao.” E pito atu i le Tusi Paia le tauama le aoga o viiga lelei, o sevaipuna e matua tumu i le ‘oa mole faapa’iaina ma le faalototeleinao Kerisiano i lo latou ola i aso uma.Fai mai Paulo i le tusi o le Kolose3:16: “Ia nofo le afioga a Keriso i

Page 11: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O LE SULU SAMOA Mati 2015 11.

O le Mafuaaga o le Pese:God Will Take Care of You

totonu ia te outou ia tele lava, a ooutou a’oa’o ma apoapoa’i le tasii le tasi i le poto uma lava, a o outoupepese foi i salamo, ma pese masiva faaleagaga, ma le faafetai i leAtua i o outou loto.” Ou te talitonu o le talafaasolopitoo le Ekalesia ua faamauina lea iana pese ma viiga, ma le tala o leEkalesia Kerisiano ua tusia lea iupu ma lagona o ana pese. Efaaopoopo mai foi e lea augatupulaga ma lea auga tupulaga ole Ekalesia Kerisiano, a latou peseua faamauina ai o latou lagona, i o

God Will Take Care of YouBe not dismayed, whate’er betide, God will take care of you;Beneath His wings of love abide, God will take care of you;

Thro’ days of toil, when heart doth fail, God will take care of you;When dangers fierce your path assail, God will take care of you;

All you may need He will provide, God will take care of you;Nothing you ask will be denied, God will take care of you;

No matter what may be the test, God will take care of you;Lean, weary one, upon His breast, God will take care of you.

CHORUS:God will take care of you. Thro’ every day, o’er all the way,

He will take care of you, God will take care of you.tusia e Robert J. Morgan

latou foi taimi o le talafaasolopitoo le Ekalesia.

O se viiga ma se pese lelei, o lootuu faatasi ai le tatalo ma le viiga,ma le mataupu silisili ua faaatamanino mai ai ni mataupu ma lesilisiliese o le Atua mo o tatoumanaoga i aso fai soo.

O LE LAUGAmai le itulau e 4

Na galo ia Akara e i ai le Atuai soo se mea. E faafofogaina foi ele Atua le iuleo o le puapuaga matiga mai ona tagata. E leai foi semea e faigata i le Atua. E tutusa foii le Atua tagata uma. Peitai, i totonu o le matuitui otiga ma faigata na feagai ma Akara,na toe totogo ae ai se isi moemoefou o lona faamoemoe, ina uafaalogo i le siufofoga o le Atua. Le Atua na fetalai ia te ia ao iaii le vaipuna i le ala i Sura, ina ua solaese mai ia Sara. Le Atua lava leaua toe fetalai foi ia te ia i le vao oPeresepa. “Akara e, ua faapefea mai oe?Aua e te fefe, auâ ua faafofogainae le Atua le leo o le tama i le mea oi ai o ia. Inâ tulai ia, inâ tago i le tamama talitali a’e ia te i ou lima.” O aao o le alofa faatina. O limao loo i ai le mafanafana faatina. Ole sapai sei toe momoli atu i le tamale faamoemoe ua ola. Ioe o le iuleo o le vaivai, ma letagi a le tagata ua leai se malosi, ele gata e silasila mai i ai le Atua, aefaafofogaina foi e le Atua. O la Isaia: - “Na te avatua lemalosi i e ua vaivai, a o e ua leai se

