O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf ·...

20
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA ME 2015 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws E ui na sao mai Simona Uisenitolo (Simon Wiesenthal) i sauaga na oo i tagata Iutaia (Jews) i aso o le Taua Tele Lonalua a le Lalolagi - 1939-1945, ae 89 tagata faaauau itulau e 10 “Faamagaloina, Faamaloloina, Faafouina” Sa Tatau ona FAAMAGALO le Fitafita Siamani na ‘Auai i le Fasiotiga o Tagata Iutaia e ONO MILIONA, pe Leai? faaauau itulau e 7 O le Mafuaaga o le Pese: In Times Like These “Ona tali mai lea o Simona Peteru ia te ia, “Le Alii e, a matou o ea ia te ai? O ia te oe upu o le ola faavavau. Pepa mo le Fono Tele Saunia e le Susuga i le Toeaina Liki Tiatia FT faaauau itulau e 2 faaauau itulau e 2 Suia le Laulau a le Fono Tele Taitaifono Susuga Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright FS Ua tula’i mai sui fou o le Laulau a le Fono mo lenei tausaga faa- Fono Tele 2015-2016, ina ua i’u le palota na fai i le aso mulimuli o le Fono, Aso Faraile. Ua filifilia nei le Susuga i le Toeaina ia Tavita Roma FT, e avea ma Taitaifono, a ua see ane le Susuga i le Toeaina ia Tauti’aga Senara lea sa Taitaifono, i le Sui Taitai, lea sa iai le Susuga Tavita Roma. FAATOMUAGA: Faamagaloina, Faamaloloina, Faafouina (Luka 18: 9-14) O le sailiga lava faale-mataupu silisili ma lona loloto auiliili o le

Transcript of O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf ·...

Page 1: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA ME 2015email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

E ui na sao mai SimonaUisenitolo (Simon Wiesenthal) isauaga na oo i tagata Iutaia (Jews)

i aso o le Taua Tele Lonalua a leLalolagi - 1939-1945, ae 89 tagata faaauau itulau e 10

“Faamagaloina,Faamaloloina,

Faafouina”

Sa Tatau ona FAAMAGALO le FitafitaSiamani na ‘Auai i le Fasiotiga o Tagata

Iutaia e ONO MILIONA, pe Leai?

faaauau itulau e 7

O le Mafuaaga o le Pese:In Times Like These

“Ona tali mai lea o SimonaPeteru ia te ia, “Le Alii e, amatou o ea ia te ai? O ia te oeupu o le ola faavavau.

Pepa mo le Fono TeleSaunia e le Susuga i le Toeaina Liki Tiatia FT

faaauau itulau e 2

faaauau itulau e 2

Suia le Laulaua le Fono Tele

Taitaifono Susuga Tavita Roma FT

Failautusi Aoao SusugaDr. Afereti Uili FS

Teutupe le Susuga Rimoni Wright FS

Ua tula’i mai sui fou o le Laulaua le Fono mo lenei tausaga faa-Fono Tele 2015-2016, ina ua i’ule palota na fai i le aso mulimuli ole Fono, Aso Faraile. Ua filifilia nei le Susuga i leToeaina ia Tavita Roma FT, e aveama Taitaifono, a ua see ane leSusuga i le Toeaina ia Tauti’agaSenara lea sa Taitaifono, i le SuiTaitai, lea sa iai le Susuga TavitaRoma.

F A A T O M U A G A :Faamagaloina, Faamaloloina,Faafouina (Luka 18: 9-14)

O le sailiga lava faale-mataupusilisili ma lona loloto auiliili o le

Page 2: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

2. O LE SULU SAMOA Me 2015

“Faamagaloina, Faamaloloina,Faafouina”

Suia le Laulaua le Fono Tele

O le palota mo le FailautusiAoao, lea sa iai le Susuga Rev. Dr.Iutisone Salevao, ua filifilia nei iaile sa pule i le Kolisi Faafaifeau iMalua, le Susuga Dr Afereti UiliFS. O le Failautusi Aoao, o le pulelea o le Ofisa Tutotonu o leEkalesia i le Maota o le IoaneViliamu i Apia. Ua atoa le valu otausaga o nofoia lea tofi e leSusuga Dr. Iutisone Salevao. Mao lona taimi na tula’i mai ai nisi ogaluega tetele na feagai ma leEkalesia, o ni fesoasoani mo e namafatia ma maliliu i le mafui’e male galulolo o Setema 2009, ma leafa ma lologa o Eveni ia Tesema2012. Ae le gata i lea, o galuegatetele o le fausia o le Iupeli fou i

Malua, ma le faafouina o le Maotao le Ioane Viliamu i Apia. O iamaota uma e iai ni mea nafaaleagaina i le mafui’e o Setema2009. E tele nisi o suafa na iai i lepalotaina o tofi uma e tolu. Ae letaitai ona tutusa a latou palota namaua ma palota a i latou uamanumalo nei. O le palota mo le FailautusiAoao, na mafuli ia Dr. IutisoneSalevao le palota muamua, peitaiina ua fai le palota lona lua, nailoga ai le liliu o sui usufono i leSusuga Afereti Uili, ina ua tula’imai lona suafa i le palota muamua. O le ua tofia nei e fai ma Teutupe,le Susuga Rimoni Wright, sa galuemuamua i le Ofisa Tutotonu, o lesu’etusi (internal auditor). Ua suitulaga nei o ia i le SusugaKuatemane Ulutui FS, lea uafilifilia e le aulotu i Porirua i NiuSila e fai ma o latou faifeau.

faataoto o loo ua taatia atu lava lei le au fai uta ma le au fai tofa faale-mafaufau feagai ma le tino ma leagaga i le galuega a le Kolisi iMalua, e pei ona iai le aso ananafi.Faafetai atu i le faia’oga ma leKolisi. E le faigofie nei mataupu tetelee tolu ua aumai mo le Fono Telemo lenei tausaga. O la’u lavasailiga e faatino i lenei taimipuupuu. Ua ou taumafai pea egalue i le mataupu o lefaamagaloina. O si taumafaiga vaivai o leneitaeao, o loo ou taumafai lava etaofi i totonu o la’u vaai faa-faifeaue ala i le faasoa ma lo’u aiga, o lematou aulotu, o le matou Pulegama le Matagaluega a Amerika. Ole faafesoota’iga ma le manatuautu o le Fono Tele i lona va feagaiai ma isi vaega uma o le EkalesiaAoao i lona lotoifale ma fafo atu.

E taatia la’u faamamafa i le Luka18:9: “Ua fetalai atu foi o ia leneifaataoto i nisi tagata e nafaatuatua ia te i latou fa’i uaamiotonu, ae faaleaogaina nisi.” Ma le fuaiupu mulimuli o lefaataoto Luka 18:14: “Ou te fai atu ia te outou, naalu ifo lena tagata i lona fale uata’uamiotonuina ae le faapea leisi, aua o se faamaualuga ia teia, e faamaulaloina lea, a o lefaamaulalo ia te ia, efaamaualugaina lea.” Ua ou faaaogaina le upufaamaualuga ma le upu faamaulaloe tau fafati ai se ala i totonu o leafoi faataoto e le faigofie lonafaatatau.

1. FAAMAUALUGA (PRIDE) Faafefeteina; Losilosi; Lotoa;Loto Leaga; ‘Ino’ino, Fiasili, Ita,

Fiapoto.

A. Vaaiga Lautele (General Out-look)* I le soifuaga masani, o le upu“faamaualuga” e faamatala lava iupu o lo latou uiga e i luga.Malosi, tulaga ese, silisili,mata’utia, maoa’e, ma’eu, e leuma, ofo. O upu lelei upu nei, aea fesili loa i le mafuaaga, le autuma le faavae e fai ai, e taatia iinale faamaualuga. O le lotofaamaualuga, o le mafaufaumaualuga, ma le agagafaamaualuga.

* Eg. “Ua oo i le lagi loufaamaualuga....Ua maoa’e loufaamaualuga.....ma’eu lefaamaualuluga o lo tou aiga. Eleai se isi e le ofo i lefaamaualuluga o lo tou nuu .....Ole malo o Amerika, e faamaualugai lona malosi.....”

* O le faamaualuga e manatumaualuga ai le tagata ia te ia lavae sili atu i lo nisi tagata uma. Efaalagolago le itu lea i mea uafausia ai le tagata i le tino, o lemafaufau ma le agaga. O lona iloa,o lona malosi, mamalu, o lonatamaoaiga, o lona siosiomaga,luga, lalo, autafa; e faatusatusa ile va ma isi tagata ina ia maualugapea ia. E galue tauivi, faamalosi,loto tele, e naunau e faamoemoe,e faatuatua ina ia maualuga pea iai soo se itu feagai ma isi tagata. Ele fia to’ilalo, e le fia faia’ina, e lefia faalumaina, e le mana’o e olopala, aua e manaia; e lelei le saofa’ipoo le tu i luga, o le maualuga lavalea. E aga’i uma lava mea nei inatutoatasi ai le tagata, aiga, nuu mamalo. Ae le o lena ua tu maualugalava vaega nei i soo se mea.

B. O le Tusi Paia (Biblical Per-spective)* O le upu e faamatala ai mea etele, e matafelefele foi lonafaauigaina ae a saili loa i le aa ma faaauau itulau e 4

Page 3: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 3.

O LE LAUGA

Tusi Paia: Mataio 13: 24-30Matua: Mataio 13: 28c,, 29, 30a “E te finagalo ea matou te o atue veleeseina ia mea? A ua fai atuia, ‘Aua, ina ne’i outou lia’i ma lesaito pe a outou vele ese le titania.Tuu ia, ia tupu lua pea se’ia oo i leseleselega.”

Manatu Autu: “O le alofafaapalepale ma le faamasinogaamiotonu a le Atua.” A oo ina soua le gataifale, ma ualutaluta le matagi i folauga o asonei, ma ua saili gata le tofamamaoe faafoe ai aiga, nuu, atunuu ma leEkalesia. Ona faalogoina lea o lei’uleo, “Aumaia le u matata se’ifana ai le lupe ua i le vao filifili.” O lona uiga o lea alaga’upu faa-Samoa, Ua moomia le alofafaapalepale o le Atua, e ta’oto aile au peau. E le toe tau faailoainale faigata o nei aso, ua fai i lagi lefolauga, ma ua momoe mai tiasatua’a, sa o latou faafoeina aiga,nuu, atunuu, ma le Ekalesia, i lealofa ma le tofa faapalepale faale-Atua. Ua faigofie foi ona manunule toau o ufi, ua faataaloga i vaifoi feagaiga osia ma mafutaga oaso nei. Aua ua fai ma vaisu a tagata letaui o le mata i le mata, ma le nifoi le nifo. Ua o se mea suamalie leola taui ma sui. A agaleaga mai uaagaleaga atu fo’i, o le inoino i leinoino, o le ita i le fulitua. Peita’i i lenei faata’oto lauiloa aIesu, ua faaalia manino mai ai ia itatou, ni vaega tetele se lua o lesoifua taua o soo se Kerisiano. Muamua - O le alofa faapalepaleo le Atua. E ui lava i le pule aoaoa le Atua ma lona silafia o meauma, e le’i ‘auaoa ai lana silafagai le na ia luluina le titania i lana

faato’aga. “Ua fai lenei mea e se tagata uaita mai.” O le talosaga fo’i a auauna pooe galulue fanua, ina ia latouvele’eseina le titania, o le faailogalava lea o le ita ma le leai o sefaapalepale faale-Atua i le tagata.E naunau pea le tagata ina ia tauima sui i le oloo leaga mai. A o levaoia e le Matai o ana auauna, etuu pea se’i tupu lua pea le saitoma le titania, o le faailogamatamata tetele lena, o le alofafaapalepale o le Atua e oo i lei’uga, tusa lava pe leaga le tagata. E foliga mai ua fetalai ane leAtua i ana auauna, “Tuu pea ia lesaito ma le titania, se’i o la faasoai meaalofa a le Atua i le eleele. Ole palapala, o le vai, o minerale mameaai mai le manava o le ‘ele’ele.Atonu o le a avea ia meaalofa a leAtua i le titania e faaono suia ai oia e avea ma saito i le lumana’i.Ona lavea’iina lea o le titania i lealofa faapalepale o le Atua. Pe tuu pea se’i tupu lua, atonu efesuia’i nei laau i le lumana’i onailoa lea o lo la i’uga. O le alofafaapalepale lena o le Atua; e iai peale avanoa mo le titania. O leavanoa foi lea mo i tatou uma male lalolagi, e faaolaina ai i lanafaaolataga, pei ona afio mai aiKeriso i le lalolagi. “Aua ou te le’i sau mo eamiotonu a o e agasala ina iafaaolaina.” O lona lua: O le faamasinogaamiotonu a le Atua. E ui lava i lealofa faapalepale o le Atua uafaaalia i le titania, o le tagataagasala lava lea ua le lagonaina lesalamo. Ae le tuuina ai lavafaamasinoga amiotonu i le i’uga: “A oo i ona po e selesele ai, ou

te fai atu ai i e selesele, Ia outoumua’i faapotopoto mai le titania,ma outou fusia i fusi e susunu ai; ao le saito, tou te faaputuina lea ilo’u fale saito.” O le faamasinogaamiotonu a le Atua i le i’uga,e leaiso tatou e sao ai. O le fe’au lena o le Tala Lelei, ao nai fesili faatupu manatu: O a mai lau galuega? O a mai lou ‘aiga, nuu, atunuuma ou faiva i le Ekalesia? O faia ‘ea i le alofa faapalepaleo le Atua? E te naunau ea e taui atu ma sui ile oloo leaga mai? O e tuu avanoa ‘ea se’i galuemeaalofa a le Atua i le titania,atonu i se aso o lumana’i, o le aavea ai lou alofa faapalepale faale-Atua, e suia ai o ia e avea ma saitoi lou fale saito. ‘Aua fo’i ta te popole i le ua itamai,aua e faamasinoina lava i tatoui lana faamasinoga amiotonu i lei’uga. O la le Matai: “Le auauna leleie ma le faamaoni, ulufale maia i lefiafia o lou Alii.” “Le auauna leagama le le faamaoni, ulufafo atu ia ile mea o iai le taufai tagiaue ma lelilivau o nifo.” O le alofa faapalepale o le Atuama lana faamasinoga amiotonu etumau lava e oo i le faavavau. Amene.

