Stranica 1.

1. UVOD

U trenutku kada Europa traži nove izvore

rasta i zapošljavanja, jedinstveno digitalno tržište ima ogroman potencijal.

Uporaba digitalne tehnologije proširila se na cjelokupno gospodarstvo. Ima ključnu

ulogu u većini poslovnih procesa, od

proizvodnje do stavljanja na tržište i prodaje. Preko jedinstvenog digitalnog

tržišta mala i srednja poduzeća, uključujući novoosnovana poduzeća,

mogu doći do tržišta koje čini više od 500 milijuna ljudi i transformirati

tradicionalne sektore gospodarstva.

Za postizanje jedinstvenog digitalnog

tržišta potreban je sveobuhvatan pristup nizu međusobno povezanih čimbenika:

1. bolji pristup potrošača i poduzeća robi i uslugama na internetu u cijeloj Europi;

2. stvaranje pravih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga; i 3.

iskorištavanje punog potencijala rasta

europskoga digitalnog gospodarstva.

Od sredine devedesetih godina 21. stoljeća zbog smanjenja cijena u

području informacijskih i komunikacijskih tehnologija došlo je do znatnih ulaganja

u opremu informacijskih i

komunikacijskih tehnologija i povećanja gospodarskoj rasta u cjelokupnom

gospodarstvu. Povećana uporaba informacijskih i komunikacijskih

tehnologija (digitalizacija) u razdoblju od 2001. do 2011. prouzročila je 30 %

rasta BDP-a u EU-u1 i zahvaljujući njoj

postignuta je veća učinkovitost (rast ukupne faktorske produktivnosti), iako je

to primjetljivije u SAD-u nego u EU-u. I dalje su potrebna znatna ulaganja,

posebno kad je riječ o širokopojasnoj infrastrukturi. Dokazi upućuju na to da

povećanje stope prodiranja širokopojasnog pristupa od 10 postotnih

bodova dovodi do godišnjeg rasta BDP-a

po glavi stanovnika od oko 1 do 1,5 postotnih bodova2. Uvođenjem

širokopojasne infrastrukture potiče se inovacija organizacije poslovanja,

poboljšavaju se poslovni procesi i smanjuju troškovi. Potiče se razvoj novih

tržišta, stvaraju nova radna mjesta i smanjuju neusklađenosti na tržištu rada.

Dinamično i konkurentno tržište

elektroničkih komunikacija u tom je pogledu ključno.

U indeksu digitalnoga gospodarstva i

društva (DESI) za 2017. sažeti su relevantni pokazatelji digitalne

uspješnosti Europe i prati se napredak

jedinstvenog digitalnog tržišta u državama članicama EU-a3. U ovom

1 B. van Ark i sur. Unlocking the ICT growth potential in Europe: Enabling people and businesses (Oslobađanje potencijala za rast

informacijske i komunikacijske tehnologije u Europi: mogućnosti za ljude i poduzeća),

2013. 2 Czernich i sur., Broadband Infrastructure and Economic Growth (Širokopojasna infrastruktura i gospodarski rast), 2009. 3 Indeks sadržava pet glavnih dimenzija:

povezivost, ljudski kapital, služenje internetom, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge.

TEMATSKI INFORMATIVNI ČLANAK O EUROPSKOM

SEMESTRU

JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE:

ŠIROKOPOJASNI PRISTUP I ELEKTRONIČKE

KOMUNIKACIJE

Stranica 2.

informativnom članku razmatra se dimenzija povezivosti, odnosno opseg

uvedene širokopojasne infrastrukture i

njezina kvaliteta.

Informativni članak podijeljen je na sljedeće odjeljke: u odjeljku 2. navedeni

su rezultati država članica EU-a kad je riječ o pokrivenosti i raširenosti

širokopojasnih mreža. U odjeljku 3. razmatraju se dostupni dokazi o

mogućim politikama za djelotvorno

rješavanje problema pokrivenosti i raširenosti širokopojasnih mreža te se

preispituje pristup poduzet na razini EU-a. U odjeljku 4. navedeni su primjeri

dobre prakse politike za rješavanje tih problema u državama članicama EU-a.

Konkretno, opisan je pristup uvođenja širokopojasne veze u Nizozemskoj i

Luksemburgu.

2. IZAZOVI

Nužan je uvjet za razvoj digitalnog

društva mogućnost spajanja na internet

članova društva. Jednostavna internetska veza danas više nije

dovoljna. Brze internetske veze ključne su kako bi se mogao iskoristiti cijeli

spektar usluga za čiji je razvoj zaslužan

internet. Povezivost je ključna sastavnica digitalnoga gospodarstva i društva.

Dimenzija povezivosti u okviru indeksa

digitalnoga gospodarstva i društva za 2017. upotrebljava se za mjerenje

uvedene širokopojasne infrastrukture i njezine kvalitete. Pristup brzim uslugama

koje su moguće zbog širokopojasne veze

nužan je preduvjet za konkurentnost. Dimenzija se izračunava kao ponderirani

prosjek četiriju poddimenzija, a to su: fiksni širokopojasni pristup (33 %),

mobilni širokopojasni pristup (23 %), brzina (33 %) i cjenovna pristupačnost

(11 %). Vrijednosti po državama članicama normirane su na vrijednost od

0 do 1 (tablica 1.). Na temelju indeksa

digitalnoga gospodarstva za 2017. (slika 1.) može se zaključiti da su razina

uvedenosti širokopojasne infrastrukture, njezina kvaliteta i cjenovna pristupačnost

(digitalna povezanost) neravnomjerno raspoređene u Europskoj uniji.

Stranica 3.

Slika 1 – Indeks digitalnoga gospodarstva i društva – dimenzija povezivosti

Izvor: Europska komisija, 2017.