malosi, na te faatuputeleina i ai lemalosi.” (Isaia 40: 27) Le au uso e, ma le Ekalesia pele,e le tau faailoaina le tele o iuleo i neiaso. O tiga ma mafatiaga o sauagao loo feagai pea ma lo outou soifuama so matou ola i aso uma. Fai o totonu o aiga, o totonu onuu, o Samoa ma le lalolagi atoa. Ae a le Ekalesia ma le au faatuatua.Talofa o loo saili pea se to’omagama se mapusaga. O loimata o lemativa ma le le tagolima. O le tagio le soifua sauaina ma le taotaomiao tinâ ma fanau. O iu leo o le maufaamai eseese e o’o lava i fa’amaioti, o le fia aai ma le fia feinu, o tauama misa, ua le utuva le toto masaama le soifua maumau. Le Ekalesia pele, o oe o le atao le Atua i ituaso faapenei. O ouaao e avatu ai le mafanafana i e oloo fia maua se fesoasoani. O lou alofa fa’atama, fa’atina eutu ai loimata o le tagata ua taotaomiale fa’amoemoe ola mai puapuagama mafatiaga. O ou aao faaola e avatu ai setaeao fou i e o feagai pea mafa’afitauli o le soifuaga. O lau tataloe fa’afofogaina e le Atua ma utu

malie ai loimata o le faavauvau male tagi a le tagata ua vaivai ma ua leaifoi se maloai. E manatua i le loto le tagi a lepagota i le itu taumatau o Iesu. Leavanoa ua maua sei toe tatalo ma seavanoa e ola ai. Le valaau a le tagataua leai se malosi ua vaivai foi lefaamoemoe e toe maua mai seavanoa mai ia Iesu. Le iuleo ualagona le salamo ma ua tagi au’ueuei le Alii se avanoa e ola ai. E moni lava e faafofogaina e leAtua le tagi a le tagata vaivai ma letagata ua lea se malosi. Fetalai tuusao Iesu mai le Satauro, “O le asota te feiloai ai ma oe i le parataiso.“Ua faafofoga foi le Atua le leo ole tama, ona valaau mai lea o le agelua le Atua ia Akara, ua faapefea mai.Aua e te fefe, auâ ua faafofogainae le Atua le leo o le tama i le mea oiai o ia.“O le tagi a le tagata vaivai, The cryof the powerless.Ona o Iesu, Amene.

Saunia: Rev Kelekolio Sanele FS EFKS Salani Falealili.

Page 12: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

12. O LE SULU SAMOA Mati 2015

O le Faamamafa a le Tusi Paia iGaluega Faa-Misionare

* O le feau muamua lava na aumaiina ua fanau Keriso, o le feau faa-misionare - Luka 2:10: Ona faimai lea o le agelu ia te i latou: “Auatou te matata’u; aua faauta, ou teaumai ia te outou le tala lelei o leolioli tele e oo mai i le nuu uma.”

* O le tatalo muamua na a’oa’oatu e Iesu, o le tatalo faa-misionare- Mataio 6:10: “Ia oo mai loumalo, ia faia lou finagalo, i lelalolagi e pei ona faia i le lagi.”

* O le soo muamua, o Anetele’a,na avea ma ulua’i misionare -Ioane 1: 41: “Ua ia uluai maualona lava uso o Simona, ona fai atu

lea ia te ia, “Ua ma maua leMesia,” (o lona uiga o le Keriso).

* O le feau muamua lava na faaalimai e le Alii Toetu, o le feau faa-misionare - Ioane 20: 17: Uafetalai atu Iesu ia te ia, “Aua e tetago mai ia te au, aua ou te le’i alua’e lava i lo’u Tama; a ia e alu io’u uso, ma fai atu ia i latou, Ou tealu a’e i lo’u Tama ma lo outouTama, o lo’u Atua ma lo outouAtua.”

* O le faatonuga muamua lava ale Alii Toetu, o le faatonuga faa-misionare - Ioane 20:21: Ona toefetalai atu lea o Iesu ia te i latou:

“Ia outou manuia. Faapei onaauina mai o au e le Tama, e faapeafoi ona ou aauina atu outou.”

* O le uluai lauga faa-aposetoloo se lauga faa-misionare - Galuega2: 17-39. (Su’e ma faitau iai).

* O le mafuaaga muamua lava natuuina atu e le Alii e uiga i le alofafaa-kerisiano o le mafuaaga faa-misionare - “O le mea lea e iloa aie tagata uma lava o o’u soo outou,pe afai ua outou fealofani.”