HEAVEN:Our annual church

meeting was rather likeheaven. Many we

expected to see therewere absent.Kelly Fordyce

Saunia e: Rev. Alesana Afamasaga Fatu Vaili

Page 4: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

4. O LE SULU SAMOA Me 2015

“Faamagaloina, Faamaloloina,Faafouina”

le mafuaaga autu o le upu, o letaumafaiga e vaai lava iai i lonauiga lautele ma le mafaufauga ilona fesootaiga ma le Tusi Paia.* I le tele o uiga o lenei upu, eauga uma lava i le manatu lea etasi: “MAUALUGA”. O meamaualuluga, o le aga’i i luga.* O mauga maualuluga - Isaia e10: 12* O galu maualuluga - Iopu 38:11.* O mea maualuluga mo tapuaiga- Levitiko 26:30/Esekielu 28:2-6.* O le nofoaga maualuga - Tanielu4: 30.* O le malumalu maualuga -Esekielu 24:21.* Malo faamaualuga (Moapi)Ieremia 48:29.* O le tagata faamaualuga -Kenese 3: 6/Kenese 11:4.* Nuu faamaualuga o Isaraelu -Isaia 2: 9.

Ae iai le itu lelei o lefaamaualuga. E le leaga lefaamaualuga pe a vaai iai i le li’oo le tagata feagai ma le Tusi Paia,ma le faasinoga i lona va feagai male Atua. O le aoaoga a le FeagaigaTuai ma le Feagaiga Fou, o le upumaualuga na o le Atua lava e aveiai.* O le vaai maualuga i le Atua.Salamo 121: 1/Salamo 61: 2.* O le vaai i le Atua e afio i meamaualuluga. Salamo 29: 34/Salamo 19:1.* O le ave o le viiga i le Atua,faaneetaga, faamanu, faafetai.Salamo 8/Salamo 118/Salamo145: 1. E leai se isi e tatau ona maualugae ese mai i le Atua.# Na o le Atua lava e maualuga eafio i mea maualuluga, i maugamaualuluga, i le lagi. - Salamo 90:1-2/Salamo 65: 5.

mai le itulau e 2 # E maualuluga, silisili mamatautia mea e te afio ai. - Salamo125: 1-2.# O le Atua maualuga e ao inaviia. Salamo 136: 1-9/Salamo 146:1-2.

O mea maualuluga nei e talitonule tagata Isaraelu, na o le Atua lava,e leai leai lava se isi e tatau ona iafaaluaina, o le tagata e fia oo i lemaualuga lea, o le faamaualugalena mo le Isaraelu. E faapea foila i lona va ma le isi tagata, e tetauivi loa ina ia e sili i le isi tagata,ina ia maualuga ai, e taatia iina lefaamaualuga. O le faigata lea o loo feagai matagata Isaraelu. Ua faamaualugana’ua i lo latou va ma le Atua. Uamanatu ona o latou o e na i lalo ole (Folafolaga) “Aperaamo” o le(Feagaiga, Tulafono) “Mose” eleai lava la se isi nuu e feagai male Atua. Ua na o i latou lava. A le usitai i tulafono, ma faigafaavae a Isaraelu, e leai so latousootaga. O le ala lea, o e uma e leni Isaraelu, o tagata o nuu ese. Ele fe’avea’iina mea totino(Samaria) Peritomeina, Sapati,Galuega. Ua faamaualuluga i lolatou va ma le Atua ma tagata.

C. MANATU / Personal Perspec-tive# E mautinoa lava e le faapena lefinagalo o le Atua mo Isaraelu malana matafaioi i le lalolagi. Silasilale EFKS pe le o maualuga faapenalau vaai i lou va ma isi Ekalesia. “O le Ekalesia sa’o lenei i lefeagai ma le Atua.....O le tapuaigamoni lenei.....O le auala, faiga, maaga a le EFKS....o le faavae tonue tatau ona mulimuli uma ai.”

# O loo faamamafa pea e le pepale mafaufau maualuga o le faresaioi le tala a Luka. O le faamatalaga

“fa’i ua amiotonu i latou? Amioua tonu i lana fua, i lona iloa,aoaoina, mafaufau, fetuuna’iga male lagolago mai a le siosiomaga.E manino lava o loo faasino lefuaitau lea i le faresaio. E lemaualalo la le faresaio lea. Pe aua i lona siosiomaga. Emaualuga!! E maualuga lona iloa,lona aoaoina, lona mafaufau, lanafetuuna’iga ma lona mamalu uafaasino iai e le tagata. E leaga lenamea?

# O lana tatalo, “Le Atua e, ou tefaafetai atu ia te oe.” Sa’o leamataga o le tatalo, sa’o le o looaga’i iai le tatalo. Ae na oo loa ilona va ma le Atua ma le isi tagata,manino loa le maualuga o lefaresaio. Leai se fesoota’iga ma leAtua ma lona tuaoi. O le tolaulaufoi o ana galuega i le Atua, o lemaualuga lea o le manatu o lefaresaio ia te ia lava. (Ua sili atuia i le telona faatasi ma le Atua).

# E sa’o!!! E le itiiti lana galuegae fausia ai lona tagata maualuga, ile fua faatautau feagai ma isitagata.

# E oo loa i le tulaga lea, leai loase avanoa e faamagalo ai le tagataua naunau ua sili atu i isi tagatafaatasi ma le Atua. E le manaomiafoi le faamaloloina faapea lefaafouina.

O LE A LE VAAI A LE TAGATALOTU, TALAVOU, TINA,TIAKONO, A’OA’O, FAIFEAU,TOEAINA, LAULAU A FONO ALE EFKS? E FAAMAUALUGA?PE FAA-FARESAIO?

II FAAMAULALO - Humility,humble. Onosa’i, agamalu, faapalepale,loto maulalo, alofa, filemu.

A. Vaaiga Lautele* O le soifuaga masani lava, etatau ona aga’i le tagata i le laasaga faaauau itulau e 8

Page 5: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 5.

IOANE KALAVINIO LE APOSETOLO A’OA’O ATU

E fiafia lava lagona o Ioane aga’ii tamalii, poo e tau tupu, poonopele o le atunuu. Ae a manatuifo ia te ia lava, ona talitonu lea, oia lava o se tagatanuu lautele, a uaia maua ni uo lelei, ma e na a’ogalelei foi. O le lauiloa ma le amana’ia olona tama e tagata, na mafua ai onatofia o ia e fesoasoani i faifeau ogalulue i le malumalu tele i le aai,a o na o le 12 o ona tausaga. Elaitiiti lava le totogi na tuuina atuia te ia, na te le faia foi ni vaegatau sauniga e patino i faifeau. Ole galuega, o se mea lava na faia elona tama o Serata (Gerard)Kalavini e tapu’e atu ai lona olagaa o laitiiti. I le e le o se mea e ofoai ina ua amata ona fuafua le a’eo Ioane i le Iunivesite o Paris. Natalanoa foi le tama o Ioane i le lotuina ia faatupe e latou le a’oga alona atalii i le Iunivesite, ae a i’u,ona a’e lea i le a’oga faafaifeau. Na o le 14 tausaga o Ioane ae iatuua Noioni mo Paris ma nonofoai ma se toeaina o lona aiga, ae aluua a’oga i se lala o le Iunivesite oParis e a’oa’o ai mea tau itapua’iga. O loo faamauina i talatusitusia o le Iunivesite e faapea olona igoa Cauvin, ua liliu faa-Latina ia “Calvinus”, ma toe liliumai foi mai le faa-Latina i le igoaua tatou lauiloa ai nei o ia - “Jean(John) Calvin” - poo Kalavini. O le tausaga e 1523 na ulufale aiKalavini i le Iunivesite o Paris, pena o le tolu lea o tausaga talu onasusunuina e Matini Luteru iatulafono faale-lotu a le EkalesiaKatoliko Roma, faapea ma pepa safaasalalauina ai lona onofaate’aina ma le lotu. A o le taimilea ua matua mu saesae le sosoloatu o le Toe Fuataiga i Siamani,ma salalau atu ai talitonuga mamea o tetee ai Matini i le Ekalesia

Katoliko Roma. Ua ufitia uma neiEuropa i mataupu tau i le ToeFuata’iga - (Reformation). Na o le 14 lava nei tausaga lematua o Kalavini, ae ua ulufale atui se tasi o Iunivesite ta’uta’ua, itotonu o se tasi o atunuu aupitolauiloa o le lalolagi i ia vai taimi.Ua ulufale atu nei Ioane Kalavinii se siosiomaga o tumu ifetufaa’iga faale-atamai, faa-polokiki, ma faale-lotu. E tafili faatasi lava mataupufaale-malo ma mataupu faale-lotu.O le mea moni, toetoe lava a leaini mea e tutupu pe tula’i mai eaunoa ma le aafia faatasi ai o lemalo ma le lotu. O Farani i le taimilea o pulea faatupu. O lona uiga,o le tupu e pule aoao, e ui lava inatete’e iai le lotu. Ua matua leaga lava le tulaga ole Ekalesia Katoliko Roma i le vaitaimi lea. Ua sasao le amio leagama le pi’opi’o o tagata. Ua lenaunauta’i fo’i le lotu e saili le meamoni ma le amiotonu. O a’oa’ogafoi faale-lotu ma faafaifeau uamatua pa’u maulalo lava. O letuputupu malosi a’e o le ToeFuata’iga, ua oo ina taatele ai foima nisi talitonuga i totonu o leIunivesite. Ua le to’aga le Ekalesiae sailiili ma su’esu’e i mafuaagama ni fofo o ia manatu matalitonuga fou ua tutupu ae, ae uana o le nofonofo lava ma tausi i olatou talitonuga tuai. E matua ma’ai’ai lava lemafaufau o Kalavini, ma naunaue su’esu’e i le a’oga. Ona o lonaatamai na fai ma mea e matilatilaai lava ia i le a’oga i le vaai a lepatele ma le faia’oga ta’utaua o legagana Latina, o Matulini Kotia(Mathurin Cordier). E tele taimi oMatulini na tuuina atu moKalavini, e a’oa’o ai o ia i legagana Latina faapea pulega malo

atoa ma le Ekalesia. E ui lava e 32tausaga e eseese ai lo la matutua,ae na avea la’ua o se uo mamaemo tausaga e tele mulimuli ane.Na oo ina mulimuli Kotia ia IoaneKalavini i le Toe Fuata’iga, manofo ai ia Ioane seia oo i lonamaliu. O le tofa sa ia Kotia nasasaa atu ma lanu ai le tele o meana faia e Kalavini, e oo i tusitusigaa Kalavini i tausaga mulimuli ane.