2.1. Širokopojasna pokrivenost

U Digitalnoj agendi za Europu utvrđena

su dva cilja za širokopojasnu pokrivenost: 1. širokopojasni pristup

trebao bi biti dostupan svim Europljanima do 2013.; i 2. pokrivenost

brzom širokopojasnom vezom od najmanje 30 Mbit/s za sve Europljane do

2020.

Prvi je cilj postignut jer je osnovni

širokopojasni pristup dostupan svima u EU-u ako se uzmu u obzir sve važnije

tehnologije (mreža xDSL, kabelska mreža, domovi koji su priključnim

kabelom povezani s mrežom optičkih vlakana – FTTP, mreže WiMax, HSPA,

LTE i satelit).

Međutim, ako se uzmu u obzir samo

fiksne i fiksne bežične tehnologije,

pokriveno je 97,5 % kućanstava u EU-u, nešto više u odnosu na proteklu godinu

(slika 2.).

Otprilike u polovini država članica pokriveno je više od 99 % kućanstava.

Razina pokrivenosti fiksnom

tehnologijom najveća je u državama članicama u kojima je infrastruktura

DSL-a dobro razvijena i veća je od 90 % u svim državama članicama, osim u njih

tri. Razina pokrivenosti u Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj manja je od

90 % pa one zaostaju za drugim državama članicama. Kad je riječ o

ruralnim područjima, ruralna fiksna

širokopojasna pokrivenost najniža je u Estoniji, Bugarskoj i Poljskoj.

Stranica 4.

Slika2. – Nacionalna i ruralna fiksna širokopojasna pokrivenost

Izvor: IHS i Point Topic, Broadband Coverage in Europe 2016. (Širokopojasna pokrivenost u Europi 2016.)

Podaci se odnose na uvođenje fiksnog i fiksnog bežičnog širokopojasnog pristupa i ne uključuju mobilna bežična

i satelitska rješenja.

Kad je riječ o drugom cilju, pokrivenosti

brzim širokopojasnim internetom od najmanje 30 Mbit/s (takozvani pristup

sljedeće generacije, NGA tehnologije) za sve Europljane do 2020., razina

pokrivenosti i dalje se povećava i dosegnula je 76 % kućanstava u EU-u.

Za potrebe ovog izvješća pojam „NGA”

uključuje VDSL, kabelski modem Cable Docsis 3.0 i FTTP. Sredinom 2016.

najveću je razinu pokrivenosti NGA tehnologijom imao VDSL (48 %), zatim

kabelski internet (44 %) i FTTP (24 %). Većina europske kabelske mreže

nadograđena je do 2011., a razina pokrivenosti VDSL-om trenutačno je

2,5 puta veća nego prije četiri godine.

Razina pokrivenosti VDSL-om prošle se

godine najviše povećala u Italiji, sa 41 % na 72 %. Zabilježen je i znatan napredak

u razini pokrivenosti FTTP-om (sa 10 % 2011. na 24 % 2016.), ali je ta razina i

dalje niska.

Infrastruktura se i dalje uglavnom uvodi

u gradskim područjima, a NGA mreže sve su raširenije u ruralnim područjima i

pokrivaju 40 % kućanstava (slika 3.).

To znači da i dalje postoje razlike u

kvaliteti širokopojasne pokrivenosti između gradskih i ruralnih područja pa

postoji rizik od gospodarske i socijalne isključenosti.

Slika 3. – Nacionalna i ruralna brza širokopojasna pokrivenost (pristup sljedeće generacije)

Izvor: IHS i Point Topic, Broadband Coverage in Europe 2016. (Širokopojasna pokrivenost u Europi 2016.)

Podaci se odnose na uvođenje fiksnog i fiksnog bežičnog širokopojasnog pristupa i ne uključuju mobilna bežična

i satelitska rješenja.

Stranica 5.

Kad je riječ o mobilnim mrežama, sve

su države članice uvele mreže 4G. Dostupnost mobilne širokopojasne

mreže 4G povećala se sa 86 % 2015. na 96 % u lipnju 2016.(slika 4.).

Tehnologija LTE najrazvijenija je u Danskoj, Švedskoj i Finskoj.

Pokrivenost ruralnih područja povećala se sa 36 % 2015. na 80 % 2016.

Prosječna dostupnost mreže 4G4

(izračunava se kao prosjek pokrivenosti svakog operatora) na nešto je nižoj

razini od ukupne pokrivenosti i iznosi 84 %.

Prosječna pokrivenost mrežom 4G veća je od 90 % u otprilike polovini država

članica, a najmanja je u Rumunjskoj (45 %).

Slika 4. – Pokrivenost mrežom 4G (LTE)

Izvor: IHS i Point Topic

4 To je novi pokazatelj kojim se određuje prosjek pokrivenosti određenog operatora mobilnih

telekomunikacija u svakoj državi . U prethodnoj inačici Pregleda digitalnih rezultata za određivanje pokrivenosti mrežom 4G upotrijebljen je drugi pokazatelj. Starim pokazateljem mreže 4G određivala se ukupna pokrivenost operatora i on je upućivao na veće vrijednosti nego novi

pokazatelj.

Stranica 6.

2.2. Širokopojasni pristup (pretplata na širokopojasnu vezu)

U Europi je 27 % kućanstava pretplaćeno

na brzi širokopojasni pristup od najmanje 30 Mbit/s. Dvije trećine

kućanstava u Belgiji i Nizozemskoj već je pretplaćeno na brzi širokopojasni pristup,

dok je uporaba brzih usluga u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji i Cipru i dalje zanemariva.

