MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE...
Transcript of MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE...
Dokument
Grupe Svetske banke
SAMO ZA ZVANIČNU UPOTREBU
Izveštaj br. 94687-YF
MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ
MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA
MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA
STRATEŠKI OKVIR ZA PARTNERSTVO
ZA
SRBIJU
ZA PERIOD OD 2016. DO 2020. FISKALNE GODINE
22. maj 2015. god
Jugoistočna Evropa Menadžment jedinica za zemlju
Evropa i centralna Azija
Međunarodna finansijska korporacija
Evropa i centralna Azija
Multilateralna agencija za garantovanje investicija
Ovo je dokument sa ograničenom distribucijom i oni kojima je dostavljen mogu ga koristiti samo pri
vršenju svojih zvaničnih dužnosti. U suprotnom, sadržaj ovog dokumenta se ne sme objavljivati bez
odobrenja Svetske banke.
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
EKVIVALENTNA VALUTA Efektivni kurs na dan 1. aprila 2015.
Jedinica valute – Srpski dinar (RSD) 100.00 = US$ 0.895
FISKALNA GODINA 1. januar – 31. decembar
SKRAĆENICE I AKRONIMI
AAA Analitičke i savetodavne usluge MIGA Multilateralna agencija za garantovanje
investicija
IPF Investiciono projektno finansiranje MF Ministarstvo finansija
BEEPs Anketa o poslovnom okruženju i
rezultatima preduzeća
NALED Nacionalna alijansa za lokalni
ekonomski razvoj
B40 Najsiromašnijih 40 procenata
populacije
NBS Narodna banka Srbije
ALMPs Aktivni programi tržišta rada NSZ Nacionalna služba za zapošljavanje
CPF Okvir za partnerstvo sa zemljom NPLs Nenaplativi krediti
CMU Menadžment jedinica za zemlju OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj
CPS Strategija za partnerstvo sa zemljom PEFA Procena javnih rashoda i finansijske
odgovornosti
DLIs Pokazatelji vezani za povlačenje
sredstava
IFKJ Interna finansijska kontrola u javnom
sektoru
AOD Agencija za osiguranje depozita PLR Analiza učinka i znanja
ECA Evropa i centralna Azija UJN Uprava za javne nabavke
EK Evropska komisija JPP Javno-privatno partnerstvo
RRD Rani razvoj dece RK Republička komisija za zaštitu prava u
postupcima javnih nabavki
EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj SAA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
EIB Evropska investiciona banka DRI Državna revizorska institucija
EPS Elektroprivreda Srbije SCD Sistematska dijagnostička procena
EU Evropska unija JIE Jugoistočna Evropa
SDI Strane direktne investicije SEIO Kancelarija za evropske integracije
KFS Komitet za finansijsku stabilnost SILC Anketa o prihodima i uslovima života
GCI Globalni indeks konkurentnosti DP Državna preduzeća
BDP Bruto domaći proizvod SORT Standardizovani alat za ocenu
operativnih rizika
ABD Anketa o budžetu domaćinstava TFs Poverenički fondovi
HBS Anketa budžeta domaćinstava UAE Ujedinjeni Arapski Emirati
IBRD Međunarodna banka za obnovu i
razvoj
UN Ujedinjene nacije
IEG Grupa za internu evaluaciju UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija
IFC Međunarodna finansijska korporacija SB Svetska banka
MFI Međunarodne finansijske institucije GSB Grupa Svetska banka
MMF Međunarodni monetarni fond Železnice
Srbije
Železnice Srbije
LITS Anketa život u tranziciji
LPI Indeks logističkih rezultata
LSMS Anketa merenja životnog standarda
IBRD IFC MIGA
Potpredsednik:
Direktor za zemlju:
Rukovodilac tima:
Laura Tuck
Ellen A. Goldstein
Tony Verheijen
Lazar Šestović
Karin Finkelston
Tomasz A. Telma
Thomas Lubeck
George Konda
Keiko Honda
Ravi Vish
Franciscus Linden
Prethodnu Strategiju partnerstva za Srbiju, Izveštaj br. 65379-YF, od dana 15. novembra 2011.
razmatrao je Odbor izvršnih direktora 15. novembra 2011. god. Datum poslednjeg Izveštaja o
napretku izvršenja Strategije bio je 25. avgust 2014. god.
GSB – STRATEŠKI OKVIR ZA PARTNERSTVO SA REPUBLIKOM SRBIJOM
SADRŽAJ
I. UVOD ........................................................................................................................................... 1
II. KONTEKST ZEMLJE I RAZVOJNA AGENDA ...................................................................... 2 2.1 Socijalni i politički kontekst ............................................... Error! Bookmark not defined. 2.2 Najnoviji razvoj ekonomske situacije ................................. Error! Bookmark not defined. 2.3 Profil i trendovi siromaštva .................................................................................................. 6 2.4 Pokretači siromaštva i razvojni izazovi ................................................................................ 8
III. STRATEGIJA ZA PARTNERSTVO GRUPE SVETSKA BANKA ...................................... 10
A. Program Vlade i srednjoročna strategija .............................................................................. 11
Sistematska diijagnostička procena: Prioriteti Srbije za rast i inkluziju ......................................... 11 B. Predložen okvir GSB za partnerstvo sa zemljom ................................................................. 13
B.1 Lekcije iz CPS CLR, evaluacija Interne grupe za evaluaciju i konsultacija sa akterima .. 13 B.2 Pregled Strategije Grupe Svetska banka ............................................................................ 15
B.3 Ciljevi koje podržava program GSB .................................................................................. 18 C. Implementacija Okvira za partnerstvo sa zemljom za period FG 2016-21 .......................... 33 C. 1 Pregled Vladinih sistema za nabavku i finansijsko upravljanje ........................................ 36
C.2 Partnerstvo i koordinacija .................................................................................................. 37 IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA.................................................................................................... 38
Aneksi:
ANEKS 1. Matrica rezultata CPF (2016 – 2020) ........................... Error! Bookmark not defined.
ANEKS 2. Izveštaj o završetku CPS i naučenim lekcijama ........... Error! Bookmark not defined.
ANEKS 3. SB – Indikativni program IFC za period FG16-21 ....... Error! Bookmark not defined. ANEKS 4. Indikativno sekvenciranje kredita IBRD* .................... Error! Bookmark not defined. ANEKS 5. Razvojni partneri u Srbiji i oblasti angažovanja .......... Error! Bookmark not defined.
ANEKS 6. SORT ............................................................................ Error! Bookmark not defined. ANEKS 7. Odabrani pokazatelji učinka i upravljanja portfeljom Banke ...... Error! Bookmark not
defined. ANEKS 8. Portfelj operacija (IBRD/IDA i grantovi) .................... Error! Bookmark not defined. ANEKS 9. Izveštaj o ugovorenom i isplaćenom preostalom iznosu portfelja IFCError! Bookmark
not defined.
1
STRATEŠKI OKVIR ZA PARTNERSTVO SA REPUBLIKOM SRBIJOM ZA
PERIOD OD 2016. DO 2020. FISKALNE GODINE
I. UVOD
1. Ovaj programski dokument predstavlja program i okvir rezultata GSB za Okvir za
partnerstvo sa Republikom Srbijom (CPF) za period od 2016. do 2020. fiskalne godine. Prethodna
Strategija za partnerstvo sa Srbijom (CPS) pokrivala je period od 2012. do 2015. fiskalne godine (FY),
a Izveštaj o napretku CPS je dostavljen 25. avgusta 2014. godine. Tajming novog CPF prati pripremanje
Sistematske dijagnostičke procene (SCD) koja navodi prioritete i pravac CPF kako bi se dostigli
dvostruki ciljevi Grupe Svetske banke (GSB) u vidu smanjenja siromaštva i povećanja zajedničkog
prosperiteta za najsiromašnijih četrdeset procenata populacije (B40).
2. Novi CPF dolazi u pravom trenutku. Srbija po prvi put od 2001. godine, kada je počelo
ubrzanje ka tržišnoj ekonomiji, ima Vladu sa čvrstom većinom u Narodnoj skupštini, što joj pruža
mogućnost da otpočne i sprovede duboke reforme neophodne za stvaranje konkurentne ekonomije
i povećanje prihoda za najsiromašnijih četrdeset procenata stanovništva. Pored toga, Srbija je 2014.
godine započela pregovarački proces o pristupanju EU, stvarajući dodatni podsticaj za reforme i
mogućnosti za privlačenje investicija. Katastrofalne poplave u maju 2014. godine su preusmerile pažnju
Vlade tokom prvih 100 dana mandata. Od tada se beleži stabilan napredak u razvijanju okvira strukturnih
reformi koji će omogućiti makrofiskalnu održivost i stvoriti tržišno orijentisanu i konkurentnu privredu.
Srednjoročna fiskalna strategija, usvojena u februaru 2015. godine, predstavlja strateški oslonac za ovaj
reformski program.
3. Bez obzira na novi zamah ekonomskih i strukturnih reformi, Srbija se suočava sa ozbiljnim
izazovima, pre svega u vidu pada životnog standarda. Stopa siromaštva beleži ubrzan rast od
početka globalne ekonomske krize 2008. godine, uglavnom kao rezultat trostruke recesije. Kao što
je prikazano u SCD, najsiromašnijih četrdeset procenata populacije je posebno pogođeno. Strukturne
reforme bi, u kratkom roku, verovatno mogle da pogoršaju ovaj trend. Povraćaja rasta je osnovni uslov
za promenu ove dinamike: period pre krize je pokazao da rast donosi koristi za B40 mnogo više nego za
ostale segmente društva. Okretanje ka izvozno orijentisanom modelu ekonomije bi trebalo da pomogne
Srbiji da dugoročno ostvari brži rast. SCD navodi da većina od najsiromašnijih 40 procenata populacije
verovatno neće imati direktne koristi od izvozno orijentisanog rasta. Iako radna mesta otvorena u visoko
produktivnim izvoznim sektorima mogu imati efekat umnožavanja u stvaranju radnih mesta u
nerazmenljivim sektorima, to možda neće biti dovoljno kako bi se stvorila radna mesta za
najsiromašnijih 40 procenata populacije. Stoga su potrebne dodatne reformske mere kako bi se otvorile
mogućnosti za zapošljavanje i povećao zajednički prosperitet.
4. Cilj Okvira za partnerstvo sa zemljom (CPF) je pružanje podrške Srbiji u stvaranju
konkurentne i inkluzivne ekonomije i, kroz takav pristup, postizanje integracije u EU. CPF je u
potpunosti usklađen sa dvostrukim ciljevima GSB, oslikava prioritete SCD i gradi se na komparativnoj
prednosti GSB. SCD pokazuje da dostizanje smanjenja siromaštva i zajedničkog prosperiteta u Srbiji
zahteva ekonomsku strategiju koja je pravedna i izvozno orijentisana, i trebalo bi da se snažno fokusira
2
na stvaranje radnih mesta, sa akcentom na one politike i mere koje mogu da stvore značajnu stopu
zapošljavanja za najsiromašnijih 40 procenata populacije.
5. Okvir za partnerstvo sa zemljom (CPF) je izvukao koristi od opsežnih konsultacija
sprovedenih tokom pripreme Sistematske dijagnostičke procene (SCD), uključujući konsultacije sa
akterima širom zemlje i niz sastanaka tima iz zemlje, uključujući timove IFC, MIGA i IBRD. Okvir je
takođe dopunjen Analizom rezultata i učenja CPS, koja je navedena u Aneksu 2.
II. KONTEKST ZEMLJE I RAZVOJNI PROGRAM
Socijalni i politički kontekst
6. Srbija, sa populacijom od 7.2 miliona stanovnika, se nalazi u ključnoj fazi političkog
razvoja. Po prvi put nakon više od deset godina Srbija ima Vladu koja može da računa na jasnu većinu
u Narodnoj skupštini i pokazala je posvećenost u sprovođenju dugo odlaganih reformi. Ukoliko se održi
društveni konsenzus oko ovih reformi, to će pomoći položaju Srbije u kapitalizovanju svoje strateške
lokacije i napretku u procesu pristupanja EU.
7. Politička i ekonomska tranzicija Srbije je uhvatila tempo 2001. godine, kada je koaliciona
Vlada na čelu sa premijerom Zoranom Đinđićem stupila na dužnost. BDP po glavi stanovnika u Srbiji
je u tom trenutku iznosio manje od nivoa zabeleženog 1989. godine. Nova Vlada je 2001. godine
predstavila ambiciozan program reformi za brzu tranziciju ka tržišno orijentisanoj ekonomiji,
normalizaciji odnosa sa stranim kreditorima i integraciji u regionalno, evropsko i svetsko tržište.
8. Politička putanja Srbije od 2001. godine se odvijala u znaku dva glavna obeležja: domaće
političke fragmentacije i napora usmerenih ka međunarodnoj reintegraciji. Na domaćem planu,
nakon ubistva premijera Đinđića u martu 2003. godine, stvaranje koherentnih političkih koalicija je
postalo sve teže, što je dovelo do niza vlada kratkog daha kojima je nedostajala koherentnost potrebna
za sprovođenje ambicioznih reformskih napora započetih 2001. godine. Izbori održani u martu 2014.
godine doveli su do formiranja Vlade sa snažnom većinom, što je Srbiji dalo novu priliku za
prevazilaženje rastuće fragmentiranosti koja je karakterisala prošlost i da iskoristi zamah za reforme. Na
međunarodnom planu, nakon decenije isključenosti, Srbija je zatražila reintegraciju sa Evropom i širom
međunarodnom zajednicom, što je složen proces koji se odužio.
9. Domaća fragmentacija politike je delimično posledica neslaganja oko najtežeg političkog
izazova Srbije, a to je odnos Srbije sa Kosovom. Kosovo je zvanično proglasilo nezavisnost 2008.
godine, i mada ga Srbija ne priznaje kao nezavisnu državu, prethodnih godina je potpisano nekoliko
sporazuma, koji su omogućili Srbiji dalji napredak u procesu pristupanja EU.
10. Osim Kosova, druga ključna pitanja u unutrašnjoj politici vezana su za proces rešavanja
sistema državnih i društvenih preduzeća. Inicijalni proces privatizacije i transformacije vlasništva
stvorio je zarobljenu ekonomiju u kojoj su interesi blokirali ili usporavali reforme kako bi zadržali
kontrolu nad privredom. Nedostatak odlučne političke akcije kako bi se uklonio uticaj posebnih
interesnih grupa dodatno je produžio bolnu ekonomsku tranziciju Srbije.
3
11. Srbija je zabeležila napredak u integraciji sa evropskim i međunarodnim strukturama. U
novembru 2007. godine, Srbija je parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. EU je u
martu 2012. godine Srbiji odobrila status zemlje kandidata. Evropski savet je u junu 2013. godine odlučio
da otvori pristupne pregovore sa Srbijom, dok je pregovarački okvir usvojen u decembru 2013. Prva
Međuvladina konferencija je održana 21. januara 2014. označivši zvaničan početak pristupnih pregovora
Srbije. Od zvaničnog početka pregovora, proces pristupanja EU se u velikoj meri kreće predviđenom
putanjom. Srbija je sama sebi postavila cilj pristupanja EU 2020. godine. Međutim, odnos sa Kosovom
je i dalje osetljiv i predstavlja izazov za Srbiju.
12. Srbija je takođe angažovana u obnovi tradicionalnih odnosa sa istorijskim partnerima iz
Pokreta nesvrstanih, kao i u proširenju odnosa sa partnerima koji traže mogućnosti za
investiranje u Evropi. U poslednjih nekoliko godina, ovo se pokazalo kao korisno sa prilivom
investicija od netradicionalnih partnera koji sve više dobijaju na značaju, recimo partnerstvo sa UAE po
raznim pitanjima.
Najnoviji razvoj ekonomske situacije
13. Privreda Srbije je ušla u recesiju 2014. godine, treći put u poslednjih šest godina. Dok je
recesija 2009. godine uglavnom bila rezultat snažnog uticaja međunarodne ekonomske krize, recesije
koje su pogodile zemlju 2012. i 2014. godine su prvenstveno izazvane prirodnim katastrofama. Pored
toga, slaba domaća tražnja i razni strukturni problemi, uključujući odloženu privatizaciju preostalih
državnih preduzeća, nereformisana javna preduzeća i loš učinak bankarskog sektora, sprečili su oporavak
ekonomije.
14. Ekonomija je zapala u poslednju recesiju pre svega zbog poplava iz maja 2014. godine.
Procenjuje se da su poplave izazvale štetu u iznosu od oko EUR 864 miliona, kao i EUR 648 miliona u
gubicima. To se prevodi u 2.7 procenta BDP u šteti i 2 procenta BDP u gubicima tokom 2014. Energetski
sektor je najteže pogođen, jer su dva najveća površinska kopa lignita koji služe kao izvor goriva za
termoelektrane bila poplavljena. Između maja i decembra 2014. godine, rezultati energetskog sektora su
bili za jednu trećinu niži u poređenju sa istim periodom 2013. godine.
15. Recesija iz 2014. godine je široko rasprostranjena, pokrivajući sve sektore osim
poljoprivrede i telekomunikacionih usluga. Energetski sektor, proizvodnja i građevinski sektor su
zabeležili značajno smanjenje aktivnosti 2014. godine. Rezultati u energetskom sektoru su bili 17
procenata niži u 2014. u odnosu na 2013. godinu, dok su rezultati proizvodnje bili 1.4 procenta niži,a
građevinskog sektora 4.1 procenata niži u odnosu na isti period. Dodata vrednost u uslužnom sektoru
smanjena je za 0.5 procenata u realnom iznosu 2014. godine u poređenju sa 2013. godinom.