Na Tapu’e Mo Se Faamoemoe Na sui lala o le Iunivesite naa’oga ai Kalavini. Ou te talitonuna faia e Kalavini lenei suiga onao lona mana’o i le mea moni ma lele ‘alu’alua. Na lauiloa leIunivesite i le mamafa o anatulafono tau i le amio, ma e tasilava le mafuaaga e ulufale ai setagata i lenei Iunivesite, o le fiaa’oga lea i se a’oga e mamalu anatulafono tau i le amio pulea. Ou temanatu na oo ina fesoua’iina lemafaufau o Kalavini, ona o lefaaletonu o amio a i latou o mautofii le Ekalesia, ma oo ai ina ia tausaili i le mea e sili ona lelei oi onatalitonuga. I le taimi lea o lonaolaga i lana a’oga, “e seasea ‘ai mae seasea foi moe”, ae matua malosilava le faitau tusi. E ui lava e talavou o ia, a o lonamafaufau o le mafaufau o le tagatamatua. Ua matua tele atu ona uigai lo ona tausaga. Sa matua fiafialava Kalavini i tusi, e na te faitau,ma faavasega ma faitioina masu’esu’e manino lelei iai seia ooina ia malamalama lelei i mataupuo loo iai. Na oo ina loto leagainaKalavini ona o nisi sa fai ma anauo, o tagata iloga o le nuu. Sa felata’i pea o ia ma nisi o anauo mai lona talavou i Noioni, mao ia tagata na oo ina mulimuli atuia Kalavini i le Toe Fuata’iga. Aesa maua foi nisi ana uo fou, o letoatele o i latou e matutua mamaoatu ia ia. O le faamaoni o nei tagataia Kalavini, na aliali ai foi uigalelei ma le tausaafia o Kalavini efiafia iai tagata. faaauau itulau e sosoo ai

Page 6: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

6. O LE SULU SAMOA Me 2015

IOANE KALAVINIO LE APOSETOLO A’OA’O ATU

Na avea soo Kalavini ma malofaaaloalogia i ni aiga se lua o nitagata logologoa lo la popoto male tofa mamao i le Iunivesite, o letasi o i la’ua o le foma’i a le tupu.Na oo ina matua mafana faiga uoa Kalavini ma nisi o fanau a neitagata popoto. I ni tausagamulimuli ane, na sulufa’i ai neiaiga ia Kalavini ina ua sauaina ilatou i tausaga o le malosi o letuputupu a’e o le Toe Fuata’iga. O faauooga ma masaniga e tauatele ia Kalavini. Poo fea lava e agaiai lona olaga, e le mafai ia

mai le itulau e 5 Kalavini ona ia faagaloina ana uoma i latou sa agalelei ia te ia. Ematua alofa lava lenei alii i tagata,e fesoasoani foi iai i o latou taimifaigata, pe talia foi e nonofo i lonaaiga pe a latou mana’omia. A o iai o ia i se tasi o kolisi o leIunivesite, na faaauau ai ona iasu’esu’eina le gagana Latina, male poto o finauga faale-mafaufau ise mataupu (debate). E mafai onatatou vaai atu faale-mafaufau i setaule’ale’a e 17 ona tausaga ofinauina se mataupu, ma iafaaaogaina ai ni upu, ma ni fuaiupuma faaupuga ma’ama’ai ma le

Ua Tali mai le Atua i leMana’oga sa i lo’u Loto

Ina ua ou ala mai i lo’u ta’otogana ‘ave ese ai lo’u lima atoa, o lemea muamua lava na ou lagonainao le matutu lea o lo’u gutu ma lo’ufa’a’i. O le mea muamua na oufaalogoina o le oi lea o isi ma’i ilo’u itu taumatau ma lo’u itutauagavale. Na ou vaavaai atu i leitu o le potu o u iai o’u vae, ma outau iloa atu ai foliga nenefu o nitagata se to’alua o tutu mai ai. Peni agelu? Na amatamata ona taumanino mai foliga o tagata. Toetoelava a pei o ni agelu! Na taumanino lelei la’u vaai ma ou iloaai, o Iani ma si o’u tina. Namoe’i’ini ma pupula, moe’i’ini mapupula o’u mata, ma oo ina ou iloaatu fo’i si o’u tama, ae nenefu. Nasavali mai Iani i le isi itu o lemoega ma tuu lona lima i lo’umuaulu. Na fai si o’u maalili inaua uma lo’u ta’otoga. Peitai na oufaalogoina le mafanafana o le limao Iani, a o faasolosolo i lo’umuaulu.

manino, ma gugu ai i latou o latoufinau. Na matua lelei lava Kalavinii lenei ituaiga finauga, ma ou temanatu o inei na fofoa mai ai onauiga finau maua’i ma nisi uigafofoga lelei i le lauga ma lafolafo. O le vai taimi lenei na feiloa’iatu ai i se tagata Sikotilanita’uta’ua e suafa ia Ioane Meita(John Major). Na matua ofo lavaKalavini i le poto o lenei tagataSikotilani, ma ua taumulimuli ai ilenei faiaoga. Na tusia e Meita setusi o faamatala ai Evagelia, ma safesoasoani i lea taumafaiga nimanatu o Uikilifi, Hasi, ma Luteru.O Lesona na faia e Meita nafaalogologo ai Kalavini i ni talamanino ma le le faanunumi o leolaga o Matini faapea ma lonatalitonuga faamataupu silisili, maiia Meita. Na ia talia nei a’oa’ogama ia teuina i lona loto.

O le aso na sosoo ai na outaumafai ai ou te nofo i luga. Aena ou toe ta’oto i lalo ona nafaanivaniva lo’u ulu, ma oufaafaufau. Ae na oo lava ina mafaiona ou nofo i luga ma ou alu ai i lefaleuila. O le taimi lea faato’a ouvaai ai i o’u foliga talu ina mae’alo’u ta’otoga. Ua sesega ou foliga,e maanuminumi lo’u ‘ofu moefalema’i. Na ou vaavaai toto’a atui le tagata ua leai se lima e amatamai i le tau’au, o tu mai i le fa’ata,ma pupula toto’a mai fo’i ia au. Uaou te’i i le tele o le vaega o lo’utino ua ‘ave ese i lo’u ta’otoga! Na amata mai i lo’u ua le tipi, uiatu ai i lalo i lo’u ‘ao’ao. Onato’ese atoa ai lea o le lima. Ua leaise lima! Ua leai se tau’au! Ua leaifo’i se ivi tau’au i lo’u itu agavale. “Oi le Atua e! O le itu’aiga tinola lea o le a ou ola ma a’u! Faagaloia i lo’u mafaufau, ae ou taumafaie vaai i le lumana’i. Ae ina ua vaaimai le tagata limatasi ia a’u, e

filemu lava lana pupula. Na fufulu o’u mata i le pesinifulumata, ona ou savali ai lea itotonu o le falema’i. Ae ma fetauima le tausima’i na ia vaai levaimoe i lo’u ta’otoga, ma ia taofia’u. “E ese lo’u fiafia i lau tatalo nafai.” O le tala lea a le teinetausima’i. Na ou tu, ma oufaataupupula atu i le teine. “O le a le tatalo?” “O le manaia ia o le tatalo na efaia mo foma’i ma le‘aufaigaluega. A o le mea na ouofo ai, ona e faalua ona e faia letatalo lava lea e tasi, mo foma’i male aufaigaluega.” Na ou matua ofo lava i le tala ale teine tausima’i. Ona o se tasilea o mea na ou mana’o ou te faiaa o le’i faamoeina a’u, o le tatalomo foma’i ma le aufaigaluea o lea faia lo’u ta’otoga. Peitai e leaima so’u iloa, pe ou te manatua, naou faia. Ou te matua le manatuainalava. Na faaauau le tala a le teinetausima’i. “Ua ou faalogo i letoatele o tagata o le a ta’o’oto otatalo mo e e alolofa iai, a o le taimi silasila itulau e sosoo ai

Page 7: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 7.

O le Mafuaaga o le Pese:IN TIMES LIKE THESE

Ona tali mai lea o Simona Peteru ia te ia, “Le Alii e, amatou o ea ia te ai? O ia te oe upu o le ola faavavau.Ua matou talitonu, ma ua matou iloa o oe o le pa’ia o

le Atua.” (Ioane 6:68) O taua, o mafui’e, o oge, osauaga, o fualaau ma laau faasaina,sauaina o fanau, atoa ma nisi meae tele e puapuaga ma mafatia ai. A tula’i mai mea faapea atoa maeseesega tau faiga malo e lutia ai itatou, atoa ma faanoanoaga mamala e fetaia’i ma tatou, o fea tatoute sulufa’i iai? Na o le Alii lava. O se faamafanafanaga tele mo itatou i lo tatou mautinoa soo setaimi lava, e mafai ona tatousulufa’i ai ia te ia ma mapu i lugao lo tatou “Papa Mautu” I le vai taimi o aso faafefe tagatai le taimi fo’i o le ‘a’asa o le Taua

Tele Lonalua a le Lalolagi, a ofelafoa’iina ma olopalaina i tatoui puapuaga o aso ta’itasi o ia vaitaimi, o aso tonu ia na tusia ai leneipese faamafanafana, “In TimesLike These” - ‘I Vai TaimiFaapenei’. A o vevesi o ia i anagaluega i lona lava aiga, na lagonaai e Ruth Caye Jones semusumusuga a le Agaga Paia. Navave lava ona tuu ana galuega savevesi ai, ae faanatinati ona tusi ilalo upu ma le fati e pei onamusumusuina ai o ia e le Atua. Talu mai lena aso, ua avea leneiviiga ma faamanuiaga i Kerisiano

e le ma faitaulia i o latou taimifaigata. Ua faamafanafanaina aiKerisiano i taimi pe a mama’i;faaaogaina fo’i i sauniga o maliu;lu’itauina ma faamalosi’au iKerisiano galulue; ma ta’ita’iinamai foi e lenei pese tagata e toatelei le faaolataga ia Keriso. Na toefaamafanafanaina ai lava fo’i letama’ita’i o Ruth Caye Jones e lanaia lava pese, ina ua mae’a sonata’otoga faigata i ni nai tausagamulimuli ane talu ona ia tusia lepese. Ua lapata’i mai le Tusi Paia efaifai ina faateteleina le leaga o lelalolagi a o tatou aga’iga’i atu i letoe afio mai o le Alii o Iesu Keriso.E tatau ai ona tatou nofo saunia mofesuia’iga o tulaga o le lalolagi ogasolosolo mai. E tatau ai lava onatatou tutumau i lo tatou PapaMautu, ma tatou talitonu o loosilafia e lo tatou Atua mea uma maia pulea mea uma mo le lelei o itatou e faatuatua ma talitonu ia teia.

In times like these you need a Saviour, in times like these you need an anchor;be very sure, be very sure your anchor holds and grips the Solid Rock!

In times like these you need the Bible, in times like these O be not idle;be very sure, be very sure your anchor holds and grips the Solid Rock!

In times like these I have a Saviour, in times like these I have an anchor;I’m very sure, I’m very sure my anchor holds and grips the Solid Rock!

Chorus: This Rock is Jesus, yes, He’s the One; this Rock is Jesus, the only One!Be very sure, be very sure your anchor holds and grips the Solid Rock!

muamua lava lea ua ou faalogo aii se tagata o le a ta’oto ua tatalomo matou, matou o foma’i ma leaufaigaluega.” E lua aso talu ona ma talanoa male teine tausima’i lea, ae asiasi atule alii foma’i o Dr. Brennan, ma

Ua Tali mai leAtua i le Mana’oga

sa i lo’u Loto

nisi o taulele’a ma tama’ita’i oa’o’oga faafoma’i. Na ia ave’esele fusiga i lo’u tau’au, ma ia vaai ile mea na tipi, o su’iga, ma lefaaga’au e ave’ese ai le toto. Epu’upu’u lava le asiasiga. Ina uatuua e i latou lo’u potu, ae ua nofomai se isi o latou. O Simi. Faimai o ona matua sa misionare iMexico. Na ia ta’ua la’u tatalo,ma le filemu ma le to’a na oo ifo ifoma’i ma le aufaigaluega ina ua

faalogo iai. Na ou mautinoa ai i lea taimi, letali mai o le Atua i le mana’oga sai lo’u loto - ina ia ‘ou tatalo mofoma’i ma le aufaigaluega o le afaia lo’u ta’otoga. Ua ia tuu mai le avanoa ou tetatalo ai, e ui lava ua ou le iloa semea ona ua uma ona faamoe o a’u. tusia e David Dravecky

Page 8: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

8. O LE SULU SAMOA Me 2015

“Faamagaloina, Faamaloloina,Faafouina”

tuufaasolo o le tupu o lona tino,mafaufau ma le agaga. O lefaasologa lea e iai lava onatulafono, aiaiga ma le faataatiagae o faatasi ai le uiga o mea mo lemanuia, le nofo lelei ma lefealofani o tagata.* A tausia lelei le faasologa lena,i le va o le tagata ma lonasiosiomaga i soo se itu, e maua iinale loto maulalo.* E maua iina le galulue faatasi,fetufaa’i, faasoasoa, ma lefeofoofoa’i.* O le faamatalaga lena o le lotomaulalo.

B. O le Tusi Paia/Biblical Perspec-tive* E matafelefele foi uiga o le upufaamaulalo, a o lo’u taofi e faigofiepe a vaai i le upu faamaualuga ilona tuu faafeagai ma le upufaamaulalo. E manino le vaai a leFeagaiga Tuai i le upu faamaulaloi le moni ma le atoatoa pe a tuufaafeagai le tagata ma le Atua.* E feagai le uiga o le upu mamea maualalo i le Feagaiga Tuai:pologa, mafatia, tigaina, pouliuli,faalumaina, vaivai, faia’ina,solomuli.* E iloa loa e le tagata ave le Atuai luga o le mea e tatau ona iai, onamanino foi lea e i lalo o ia. O lefaafitauli feagai pea ma leFeagaiga Tuai, e fia alu le tagata iluga i le mea o iai le Atua. (Kenese3: 6)= O le faamaulalo o le Tupu - 1Tupu 21:29 (Aapo)= Ie talatala ma le anapogi . O lefaamaulalo e le Atua o le tagatafaaaualuga ina ia iloa ai lonamalosi ma lona silisili ese. - Isaia2: 9-11/Sefanaia 3:12.= O le faamaulalo e aoaoina ai letagata i le mea e tatau ona fai i lonava ma le Atua. - Faataoto 11:2.

mai le itulau e 4 = E faasino ai le tagata i lemanumalo - Salamo 149:4.= O le faamoemoe e ave ai e leAtua le tagata i lalo, ina ia iloa leAtua maualuga, e leai lava se isi efeagai ma ia. - Salamo 8.= E a’oa’o ma a’oa’i ai le tagataina ia iloa ai le Atua e ala i meafaigata ma le tiga, ina ne’i manatule tagata na te mafaia se mea. -Teuteronome 8:2,5-6.= O le maualuga o le Atua malosina te faamaulaloina ai oe ne’imanatu ua e mafaia se mea.Teuteronome 8:17; 9:4-5.= Tatou te o i le Atua ma le lagonao le loto maulalo, e itiiti tatou aemaualuga, silisili ese ma tele leAtua. Ioane 1:27.= O le maulalo o le tagata efaalagolago ai i le Atua i lonafaamaualugaina - Luka 1:52. E faapea foi i lona va ma le isitagata. Pe a vaai la iai i le uiga omea, e mafua tuufaafeagai lava. Ele mana’o se isi e alu i lalo. E iai sootaga vava lalata a Iesuma ao lafoga (telona). E faamatalatagata ao lafoga/telona o tagatainosia, leaga ma e ua faaleaogaina.E tuu faatasi i latou i totonu o levaega o tagata, e ta’ua o tagataagasala. Tagata tonu lava nei nasau iai Iesu, e pei ona molimau iaile au fai evagelia.

