GODINA Ill. TR l D SIBENIK, 27. Juni 1913.

NEJUNAČKOME VREMENU U P RK OS!

RUKOPISI Sf.: NE VRACAJU.-PISMA l POŠILJKE NEPLA-- - ĆENE NE PRIMAJU SE. - -OGLASI SE RACUNAJU 16 PA-RA PO PETIT RETKU, A ZA VI~E PUTA PO POGODBI. PRIOPĆENJA l ZAHVALE 20 - - - PARA PO RETKU. - - -

Pretplata: za Šibenik (donošenjem kući) godišnje Kr. 6.- za Austr.-Ugarsku Monarhiju godišnje kr. 6·50 - za inozemstvo godiinje kr. IZLAZI SVAKOG PETKA.

Odgovorni urednik: A. -V JEKOSLAV TRINAJSTIĆ. Izdavač, vlasnik i tisak "Pučka Tiskara" D.r V. lljadica i drugovi

u Šibeniku. 8.50 Pojedini broj u mjestu 8 para, vani 10 para.

Braći Srbima i nebraći Bugarima

upravljamo 1 na ruzmišljanje ovo

par rijeci dobrog genija Slavenstva , koji u oči braloubilačkog rata pre-ko pera umnog našeg P. Prerado-vića dovikuje nesložnoj braći:

"Tu od smrti straha nije, "Al' života bojat se je .,Nesretnome onom bratu "Koj' nadživi ubijenoga .

"Nek ti sina dva porodi, ,,Da i oni kao i mi "Pokolju se medju njimi "I porodu opet svome "Krvni primjer da ostave . "I neka se tako penje "Od koljena do koljena "Strašna kletva našeg roda : "Da Slavjanska tužna mati "U vlastitoj svoj oj krvi P . d' l " otapat st Jecu mora ....

ime Njegova Veli~anstva Gara l O. k. Okružni Sud n Šibeniku potvr-

dio je zaplijenu: l) uTodnog članka "Siavjanska stvar"

koji počimlje riječima , 'l'o nas je .... " i i svršava riječimn. " .... one pišu".

2) elanka koji počimlje riječima ,Jed-na ... ' a svršava riječima " . .. Lukacsa" štampanog u prošlom "Naprednjaku" br. 24. uz ovo obrazloženje: "ad l. nastoji se za-vesti druge na djela nećudoredna i po za-konu zabranjena (§ 305 K. Z.) ad 2. izru-gavanjem vrijegja se poštovanje prema Ge-sat·u (§ 63 K. Z.) ' .

POD LISTA!{.

Ivo Jelar-ić - Split. -

Na mome grobištu. "Odletila sam onda, dušo draga, uzela

krunicu i ovo propelo, na kome jie\ propet naš spasitelj Isus, milost ga i slava bila, te sam se toplo molila za spas naših duša. I evo dodjoh k vama, da vam sve to javim. Vi ćete je vidjeti takodjer, jer je tako su-djeno svakomu, da je vidi, prije nego umre. Molite se Bogu, jer su teške paklene muke".

Tako je svršila stara Kate. Svijet je ronio suze i buljio u sveticu. I ja sam plakao i žalio, da ću morat ostaviti majku, braću i svoje najmilije mjesto - gumno. - - ------ --- ------ - ·- - - - - - - - - - -N ekoliko minula prodje i ču se, gdje nešto doleti na kostelu. Svetica pogleda, opazi onu pticu, koju je vidjela u župskom gaju.

Naše narodno ime. O samoljublju, zaneienosti i zaljub-

ljenosti u naše narodno ime, napi ao je pok. profeHor Natko N odilo u prvom godištu "Savremeni ka" i crpan člannk, prikazujući da je to u ovako pretje-ranom obliku samo specijalitet Hrvata, , rba i Madjara i donekle Nijemaca i "'panjolaca. Kao specijalni uzrok ovoga isticanja iruena hrvatskog ili srpskog, prof. N odilo smatra kler ikalizarn, kato-lički odnosno pravoslavni.

"Mi smo Hrvati l" "lVli smo rbi! klikovali smo i pjevali - kaže prof. Nodilo - "pa cijenili, da će taj čas Evropa, udivljena, zamuknuti, imajući samo pozor, kako ne bi ni cigloga gla-sa od uzvisite n:lm pjesme izgubila.

"Reći će tkogod da Hrvatu i Sr-binu nije ništa do ponosa, n do slavne ostavine i uspomene otaca svojih?" . A vlastito ime uznose ipak, uzvisuju i te kako drugi narodi: Eno u staro doba, Rim "onaj glasoviti Rim 11 (illa inclyta Roma), što će po večanim riječima svoga pjesnika "carstvo zemlje, duh iz-jednačiti s Olim pom" ; eno visoka }, Božica Roma 11 , sa koje se razlijegao uzgoriti, pogotovo suverem usklik: "rimski gradjani n ! " (ci v· s Romnnnz sum). Evo u ovom vremenu Englez, što skoro jednakim uzvikom hoće da susjedima dade strah, da širom ze-maljske kugle ladjama svijet upla i. "Slava Britaniji! (Rule Britany).