16. Rast izvoza – iako još uvek pozitivan – je usporen i nije mogao da spreči dalju recesiju
2014. godine. Od 2010. godine, a posebno 2013. godine kada je proizvođač automobila FIAT pokrenuo
proizvodnju u Srbiji, izvoz je predstavljao značajan pokretač rasta. Međutim, 2014. godine izvoz beleži
usporavanje, što je negativno doprinelo rastu BDP od trećeg i četvrtog kvartala. Glavni razlozi za
usporavanje izvoza su bili: niža proizvodnja u energetskom sektoru; niže strana tražnja i prodaja FIAT-
a; i smanjenje učinka u državnim preduzećima koja čekaju privatizaciju. Oporavak izvoza je započet u
4
prvoj četvrtini 2015. godine, kada je izvoz zabeležio rast od 5.2 procenata (u poređenju sa istim
kvartalom 2014. god).
17. Recesija još nije dovela do daljeg povećanja stope nezaposlenosti. Tačnije, stopa
nezaposlenosti je smanjena na 16.8 procenata1 u četvrtom kvartalu 2014. godine, u odnosu na 20.1
procenata iz prethodne godine, jer je otvoreno 80,000 radnih mesta, mada uglavnom u neformalnom
sektoru. U okviru neformalnog sektora, većina novih radnih mesta je otvorena u poljoprivredi.
Nezaposlenost mladih je opala na 42 procenta, ali je i dalje veoma visoka. Mnogi mladi ljudi napuštaju
zemlju u potrazi za mogućnostima zapošljavanja – posebno u zapadnoj Evropi.
18. Inflacija je bila niska tokom cele 2014. godine. Od marta 2014. godine, inflacija je bila ispod
donje granice ciljane inflacije od 4±1.5 procenata, sa prosekom od 2 procenta (na godišnjem nivou).
Niža inflacija je prvenstveno rezultat niskih cena hrane u prvoj polovini godine i odsustva usklađivanja
regulisanih cena u drugoj polovini godine. Inflacija je do kraja godine dostigla 1.7 procenata. Bazna
inflacija je u proseku iznosila samo 0.4 procenata 2014. godine. Inflacija u prvom kvartalu 2015. godine
je prosečno dostigla 0.9 procenata.
19. Nominalni i realni kurs beleže konstantni pad tokom 2014. godine. Dinar je oslabio
nominalno za 5.2 procenata tokom godine, sa rastućim pritiskom na devizni kurs u drugoj polovini.
Narodna banka Srbije (NBS) je redovno intervenisala kako bi sprečila promenljivu potrošnju na
depresijaciju u ukupnom iznosu od EUR 1.6 milijardi do decembra. U prvom kvartalu 2015. god, dinar
je ojačao za 0.6 procenata u odnosu na oslabljeni evro, a NBS je intervenisala kupovinom EUR 170
miliona u tom istom periodu. Okvir inflacije i posvećenost održavanju fleksibilnog kursa NBS se smatra
odgovarajućim, iako smanjenje inflacije predstavlja izazov zbog značajnog deviznog kursa i visokog
nivoa evroizacije.
20. Finansijski sistem je stabilan, iako su prisutne slabosti u nekim državnim bankama. Srpski
finansijski sistem je prebrodio prvi talas finansijske krize relativno dobro. Međutim, slab ekonomski
oporavak i značajna depresijacija doveli su do značajnog povećanja nenaplativih kredita (NPL) koji se
od septembra 2014. godine nalaze na 23 procenta i smanjene profitabilnosti. Iako je bankarski sistem
dobro kapitalizovan i likvidan, pojavile su se poteškoće, posebno u segmentu domaćih banaka. Četiri
banke su propale od 2011. godine. Krediti privatnim preduzećima su u padu u periodu od između
septembra 2012. i maja 2014. godine, mada je kreditna aktivnost zabeležila oporavak u drugoj polovini
2014. godine, pre svega kao rezultat uvođenja subvencionisanih kredita.
21. U pogledu fiskalne politike, konsolidovani fiskalni bilans države je pogoršan od 2008.
godine. Prihodi su pali u periodu od 2008-11, a nakon ponovnog pada 2013. godine je usledio oporavak
2014. godine, delimično kao posledica povećanja stope PDV (Tabela 1). Potrošnja je sa druge strane
zabeležila stabilan rast nakon krize. Rezultat je stalno pogoršanje opšteg državnog fiskalnog deficita sa
oko 2.6 procenata BDP 2008. godine do vrhunca od oko 7.2 procenata BDP 2012. godine, koji je zatim
opao na 5.6 procenata 2013. Smanjenje fiskalnog deficita 2013. godine je usledilo uglavnom kao
posledica smanjenja kapitalnih rashoda i subvencija i uvođenja novih pravila za indeksiranje plata i
penzija u javnom sektoru, što je umanjilo masu zarada i potrošnju na penzije. Fiskalni deficit je 2014.
godine ostao na visokih 6.7 procenata BDP (uključujući amortizaciju garancija na poziv).
1 Za starije od 15 godina. Izvor Anketa o radnoj snazi Republičkog zavoda za statistiku.
5
22. U naporima da reši gore pomenute ekonomske izazove, Vlada je postigla dogovor sa MMF-
om u vidu 3-godišnjeg Stendbaj aranžmana iz predostrožnosti. Program, koji je odobrio Odbor
MMF-a 23. februara 2015. god, predviđa sprovođenje ambiciozne fiskalne konsolidacije i strukturnih
reformi radi smanjenja javnih rashoda, sprečavanja rasta javnog duga i stavljanje javnog duga na silaznu
putanju do 2017. god. Projektovani fiskalni ciljevi za period 2015-17. god u Tabeli 1 su u skladu sa
dogovorenim programom konsolidacije.
23. Značajni eksterni i domaći negativni rizici ostaju prisutni u fiskalnom okviru. Eksterni
negativni rizici uključuju slabiji ekonomski oporavak evrozone od očekivanog ili ekterne finansijske
šokove. Ključni domaći negativni rizici uključuju probleme u sprovođenju neophodnih strukturnih
reformi usmerenih ka fiskalnoj konsolidaciji. Ta pitanja obuhvataju osetljive reforme državnih
preduzeća koje čine samu suštinu programa MMF-a. Imajući u vidu ograničenja ekonomske politike oko
ovih reformi, rizik od nedovršavanja ili nesprovođenja programa MMF-a ostaje značajna pretnja za
makroekonomsku i fiskalnu stabilnost Srbije.
Tabela 1. Glavni makroekonomski pokazatelji i projekcije
2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
Realni rast BDP-a -3.1 0.6 1.4 -1.0 2.6 -1.8 0.0 1.5 2.0
Doprinosi (u procentnim poenima):
Potrošnja -0.5 -0.4 0.9 -1.2 -0.6 -1.0 -3.2 -0.2 0.4
Investicije -11.5 -1.3 2.6 0.6 -0.6 -0.7 0.9 1.1 1.1
Neto izvoz 8.9 2.3 -2.1 -0.4 3.8 -0.1 2.3 0.6 0.5
Izvoz -2.1 4.3 1.6 0.3 7.4 1.6 1.4 2.2 3.1
Uvoz -10.9 2.0 3.8 0.7 3.6 1.7 -0.8 1.6 2.6
Stopa nezaposlenosti, prosek 16.1 19.2 23.0 24.0 22.1 18.9 19.0 18.0 17.0
BDP deflator 8.3 5.9 9.6 6.3 5.4 1.9 2.7 4.1 4.1
Inflacija, Indeks potrošačkih cena (kraj
perioda) 6.6 10.2 7.0 12.2 2.2 1.7 4.2 4.0 4.0
Fiskalni računi Procenat BDP, osim ako nije drugačije naznačeno
Rashodi 44.2 44.6 43.1 46.6 43.5 46.6 44.2 42.4 40.7
Prihodi 39.8 39.9 38.2 39.4 37.9 40.0 38.9 37.7 36.9
Bilans opšte države (uključujući
amortizaciju garancija na poziv) -4.3 -4.7 -4.9 -7.2 -5.6 -6.7 -5.3 -4.7 -3.8
Javni dug (kraj perioda) 36.0 43.7 46.6 58.3 61.4 71.0 77.3 78.6 78.1
Izabrani monetarni računi Godišnja promena procenta, osim ako nije drugačije naznačeno
Krediti nedržavnom sektoru 16.0 26.9 7.7 9.8 -4.5
Kamata (referentna kamatna stopa) 9.5 11.5 9.8 11.3 9.5 8.0
Platni bilans Procenat BDP, osim ako nije drugačije naznačeno
Bilans tekućeg računa -6.1 -6.5 -8.6 -11.5 -6.1 -6.0 -4.3 -4.7 -4.4
Uvoz -37.5 -42.4 -43.2 -44.2 -42.9 -44.6 -44.9 -43.9 -43.9
6
Izvoz 19.4 24.8 25.2 26.5 30.8 32.2 34.2 33.6 34.3
Strane direktne investicije, neto 4.4 3.0 5.5 2.1 3.6 3.7 4.0 3.8 4.0
Bruto rezerve (u US$ milijardama, kraj
perioda) 15.2 13.3 15.6 14.4 15.4 12.0
Devizni kurs, USD (prosek) 67.6 77.9 73.3 87.9 85.2 88.5
Nominalni BDP u milijardama US$ 42.7 39.4 46.5 40.7 45.5 43.6
a) Podaci platnog bilansa korišćenjem BPM6 su dostupni samo od 2012. god, za period 2009-2011podaci su zasnovani na ranijem
priručniku o Platnom bilansu.
Izvor: Ministarstvo finansija, NBS, MMF; procene stručnjaka SB
2.3 Profil i trendovi siromaštva
Trendovi siromaštva
24. Iako je ekonomski rast pre krize doprineo smanjenju siromaštva i zajedničkom
prosperitetu, ovaj napredak je zaustavljen od 2008. godine. Broj siromašnih je opao za gotovo
polovinu sa 14 procenata 2002. godine na 6.6 procenata 2007. god, prema podacima Studije merenja
životnog standarda (videti Sliku 1). Značajan i održiv ekonomski rast tokom ovog perioda, kao i rast
penzija, drugih socijalnih transfera i međunarodnih doznaka doveli su do značajnog pada stope
siromaštva u Srbiji tokom 2002-2007. Siromaštvo u Srbiji je ipak ostalo na nivou većem od novih
zemalja članica EU.
Slika 1: Broj siromašnih (procenat) i realan BDP po
glavi stanovnika
Slika2: Pokazatelj zajedničkog prosperiteta zasnovan
na agregatnoj nacionalnoj potropnji
Izvor: Republički zavod za statistiku; Statistical Office of
Republic of Serbia; ECAPOV portal podataka; SRI.
Izvor: Procena na osnovu podataka iz Ankete o bužetu
domaćinstava RZZS
Napomena: Zvanična procena siromaptva 2012. je zasnovana na prihodima (podaci EU-SILK). Procene iz prethodne
godine su zasnovane na potrošnji (podaci Studije za merenje životnih standarda i Ankete o budžetu domaćinstava).
Procene zasnovane na različitim instrumentima nisu uvek uporedive.
25. Silazni trend siromaštva je preokrenut nakon početka globalne finansijske krize2. Srbija je
2012. godine usvojila relativnu liniju siromaštva EU – deo stanovništva koji živi ispod 60 procenata
srednjeg prihoda – kao svoju zvaničnu stopu siromaštva. Prva EU-SILK anketa (Anketa o prihodima i
2Izvođenje dužih i novijih trendova siromaštva i zajedničkog prosperiteta je teško imajući u vidu da je Srbija promenila sistem
zvaničnog merenja siromaštva sa merenja zasnovanog na potrošnji, tj. apsolutne metode siromaštva koristeći Anketu o
budžetu domaćinstava, na metodu zasnovanu na prihodima, metoda relavitnog siromaštva koja koristi SILK anketu.
7
uslovima života) za Srbiju izmerila je ovaj pokazatelj relativnog siromaštva na 24.6 procenata za 2012.
godinu, što je procenat viši u odnosu na sve nove zemlje članice EU.
26. Rast pre krize je posebno pogodovao siromašnima i populaciji koja spada u B40, ali su ove
grupe takođe neproporcionalno pogođene tokom nedavnog ekonomskog usporavanja i recesije
(Slika 2). Oni koji se nalaze na samom dnu distribucije dobrobiti pre krize su doživeli veći rast od
prosečnog. Između 2008. i 2010. godine, međutim, uglavnom zbog nedostatka ukupnog rasta, ali i
pogoršanja nejednakosti siromašni su bili u lošoj situaciji, što je potvrđeno incidencom krivulje rasta i
preraspodelom rasta. Između 2005. i 2010. godine, pad prihoda za najsiromašnijih 40 procenata je u
Srbiji bio među najgorima u Evropi i centralnoj Aziji.
27. Trendovi siromaštva direktno odražavaju šta se dešava u ruralnom siromaštvu. Povećanje
stope siromaštva nakon krize je naročito izraženo u ruralnim područjima, penjući se sa 7.5 procenata
2008. godine na 13.6 procenata 2010. Kada se promene u siromaštvu dekomponuju prema urbanom-
ruralnom stanovništvu, promene u ruralnom siromaštvu čine većinu: 93 procenata nacionalnog
smanjenja siromaštva u periodu od 2006-2008. godine i 85 procenata nacionalnog povećanja siromaštva
u periodu od 2008-2010.
28. Gubici u zapošljavanju i prihodima od rada su najviše doprineli povećanju siromaštva i
smanjenju dobrobiti za najsiromašnijih 40 procenata (B40) nakon krize. Mogućnosti na tržištu rada
su se značajno pogoršale između 2008. i 2012. god, posebno za one sa niskim primanjima. Od 2008. do
2010. godine, domaćinstva u kojima je glava porodice nezaposlena ili samozaposlena su beležila veće
stope siromaštva i registrovala su značajan rast siromaštva.
Profil siromaštva
29. Siromašni i najsiromašnijih 40 procenata uglavnom stanuju u ruralnim i slabo naseljenim
područjima. Tokom 2012. godine, 36.2 procenata populacije u slabo naseljenim oblastima i 23.6
procenata populacije u drugim oblastima niske gustine naseljenosti su bili u riziku od siromaštva, u
poređenju sa 13.8 procenata u gusto naseljenim oblastima (urbanim). Skoro polovina stanovništva koje
se nalazi u najniža dva kvintila prihoda žive u slabo naseljenim, ruralnim oblastima. Stopa rizika od
siromaštva (tj. udeo populacije koji živi ispod 60 procenata srednjeg prihoda) je bila najviša u južnom i
istočnom regionu Srbije, a najniža u Beogradu.
Okvir 1. Rešavanje pitanja rodnog jaza u Srbiji: Dijagnostika i integracija načela rodne ravnopravnosti
Postojeća rodna dijagnostika i dokazi ukazuju na uporan problem rodne nejednakosti u Srbiji. Iako su stope upisa
u osnovne i srednje škole slične, na tržištu rada rodna nejednakost postaje daleko vidljivija. Stopa zaposlenosti žena u
Srbiji od 33 procenata zaostaje za stopom zaposlenosti muškaraca u Srbiji, kao i žena u regionu ECA za 16, odnosno 13
procenata, što dovodi do 16 procenata gubitka prihoda po glavi stanovnika. Rodni jaz u zaradama postoji i najveći je među
niskokvalifikovanim radnicima, gde taj procenat iznosi više od 20 procenata (Avlijaš i saradnici, 2013. god). Kao u
mnogim drugim zemljama, rodne razlike u korišćenju vremena, ograničenom upisu dece i profili veština doprinose
segregaciji u zaposlenosti i deluju kao prepreka na mogućnost žena da rade i budu preduzetnice (USAID 2010. god). Stopa
učešća u radnoj snazi opada za žene tokom reproduktivnih godina, a samo 13 procenata dece mlađe od tri godine u Srbiji
je upisano u predškolske ustanove između 2010. i 2011. god (UNECE 2010. god). Ovakva situacija je još gora među
Romima, gde je stopa zaposlenosti žena na posebno niskom nivou.
8
Iako dokazi o rodnoj nejednakosti u mogućnostima za zapošljavanje stalnog rastu, analitički rad se fokusira na
istraživanje prepreka za učešće na tržištu rada sa kojima se suočavaju žene. Banka rukovodi povereničkim fondom
(koji podržava Švajcarska agencija za razvoj i saradnju) koji je usmeren ka izgradnji baze znanja i promovisanju donošenja
odluka na osnovu dokaza kako bi se rešila pitanja rodne nejednakosti. Takođe, u Srbiji se sprovodi Program za merenje
veština (STEP) kako bi se prikupili podaci o sticanju veština i potrebnim veštinama na tržištu rada. Drugi projekat, Šta
funkcioniše za žene (What Works for Women) se bavi prikupljanjem i rezimiranjem informacija o dizajnu intervencija,
troškovima, praćenju i rezultatima rodnih aktivnosti u Srbiji i širem regionu zapadnog Balkana. Pored toga, trenutno se
sprovodi studija kako bi se bolje razumele prepreke za učešće žena na tržištu rada vezane za negu dece i starijih lica, i sa
strane potražnje i ponude nege. Takođe, program obuke Više od liderstva (Greater than Leadership) radi na razvijanju
predloga reformi kako bi pomogli privatnim kompanijama da se usklade sa zakonom vezanim za rodnu ravnopravnost. Na
raju, u saradnji sa Vladom Srbije, Svetska banka takođe sprovodi Ocenu rodnih pitanja za zemlju. Ocena će koristiti
najnovije dostupne podatke iz SILK (Anketa o prihodima i uslovima života) ankete i fokusiraće se na to koliko su ženama
dostupne ekonomske mogućnosti, iz ugla siromaštva i zajedničkog prosperiteta.