Mataio 9:9 - Valaauina o Mataiole ao lafoga - “Aua ou te le’i sau evalaau i e amiotonu, a o e agasala.”

Mareko 2:16 - Levi le atalii oAlefaio. “E le aoga le foma’i i emalolo, na o e mama’i. Ua ou lesau e valaau i e amiotonu, a o eagasala.”

Luka 15:2 - Iesu ma tagata agasala,“Ua faalatalata atu o ia i e agasalama ao lafoga. Ua talia e leneitagata o e agasala.”

Luka 19: 2-10 - Sakaio le AoLafoga sili. “Aua ua sau le Ataliio le Tagata e saili ma faaola i le nale iloa.”

E lelei le telona lea o loo ta’ua ile faataoto. Ua mulimuli ane, uana iloa lona va ma le Atua. Uamanino i le telona, ua tuulafoa’iinalona tagata, ua le amana’ia o ia ilona va ma e latou te tuaoi. Uamaulalo lana vaai ia te ia lava, pea fua i le faresaio. Ae faafetai, paulava lea o le mea o loo totoe - o lealu i le Atua ma le loto maulalo,faalogo i lana tatalo: “Le Atua e,ia e alofa mai ia te au le tagataagasala.” O le tagata loto maulaloua faamaualugaina e le Atua.

MANATU E manatu loa le tagata uamaualuga o ia, ua le manaomia lesootaga ma tagata ma le Atua, e lefaigofie ona feagai ma tagatafaapea.

Aisea?+ E afua iinei le tagata faitio male vaai i le itu leaga o soo se mea.+ E tetee i pulega a nuu maafioaga.+ O le faasausili ma le manatu ole lotu e le aoga.+ E leai se uiga o le osi aiga ma letausia o lona maopoopoga.+ Na o le tigaina ma le mafatiama le mativa e maua ai. /Ema’imau le malosi i le tausiga o lefaifeau ma lona aiga. (ma leanoano o isi mea).

Va/Lagimalie (Relationship) Va fealoa’i, va feagai, va lelei,va tapuia, va tuitui-nonofo* O le nofo lelei o tagata Samoamai le amataga, tasi lea o auala. Olona va fesoota’i, o lona talafaasolopito, o ona gafa tau tupu,tau aiga, nuu ma le atunuu, ma letagata e toatasi; e taua le silafia male iloa.* O le savali, tu, nofo, vaai, tautalama le faalogo e fua lava i le va faaauau itulau e sosoo ai

Page 9: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 9.

“Faamagaloina, Faamaloloina,Faafouina”

feagai ma le faasologa e pei onata’ua i luga.* E le tausia loa le va lea - tau loaSamoa, vevesi loa aiga, misatagatanuu, fefulituaa’i uso.* Mai le aloalo seia pa’ia le moanaloloto, mai le vaomatua i lonafilifili seia pa’ia lona lafulemu male lauusiusi, mai le vanimonimo ilona ao to’a, ma lona ao lele; etalitonu lava le tagata Samoa e iailona va ma mea uma nei e tatauona tausia.* E faapea foi lona va feagai i lanatapuaiga i ona atua. E leiloa loa ele tagata Samoa lona va lea ma leisi tagata, lona aiga, nuu poo leatunuu, faapea foi i lona va feagaima ona atua, o le faamaualuga lale mea lena, na te le maua foifaamanuiaga o le nofo lelei i lemafutaga ma isi tagata.* E manino iinei le naunau o letagata ia ola tutoatasi (individual)e sa’o ia, e amiotonu ia, e atoatoaia (self righteous).* O le va feagai foi lea ma le tagataSamoa, afai a sopoia tua’oi ma leva lea e lasilasi foi auala e toefaafo’i ai le tagata, aiga, nuu maafioaga ina ia toe teuteu ma toefaafo’i tagata ia nofo lelei mafilemu.* Ua silafia uma lava e tatou alanei, o ala o le loto maulalo, o ala ole filemu, o ala ina ia maua le lotofaamagalo. Ia maloloina le lotomanu’a, ma ia toe faafouina lemafutaga.

O fea o lenei Faataoto o iai leEFKS?

EFKS Malosi - Ekalesia na mua i malae - Ekalesia e pito toatele - Ekalesia fai taulaga - Ekalesia atina’e - Ekalesia fogafaleono

mai le itulau e 8 - Ekalesia A’oga faafaifeau

E maualuga pe maulalo le EFKS?

Lotoifale Fono Tele/Laulau a Fono, AuToeaina, Faifeau, A’oa’o, Tiakono,Tagata Ekalesia. Matagaluega,Pulega, Aulotu E maualuga pe maulalo lefaasologa lea? O ai e maualuga, ao ai e maualalo, pe tutusa umalava? Ua faamaualuluga tagata o leEFKS i ona vaega eseese nei e peiona ta’ua i luga. Ua leiloa lo latouva feagai ma le Atua e ala ai onavevesi ma le maua se to’a filemu.Ua maualuga i lana fua faale-tagata, ua faapea foi i lana fuafaale-Atua. Ae silasila loa i lona faavae malona faataatiaga, o loo taitai lava ele afioga a le Atua o le sulu lea i otatou vae ma le malamalama i otatou ala. E a? E maualuga pemaulalo? E maualuga loa le vaaia le EFKS i lona va ma lonalotoifale ma fafo atu i lonasiosiomaga, o fea la e maua ai semaulalo e saili ai le faamagalo naile tutoatasi, le maloloina nai le fiaamiotonu ma le faafouina mai letagata tuai?

Faaiuga O le pa’i mai o le Tala Lelei iSamoa, e faapea le taulafoga: Otaeao o Samoa o taeao o le totomasaa ma le po valea o le atunuu,e leai se mea na maua ai. Ou temanatu o le va tapuia lena, ma leva feagai o le nofo lelei, filemu,ma le to’amalie o tagata Samoa, ele itiiti lava. E loloto ma anoa lonasao i le pa’i mai o le Tala Lelei matalia e tupu ma tagata Samoa mafaigofie ai ona suluia laufanua ole atunuu i le feau o le faamagaloma le nofo lelei o tagata.

O le “MAU” a Samoa i letausaga 1929, aso 28 Tesema, inaia sa’oloto mai i le malo o Niu Sila,sa faatino lava i le auala maulaloma le filemu; ina ua faapea leta’ita’i o Samoa, ina uatagatavaleina ona tagata, “SA-MOA IA FILEMU” o le lagimalielena sa to’a ai le tai, ma maua aimalo, ina ua loto faamagalo letagata i totonu o le vevesi ma le lemautonu. O le loto faamagalo, o lefaamaloloina o le tagata mafatia,o le faafouina o le tagata tuai, e lemaua i le loto malosi ma lefaumalo tutoatasi. E fiu i tauvavane se ‘oa lelei e afua mai ilenei uiga o le faamaualuga, e leailava. Ou te talitonu lava, o le nofolelei ma le fealofani e ala i lefefaamagaloa’i, e maua ina ua lotomaulalo ma sauni le tagata e ofoatu ia ma le le masalosalo e sili nisiuma ia te ia, e faatauvaa o ia, magaogao i’i pe a feagai ma le Atua. E ofo atu lona ola e auauna, etautua, o le lagimalie lea e mauaai le filemu, ma le manuia o aiga,ma nuu ma le lalolagi. Pe a tatouiloa ma le loto maulalo lo tatou vama le Atua ma o tatou uso a tua’oii autafa ma le lalolagi, a oo inatatou sopo utu ma soli le tuaoi maoso pa le faamaualuga, ua sauniae le Atua auala ma faia e toefaalelei ai ma avatu ai tatou i lemafutaga ma ia e ala i le teuteu olo tatou va i lana faamagaloga. Uaofo mai e le Keriso manumalo lonasoifua i le auala maulalo, matagama le toilalo o le satauro. O lemanumalo lena, ina iafaamagaloina, faamaloloina letagata agasala, ma faafouina lelalolagi.

HISTORY:The lesson of history

tells us that no state orgovernment devised by

man can flourishforever.

Billy Graham

Page 10: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

10. O LE SULU SAMOA Me 2015

mai le itulau muamuao lona aiga na fano ai i ia sauagaona o talitonuga o le faigamalo aAdolf Hitler (Hitila). Talu mai leataimi, na vilivilita’i ai Uisenitolo ilona olaga atoa mulimuli ane, esa’ili tagata na latou fasiotia ipulufana, susunu i le afi, mafaa’ona i kasa ’o’ona ia tagataIutaia, lea e sili atu i le ono milionale aofa’i o i latou na maliliu ai i iasauaga. Faatusatusa leafuainumera i le aofa’i o tagata o leatunuu o Niu Sila i lenei vai taimie na o le tusa o le fa ma le ‘afamiliona le aofa’i ona silafia ai leao le matua toatele lava o tagataIutaia (Jews) na fasiotia e Hitila malana faigamalo. Sa tele lava ina fesiligia e tagataUisenitolo ona o lona tulituli’aupuo lenei mataupu, ma nei tagata ole toatele o i latou ua oo atu i leta’i 70 poo le 80 tausaga lo latoumatutua a o lea lava e tulituli eUisenitolo ona o mea na latou faiai le tusa o le 50 ma ona tuputausaga ua mavae. E leai lava sefaamagaloga mo nei tagata? E leaise faaleleiga? O le tali a Uisenitolo na tusia leai sana tama’i tusi na lolomia e ta’uao le “The Sunflower”. O se tusina faaalia ai manatu malolosi olenei tagata ona o mea na faia eHitila i tagata Iutaia. Na amata le tusi i le faamatalagao se mea na manatua mai eUisenitolo i le taimi safaafalepuipui ai o ia, e faatalitaliai le aso e faaoo ai le oti ia te ia ipulufana, poo le susunu i le afi, poole faa’ona i kasa ’o’ona. O lea e savavali atu ma nisi etoatele e o e fai se galuega i lenofoaga o faafalepuipui ai le afema afe o tagata Iutaia, ae te’i ua‘u’u lona lima e se fitafita leoleo

ma toso ‘ese ia ma le solo. Na laulu atu i se poletito o se falema’i.Na alu ane se teine tausima’i mata’ita’i ia i se potu pogisa, ma tuuai ia i lea potu o iai se tagata ota’ai’ai atoa lona tino i fusifusigapapa’e a le falema’i. O se ta’ita’ifitafita Siamani o loo tuga onamanu’aga i le taua. O lona ulu atoao loo ta’ai’ai i fusi papa’e. I se leo e tete ma tau le lagonana augani ane ai lea fitafita iaUisenitolo, ma fai ane ni tala e peio se ta’uta’uga o ni agasala a o le’ioti. Na talanoa o ia e uiga i aso otalavou sa auai i le Autalavou aHitila (Hitler Youth). Sa iafaamatala aso na iai i le tafa i tuaoima Rusia, ma le faagasolosolo inatetele sauaga sa faia e lana vaegafaasaga i tagata Iutaia. Na iafaamatala se isi aso na latoufaapotopotoina uma ai tagata Iutaiasa i le aai, i se fale laupapa tele,tapunipuni ona faitotoa mafaamalama, ae susunu le falefaatasi ma tagata. O nisi o tagata,na feosoi mai le fogafale i luga inaua mu, a o talali o latou lavalava ile afi, ma fe’ei i le fia ola. O e napa’u’u i lalo ma ola, na faasaga atufitafita, e iai ma ia, ua tafana oti, ao alalaga mai lava i le fia ola. Na taumafai faafia Uisenitolo ealu ese ma le potu o iai le fitafita,a o taimi uma lava e amata laa ai ole a alu, ae tautau mai i lona limale fitafita toe a oti. Pe tusa o le luaitula o iai lava Uisenitolo i le potuo le fitafita, se’ia oo ina faamatalamai e le fitafita le mea na mana’oai i se pagota Iutaia. Na faimuamua i le teine tausima’i pe leo iai lava se pagota Iutaia i le fale,se’i sau se’i fai iai lana ta’utinoga,a o le’i oti. Fai mai a ia ia Uisenitolo, “Oute iloa o le mea o le a ou fai atu ai