"Možemo mi da sebi laskama ko-liko nam srcu drago, ali je takovo u-movanje labavo sasvim. Prazan je po-sao, ako i nije megalomanska naša poza, povesti se za ovakim primjerima. Bolje će biti ako stupimo ovtrice sva-koj skrajnosti. Niti stari .Rim, ni En-gleska, ni Rusija, ne mogu da nama sitnima služe za ugled. Kod njih bješe sve, ili je sve velikačko, kod nae je sve maleno 11 •

Da izvede, kako je doista frazira-nje sa strane Hrvata i Srba, pisac na-vodi, da se kod ovih slučajeva i naro-da tim načinom isticala više samo vi-

Ona klekne, diže ruke put neba i gla-sno povika: Bož 1 nek se vrši volj fl. tvoja! Znamenje je već došlo, da nnm navijesti volju božju. Svijet pogleda. i vidi božjeg gla-snika. vi zaplakaše, kleko e uz staricu i gledahu nevid jenu dosad pti cu. J edan se moli Bogu, da mu oprosti grijehe, drugi opet upiljio u pticu, a ja snm se sR.v ra plakao uvukao u majčino krilo, te je plašljivo upitao :

- Hoću li, majko, ja u pakao? - Ne ćeš ti sine, u pn.kao - tebe će

andjeli odnijeti noćas u raj! - A hoćeš li ti, majko, sa mnom? - Hoću, sinko, ako Bog dn. Težina riječi stare Kate pala je na

njihovu malovjernu dušu i oni su mnogo trpjeli. U to se diže svetica i bila je sva blijeda, a bojažljivo je glednln. Poduprta štapom, dignu u jednoj ruci raspelo, a u drugoj krunicu i poče : Bog nas zove k sebi. Sutra ćemo se već nalaziti pred strašnim sudom. Budući da je ovo z11.dnja noć našega života, moramo je proveati dostojno na slavu našega

jest, uvjerenje o vlaetitoj snazi, dočim je kod nas bila isticana puka riječ, sa-mo ime, bez prave stvarne podloge.

"Nije nam pak još nešto e uma •metnuti. Dok mi blaženi zinusmo u ()omenutu svetinju (narodnoga imena) velil

toj bolesti pak ne sluša a ma . ni_kog~, već nalazi načina aa zgboravl 1 mi-moidje ave savjete, opomene pa čak i naredbu vladinu te odilazi pr~ko mo-ra u bogatu Ameriku ·trbuhom za kru-hom ·cim mu sjevne zera nade u bolje življenje. 'Nikakova •novineka. agitacija, a još manje nhvale zalltupmkn ne oo kod nas zapriječiti strUju po kojoj se naš svijat zalijeće 'preko okeana do u Amerik!e.

Promotrimo najprije same iselje-nike, analizujmo aooro njihov nač~ zarade i dolcuimo do toga da u sušti-ni imamo dvije v.rsti iseljenika, koj\ma ja doduše svrha jedna, ali posljedice njihova is elji va.nja au sasma različite.

Poneki su kod kuće, gladaju u istinu, zarade a ma baš nikakove. Ob-radjivanjem im zemlje ništa ne nosi, dok ljudi propadaju, uništuje ih porez i ostali nepravedni nameti. Nije se čuditi. Ako ovi i ovako vit prodadu i zadnji komad zemlje i zadnju kravu, te odlaze u Ame-riku gdje zasluže od 3-' 5 dolara (1 dolar kr. 4.95) na dan, dok kod kuće zarade nema a i ta -slaba nagradjena. I onda biva ono što čas prije iatak-nusmo: ovi ljudi odlaze u .Ameriku, dok kod kuće ostaju žena i djeca i vazda bar 1j3 iaprešane svote za u Ameriku. Nakon pol godine st:ižu nov-ci amerikanske zarade. Žena otplaćuje po malo dug, obradjuje tudjim z:adeni-cima polje u koliko isto obećava nešto, kuća se popravlja i krpi. Na koncu naš se čovjek vraća kući · nekud daljeg pogleda, iskusniji i štedljiviji i za ..svo-je prilike imućan.

Vidimo već kako se neki smiju ovim retcima, kao da time ·hoće · da kažu, da od svega toga nema 'llišta jer da iseljivanje samo ·po sebi jest jedna vclo pogubna pojava po 'llaš na-rod. Ali to nisu pro.ste iznimke, jer sve do nedavna ovakori eu • !ltlčajevi u nas a osobito u otočnoj Dalmaciji veo-ma tipični. Mo1imo vas, 'ko1ik:o -li se samo ne seli svijeta sa naiih otoka kao Brača, "Hvara i Korchle čistom tendencijom da poprave rasklimane fi-nancije pak da se opet bogati i nov-cem i iskm1tvom povrate u svoj• zavi-čaj. Da se još •jasnije izrazimo, to go-tovo i nisu nikakavi 1iseljenici, -to su ljudi, koji odilaze u .A:meriku jedinom svrhom da zarade, da neito 'Steknu, da se spase duga i onda opet da obdjela-vaju svoja polja i živu svojim ~ivotom. Na jednaki način i naši primorci plo-ve širom dalekog mora kojekuda i kad nešto privrede, onda se kući •povTaćajQ. Zar bi onda mogli da nazovemo ise-ljenicima one, 'koji odlaze na radnju kakovog trasiranja ili bušenja tunela u Prusku, Rusiju, Švicarsku gdje estanu po 1-2 godine, te se onda kući vra-ćaju? A ipak ti su sasma slični onima, koji časovito i vremenita odlaze u Ameriku 1 onda se Tedovno kući vraćaju.

Tko n. pr. znade koliko iseljeničkog movca prispjeva u naše krajeVie1 taj bi sasma drukčije govorio o pojavi ieeljivanja, jer što je morala učiniti v ladin a 11 zlatna kiša", to •su učinili do-lari, koji su procvjetali iz žulje:va na-ših ljudi u Americi. Na koncu pitamo što je bolje : ili našeg čovjeka ostaviti kod kuće odnosno ne dati mu 1 sred-sta va da ode u Ameriku te da na taj način kuburi i gladuje kod kuoe? ili je bolje i pametnije pustiti ga da ode preko mora u daleki kraj, p'ak da ta-mo closhigne ono za čim je težio? Trećeg nema i nemože biti, jer baš na~e prilike takove su" da ne daju našem čovjeku srednjih ekonomskih okolovština da živi na na

i kol'ietoljubivi elementi igraju danas glaYne

uloge u ovom gradu. N e poznate oline podi-

goše glMU kao otrovne ,gljive •iza. dobre kiše. Dojučerdnji autonomaši tili kalwi bezimeni

afal'isti došulja.še se u hrvatske redove, te ih

toče kao pogubni orvi. Ovakovi ljudi, koji

hoće da. se krste ča:stnim hrvatskim imenom,

po zanatu doušnici i ::.arodne krvopije, tugu-

ju i ja.dikuju nad propašću Turske, a divnim

pobjedam na Balkanu se rugaju. Sjajne po-

bjede, još u povjesti ue zabilježene, kod Ku-

manova, · Lile Burgasa, KirkiliE.e, l>rinopolja,

Skadra za njih su žalosni doga.djaji. Dotle

je bezobraznost te crne bezimene družbe

bila dosegla, da je prigodom pobjede kod

Drinopolja zehtjevala da se zastave za taj

svečani čas izvješene na čitaonici skinu.