30. Siromašni i najsiromašnijih 40 procenata beleže slabije rezultate na tržištu rada u
poređenju sa ostatkom populacije i u velikoj meri se oslanjaju na socijalne transfere. Generalno,
Srbija ima slabo učešće radne snage, strukturnu nezaposlenost veću od 20 procenata i neformalnu
ekonomiju značajnog obima. Veliki deo siromašnih i najsiromašnijih 40 procenata su koncentrisani
među neaktivnom, nezaposlenom populacijom ili populacijom koja je zaposlena u poljoprivredi i
nekvalifikovanim zanimanjima. Stoga je 37 procenata od najsiromašnijih 40 procenata nezaposleno, u
poređenju sa 13 procenata gornjih 60 procenata stanovništva, dok 17 procenata najsiromašnijih 40
procenata (u poređenju sa 50 procenata gornjih 60 procenata) predstavljaju plaćeni radnici. Romska
populacija – najosetljivija manjinska grupa – ima mnogo veću stopu siromaštva, niži nivo obrazovanja i
lošije rezultate na tržištu rada u poređenju sa ne-romskim stanovništvom. Oko jedne trećine Roma je
suočeno sa apsolutnim siromaštvom na osnovu prihoda (žive sa manje od PPP$4.30 na dan), u poređenju
sa samo 8 procenata među ne-romskom populacijom, prema istraživanjima koje su sproveli Svetska
banka/UNDP/EK 2011. godine. Stopa upisa u škole i obrazovna dostignuća su niža kod romske dece.
Oko 49 procenata Roma radne dobi su nezaposleni.
2.4 Pokretači siromaštva i razvojni izazovi
31. Sistematska dijagnostička procena naglašava dvostruki izazov sa kojim je Srbija suočena
u građenju konkurentne i inkluzivne ekonomije. To uključuje završetak tranzicije sa ekonomije
kojom dominira država ka ekonomiji koju predvodi privatni sektor, i sa modela zasnovanog za potrošnji
ka izvozno orijentisanom modelu. Imajući u vidu ekstremno nisku stopu učešća na tržištu rada od samo
49 procenata 2014. godine, blizak odnos između zapošljavanja i izgleda mogućnosti za prosperitet,
obezbeđujući šire učešće u formalnom tržištu rada je od ključnog značaja u reagovanju na oba izazova.
32. Dok strukturne reforme mogu imati kratkoročne negativne posledice na rast i zajednički
prosperitet, one će ipak ponuditi održive nove mogućnosti u srednjem roku. Na primer, suočavanje
sa nasleđem preko 1,000 preduzeća koja na ovaj ili onaj način ostaju u rukama države će podrazumevati
značajne viškove radne snage. Istovremeno, privatizovana ili korporatizovana državna preduzeća mogu
ponuditi nove mogućnosti za zapošljavanje kada dobiju nove vlasnike, i mogu imati koristi od novih
tehnologija i pristupa međunarodnim tržištima. U procesu rešavanja pitanja ovih preduzeća, potrebno je
obratiti pažnju na mere ublažavanja socijalnih pitanja. Istovremeno treba primetiti da većina radnika u
ovim preduzećima ne spadaju u najsiromašnijih 40 procenata populacije (B40).
9
33. Koristi od reformi u smislu porasta životnog standarda će biti brže vidljive ukoliko se
reforme brzo sprovedu. Međutim, s obzirom na potencijalne negativne efekte na neke siromašne grupe,
važno je da se kratkoročno uspostave prateće politike, kao što je targetirana socijalna pomoć, podrška
službama za zapošljavanje i manje strogo oporezivanje rada kako bi se pomoglo slabo kvalifikovanim
radnicima da nađu čak i povremene poslove koji će ublažiti distributivne posledice reforme državnih
preduzeća i fiskalne konsolidacije, pružajući kratkoročnu zaštitu najosetljivim grupama.
34. Vlada treba da se uključi u snažan i koordinisan napor kako bi se poboljšalo opšte poslovno
okruženje. Ekonomski memorandum za Srbiju iz 2012. godine naglasio je potencijal Srbije u razvijanju
modela rasta zasnovanog na izvozu. Izvoz Srbije trenutno čini oko 44 procenata BDP, dok je u
naprednijim privredama u tranziciji ovaj odnos iznad 80 procenata. Sektori poput automobilske i
hemijske industrije, agribizinisa i uslužni sektor se smatraju sektorima visokog izvoznog potencijala, a
Fond za inovacionu delatnost Srbije je pokazao mogućnosti generisanja start-up kompanija koje mogu
da se takmiče na međunarodnom tržištu.
35. Prisutne su prepreke koje sprečavaju dostizanje ovog pozitivnog preokreta. Srpska
poslovna klima (rangirana na 91. mestu globalno prema Doing Business studiji) još uvek
obeshrabruje investirore, kao rezultat neprijateljskog administrativnog okruženja i ograničenog
pristupa finansiranju. Kada je reč o povezanosti infrastrukture – što obuhvata telekomunikacije i
električnu energiju, kao i saobraćajnu infrastrukturu – Srbija se nalazi na 111. mestu prema Globalnom
indeksu konkurentnosti, što je niže od ukupnog plasmana Srbije u konkurentnosti (94.).
36. Tokom svih konsultacija sa interesnim stranama u Srbiji su isticani osnovni upravljački i
institucionalni izazovi. Uprkos unapređenjima, poverenje u Vladu i institucije, kao što je Narodna
skupština je i dalje nisko (prema Eurobarometru iz 2012. godine samo 23 procenata anketiranih
stanovnika Srbije navode poverenje u Vladu, što je do 2014. godine poboljšano na 39 procenata). Nizak
nivo poverenja u institucije otežava građenje društvenog konsenzusa oko reformi, te stoga predstavlja
rizik za sprovođenje programa Vlade. Pored niskog nivoa poverenja u institucije, Srbija se takođe
suočava sa značajnim ograničenjima kapaciteta, i u javnom sektoru i u pravosuđu. Apsorbovanje
ekonomije, a posebno pitanje državnih preduzeća, dovelo je do značajnih izazova za prakse
korporativnog upravljanja u širem državnom sektoru. Unapređeno korporativno upravljanje će biti
presudan uslov za privlačenje investicija i znanja i veština za ključna državna preduzeća kao što su EPS
i Srbijagas.
37. Pored slabog ekonomskog rasta i institucionalnih izazova, Srbija je suočena sa značajnim
pitanjima inkluzije. Ovde su prisutna tri glavna elementa: i) rešavanje urbano-ruralnog razdvajanja; ii)
stvaranje mogućnosti za marginalizovane grupe; i iii) integrisanje onih koji su ostali bez posla na tržište
rada.
38. Ruralna populacija, koja čini oko 41 procenata od ukupne populacije, je posebno pogođena
ekonomskom krizom i prirodnim nepogodama. Odsustvo finansijskih mogućnosti za investiranje u
poljoprivredu malog i srednjeg obima sprečava sitna gazdinstva da proizvode predvidljive količine koje
zahtevaju velike maloprodajne kompanije. Modernizacija poljoprivrednog sektora bi mogla da pomogne
u rešavanju te odvojenosti urbanog i ruralnog stanovništva. Međutim, godine zanemarivanja i lošeg
upravljanja subvencijama i podsticajnim programima su stvorile duboku krizu u ovom sektoru, što je
situacija koja nosi rizik da će se nastaviti imajući u vidu slab apetit za reforme u sektoru.
10
39. Iako jačanje zajedničkog napretka predstavlja glavni izazov za Srbiju, ipak postoje
segmenti ekstremnog siromaštva, posebno među romskom populacijom. Razvojni partneri su
opredelili sredstva za rešavanje isključenosti Roma i nedostatak mogućnosti, ali ti programi još uvek
nisu doveli do željenog uticaja. Vlada do sada nije pridavala dovoljan značaj ovom pitanju, s obzirom
na brojne druge izazove sa kojima je suočena. Potreban je sveobuhvatniji pristup u rešavanju glavnih
prepreka koje sprečavaju ovu zajednicu da radi na ličnom razvoju i stvara prilike.
40. Kada je reč o podršci nezaposlenima, neophodna je reorijentacija državnih programa kako
bi se podržali oni koji traže posao. Reforma Nacionalne službe za zapošljavanje, povećanje obima i
bolje targetiranje Aktivnih politika na tržištu rada, reforma doprinosa za socijalno osiguranje i strateško
korišćenje sredstava radi privlačenja novih investicija su ključni elementi pristupa koji je potreban za
rešavanje ovog rizika.
41. U tom smislu, posebnu pažnju treba posvetiti poboljšanju mogućnosti za žene. Učešće
ženske radne snage od 40.6 procenata (Q4 2014) je izuzetno nisko, delimično zbog zakona o doprinosima
za socijalno osiguranje, nedostatka priuštivog pristupa programima ranog obrazovanja dece i brige o
deci za žene tokom reproduktivnih godina i kulturološkim stavovima o jednakosti polova. Mada je
postizanje univerzalnog pristupa ranom obrazovanju dece suštinski dugoročni razvojni program,
povećan pristup grupama sa niskim prihodima i Romima bi trebalo da predstavlja prioritet. Međutim,
kratkoročno je moguće sprovesti mere koje rešavanju ograničenja za honorarni posao.
42. Srbija se suočava sa značajnim rizicima u ostvarivanju održivog smanjenja siromaštva i
napretka ka zajedničkom prosperitetu, a ti rizici se uglavnom odnose na tri šire kategorije: 1)
spoljno okruženje; 2) ekološki rizici, i 3) socijalni i politički rizici. Što se tiče spoljnih rizika, srpska
ekonomija je blisko povezana sa ekonomijama EU i jugoistočne Evrope, a dugotrajno usporavanje u tim
ekonomijama bi moglo da ugrozi makroekonomsku stabilnost i učinak rasta u Srbiji. Kada je reč o
životnoj sredini, Srbija je sklona nizu prirodnih katastrofa koje mogu da nanesu ozbiljnu štetu ekonomiji
i blagostanju, posebno za osetljive grupe. Klimatske promene naglašavaju ove rizike, a ključno pitanje
je dizajniranje i sprovođenje programa za ublažavanje rizika. Konačno, postoje brojni socijalni i politički
rizici koji mogu da ugroze održivost smanjenja siromaštva i zajedničkog prosperiteta, kao što su tenzije
između evropskih ambicija Srbije i njene politike prema drugim geostrateškim partnerima.
III. STRATEGIJA ZA PARTNERSTVO GRUPE SVETSKE BANKE
43. Sistematska dijagnostička procena (SCD) pruža sveobuhvatnu analizu i procenu razvojnih
izazova i ograničenja Srbije, a ističe jedanaest širih prioritetnih oblasti za dostizanje održivog i
inkluzivnog rasta, sa ciljem postizanja većeg zajedničkog prosperiteta. Okvir za partnerstvo (CPF)
odgovara na ove utvrđene prioritetne oblasti, istovremeno razmatrajući fiskalna ograničenja sa kojima
će Vlada biti suočena tokom većeg dela perioda implementacije CPF. CPF takođe uzima u obzir
komparativnu prednost Banke kao vodeće institucije u generisanju i širenju znanja u Srbiji, kao i
informacije navedene u Analizi rezultata i učenja CPS, anketama klijenta, izveštajima Grupe za internu
evaluaciju i konsultacijama sa akterima.
44. Nakon nekoliko godina loše političke stabilnosti i čestih promena Vlade, Srbija trenutno
ima Vladu sa širokom političkom podrškom. Vlada je pokazala snažnu posvećenost tržišno
orijentisanim reformama. Stoga CPF dolazi u pravom trenutku, i pokrivaće petogodišnji vremenski okvir
11
koji je Srbija postavila kao period pripreme za pristupanje EU.
45. Postoji bliska veza između prioritetnih ciljeva koji proističu iz SCD i standarda koje Srbija
mora da ispuni za pridruživanje EU. Funkcionalna i konkurentna tržišna ekonomija i snažne
institucije su ključne za članstvo u EU, kao i podsticajna poslovna klima i sigurna imovinska prava i
poštovanje pravne tekovine EU u važnim oblastima politika, kao što su energetika i saobraćaj.
Nacionalna strategija ekonomske reforme odražava ove ključne prioritete. Socijalna inkluzija i jednakost
polova su glavni elementi programa evropskih integracija, a otpornost na klimatske uslove sve više
dobija na značaju u internoj agendi EU. Korišćenje finansijskih resursa i resursa znanja GSB može da
pruži važnu dodatu vrednost u procesu pristupanja EU, kao što su pokazali prethodni procesi pristupanja.
A. Program Vlade i srednjoročna strategija
46. Okvir za partnerstvo (CPF) dolazi u trenutku kada je Vlada odobrila tešku, ali realističnu
trogodišnju fiskalnu strategiju i pripremila je Nacionalni program ekonomske reforme. CPF ističe
da će zemlja biti u procesu pregovora o pristupanju EU tokom perioda implementacije programa. Treba
napomenuti da iako ove odobrene strategije i programi, zajedno sa procesom pregovora o pristupanju,
definišu opšti pravac politika, one ne predstavljaju sveobuhvatnu nacionalnu strategiju razvoja.
47. Fiskalna strategija i program ekonomskih reformi naglašavaju sprovođenje strukturnih
reformi. Ove reforme imaju dvostruki cilj dostizanja fiskalne održivosti i stvaranja podsticajnog
okruženja za investicije i stvaranje radnih mesta. Prvi prioritet programa strukturnih reformi je
smanjenje otiska države u ekonomiji, kroz završetak procesa privatizacije društvenih i državnih
preduzeća, i kroz korporatizaciju velikih javnim preduzeća i transportnih kompanija tako da mogu da
funkcionišu na komercijalno i finansijski održivoj osnovi. Druga prioritetna oblast je efektivnija
upotreba javnih resursa, uključujući reformu sistema za pružanje javnih usluga, jačanje finansijskog
upravljanja u javnom sektoru i upravljanje javnim investicijama. Treća prioritetna oblast je poboljšanje
poslovne klime, kroz poresku politiku, sistem za izdavanje dozvola i preuređenje sistema državnih
podsticaja radi promovisanja investicija. Ovo takođe uključuje reformu finansijskog sistema i olakšan
pristup kreditima za preduzetnike. Ne postoji sveoubhvatni politički okvir za stimulisanje inkluzivnog
rasta u razvojnom okviru Srbije, što predstavlja važan jaz.3
48. Ključni izazov sa kojim je Srbija suočena je slaba sposobnost i kapaciteti za sprovođenje
reformi. Iako postoji snažna politička posvećenost gore navedenom reformskom programu, sistematska
slabost javne uprave često izaziva kašnjenje u sprovođenju, čak i nakon donošenja političke odluke. Kao
rezultat toga, Srbija često beleži slab učinak u ključnim aspektima svog reformskog programa. Ovaj
nedostatak sprovođenja predstavlja strukturni problem, koji je aktuelna Vlada prepoznala i posvećena je
rešavanju tog pitanja.
SISTEMATSKA DIJAGNOSTIČKA PROCENA: PRIORITETI ZA RAST I INKLUZIJU SRBIJE
49. Grupa Svetska banka je angažovana u intenzivnom dijalogu o programu reformi vlade, sa
3Najvažnije višesektorske strategije koje rešavaju pitanje inkluzije su: Strategija prevencije i zaštite od diskriminacije;
Strategija za unapređenje položaja Roma u Republici Srbiji i Nacionalna strategija za unapređenje položaja žena i
unapređenje rodne ravnopravnosti.
12
fokusom na rešavanje pitanja ekonomskog nasleđa, reformisanja i jačanja javnog sektora i
dizajniranje sveobuhvatnog pristupa za povećanje konkurentnosti i stvaranja radnih mesta. S
obzirom na prirodu izazova sa kojima je Vlada suočena, i njenim fiskalnim ograničenjima i ograničenim
kapacitetima, ključan korak je definisanje prioritetnih aktivnosti. U tom smislu, SCD zaključuje da je
ponovno uspostavljanje i održavanje rasta neophodan, ali nedovoljan uslov za smanjenje siromaštva i
zajednički prosperitet. Rast takođe mora da obuhvata stvaranje radnih mesta za siromašne, ukoliko je
namera postizanje optimalnog uticaja u smanjenju siromaštva i povećanju blagostanja za
najsiromašnijih 40 procenata stanovništva. Srbija zasniva svoju strategiju rasta na povećanju izvoza i
povećanju investicija u izvozne sektore visoke produktivnosti, što predstavlja uslov za inkluzivan rast i
stvaranje radnih mesta za najsiromašnijih 40 procenata populacije. Komplementarne reforme politika i
investicije u druge sektore (uključujući nerazmenljive sektore) su takođe potrebne za uklanjanje prepreka
za nisko-kvalifikovane; polu-kvalifikovane radnike i honoraran rad, što je glavni izvor zaposlenja za
najsiromašnijih 40 procenata stanovništva. Zaključak je da ponovno uspostavljanje rasta u kombinaciji
sa posebnim merama za rešavanja prepreka sa kojima se suočava najsiromašnijih 40 procenata
populacije kroz zapošljavanje predstavlja najdelotvorniji način za povećanje zajedničkog prosperiteta u
Srbiji.
50. Na osnovu ove procene, SCD je identifikovala jedanaest prioritetnih oblasti, koje su
rangirane na osnovu njihovog uticaja na dvostruke ciljeve. Vežba postavljanja prioriteta dovela je
do tri grupe različitih prioriteta: osnovni prioriteti, prioriteti visokog uticaja i prateći prioriteti. Među
sedam najvažnijih prioriteta u SCD prva dva su osnovna, bez kojih će postizanje rezultata u drugim
prioritetnim oblastima biti izuzetno teško. Ostalih pet se smatraju prioritetima visokog uticaja, a
preostalih četiri su prateći prioriteti.
Tabela 2: Ukupna procena uticaja prioriteta politika SCD na dvostruke ciljeve
Ograničenja/Srednjoročni cilj politike Uticaj na dvostruke
ciljeve
Osnovni prioriteti
Fiskalna održivost, finansijska i makro stabilnost: Ponovno uspostavljanje održivosti duga i
održavanje makro i fiskalne stabilnosti. Visok
Upravljanje i institicionalni kapaciteti: Stvaranje delotvornog institucionalnog mehanizma u okviru
Vlade za koordinaciju, sprovođenje i praćenje reformi. Visok
Prioriteti sa najvećim uticajem na dvostruke ciljeve
Reforma državnih preduzeća: Smanjenje otiska države u ekonomiji i stvaranje efikasnijeg javnog
sektora kroz privatizaciju komercijalno orijentisanih preduzeća, restrukturiranje velikih javnih
preduzeća i optimizaciju javnog sektora.