ia te oe e faigata ia oe ona emalamalama iai. Peitai a le aumaiasau tali, ou te le oti ma le filemu.Ona talosaga ane ai lea o le ta’ita’ifitafita Siamani ia Uisenitolo, inaia alofa ma faamagalo ia mai anaagasala, poo sauaga uma na ia faiai tagata Iutaia. Na ona tu o Uisenitolo e leai setala, ma vaavaai atu i le fitafita ota’ai’ai i fusifusiga o onamanu’aga tuga. Na mafaufau ifoUisenitolo, i le fia miliona o onatagata, aemaise tagata o lona lavaaiga e to’a 89 na fasiotia e fitafitaSiamani, ma oo ina fai ai lanafaaiuga, ona ia tuua ai lea o le potue aunoa ma se tali na fai i le fitafita.Ma tuu ai le fitafita i ona mafatiagama le oti ua lata mai, e aunoa mase faamagaloga na tuuina atu eUisenitolo. O le tusi na tusia e Uisenitolo ole “The Sunflower”, o le 90 o onaitulau o le faamatalaga o le tala leai le fitafita Siamani, lana talosagai se faamagaloga, ma le leai o setali a Uisenitolo na fai, ae na o lesavali ese e aunoa ma se upu. Na tufatufa e Uisenitolo i nitagata pe 30 fai mafaufauga o iaile tofa, o a’oa’o Iutaia, o le ‘auKerisiano fai tofa o le mataupusilisili, o tagata filosofia, ma isitagata e le talitonu i le Atua. Ma lefesili na tuu iai, “Mata e sa’o lemea na ou faia? Sa tatau ona ‘oufaamagalo le ta’ita’i ‘au Siamani?”O le toatele o i latou na tali mai esa’o le mea na fai e Uisenitolo. Nao le to’a ono na tali mai e sese. O nisi e le ni Kerisiano na latoufesiligia le sa’o o le mea e talitonuiai Kerisiano, o le faamagalo. Faimai latou o le uiga faamagalo leao tagata Kerisiano, o le tuu avanoalava lea i le tagata solitulafono esao ai mai faasalaga e tatau ona ooia te ia, ma ia toe soli ai foi letulafono. O isi e fai mai e lelei lea’oa’oga faa-Kerisiano o lefaamagalo, peitai o le mata’utia omea na fai e Siamani i lalo opulega faa-Hitila, e le tatau onafaamagaloina. E faapefea ona

Sa Tatau ona FAAMAGALO le FitafitaSiamani na ‘Auai i le Fasiotiga o Tagata

Iutaia e ONO MILIONA pe Leai?

Page 11: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 11.

faamagaloina mai le fasiotia ipulufana, susunu i le afi, faa’ona ikasa ‘o’ona, le ono miliona otagata a o alalaga mai i le fia ola?Tagata e aofia ai tamaiti, fafine matupulaga talavou ma tagatamatutua? Ae iai foi le vaega toatele na talimai latou e faapea, e tasi lava lemea e ono auala mai ai sefaamagaloga, e mai ia i latou naaafia i sauaga. O le mea lea e leagavaa ai Uisenitolo e na tefaamagalo le fitafita na ia faia nisauga i isi tagata Iutaia. O tali na aumai e tagata na iloaai e le faigofie le fesili na tuuinaatu e Uisenitolo - o le faamagalo,poo le le faamagaloina. Ae iai se manatu o loo i le TusiPaia e tatau ona tatou mafaufau iai.E uiga lea i le upu e oso soo a’e ifaamatalaga o le mataupu silisili.O le upu “faaleleiga”, “reconcili-ation”. O se fuaitau mai le 2

Korinito ua ou talitonu iai, e iai lotatou avanoa e mafai ai ona tatoufaamagalo atu i se isi, ma fai ai itatou ma sui o i latou na sauaina.2 Korinito 5: 20: “O lenei, o savalii matou a Keriso, peiseai ua ‘aioimai le Atua ia te outou e ala ia imatou; matou te ole atu, o sui imatou o Keriso, ia outou lelei male Atua.” Ua faavae le “misiona ole faaleleiga” a Paulo, i le mea naulua’i tuu e Iesu. Na ia ofoina atuai ia e ia lava, na te tauave a tatouagasala, ina ia mafai ai, e auala atuia te ia, ona tatou maua le amiotonua le Atua. O le a le uiga o le avea maminisita poo se faifeau o lefaaleleiga, poo amapasa poo sui oKeriso e folafola atu lefaamagaloga ia i latou e le’i faiase agasala faasaga mai ia te oe? Onisi Kerisiano ua taumafai efaatino le faaleleiga i le avea lea oi latou ma “Molimau o le Filemu”

i vaega o le lalolagi o loo tetele aifaalavelave o taua mafeeseesea’iga o faiga malo, ma letoto masaa e pei o AmerikaTutotonu, Sasa’e Totonu, maofoina atu ai o latou tagata egalulue i mea e ono maliliu ai. Ole faifeau logologoa o DesmondTutu o Aferika i Saute na iafaavaeina se Komisi o le Mea Monima le Faaleleiga i ana taumafaigae faalelei le va o tagata papa’e matagata uli o lona atunuu. Ou te manatu o le igoa “minisitao le faaleleiga” - minister of rec-onciliation - na fiafia Paulo e ta’uai ia. Ma e iai le mafuaaga. Onao ia fo’i, sa iai ana agasala, ona osauaga na ia fai i tagata Kerisianoa o le’i avea o ia ma Kerisiano. Nafaamagaloina o ia e le Atua mai anaagasala, ma e le’i toe mafai ePaulo ona galo ia te ia lea mea, ole faaleleiga ma le Atua, ma aveaai o ia ma aposetolo i nuu ese. Mai le tusi: “Just Wondering” tusia e Philip Yancey, faamatalaina e Afemata Tunumafono A.Aiavao

O le Poto poo le Tofa mai le Atua Ona fetalai atu lea o ia ia te ilatou, “Ina tatou o atu ia i aai elatalata mai, ia ou tala’i atu iai letala lelei, aua o le mea lea na ousau ai.” - Mareko 1:38.

Na faapefea ona silafia e Iesupoo a mea e tatau ona faamuamuaona fai o lana galuega, o amana’oga e tatau ona tali atu loaiai i lea aso ma lea aso, a o silasilaatu o ia i le lalolagi tele e tatau onafaaolaina? Na faapefea ona iasilafia le taimi e tatau ona ia a’oa’oatu ai i le motu o tagata, pe tuulatou ae afio atu e faatasi ma onasoo? Na faapefea ona ia silafia ole taimi lea ua tatau ona fai ai loase fesoasoani i se tagata? Nafaapefea ona faatonutonuina o ia i

ana galuega e tele e fai i lea tagatama lea tagata - pei o le tatau onapapa’i atu i le tagata tauaso, pe naona fetalai atu ona malolo ai lea?Pe ua oo i le taimi e palu ai lepalapala ma nini ai mata o le tauasoona malolo ai lea? Ina ua fai atu ia te ia lona soo oPeteru “O loo saili tagata uma iate oe,” ae tali le Alii: “Ina tatou oatu ia i aai e latalata mai,” aemaiselava le ono finau ane o ona soo,“Aisea? O loo toatele tagata i ineio loo mana’omia lau fesoasoani.Tatou nonofo iinei mo se masinama tatou galulue ai.” O le tali o nei fesili e le taumatee maua i le fuaiupu e 35: “O letaeao ua ala po ai o ia, ona ulufafolea o ia ma maliu atu i le mea

tuufua, ma talotalo ai.” Na silafia lelei e Iesu mea oi lelisi a lona Tama, o galuega e tatauona ia faia i lea aso ma lea aso,aua sa faatalitali o ia i le faaali maio le finagalo o lona Tama i anagaluega e tatau ona fai i lea aso malea aso. O le mafuaaga lea o lemaliu atu o ia i le mea tuufua. Peilava o taulele’a Samoa, e usu i lemaota o le matai, nonofo mai i fafoo le maota ma faalogologo mai ifaatonuga o galuega e o e fai i leaaso. O le mea foi lea e tatau ona tatoufai, o le tatou tatalo ma faatalitali ile Atua, e faasino mai le mea e faii aso taitasi, ia tatou galuega, i lotatou va ma isi tagata, i le tausigao o tatou aiga, faapea a tatou fanau.

Sa Tatau ona FAAMAGALO le FitafitaSiamani na ‘Auai i le Fasiotiga o Tagata

Iutaia e ONO MILIONA pe Leai?

Page 12: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

12. O LE SULU SAMOA Me 2015

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

O Nai Tala PupuuSaunia e Tupulaga Talavou mai le Matagaluega a

Niu Sila i Saute mo le Fono Tele 2015Ou te ola a’e i lo matou aiga i

Niu Sila, o ta’uta’u a e lo’u tinale igoa o Pati; Fai mai, “o lou

cousin e nofo i Salafai.”O le tasi aso na ou faalogo ai, o

loo su’e e lo’u tina se wheel-chair. Sa ou fesili, pe ave i fea?O iina, faato’a ta’u mai ai e lo’utina. O Pati, e pipili e le mafaiona savali. Ona ou fiafia lava

lea; Aua, o lea o le a ave lewheel-chair, E mafai ai e Pati

ona fealua’i. Alu i le lotu ma leA’oga a le Faifeau. E mafai foi

ona fesoasoani i nisi fe’au, pe aluai fo’i e tafao i ana uo; ma eva i

le masina i le po. Peitai matou teo mai i le isi Tutoatasi, Talofa e,e le mafai e Pati ona fealua’i. E

nofo a i le fale i lana wheel-chair.

E le mafai lava ona alu i se mea.E alu faapefea? E fai o le

patupatu o maa, ae o le palapalao le auala. Ona ou talosaga lea ilo matou aiga, matou te o ma avePati i Niu Sila. E mautinoa lava,

e maua ai sana uila; poo sewheel-chair e fai se afi, pei o

tagata Niu Sila e mama’i e pei oPati, o loo saoloto ma fiafia e

feoa’i. Paga lea, e lei faigofie foilea mea; aua e manaomia se

pemita poo se visa.

O le Faa-Samoa ma Tagata ua iaiMana’oga Faapitoa

O le Kerisimasi o le tausaga e2012, na matou o mai ai i Samoama o’u matua. O le isi aso, namatou o ai i le taulaga. E tu lamatou tavale i le isi faleoloa, aesavali mai le isi tamaloa. Talofae, o si toeaina ua matua lava. Ae

palapala lona ‘ie ma lana ‘ava(se’i tulou). “O le vale, ‘aua ne’i

tatalaina le taavale.” O lefaatonuga lea a la matou

avetaavale. “O lena e sau e ‘aisimai; a le o se tupe o se mea’ai.”

O lo’u fefe ma lo’u lemalamalama, na mafua ai ona

tapuni la’u faamalama. Ona toefo’i lea o si tamaloa; ua toe

saofa’i i luma o le faleoloa. Ele’i leva, ae o mai o’u matua mamea’ai, ona ou talosaga lea iai -

“Dad, ave se tupe poo sinamea’ai, mo si tamaloa lale

saofa’i mai.” “Oi, a maumaumea’ai i le la vale! Ma oso mai

lava lo’u tama i le taavale.“What’s a vale!” O la’u fesili

lea. Ae oso mai le matouavetaavale: “Se o le vaega a le‘au uluka’e.” O isi ia igoa ua

masani ai Samoa e ave i naitagata ua gasegase ona o o latoumafaufau ua le atoatoa. Ua atiliai lo’u faanoanoa ma ou fesili -“Pe aisea ua faapea ai Samoa?”

O nai tala sa faalogo iai i leamataga, o loo faamanatu mai ainisi o vaaiga faanoanoa i mea o

loo tutupu nei i Samoa. Uasilafia le faatupula’ia pea o lenumera o tagata ua feoa’i ma

nofonofo solo i le auala; e le gatai le taulaga, ae faapena i nisi o

afio’aga. Nai tagata uamolimauina ua sui o latou uiga

ma ua ese foi nai a latou aga onaua gasegase poo ua avea o latoumafaufau. E le gata i lea, ae uaiai foi i totonu o aiga ma afioaga

faapea aulotu nisi o tagatamatutua, o alo foi ma fanau o e

ua iai o latou mana’oga faapitoa,ona o tino ua le atoatoa. Ma ua

molimauina le matua faigata lavao le tausiga ma le vaaiga o neitagata i totonu o latou aiga. Emana’omia ai tagata ua iai le

onosa’i ma le faapalepale,aemaise o le alofa.

O loo ta’ua e le Afioga i le TuiAtua Tupua Tamasese Taisi i

lana tusi ua faaigoaina “Su’esu’eManogi” (In Search of Fra-

grance) se tala o loo faaalia ai letulaga faigata ma le mafatia e

mafai ona oo iai se aiga aemaisematua i le tausiga ma le vaaiga o

nai o latou tagata ua iaimana’oga faapitoa i totonu o

Samoa. Saunoa le Ao Mamalu ole Malo o Samoa - here we

quote:“The classic case for me, is the

way Fauolo Fuifatu and his wifeKise looked after their grandson

Ieti who was physically andmentally handicapped. Bathing,

dressing and feeding wereonerous chores because of Ieti’scondition. Yet the caring by thefamily especially Kise reflects in

the finest sense the Samoansaying ‘E pele i upu; pele i ‘ai,

pele i aga; pele i foliga (meaning- fondly in word; in feeding; ingesture and in body language)

Ieti’s parents who lived in Upolu- as Fauolo and Kise lived in

Savaii proposed to the grandpar-ents that they take him (Ieti)

back. Fauolo and Kise wept andsaid “We would rather die

faaauau itulau e sosoo ai

Page 13: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 13.