Za d!lllaB upivemo prstom u opć. upra.--

vitelje gg. •Katalinić&, Munitića, Cacu i iLu-

~ića, te .njih pozivamo na odgovornost za

rasulo l:n-v. instituoija. ZaAto oni ne ustanu,

zašto jedncm odlučno ne p11ogovore? Zar

misle, da će kritikujući pogubni rad načel

nika po kava:na.ma i rriva.tnim sastancima

spasiti ·sebe. Mora. da dobro znadu da su i

oni odgovorni; dapače nositi će io~ veću

odgovornost pred ~narodom od same braće,

tk oja i ako se laćaj u svih onih ·Sl'esta.va jav-Jlosti "poznatih, zn o. se u koju nrhu i .za ko-

je ciljeve to rade. Gosp. upravitelji neće sebe ·sapasiti, do

obračuna doći -će i · oni. 'Njihova je dužnost,

da odlučno i.btup& u pilanjima, za koja :-~na

du da su pogubna i po hrvatsku stvar i ·po lOpćinu.

Ne osudjujemo ni načelnikova brata

g. Giovanni, -vodju mjestnih autonom~t.ia1 jer je llljegov Irad mglasan njegovom programu,

'koji i ako uspije da ·protura kakvog svog

priataAu u topć. službu, mjesto lil'fata, llkdi 1

dobro za automašku stvar. Ali rade li dobro gg. prisjednici, koji kažu da hrvatski ćute,

- u što ue sumnjamo l - kad sve propu-

štaju, u svemu pogadjuju novoj 11ogubnoj

«truji ? Zar i oni ne imadu isto pravo glasa

kao i načelnik, kome bi se mogli i morali

jednom odvažno oprijeti? G. M. Lučić javno je osudjivao sr&-

motno 1ponaša.nje načelnika Miavo selo.

Izvana perivoji, koji će upropastiti opć. finan-

cije, i onako već do b111nkrota dovedene za

uzdržavanje; a u 1 gradu, osobito u ptedgra,..

dju Pašike sve zapu~teno. Smrad i skrajni

nered na sve strane. Nemamo javnih zahoda, osim jednog i

to tako zapuštenog, da i malo pristojan

čovjek nemože u nj. Glede mjesta. pak ču

dimo t se da i same vlasti .ne rposreduju.

Mje~to prkos perivoja, moglo se je li-

jepo onom svotom od kakovih 800 kr. ure-diti judnu ulicu, sagraditi kakav potreban

kanal ili slično. Ali da, stalo načelniku za napredak i

korist grada, glavno 'da zadovolji svojoj ..am-

biciji ili prkoau. A gg. prisjednici ? l ...

* * U Zagori i po drugim selima, usljed

su§e malo ili ništa. vode, a općinu ni briga.

·Staio načelniku i upraviteljima za Sra-

toka, Trolokve itd. Glavno da su oni tu, da

nešto računaju, jer inače: "puoi tornare al

tuo banchetto, sempre sarai .•..•. " itd. Kronista.

Iz Tribunja. 21/6 1913.

Čudnovatog li župnika. gluovitog Don M. Berača koji se često poteže po sudu, a.

ne stidi se ! - Na 18 t. mj. bila mu je ra-sprava s glavarom sela a. na 19 t. mj. opet

druga ra.spmn s učenikom č. Šainom iz Vodica, koje su obe odgodjene. - Čudimo se biskupu što na.m vi e drži o:vo nemirno

atvorepja. L Šognara.

Politički pregled.

Zadnje vijesti :

Srpsko-Bugarski >bratoubilački rat

već započeo! Beograd 25. lipnja. Prema

.zvaničnoj .vijesti iz Skoplja, noćas oko jednoga

sata. veći odredi bugarske regularne vojske

bez vidnoga. razloga napadoše srpsku vojsku

kod Zletova i Ra.tkoTca, uslijed čega se raz-

vila. veća borba, koja još traje. Vijest je pu-

blici~na o podne, ali već po lije podnevr.

pnih sa.ti stale su stizn.vati daljne vijesti,

prema kojim borba. zauzima. veliki opseg, jer

Bugari narediše opće napredonnje vojske.

Prema privatnim vijestima iz Egri-Palanke,

Kumanova i Skoplja čarke ' su započele i oš jučer, a ·noćas k-ada su htjeli Bugari, da

.predju rječicu Zletovstiou bili su dva pu.t

suzbijeni. Od noćas pooma istim glasovima

tutnji topovska rika. na više mjesta od •atN.ne

'tromedje doi~tipa. 'Bitke su krvave. Zvanično se najodlučnije poriče vijest bngarske agen-

cije, da su Srbi potisnuti i da. su imali velike

gubi~e. Prema vijestima voJnog& ministarstva

borbe se razvile povoljno po Srbe, a jedna

privatna vijest govori o uništenju skoro ci-

jelog bugarskog puka.

Beograd 26. Uslijed vijesti, koje su

stizavale jučer tekom cijeloga. dana o sukobu

kod Zletova o navali Bugara izmedju Štipa

i Palanke, sazvano je na večer ministarsko

vijeće, koje je zaključilo, koje Ćfl mj ere po-

duzeti e da zapriječi daljne komplikMij e •

Svakako nema sumnje, da. se situ:tcija silno

pogoršala.