Visok
Reforma poslovne klime: Stvaranje podsticajnog okruženja za investicije, rast i stvaranje radnih mesta
predvođene privatnim sektorom. Visok
Institucije tržišta rada: Jačanje ovih institucija kako bi se olakšalo formalno zapošljavanje, stvorile
mogućnosti za zaradu za manje dobrostojeće slojeve i pomoglo u ublažavanju negativnih posledica
reformi državnih preduzeća.
Visok
Poljoprivreda, samozapošljavanje: Pružanje podrške poljoprivrednoj produktivnosti i ruralnim
prihodima radi unapređenja blagostanja za B40 i smanjenja siromaštva. Visok
Infrastruktura: Unapređenje kvaliteta javne infrastrukture kako bi se na bolji način podržala
međunarodna, regionalna i domaća povezanost. Srednji - visok
Drugi prateći prioriteti
Voda i kanalizacija: Unaprediti upravljanje vodnim resursima Srbije, kao i preradu otpadnih voda i
ekološku održivost. Srednji
Obrazovanje i veštine: Proširiti pristup i kvalitet obrazovanja za sve, posebno marginalizovane grupe;
smanjiti nejednakost i povećati produktivnost radne snage kroz unapređenje veština i ishode učenja. Srednji
13
Zdravstvo: Proširiti pristup uslugama za marginalizovane grupe, smanjiti razlike i unaprediti kvalitet
nege i zdravstvene ishode, i smanjiti fiskalne rizike vezane za ličnu potrošnju na zdravstvo. Srednji
Socijalna zaštita: Unaprediti pokrivenost, jednakost, efikasnost i fiskalnu održivost penzija i programa
socijalne pomoći. Srednji
B. Predložen Okvir GSB za partnerstvo sa zemljom
B.1 Lekcije iz Izveštaja o analizi rezultata i učenja CPS, evaluacija Grupe za internu evaluaciju i
konsultacija sa interesnim stranama
51. Cilj Strategije za partnerstvo FY12-15 je bio pružanje podrške Srbiji u pristupanju EU i
pomoć Vladi u jačanju konkurentnosti i unapređenju efikasnosti i ishoda socijalne potrošnje u
kontekstu strogih budžetskih ograničenja. CPS se fokusirao na podršku Grupe Svetske banke u dve
oblasti angažovanja: (i) jačanje konkurentnosti; (ii) unapređenje efikasnosti i ishoda socijalne potrošnje.
Pored toga, izražena je posvećenost u nastavku podrške u oblasti ekološke održivosti kroz nadzor
portfolija u dve aktivnosti.
52. Ukupan učinak u okviru prethodnog CPS je procenjen kao umereno zadovoljavajući. Kada
je reč o stubu konkurentnosti, postignut je dobar napredak u infrastrukturnim elementima programa.
Međutim, socijalno i politički osetljive reforme, uključujući rešavanje pitanja gubitaša među državnim i
društvenim preduzećima, su zahtevale mnogo vremena za sticanje vlasništva. Napori Grupe Svetske
banke u pružanju podrške su takođe bili ugroženi slabom makro-fiskalnom situacijom. Kada je reč o
stubu Efikasnosti socijalne potrošnje, program je obezbedio sredstva i kvalitetne savetodavne usluge
tokom perioda CPS. Kada je reč o angažovanju oko teme ekološke održivosti, snažan učinak energetske
efikasnosti je pomešan sa slabim učinkom u rešavanju pitanja nasleđa u oblasti životne sredine.
53. Uprkos izazovima u sprovođenju tokom FY 12-15 CPS, Banka prema izboru Vlade ostaje
partner u sprovođenju složenih reformi. Sledeće ključne lekcije mogu biti uzete u obzir u dizajniranju
Okvira za partnerstvo FY16-21.
Bliska usklađenost sa ciljevima Vlade, i drugih ključnih partnera, je bila važna za uspeh
programa GSB. Program GSB je pružio snažnu podršku u ključnim aspektima reforme državnih
preduzeća i investicione klime, kao i u unapređenju delotvornosti socijalen potrošnje, što
odgovara ključnim ciljevima Vlade. Usklađenost strateških ciljeva CPS sa regionalnom
strategijom EU pružila je osnovu za uspešnu interakciju GSB sa EU, posebno na poboljšanju
iskorišćenosti Pretpristupnih fondova (IPA), kao i jačanje veza sa drugim razvojnim partnerima.
GSB treba da zadrži svoj strateški fokus na pružanju pomoći Vladi u ponovnom
uspostavljanju rasta i stvaranju mogućnosti za manje bogate. Banka je bila u prvom planu
dijaloga o rešavanju ekonomskog nasleđa i tranzicionih pitanja i povećanju konkurentnosti. Dugo
i dosledno angažovanje se vremenom isplatilo, jer je Vlada otpočela ključne reforme koje treba
da pomognu u prekidanju kruga spiralnog duga i slabih investicija. Kako ovaj proces napreduje,
potrebno je dalje usmeriti pažnju na stvaranje mogućnosti za najsiromašnijih četrdeset procenata.
Fleksibilnost i prilagodljivost u korišćenju instrumenata je od kritičnog značaja. U
kontekstu sličnom Srbiji, gde sprovođenje politika često predstavlja najveći izazov, i gde fiskalni
prostor smanjuje obim investicionog zaduživanja, povećana upotreba finansiranja na osnovu
rezultata predstavlja logičan put napred. Međutim, klijenti još uvek nisu potpuno upoznati niti
14
sigurni u finansiranje na osnovu rezultata kao modela investicionog kreditiranja i budžetske
podrške.
GSB je u dobroj poziciji da pruži visoko kvalitetne, pravovremene i relevantne analitičke i
savetodavne usluge, koje dalje mogu da formiraju solidnu osnovu za kreditne operacije.
Ovo je, na primer, dokazano kroz Projekat upravljanja svojinom, kome je prethodila detaljna
tehnička pomoć koja je pomogla u mapiranju relevantnih problema u sektoru i upotpunila dizajn
projekta, a takođe je pomogla u uokvirivanju inputa GSB u procesu izrade nacrta Zakona o
planiranju i izgradnji. Angažovanje koje nije vezano za kreditiranje je potrebno nastaviti, čak i
kada kreditiranje kasni, jer ono često omogućava kontinuirano angažovanje partnera i bazu
znanja, koje su ključne za brzo sprovođenje kada dođe vreme za to.
Sledeći CPF treba da predstavlja nadogradnju na fokusirane ciljeve i jasne ishode, koji će
se pratiti pomoću jasnih pokazatelja. Veliki broj ishoda u ranijem okviru rezultata CPS su bili
teški za fokusiranje i korišćenje CPS kao praktičnog alata za dinamički monitoring i usklađivanje.
Poboljšano i strukturo partnerstvo sa EU, posebno u širem domenu ekonomskog
upravljanja, je od ključnog značaja u procesu približavanja Srbije članstvu u EU. Značaj
ovog partnerstva će se povećati tokom CPF kako Srbija bude napredovala ka pregovaranju o
novim poglavljima pravne tekovine. Zajedničke inicijative za finansiranje u ključnim oblastima
reforme (ili kroz paralelno finansiranje ili kroz korišćenje okvirnog sporazuma Svetske banke –
EU) ili možda zajednička sektorska podrška budžetu mogu da budu potencijalni instrumenti za
pojačavanje zajedničkog angažovanja.
Izazovno makroekonomsko okruženje i loše korporativno i finansijsko upravljanje
predstavljaju prepreku za investicione aktivnosti IFC. Iako su rezultati generalno bili
zadovoljavajući, kvalitet portfelja IFC u Srbiji je zabeležio pogoršanje kao rezultat slabijeg
finansijskog učinka nekih klijenata koji su pogođeni slabijim rastom.
54. Lekcije naučene iz FY12-FY15 CPS za Srbiju ističu mnoge lekcije navedene u nedavnim
završnim izveštajima CPS iz drugih zemalja, kao što su Albanija, BJR Makedonija i Gruzija.
Važnost: usklađenosti sa prioritetima zemlje; kontinuiranog dijaloga i partnerstva sa kolegama i
partnerima; fleksibilnost i odgovor na promenjene okolnosti; jasan fokus na ograničen broj prioriteta; i
vrednost proizvoda znanja su obično navedeni u ovim izveštajima.
55. Proces dizajniranja CPF je imao koristi od velikog broja konsultacija. Održano je sedam
konsultativnih skupova, uključujući posebne fokus grupe sa privatnim sektorom. Ove diskusije su
pružile uvid u bogat spektar perspektiva interesnih strana i fokusirale su se uglavnom na kapacitete za
implementaciju upravljanja/reformi, model rasta Srbije, pitanje poslovne klime, inkluziju i kvalitet
usluga u zdravstvu i obrazovanju, poljoprivredu i energetiku. Konsultacije održane van Beograda su
ponovo istakle ruralni-urbani jaz u ekonomskim prilikama, osećaj da su lokalne zajednice prepuštene
same sebi.
56. Prema nalazima Istraživanja o mišljenju u zemlji za Srbiju FY 14, interesne strane imaju
pozitivno mišljenje o načinu poslovanja Svetske banke u Srbiji. Akteri veruju da postoji velika
mogućnost da će GSB podržati prioritetne oblasti i institucije Srbije kroz investicije i izgradnju
kapaciteta. Dok se saradnja sa Vladom smatra veoma snažnom, veće angažovanje sa građanima
proizilazi kao ključna oblast koju je potrebno ojačati u radu GSB na terenu. Iako ispitanici imaju veoma
pozitivno mišljenje o načinu poslovanja GSB u Srbiji, ipak je moguće uvesti neka unapređenja u načinu
na koji se organizacija angažuje izvan saradnje sa Vladom.
15
57. Evaluacija projekata koju je sprovela Grupa za internu evaluaciju ističe faktore rizika i
nesigurnost politika kao ključne faktore koji negativno utiču na rezultate projekata. Kada je reč o
podršci kroz investiciono finansiranje, česte promene vlasti i promene prioriteta sektorskih politika
dovele su do značajnog kašnjenja u sprovođenju projekata i negativno su uticale na ishode projekata.
Slabost pripremnih procesa i početni kvalitet se takođe javljaju kao ključna pitanja. Ovo je u skladu sa
opštim problemima vezanim za upravljanje javnim investicijama sa kojima se Srbija suočava, a projekti
finansirani od strane Svetske banke ipak beleže malo bolji učinak u odnosu na druge eksterno finansirane
projekte. Međutim, kada je posvećenost snažna i dosledna, moguće je postići snažne rezultate, kao što
je slučaj u Projektu energetske efikasnosti. Razvijanje boljih sistema za praćenje implementacije unutar
Vlade, kako za reforme politika tako i za investicione projekte, je ključni uslov za unapređenje učinka u
implementaciji portfolija.
B.2 Pregled Strategije Grupe Svetska banka
58. Opšti cilj CPF je pružanje podrške Srbiji u stvaranju konkurentne i inkluzivne ekonomije, a,
samim tim, promovisanje integracije u EU. SCD pokazuje da je transformacija ekonomskog modela
zemlje jedini održiv put za ekonomski razvoj Srbije, uključujući postizanje cilja zajedničkog
prosperiteta. Ova transformacija je takođe od ključnog značaja za strateški cilj evropskih integracija
zemlje, imajući u vidu da Srbija još uvek ne ispunjava kriterijum EU o postojanju potpuno funkcionalne
tržišne privrede sposobne da izdrži konkurentne pritiske u okviru Evropske unije. Stoga CPF teži da
pomogne zemlji u naporima usmerenim ka prelasku na izvozno orijentisani model rasta, kroz
transformaciju uloge države, promovisanje konkurentnosti i unapređeno funkcionisanje investicione
klime i tržišta rada, dok će ovo poslednje posebno podržati veću ekonomsku inkluziju.
59. Struktura CPF je dizajnirana kako i podržala šest glavnih prioriteta navedenih u
Sistematskoj dijagnostičkoj proceni (SCD). U okviru ovih prioriteta, selektivnost programa je
zasnovana na sledećim dodatnim filterima: i) vlasništvo i vođstvo zemlje, sa fokusom na oblasti koje
imaju visok uticaj i snažno vođstvo države u reformskom procesu; ii) komparativna prednost,
pažljivim razmatranjem komparativne prednosti GSB u poređenju sa drugim partnerima, a posebno EU,
EBRD i EIB, i u smislu oblasti gde svaka institucija ima najveći uticaj i u smislu rezultata u
implementaciji programa; i iii) strateško programiranje, uključujući strateško sekvenciranje
podrške. Pristup sekvenciranju je u skladu sa akcentom Vlade na fiskalnu konsolidaciju i reformu
državnih preduzeća, a samim tim i stvaranje prostora za kasnije investicije. Strateško programiranje će
biti pokrenuto nivoom posvećenosti reformama; ukoliko taj nivo ostane visok, veći akcenat će biti
stavljen na angažovanje u smislu transformacije i sveprožimajućih problema, korišćenjem instrumenata
budžetske podrške i finansiranja na osnovu rezultata. Ako posvećenost reformama oslabi, obim
angažovanja će biti sužen na one oblasti gde postoji posvećenost, a veći naglasak će biti stavljen na
korišćenje konvencionalnog investicionog kreditiranja.
60. Obrazloženje da se CPF izgradi oko šest osnovnih prioriteta i prioriteta visokog uticaja je
zasnovano na dodatnim filterima selektivnosti. Angažman GSB će se fokusirati na sledeće prioritetne
oblasti navedene u SCD:
Fiskalna održivost, finansijska i makro stabilnost – Ovo je oblast u kojoj GSB ima
komparativnu prednosti i dugogodišnje angažovanje, gde GSB donosi makro-fiskalnu analizu i
detaljnu reformsku dijagnostiku. Konkretno, u podeli rada sa MMF, GSB fokusira svoju
16
analitičku podršku, podršku u dizajniranju politika i implementaciji na strukturne aspekte
programa fiskalne konsolidacije i upravljanja potrošnjom.
Upravljanje i institucionalni kapaciteti. Slabi kapaciteti Srbije da sprovede reforme i politike,
kao i da pruži kvalitetne usluge, predstavlja ključnu prepreku rastu i inkluziji. Bez rešavanja
sistemskih pitanja u upravljanju javnim sektorom, nije moguće sprovesti programe fiskalne i
sektorske reforme, u potpunosti ni pravovremeno, što predstavlja rizik za sve druge definisane
ciljeve. Sistemska pitanja uključuju slabu koordinaciju politika i kapaciteta za implementaciju
reformi, preterano složenu organizaciju centralne državne administracije, uključujući
preklapanje i dupliranje institucija i funkcija, kao i neefikasnu organizaciju struktura za pružanje
usluga. GSB i EU zajedno predvode napore u ovoj oblasti, gde se Banka fokusira na ciljane
elemente programa reformi navedene u Vladinoj Strategiji reforme javne uprave i Akcionom
planu.
Reforma državnih preduzeća – GSB je angažovana u pružanju podrške Vladi Srbije u
privatizovanju komercijalnih državnih preduzeća više od jedne decenije. Ovo je oblast u kojoj je
važan dugoročan angažman, a gde je GSB jedna od nekoliko partnera Vlade. Ovo je veoma
osteljivo područje reforme, ali je prepoznato kao glavni uslov za konkurentnu i stabilnu putanju
razvoja. Drugi aspekt ovog programa vezan je za reformu javnih komunalnih preduzeća i
transportnih preduzeća kojima je potrebno upravljati na finansijski i fiskalno održivoj osnovi.
GSB će predvoditi napore u korporatizaciji i povećanju učinka tri glavna državna preduzeća: EPS
(Elektroprivreda Srbije), Železnice Srbije i Putevi Srbije.
Reforma poslovne klime. Angažovanje GSB u Srbiji odražava globalnu komparativnu prednost
u ovoj oblasti, kao i uspešno angažovanje GSB u susednim zemljama, i koristi komplementarnost
IBRD i IFC. To angažovanje dovodi eksperte GSB koji će pomoći Vladi u dostizanju pravnih i
regulatornih reformi usmerenih ka unapređenju poslovnog okruženja. U širem smislu,
uključujući podršku vezanu za registrovanje imovine, građevinske dozvole, olakšavanje
trgovine, pristup finansijama i olakšano plaćanje poreza. Pored toga će biti nastavljena podrška
srpskim sistemima inovacija i transfera tehnologija. Pilot napori u ove dve oblasti dali su
obećavajuće rezultate i potrebno je povećati njihov obim kako bi se stvorio širi uticaj na otvaranje
novih radnih mesta.
Infrastruktura. Bolja regionalna povezanost kroz razvoj infrastrukture je od ključnog značaja
za povećanje investicija i rasta u Srbiji. GSB je veoma angažovana u razvoju infrastrukture, kako
kroz investicionu podršku na izgradnji autoputeva i nacionalne mreže puteva, unapređenjima u
sistemima za upravljanje putnim i železničkim sektorom, tako i kroz podršku u izgradnji i obnovi
energetskog sektora. Unapređena efikasnost potrošnje i bolje održavanje infrastrukture će biti
nastavljeno, kao i bolje definisanje prioriteta u javnim investicijama i olakšavanje investicija u
privatnom sektoru. Angažovanje u razvoju infrastrukture će biti nastavljeno u bliskoj saradnji i
koordinaciji sa drugim međunarodnim finansijskim organizacijama, kao i sa EU.