O mana’o mulimuli o lo tatouFaaola, o se mana’o faa-misionare- Mataio 28: 19: “O lenei, ia outouo atu e fai nuu uma lava ma soo,ma papatiso atu ia te i latou i leSuafa o le Tama, ma le Atalii, male Agaga Paia.”

O Oe o se Kerisiano?“Ia outou faaa’oa’o mai ia te a’u, pei o a’u ia Keriso.” - 1 Kor.11:1

E faapefea ona e iloa leKerisiano? Pe sili ona fai pea lefesili sa’o: ‘E faapefea ona atagiamai Keriso i lou tagata?’ A tatoutaumafai e tali nei fesili, ma isi maufesili e uiga i lenei mea ua fesiligia,ona tatau ai lea ona tatou sailiilima va’ili’ili o tatou lava tagata mao tatou olaga. Afai e te ta’utino o oe o seKerisiano, o oe la e matua tatauona e taumafai e faailoa mai i ouuiga ma mea uma e te fai, iaKeriso; uiga o Keriso; foliga oKeriso Ina ua le toe ola oe, a oKeriso ua ola i totonu ia te oe. Afaiua ola Keriso i totonu ia te oe, onasuia ai lea o lou tagata, ua e amio epei ona amio ma soifua Keriso. E le mafai lava i sou poto faale-Tusi Paia ma ona mataupu silisilipoo lou to’aga i le lotu, ma le faiao isi mea faalelotu e tele, ona suiale mea moni - ia e uiga mai, mafoliga mai, ma amio mai, ia Keriso.Poo le a lava le taua o galuega etele tatou te faia, ae a le faia, mafaavae i le manatu ina ia viia ai Iesu

Keriso, e leai so latou aoga. Na olou lava viiga o le a maua ai; poole faamalieina o lou lava loto, o lea maua ai. O le tagata ua avea moni maKerisiano, e savali ma laalaa ifaasitepu ua uma ona faataatia e leKalatia 5: 22-26: “A o le fua o leAgaga o le alofa, o le olioli, o lefilemu, o le onosa’i, o le mataalofa,o le agalelei, o le faamaoni, o leagamalu ma le amio mama; -----Ao e ua ia Keriso, ua faasatauroinae i latou le tino, ma ona mana’o

ma ona tu’inanau. Afai ua tatouola i le Agaga, ia tatou savavali foii le Agaga. Aua ne’i avea i tatouma e mitamita vale, aua ne’ifelu’ia’i, aua ne’i felosia’i.” O lou olaga atoa ia atagia mai aile alofa, le faapalepale, ma lefaamagalo ia Keriso, ina ia iloa aie tagata o oe o le Kerisiano moni. E tatau ona e onosa’i, mamalamalama, ma ola i se olafaamamaina. A pupula mai i lou tagata uigafaa-Keriso, ona le mana’omia leao se faamaoniga poo oe o seKerisiano faamaoni pe leai. Aua ua e le toe ola, a o Kerisoua ola i totonu ia te oe.

Sau e Vaai iai?Come and See!

Ioane 1: 46: Ua fai mai Natanieluia te ia, “E mafai ea ona tupu o semea lelei mai Nasareta?” Ua faiatu Filipo ia te ia, “Ina sau ia, inamatamata.” “Come and see!” Ina ua masalosalo, pe ua fesiligiae Natanielu pe ono iai se mea leleie tupu mai, pe maua mai iNasareta, e puupuu lava ma

manino le tali a Filipo, “Ina sau ia,ina matamata!” Come and see!Sau e vaai iai! O le fesili lava lea o fai e oo maii ona po nei. Ae tumau pea foi letali a Filipo - “Ina sau ia, inamatamata.” Come and see! Sau evaai iai! Sau iai e te matamata i le TalaLelei ia Iesu Keriso na fofoa mai ipuapuaga ma sauaga, a o lea lavae iai. Sau iai e te matamata i sulu

faaauau itulau e 15

Page 13: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O LE SULU SAMOA Mati 2015 13.