Istodobno bi u skladu s Digitalnom

agendom za Europu 50 % europskih

kućanstava do 2020. trebalo biti pretplaćeno na brzinu od najmanje

100 Mbit/s (ultrabrzi širokopojasni pristup). Iako je 49 % kućanstava bilo

pokriveno mrežama koje mogu postići brzinu od 100 Mbit/s, u lipnju 2016.

samo je 11 % kućanstava bilo

pretplaćeno na ultrabrzi širokopojasni pristup. Sporo širenje brzog i ultrabrzog

širokopojasnog pristupa utječe na mogućnost inovacija, širenja znanja i

distribucije robe i usluga u Europi te ruralna područja ostaju izolirana.

Kad je riječ o fiksnom širokopojasnom

pristupu po kućanstvima, najniže razine,

ispod europskog prosjeka od 72 %, zabilježene su u Italiji, Bugarskoj i

Poljskoj. U Luksemburgu i Nizozemskoj zabilježene su najveće razine raširenosti,

koje iznose više od 90 % (slika 5.).

Slika 5. –Fiksni širokopojasni pristup – raširenost osnovnog i brzog (NGA)

širokopojasnog pristupa po kućanstvima

Izvor: službe Komisije na temelju Odbora za komunikacije i Eurostata

Mobilni širokopojasni pristup brzo je rastući segment širokopojasnog tržišta.

Kad je riječ o mobilnom širokopojasnom pristupu, u EU-u trenutačno 84 osobe od

njih 100 imaju aktivnu SIM karticu s mobilnim širokopojasnim pristupom, dok

je prije četiri godine taj broj iznosio 34.

Broj je u protekle četiri godine rastao linearno i svake je godine zabilježeno

40 milijuna novih pretplata.

U nordijskim zemljama, Estoniji, Luksemburgu i Poljskoj broj je već

premašio 100 pretplata na 100 osoba, dok je u Mađarskoj i Grčkoj razina

upotrebe i dalje manja od 50 %. Pretplate na mobilni širokopojasni

pristup češće se upotrebljavaju na

pametnim telefonima nego na tabletima ili prijenosnim računalima (slika 6.).

Stranica 7.

Slika 6. – Mobilni širokopojasni pristup

Izvor: službe Komisije na temelju Odbora za komunikacije i Eurostata

3. IDENTIFIKACIJA PRIKLADNIH ODGOVORA POLITIKE

Tržišta telekomunikacija u Europi i dalje

su uglavnom nacionalna, regionalna ili lokalna, s različitim uvjetima ponude i

potražnje. Telekomunikacijski operatori

imaju nacionalne strategije čak i kad su dio većih multinacionalnih grupa. Kad je

riječ o telekomunikacijskim propisima i politikama o spektru, u EU-u postoje

bitne razlike koje se ne mogu opravdati nacionalnim okolnostima i koje

ograničavaju mogućnost daljnjih ulaganja i uspostavu inovativnih

poduzeća na razini EU-a. Zbog toga EU

ne može u potpunosti iskoristiti potencijal telekomunikacijskog tržišta na

razini EU-a.

Trenutačni je regulatorni okvir za elektroničke komunikacije (na snazi od

2002., ažuriran 2009.) omogućio

uspješnu liberalizaciju prethodno monopolističkih nacionalnih tržišta. Osim

toga, smanjene su prepreke ulasku na tržište jer se okvirom promiče

djelotvorno tržišno natjecanje i uspostavljaju zajednička načela za tržišta

elektroničkih komunikacija u cijelom EU-u. Glavne gospodarske regulatorne

odredbe okvira utemeljene su na analizi

tržišta koju su provela nacionalna regulatorna tijela, koja unaprijed

određuju pravna sredstva za osiguravanje djelotvornog tržišnog

natjecanja uz prisutnost (ili vladajući položaj) jednog operatora značajne

tržišne snage ili više njih. Stoga je

postojeći okvir utemeljen na provedbi pravila nacionalnih regulatornih tijela u

28 država članica.

Na temelju postojećeg regulatornog okvira prilično su uspješno stvoreni

uvjeti za djelotvorno tržišno natjecanje

na različitim nacionalnim tržištima. Tradicionalni pružatelji vertikalno

integriranih telekomunikacijskih usluga („povijesni operatori”) natječu se s

tražiteljima pristupa („novi sudionici”) i s pružateljima usluga kabelske mreže (koji

su kroz povijest pružali televizijske usluge). Inovacije u području mobilnih

širokopojasnih mreža omogućile su novu

platformu za usluge.

Međutim, iako u određenim okolnostima postoji konsenzus o potrebi za

regulacijom pristupa širokopojasnim mrežama, odabrane regulatorne

korektivne mjere i dalje se znatno

razlikuju.

Zbog te se situacije povećava opterećenje za operatore da ulažu u

mreže i povezane usluge na prekograničnoj osnovi ili da ulaze na

nova tržišta samo na temelju proširenja

postojećih tržišnih i tehničkih modela. Zbog toga potrošači i poduzeća u svim

sektorima mogu imati pristup uslugama elektroničke komunikacije čija se

kvaliteta razlikuje po zemljama. Mreže koje imaju nisku kvalitetu pristupa

umanjuju uspješnost određenih gospodarskih sektora i interes građana

za uključivanje u internetske aktivnosti.

Stranica 8.

Provodeći svoju Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, Komisija je

14. rujna 2016. donijela skup inicijativa i

zakonodavnih prijedloga kako bi osigurala vodeći položaj EU-a u području

internetske povezivosti5:

1) niz novih, neobvezujućih ciljeva povezivosti za konkurentno

jedinstveno digitalno tržište do 2025.6;

2) novi Europski zakonik o elektroničkim

komunikacijama7 koji je kombinacija četiriju postojećih direktiva o

telekomunikacijama (Okvirna direktiva, Direktiva o ovlaštenju,

Direktiva o pristupu i Direktiva o univerzalnoj usluzi) i ažuriranu

Uredbu o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke

komunikacije (BEREC)8;

3) Uredbu kojom se lokalne zajednice podržava u pružanju besplatne javne

Wi-Fi mreže svojim građanima9 (WiFi4EU);

4) akcijski plan uvođenja mreže 5G u EU10.