Institucije tržišta rada. SCD naglašava značaj zapošljavanja kao glavnog sredstva za podizanje
prihoda najsiromašnijih 40 procenata stanovništva. SCD takođe ističe prepreke koje trenutni
propisi na tržištu rada, politike i upravljanje predstavljaju za cilj stvaranja radnih mesta, posebno
za marginalizovane grupe sa niskim učešćem na tržištu rada. SCD ističe značaj izgradnje
ljudskog kapitala kako bi se povećala produkivnost rada i inkluzija, uključujući premošćavanje
jaza u upisu u škole za grupe sa niskim prihodima i Rome u predškolskom i tercijarnom
obrazovanju. GSB je vodeći partner Vlade u znalačkom radu vezanom za otvaranje radnih mesta
i veština, jer radi na velikom broju reformi počevši od reforme Nacionalne službe za
zapošljavanje i propisa na tržištu rada do rešavanja trenutnog i budućeg jaza u potrebnim
17
veštinama. Ove reforme su kritične za stvaranje mogućnosti za mlade, žene, marginalizovane
grupe, kao i radnike koji su izgubili posao nakon zatvaranja državnih preduzeća.
61. U četiri prateće prioritetne oblasti podrške definisane u okviru SCD, mi ćemo se angažovati
samo u užem smislu, kao podrška za šest prioriteta, kako bi se dalje podržala fiskalna konslidacija,
reforma javne uprave, unapređenja u poslovnoj klimi i učešće na tržištu rada i inkluzija.
Prioritetne oblasti iz SCD koje nisu izabrane za direktnu podršku u okviru CPF takođe sadrže jednu
oblast visokog prioriteta: poljopvireda i ruralni razvoj. Ova oblast je identifikovana u okviru SCD kao
važna dimenzija zajedničkog prosperiteta. Međutim, Vlada gleda u druge partnere, posebno EU, koji će
predvoditi napore za unapređenja u učinku poljoprivrednog sektora i poboljšati ruralni razvoj. Srbija
takođe ima važne bilateralne partnere koji investiraju značajne resurse u navodnjavanje i proizvodnju
useva, što čini angažovanje GSB u ovoj oblasti nepotrebnim.
62. Struktura CPF se sastoji od dve šire oblasti fokusa koje obuhvataju jedanaest ciljeva CPF.
Oblasti fokusa CPF i ciljevi su navedeni ispod:
Oblast fokusa 1: Ekonomsko upravljanje i uloga države se posebno bavi preprekama za
delotvorno ekonomsko upravljanje: veličina i upravljanje budžetom, obim i kapaciteti
administracije za implementaciju reformi i pružanje usluga i otisak države u ekonomiji, kao i
učinak javnih komunalnih preduzeća. GSB će biti usmerena na pet ciljeva u okviru ove oblasti
fokusa, što odgovara ključnim uslovima identifikovanim u SCD. Te oblasti su: (i) podrška
održivom upravljanju javnih finansija, i; (ii) pomoć u stvaranju delotvornije javne uprave i
unapređenje pružanja usluga. Sledeća tri cilja odgovaraju lancu reforme državnih preduzeća;
(iii) delotvornije i održivije preduzeće za snabdevanje energijom; (iv) efikasnija javna
saobraćajna preduzeća, i; (v) transfer imovine produktivnih državnih preduzeća u privatno
vlasništvo.
Oblast fokusa 2: Rast privatnog sektora i ekonomska inkluzija se posebno bavi značajnim
preprekama za razvoj privatnog sektora i ekonomsku inkluziju: finansiranje, investicije,
povezanost i prepreke na tržištu rada. Konkretno, ciljevi i intervencije su osmišljeni tako da
ojačaju bankarski sistem, unaprede upravljanje zemljištem, unaprede infrastrukturne mreže,
povećaju kapaciteti obnovljive energije i razviju bolje veštine i smanje prepreke za ulazak na
tržište rada. Identifikovano je šest ciljeva CPF u ovoj oblasti fokusa: i) doprineti prioritetnim
unapređenjima poslovne klime; ii) pružiti pomoć u kreiranju stabilnijeg i dostupnije finansijskog
sektora; iii) podržati razvoj efikasnijeg tržišta zemljišta i imovine; iv) unaprediti infrastrukturne
mreže; v) smanjiti prepreke za učešće na tržištu rada i; vi) pomoći u zatvaranju srednjoročnih i
dugoročnih jazova.
Opšte teme
63. Odgovor na klimatske promene i rizike od katastrofa će biti opšte teme u dve oblasti fokusa,
imajući u vidu visoke rizike koje prirodne katastrofe predstavljaju za ekonomski razvoj i uticaj
klimatskih promena na siromašne. Kombinacija suša, jakih zima i katastrofa izazvanih klimatskim
promenama, kao npr. poplave, je značajno uticala na produktivni potencijal Srbije, posebno u važnim
sektorima kao što je poljoprivreda. Ovakvi događaji imaju nesrazmeran uticaj na ruralna područja, koja,
prema analizi SCD, predstavljaju najosetljiviji segment srpskog društva. Ublažavanje uticaja klimatskih
18
promena i stvaranje ekonomije otporne na klimatske promene će postati važan deo programa razvoja
Srbije. Ovo se poklapa sa rastućom pažnjom posvećenom klimatskim promenama u EU, a Srbija mora
da se uskladu sa propisima EU tokom perioda sprovođenja CPF. Angažovanje u ovoj oblasti će imati
nekoliko aspekata.
64. Vodeća uloga GSB u Upravljanju rizikom od katastrofa, zajedno sa sistemima EU i UN,
čini instituciju ključnim partnerom u dizajniranju i sprovođenju mera za ublažavanje rizika.
Upravljanje rizikom od katastrofa je sastavni deo programa koordinacije politika i racionalizacije (Cilj
1b), kao i ublažavanje finansijskog rizika kroz Instrument za osiguranje od klimatskih rizika (Cilj 2b).
Ublažavanje klimatskih rizika će biti takođe obrađeno kroz angažovanje u reformi energetskog sektora
(Ciljevi 1c i 2d), uključujući veće korišćenje obnovljivih izvora energije, i kroz tekuđi Zajam za hitnu
sanaciju posledica od poplava, koji sadrži komponentu vezanu za zaštitu od poplava. Vlada je takođe
izrazila interesovanje za moguću Opciju povlačenja sredstava u slučaju katastrofe (CAT DDO) u
kasnijim godinama programa kreditiranja. Biće razvijen analitički program rada kako bi se bolje
razumeli rizici za razvoj koji su izazvani klimatskim promenama, a potencijalne naknadne aktivnosti će
biti integrisane u jedanaest ciljeva CPF.
65. Okvir rezultata CPF će služiti kao alat za nadgledanje implementacije. Okvir rezultata CPF,
izgrađen na dve oblasti fokusa sa 11 ciljeva CPF i 18 pokazatelja ishoda su predstavljeni u Aneksu 1 i
služiće kao alat za upravljanje tokom implementacije. Napredak prekretnica navedenih u CPF će biti
nadgledan na godišnjem nivou sa klijentom i kroz srednjoročni pregled u okviru Pregleda rezultata i
učenja.
66. Slika 3 prikazuje vezu između odabranih prioriteta SCD i oblasti fokusa i ciljeva CPF.
Slika 3: Okvir rezultata: Veza između CPF ciljeva i SCD prioriteta
CPF Okvir rezultata SCD Glavni prioriteti
19
Napomena: CPF ciljevi su obeleženi različitim nijansama sive boje kako bi prikazali vezu sa glavnim prioritetima SCD
Ciljevi koje podržava program GSB
Oblast fokusa 1: Ekonomsko upravljanje i uloga države
CPF Cilj 1a: Podrška održivom upravljanju javnim rashodima
CPF Cilj 1b: Pomoć u stvaranju delotvornije javne administracije i unapređenjima u pružanju
odabranih usluga
CPF Cilj 1c: Efikasnije i održivije preduzeće za snabdevanje energijom CPF Cilj 1d: Efikasnija javna saobraćajna preduzeća
Oblast fokusa 1:
Ekonomsko upravljanje i uloga države
Cilj 1a-P1:
Podrška održivom upravljanju javnih
rashoda
Cilj 1b-P2:
Pomoć u stvaranju delotvornije javne
uprave i unapređenje u
pružanju usluga
Cilj 1c-P3:
Efikasnije i održivije preduzeće za
snabdevanje energijom
Cilj 1d-P3:Efikasnija javna
saobraćajna preduzeća
Cilj 1e-P3:
Imovina produktivnih državnih preduzeća
prenesena u privatno vlasništvo
Oblast fokusa 2:
Rast privatnog sektora i ekonomska inkluzija
Cilj 2a-P4:
Doprinos prioritetnim unapređenjima poslovne klime
Cilj 2b-P4:
Pomoć u stvaranju stabilnijeg i dostupnijeg
finansijskog sektora
Cilj 2c-P4:
Podrška u razvoju efikasnijih tržišta
zemljišta i imovine
Cilj 2d-P5:
Unapređene infrastrukturne mreže
Cilj 2e-P6:
Smanjene prepreke za učešće na tržištu rada
Cilj 2f-P6:Pomoć u zatvaranju
srednjoročnih i dugoročnih jazova u
veštinama
Angažovanje na pitanju klimatskih promena i upravljanja rizikom od katastrofa
Prioritet 1: Fiskalna
održivost, finansijska i
makro stabilnost
Prioritet 2: Upravljanje i institucionalni kapacitet
Prioritet 3: Reforma državnih preduzeća
Prioritet 4: Reforma poslovne klime
Prioritet 5: Infrastruktura
Prioritet 6: Institucije tržišta rada
20
CPF Cilj 1e: Transformacija aktive produktivnih državnih preduzeća u privatno vlasništvo
CPF Cilj 1 – Podrška održivom upravljanju javnim rashodima
67. Kao što je definisano u SCD, održive javne finansije predstavljaju ključni preduslov za
snažniji rast u Srbiji i napredak ka ispunjenju dvostrukog cilja. Štaviše, održiva fiskalna
konsolidacija i upravljanje rashodima neophodni su i za stvaranje dodatnog fiskalnog prostora i
makroekonomske stabilnosti, što predstavlja ključne uslove za postizanje drugih ciljeva
definisanih u okviru programa GSB.
68. Osim što predstavlja preduslov za rast i napredak drugih CPF ciljeva, angažovanje u ovoj
oblasti će takođe pomoći da se poveća inkluzija i borba protiv siromaštva, povećavajući
tako zajednički prosperitet. Unapređenja u oblasti upravljanja javnim rashodima mogu da
poboljšaju kvalitet i predvidivost postojećih rashoda u ključnim oblastima, kao što su socijalna
davanja, aktivne politike zapošljavanja i infrastruktura i da stvore i fiskalni prostor za dodatna
ulaganja u ovim oblastima.
69. Pretnja markroekonomskoj stabilnosti i dalje je izražena, usled rasta javnog duga
uzrokovanog sve većim fiskalnim deficitom i izdavanjem garancija državnim preduzećima
u prethodnom periodu. Fiskalni deficit Srbije porastao je sa 2,6 procenta BDP-a koliko je
iznosio na početku ekonomske krize na oko 6,7 procenata BDP-a u 2014. Uloženi su napori da
se rashodi ograniče u nekim važnim sektorima (uključujući penzije i masu zarada), ali su ti
napori u velikoj meri nadoknađeni kroz povećanje subvencija državnim preduzećima. Pored
toga, prihodi su zabeleži pad usled ponovljenih recesija kroz koje je ekonomija prolazila. Postoji
hitna potreba da se javne finansije postave na održive osnove. Potrebno je smanjiti skupe i
neefikasne programe i državne garancije koje se izdaju javnim i društvenim preduzećima i
potom ih, u većini slučajeva, postepeno ukinuti, a s druge strane proceniti cenu pružanja javnih
usluga i smanjiti je tamo gde je to moguće. Takođe je potrebno postići bolje upravljanje rizicima,
uključujući tu i one rizike koji se odnose na planiranje prihoda.
70. Fiskalna konsolidacija i bolje upravljanje rashodima predstavljanju središnju tačku
Fiskalne strategije i Nacionalnog programa ekonomskih reformi Srbije, i obuhvataju
stabilizaciju odnosa duga prema BDP-u do kraja 2017, završetak procesa privatizacije i
obustavljanje izdavanja garancija za preostala državna preduzeća za potrebe likvidnosti.
Subvencije za preduzeća, kao što su Železnice, biće omogućene samo za potrebe obezbeđivanja
usluga od javnog značaja. Sistem subvencija za poljoprivredne proizvođače će takođe biti
analiziran zbog moguće racionalizacije.
71. U cilju postizanja održivih javnih finansija, Vlada treba da ostane posvećena planiranom
smanjenju javnih rashoda, unapređenju upravljanja ovim rashodima i smanjenju odnosa
javnog duga prema BDP-u. Grupacija Svetska banka će nastaviti da podržava Vladu u njenim
naporima usmerenim ka postizanju održive fiskalne konsolidacije i upravljanju rashodima i
pružiće značajnu analitičku i savetodavnu podršku kao i finansiranje zasnovano na politikama
ili rezultatima, u saradnji sa drugim razvojnim partnerima.
21
72. Doprinos GSB naporima Vlade u ovoj oblasti će se prvenstveno fokusirati na podršku u
racionalizaciji rashoda, i obuhvataće mere vezane za transparentnost i efikasnost u upravljanju
masom zarada u javnom sektoru, reformu penzijskog sistema, reformu državnih preduzeća i
odabrane aspekte reformi subvencija. Posebna pažnja će biti posvećena promenama u rashodima
radi boljeg targetiranja B40 u ruralnim oblastima. Racionalizacija rashoda će stvoriti fiskalni
prostor koji će omogućiti obimnije pružanje osnovnih usluga (npr. u zdravstvu, obrazovanju,
snabdevanju vodom, zaštitom od poplava) u ruralnim područjima gde stanuje većina
najsiromašnijih 40 procenata stanovništva. Reforma subvencija će takođe omogućiti promenu
orijentacije subvencija i testiranje podobnosti korisnika socijalne pomoći kako bi se na bolji
način obuhvatili siromašni i B40. Na primer, postojeće poljoprivredne subvencije najviše
pogoduju velikim mehanizovanim proizvođačima u relativno dobrostojećim delovima zemlje.
Kada bi ove subvencije bile smanjene, to bi stvorilo prostor za veću podršku prihodima malih
poljoprivrednih proizvođača u siromašnim ruralnim krajevima, a to bi zatim pomoglo u jačanju
zaštitnih mreža za ovaj važan segment B40.
CPF Cilj 1b – Pomoć u stvaranju delotvornije javne uprave i unapređenjima u pružanju
odabranih usluga
73. Efikasno upravljanje u javnom sektoru je važno kako za implementaciju Vladinog
reformskog programa tako i za pružanje kvalitetnih javnih usluga. Srbija kaska za drugim
zemljama u regionu po pitanju raznovrsnosti mera koje se odnose na upravljanje u javnom
sektoru i pružanje usluga. Na primer, Izveštaj o globalnoj konkurentnosti 2014-2015, navodi
‘neefikasnost birokratskog aparata’ kao najproblematičniji faktor za poslovanje.
74. Srbija se loše kotira po pitanju koordinacije politika i efikasnosti državne uprave, što
ometa realizaciju ključnih reformi i pružanje usluga. Slaba vertikalna i horizontalna
koordinacija ozbiljno ograničava sposobnost Vlade da realizuje reforme i pruži usluge. Niska
efikasnost Vlade uzrokovana je, između ostalog, i sledećim: i) neefikasnim procesima donošenja
odluka koji usporavaju implementaciju i odgovornost; ii) preterano kompleksnom strukturom
državne uprave, i iii) sistemom zarada koji se ne bazira na prinicipima jednakosti i fiskalne
transparentnosti.
75. Slabe prakse upravljanja javnim sektorom dovode do slabih rezultata po pitanju isporuke
usluga, uprkos visokim izdacima. Na primer, u poređenju sa drugim zemljama, Srbija troši
znatno više na zdravstvo, a rezultati su isti. Na 1.000 stanovnika Srbija ima pet bolničkih
kreveta, što je manje od proseka u Evropi i Centralnoj Aziji (posmatrane su samo zemlje u
razvoju), uprkos činjenici da Srbija troši znatno više. Slično tome, značajni rashodi koji se
odvajaju za obrazovanja ne podrazumevaju i bolje rezultate. Rezultati PISA testiranja (2012)
pokazuju da su sve OECD zemlje postigle bolje rezultate u poređenju sa Srbijom u oblasti
čitanja, matematike i prirodnih nauka. Napori usmereni ka racionalizaciji rashoda uvođenjem
sistema kapitacije još uvek se nisu pokazali kao uspešni. Međutim, novi stimulans stvoren
Vladinim naporima na polju fiskalne konsolidacije daje priliku za reforme u ovoj oblasti.
76. Strategija reforme javnog sektora i akcioni plan usvojeni 2014. odnosno 2015. godine
definišu široku reformsku agendu u čijem centru su racionalizacija i optimizacija. GSB će
selektivno pomoći implementaciju Vladine reformske agende kombinacijom različitih
22
instrumenata, fokusirajući se na dijagnostički rad vezan za osnovne elemente strukturne i
funkcionalne organizacije sistema javne uprave i odabrane aspekte implementacije.
77. Kada je reč o dijagnostičkom radu, GSB će pomoći Vladi u sprovođenju sveobuhvatne
dijagnostike u sistemu javne uprave, sa ciljem da se ukine dupliranje i preklapanje, kao i
suvišne institucije nasleđene iz prošlosti. Takođe će biti sprovedena analiza o tome kako
upravljanje direktnim uslugama u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i obrazovanju može biti
unapređeno, sa posebnim akcentom na usluge koje stvaraju mogućnosti za B40. Takođe će biti
sprovedene funkcionalne analize Ministarstva finansija i Ministarstva poljoprivrede i zaštite
životne sredine.