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

than part with Ieti.” Ietiremained with Fauolo and

Kise until his death at age 21years. Shortly after Ieti died,Fauolo died. It was generallybelieved that Fauolo died from

grief in losing Ieti.”(Tui Atua Tupua TamaseseTaisi - Su’esu’e manogi, insearch of Fragrance pg. 55).

O le tala ua ta’ua e le AoMamalu o lo tatou Malo

Tutoatasi, ua faamaonia ai setasi o fuaitau masani - O au omatua fanau. O le tala foi o

loo ta’u mai ai, o le mea tonua lea o loo tupu i lo tatou

atunuu. E a? O le toatele lavao nai o tatou tagata ua iaimana’oga faapitoa, o lootausia lava ma vaaia e naimatua ma fanau i totonu o

aiga. E manatu, e leai foi semea o afaina ai, aua o la tatou

aganuu lea ma la tatou fatuaiga tausi sa soifua ma ola maiai. Peitai e isi aiga ma matua

aemaise fanau e matitiva. Ilatou ua le gafataulimaina le

tausiga ma le vaaiga lelei o naio latou tagata mafatia. E le

gata i lea, a ua mautinoa foi, ole toatele lava o nai o tatoutagata o loo feagai pea ma

lenei galuega fita. Ua le o nitagata ua iai se poto poo seatamai faapitoa. E leai; o lealofa lava, o loo mafai ai. O

le mau foi fai mai, o le tasi leamafuaaga o le o ese mai o nai

o tatou tagata mama’i mafeofeoa’i i le auala. E le onaua tuulafoa’iina e fanau maaiga, e leai. E mafua ona ua

matua faigata lava lo latoutausiga, aemaise o le vaaiga. E

tele na’ua mea faapitoa emana’omia mo le tausiga o neiituaiga tagata i totonu o aiga.O le fesili - O ai e tula’i mai?

O ai e nafa ma le tausigaaemaise o le vaaiga o nei

tagata?Ua le mautinoa lelei poo le a

se tulaga o iai nei se auaunagaa le Malo o Samioa mo ona

tagata ua iai mana’ogafaapitoa. O a ni polokalame

ma ni auaunaga faapitoa o looiai i Samoa, pe o iai foi ni

nofoaga mo nai o tatou tagata.Peitai, ua lava ma totoe le iai

pea o nai tagata o loo feoai manofonofo solo i le taulaga, ma

le toatele o tagata, o alo mafanau ua le atoatoa le malosi io latou tino ma le mafaufau, oloo tausia ma vaaia e o latoulava aiga e fai ma molimau.

Ua le o faatinoina e le Malo oSamoa lona tiute ma lana

matafaioi, o le tausi lea ma levaaia lelei o ona tagata ua iaio latou mana’oga faapitoa. Peafai foi o faatino e le Malo oSamoa lea tulaga, e mautinoa

lava ua le mafai ona oo atulana auaunaga i le tulaga e

tatau ona oo iai.Aua o atunuu i fafo e pei o

Niu Sila, Ausetalia maAmerika, o le tasi lea o tiute

taua o loo faatinoina e leMalo. O le vaaia lea ma le

tausiga o tagata ua iai o latoumana’oga faapitoa. Ua iaimaota ma fale ua tapenainalelei aua lo latou saogalemu.

Ua iai foi foma’i ma tagata uaaoaoina i le poto ma talenifaapitoa mo le tausia ma le

togafitia, aemaise o sefesoasoani ma se

faamafanafana mo nei tagatamama’i. E le gata i lea, ae uaiai polokalame ma auaunaga

faapitoa e fesoasoani ai itagata taitoatasi ma aiga, o e o

loo feagai ma le tausigaaemaise o le vaaiga o nai olatou lava tagata. I Niu Sila

lava ia, ua iai polokalame maauaunaga a le malo mo tagata

o le Pasefika e aofia ai maSamoa. O se mea lelei lea, uafaatinoina i Niu Sila, atonu oloo faapena foi i atunuu e peio Ausetalia ma Amerika. O le

taumafai lea o le malo, iamaua e nai tagata ua iai

mana’oga faapitoa le soifuasaoloto ma le fiafia, e le afainapoo ai. A o fea foi e o mai ai.Ua manatua ai se tasi o fuaitauua fai nei ma muagagana a leatunuu - “O le mea ua lelei i

Upolu nei, e lelei foi moSavaii.” O le fesili: faapefeala se mea ua lelei i Niu Sila,Ausetalia ma Amerika? E

faamata e le lelei lena mea moSamoa? O se lu’i lea mo le

malo aemaise o le palemia malana kapeneta i le maota o leatunuu i Mulinuu, le nofoaga

na faapogai mai ai leneimuagagana.

O Nai Tala Pupuu

faaauau itulau e sosoo ai

Before you speak, listen. Before youwrite, think. Before you spend, earn.Before you invest, investigate. Beforeyou criticize, wait. Before you pray,forgive. Before you quit, try. Beforeyou retire, save. Before you die, give.

Page 14: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

14. O LE SULU SAMOA Me 2015

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

O le Ekalesia Faapotopotoga KerisianoSamoa ma Tagata ua iai Mana’oga Faapitoa Afai ua ‘ela le silasila a si otatou Malo Tutoatasi i nifesoasoani poo ni faamamaavega mo nai o tatou tagata uaiai mana’oga faapitoa, e tataulava ona tulai mai nifaalapotopotoga poo niEkalesia, latou te ofoina atu sefesoasoani, aemaise o sefaamafanafana mo nai o tatoutagata. E mana’omia lava nipolokalame poo ni auaunaga efaafoeina ma faatino e ni tagataua iai le poto ma le atamaifaapitoa i le tausiga ma le vaaigao nai nei tagata. E mana’omiafoi ni nofoaga mautu ma lesaogalemu e tausi ai ma vaailelei nai o tatou tagata ua leatoatoa lo latou soifuaga i le tinoma le mafaufau. O le ala lea ua fesiligia ai leEkalesia e ala i lana Fono Teleo lenei tausaga. Pe faamata ose tasi lea o auaunaga taua male aoga e silasila toto’a iai le

EFKS mo nai o tatou tagataSamoa, o e ua iai o latoumana’oga faapitoa? Ua tupu leamanatu, ona ua le faigofie onatatou teena pe manatu mama foii le tulaga faigata ma le mafatiao loo feagai pea ma nai o tatoutagata mama’i, aemaise i alo mafanau ua le atoatoa le malosi ile tino ma le mafaufau. O nisio nei tagata ua matutua; a o naio latou foliga vaaia, ua pei lavao ni tagata ua tuulafoa’iina. O le isi itu e sili ona faanoanoaai o uiga vaaia aemaise o le vaoo gagana ua faaaogaina e le ‘aumalolosi, poo e o loo soifuamaloloina e faaleoina ai lagonao le manatu faatauvaa ma le leamana’iaina o nei tagata: (se ole vale...ua ka’e le ulu...ua pa levaa...e vasi... o le a ma le a). Ualeai se va fealoaloa’i, aemaiseo se lagona faaaloalo faa-Kerisiano. Ua galo le tala o lefoafoaga a le Atua i le amataga,

o loo molimau ai le tusitala aKenese fai mai: “Ona faia lea e le Atua o letagata i lona faatusa, o le faatusao le Atua, na ia faia ai o ia, nafaia e ia o i la’ua o le tane ma lefafine.” (Kenese 1: 27) O lonauiga e tumua’i tutusa tagata umai le Atua ma lana silafaga. Pooai lava i le lanu ma le gagana,na faia e le Atua tagata uma ilona faatusa. Ua fetalai foi lo tatou AliiFaaola: “E le aoga le foma’i i e malolona o e mama’i, ua ou le sau evalaau i e amiotonu, a o eagasala.” (Mareko 2:17) “Uaou sau ina ia latou maua le ola,ia maua atili ai lava.” (Ioane10:10) Ua lava ia mau mai le TusiPaia e faamanatu mai ai, o leEFKS le isi Ekalesia e tatau lavaona silasila toto’a i lea vaega onai o tatou tagata ma le tulagapagatia ua soifua ai i leneisoifuaga.

O nai ‘Aloiafi poo nai Motuga’afa Atonu eAoga i le Lumana’i

1. Ua faamaonia ifaamaumauga a le ‘au su’esu’eo faalavelave tutupu e faapea:o le toatele lava o tagata fasiotitagata i le lalolagi, o i latou iaua gasegase i le mafaufau. Uatatau ai lava ma onomea onatatou ave le faamamafa, i letogafitia ma le vaaia lelei, o naio tatou tagata ua mama’i magasegase i le mafaufau.

2. Ua iai se manatu o semea le talafeagai ma le lefaaaloalo, pe a tatou faasea mafaasinosino lima i nai tagataaemaise o alo ma fanau o e uale malolosi i le tino ma lemafaufau. Ua mafua leamanatu, ona ua faamaonia o letoatele lava o tagata ua aafia, ale o faalavelave tutupu, o lolatou siomiaga i totonu i aiga maafioaga. E le o se latou

faatamala.

3. Ua manatu le ‘auatamamai, o le le atoatoa o lemafaufau o le tagata soifua, uale o se gasegase poo se faama’ie aafia ai le tagata. E leai, o leisi lea laasaga o le soifuaga emafai lava ona aafia ma oo maii soo se tagata.

faaauau itulau e sosoo ai

Page 15: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 15.

“Ia Outou Olioli Faatasi ma e ua Olioli, iaOutou Tagi foi Faatasi ma e ua Fetagisi”

- Roma 12:15 - O le maliu o le to’alua (tanepoo le ava), o le tina poo letama, o le afafine poo le atalii,o se mea matua matuitui ma le‘o’ona. E matua tele tele lavama le le mafuafuaina lonaanoanoa’i. E tele ina e le iloape o fea a e sulufa’i iai e mauamai ai sou mapusaga. E tetuufesili foi pe aisea ua maliuai lou to’alua, lou tama poo loutina, le afafine poo le atalii. E te tuufesili foi pe aisea etupu ai ia te oe, o se tagata etalitonu i le Atua, e lotu, e amiolelei, e le faatupu faalavelave epei o isi tagata. E te fesili i lefesili e matua tali gata: “Aiseaua tupu ai ia te au.” E umi foi se taimi o maua oe ile faanoanoa. E te misia lemafutaga. Ae poo fea lava eaga’i iai lou faanoanoa, e taunuulava i le mea e tasi, e leai saumea e mafai ona fai iai. O le otilava le oti. Ma o le faanoanoa,o se vaega o le toe tapu’eina ooe, ma ta’ita’iina oe i le ala e tetoe maua ai le fiafia.

E ui lava foi fai mai le tusi oFailauga: 3: 4: “O ona po e tagiai, ma ona po e ataata ai; o onapo e taufai tagitu’i ai, ma onapo e sasaa ai.” (A time to weep,and a time to laugh; a time tomourn and a time to dance;”);a o le mea moni, e leai ni taimitapulaa o le faanoanoa. E uilava o le umi o se taimi talu onate’a se maliu o se e pele ia teoe, e faifai malie atu ai foi male faanoanoa; ae tumau lava legaogao o le nofoaga o le sa olama mafuta faatasi. E manatuapea ma misia. (“Ma’imau peana ola mai si o’u tina i leneitaimi se’i vaai i si a’u fanau mamea ua latou mafaia ona fai!”“Talofa e i nai o’u matua uamaliliu a o lea faato’a ou mauani mea e tausi ai la’ua!”) Mo tatou o uo e fia fesoasoanii e o mafatia, o le alofa faatinoo se tasi lea o fofo o lefaanoanoa, pei ona fai mai o letusi o Roma 12: 15: “Ia outouolioli faatasi ma e ua olioli, iaoutou tagi foi faatasi ma e ua

fetagisi.” E le taitai ona lava loutelefoni i le o faanoanoa ma efai iai, a iai se mea e te mafaiona fesoasoani atu ai, ona vilimai lea. O le mea e tatau ona efai, o lou matua alu iai, pe o lea se mea o mana’omia e letagata faanoanoa. Ma ‘efaalogologo o tagisa’i le tagatai le tina, poo le tama, poo leafafine, poo le atalii ua maliu.Fai oe ma tagata e sasao mai iaile faanoanoa o lou tuaoi, poo lauuo. Fai oe ma tau’au e tagi ailuga le tagata faanoanoa. Tusalava pe leai sau mea e ave i lemaliu, a o lou faamalo’ulo’uatu, ma e “tagi faatasi ma e uafetagisi,” o se faamafanafanagasili lava lea. O le taimi o faanoanoaga, ose avanoa lelei lea mo uso-a-Kerisiano e fetufaa’i ai alofa,fusi mai ma faamafanafana iai.O lou tagata lava o le meaalofasili lea. O oe foi e mafai ona tauala atuai le toe tapu’eina o le faatuatuao le tagata i le Atua, le faatuatualea ua tofotofoina i le afi, poole oti. Aua ua nutililiiina e leoti le lalolagi filemu ma le fiafiao le tagata. E le toe tutusagasologa o le ola ma le mea saiai - le mafutaga, ma masaniga,ma le mafanafana o le alofa safetufaa’i. A o le talitonu o le tagatafaanoanoa i le Atua, e mafai aiona toe faafo’i mai le fiafia, esui ai le faanoanoa.Anyone can be polite to a king.