O E UA MALILIUFaimasasaLemalama

16 Novema 1939-18 Aerila 2013

O le faletua o Faimasasa LeotaLemalama, o se tasi o faletuamatua o le saofaiga a lenei aulotuEFKS i Otahuhu, Aukilani, NiuSila. O se tina galue talu mai letau amataina o le aulotu, ma le1969 ina ua taunuu mai i Niu Sila,galulue ai loa ma lona alii le AfiogaLeota Lemalama ma le fanau iOtahuhu. O se tina tausaafia i totonu o leaulotu ma le Mafutaga a Tina. Eiloa gofie le nofoaga e alala aiFaimasasa i faiga mea a le aulotu,o loo talie mai, ona o se tagata faimea malie, ma si ona siufofoga eleo lasi. O le loomatua to’aga i lelotu, e fautua lotu, e faapena foi lealofa i le faifeau ma lona toalua.E osi aiga, ma fai mea lelei, e peiona molimauina e ona aiga, ma leaiga o lona alii. E le manao lavaSasa, e pa’u sa la’ua mea e fai a lelotu, faapea foi ana mea i leMafutaga a Tina. E iai ona itu malie: o Sasa, nata’u mai e Leota ia te au:: 1) o lefaiga taulaga a le aulotu, e amata amatou lafolafoga ia Aperila mafaasolo ailava i masinauma. Ae namolimau mai si ona alii, e mana’olava le loomatua e amata le lataulaga i le tupe lapo’a, ina ia siliatu i le faifeau. O le faailoga o letina fautua lelei, ma loto foai mole galuega a le Atua. 2) O tausagauma lava a o le’i oo i le 25 Tesema,e faamanatu atu ai e Sasa, seFaamanuiaga o le Kerisimasi mole faifeau ma le aiga. 3) O Leotao se tasi o teutupe leva a leneiaulotu. O le isi lea mea taua iaSasa, o le faamanatu ia Leota, pooua teu tupe a le aulotu, poo ua faile tala o le tupe a le aulotu, poolelei tupe a le aulotu.l O se tina e

ola tapenapena ma sauniuni mo lelumanai. E taunuu mai lava Sasama Leota i le falesa, e lei taitaiamataina le lotu. O se tina e malosi, a o lonagasegase muamua lava lea, uatigaina ai, ma valaau loa iai lonaMatai ina ua 74 tausaga o lonasoifua. O lona lotu faaleaiga maona toe sauniga, na faia uma lava ilana Ekalesia EFKS Otahuhu. Naou taitaiina nei sauniga uma, male fesoasoani a le faifeau nofoaigao Livigisitone Fiavaai, ma a’oa’ofesoasoani ia Ulufia Fetu, ma

Matila Kalati. Ieremia 29:11-12: “Aua o a’u neiua ou iloa manatu, ua ou manatuai ia te outou, o manatu o lemanuia, ae le o le malaia, o loofetalai mai ai le Alii, e foaiina atuia te outou, le iuga e iai lefaamoemoe.” Faamaise pea le Atua i le tama,Leota Lemalama, le nofo a alo maaiga uma, ma le aulotu. Manuiale malaga Faimasasa. Ata Milo FS Otahuhu, Aukilani, Niu Sila.