78. Nakon što analize budu završene, podrška u implementaciji reformskih mera će biti
pružena u odabranim oblastima pružanja usluga, kao što je navedeno ispod, uz mogućnost
dodavanja drugih sektora kada bude završen program funkcionalnih analiza. Odabir ovih oblasti
je zasnovan na prethodnom angažovanju i komparativnoj prednosti Grupe Svetske banke.
79. Prvi aspekt implementacije reformi koje će biti podržane je analiza sistema za podsticanje
investicija i izvoza. Eliminisanjem komercijalnih državnih preduzeća kao obeshrabrujućeg
faktora za strane i domaće investicije, uloga i učinak agencija zaduženih za podsticaje u
promovisanju investicija i izvoza dobijaju na značaju. Vlada se posvetila implementaciji
rezultata funkcionalne revizije i revizije učinka tri glavne agencije uključene u sistem podsticaja
za promovisanje investicija i izvoza.
80. Kao druga oblast fokusa, usluge u sektoru pravosuđa su od posebne važnosti za program
konkurentnosti i inkluzije, kao i za pristupanje EU. Poslovne investicije i ekspanzija su
ograničene slabim učinkom u pružanju usluga u pravosudnom sistemu i njegovom
nemogućnošću da nepristrasno, efikasno i transparentno izvršava prava i posreduje u poslovnim
sporovima. Visoke sudske takse i troškovi angažovanja advokata, opterećujući procesi, duga
odlaganja, neadekvatno izvršenje i stalne promene zakona neproporcionalno utiču na MSP i
ugrožene građane. Potrebno je postići veću efikasnost kako bi se pravosuđu omogućilo da pruža
usluge B40 u udaljenijim, ruralnim krajevima zemlje. Nedavno sprovedena Funkcionalna
analiza pravosuđa u Srbiji pokazuje da je poverenje u pravosuđe nisko, zbog percipirane
korupcije, neefikasnosti i nedoslednosti. Neefikasni procesi izazivaju kašnjenje za strane u
sporu, kao i procesne zloupotrebe koje se ne proveravaju. Srpski sudovi su takođe manje
dostupni u poređenju sa sudovima u zemljama članicama EU i susednim zemljama, zbog visokih
sudskih i advokatskih taksi. Višedonatorski poverenički fond za podršku sektoru pravosuđa u
Srbiji (MDTF-JSS) će nastaviti da pruža podršku sektoru pravosuđa radi unapređenja učinka i
usklađivanja sa standardima EU.
81. Podrška u implementaciji reformi će takođe biti pružena sektoru zdravstva, gde je GSB
bila angažovana na konstruktivan način u okviru prethodnog perioda CPS. Drugi projekat
razvoja zdravstva Srbije uključuje podršku u racionalizaciji troškova sektora i detaljnije
restrukturiranje sektora zdravstva. Konačno, GSB će pružiti podršku u izgradnji kapaciteta u
okviru Višedonatorskog povereničkog fonda u oblasti ublažavanja rizika od katastrofa, što je
ključni element u rešavanju izazova vezanih za klimatske promene. Poverenički fond je
uspostavljen nakon katastrofalnih poplava iz maja 2014. godine, i pruža širok spektar podrške
23
u izgradnji institucija i alata za analiziranje i sprečavanje prirodnih katastrofa uslovljenih
klimatskim promenama, kao i smanjenje ekonomskih rizika povezanih sa klimatskim
promenama.
Cilj 1c: Efikasnija javna komunalna preduzeća
82. Slab učinak državnih preduzeća u oblasti energetike negativno utiče na poslovnu klimu i
predstavlja odliv budžetskih resursa. Stalno pogoršanje njihove finansijske situacije u sprezi
sa propadanjem energetske infrastrukture predstavlja jedan od ključnih faktora koji sve više
opterećuju budžet, predstavljaju pretnju za pružanje ključnih usluga neophodnih za rast i
obeshrabruju investicije u privatnom sektoru.
83. GSB je obnovila saradnju sa energetskim preduzećem “EPS” nakon poplava koje su
pogodile zemlju 2014. godine i pružila pomoć preduzeću u obnovi i sanaciji kritične
infrastrukture kako bi se ublažio uticaj katastrofe. Ovo je bila prilika i da se pokrene dijalog
o korporatizaciji i finansijskoj održivosti preduzeća, koji je sproveden u saradnji sa MMF-om i
EBRD-om. Ukoliko restrukturiranje EPS-a bude uspešno, preduzeće će biti glavni kapital za
Srbiju, dajući doprinos državi (kao svom akcionaru) i potrošačima (bolja usluga) i doprinoseći
fiskalnoj stabilizaciji.4 Ukoliko restrukturiranje propadne, negativni rizici bi mogli da unište svu
napornim radom postignutu uštedu dobijenu procesom fiskalne konsolidacije.
84. S obziorom na komparativnu prednost GSB, restrukturiranje EPS-a će biti ključna oblast
angažovanja kako kroz obezbeđivanje savetodavne podrške tako i putem finansijske
pomoći koja će biti bazirana na politikama ili rezultatima. Moguće je angažovanje IFC-a
kada kompanija bude finansijski održiva. Angažovanje GSB i EBRD-a sa EPS-om je dodatno
dopunjeno podrškom koju EBRD i EU pružaju Srbijagasu, a oba angažovanja će biti detaljno
koordinirana.
85. Ako bude usvojen komercijalno prihvatljiv ugovor o kupovini struje, IFC će podržati SDI u
obnovljivu energiju, što će pomoći Srbiji da ispuni svoje obaveze u oblasti obnovljive energije
u okviru Energetske zajednice sa EU. Povećan udeo električne energije generisane kroz
obnovljive izvore će takođe ublažiti rizike klimatskih promena. Kontinuirana podrška uvođenju
mera energetske efikasnosti će biti pružena kako bi se smanjilo rasipanje i intenzitet energije u
proizvodnji.
CPF Cilj 1d – Efikasnija javna saobraćajna preduzeća
86. GSB je istorijski veoma angažovana u oblasti institucionalnih reformi i investiranja u
puteve, s obzirom na važnost pristupa infrastrukturi za postizanje konkurentnost i otvaranje
radnih mesta. Unapređena povezanost puteva je identifikovana kao ključni faktor u stvaranju
rasta i zapošljavanja u ruralnim oblastima, što je posebno važno pitanje za B40. U tom smislu,
integrisanje agencija koje deluju u sektoru puteva (a posebno Puteva Srbije i Koridora Srbije)
4 Vreme i troškovi potrebni za priključenje na sistem snabdevanja električnom energijom i dalje su i suviše visoki u
poređenju sa zemljama sa sličnim obimom energetskog sistema: 131 dan u Srbiji u poređenju sa 38 dana u Slovenii i 30
dana u Čileu.
24
započeto 2015. godine, će stvoriti snažniji, isplativiji i bolje integrisan sistem upravljanja za
javne puteve. Pored toga, strategija Srbije koja se odnosi na bezbednost na putevima i uvođenje
održavanja koje se bazira na valjano obavljenom poslu su sve inicijative čije kreiranje je GSB
u velikoj meri pomogla. Sprovođenje ovih reformi će dovesti do unapređenog upravljanja u
sektoru uz niže troškove u narednim godinama, što će omogućiti veće investicije u unapređenje
povezanosti.
87. Pored reforme sektora puteva, GSB je takođe obezbedila analitičku i savetodavnu
podršku reformi železnice, posebno po pitanju korporatizacije i finansijske konsolidacije
Železnica Srbije. Orijentacija preduzeća na obezbeđivanje komercijalno održivog teretnog i
racionalizaciju putničkog saobraćaja je važna kako s makro-fiskalnog tako i sa stanovišta
konkurentnosti.
88. U budućnosti će se podrška GSB fokusirati na podršku u implementaciji planova
strukturne i finansijske konsolidacije za preduzeća u sektoru puteva i železnice, što je gore
navedeno, kroz pružanje finansijske podrške za pokretanje reformi i direktnu
savetodavnu podršku. Ova podrška će biti pružena u saradnji sa EBRD-om, EU i MMF-om.
Podrška IFC-a u kreiranju i implementaciji javno-privatnog partnerstva i potencijalnih
koncesija, naročito u sektoru puteva, dopunjuje angažovanje IBRD-a u oblasti korporatizacije i
finansijske konsolidacije.
Cilj 1e: Transfer imovine profitabilnih državnih preduzeća u privatno vlasništvo
89. Potrebno je smanjiti učešće države u privredi, kako bi se stvorio prostor za rast vođen
privatnim sektorom. Okončanje privatiztacije u preostalim komercijalnim državnim
preduzećima predstavlja ključni element ove agende. Postizanjem ovog cilja, doći će do
realokacije sredstava sa sadašnjeg neproduktivnog korišćenja na produktivnije unutar privatnog
sektora.
90. Komercijalna državna preduzeća u Srbiji uzrokuju značajan odliv već ograničenih
fiskalnih resursa. 140 preduzeća koja su u restrukturiranju koštala su Srbiju milijardu eura u
direktnim i indirektnih subvencijama u proteklih pet godina. Preduzeća u portfelju Agencije za
privatizaciju ukupno su napravila 690 miliona eura gubitaka u 2013, što je preko 2 procenta
BDP-a i stvara značajan negativan efekat prelivanja na velika javna komunalna preduzeća,
kojima je posledično potrebna skupa pomoć države. Pored toga, ona drže “pod ključem”
potencijalno vrednu imovinu, koja ne može ekonomski da se iskoristi.
91. Ono što je još važnije za razvoj Srbije je činjenica da komercijlna državna preduzeća
predstavljaju ograničavajuči faktor i kada je reč o privatnim investitorima. Prisustvo
velikog broja preduzeća u restrukturiranju u skoro svim privrednim sektorima, od kojih su neka
zaštićena od stečaja, stvorilo je izraženu percepciju o nepravednoj utakmici i obeshrabruje
privatne investitore. Ovakva situacija ugrožava prelazak Srbije ka izvozno orijentisanom
modelu rasta koji je ključan za povećanje zajedničkog prosperiteta.
92. Od ključnog je značaja da proces rešavanja pitanja državnih preduzeća bude nastavljen
25
uzimajući u obzir pogođene radnike. Prvi zajam za razvojne politike za reformu javnih
preduzeća (PER DPL) podržao je dizajniranje i implementaciju važnog seta mera za ublažavanje
socijalnih pitanja za radnike koji će biti otpušteni iz preduzeća koja se nalaze u portfelju
Agencije za privatizaciju. Ove mere će biti nastavljene u narednoj fazi reforme i predstavljaju
sastavni deo državnog budžeta. Treba navesti da radnici iz ovih državnih preduzeća generalno
ne pripadaju kategoriji B40.
93. GSB je angažovana u oblasti privatizacije državnih preduzeća već dugi niz godina i ona je
glavni razvojni partner koji podržava Vladu u ovoj osetljivoj i finalnoj fazi procesa, u koji
je uključeno preostalih 526 preduzeća koji su u portfelju Agencije za privatizaciju. Na
osnovu dijaloga vođenog na visokom nivou i tehničkih saveta, kreiran je i usaglašen program
privatizacije i prodaje. Implementacija programa podržana je od strane serije kredita za razvojne
politike (DPL) za reforme javnih preduzeća. Prva prva operacija u seriji je odobrena 24. marta
2015. Druga operacija se planira za decembar 2015. i daće podršku Vladi u finaliziranju prodaje
preduzeća iz portfelja Agencije za privatizaciju kroz pružanje finansijske podrške za rešavanje
troškova reformi, i kroz pružanje saveta o tehničkim aspektima sprovođenja reforme.
Oblast fokusa 2: Rast privatnog sektora i ekonomska inkluzija
CPF ciljevi:
Cilj 2a: Doprinos prioritetnim unapređenjima poslovne klime
Cilj 2b: Pomoć u stvaranju stabilnijeg i dostupnije finansijskog sektora
Cilj 2c: Podrška u razvijanju efikasnijih tržišta zemljišta i imovine
Cilj 2d: Jačanje infrastrukturnih mreža
Cilj 2e: Smanjenje prepreka za učešće na tržištu rada
Cilj 2f: Pomoć u zatvaranju srednjoročnog i dugoročnog jaza u veštinama
CPF Cilj 2a – Doprinos prioritetnim unapređenjima poslovne klime
94. Stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja u značajnoj meri će pomoći smanjenju
siromaštva i stvoriti novu priliku za najsiromašnijih 40% populacije. Pojednostavljenje
poreskih procedura; reformisanje procedura za izdavanje građevinskih dozvola i unapređenje
učinka carinske uprave trebalo bi da pomogne u promovisanju novih investicija, i to posebno u
sektorima koji su okrenuti izvozu i nerazmenljivim sektorima koji su ključni za otvaranje radnih
mesta za najsiromašnijih 40% populacije (B40). Pored toga, rešavanje problema vlasništva treba
da pomogne svim građanima, ali posebno siromašnijem sloju, da definišu i zaštite svoja
imovinska prava. To bi zatim trebalo da bude osnov za jednostavniji pristup kreditima i
promovisanje preduzetništva.
95. Kao mala, otvorena ekonomija sa srednjim nivoom prihodima, jedini put ka prosperitetu
za Srbiju je značajno unapređenje poslovne klime koja vodi ka povećanju investicija koje
će omogućiti uspešniju međunarodnu integraciju, posebno sa Evropom. Ova oblast je od
ključne važnosti za rast i smanjenje siromaštva, kao i za povećanje prihoda kroz zapošljavanje.
U Izveštaju o poslovanju Srbija je bila nisko rangirana u odnosu na svoje susede i zauzela je 91.
od ukupno 189 privreda, ispod susednih zemalja kao što su BJR Makedonija (30), Crna Gora
(36), Bugarska (38) i Rumunija (48). U regionu, Srbija se nalazi ispred Bosne i Hercegovine
(107). Srbija se suočava sa posebnim izazovima u četiri oblasti koje Izveštaj pokriva: i)
26
izdavanje građevinskih dozvola (186), ii) plaćanje poreza (165), iii) prekogranična trgovina (96)
i; iv) sprovođenje ugovora (96).
96. Prema Istraživanju o poslovnom okruženju i ekonomskom učinku (BEEPS) iz 2013.
godine, tri glavne prepreke za preduzeća su regulatorna i politička nestabilnost, poreske
stope i konkurencija u neformalnom sektoru. Druge velike prepreke su korupcija, pristup
finansijskim sredstvima, poreska uprava, sudstvo, kriminal, carina i trgovinska regulative.
Reforme poslovne klime koje će biti važne za preduzeća svih vrsta i veličina su: (a) smanjenje
vremena potrebnog za dobijanje građevinske dozvole; (b) učiniti da politike i regulative budu
predvidljivije i obezbediti konzistentno sprovođenje zakona i regulative putem bolje
admnistrativne koordinacije i supervizije, uključujući tu i reformu inspekcijskih službi,
pojednostavljenje poredskih procedura i otklanjanje adminsitrativnih barijera; (c) borba protiv
neformalne ekonomije i nastavak restrukturiranja državnih preduzeća; i (d) unapređenje
mehanizama za sprovođenje ugovora i nesolventnosti.
97. Kada je reč o olakšicama za trgovinu i prelazak granice, Srbija je na 63. mestu od ukupno
160 zemalja obuhvaćenih Indeksom logističkog učinka Svetske banke za 2014.5, što
predstavlja značajan napredak sa 83. mesta na kome se nalazila 2010. Srbija je najniže rangirana
po pitanju carine (113.), što se negativno odražava na vreme i troškove prelaska granice. U
okviru Indeksa logističkog učinka, Srbija je rangirana niže od svih zemalja sa kojima se vrši
poređenje, što ukazuje na činjenicu da su poboljšanja moguća.
98. Pojednostavljenje trgovine i prelaska granice je od posebne važnosti za velika preduzeća
i perduzeća koja se bave izvozom. Sve ove mere su od ključne važnosti za Srbiju kako bi se
obezbedila tekuća ulaganja; privuklo više investicija, stvorio rast na širim osnovama i
mogućnost zapošljavanja i povećao izvoz i konkurentnost. Pored toga, imajući u vidu očekivani
pristup Srbije Evropskoj uniji kao i jake trgovinske odnose, reforma poslovnog okruženja bi
morala da uzme u obzir približavanje srpskog zakonodavstva zakonodavstvu Evropske unije.
99. GSB će kroz svoje savetodavno i kreditno angažovanje doprineti unapređenju učinka
Srbije u tri ključna aspekta u oblasti poslovne klime; plaćanju poreza; prekograničnoj
trgovini i rešavanju pitanja nesolventnosti. Neki drugi ključni aspekti poslovne klime, a
posebno pristup finansijama i planiranje i izgradnja, su definisani u okviru CPF ciljeva 2b i 2c,
imajući u vidu dubinsko angažovanje GSB u ovim oblastima. Instrumenti koji će pomoći kod
tri elementa poslovne klime su pokriveni u okviru ovog cilja, i to su savetodavne usluge IFC i
IBRD i pilot inicijative (npr. Fond za inovacionu delatnost i Centar za transfer tehnologija), koji
će se primenjivati selektivno. Pilot iniciajtive će biti proširene, ako se pokažu kao uspešne.
CPF cilj 2b: Pomoć u kreiranju stabilnijeg i dostupnijeg finansijskog sektora
100. GSB je u velikoj meri angažovana u finansijskom sektoru, uključujući i tekući Projekat
podrške Agenciji za osiguranje depozita (koji će se nastaviti do sredine 2016. god), kao i
5 Svetska banka je 2007. inicirala Indeks logističkog učinka (LPI), instrument za poređenje, kojim se meri učinak unutar
logističkog lanca snabdevanja. Na osnovu međunaordnog istraživanja globalnih špeditera i kurirskih službi, LPI pomaže u
identifikovanju izazova i mogućnosti unutar lanca snabdevanja. Koristeći skalu od 5 nivoa, LPI analizira šest oblasti: (i)
carinu; (ii) infrastrukturu; (iii) međunarodnu otpremu; (iv) logističke sposobnosti; (v) praćenje; i (vi) pravovremenost.