3.1. Ciljevi povezivosti za konkurentno jedinstveno digitalno

tržište do 2025.

Komisija je na temelju postojećih ciljeva

EU-a za širokopojasni pristup do 2020. odredila viziju europskoga gigabitnog

društva. Provedba te vizije, dostupnost i raširenost mreža vrlo visokog kapaciteta

omogućila bi raširenu uporabu i razvoj

proizvoda, usluga i aplikacija na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Novi su ciljevi za 2025. sljedeći:

1) svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, npr. škole, sveučilišta,

5 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-

16-3008_en.htm 6 https://ec.europa.eu/digital-single-market/news-redirect/34110 7 https://ec.europa.eu/digital-single-

market/news-redirect/34112 8 https://ec.europa.eu/digital-single-market/news-redirect/34114 9 https://ec.europa.eu/digital-single-market/news-redirect/34228 10 https://ec.europa.eu/digital-single-

market/news-redirect/34115

istraživački centri, prometna čvorišta, svi javni pružatelji usluga, kao što su

bolnice i uprave, te poduzeća koja se

oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo visokoj,

gigabitnoj, povezivosti (koja korisnicima omogućuje

preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi);

2) svim europskim kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima,

trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje

100 Mbit/s, uz mogućnost prelaska

na Gbit/s (1 000 Mbit/s); 3) sva gradska područja te veće

prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za

mrežu 5G, petu generaciju sustavâ bežične komunikacije. Određen je

privremeni cilj na temelju kojeg bi do 2020. mreža 5G trebala biti

komercijalno dostupna u najmanje

jednom velikom gradu u svakoj od država članica.

Procjenjuje se da će za postizanje ciljeva

povezivosti biti potrebno 500 milijardi EUR ulaganja u

predstojećem desetljeću. Ta će se

sredstva u velikoj mjeri morati prikupiti iz privatnih izvora. Međutim, s obzirom

na trenutačne trendove ulaganja, vjerojatan je manjak ulaganja od

155 milijardi EUR.

3.2. Novi Europski zakonik

elektroničkih komunikacija

Kao odgovor na taj izazov u pogledu

ulaganja Komisija je predložila modernizaciju postojećih pravila EU-a u

području telekomunikacija, koja su zadnji put ažurirana 2009.

Suzakonodavci trenutačno razmatraju novi Europski zakonik elektroničkih

komunikacija.

U zakoniku se predlaže sljedeće:

– povećanje konkurencije i

predvidljivosti za ulaganja: bez obzira

na sektor u kojem djeluju, ulagateljima je potrebna dugoročna sigurnost. To

znači stabilno regulatorno okruženje kojim se smanjuju razlike među

regulatornim praksama u EU-u. U skladu s predloženim zakonikom regulacija

Stranica 9.

tržišta primjenjuje se samo kada je to potrebno da bi se zaštitili interesi

krajnjeg korisnika i kada komercijalni

dogovori među operatorima dovedu do situacija koje ne pogoduju tržišnom

natjecanju. Novim će se zakonikom bitno smanjiti regulacija u slučajevima u

kojima konkurentni operatori zajednički ulažu u mreže vrlo visokog kapaciteta te

će se manjim akterima olakšati sudjelovanje u projektima ulaganja,

zahvaljujući združivanju troškova, uklanjanju prepreka koje im može

predstavljati njihova veličina itd.

Predložena nova pravila i ulagački planovi postat će predvidljiviji za

„predvodnike”, koji preuzimaju rizik ulaganja u navedene mreže u manje

unosnim područjima, kao što su ruralna područja. Novim se zakonikom ne potiče

više samo konkurencija u pogledu pristupa mrežama, nego i konkurencija u

pogledu ulaganja u te mreže.

– Bolja uporaba radijskih

frekvencija: smanjivanje razlika među regulatornim praksama u cijelom EU-u

posebno je relevantno u području radiofrekvencijskog spektra, koji je

ključna podloga za bežičnu

komunikaciju. U zakoniku se predlaže dugoročno licenciranje u kombinaciji sa

strožim zahtjevima za djelotvornu i učinkovitu uporabu spektra. U njemu se

predlaže i koordiniranje osnovnih parametara, kao što je vremenski

raspored dodjela, kako bi se osigurali pravodobno oslobađanje spektra na

tržištu EU-a i usklađenije politike

spektra, u cilju osiguravanja pune bežične pokrivenosti u cijelom EU-u.

– Bolja zaštita potrošača u područjima

u kojima opća pravila o zaštiti potrošača ne odgovaraju posebnim potrebama

sektora. Ažuriranim pravilima

potrošačima koji su potpisali ugovor za paket (koji obuhvaća internet, telefon,

televiziju, mobitel itd.) olakšat će se promjena dobavljača, a ranjivim

skupinama (primjerice starijim osobama, osobama s invaliditetom, osobama koje

primaju socijalnu pomoć) osigurat će se pravo na ugovore za uporabu interneta

po pristupačnim cijenama.

– Sigurnije internetsko okruženje za

korisnike i pravednija pravila za sve

dionike: kako bi se osigurala provedba sigurnosnih zahtjeva (sigurnost mreža i

servera), određena pravila proširit će se

na nove dionike na internetu koji nude iste usluge kao tradicionalni operatori. U

prijedlozima je predviđena i mogućnost da korisnici putem tih internetskih usluga

u budućnosti mogu nazvati broj za hitne slučajeve u EU-u 112, što im neće

prouzročiti dodatne troškove.