Lepou Siasau PuleSamasoni

8 Fepuari 1957-1 Iuni 2013

O le Afioga i le alii tiakono oLepou Siasau, o se tasi o tama ualeva ona galulue fesoasoani malona faletua i le Ekalesia iOtahuhu, ma tautua le matafale olo la’ua tina matua ia Eseta Safai.Ae ina ua faauuina lo la tofitiakono ia Iuni 2011, ona galulueai loa lea o le matafale tusia, mafesoasoani i le matafale a lo la’uatina matua. O se tiakono e fiafia ile tapuaiga, faapea foi ma a matoulotu au leoleo i le vaveao. O Lepou o se tama laufofogafiafia i taimi uma, tusa lava poofafo atu o le lotoa o le galuega, efaatalofa lava Lepou, e tali mailava i le mata ‘ata’ata, e faigata onailoa atu se taimi e mata ita ai, samolimauina e le aulotu. Namolimauina foi lona lima foa’i, ele gata i le galue ai i le Ekalesia, ao tagata matutua o le aulotu latoute feiloa’i, e agalelei lava iai letiakono, ma tuu iai sina meaalofa.E foliga o se tagata mau’oa, ae paulava o lona lima foa’i. O se tagatatauivi i galuega mo le tausia o lona

toalua ma le fanau, aemaise le osiaiga, ma le galuega a le Atua. Na faauuina i lona tusi pasi o leDiploma in Theology i le a’ogaTusi Paia a le Agape College iManukau i le masina o Me 2013,aevalaau iai lona Matai, ua manavaana feau i le masina o Iuni 2013. Amuia se auauna o loo valaaumai lona Matai, a o loo faapenaonafai. O lona sauniga faaleaigama lona toe sauniga, safaia lava ilona malumalu tapuai i le EFKSOtahuhu, sa ou taitaia, ma lauga ile toe sauniga, a o le aufaigaluegaaoao fesoasoani ma le nofoaiga, namau tofi i isi vaega o le tapuaiga. Faamafanafanaina pea le tina iaMoli Fiapule ma le fanau, ona o levalaau a le Atua i le tama pele. Iamanuia le malaga Lepou. Ata Milo FS EFKS Otahuhu, Auckland NZ.

Sleep:If you have

trouble sleeping,don’t count

sheep. Talk withthe Shepherd.

Page 14: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O E UA MALILIU

14. O LE SULU SAMOA Mati 2015

Lalau OsimoniTauasi

14 Mati 1930-13 Aokuso 2013

O Lalau Osimoni Tauasi, etaunuu mai i le galuega ia Fepuari2010, o se tasi o tama matua lava,a o loo maua pea le malosi e agaimai ai i le lotu i Aso Sa taitasi. O le tama ia Lalau o se tiakonomai Salesatele, na tuua le mafutagae le tina, ma faaauau ai lava lonatofi i Niu Sila. O le amataga lavao le 2013, na faavaatu’ia ai lonasoifua matua, ma amata ai loa onanofo fale, ae iai lava Aso Sa ofaamanatuga, a malosi lava, uasusu mai i le lotu. A asiasi atu iai,o se toeaina talanoa ma tausua maii ona taimi, faatusa i nei taimi male olaga, aemaise ai tala o lona nuu.E fiafia lava i tala i mea o tutupu,e le gata o Niu Sila a o Samoa fo’i,

aemaise foi le fesili mai i legaluega ma lana faamanuia. O se tasi o ana mau ma te faasoasoo ai, “a maua lava le tapaa, ia uaatoa foi le aso”. Aua o se toeainae maliu nei lava o taumafa tapaa.O tala ia e faafetaui mai ai sa’utala, pe a ou taumafai e faaleaogale taumafa tapaa i le soifua o letagata, aemaise ai se tagata uamatua e pei o ia. E toe tali mai,lafo maia lou finagalo, ae mautinoae pule lava le tamaloa i le la o lonavaa. Ou te fiafia i lana faafeiloa’i maii se asiasiga i ni upu faa-toeainamatua o le atunuu, aua e lelei lonafofoga i le aganuu. O se tamaagamalu ma tautua lotu. E fai lavaana mea faalelotu, fesoasoani, inaua matua ma tau’ave e lona alo uatiakono, ma le faletua lonamatafale. O le ma aso fanau muamua leao se matua ua 80 tausaga le soifua,