It takes a gentleman to bepolite to a beggar.

4. O le gasegase foi o lemafaufau e mafai lava ona toefo’ia, ma toe fo’i atu ai le tagataua aafia i le soifua maloloinalelei. E faalagolago lea tulagape afai e vave ona maua sefesoasoani aemaise o nitogafitiga talafeagai.

5. O le a se finagalo i lefaamoemoe o le Ofisa o Faiga

O nai ‘Aloiafi poo Motuga’afa.............Palota ua iai nei. O le a sailiani fesoasoani mo i latou uma uaiai mana’oga faapitoa o e uaausia le 21 tausaga aga’i i luga- ina ia mafai ona auai i le faigapalota a le atunuu o loolumana’i nei (2016). Talofa e,o lea faatoa amanaia ina uamana’omia. (Iniini Samoa Newspaper -15.4/2015, pg 18).

Page 16: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

16. O LE SULU SAMOA Me 2015

O E UA MALILIUFuimaono Faalogo

Esekia13 Iulai 1941-1 Fepuari 2015

Na soifua mai le tama i le aso 13Iulai 1941, ae tuumalo le Afioga ile Tiakono i le Aso Sa muamua oFepuari 2015 ina ua 74 onatausaga. O loo maua ifaamaumauga sa faaipoipo ma letina i le aso 8/1/77, ma faaofia ai ile Ekalesia i lea lava tausaga, ae ole aso 31/10/84 na avea ai matiakono e oo mai lava ina valaaule Atua. Sa avea foi o se usufonotiakono mai lenei Matagaluega oVaimauga i Sasae i le Fono Tele iMalua i le 2007. O ona toe sauniga sa faia lava ilana Ekalesia sa tautua ma galueai i tausaga e tele, le EFKS i Lauliii le aso 14 Fepuari 2015. O a’ulava sa ta’ita’i i ona toe sauniga,ma faia le upu faamafanafana, aeo le faifeau ia Kolia Matamu safaaulufaleina mai lona sa i lefalesa, ae o le Susuga i le Toeainao le Faapotopotoga a le AtuaPatolo Matalasi na saunia le tatalo. O le molimau i le tina ia Tifitifi,ua momotu e le oti le mafutaga male toalua, ma le pele, o le manameai tausaga e tele. O ia o se tamaloto maulalo ma agamalu, sa galuee pei o se tama ae o se tina foi i letele o taimi i lona aiga. Sa tautualava foi ma le faamaoni i leosiosiga o o la’ua aiga, aemaiselava i le aiga o lana fanau, aua omolimau lava foi ia a ia aiga e lemisi lava lenei tama i faalavelavee fai, e pei ona saunoa iai le Afiogai le Tiakono Katoliko ia Ati Tivasa,e fai mai sui o le aiga Sa Tuivasa,ae faapea foi i le saunoaga i leAfioga i le Sa’o Faapito ia LeniuVainiu. O le Afioga ia Fuimaono Fitu safai ma sui o fanau, ma sa ia taua ai

o se aiga sa pologa ona o le mativa,ae sa le favaivai ai le finau o letama ina ia a’o’oga lana fanau maia maua ni o latou lumana’imanuia. Ma o manuia ua’ae’ae ainei ona o taumafaiga lava a o latoumatua, aemaise ai o le tama uafulitua mai. Sa faa’autu foi le molimau faale-agaga aemaise o le lauga i lea aso,i le upu a Iakopo ia Lapana: “tuumai ia o au ou te alu i lo’u nuu malo’u laueleele,” - o le fia fo’i i leaiga ma le mea na masani ai o iailona faasinomaga ma lonasaolotoga, aemaise ina ua manuiaana galuega sa galue ai. O le toefia fo’i o Iakopo ina ua fanau Iosefamai ia Rasela, o le alii lea i lonaaiga. O au lava foi na ta’ita’i i saunigafaamavae i lona tuugamau, onamatou faamavae ai lea i le pesefaatofa a le Au Kerisiano. Tofatama, ia manuia lau malaga. Pita Toleafoa FS, EFKS Laulii

Leoo Samu Nu19 Iulai 1944-3 Mati 2015

Na soifua mai le Afioga i leTiakono i le aso 19 o Iulai i letausaga e 1944, ae na manava feaui le aso 3 o Mati 2015 ina ua taulatai le 71 tausaga o le soifua. O onatoe sauniga sa faia lava i lanaEkalesia sa tautua ma auauna ai itausaga e tele, le Ekalesia EFKS iLaulii. O a’u lava sa ta’ita’i ae o leSusuga i le Faifeau Nofoaiga iaKolia Matamu na faaulufaleinamai le sa o le tama, o le “Susuga ile Toeaina i le Faapotopotoga a leAtua ia Patolo Matalasi na sauniatalosaga, ae o le Susuga i leToeaina Faatonu o le Matagaluegaa Apia i Sasae ia Asotasi Gu Timena aumaia le feau faamafanafana

mo le tina ma le fanau ma aiga nalua aemaise o le Ekalesia ma e naaofia ai, e molimau i toe sauniga ole tama. Sa saunoa faafetai lava le tina iaFaamele ona o le tama, aemaise ole alolofa i lea aso, ae o le Susugai le A’oa’o Fesoasoani ia TupuaSamaelu Samu na fai ma sui o lefanau, ae o lona atalii sa fai ma suio fanau a fanau. O le molimau lava o se tama lotomaulalo, o se tama alofa i lona aigama lana fanau. E le se tagata emalosi i le tulaga tau i le tamaoaigaae sa finau lava e saili i le vao sailii le sami aua lona aiga ma lanafanau. O se tagata foi sa tautualelei i lona aiga e pei o le molimaua si ona tuafafine mai lona aiga iSaleaumua. O le tagata aoga foi ile aiga o lana fanau, o le molimaulea a le Susuga i le A’oa’oFesoasoani ia Tuautu Kalepo sa faima sui o le aiga o Faamele. Ae safaapea foi le molimau i le Susugai le Tiakono Malolo le Taitaifonoo le Faapotopotoga o EkalesiaSoofaatasi (FES) LeaupepeKasiano Leaupepe, aua sa faimona atalii, ma o lona auala mailea i le nuu o Laulii ina ua galulueai i le Ekalesia Katoliko i Laulii.Ae na taualuga lana molimau i lonafaapea mai: e lelei mea uma ua faiae le Atua mo lana fanau. O loo maua i faamaumauga o legaluega, na faaipoipo ma le tina ile aso8/3/1975, ae na aausaili foima faaekalesiaina ai lava i leatausaga. O le aso 28/3/78 nafaaeetia ai lo laua tofi tiakono. Naiai ni faaletonu i lona tofi ona efaapea o se sailiga seleni e ala i sekoniseti na aafia ai ma faataatia eseai lona tofi i le tausaga e 1982, aena toe faaeetia lava lona tofi i leaso 26 o Fepuari i le tausaga nasosoo ai, ma galulue ai lava se’ia faaauau itulau e sosoo ai

Page 17: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 17.

O E UA MALILIU

oo ina valaau mai lona Matai. Ua loa ni tausaga o avea ma puleo le malumalu, ma sa ia faamaonii lea lava galuega, aua e oo lavaina ua ma’i, ae o mai lava ma lefanau e faatino lea lava galuega, ole vaaia lelei ma le tausia o lemalumalu. O ia lava foi sa ta’ita’i i le Komitio le Sene a le Ekalesia i Aso Sataitasi, e faitauina e Faifeau maA’oa’o Fesoasoani, ae o ia e alu e

Leoo Samu Nu teu i le faletupe, ma pau lea o letagata na faataga e Leniu e malagafua i le pasi pe a alu e teu le sene.Sa ia te ia foi taleni mai le Atua safaaaogaina ai o se faipese i leneiEkalesia i tausaga e tele o le tautua. Fai mai le saunoaga a le TamaFaatonu ia Asotasi, o se tagata safaamaoni i ona faiva e ui ina efoliga e faatauvaa ia tofiga. “O i tatou o le ‘aiga”, o le autulea o le fe’au o lea aso, ma nafaailoa e le Tama Faatonu, o le autulea o le uluai faatasiga o lo laua

aiga ma le Afioga i le tiakono iaLeoo, sa la auai faatasi. Na ia tauaai, o le afio mai o Iesu, e saili lonaaiga, o le faaolataga foi, o le mea ale aiga. O a’u foi na ta’ita’i i lona saunigai lona tuugamau, ma matou faatofaatu ai i le pese faatofa a le auKerisiano. Tofa Tama. Manuia lau malaga. Pita Toleafoa EFKS Laulii

Tuli’aupupu FaafuluFina’i

10 Ianuari 1928-10 Novema 2014

O le aso 10 Novema i le faliu ole la, na tuumalo ai le Afioga i leTiakono, Tuli’aupupu Faafulu i leMaota Gasegase o TupuaTamasese Mea’ole i Motootua. Na logoa lo matou nuu i lea talafaanoanoa. Na molimoli mai lonatino maliu, ma fai lotu ai le nuu ilea lava afiafi i le 9pm, ona mapuatu ai lea o lona tino maliu i lemaota maliu o Pa’u Sefo Pa’u. Aso Sa (6.11.2014) na matoufaitapua’iga ai i le malumaluEFKS i Letogo. Sa molimau ai nisio lo matou nuu, tainane foi o alo ole alii matua, e ‘oa ona lima magalue malosi i le faato’aga, aeagavaa foi i le fagotaina o le sami. E molimauina e le fanau ma onaaiga, o le toeaina e le nofonofo, aeola galue ma faatino lana auaunagaia faapea foi i ona aiga ma lanataupulega. E pele i lona loto lonaaiga, ia fealofani ma olafe’oe’oea’i. E matou te amata galulue mai male tama i le 2004 ua tagata matualava ma foliga e gasegase, peitai elototele ma faamalosi i le lotu, mafai ona tiute faa-tama.

O le itula e 4pm i le afiafi o leAso Gafua - 17 Novema na faia aile sauniga puupuu i le maotamaliu; ona molimoli mai lea o lonasa mo Letogo. Sa faatino leleoleoga a Tuisamau, ma tulagamamalu faale-aganuu, a o matousavalia le ala mai Motootua se’iapa’ia Letogo - e ese foi ia vaaiga ile mamalu ma taualoa. Sa ou ta’ita’i i le sauniga i le to’aitaunuu i lona maota i Lalotea. ONeemia Maiava (E.M) na sauniatalosaga, o Kolio Lesa (FK) sa faiale upu faamafanafana. Ona sosooai lea ma leoleoga i le po. O ona toe sauniga sa faia lava ile malumalu EFKS i Letogo i leaso 18 Novema 2014 i le 10 i letaeao. O le mamalu ia Tuisamauna aumaia lona tino maliu i le aga’imai i lona maota, ma faiafaaaloaloga, tu mamalufaaleaganuu. O le malu o le malo(alii leoleo) na latou sosooina maile galuega ma faaulufale lona tinomaliu faapea foi ina ua mae’a lesauniga ma toe molimoli atu i lonaoliolisaga. Sa ou ta’ita’i i ona toe saunigama saunia le molimau faale-Agagama le lauga. Neemia Maiava (EM)na saunia talosaga. O le sauniga na faatumulia ai lomatou falesa, ma fafo ane. Na auaile toatele o lupe faalele a lo matou

nuu, o galulue i Samoa nei, ma e ofaiaoga i le Kolisi Faafaifeau iMalua. Sa auai foi le Sui Palemia,Afioga Fonotoe Pierre Lauofo,Afioga i le Fofoga FetalaiLaaulialemalietoa LeuateaSchmidt, faauluuluga omatagaluega a le malo, ma leaufaipisinisi. O paolo ma gafa, ole Afioga foi ia Tuli’aupupu PalaLima, tamalii ma failauga o lomatou nuu, o Tauanuufaiga malona aualuma. Na molimau le faletua o PiliopoTuli’aupupu i le la mafutaga. OFofoga Pouli na fai ma sui o lefanau. Na molimau le Afioga i leSui Palemia, Fonotoe PierreLauofo i le sao taua o le Afioga iaTuli’aupupu Faafulu a o avea ai mafaipule (1977-1979) i leatiina’eaina o le itumalo ifaato’aga, faapea fanua e tua iaiona tagata, ma le manuia o Samoa. Na fai ma tiakono le Afioga iaTuli’aupupu Faafulu i le 29 Mati1964, silia ma le 50 tausaga oauauna i le tofi tiakono. E tausimamalu lava le alii matua, aua lenuu ia maopoopo ma nofo lelei. Etausi faifeau ma agalelei i galuegae manuia ai le nuu ma le aulotu. Etautua lotu ma fiafia e fai taulaga.E le misi i le tama matua le lotu ole Aso Sa. faaauau itulau e sosoo ai

Page 18: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

18. O LE SULU SAMOA Me 2015

O E UA MALILIU

O ona sauniga mulimuli sa faialava i lona oliolisaga i lona maotai Lalotea, ma matou faatofa atu aiia te ia i le pese a le au Kerisiano:“Tofa uso e, Tofaina oe.” “Amuia lea auauna pe a sau lonaalii e maua o ia o loo faapea onafai.” Tofa Lau Afioga i le TiakonoTuli’aupupu Faafulu Fina’i. Iamanuia lau malaga. Lavilavi Soloi, EFKS Letogo