Komisija je predložila i jačanje uloge

nacionalnih regulatora i agencije BEREC kako bi osigurala dosljednu i

predvidivu primjenu pravila na cijelom digitalnom tržištu i na taj način smanjile

trenutačne rascjepkanost i nedosljednosti. Prijedlog da se mreža

BEREC pretvori u punopravnu agenciju usko je povezan s prijedlogom novog

Europskog zakonika elektroničkih

komunikacija, u kojem su utvrđena područja u kojima bi mreža BEREC

trebala dati svoj doprinos postizanju ciljeva povezivosti i regulatorne

dosljednosti (kao što su prekogranična pitanja, smjernice za nacionalna

regulatorna tijela itd.).

Regulacija pristupa mreža u vlasništvu

operatora značajne tržišne snage posebno je važna za širokopojasni

pristup i bitan je dio regulatornog okvira za elektroničke komunikacije. To znači

da će navedeni operatori drugim operatorima i dalje omogućavati pristup

svojim mrežama uz plaćanje te da se u

suprotnom mogu umiješati regulatori. Međutim, predlažu se pojednostavnjenje

i prilagodba uvjeta odobrenja takvog pristupa kako bi se potaknulo uvođenje

novih mreža visokog kapaciteta. Osim toga, Komisija na temelju postojećih

najboljih praksi u Europskoj uniji predlaže usmjereniji pristup kako bi se

osiguralo da se obveze pristupa uvedu

samo ako je to potrebno da se premoste nedostaci tržišta. Komisija predlaže i

produljenje postojećeg roka za analizu tržišta od najviše tri godine na pet

godina kako bi se operatorima omogućila veća stabilnost u odnosu na regulatorno

okruženje.

Kako bi se bolje razumjela regulacija i

potaknulo ulaganje u nedovoljno pokrivena područja, predloženim

zakonikom od nacionalnih će se

Stranica 10.

regulatora zahtijevati da sastave plan namjeravanih ulaganja u mreže i

organiziraju pozive na iskazivanje

interesa za uvođenje mreža u područjima gdje nema planova o

uvođenju mreža vrlo visokog kapaciteta. Kako bi se povećala sigurnost ulaganja,

predloženim se pravilima regulatorima daju ovlasti da poduzmu radnje protiv

operatora koji odstupaju od namjera koje su iznijeli u pogledu tih područja.

Zakonikom će se na taj način ohrabriti alternativni mrežni operatori koji su

usredotočeni na manja zemljopisna

područja i pridonijeti dovođenju kvalitetnije povezivosti građanima izvan

gradova.

Osim toga, predložena su dva modela koja operatorima omogućuju smanjenje

regulatornog opterećenja, a to su:

1) zajedničko ulaganje: konkurencija

potiče ulaganje, posebno na mjestima gdje je moguća

infrastrukturna konkurencija (npr. gusto naseljena područja).

Zajedničko ulaganje u drugim

područjima može pomoći u udruživanju resursa i smanjenju

troškova uvođenja. Takvim se ulaganjem alternativnim operatorima

koji žele ulagati pruža realnija mogućnost da to učine, a

dominantnim operatorima koji nadograde svoje mreže da se

razlikuju od onih koji ne ulažu.

Takvim se pristupom daje poticaj širokom rasponu sudionika na tržištu

da se otpočetka udruže kako bi uveli mreže visokog kapaciteta i u

potpunosti iskoristili njihove mogućnosti. Njime bi se s

povećanjem kapaciteta mreže mogli potaknuti novi sporazumi o

komercijalnom pristupu. Nadalje,

osobe koje žive u slabije naseljenim područjima ostvarit će koristi od

bržeg uvođenja mreža vrlo visokog kapaciteta koje se potiče navedenim

modelima;

2) isključivo veleprodaja: sudionici na tržištu koji ostvare privatna ulaganja

u mreže, a zatim se bave samo

prodajom ili iznajmljivanjem pristupa tim mrežama, bez ponude usluga

krajnjim korisnicima, imat će koristi i

od manje strogih obveza pristupa ako ih se i dalje bude smatralo

dominantnim sudionicima na tržištu.

Ako se pristup ponudi većem broju pružatelja usluga, ulagatelj može

udružiti prihode i osigurati veći povrat kapitala potrebnog za

izgradnju infrastrukture.

Pravila za bolju usklađenost dodjele radiofrekvencijskog spektra olakšat

će postupak i ulagateljima, posebno u

prekograničnom širenju poslovanja. U zakoniku je predloženo dugoročno

licenciranje kako bi se potaknulo ulaganje u kombinaciji sa strogim

zahtjevima za djelotvornu i učinkovitu uporabu spektra. Predloženo je i da se

posebno koordiniraju vremenski raspored dodjela spektra i uvjeti

odobrenja koji najviše utječu na

strukturu tržišta i poslovne strategije kako bi se osiguralo da se spektar

pravodobno stavi na tržište EU-a. Novim će se pravilima operatorima mobilnih

telekomunikacija smanjiti trošak poslovanja u više država, čime se će

pridonijeti stvaranju unutarnjeg tržišta.

Bežični širokopojasni pristup znatno

pridonosi dovođenju brzih širokopojasnih veza osobama u udaljenim područjima i

dostupnosti inovativnih usluga na mobilnim uređajima (npr. na pametnim

telefonima, tabletima i prijenosnim računalima) svugdje u Europi. Učinkovita

uporaba radiofrekvencijskog spektra,

kojoj pogoduju usklađeni uvjeti pristupa spektru kojima se omogućuje

interoperabilnost i ekonomija razmjera za bežičnu opremu, razlog je zbog kojeg

digitalni proizvodi i usluge imaju potencijal pomoći svim aspektima života

građana i potaknuti gospodarski oporavak Europe.