25. t. mj. navrši~o se 10 godina. stu-panja na. prestolja kralja Petra što je pro-

slavljeno službama. u svim crkvama. Koinci-

dencija desetogodišnjice .sa početkom nepri-

jateljstva srpsko-bugarskim mnogo je komen-

tirana.

Ruska je vlada ponovno pozvala pre-

~jednike balkanskih vlada da najv ećom žur-

nošću odstrane spor, jer maloazij ko pitanje

postaje sve akutnije. U Carigradu da se opet

pripravlja pokret, koji ide za svrgnućem

sultana.. Buknuće jeclne nove turske revolu-

cije dovesti će do katastrofa turskog carstva

i za to je neophodno nužno i žurno, da se

prije toga uredi balkansko pitanje.

Srbija i Bugarska. Napetost me.dju Srbijom i Bugarskom ponovno se je zaoštrila.

Srpski ministar-predsjednik izjavio je

članovima srpske narodne skupštine, da. srp-

ska vlada ne će nikako da odustane od svo-jega stajališta u sporu. Sr!Jsko se stajalište

može skupiti u ove četiri tačke:

l. Da se ni pod koju cijenu ne može

ostati na doslovnoj bazi prvobitnog ugovora

sa Bugarskom i da se taj ugovor mora re-

vidirati dotično, da se _mora dioba teritorija

provesti na drugim osnovka.ma nego što su

diobne odredbe ugovora. 2. Da se dioba

mora pr(lvesti tako, da Srbija na jugu gra-

niči aa Grčkom i to samo sa. Grčkum tako

da. se bugarski teritorij ne protegne kao klin izmedju Srbije i Grčke i da. ostane Vnrdar-

ska željeznica isključivo na teritoriju Srbije

i Grčke, a Bugarska da. ni na koji način i

ni u kojoj formi ne graniči sa Albanijom

niti joj se odv1še približi. 3. Da. nove granice

od stare tromeclje do ispod V elesa budu

dobre strateške granice naročito u okolini

Krive Palanke i na Ovčem Polju, koje sači

njavaju ključ za ođbranu Skoplja. Najposlije

11pora.zumna je Srbija sa Grčkom da 4. u

obostranom interesu mora biti dobrim raz-

graničenjem dobro zaštićena. okolina Soluna.

- Srbija, na svaki način, hoće da zadrži

posjed na. desnoj obali Vardara, pa će stoga

otkloniti poziv Bugarske, da srpske čete odu

iz tih kraJeva, isto onako, kako je Bugar:ska

odbila srpski predlog o demobilizaciji. .Bu-

garska. je vlada odbila i srpski za.htiev o

reviziji savezničkoga ugovora. Srbija, u svo-

jim mixovnim tendencijn.ma, to ipak ne smatra

uzrokom rata, pa će i dalje nastojati dip lo.

matskim si·edstvima izgladiti sve nesuglasice.

Protivnim drugim vijestima., valja l!on-

statovati, da u noti, kojom Bugarska odbija.

reviziju saveznoga ugovora, nije sallržuu

zahtjev, da srpske čete odu iz okupirane,

t. zv. nesporne zone. Činjenica, ito u noti, kojoj se odbija. .revizija, nema toga znhtjova

Bugarske, koji se još nalazi u noti, koja. je

odgovor na srpski demobilizacioni predlog,

tumači se kao neznatno popuštanje od po-

svemašnje Lugarske intransingentnosti.

Zahtjev Bugarske n~ mješovitu oku-paciju cijele sporne zone je neprihvatljiv i

onemogućuje demobilizaciju. Srpakn. dada

osteJe pri predlogu, da se odmah pristupi

bezuslovnoj redukciji vojske, da e presj ed-

nici ministarstva saveznih balkanskih država.

sasta.nu što prije u Petrogradu, radi pokušaja

neposrednog sporazuma, a u lučaju neuspjeba,

radi arbitraže na novoj i 11tn.roj osnovi svih

onih spornih pitanja, koja se odnose na kon-dominijum, a ne tangiraju životne interese

Srbije, izmedju Bugarske s jedne strane t\

ostalih balkanskih saveznika s druge strano,

na stu. ~ e pro. R.oinci.

nepri. komeu.

e op~t uće m

revolu-car~tru

da ~e

"Samouprava" lužbeni organi iz Beo-gr.ada donosi saopštenje koje se tuma6i kao potvrda verziji, da Srbija na osnovu objaš-njenja ruskih ide u Petrograd i pristaje na arbitra:&u, n Bugarska ima bit·at1 ili t·at ili be.euslomm a,·bitraiu, što znal'! najširu ar-bitražu, dotično sporazum i da je stavljena. ona pred neposrednu odluku. O tome, na-peto se očekuje unljne odredjenje Bugardke. Općenito se dr!i, da će Bugarska p.o.ći u Petrograd i arbitražu bezuslovno primiti.

Smatra se sigurnim polazak Pašića u u Petrograd i pristanak Srbije na bezuslovnu arbitražu na širokoj osnovici. Uslijed toga opasnost rata barem za vrijeme petrogradske akcije smatra se otklonjena.

Treća srpska nota predana još u petnk iasno izražava gledište Srbije. Da li će doći do sastankn. joi je posve neizvjesno. Neizvjesan jo još i daljnji modus procedendi, jer su ovom notom prilično iscrpljena diplo-matska srestva Srbije. Odno no dalnje tak-tike pojttvile se izvjesne diferencije i u samoj vladi i usljed nesuglasice u krilu same vlade, Pašićev kabinet je predao !.,..,·alju d~misiju. Odluka o daljnjim mj eramtt stoji aada u ruci kraljevoj.

Pl'avi povod Paiićevoj domisiji dalo je nespomzumljenje u ministarstvu. Pašić je za-stupao stanovište bezuvjetnog prihvata. i po-sluha obraničkom sudu ruskog cara, dočim je min. rata ustraja.o u uvjetu revizije u-govora.