ma sa matua faafetai lava le tamaia Lalau i le Atua, ona ua aulia neitausaga e tele, a o se faafetai foimo ma’ua, ua ma faia le aso soifuafaapenei, o se tama ua matua lesoifua. O aufaigaluega a’oa’ofesoasoani o Matila Kalati na laugai le lotu faaleaiga, talosaga o UlufiaFetu, a o a’u na saunia upufaamafanafana i lona toe sauniga,ma ta’ita’ia ona sauniga uma. Ua a’oa’o mai Iesu, (Ioane16:22): “O lenei foi, ua maua neioutou i le faanoanoa, ae tatou tetoe feiloai ma a’u, ona olioli ai leao outou loto, e le aveeseina foi ese tasi lo outou olioli.” Ia faamafanafanaina pea letiakono iaTagitagiapu’a ma lefaletua faapea le fanau, ona o letuua o le malo e le tama pele.Manuia le malaga, feiloai i se aso. Ata Milo FS, EFKS Otahuhu, Auckland NZ.

Vaitimu RutaMulipola Pologa12 Mati 1940-22 Me 2014

O le tina matua. Na soifuamai i le aso 12 Mati 1940 ae valaauiai lona Matai i le aso 22 Me 2014.O ona afio’aga o Salua i Manonoma Afega.

Na faaipoipo atu ia MulipolaPologa i le aso 16 Fepuari 1959.Na tuumalo Mulipola Pologa i leaso 29 Iulai 1991, ae faaauau peaona galue le tina e faaauau le tautuai le Ekalesia, o se tina o leMafutaga a Tina, se’ia oo inavalaau iai lona Matai.

Sa avea ma sili’aga o leMafutaga a Tina, aua e valaau iailona Matai, ua toe o ia le tina matuao le Mafutaga. O ia o se tasi o tinana iai i le faavaeina o lenei aulotui le amataga se’ia oo ina aami le

uluai faifeau a le aulotu i le aso 18Aperila 1984. O se tina ua loatausaga o feagai ma ni gasegasefaigata, peitai sa le’i vaivai ai lonaloto e faamaopoopo i le Ekalesia,e faalototele i tina talavou o leMafutaga, e fautua malosi foi i lenofo a matafale galulue o le aulotuina ia onosai ma tauivi e faamalosii le atiina’eina o le galuega a leAtua. O se tina foi e to’aga isauniga lotu i Aso Sa, se’i vaganaua gasegase pe alu malaga.

O le Aso Faraile 30 Me2014 i le itula e 4pm na amata aiona toe sauniga i le MaotaFaasausau o Pa’u Sefo Pa’u iUlumotootua, ma molimoli atu ailona sa i Salua i Manono-uta moleoleoga o le po, ma tofa ai i lonaaiga. O le itula e 10am i le AsoToonai 31 Me 2014 lona toesauniga i le malumalu o le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Samoa iManono-uta.

O le faifeau o MalueluePone o le EFKS i Salua-tai namolimolia i totonu o le malumalule sa o le tina mo ona toe saunigama saunia talosaga. O Silao Lilo(FK) na fofogaina le Afioga Paiaa le Atua,o le faifeau o Iona Panianio le EFKS i Hapai na saunia le upufaamafanafana, o a’u na taitai masaunia le molimau faale-agaga, mataitai i lona toe sauniga i letuugamau.

Ona matou faamavae atu leai le tina i le pese faamavae a le ‘auKerisiano - Talofa Uso e, Tofainaoe...

“Tuu mai ia te au ia ou aluatu i lo’u Matai. Aua lua te taofi iate au, aua ua faamanuia mai e leAlii i la’u malaga; tuu mai ia te auia ou alu atu i lou Matai”: Kenese24: 54. Manuia le malaga Ruta.

Rev. Napoleone Vaiaso FSEFKS Manono-uta.

Page 15: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O E UA MALILIU

O LE SULU SAMOA Mati 2015 15.