3.3. WiFi4EU

Javne službe, od administracije do

knjižnica, sveučilišta i bolnica, sve više razvijaju lokalne bežične mreže (Wi-Fi),

za svoju internu upotrebu, ali vrlo često i za posjetitelje. Komisija je na temelju te

prakse predložila uspostavu programa

vaučera s proračunom od 120 milijuna EUR kojim bi se

zainteresiranim lokalnim tijelima pomoglo u ponudi besplatne Wi-Fi veze,

Stranica 11.

primjerice u javnim zgradama, u zdravstvenim ustanovama, parkovima na

trgovima i oko njih. Procjenjuje se da bi

od tog novog sustava do 2020. trebalo imati koristi od 6000 do 8000 lokalnih

zajednica.

Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su u svibnju 2017. politički

dogovor o inicijativi WiFi4EU i njezinu financiranju.

3.4. Akcijski plan za 5G

Akcijski plan za 5G ključna je inicijativa

za suočavanje s izazovima tržišta i ulaganja povezanih s uvođenjem

komercijalnih 5G usluga u cijeloj Europi do 2020. Konkretno, Komisija će s

dionicima uklanjati političke i

regulatorne prepreke za uvođenje sustava, primjerice promicanjem

pravovremene dostupnosti radiofrekvencijskog spektra, povoljnijih

uvjeta za uvođenje malih ćelija ili rješavanjem sektorskih pitanja koja

sprječavaju uvođenje određenih usluga. Ta će mjera doprinijeti općem

pozitivnom učinku preispitivanja

regulatornog okvira. Njegov se uspjeh temelji na dobrovoljnoj i uzajamno

korisnoj koordinaciji svih sudionika.

U planu se predviđa i ubrzanje razvoja novih inovacijskih ekosustava temeljenih

na povezivosti tako da se svi europski

partneri, javni i privatni dionici u svim relevantnim sektorima, od

telekomunikacija do logistike, prometa, energetike, zdravlja i proizvodnje,

okupe u okviru zajedničkog plana za 5G.

Osim toga, u okviru plana postojeći rad

na istraživanju i razvoju mreže 5G povezuje se s budućim uvođenjem na

tržište. Plan će uključivati napredne prikaze mreže 5G i opsežne pokusne

aktivnosti prije stavljanja na tržište, kao i dosljednu strategiju EU-a za

standardizaciju mreže 5G. Naposljetku, cilj je plana jasno planirati javna i

privatna ulaganja u infrastrukture 5G u

EU-u, u skladu sa strateškom važnosti povezivosti mreže 5G za gospodarstvo i

društvo.

Plan se temelji na brojnim dosadašnjim nastojanjima Komisije da osigura vodeći

položaj EU-a u razvoju mreže 5G u svijetu. Komisija je još 2013. uspostavila

javno-privatno partnerstvo u vezi s

tehnologijom 5G kojem su u okviru programa Obzor 2020. dodijeljena

financijska sredstva u iznosu od 700 milijuna EUR za razdoblje do 2020.

Na taj se način namjerava potaknuti najmanje 3,5 milijardi EUR iz privatnog

sektora. Komisija na bilateralnoj osnovi surađuje i s tijelima u više strateških

trgovinskih partnerskih zemalja (Južna Koreja, Japan, Kina i Brazil) radi

promicanja zajedničkog razvoja

tehnologije 5G. EU blisko surađuje i s ključnim organizacijama u SAD-u.

3.5. Spektar dodijeljen pružanju

usluga elektroničke komunikacije uključujući bežični širokopojasni

pristup

Jedan od ključnih ciljeva politike programa za politiku radiofrekvencijskog

spektra (RSPP) donesenog 2012. bilo je do 2015. odrediti najmanje 1200 MHz

spektra primjerenog za bežični širokopojasni pristup. Države članice

pojedinačno su odgovorne za dodjelu prava na uporabu spektra.

Neke države članice još moraju završiti postupak izdavanja odobrenja za već

usklađene pojase, kako se zahtijeva u programu za politiku radiofrekvencijskog

spektra. U svibnju 2017. Parlament i Vijeće donijeli su Odluku (EU) 2017/899

u kojoj je 30. lipnja 2020. određen kao

glavni rok od kojeg države članice dopuštaju uporabu frekvencijskog pojasa

od 700 MHz za zemaljske sustave koji mogu pružati bežične širokopojasne

usluge elektroničkih komunikacija samo u skladu s usklađenim tehničkim

uvjetima utvrđenima Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/687.

Istodobno Komisija i države članice rade

na mogućem proširenju pojasa od 1,5 GHz te izmjeni tehničkih uvjeta za

pojaseve od 900 MHz i 1800 MHz kako bi se olakšala uporaba interneta stvari u

tim pojasevima.

Iako se EU približava postizanju cilja od

1200 MHz, neke države članice i dalje trebaju dodijeliti više od 30 %

usklađenog spektra. S jedne strane, samo su Finska, Francuska i Njemačka

Stranica 12.

već dodijelile pojas od 700 MHz (početni pojas mreže 5G), dok bi u nekim

državama članicama postupak

prenamjene mogao potrajati nekoliko godina. S druge strane, izvješćuje se o

nedostatku potražnje na tržištu za frekvencijama iznad 1 GHz. Međutim,

stanje se mijenja, dijelom i zbog sve većeg interesa za pojasevima visoke

frekvencije u cilju uvođenja mreže 5G, a posebno pojasa od 3,4 do 3,8 GHz, koji

se smatra pionirskim pojasom mreže 5G. Vidjeti tablicu 2. za pregled stanja po

državama članicama u pogledu postupka

izdavanja odobrenja za pojaseve koji su u programu za politiku

radiofrekvencijskog spektra određeni za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih

elektroničkih komunikacija.