U Beogradu je Pašić ustegao svoju demisiju, a istupiAe iz ministarstva ratni min. Božanović i min. pravde Poličević.

Politički krugovi tvrde, da je Rusija predložila u Sofiji i Beogradu formulu novo~ kompromisa.. Po toj formuli bi Btlgarsk.a dobila cijelu nespornu zonu Macedonije, a aamo 2 grada pripala bi Srbiji kao nagrada za pomoć pru!enu pri osvojenju Drinopolja. Nasuprot bi Srbija morala primiti ;.S YU spornu zonu.

Ruski car Nikolaj je, po spoljašnjemu ministarstvu, uputio ruske poslanike u Beo-gradu, Sofiji i Ateni, da on odlučuo stoji na stajalištu, da mu se imade prepUIItiti pravo-rijek u srpskobugarskom sponu. Ujedno izra-žava nadu, da će se balkanski saveznici po-koriti njegovu pravorijeku.

Iz Beča IJOvine javljaju .da predstoji posredovanje Njemačke, Engleške Jli'rancuske i Italije kod Balkanskih saveznika, da se konflikt podastre obraničkom 1udu velesila. U Berlinu se ova vijest demantuje.

Balkanake savezne dr-tave bezuvje· tno traže ratnu odštetu. Kad s~ ova. u prin-cipu prihvati, one će na.velrti vrela, iz kojih bi se ona mogla iscrpiti. Takovo bi vrelo bilo 3-postotni carinski prirez, na koji su

· velevlasti pristale za proveđenje reformi u Makedoniji. Ovih 500.000 do 600.000 funti sterlinga godišnje moglo bi alužiti ~ao baza za zajam od 10 do 12 milijuna sterlinga. Ovaj bi zajam posluZio kao jedan dio ratne odštete. Kad je priznat carinski pri11ez, Tur-ska bi na se preuzela da da.je sa s-voje strane godimice 250.000 funti sterlinka za istu svrhu. S druge se strane iz Pariza javlja, da 1u velevlasti pristale na ratnu odštetu balkanskim državama. Zagovaranjem ruskoga opunomoćnika n&. fin. konferenciji Refuelovića, zaklj uči~e velevlasti pozvati delegate balkan-skih ..aa..'le.tnih država, neka predadu memo-randum o svojim zahtjevima. U njemu bi imalo biti izloženo gospodarsko stanje bal-kanskih država prije i poslije rata. Iz toga hi ee vidjelo, __kolike su materijalne ~tete pretrpJeli saveznici radi rata. i kolika bi im 1e, prema. tomu, dopita.la. ratn~~o odlteta..

Austrija u vanjlkoj politici. Uinje-nica, da austrijski parlamenat nije čestitao njemačkom caru Vilimu II., izazvala je ve-liku U%budjenost u njemačkim krugovima, a a ta je zavela referenta proračunskog pro-vizol-ija dra. Steinwendera na izjavu. da je ipak čestitka caru izrečena, makar je patla-menat i nije odglasio. Ovu je izjavu medjutim Steinwender morao opozvati, jer su svi Sla-

veni, a napoae i .Poljaci1takovom žeatinom na dobivanja mjesta u raznim granama. državne nju rrengirali, da jo an-k i • miniqtar~predajednik aluibe (kao učitelji, željezničari, pošbari, itd.), St~·gkh mor.ao iutlervenii!ati u tprilog Sltwona. u svrhu privatne zarade (kao trg. pomoćnici, - Dok se to dogodilo u Beču, u lfošti je radnici, zanatlije itd.), u cilju otpoeimanja je ministar-predsjednik grof f.risza chžu.o ,go- Tet% poslova aa kapitalom (raznih preduzeća) vor, u kojem tje u ime monarhije odgovorio i naposljetku u cilju naseljavanja, (ekonomi na t.eleg11am ruskogfl. cara. 'Daj je govor grof i poljaci); osobito je veliki broj djnka, koji Khuen karakterizirao Ikao dokaz, kako težište dolaze bez ikakvih sredstava sa namjerom vanjske politike monarhije prelazi opet u da se ovdje školuju. Sva ta lica napu~taju ruke Madžara, koji su i prije u njoj igrali svoja st!Ula mje.sta n.e oba;rij.e.stivii ..se pret-važnu, odlučnu ulogu. I sam uvod go~ora hodno o 1.a.konima kod,lUlB, o našim sadanjim grofa fl'isze pokazuje tu tendenciju, da ae prilikama ; manje više ..su sva ovdje nepo-obnovi stari upliv madžaraki u iavanjskoj znata, a. ne donose nikakvih preporuka.. politici. Grof Tisza je objavio u svom govoru Sudbina svih tih lica je ista. Svoja sta.rn. u ime monankije, da •se ona ne će dati upli- mjesta napuste O!itavljajući da njihove pozi-vom ru.akim potisnuti sa Balkana, već da 6e cije ~uzme tudjin. Iz LZakonskili razlo~ ili ču,,ati . .ka.o i dosada nezavisnost balkanskih iz nemogućnosti ~to se sada nalazimo u ne-država, .koje imaj.u p11avo samoodluke, pa i srcdjenom .stanju ili Ato su nam ta lica ne-pravo, da medju sobom vode rat. - Istina poznata, ostaju i ovdje bez mjflsta. .To ito je, da .su Madža,ri od početka dualizma vo- ostanu i ov4je bez mjeata -stvara kod njih dili veliku, da glavnu riječ u vanjskoj politici razočatanje i tako j e ~teta o cl njihova dola-monarkije, pak je i čitava vanjskH njena po- ska dvostruka. Uza sve to padaju još i na litika još uvijek vodjena onim smjerom, koji ter~t raznim ovdašnjim ustanovama, .koji je sn joj Madžari udarili. I današnji medju- potpuno nepotreban, a podnosi se sacln. u narodni položaj monarkije, je njen. Od- ratnim prililta.mA vrlo teško. nosi prema drugim državama djelo eu te Iz ovil1 razloga molimo uredništvo, da politike, i ako ja možda vodstvo te politike obavijesti svije~ da ruko ni pod koju cijenu preAlo u druge ruke. Hoće li grofu Tiszi i ne napušta svoje mjesto, a da se prethodno grofu Khuen-Hedervaryu uspj eti, da i to dobro ne oba-vijeste dali može u Srbiji na.ći vodstvo vanjske politike dodje opet u ruke službe ili zarade. To vrijedi za vrijeme koje

zagrebačke universe. Kol. Vukotić je dugo govol'io o jugoslavenskom pitanj u, tc je nje-gov izvještaj zaslužio opće priznanje. Poslijo duge debate, skupština je glasovala slijedeću resoluciju.