27
široki spektar savetodavnih aranžmana i investicija IFC u privatne banke i državne banke
koje prolaze proces privatizacije.. Pitanja finansijskog sektora su višeslojna. Podrška u okviru
novog CPF-a predstavlja nadogradnju na prethodno angažovanje i ima za cilj da reši pitanje
reforme državnih banaka i pristupa finansijama. Neadekavatan pristup finansijama je istaknut
kao ključna prepreka za ekonomski rast i razvoj, što posebno utiče na MSP. Svi ovi aspekti su
ključni za dostupniji i stabilniji finansijski sektor, što će zauzvrat stimulisati ekonomsku
aktivnost i otvaranje radnih mesta što su oblasti koje su, kako je navedeno u SCD, ključni faktori
za povećanje zajedničkog prosperiteta u Srbiji.
101. Usled hronično visoke stope problematičnih kredita u Srbiji u iznosu od 23% od ukupnog
broja kredita, banke su nevoljne da se izlažu riziku, slabi rast kredita, ugrožava se
profitabilnost bankarskog sektora koji se izlaže sistemskom riziku. Domino efekat
uzrokovan nelikvidnošću preduzeća sprečavajući vraćanje kredita kao i potencijlne uštede i
investicije, dodatno povećava predostrožnost banaka. Unapređenje regulatornog okvira koji se
odnosi na rešavanje problema problematičnih kredita je preduslov za smanjenje internih rizika
sa kojima se finansijski sistem u Srbiji suočava.
102. Rešavanje pitanja problematičnih kredita je opterećeno dugim postupcima, nejasnom
pozicijom klasa poverilaca, regulativom koja štiti dužnika a ne poverioce, slabom
supervizijom stečajnih upravnika i nedostatkom tehničkog znanja u sudovima gde sudski
postupci i izvršenje obezbeđenja mogu da traju i godinama. MMF, kao deo svog sadašnjeg
stand-by aranžmana, koordinira radnom grupom međunarodnih finansijskih institucija među
kojima su i IFC, EBRD i Svetska banka kako bi se rešio problem problematičnih kredita u Srbiji.
103. Osim rešavanja pitanja problematičnih kredita, strategija GSB u finansijskom sektoru
ima takođe za cilj da omogući malim i srednjim preduzećima kao i pojedincima ponovni
pristup finansiranju. U kontekstu šireg angažovanja GSB, IFC će direktno pomoći finansijski
sektor primenom niza proizvoda i instrumenata: kao prvo, IFC je započeo u novembru 2014.
savetodavni projekat sa Vladom Srbije u okviru koga će se primeniti program regulisanja
dugovanja, u čijem primarnom fokusu je zakonska regulativa kojom će se obezbediti bolje
regulisanje dugovanja, omogućavajući bolje vansudsko restrukturiranje i podršku održivim
preduzećima. Savetodavna komponenta se fokusira i na obuku za sudije iz oblasti prinudne
naplate. Tokom angažovanja u ovoj oblasti, posebna pažnja će biti posvećena unapređenju
pristupa finansijama za MSP i agribiznise.
104. Kao drugo, IFC će pružiti pomoć stvaranju sekundarnog tržišta za nenaplative
aranžmane i problematične kredite. Slično strategiji primenjenoj u zemljama Latinske
Amerike i Azije, IFC-a će u Srbiji pomoći putem mreže partnera u ECA regionu koji IFC-u
omogućava da pronađe, struktuira i sufinansira sve klase nenaplativih aranžmana. Međutim, u
zavisnosti od viška likvidnosti banaka, postoji rizik da će banke oklevati s prodajom portfelja
po ponuđenom diskontu. Ipak, rešavanje problematičnih kredita pokušajem otkupa portfelja
problematičnih kredita od banaka bilo bi moguće ukoliko bi program rešavanja dugovanja bio
sproveden paralelno sa regulatornim izmenama, koje se rade u saradnji sa gore pomenutom
grupom razvojnih partnera.
105. Treće, kada se situacija sa problematičnim kreditima bude popravila i u zavisnosti od
tražnje na tržištu, IFC će uložiti u finansijki sektor primenom finansiranja dugova i
28
kapitala, kao i kratkoročnim finanisranjem kojim se podržava finansiranje trgovine. Finansiranje IFC-a biće usmereno na sektore u okviru srpske privrede koji ne dobijaju dovoljno
pomoći kako bi se poboljšao njihov pristup finansiranju. Koristeći niz proizvoda, IFC će raditi
sa odabranim bankama kako bi pomogli MSP da reše problem ograničenog pristupa finansiranju
iako predstavljaju glavni sektor koji generiše nova radna mesta u zemlji. IFC će nastaviti da
pruža podršku vlasništvu imovine kroz pružanje dugoročnih zajmova bankama za potrebe
hipoteka. Kako bi se omogućilo povećanje dinarizacije privrede kao jednog od ključnih ciljeva
Vlade, IFC će podstaći kreditiranje u domaćoj valuti i nastaviće dijalog sa NBS o IFC dinarskim
obveznicama. Nakon nedavne uspešne privatizacije Čačanske banke, IFC će u saradnji sa
EBRD-om, nastaviti dijalog sa Vladom o privatizaciji državne banke u kojoj IFC ima udeo,
Komercijalne banke, kao i o okončanju privatizacije u sektoru osiguranja.
106. Dodatni element jačanja finansijskog sektora, direktno povezan sa rizicima od klimatskih
promena, je regionalni Projekat osiguranja od posledica prirodnih nepogoda. Taj fond je
pokrenut 2012. god, a u Srbiji je taj fond u funkciji od 2014. godine. Ovaj projekat pruža zaštitu
od nepogoda vezanih za klimatske događaje koja ranije nije postojala, a namenjena je
preduzećima i građanima.
107. Konačno, MIGA će nastaviti se angažuje u pružanju garancija Banci i drugim
institucijama finansijskog sektora, koje čine glavni deo angažovanja MIGA u Srbiji.
CPF cilj 2c: Podrška razvijanju efiaksnijih tržišta zemljišta i imovine
108. Problemi koji se odnose na zemljište i nepokretnosti u Srbiji predstavljaju jednu od
glavnih prepreka za investicije i ekonomski rast u Srbiji. Sigurnost vlasničkih prava
predstavlja ključni element za uspostavljanje uspešne tržišne ekonomije. Nepokretnosti daju
ključni doprinos najvećem broju proizvodnih i investicionih procesa, kao i osnov socijalne
stabilnosti i dobrobiti stanovništva. Rešavanje imovinskih pitanja treba da pomogne
stanovništvu, ali posebno onima koji spadaju u grupu najsiromašnijih 40 procenata populacije,
kako bi mogli da reše vlasnička pitanja i zaštite svoja vlasnička prava. To bi predstavljalo osnov
za lakši pristup kreditima i promovisanje preduzetništva. Delotvoran i transparentan sistem
registrovanja zemljišta je posebno važan za oživljavanje ekonomskih aktivnosti u ruralnim
oblastima, uključujući poljoprivredu, te će stoga ispunjavanje ovog cilja imati direktan pozitivan
uticaj na povećanje zajedničkog prosperiteta.
109. Tokom protekle decenije, postignut je važan napredak u oblasti upravljanja zemljištem
u Srbiji, kao što je formiranje jedinstvenog registra nepokretnosti i prava na
nepokretnosti (uz pomoć Projekta za katastar nepokretnosti i upisa prava koji je finansirala
Svetska banka). Međutim, podaci o zemljištu, vlasništvu, objektima, vodovima, itd. – koji su od
vitalne važnosti za većinu usluga koje pruža država – treba da budu kompletirani i pristupačniji.
Potrebna je modernizacija sistema upisa i povećanje efikasnosti samog procesa upisa. Ova
poboljšanja bi mogla da se postignu pojednostavljivanjem procesa upisa, rešavanjem starih
predmeta, unapređenjem kvaliteta podataka i ažuriranjem IT sistema koji bi omogućio
jednostavan internet pristup podacima i uslugama.
110. Reformisanje procedura za izdavanje građevinskih dozvole je od ključne važnosti kako bi
se omogućio priliv investicija namenjenih zemljištu i nepokretnostima. Investitori budno
29
motre dešavanje po pitanju izdavanja građevinskih dozvola, s obzirom da bi to mogao da bude
odlučujući faktor prilikom odlučivanja da li će investirati i Srbiju ili ne. Već nekoliko godina je
pitanje izdavanja građevinskih dozvola jedno od najkritikovanijih oblasti u Savetu stranih
investitora. Novi pravni okvir o planiranju i izgradnji, usvojen u decembru 2014. god, se smatra
važnim korakom u pravom smeru, iako se trenutno nalazi u ranoj fazi implementacije.
111. Efikasniji sistem izdavanja građevinskih dozvola pružio bi podršku privatnom sektoru
prilikom širenja poslovanja. Pojednostavljivanje procesa izdavanja građevinskih dozvola,
stvaranje sistema unificiranih procedura i redefinisanje uloge institucija u procesu izdavanja
građevinskih dozvola stimulisaće povećanje zapošljavanja u građevinarstvu i drugim povezanim
sektorima u srpskoj privredi. Skorašnje pokretanje elektronskog izdavanja dozvola predstavlja
važan napredak, ali ovakav trend treba i da se nastavi.
112. Za postizanje cilja u ovoj oblasti, od velike je važnosti rešavanje rodnog pitanja kada je
reč o upisu prava. Ovaj problem posebno pogađa žene preduzetnice, s obzirom da je imovina
skoro uvek registrovana na muškarca, što u značajnoj meri otežava ženama preduzetnicima
pristup kreditnom finansiranju.
113. Obezbeđivanje podrške u okviru ovog cilja biće organizovano uglavnom kroz nedavno
odobreni Projekat upravljanja nepokretnostima, kojim se pomaže kako poboljšanje upisa
nepokretnosti, tako i procena vrednosti i implementacija odabranih aspekata novog zakona o
planiranju i izgradnji.
114. Pored toga, MIGA je započela angažovanje u oblasti garancija u sektoru nepokretnosti,
što bi trebalo da dodatno proširi angažovanje GSB u okviru ovog cilja.
CPF Cilj 2d – Unapređenje infrastrukturnih mreža
115. Još jedan ključni pokretač konkurentnosti je povezanost i kvalitet infrastrukture,
uzimajući u obzir cilj Srbije da privredu orijentiše ka izvozu. Postoji i potreba i veliki
potencijal za unapređenje kvaliteta transportne infrastrukture u Srbiji. Prema Globalnom
indeksu konkurentnosti (GCI) 2014-15, sveobuhvatnom indeksu koji sadrži 12 stubova
konkurentnosti, Srbija je na 94. mestu od 144 rangirane zemlje. Po pitanju infrastrukture—što
podrazumeva telekomunikacije i električnu energiju kao i transportnu infrastrukturu—Srbija je
na 111. mestu, što je ispod opšte ocene.
116. Tokom procesa konsultacija u okviru novog SPF je jasno naglašen značaj povezanosti
infrastrukturnih mreža za razvoj malih gradova, ruralnih oblasti i zajednica, gde živi veći
deo stanovnika koji pripadaju grupi od 40 najsiromašnijih procenata stanovnika. U slučajevima
gde takvim gradovima i mestima nedostaje pristup infrastrukturnim mrežama, ekonomski pad
je bio znatno dublji, a broj ljudi koji su zapali u siromaštvo veći, što pokazuje direktan uticaj
infrastrukturne povezanosti na ruralni ekonomski razvoj.
117. Doprinos GSB unapređenju infrastrukturnih mreža će se fokusirati na puteve, železnicu i
energetske mreže. Kada je reč o sektoru puteva, GSB će raditi zajedno sa EIB-om i EBRD-
om na finalizaciji autoputa duž Koridora 10 i uspostavljanju delotvornog sistema za
upravljanje i održavanje glavnih puteva. Ovo angažovanje se nadovezuje na dugoročni
30
dijalog koji GSB vodi u sektoru transporta. Kada je reč o Koridoru 10, mnoge deonice autoputa
Koridor 10, južno od Beograda se grade i očekuje se da budu završene tokom narednih par
godina, sa izuzetkom deonice od 6 km koju je trebalo da finansira Hellenic fond. Osim te
deonice, sredstava za izgradnju autoputa obezbedila je Vlada Republike Srbije i međunarodne
finansijske institucije. Završetak izgradnje ovog velikog autoputa i unapređenja u povezivanju
puteva će pomoći u unapređenju ekonomskih mogućnosti za ruralne oblasti i male gradove, i na
taj način će pomoći povećanju zajedničkog prosperiteta.
118. Pored toga, GSB će biti angažovana na reformi železničkog sektora, prvenstveno
pružajući podršku reformi Železnica Srbije, sa fokusom na stvaranje efikasnog kargo
servisa. Iz tog razloga neophodna su ulaganja u rehabilitaciju pruga, posebno onih duž koridora
10 i rute 4 koja povezuje sa lukom Bar u Crnoj Gori. Iako su EIB, EBRD i Rusija obezbedili
kreditna sredstva za infrastrukturu duž Koridora 10, potrebno je realizovati te investicije zajedno
sa reformama železničkog sektora kako bi se u najvećoj mogućoj meri iskoristile prednosti
fizičkog unapređenja. I na kraju, biće ponuđeno angažovanje IFC-a u oblastima javno-privatnog
partnerstva i infrastrukturnih koncesija za puteve, aerodrome i druge strukture.
119. Za razvoj energetskog sektora će od presudnog značaja biti povezivanje EPS-a sa
regionalnim energetskim mrežama i na taj način doprinosi ekonomskom rastu jačajući
međunarodnu i lokalnu povezanost. Uz godišnju krajnju potrošnju od oko 28 TWh, Srbija je
jedno od najvećih energetskih tržišta u Jugoistočnoj Evropi, a njena strateška geografska
pozicija u srcu Balkana daje joj važnu ulogu u trgovini električnom energijom u Jugoistočnoj
Evropi. Glavni regionalni model trgovine, koji povezuje osam zemalja, prestavlja protok
električne energije od zemalja članica EU ka susednim zemljama i unutar regiona. Tokom 2014,
oko 12 TWh je prošlo kroz Srbiju, što predstavlja 44 procenta godišnje energetske potrošnje u
Srbiji. Pored toga, značajni deo hidro potencijala Srbije dolazi od reka koje se graniče sa
susednim zemljama.
120. Odluke o upravljanju vodama imaju s toga i domaće i regionalne implikacije na sigurnost
snabdevanja električnom energijom, kvalitet voda, ublažavanje klimatskih promena i
adaptaciju, kao i zaštitu životne sredine. Unapređena povezanost mreže će biti uparena sa
naporima za povećanje energetske efikasnosti, kao elementa programa za adaptaciju. Planirani
projekat upravljanja energetskim sektorom će se fokusirati na unapređenje postojeće mreže,
kako bi ona mogla da postane deo integrisane regionalne energetske mreže. Ovaj projekat će
takođe doprineti povećanju energetske efikasnosti i ublažavanju rizika od klimatskihpromena,
kroz podršku u sprovođenju nacionalnog akcionog plana energetske efikasnosti.
CPF Cilj 2e – Smanjenje prepreka za učešće na tržištu rada
121. Srbija se suočava sa situacijom u kojoj je preko 60 procenata odrasle populacije
nezaposleno. Ne iznenađuje da ova grupa stanovništva predstavlja i većinu u 40%
najsiromašnijeg sloja stanovništva, a nedostatak prihoda takođe predstavlja ključnu prepreku za
izlazak iz siromaštva. Nezaposleni se mogu podeliti u dve grupe: (i) pred-tranziciona generacija,
40 godina starosti i stariji, koji su ili izgubili zaposlenje tokom tranzicije ili nikada nisu pronašli
adekvatno novo zaposlenje ili su ušli na tržište rada tokom početka tranzicije i nikada nisu dobili
31
jako uporište; i (ii) određene grupe, posebno manjine, kao što su Romi, ali i žene, koje nikada
nisu bili jako vezani za tržište rada sve do danas. Najvažniji element jačanja prospertiteta u
Srbije predstavlja zapošljavanje velikog dela ove odrasle populacije, što bi dalo i značajan
impuls rastu privrede u Srbiji.
122. Napredak po pitanju ove agende zahteva reformu tržišta rada kao i otklanjanje prepreka
za ulaganje u netrgovinski sektor, poljoprivredu i mikro i mala preduzeća. Uzimajući u
obzir profil veština koji poseduje najsiromašnijih 40% stanovništva, strategija rasta vođena
izvozom fokusirana na visoko produktivne poslove neće biti dovoljna da se generišu nova radna
mesta za ovu grupu stanovništva. Sadašnji profil najsiromašnijih 40% populacije koji su
zaposleni, otkriva nam da većina njih radi u netrgovinskom sektoru, posebno u sektoru usluga,
u mikro ili malim preduzećima. Pored toga, u naprednim OECD zemljama, mnogi u
najsiromašnijih 40% rade na fleksibilnim, nestandardnim poslovimo, a posebno na poslovima
sa skraćenim radnim vremenom. Oslobađanje potencijala ovog nepostojećeg segmenta srpskog
tržišta rada predstavalja rešenje za ovu populaciju. CPF će se fokusirati na set reformi koje će
posebno pomoći u stvaranju mogućnosti za zapošljavanje za najsiromašnijih 40 procenata
populacije.
