NAZOČNOST– individualno, seminarska nastava

2,5

NASTAVNE AKTIVNOSTI

AK.1.: Timski rad na nastavi – aktivno sudjelovanje kroz nastavne zadatke 2,5

AK.2.: Timski rad na nastavi – Esej 1 5

AK.3.: Timski rad na nastavi – Esej 2 5

AK.4.: Timski rad na nastavi – aktivno sudjelovanje kroz nastavne zadatke 2,5

AK.5.: Završni timski zadatak (seminar) 15

AK.6.: Izlaganje završnog timskog zadatka 5

UKUPNO (seminarska nastava) 35

DODATNO 5

Planirane aktivnosti

1.24.04.2018. D4

G1: 13:15 - 14:50Uvodno upoznavanje s načinom rada Ak.1.: Timski zadatak na nastavi (članak 1) + timski zadatak (rad kod kuće, esej 1)

G2: 14:55 - 16:30

26.04.2018. D4

G3: 13:15 - 14:50

G4: 14:55 - 16:30

G5: 16:35 - 18:15

2.04.05.2018. D4

G1: 15:00 - 16:40

Ak.2.: Timski zadatak na nastavi (članak 2) + zadaci za 1. kolokvij

G2: 16:45 - 18:20

03.05.2018. D4

G3: 13:15 - 14:50

G4: 14:55 - 16:30

G5: 16:35 - 18:15

3.08.05.2017. D4

G1: 13:15 - 14:50

Ak.3.: Timski zadatak na nastavi (članak 3) + timski zadatak (rad kod kuće, esej 2)

G2: 14:55 - 16:30

10.05.2018. D4G3: 13:15 - 14:50G4: 14:55 - 16:30

G5: 16:35 - 18:15

4.15.05.2018. D4

G1: 13:15 - 14:50

Ak.4.: Timski zadatak na nastavi (članak 4)G2: 14:55 - 16:30

17.05.2018. D4

G3: 15.45 - 17.20

G4: 12.15 - 14.00

G5: 14.05 - 15.40

5.22.05.2018. D4

G1: 13:15 - 14:50

Ak.5.: Timski zadatak na nastavi (članak 5) / Izlaganja

G2: 14:55 - 16:30

24.05.2018. D4G3: 13:15 - 14:50G4: 14:55 - 16:30

G5: 16:35 - 18:15

6.29.05.2017. D4

G1: 13:15 - 14:50

Ak.6.: Izlaganja

G2: 14:55 - 16:30

31.05.2018. D4 / Tijelovo – bit će nadoknada

G3: 13:15 - 14:50

G4: 14:55 - 16:30

G5: 16:35 - 18:15

7.05.06.2018. D4

G1: 13:15 - 14:50

Ak.7.: Izlaganja

G2: 14:55 - 16:30

07.06.2018. D4

G3: 13:15 - 14:50

G4: 14:55 - 16:30

G5: 16:35 - 18:15

Članci na nastavi (5 članaka, 5 bodova)

1. Ekonomski CSI kraha koncerna Agrokor

2. Zašto je fleksigurnost moguća u nordijskim zemljama, a ne i u mediteranskim? / Prometejevo obećanje

3. Članci na temu poduzetništva (eng.)

4. Kupovna moć današnjih prosječnih plaća 27% niža nego 1978. / Kako njemački obrazovni sustav ruši nezaposlenost

5. Agrokor: je li vrijeme za epilog u tri točke?

Eseji (2 eseja, 10 bodova)

• Esej (rad kod kuće, timski)

• Znanstveni članak – rad kod kuće, timski (esej 2)

Završni timski zadatak - seminar (15 + 5 bodova)

• Ponuđene teme:1. „Tvornica svijeta" - analiza kineskog gospodarstva2. Analiza japanskog gospodarstva3. Analiza skandinavskog modela države blagostanja4. Analiza gospodarstva azijskih tigrova5. Vanjsko-trgovinske neravnoteže – uzroci i moguća rješenja6. Nezaposlenost mladih-usporedba RH i članica EU7. Uvođenje eura – što možemo naučiti od EU zemalja?8. Financijska i ekonomska kriza – uzroci i put oporavka Hrvatske9. U potrazi za razvojnim potencijalima u RH: održivi turizam (analiza stanja i mogućnosti razvoja)10. U potrazi za razvojnim potencijalima u RH: zelena industrija (analiza stanja i mogućnosti razvoja)11. U potrazi za razvojnim potencijalima u RH: kreativna industrija (analiza stanja i mogućnosti razvoja)12. U potrazi za razvojnim potencijalima u RH: cirkularna ekonomija (analiza stanja i mogućnosti razvoja)13. Analiza i komentar na Izvješće Europske komisije: Makroekonomske neravnoteže – Hrvatska (usporedba

posljednjih 5 godina)14. Problematika mirovinskog sustava15. Održivost javnog duga u Republici Hrvatskoj16. Tema po vlastitom izboru (izvor: Gospodarstvo Hrvatske, knjiga ili tematska područja nastavnih cjelina)

• Tim (2 – 5 osoba) – do kraja tjedna upis timova (web)

• 10 – 15 stranica

• Izlaganje (nije obavezno)

• Prema uputama o izradi seminarskih radova (http://www.efos.unios.hr/studenti/pisanje-studentskih-radova/)

• Rok za slanje: na dan izlaganja

Dodatni bodovi (5)

• Osvrt na trenutno stanje u državi – pratiti vijesti, čitati članke itd.