4. USPOREDNA ANALIZA

POSTOJEĆEG STANJA

4.1. Primjeri dobre prakse

Širokopojasni pristup u Nizozemskoj

Nizozemska ostvaruje natprosječne rezultate i dalje je na prvom mjestu kad

je riječ o dimenziji povezivosti. Nizozemska je jedna od triju

najuspješnijih država članica EU-a u pogledu širokopojasne i brze

širokopojasne pokrivenosti. Širokopojasne usluge dostupne su u

cijeloj državi (putem fiksnih, mobilnih i

satelitskih mreža) i uporaba širokopojasnog pristupa i pristupa

sljedeće generacije je velika. Međutim, Nizozemska ima nešto slabije rezultate u

područjima pokrivenosti mrežom 4G, mobilnog širokopojasnog pristupa i

usklađenosti spektra.

U srpnju 2016. Ministarstvo za

gospodarska pitanja objavilo je novu digitalnu agendu u kojoj su navedene

mjere za daljnju digitalizaciju nizozemskoga gospodarstva u razdoblju

2016. – 2017. Nizozemska širokopojasna strategija općenito odabire uvođenje

infrastrukture na temelju tržišta. Osim

toga, naglašava se da je glavna zadaća lokalnih vlasti uspostaviti odgovarajuće

uvjete, kao što su planiranje i koordinacija iskopavanja, skraćivanje

rokova i smanjenje troškova postupaka izdavanja dozvole ili promicanje razvoja

te uporaba aplikacija i usluga. Ako uvođenje infrastrukture na temelju

tržišta ne uspije, lokalni i regionalni

akteri mogu pomoći i osigurati financijska sredstva i financijske

instrumente. Nadalje, vlada pruža potporu građanskim inicijativama u

pogledu širokopojasnih mreža financiranih vlastitim sredstvima, kao

npr. samensnelinternet.nl – platforma znanja s informacijama o različitim

aspektima tekućih projekata u području širokopojasnog pristupa.

Nizozemska održava svoj relativno dobar napredak koji je postigla tijekom

vremena tako što održava konkurentnost sektora. Za dodatno olakšavanje

ulaganja u infrastrukturu potrebno je završiti prijenos Direktive o smanjenju

troškova širokopojasnog pristupa.

Nizozemska namjerava imati važnu

ulogu u europskoj strategiji za pružanje 5G usluga. Kako bi se ubrzale inovacije

povezane s tehnologijom 5G, javna tijela i sektorski dionici pokrenuli su inicijativu

„Fieldlab 5G”, kojom se različitim

poduzećima omogućuje da steknu iskustvo u pogledu inovativnih aplikacija

u područjima poljoprivrede, skrbi, energetike, životnog okruženja te

prometa i logistike. Osim toga, u pripremi je dražba za višepojasni spektar

(za 5G) koja bi se trebala održati 2019.

Širokopojasni pristup u Belgiji

Kad je riječ o povezivosti, Belgija je

jedna od vodećih država u Europi. Postupak pokrivenosti dovršen je i 99 %

države pokriveno je brzim mrežama (od

najmanje 30 Mbit/s). 80 % kućanstava pretplaćeno je na fiksni širokopojasni

pristup, a od toga je 81 % pretplaćeno na brzi širokopojasni pristup.

Kako bi Belgija zadržala vodeći položaj,

potrebno je riješiti dva problema u

području brze internetske povezivosti. Prvo, potrebno je dodatno povećati

mobilni širokopojasni pristup. Drugo, država mora poticati uvođenje ultrabrzih

širokopojasnih veza (iznad 100 Mbit/s). U usporedbi sa svojim općenitim

rezultatom, Belgija je u blagom zaostatku kad je riječ o uporabi mobilnog

interneta pa je tako raširenost mobilnog

Stranica 13.

širokopojasnog pristupa manja od prosjeka EU-a. Belgijska vlada

posvećena je ambicioznoj digitalnoj

agendi kojom će se korisnicima do 2020. omogućiti pristup do povezivosti od

1 Gbit/s i kojom će se postići još bolji položaj u indeksu digitalnoga

gospodarstva i društva (DESI). Ulaganje usmjereno na tržište uz potporu

povoljnog regulatornog okruženja temelj je za postizanje tih ciljeva. Tijela

savezne, regionalne i općinske vlasti blisko surađuju u pripremi plana da se

pokriju „bijele zone” u kojima trenutačno

nema dovoljno povezanosti fiksnih linija i mobilne povezanosti. Osim toga,

sporazum o pojednostavnjenju uvođenja bežične infrastrukture u zamjenu za

smanjenje poreza koji su valonska vlada i sektorski dionici potpisali 2016.

naznaka je mogućih načina na koje se može promicati uvođenje mreža digitalne

komunikacije.

Kako bi se do 2020. dodatno ojačala

povezivost i ostvarilo gigabitno društvo, Belgija će morati dodatno promicati

širokopojasni pristup i u tom području vodeće mobilne infrastrukture. Ciljanim

pojednostavnjenjem razvoja

infrastrukture u kombinaciji s promicanjem rješenja za mobilnu

povezanost kojima se postiže dodana vrijednost mogao bi se osigurati

napredak u tom pogledu. Brza provedba Direktive o smanjenju troškova

širokopojasnog pristupa bit će važan element olakšavanja regulatornog

opterećenja za operatore, kao i veća

koordiniranost među općinama u pogledu uvjeta uvođenja, što bi moglo dovesti do

izrade regionalnih smjernica.