"Skupština Hrvata i Srba akademi rara u GPacu izrazuje svoje duboko ogorčenJe nad dogodjajima, koji se zbivaju na B alka-nu medju srpskom i bugarskom braćom.

Skup§tina tom pr1likom izrazuje živu želju, da oo koliko s jedne, toliko s druge str,ane popustiti, te tim omogućiti složan i i bratski rad i dalje na Balkanu u koriB t čitavog Slavenstva, protiv zaJedničkog nam neprijatelja u.

Kol. Ivčević našao je doYoljno krepkih riječi da. osudi vječno zateMnje u rij ešenju sveučiliAnog pitanja i zorno prikazao situaci-ju usljed novog eksperimenta sa sarajevskim fakultetom, kojim koće da nas se ponovno otrgne od , majčinog mlijeka" , kako je Kol. Ivčevi ć zgodno opazio. Burno povladjivanje slijedilo je njegove logične izvode.

Izabran je odbor od tri li ca, koji će se dogovoriti sa ostalim djacima drugih Uni-versa., u svrhu zajedničke akcije u pitanju zagrebačke universe.

Vidovdan u Gracu. Srpsko akad. društvo " rbadija" u Gracu priredjuje na Vidov dan slavensku zabavu.

madžarske, to ;.Se ne :može- proricati, ali je će na.atati, kada se ovdje riješe svi zapleti, Prof. V. Perić š tampao je u kalolič-filigurno, da će se slavenskim uspJestma a dotle ne treba niko ovan: o ni da se kreće." kom liltu " Grazer Volklblatt" uvodnik 0 u auatrijakom parlamentu poalužiti u u Na1·odna obrana. jugosla.nnskcm pitanju. Graz 2'5.f6. ..svrhe. 1\ • .- ~-Zabranjene proslave. J.ujeano e. ... Upravi "Društva srednjošl{olsklh

Iz careyinskoga vUeća. Na ljednici kotarsk.o poglavarat~o zabranilo je proslavu profesora u Dalmaciji (Spljet) stigli su 20 t. mj. prije dnevnoga reda, odgovorio je narodnog blagdana. na dan Sv. 6irila i Me- ~ slijedeći prinosi u "Zakladu Dr. Tripa. i-ministar za zemaljsku obranu Georgi na neke toda. _ TI prava želježruce je bila već mo vića" za potpomaganje siročadi društ-interpelacije, naročito u atvari otpušta.vanja dala tisk.ati oglase za posebne vlakove, venih članova: da počasti uspomenu pok. rezervista. Tu je naveo, da pričuvnicima i ko;i će voziti iz Knina na. Koeovo, -ali ti D T s· · ć A 1 G · 1 1n J r. . tmOTl a . p . nsogano u . tJ.-, njihovim poro.dicama podijeljene dosada pot- oglaai nijeau dani u jaTnofilt, jer se u prala Don F. Ivanišević (Jesenice) kr. 6 j da p o-pore u iznosu od 1:l milijnna kruna, a može željeznica. sjetila zadnji čas da su lokomotiYe ča1ti uspomenu pok. kap. E. Radoničić se reći , da će ta svota porasti na 25 mili- po.knrene. .up prav .M. J elina ..kr . .5 j prof. R Pian kr. juna. Po•lije ovoga govora prešlo se na treć& SYe su ove pro1lave zabranjene radi 3 j prof. Dr. P. Kolendić kr. 2 ; prof. A. čitanje budgetnoga. provizorija, koji je pri- ,javnog reda i mira. u. Bradan ović kr. 2 ; prof. š. S tuk kr. 2 j prof. hvaćen. N.akon kratke dibate provizorui je Postupak s vojnicima. --~!IOiooii.-&. K. Ganza kr. 3; prof. R. Krainer kr. 2 · poslovnik primljen i njegova je valjanost .ofittff"'II'I!""!Pi~~M~Hi"""-1'!1~im~fri~ piOf. 1. Maričić kr. 2 ; prof. A. Ks.tunarić 'produžena do 15. maja 2914:, Pošto su rije- . 2 ; da. počasti uspomenu pok. A. 'upuk iene jo$ neke manje stvari, predsjednik je · bitelj prof. K. Barbetti kr. 6. - Darovate-za.ključio .sjednicu i saopćio, da će narednu jim uprava najljepše zahvaljuje. sazvati pismenim putem. To će, po svoj za jedan "rendezvouz" pet mjeseci prilici, biti tek u ..septembru ili oktobru. J tamnici 1 Nekidan je vrhovno sudište u

Time je zaključeno ovo burno zasjeda- 1 eču riješilo Srbijanca Miloša . medicinara danje u parlamentu, a. zastupnici odoše na Insbru.k.u, radi sumnje, što bi on bio htio lad8Jlje. a izvede atentat u Beču, u slučaju rat11.