Tuli’aupupu FaafuluFina’i

Gaosa AiloloVaimea

3 Mati 1928-7 Mati 2015

O Gaosa Ailolo Vaimea, o se tasio tina matua o lenei Ekalesia. Nasoifua mai o ia i le aso 3 Mati 1928,ae na faamanavaina e le Atua anafe’au i le aso 7 Mati 2015 ina uaatoa o le 87 tausaga o le soifua manai aso. O ona toe sauniga sa faialava i lana Ekalesia sa tautua magalue ai i tausaga e tele o le soifua O a’u lava sa ta’ita’i, ae o leSusuga i le Faifeau nofo’aiga iaKolia Matamu, na faaulufaleinamai le sa o le tina, ma saunia leupu faamafanafana, ae o le Susugai le Fesoasoani Katoliko iaAukusitino na saunoa i talosaga. Sa molimau le fanau ia TatuuAilolo, Sarai Ailolo, TuialiiKirisimasi, ma le tamaitai ia Etereii la latou mafutaga ma le tina, aefaapea foi i fanau a fanau o e namalaga mai Niu Sila e molimau ile aso fiafia o le tina. Peisea’i o le aotelega o molimaue auga uma i le alofa o le tina ilana fanau, ma lona aiga ina ia

manuia. O le ala lea na galuepunoua’i ai lava i le faatinoga olona faiva alofilima, e ala i meataulima gaosia aua le tamaoa’igamo le ‘aiga, aemaise o le tautuainao le Ekalesia, aemaise ai o lefaapea mai o le fanau, mo sana lavaaisakulimi ia ‘Isa i ia aso. O lesaunoaga foi i le Susuga i leFaifeau na fai ma sui o lona aigamai Amerika Samoa, o se tina osiaiga, o la la’ua lea galuega ma letama sa fai o le osiosi o o la’uaaiga. O le molimau a le Mafutagaa Tina na saunoa iai le faletua iaSina Tuu’au, o se tina sa malu ailea foi itu o le galuega. Sa faa’autu lava se molimau i leupu a Iesu i luga o le satauro i lesoo alofaina na ia fetalai ai,“faauta i lou tina.” ae o le gaganao le faamalieina ina ua iloa e Iesuua oo lava i puapuaga o mulimuli

pea le alofa o le tina. E ui ina iloae le tina e le mafai ona ia toelavea’i mai lana tama mai lesatauro, ae sa taumulimuli pea lealofa. O loo maua i faamaumauga i leApi o le Galuega, na faaipoipo maAilolo Vaimea 25/3/67, ae nafaaofia i le tausaga e 1968. Naavea i la’ua ma tiakono i le aso 28/1/1992, ma galulue mai ai se’ia ooina amia e le Matai le tama o leaiga. Ae o le fe’au o lea aso mai leSusuga i le Faifeau ia Kolia, o letina amiolelei, e taugata lona tau. O a’u lava fo’i sa ta’ita’i i onatoe sauniga i le tuugamau, mafaamavae atu ai i le tina i le pesefaatofa a le Au Kerisiano. Manuia lau malaga tina. Pita Toleafoa FS, EFKS Laulii

PalanitaisaElisara Tau

8 Fepuari 1925-13 Ianuari 2015

O le tama matua ia PalanitaisaElisara Tau, na soifua mai i le aso8 Fepuari 1925 ae na valaau leAtua ma faamanava fe’au i le aso13 Ianuari 2015, ina ua toe o ni naiaso atoa lona 90 o tausaga. Peitai o se tala lava fo’i uafaate’ia ai i matou uma ina ua amiaai e le Atua ma lona afafine iaPenina Elisara Tau i le aso na sosooai 14 o Ianuari 2015 ina ua toe lavaatoa lona 46 tausaga. O o la’ua toe sauniga sa faia lavai la la’ua Ekalesia sa tautua ai itausaga e tele, le Ekalesia EFKS iLaulii, i le Aso Faraile 23 Ianuari2015. O a’u lava sa ta’ita’i, ae o leSusuga i le Faifeau Nofo’aiga iaKolia Matamu na faaulufaleina ola sa i le falesa, o ia foi na sauniale upu faamafanafana mo le aiga,ae o le Susuga i le Toeaina ia

Patolo Matalasi o leFaapotopotoga a le Atua (AOG) nasaunia le tatalo. Sa molimau lava fanau o se tamagalue ma finau ina ia manuia lonaaiga ma lana fanau, e ui foi o setama saua ae sa faaalia ai lona alofaina ia iloa e lana fanau le soifuagae tatau ma lo latou ola. O lemolimau foi lava lea a aiga na lua,e pei ona saunoa iai le Afioga i leTiakono Toeaina mai Faleata oMatai’a Apisaloma, e fai ma sui olona aiga ae faapea foi i le Afiogai le Tiakono ia Tuialii Tavita. E legata i le gagauina o le vao aefaapea foi i le fagotaina o legataifale aua lava lona toalua malana fanau ma lona aiga. Sa faa’autu le molimau i le Tusimuamua o Peteru mataupu e 4fuaiupu e 10 e faapea: “Aua o lemea lava lea tatou te galulue mafinafinau ai, aua tatou tefaamoemoe i le Atua Soifua o lefaaola o tagata uma, aemaiselava o e ua faatuatua..” Aua fo’io le malosi lava lea sa galue ai le faaauau itulau e sosoo ai

Page 19: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

O LE SULU SAMOA Me 2015 19.

O E UA MALILIUFetafune

LealaitagomoaMaraea Palaamo

19 Novema 1933-16 Novema 2014

O le tiakono tama’ita’i. Nafaamatai e lona aiga i le suafaFetafune i Avao, maLealaitagomoa i Samatau. Savalaau Maraea e lenei aulotu i lonasuafa Fetafune. Na soifua mai Fetafune Maraeai le aso 19 Novema 1933, ae nafaamanavaina ana feau e lonaMatai i le aso 16 Novema 2014. O ona matua o LuafatasagaCordtz Kalapu ma Mili Poloie. Ole tele o lona soifua o Niu Sila, masa faigaluega ai i tausaga e tele. Safaaipoipo muamua Maraea iaEgbart Keil, na maua ai se fanau eto’atolu. Sa tete’a ae toe faaipoipoia Albert Mariner, ma e toatasi lela tama. Na toe faaipoipo Maraeaia Misikei Palaamo ina ua maliuAlbert. Na toe foi mai i Samoaina ua maliu Palaamo, ma tausiaai lona tina o Mili. O le aofa’i o ena tutupu mai ia Fetafune e 40 le

aofa’i. O Fetafune o le tasi lea tiakonomuamua na faaeetia ina ua magalulue i Apia-uta i le 1985, a oSetema 27 1986 na faaeetia ai lonatofi tiakono. Sa galue Fetafune ikomiti uma a lenei aulotu, efaamoemoeina ma galue faamaoni.Sa fai ma usufono i le Fono Tele iMalua i le 1993. O se tina e finau,ma e galue malosi i mea e fai. Eamana’ia e le aulotu le tele o anatonu. E faamaopoopo i leMafutaga a Tina. Na gata le galue o Fetafune i letautu i le talisuaga a le Alii i leamataga o le 2012, ona ua leatoatoa lona malosi i le tino. A ole 2013 na amata ai onafaata’otolia o ia i ona ‘a’ao. E levaaia lona tino i le falesa i Aso Sa,ae faalogoina lona suafa i le lisi ole au galulue. E le’i pa’u lava lematafale a Fetafune i mea e fai ale aulotu. O se tina e tautala sa’o,ma e faaali lava ona lava manatupe pa’o papa i le faalogo a isitagata. O lona toe sauniga sa faia lava ile malumalu o le EFKS i Apia-uta.Na aveese mai lona tino maliu i le

afiafi o le aso 23 Novema, ae o le10am o le aso na sosoo ai lona toesauniga. Sa faaulufale mai lona tino maliue le A’oa’o Malua, Nouata Saifoloima o ia foi sa faitauina le Tusi Paia.O le Faafeagaiga o ReupenaNofoa’iga sa saunia tatalo, a o lelauga na saunia e le Faafeagaiga oEnefatu Lesa. O e na molimau - Afioga LeaanaPekina, sui o uso ma le aiga. TofaMoe, matai o le aiga, Rev.Namuasua Amitai FS, sui o paoloo le aiga, Aninoa Bolko Keil, sui ole fanau, Sunia Mariner, sui o lefanau, Nanise Asora Simanu, uomamae. Molimau le tamafaaleagaga - Rev. Siolo Tauati FT. Sa ou ta’ita’ia lona toe sauniga ile tuugamau ma faatofa atu ia te iai le lagiina o le pese 268. “Aua ua le foaiina mai e le Atuaia te i tatou le agaga e mata’u ai, ao le agaga e faamalosi ai, ma alofaai, ma pulea ai o tatou loto.”11Timoteo 1:7. Ia manuia lau malaga. Rev. Elder Siolo Saufatu Tauati EFKS Apia-uta

PalanitaisaElisara Tau

tama ma faatuatua iai, sa soifua foima manuia ai lona ola i nei tausagae tele. Sa naunau lava foi e mafutamai e ui ina ua vaivai, aua a tuaiatu foi le asiasiga a le faifeau uaotegia. Sa saunoa foi le faifeau, ile feau faamafanafana e tusa male autu o lea aso, “o simalamalama laitiiti.” Ae o lemalamalama lea sa mamanu ai leola o lana fanau ma lona aiga. O a’u lava foi na ta’ita’i i toesauniga i lona tuugamau ma matoufaamavae ai i le pese faatofa a leAu Kerisiano. Manuia lau malagatama. Pita Toleafoa FS - EFKS Laulii

Ae te le’i faatauina, pe te taumafaina semeaai, e te fesili pe tele sona aoga mo oe?

O lona uiga, pe tele sou toto leleie maua mai ai. Aua o le toto, o levai lea o le ola o le tagata. O letoto o lou ola lava lea. A iai nimea ‘o’ona pe iai ni mea e filogiaai, e oo ina aafia ai lou ola, pe tema’i ai foi, ma e ono oti ai. O le suka, pe a tele i au meaai, eono poloka ai alatoto. E soonatotoo tele ai le toto, ma avea leama mea e mamafa ai galuega a lefatu i le tau pamuina atu o le toto ile tino atoa. O nai alatoto ninii lavao loo i lou tino, e ono poloka onaua totoo tele le toto. A le oo atu lemea’ai lea o le toto i itutino e tatau

ona oo iai, ona le ma’o’ona lea oia itutino, ma o le a le aveesea foiotaota ‘o’ona mai le tino, ma oo aiina e ma’i. O le ola maloloina lelei, efaalagolago lea i le tafe lelei atu ole toto o loo tumu i meaai lelei, iitutino uma. O lou filifili lelei omeaai e tatau ma aoga lelei mo loutino, poo meaai e maua mai ai soutoto lelei, o lou fesoasoani lava leai lou ola maloloina lelei, le ola e lemaua i ma’i. O le tele o ma’i ua tatou maua ainei, e mafua lava ona o le sese omeaai tatou te aai ai.

Page 20: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2015/sulu_o_me_2015.pdf · Tavita Roma FT Failautusi Aoao Susuga Dr. Afereti Uili FS Teutupe le Susuga Rimoni Wright

20. O LE SULU SAMOA Me 2015

ATA O E UA MALILIU

Fuimaono FaalogoEsekia

Leoo Samu Nu Tuli’aupupu FaafuluFina’i

Gaosa AiloloVaimea

PalanitaisaElisara Tau

FetafuneLealaitagomoa

Maraea Palaamo

Faleua Sivao Unoi4 Iulai 1937-29 Mati 2015

O le tina ia Faleua Sivao Unoi, ose tama’ita’i tiakono sa galue maauauna i le EFKS i Eva. E ui lavasa faataotolia i gasegase o le tino,ae sa vaaia pea le auai mai o le tinai sauniga i uluai Aso Sa o Oketopa2014 talu ona ma taunuu mai i le

galuega. Na soifua mai le tina i le aso 4Iulai 1937, a o le Aso Sa 29 Mati2015 na faamanavaina ai e le Atuaana feau ma ana galuega. O le Aso Gafua 6 Aperila 2015na aumaia ai i tua mai le falemaliuo Ligaliga lona tino maliu. O leAso Lua 7 Aperila 2015 sa faia aiona toesauniga. O a’u lava sa taitai,a o le Susuga i le faifeau o SiaosiSamoa na molimolia i totonu o lemalumalu lona sa mo ona toesauniga. O le A’oa’o Fesoasoaniia Posea Seumanutafa sa faitauinale Tusi Paia. O le Susuga ia SiaosiSamoa sa saunia talosaga. O a’ulava sa saunia le lauga ma upufaamafanafana. O le mae’a ai o ona toe sauniga i

le malumalu, ona momoli atu leao lona tino maliu i lona oliolisagatumau mo ona sauniga faai’u. Oa’u sa ta’ta’i ma faai’u ai i le pesee masani ai le au Kerisiano i ituasofaapenei. Talofa uso tofaina oe..... ‘Le auauna lelei e ma lefaamaoni, ulufale mai ia i le fiafiao lou Alii.’ Manuia lau malaga. Rev. Irenio F. Tagaloa EFKS Eva

Stop trying to perfectyour child, but keep

trying to perfect yourrelationship with him.

- Dr. Henker