4.2. Potrošački aspekti

Cijene usluga mobilne komunikacije u

svim obrascima uporabe u EU-u znatno

su se smanjile od 2002. Od 2006. do 2010. smanjile su se za najmanje

30 % (slika 7.).

Kad je riječ o širokopojasnom pristupu, cijene fiksnog širokopojasnog pristupa

znatno se smanjuju od 2012., iako se taj trend usporio nakon 2015. (slika 7.).

Stranica 14.

Slika 7. – Maloprodajne cijene širokopojasnog pristupa prema paritetu kupovne moći (PKM)

Stranica 15.

5. KORISNI IZVORI

Jedinstveno digitalno tržište

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/digital-single-market-strategy-europe-com2015-192-final

Pregled digitalnih rezultata https://ec.europa.eu/digital-single-market/digital-scoreboard

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) https://ec.europa.eu/digital-single-market/desi

Komunikacija i radni dokument službi Komisije

Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu

Komunikacija i radni dokument službi Komisije – 5G za Europu

Prijedlog Direktive oEuropskom zakoniku elektroničkih komunikacija

Prijedlog Uredbe o Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/proposed-regulation-

establishing-body-european-regulators-electronic-communications-berec

Prijedlog Uredbe o poticanju internetske povezivosti u lokalnim zajednicama i javnim

prostorima (WiFi4EU)

https://ec.europa.eu/digital-single-market/news-redirect/34228

Datum: 22. 11. 2017.

Stranica 16.

PRILOG

Tablica 1. – Indeks digitalnoga gospodarstva i društva za 2016. – Povezivost

Ime države članice Oznaka države članice Vrijednosti (0–1)11

Nizozemska NL 0,81

Luksemburg LU 0,78

Belgija BE 0,77

Danska DK 0,76

Švedska SE 0,75

Ujedinjena Kraljevina UK 0,74

Njemačka DE 0,71

Litva LT 0,70

Malta MT 0,67

Portugal PT 0,67

Irska IE 0,64

Finska FI 0,64

Latvija LV 0,63

Mađarska HU 0,63

Austrija AT 0,63

Europska unija 28 EU 0,63

Češka CZ 0,62

Estonija EE 0,62

Španjolska ES 0,59

Slovenija SI 0,57

Francuska FR 0,55

Cipar CY 0,54

Rumunjska RO 0,54

Slovačka SK 0,54

Italija IT 0,53

Poljska PL 0,52

Bugarska BG 0,52

Grčka EL 0,48

Hrvatska HR 0,45

11 Kako bi se pokazatelji izraženi u različitim jedinicama skupno prikazali u poddimenzijama i dimenzijama DESI-ja, ti su pokazatelji normirani. Normiranje u DESI-ju obavljeno je uporabom

metode „min-max”, koja se sastoji od linearne projekcije svakog pokazatelja na ljestvici od 0 do 1. Za pokazatelje pozitivnog smjera (tj. onih u kojima su više vrijednosti bolje) vrijednost 0 na normiranoj ljestvici povezana je s najnižom vrijednosti na izvornoj ljestvici pokazatelja, a

vrijednost 1 na normiranoj ljestvici povezana je s najvišom vrijednosti na ljestvici pokazatelja. Za pokazatelje negativnog smjera učinjeno je suprotno. Kako bi se vrijednosti indeksa mogle usporediti kroz vrijeme, utvrđeni su minimum i maksimum normiranja svakog pokazatelja i oni će

se upotrijebiti za normiranje u budućim inačicama DESI-ja.

Stranica 17.

Tablica 2 – Stanje po državama članicama u pogledu postupka izdavanja odobrenja za pojaseve koji su u programu za politiku radiofrekvencijskog spektra određeni za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija

Raspon Potpoj

as

700 MHz

800 MHz

900 MHz

1500 MHz

1800 MHz

2,5 – 2,69 GH

z

3,4 – 3,8 GHz

3,4 –

3,6 GHz

3,6 –

3,8 GHz

Dostupni

spektri (MHz)

60 70 150 190 200 200

AT √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem djelomičn

o)

O

BE √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ O

BG O √√√ √√√ N √√√ (barem djelomičn

o)

O

CY √√√ √√√ √√√ √√√ N N

CZ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

(barem djelomično)

√√√

DE √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

DK √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

(barem djelomično) / N

√√√

(barem djelomično) / N

EE √√√ √√√ √√√ √√√

(barem

djelomično)

√√√ √√√

EL √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem

djelomično)

N

ES √√√ √√√ √√√ √√√ O

FI √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem djelomičn

o)

N

FR √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem djelomičn

o)

N

HR √√√ √√√ √√√ N √√√ (barem djelomičn

o) / N

N

HU √√√ √√√ √√√ √√√

(barem djelomično)

√√√

(barem djelomično)

N

IE √√√ √√√ √√√ O √√√

(barem djelomično)

√√√

IT √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

(barem djelomičn

√√

Stranica 18.

o)

LT √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

(barem djelomično)

√√√

(barem djelomično)

LU √√√ √√√ √√√ √√√ N N

LV √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

(barem djelomično)

√√√

MT √√ √√√ √√√ (barem

djelomično)

N √√√ (barem

djelomično)

N

NL √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem

djelomično)

N

PL √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

PT √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem djelomičn

o)

RO √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem djelomičn

o)

√√√ (barem djelomičn

o)

SE √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem djelomično)

√√√

SI √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

(barem djelomično) / N

√√√

(barem djelomično) / N

SK √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√

(djelomično) / √√

UK √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ √√√ (barem djelomičn

o)

√√√ (djelomično) / √√

√√√ — obavljeno; √√ – postupak izdavanja odobrenja u tijeku; N – nedostatak potražnje za više

od polovine pojasa; O — nema plana / nema informacija