Vanjska politika. lz Rusije se javlja, zmedju Srbije i Austrije. da bi se imlilll. raspustiti, ruska Duma, Jer .Miloš S. bio se .za lj ubio u neku kelne-atranke su nesložna i rasprave zapinju. Vlada ' ms lo ... napit!! ericu, Anna Vach, iz kafane "Central ' u to .demantira. Prosla.u tri.s1ogo.diinjice Ro- To je d(}voljno - d~_ltako_1 . . ""' sbruku; te je još u novembru prošle godine manovih donijela je od nekoliko banka dar :.+k,., IFj iz• ~d- · Ii' . ·t govoreno i o balkanskoj politici, o Srbije i o R dl k .. . . 1 . r uh . s om om - ,. 1 ne u ns ru u . zapt a kom e om, s OJlm JO 1ma a 1 J aVlU ... N B č i'' N ,\1 . ., ?. ,, Albaniji, koju nije Rusija. pomagala stvarati. k d . k: ga ..anna. - "r e, u e u. - a - .... odnoiaj. No već na on va mJeseca pu ov- N d b k · · blt'zu ,_ .. _ U Niemačkoj se ra1pravljaju novi vojni . . . . . . . . - ., e, na rugu pso u, OJa mu Je mk-šptJun Je olittlVl na OJedllu, a ona Je u J r . d · t .. . zakoni, kojima. se silno pojačava vojna snaga aprilu otputovala u Beč, da .mu se osveti, š e ~-l~J razgovor o govarao m enct ddave. Osnove će.bit u Reicbstagu primljene, pa je ratnom ministvu odaslala pismo, u kom ~a be_gla l o a, bne z~amo j znamo samo o. J. er su samo socijalisti proti njih. Oar Vilim 1 . k dj 1 . Je 1 o u noYem ru mJesecu. je potanko ocrta. a zločmač o e ovanJe N d ' ti · k 1 · t t 1 aš slavi uz veoma veliko oduševljenje naroda , . e JU m Je e nenca o pu ova a, lt n

Redlovo. Mil b · · An · 1· b · t svoJ· J'ubilej. Za vojne osnove j e sigurno, da ilj Družb Ći il l o~ za orav10 1 u 1 JU av 1 .... · a en-Narodni b eg e sv. r a tat b b 1 će bit primljene, tek se stranke bore otkud Metoda za Istru dobiva se kod Družbinog s om om. će se uzet pokriće za nje. - Španiolci U januaru Milo~ je bio uapšen rntli imadu vrlo velikqg okapan)· a u Maroku s Ravnateljstva u Opatiji. Biljeg je vrlo ukusno sumnje i t. tl. Eto što se dogodilo: kelnerica

izradjen. Prigodom narodnog blagdnna pruža Š U t d. .. t' xt J. k oci)' a J. edne večeri pripovij. eda.la razgovor, što ga usta ama. z ·O on Je pn Je l tl ra s - se našem općinstvu lijepa zgoda, da tih bi- J· e l' n: ala s Mt'loiom svoJ' im rđditelJ'ima. -J· ezin lieta radi te marokanske ekspedicije. - U · s k b ' h

r. z·.. l d Mil lik ' Jr.t 'k U lj ega Ato više nabavt. va o l pravo r- otac da spasi jedan život i jednu dušu -~a~~:k:j aje u kom:u ;~~tl:~. ·o:ovu ;:~~e ~~~Orn~o:a~e~~~a.u::a~::u.biljegom kao pravi pobožni čovjek! - prijavi lučaj 0 trogodišnjoj vojnoj službi, nakon Mo se policiji, a ova drž. odvjetništvu u Insbruku . .Primamo od izvjestitelja i.e Graza: N · · ~li· ! š · b' .. š vlada za nju vrlo energično zanzela. - En- n prvoJ rasprav l lt o Je lO nJ e en;

Djačka skupština u Oracu. Ove se d • d · t ·k 1· V h S 1· nleska vlada izradila je saboru spomenicu, u rz. o VJ e m se ape trao na r ovno ue 1-:~ J. e go eline naše djdt\'O odlikovalo o& o bi tim š t B č k · · o sl.. t · cc· kojoj navje!ta okupaciju Persije. e u e u, OJe ga Je p 1)6 pe m;es 1 miUc&m u narodnim pitanjima. Da li je to istražnog zatvora potpuno riješilo. A ve zn.

·Bilješke. lseljfvanje u Srbiju. Iz Beograda

ja-vljaju: "U posljednje vrijeme osjeća se ve-likA navala našeg svijeta iz Austro-ugnrake raznog zanimanja u Srbiju, kamo dolaze radi

dobar znak zrelijeg shvaćanja. 11vojeg po loža- jedan ,:rendezvouz u 1 ja, ili znak nedovoljnog zanimanja za javne shari, ostr.vljam zn. zgodnije doba da o tom prozborim. Bilo kako bilo, mi smo se ovamo uz gotovo potpunu a.bstinenciju najmladjih ipak sastali, da izmjenimo nekoliko misli o našim jugoslavenskim prilikltllla i o pitanju

Hrvati ! Sjetite se narod-nog blagdana Družbe Ćirilo-Metodske.

Iz mjesta. Lj etni odmor, koji po pravu ide sva.-

kog radnika, dohi li u i tipografi na ~e ti-skare !:lt čila vu dojdu om u drugim broj vi mn.

Zapljena : l :zadnji pu t - b \0 uvijek bili &mo zo.pliJcnjeni . B rzo ćemo sla viti j u-bilej tolf! (100) ~:a.p ljcnc . t\IH' dnjn.lm pnk ćemo na bnn l eL priredjcn u tu vrhu pozvali nn ·e drž. o(h jetni ke i't , crvirnt ćemo ih p:t-ra"'rnflma. o , lobr,tli štampe•' .

PrNlplal 11 ici neka nam čim prije plate zao talu prcclplatu, nko hoće da i oni udje-luj u tom jnj nom jubileju na og lista!

"Sokol". Pro~le nedjelje bila je iz,•nn-rednn kupština mjesnug , ~ okolu' ZI\. bira-nje nove upmre . Bira nje je pro··l mirno.

hno. tom je biran Dr. Kr telj. Proli v na trunka (Dulibićevci ) nije so prikazala.