AvamuaMataletoelau

Saleupolu30 Tesema 1942-9 Ianuari 2015

Na soifua mai Avamua i leaso 30Tesema 1942. Na valaau le Atua ile tama ia Avamua i le aso 9 Ianuari2015. Ua 72 ona tausaga. Safaaipoipo atu ia Salafai o Malie mae toa lima o la alo. Sa a’oa’oina ile aoga a le faifeau ma le a’ogatulagalua i Vailele. O le tausaga e1986 na avea ai o ia ma A’oa’oFesoasoani se’ia valaau lonaMatai. O se tama alofagia, o ona uiga

to’amalie ma loto maulalo. E tumui le faaaloalo ma alofa, e pipii maulona faatuatua i lona Atua, ma o ialava o se tama mata’u i le Atua nafaavae ai lona soifua tautua. O setama na mataala i le tausiga o lanafanau, e faigaluega lelei uma. Sa taitai le tama o le pulega iaPeteru Tone FT i ona toe sauniga.Sa molimolia mai lona sa i totonumo lona toe sauniga e le SusugaSetu Samitioata FS. O le Tusi Paiana faitauina e Iupeli Ieremia FS, otalosaga o Enefatu Lesa FS, a o lelauga o Falenuu Tagataese FS. Omolimau o le tina ia SalafaiAvamua, fanau - Taki Avamua, TauAvamua ma Junior Avamua, uso ole Afioga Samoa Mautoatasi, suio le nuu - Afioga Sala Uili.

O taimi uma lava o a’u asiasiga,ou te naunau i lanafaasoa ma lanafaalototele mai i le galuega. Uaou mautinoa ai o le tama e mafutai lona Atua i le tatalo. E mau i leAtua e faavae ai lona ola faatuatua.O se meaalofa mai le Atua motagata uma na silafia le tama. Sa faaiu i lona oliolisaga tumaui lona maota i Vailele. Avamua, ia tafi mala lau faigamalaga ma ia maua lou nofoagatumau i le malo i le lagi. Ulufalemaia i le fiafia o lou Alii, ma ia faimou tofi le malo ua saunia, sau maile amataga o le lalolagi. FaafetaiAvamua, tofa. Siaosi. Salesulu FS. EFKS Vailele.

Auapaau Ikenasio26 Me 1933-20 Fepuari 2014

O le tiakono EFKS Manono-uta.Na soifua mai i le aso 26 Me 1933ae faamanavaina e lona Matai maii ana fe’au i le aso 20 Fepuari 2014. Na faa-ekalesiaina ma lona tausio Mekala i le aso 5 Oketopa 1986.Na faaofia i le tofi tiakono i le aso22 Tesema 2011. O le aso 27 Fepuari 2014 i leitula e 6am na amataina ai ona toesauniga i le Maota Faasausau oPa’u Sefo Pa’u i Motootua, onamatou malaga ai loa lea i Salua iManono-Uta e molimoli lona tinomaliu i lona aiga, e faatali ai moona toe sauniga. O se tama e le’i leva ona aveama tiakono, peitai o se auauna satuuina atoa lona malosi ma lonasoifua i lana auaunaga, e ui sa aafiatele foi lona soifua i ma’i o le tino.O le auauna e loto maulalo maagamalu. O le itula e 10am nafaataunuuina ai ona toe sauniga ile malumalu o le Ekalesia

Faapotopotoga Kerisiano iManono-Uta. O a’u sa ou taitaima saunia le molimau faale-agaga.O le Susuga ia Maluelue Pone FS,na molia le sa o le tiakono i lemalumalu mo ona sauniga masaunia talosaga. O le Susuga iaIoane Tauiliili (Tiakono KatolikoRoma) na saunia le upufaamafanafana. Sa ou taitai i lonasauniga i le tuugamau, ma matoufaatofa i le auauna i le pese faatofaa le “Au Kerisiano - Pese ma Viiga

268. Na ou faalogo foi i le leo mai lelagi, ua faapea mai ia te au, “:Ia etusi: “Amuia e ua oti, o e ua oti oile Alii e amata i nei ona po.” Olea lava ua fetalai mai ai le Agaga,ina ia latou malolo i a latou galuegatiga; aua foi o a latou galuega emulimuli ia te’i latou. Faaaliga14:13. Ia manuia lau malaga. Rev. Napoleone Vaiaso FS. EFKS Manono-Uta.