• Korisni linkovi:

• https://arhivanalitika.hr/

• https://www.cea-policy.hr/

• http://www.eizg.hr/serijske-publikacije/439

Esej (rad kod kuće, timski) Upute: Studenti trebaju napisati esej od cca. 700 riječi (slobodan izbor fonta, veličina 12, prored 1,15,

obostrano poravnanje teksta; slobodan stil pisanja – može biti i „ja“ formulacija: smatramo,

mislim da je… zaključio sam/smo….) na jednu od dvije ponuđene teme:

1. Razvojni izazovi hrvatskog gospodarstva

Gdje je Hrvatska? U kojem pravcu možemo i trebamo ići? Puno je razvojnih pitanja koja često

nailaze na sve samo ne jednoznačan ili jednostavan odgovor. Pokušajte obuhvatiti osnovna

ograničenja dugoročno održivog gospodarskog rasta i razvoja Republike Hrvatske kao nove

članice Europske unije. Možete li odgovoriti na osnovna pitanja opće ekonomske razvojne

politike (gospodarske politike) i industrijske politike: „što“, „kako“ i „za koga“ proizvoditi?

Pri argumentiranju svojih stavova, koristite izabrane ekonomske indikatore (svakako

navedite izvor podataka). Možete zauzeti kritički stav

prema promatranoj temi, iznositi svoja osobna

razmišljanja i stavove (čak i ako unutar tima imate

različita razmišljanja, argumentirano istaknite svaki

stav). Možete se pozvati na stručne članke iz stručnih

časopisa (Poslovni tjednik, Lider, Banka) i predavanja

održana u sklopu Kreativne riznice i Europskog

tjedna.

2. Razvojni izazovi gospodarstva EU

Postoje li „dva motora“ Europske unije? Koji su

izazovi europskog gospodarstva u odnosu na glavne

svjetske konkurente poput SAD-a, Japana i ostalih

zemalja (npr. Kine)? Koja su ograničenja, ali možda i

prednosti CEE zemalja u Europskoj uniji (Češka,

Mađarska, Slovačka, Hrvatska…). Puno je razvojnih

pitanja koja često nailaze na sve samo ne

jednoznačan ili jednostavan odgovor. Pokušajte

obuhvatiti osnovna ograničenja dugoročno održivog

gospodarskog rasta i razvoja Europske unije. Mogu li strategije poput EUROPA2020,

HORIZON 2020 ili OBZOR polučiti dobre rezultate u smislu poboljšanja pozicije europskog

gospodarstva u odnosu na konkurente? Pri argumentiranju svojih stavova, koristite

izabrane ekonomske indikatore (svakako navedite izvor podataka). Možete zauzeti kritički

stav prema promatranoj temi, iznositi svoja osobna razmišljanja i stavove (čak i ako unutar

tima imate različita razmišljanja, argumentirano istaknite svaki stav). Možete zauzeti kritički

stav prema promatranoj temi, iznositi svoja osobna razmišljanja i stavove (čak i ako unutar

tima imate različita razmišljanja, argumentirano istaknite svaki stav). Možete se pozvati na

stručne članke iz stručnih časopisa (Poslovni tjednik, Lider, Banka) i predavanja održana u

sklopu Kreativne riznice i Europskog tjedna.

Svoje eseje pošaljite najkasnije do 09.05.2018. (do ponoći) putem mail-a kolegija

(gospodarstvo@efos.hr).

Znanstveni članak – rad kod kuće, timski (esej 2) Upute: Klikom na priloženi link, studenti (članovi tima: 2-5 člana po timu) trebaju pročitati odgovarajući znanstveni članak. U slučaju da link nije ispravan, onda odabrani članak potražite na http://hrcak.srce.hr. Odabir članka je proizvoljan, ovisno o samim interesima studenata. Nakon pročitanog članka, potrebno je odgovoriti na postavljena pitanja, ali i napisati osvrt na članak kojim ćete izdvojiti ključnu problematiku promatrane tematike, ali i osobni stav studenata shodno novim procesima i kontekstu. Svoj rad trebate predati u pismenom obliku (cca. 2 stranice: imena i prezimena studenata, naslov rada, tekst; tehničko uređenje: prored 1,15, font Calibri/Arial/Times New Roman; obostrano poravnanje stranice) prije sljedećeg sata seminarske nastave na mail kolegija (gospodarstvo@efos.hr) do 23.05.2018. Analizom rada moguće je ostvariti 5 boda.