Suvišna briga. Na~e poglarnr tvo dau prije okol ke kup 'tine i na dan biranj a op jednulo je va grad žaudarmurij oru. Kažu da je i vojska bil a kon igni nmn n da u i

uci istraži telji bili u permanen toj blu žbi. Te znamo je li i anitet ki odio bio

spreman.

v

D t\. budu postavili još dv t\ kauuna na Vidaku u, bilo hi nam kao na frontu srpsko-grčko-bugarskom.

Glavni suradnik mj esno , .Hrv. Riječi'' g. fl1';a D r. pol putuje u Zagrob dn. nrt La vi prav ničke nauke nnkon -;lo je svojim sa-vj esnim i ltla rlj ivim radom stekao simpatije

ij elo okoline te nn.s tojao da odd.i list na do loj noj vi in i.

Teutonska ugladjenost. ino ć oko 7 sali jedan ,W achmci ter ", dodij eljen vojni-č koj radiote!Pgrafskoj postaji, Lipkaj uć po lcdjima jedno štene ispred n·atiju iste po-taje o lovi gn. teuton koru fi 1oćom : Maka-ković edel von Dalmatien.' ooosimo ra 1 zastu1.en nngt'nd m ~, B etolJlmga ' , da ga t~rj o.šine_ n ~hi. :a.boravili. i

U nedje1ju 6 jula pnredjuj o se veliki zabavni izl t u velebnu " Bi ~ev lw 11focln~

piljt' kod Visa" (koja je pravo prirodno čudo tc o može tnkmili sa sv ij et kom "Mo-drom oiljom u Xnpulju). Izlet će slij editi

brzim i udobnim parobrodom , 1 ada" društva Dal matia". Polazak iz ·i benika u 41/~ sali u jutro. Dolazak pred Biševo u 91/ 2 ati u jutro. Pregledavanj a pilj e do 12.

D oln.zn.k u Yis na l sat pos. pod. P olazak iz Visa u 3 1/ 2 ata po podne. Dohu:ak u Ši-be11ik u 8 ' /

2 a ti na veter. Na parobrodu

A U SIBENIKU

sa K 600.000 .. jamčevne glavnice.

Prima. novac ocl članova. 1ajmanji Je ulog K 0:5 seclmično, k oji traj e 4 godine do uplaćene S\'ote od K 104:- što pred tavlja jecbm dionicu .

Prima novce na štednju od K 5:- unapred, te ga ukamaćuje sa 4 1/2-5°/o plaćajuć sama rentni porez.

Prima novce u tek. računu , a vrši najtočnij e sYe naloge vlasnika i tih.

Izdaje ( amo zaj move član ovima) na mjeni e obv eznice, uknjižbu 1 u t k. r a ·unu.

bit će služba na buffett sa bogatom opskr-bom bladnih jela i friška piva, te drugih inih 11abava. Cijena putovanja uklj učeno pre-gleda vanje Špilje na naročitim lacljicama 8 !truna. Djeca. plaćaj u polovinu . moljava-ju se p. n. gg., koji namjeravaju učestvovati ovom krasnom izletu, da se prijave kod g. K. Margetića najdalj e do četvrtka dne 3 ju-la. Za gg. koja budu to želj ela, ako se pri-jave na vrijeme, bit će pripremljen objed na Visu.

NB. Iz let će slijediti samo u slučaju do-Toljnog broja izletnika. Gg. izletnici morati će platiti voznu kartu kad se pxijave 11a iz-let. U slučaj u da izlet ne bude novac će biti povraćen. Gg. stranci koji budu ~elili uče-

• tvova.ti mogu se obra.titi na g. K. Marge-tića poslavši i11nos za vo:mu kartu. Za sve drugo obra.titi se na g. K Margetića.

Svi graclj :.wi , što znadu · za ugodnost mora i krasotu naše obale neka u nedjelju pohode ovu špilju, taj "hram velebni" -kako j e nazva Tresić u jednoj svojoj pj&smi Biševskoj , pilji" .

Kn j iževnost. , }ftvatslci Sokol" - časopi s. za pro-

mic. tj elovj. - Glasi lo Hrv. sok. snveza.

Sibenik

"Gajret" list za d ru§tvene poelove i za narodno prosvjećiTa.nje. Sarajevo. br. 6 i 7.

"Stpski Knjiže!Yni Glasnik". Beograd. l. J una. Sadržaj obilan. Preporuča mo.

Obavijesti uredništva. Dopi$niku - Knin: Radi preobilja

gradiva i jer predugo ne mogosmo uvrstiti odmah. U narednom broju tiskati ćemo sve.

Dopisniku Omi$ - Kao priopćeno možemo uvrstisti uz odgovorno1t j ednog od in teresovanih, samo nas obznanite!

K1·onisti Tt·ogir: Ostalo ćemo dojdući put. Šal j i te redovito, ali kraće l Srdačni pozdrav!

··ast mi je javiti p. n. CtJe!lJenom op-ćinstvu, da. sam otvorio u "Širokoj Ulici" , u prizemlju kuće R. Vlahov, svoj u moderno uregjenu

SLASTIČARNICU opskrh~enu najbiranijim 11latkišima, kao što inim predmetima, koji u slastičarnu spadaju: Izra~ujem na potpuno zadovoljstvo sve vrsti slatkiša prigodom ženidbe, krštenja i t. d.

Preporuča.m za mnogobrojni posjet i bilježim se 16 Stevo Mandić.

OBJ RVH

Velika zaliha za ljetnu sezonu

Čast mi je staviti do znanja mojim štovanim mušterijama i cienjenom obćinstvu da sam moj "Hotel Krka" premjestio na. nje-govo staro mjesto, to jest gdje se je u zadnje vrieme nalazio "Hotel Velebit" koji sada prestaje. MUŠI{IH ODIJELA

Najmodernijeg kroja uz vrlo

umjerene eljene 25-52

NE BOJI SE UTHKMICE.

Preporuča se naklonosti starih prijatelja. i cienjenog obćinstva, koji će u "Hotelu Krka 11 naći sve najmodernije konforte.

Sa veleštovnjem 46 FRANE CRlJENKO

~· sc~•