Sau e Vaai iai?Come and See!

o le malamalama na tutuina e uluaimaturo o le Tala Lelei ia Keriso, ele’i mafai e le malosi o Roma maisi malo ona latou faapogisaina.Come and see. Sau iai e tematamata! O mai e vaavaai iai, i mea ua faiae Keriso mo le lalolagi ma onatagata. O le alofa atu i le lua tetuaoi e pei o oe lava ia te oe, ae leo le tapu’eina ma ave faatagata otaua, ma vavaeeseina ulu ona o i

mai le itulau e 12

latou o soo o Keriso. O mai e molimauina le fatupesema le faifaaili ta’uta’ua o Handela o maligi ona loimata a o ia fatuinale pese ia Keriso: The Messiah! O mai e molimauina le sauainao Kerisiano i atunuu o Irak maSuria ma Aikupito ma isi atunuu iSasae Tutotonu. Come and see! O mai i Samoa i le pogisa safefulituaa’i ai le atunuu, a ua suluiae le malamalama talu ona taunuule Tala Lelei i Mataniu Feagai male Ata. O mai e matamata i letuugamau ua tuufua, ua toe tu leKeriso, ua mae’a ona tapena o louFaaolataga. O mai e matamata!

Page 16: O LE SULU SAMOA - Home | CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_samoa_mati_2015.pdfO LE SULU SAMOA Mati 2015 3. O le Vaai Faale-Tala Lelei i le Faaliuefuefuina

O ATA O E UA MALILIU

16. O LE SULU SAMOA Mati 2015

FaimasasaLemalama

Lepou Siasau PuleSamasoni

Lalau OsimoniTauasi

Vaitimu RutaMulipola Pologa

AvamuaMataletoelau

Saleupolu

AuapaauIkenasio

O le Tamameamea O le tamameamea o le faatinoina leao le finagalo o le Atua ina ia tupuolaola le fanau a tagata. E leai se fiafiae sili atu i lo le fiafia o se ulugalii inaua fanau mai sa la tama. E ta’oto’oto ma matamata i letamaitiiti na maua mai o la tino. Emilimili le ulu, faitau tamatama’ilima,talanoa pe foliga ia ai; fai mai le fafinee soo le pepe i lona tama, ae fai mai letamaloa leai e soo le pepe i lona tina. A o lenei lava e tau pulapula mai letamameamea, na te le iloa le alofa o

ona matua na maua ai o ia, ma lea uamatamata ma le fiafia i le meaalofa uala maua mai le Atua. Fai mai le Salamo 139: 16: “Nasilasila mai ou fofoga i o’u tino umaina o afuafua; ua tusia foi uma lava ilau tusi, o ona aso foi na faia ai, a oleai ni o’u tino.” Salamo 139: 14: “Ou te vivii atu iate oe, aua na faia a’u e ala ai onamatautia ma ofo tele ai; o mea na efaia o mea mamana ia; ua ou matuailoa e a’u nei mea; e le lilo lo’u tino ia

te oe, ina ua faia a’u i le mea lilo, inaua saunia au i mea loloto i le lalolagi.” O le fesili: Aisea tatou te soona sauaai i le meaalofa mai le Atua? Aisea ete soona saua ai i le na fanau mai ai lemeaalofa mai le Atua? Aisea e te fasifaamo’amo’a ai le tina o lau fanau?Ma’imau pe ana tumau pea leta’oto’oto ma matamata! Matamatama maofa i le tagata ola na foa’i mai ele Atua. Matamata ma maofa i le manana fai ai, ma fanau mai, ma oo inatagata matua. E moni lava: .....”o meana e faia o mea mamana ia.....”Faafetai i le Atua ua ia faaaogainaoulua e ala mai ai lana meaalofa.