1. ALEKSANDAR BOGUNOVIĆ: EUROPSKA UNIJA – STANJE I PERSPEKTIVE http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12164

1. Prema Vašem mišljenju, sukladno pročitanom članku, odgovorite na sljedeće pitanje:

Zašto više nije nužno pitanje je li ili nije potrebno globalno i regionalno otvaranje, povezivanje i stvaranje ekonomskih i drugih sadržaja, već kako regionalne i globalne ekonomske odnose učiniti poštenijima i humanijima? 2. Izdvojite nekoliko ključnih demografskih i ekonomskih pokazatelja koji bi,

dugoročno, mogli „zabrinuti“ EU i izazvati ozbiljnije ekonomske i socijalne probleme. 2. ORIANA VUKOJA: ODREDNICE EKONOMSKOG RASTA ZEMALJA SREDNJE I

ISTOČNE EUROPE http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=45000 1. Objasnite zašto ekonomski rast predstavlja nužan, ali ne i dovoljan uvjet ekonomskog razvoja? 2. Prema analizi autorice, koje su ključne gospodarske sličnosti, a koje različitosti između Bugarske, Rumunjske i Hrvatske?

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku

Analiza znanstvenog članka iz Gospodarstva

Hrvatske

Naslov

Ime i prezime: U Osijeku, datum Tekst...

3. SANDRA ŠOKČEVIĆ: ANALIZA IZVOZNE SPOSOBNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA PRIMJENOM STRATEGIJE IZVOZNE EKSPANZIJE http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36349 1. Zašto je doprinos ukupnoga vanjskoga sektora bio negativan u svim godinama, osim u 2000.? 2. Kakva je izvozna konkurentnost Hrvatske i kako se može pratiti?

4. KRESAN- ŠKABIĆ, I., BANKOVIĆ, M.: MALO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ IULAZAK U EUROPSKU UNIJU http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41694 1. Što uopće smatramo pod „malo gospodarstvo“ i zašto je ono značajno za gospodarski razvoj Hrvatske? 2. Navedite i objasnite ključne razlike SME-a u Hrvatskoj i Europskoj uniji prema pokazateljima iz Tablice 1. rada. 3. Koje biste ključne prepreke izdvojili za SME u RH i EU?

5. KANDŽIJA, V., LOVRIĆ, LJ.: EKONOMSKI RAST TRANZICIJSKIH ZEMALJA U PROCESU GLOBALIZACIJE http://hrcak.srce.hr/11475?lang=hr 1. Ako se nove tehnologije mogu uvesti, zašto su onda neke zemlje siromašne, a druge bogate? 2. Što je dovelo autore do zaključka kako je ulaganje u ljudski kapital u tranzicijskim zemljama osnovna pretpostavka da siromašne zemlje mogu imati brži ekonomski rast od bogatih zemalja, ali samo uz određenu veličinu ljudskog kapitala?

6. KERSAN-ŠKABIĆ, I., MIHOVILOVIĆ, G.: KOMPARATIVNA ANALIZA ZADUŽENOSTI HRVATSKE I ZEMALJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=6222 1. Zašto autori ističu kako je porast zaduženja u inozemstvu i ovisnost o inozemnoj akumulaciji u financiranju investicija zajednička karakteristika gotovo svih zemalja u tranziciji? 2. Koji su osnovni pokazatelji stanja zaduženosti, a koji tijeka zaduženosti? Osim ove dvije osnovne grupe pokazatelja, koje ostale pokazatelje možemo izdvojiti? Prilikom prikazivanja tih pokazatelja, navedite po jedan primjer stanja izabrane dvije zemlje.

7. MOORE, D., VAMVAKIDIS, A.: EKONOMSKI RAST U HRVATSKOJ: MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=34621 1. Zašto se tranzicijski rang Hrvatske u posljednje vrijemenije mijenjao? 2. Ukratko navedite pokazatelje prema kojima je Hrvatska usporediva, ali i nije usporediva u odnosu na druge tranzicijske zemlje. 3. Prema autorima, ali i Vašem osobnom mišljenju, koje okolnosti u Hrvatskoj mogu obeshrabriti potencijalne ulagače?

8. TIJANIĆ LELA: REGIONALNA (NE) KONKURENTNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87575

1. Što uopće predstavlja regionalna konkurentnost? Iz više definicija, kreirajte

neki zaključak.

2. Kako se mjeri konkurentnost?

3. Kakva su iskustva po mjerenju regionalne konkurentnosti u Hrvatskoj?

4. Koliko su nam regije “konkurentne”? Koje probleme možete istaknuti?

5.

9. NADA DENONA BOGOVIĆ I BARBARA PETEH: INOVACIJSKA POLITIKA U FUNKCIJI

POVEĆANJA KONKURENTNOSTI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE REPUBLIKE

HRVATSKE

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33780

1. Koja su osnovna obilježja hrvatske prerađivačke industrije?

2. Koliko je hrvatska prerađivačka industrija konkurentna?

3. Na kojoj “strain” treba tražiti mogućnosti povećanja konkurentnosti hrvatske

prerađivačke industrije?

4. Koji su osnovni ciljevi inovacijske politike Europske unije?