123. Prioritet u okviru reforme tržišta rada je promena politike koja se odnosi na minimalne
doprinose za socijalno osiguranje, uzimajući u obzir fiskalni uticaj. Postojeća struktura
doprinosa stavlja veliki pritisak na radnike sa niskim primanjima, posebno na radnike zaposlene
na poslovima sa skraćenim radnim vremenom. Osnova za minimalne doprinose za socijalno
osiguranje iznosi 35 procenata minimalne zarade, što znači da svako radno mesto na kome se
zarađuje manje od 35 procenta prosečne zarade potpada u istu grupu i plaća isti iznos minimalnih
doprinosa. Ovakav model je posebno skup za povremene poslove zato sto minimalni doprinosi
nisu prilagođeni stvarnoj satnici koju radnik odradi. Za neka radna mesta sa niskom zaradom,
na primer, zarađena suma ne bi bila dovoljna da se plate minimalni doprinosi, usled čega je
svaki oblik rada sa niskom zaradom i skraćenim radnim vremenom u formalnom sektoru
nemoguć. S druge strane, upravo ova vrsta poslova bi najviše odgovarala velikom broju
nezaposlenih i neaktivnih iz grupe najsiromašnijih 40 procenata populacije, koja bi im pomogla
da pristupe formalnom tržištu rada i iskoriste ekonomske mogućnosti. Jasno je da je važno
sprovesti ozbiljnu analizu fiskalnog uticaja pre nego što se kreira jedna ovakva reforma.
124. Pored toga, postoji i dodatna potreba za reformama strukture socijalnih nakanada. Brojne
naknade u velikoj meri destimulišu formalno zapošljavanje i na taj način zatvaraju jedini najbolji
put za izlazak iz siromaštva za B40. Za mnoge korisnike, prihvatanje bilo koje vrste formalnog
zaposlenja bi (i) značajno smanjilo neto prihode zato što zarađena svota ne bi mogla da nadokadi
gubitak od izgubljenih naknada i bila bi opterećena poreskim obavezama; ili (ii) samo u manjoj
meri povećalo neto prihode tako da bi razlika između nezaposlenosti i zaposlenosti bila
nepovoljna. Ponovno koncipiranje ovih naknada kojima bi se zaista nagradio formalni rad
takođe predstavlja preduslov za aktiviranje ovog ključnog dela najsiromašnijih 40% populacije.
125. Zajedno, ove reforme bi trebalo da predstavljaju prvi krucijalni korak ka oslobađanju
potencijala novog segmenta na srpskom tržištu rada, koji do sada nije postojao. To je
segment uglavnom slabo plaćenih poslova sa skraćenim radnim vremenom, koji u mnogim
zemljama OECD čine značajan deo tržišta rada. Ovaj segment treba da pomogne da ponovo
32
zaposli starije od 40 godina, ali isključene grupe, kao što su Romi, i, što je još važno, žene. Za
žene će verovatno biti potrebno obezbediti i dodatne mere, kao što su strukture za brigu o deci
i starijima, kako bi im se pomoglo da usklade dnevne poslove sa karijernim ciljevima.
126. I dalje su potrebne reforme glavnih institucija na tržištu rada, kao što je Nacionalna služba
za zapošljavanje (NSZ). Potrebno je staviti akcenat na obezbeđivanje efikasne kompatibilnosti
između nezaposlenih koji traže posao i poslodavaca, kao i na pružanje visoko kvalitetnih usluga
korisnicima i poslodavcima, što zahteva prikupljanje informacija o slobodnim radnim mestima,
profilisanje korisnika, angažovanje većeg broja kvalitetnih rukovodilaca koji rade sa
nezaposlenima, uz posebnu pažnju koju je potrebno pokloniti onima koji aktivno traže posao (a
ne onima koji su samo registrovani na evidenciji) i boljem targetiranju i praćenju aktivnih
programa tržišta rada.
127. Kada je reč o pomoći koja će biti obezbeđena, Projekat podrške unapređenju
konkurentnosti i podizanje zaposlenosti (rezultati u 2016.) finansiraće implementaciju
ključnih aspekata reformske agende koja je ovde data, sa fokusom na unapređenje delotvornosti
programa za promovisanje investicija i izvoza, razvijanje sistema za promovisanje inovacija i
transfera tehnologija i rešavanja prepreka za ulazak na tržište rada. Pošto će biti potrebno vreme
za generisanje održivog uticaja ovih reformi, u kasnijim godinama CPF je moguće razmotriti
naknadni projekat.
CPF cilj 2f – Pomoć u zatvaranju srednjoročnih i dugoročnih jazova u veštinama
128. Ključni uslov za dostizanje dugoročnog rasta zaposlenosti je zatvaranje jaza u oblasti
veština, i u kratkom i u dugom roku. Kratkoročne mere obuhavtaju reforme sistema stručnog i, u
manjoj meri, tercijarnog obrazovanja kako bi se programi na bolji način uskladili sa potrebama tržišta
rada. Reforma sistema stručnog obrazovanja kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada može
potencijalno biti korisno za B40. Iako će za implementaciju takvih reformi i njihov pun uticaj biti
potrebno vreme, važno je da se te aktivnosti započnu sada, tako da investitorima budu dostupne
relevantne veštine kako se ekonomija bude širila. Reforma programa zasnovana na unapređenom
predviđanju potreba tržišta rada u srednjem roku će biti nastavljena kroz dijalog sa Ministarstvom za
rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kao i sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja.
129. Rešavanje pitanja dugoročnog jaza u veštinama kroz poboljšan pristup ranom razvoju
deteta nije samo važno za svekupuan rast zapošljavanja, već takođe uklanja ključne prepreke za
učešće žena na tržištu rada. Stoga će zatvaranje jazova upisa u programe vezane za rani razvoj deteta
– posebno za grupe sa malim prihodima i osetljive grupe – predstavljati “dvostruku pobedu”.
Obrazovanje dece u ranom uzrastu je ključno za povećanje dugoročne produktivnosti i inkluzije, ali će
takođe doneti koristi u kratkom roku kroz smanjenje prepreka na tržištu rada za majke male dece.
Domaćinstva samohranih majki imaju veće verovatnoće da dospeju u B40, a ova reforma bi otvorila
mogućnosti za ovu grupu posebno.
130. Planirani Projekat veština će pomoći u rešavanju kratkoročnih i dugoročnih jazova u
veštinama, sa fokusom na stručno obrazovanje, ali posebno na veću dostupnost programa za rani
razvoj deteta, što je ključna prepreka za dugoročan razvoj veština, posebno među osetljivim i ugroženim
33
grupama. Tražiće se partnerstvo sa drugim razvojnim partnerima, uključujući potencijalne partnere u
NVO sektoru, kako bi se obezbedila sveobuhvatna podrška ovom programu.
C. Implementacija Okvira za partnerstvo u periodu 2016-2020.
131. CPF za Srbijju za period 2016-20. zasniva se na postojećem portfelju GSB, koji je dobro
usklađen sa predloženim ciljevima za novi CPF. Kada je reč o podršci IBRD-a, trenutno
postoji sedam aktivnih projekata ukupne vrednosti od $US1.1 milijarde. Ovi projekti podržavaju
investicije u oblastima puteva, zdravstva, finansijskog sektora, energetike, vodosnabdevanja,
zaštite od poplava i upravljanja zemljištem i nepokretnostima. Uzimajući u obzir CPF prioritete,
angažovanje u sektoru vodosnabdevanje i zdravstva će se postepeno okončati tokom CPF
perioda, dok će angažovanje u sektoru zdravstva biti sprovedeno u kontekstu ciljeva fiskalne
konsolidacije i delotvornog pružanja usluga. Učinak portfelja Srbije je malo ispod poseka za
ECA region, sa stopom isplate u proseku od 16,2 procenata u proteklih deset godina. Potrebno
je primetiti da će nivo povučenih sredstava za fiskalnu godinu 2015. verovatno dostići 50
procenata, kao rezultat okretanja ka operacijama finansiranja na osnovu rezultata. Kada je reč o
podršci IFC-a, u prethodnom periodu IFC je izgradio portfelj zahvaljujući svom snažnom
programu tokom perioda prethodne strategije, doduše uz lošiji kvalitet u sektoru proizvodnje i
agribiznisa. Postojeći portfelj IFC-a iznosi US$417 miliona ($US 414 nepovučeno),
raspoređeno na 24 projekta, uglavnom u sektorima proizvodnje, usluga i poljoprivrede ($US
216 miliona) kao i na finansijskim tržištima ($US 198 miliona). Samo 1% (US$3 miliona)
portfelja IFC-a dodeljen je sektoru infrastrukrure, i to u okviru jednog razvojnog projekta. Pored
toga, IFC ima 10 aktivnih projekata u okviru kojih se pružaju savetodavne uslgue i koji su
fokusirani na trgovinu i konkurentnost, obnovljive izvore energije, efikasnost resursa,
korporativno upravljanje, pojednostavljivanje sistema poreza, MSP, bankarstvo, investicionu
klima u agrobiznisu i javno-privatno partnerstvo. Kroz svoj portfelj investiranja i savetodavnih
usluga, IFC bi mogao da nastavi da radi na brojnim strateškim ciljevima koji su identifikovani
u CPF za period 2016-20. Jedna od najvećih izloženosti MIGA-e je prema Srbiji sa
angažovanjem posebno izraženim u finansijskom sektoru.
132. Po pitanju obima programa, vlasti su zahtevale napredan program, imajući u vidu
potrebu za finansiranjem važnih reformi i usklađivanja. Program kreditiranja naveden u
Tabeli 3 je indikativan, a stvarno kreditiranje će zavisiti, između ostalog, od zahteva zemlje,
učinka i finansijskog kapaciteta IBRD-a. U slučaju odustajanja od reformi i/ili u slučaju da
srednjoročni makro-fiskalni okvir bude van utvrđenih okvira, program kreditiranja IBRD-a će
shodno biti korigovan, a instrumenti će biti prilagođeni, a iskoristile bi se preostale reforme i
mogućnosti investiranje koje su jasno povezane sa postizanjem dvostrukog cilja. Tokom 2015.
godine, IBRD se obavezao na sumu od US$ 444 miliona, uključujući i US$ 300 miliona kredita
za Projekat hitne sanacije od poplava koje su pogodile zemlju u maju 2014, ali je otvoren proctor
za obnovu dijaloga o politikama u energetskom sektoru. Vlada je tražila zajam za 2016. fiskalnu
godinu u iznosu od 475 miliona USD. Indikativni plan zaduživanja Vlade za 2017. fiskalnu
godinu dostiže 320 miliona USD, dok je za 2018. fiskalnu godinu taj iznos 280 miliona USD.
133. Očekuje se da će ulaganje IFC-a iznositi US$400-600 miliona tokom petogodišnjeg perioda
CPF, a ovaj iznos zavisi od rešavanja problema sa problematičnim kreditima, Vladine
implementacije pozitivne regulative kao podrške investicijama u privatnom sektoru u oblasti
34
obnovljive energije, daljeg unapređenja poslovnog okruženje i rasta u Evropi.
134. MIGA će nastaviti da ispituje i diversifikuje mogućnosti izdavanja garancija. U ovom
trenutku, angažovanje MIGA-e fokusira se na finansijski sektor, što odražava potražnju za
njenim proizvodima i uslugama. U narednom periodu, MIGA će istražiti mogućnosti
angažovanja u drugim sektorima, što je prikazano kroz tekuće angažovanje na projektima
izgradnje nepokretnosti.
Tabela 3: CPF indikativni program kreditiranja IBRD-a za 2016-20.
FG PROJEKAT IBRD
(US$ miliona)
20
16
.
Projekat jačanja konkurentnosti i zapošljavanja (RBF)*
Zapošljavanje i učinak u javnom sektoru RBF
Projekat restrukturiranja javnih preduzeća DPL 2
Reforma javnih rashoda i komunalnih preduzeća DPL 1
100
75
100
200
Podzbir 2016. 475
20
17
.
Reforma javnih rashoda i komunalnih preduzeća DPL 2
Projekat inkluzivnog obrazovanja i veština
Projekat namenjen finansijskom sektoru (rešavanje problematičnih
kredita)
200
50
70
Podzbir 2017. 320
20
18
.
Javni rashodi i upravljanje javnim finansijama ili program za
rezultate (PforR)
Projekat za razvoj energetskog sektora
180
100
Podzbir 2018. 280
20
19
.
Projekat upravljanja sektorom transporta
Zajam za razvojne politike ili CAT DOO
130
130
Podzbir 2019. 260
20
20
.
Drugi projekat jačanja konkurentnosti i zapošljavanja
Zajam za razvojne politike ili program za rezultate (PforR)
100
160
Podzbir 2020. 260
UKUPNO 1.595
135. CPF donosi veću usredsređenost na rezultate. Izbor instrumenata u datom periodu obuhvata
dodatno finansiranje za operacije koje su uspešno realizovane, kreditiranje na osnovu politika
kao podrška makro-fiskalnim i strukturnim reformama i investiciono projektno finansiranje,
uključujući nekoliko projekata sa aspektima finansiranja na osnovu rezultata, u različitim
sektorima, kao što je reforma zapošljavanja i zarada u javnom sektoru, obrazovanje, transport,
konkurentnost i veštine.
136. S obzirom na kontinuirani fokus na veće i transformativne operacije, broj operacija u
portfelju IBRD-a će verovatno ostati stabilan sa oko 6-8 aktivnih operacija. GSB će se
truditi da svojim ulaganjima sredstava, operacijama zasnovanim na rezultatima i kreditiranjem
35
razvojnih politika privuče i bespovrana sredstva drugih partnera koja bi se koristila za tehničku
pomoć i savetodavne usluge. Na primer, angažovanje Svetske banke na reformi politika
zapošljavanja i zarada u javnom sektoru biće praćeno i podržano od strane IPA fondova
Evropeke unije koji će obezbediti bespovratnu savetodavnu i tehničku pomoć.
137. CPF se trudi da u najvećoj mogućoj meri poveća sinergiju između IBRD-a, IFC-a i MIGA-
e. Trenutno postoji snažna saradnja između IBRD-a i IFC-a u oblasti poslovnog okruženja i u
toj oblasti timovi zajednički rade. Tokom CPF perioda, predviđa se aktivna saradnja u oblasti
transprota, konkurentnosti, razvoja veština i zdravstva. IFC će ojačati postojeća ulaganja i
savetodavne usluge u oblasti energetike i bankarstva, a obezbediće pomoć za agrobiznis,
obnovljive izvore energije, MSP, transport, zdravstvo i upravljanje otpadom. Sve tri institucije
obezbeđuju komplementanu pomoć u energetskom i finansijskom sektoru. MIGA je angažovana
u 4 sektora, uključujući i finansijski. Podrška stranim investicijama kroz obezbeđivanje
garancija za politički rizik, u tesnoj saradnji sa IFC-om i IBRD-om, ostaje strateški prioritet
aktivnosti MIGA-e u Srbiji.
138. Operativno relevantan analitički rad, podrška sticanju znanja i tehnička pomoć biće
ključni segmenti CPF programa i biće strateški usaglašeni sa CPF ciljevima i predloženim
portfeljem projekata. Analitički rad u okviru programa ima za cilj da, tamo gde je to moguće,
popuni praznine u znanju koje su identifikovane u okviru SCD, i to uglavnom u oblastima
potražnje radne snage, klimatskih promena, pitanja Roma i sticanja veština, kako bi se
obezbedila analitička osnova za predložene operacije u okviru CPF, za tekući dijalog o
politikama i za implementaciju pomoći, kao i da uspostavi analitički osnov za sledeću SCD.
Tradicionalni oblici objavljivanja analitičkog rada (na primer, pres konferencije i radionice)
kombinovaće se sa inovativnim kanalima komunikacija, uključujući tu i društvene medije.
139. Kao i u prošlosti, detaljan međusektorski analitički rad biće praćen “just-in-time”
analizom kako bi se Vladi pomoglo u naporima koje ulaže da reši određeni izazovi sa
kojima se zemlja suočava. Primeri “just-in-time” analize mogu da obuhvate analizu jačanja
okvira vansudskog restrukturiranja i nesolventnosti i procenu reforme energetskih tarifa i
njihovog uticaja na blagostanje stanovništva. Pored toga, biće realizovana koordinacija politika
i praćenja implementacije koja je povezana sa CPF monitoringom. Tok detaljnog analitičkog
rada na temu ključnih prepreka za rast i zajednički prosperitet biće zasnovan na saznanjima iz
tekućeg Pregleda javnih finansija. Preostali predloženi analitički rad obuhvata programski
analitički rad o siromaštvu, ocenu finansijskog sektora, strategiju energetskog sektora i
analitički rad o upravljanju javnim investicijama i finansiranju socijalnog sektora.
140. Problem nedostatka znanja u nekim oblastima, uključujući i one koje su identifikovane u
SCD, biće rešen regionalnim analitičkim radom. Banka planira da inicira nekoliko
regionalnih izveštaja i tehničku pomoć kako bi se obradile različite teme – Romi; obrazovanje;
klimatske promene; rodna pitanja; konkurentnost; energetika i penzije. Novi pristup analitičkom
radu treba da bude isplativiji; da obezbedi sinergiju, a mogao bi i da stimuliše saradnju kao
odgovor na neke od izazova koji su zajednički za ceo region.
141. Progresivna integracija portfelja Trust fondova u sveukupni program GSB, kao što je bilo
predviđeno prethodnim CPS-om, biće dodatno razrađena. Trenutno postoji deset
36
povereničkih fondova vrednosti US$22,8 miliona koji su usmereni na reformu pravosuđa,
inovacije i tehnološke transfere, ocenu upravljanja javnim finansijama, inkluziju Roma i
upravljanje rizicima od katastrofa. Aneks 1 prikazuje na koji način ovi poverenički fondovi
podržavaju jedanaest ciljeva CPF-a.
142. Matrica rezultata CPF-a predstavljen u aneksu 1 koristiće se tokom implementacije kao
instrument za upravljanje. Napredak u postizanju CPF ciljeva pratiće se na godišnjem nivou
zajedno sa klijentom i na sredini CPF perioda u okviru revizije učinka (PLR). Okvir rezultata
CPF-a pripremio je multi-sektorski tim. Radiće se i godišnji pregled postignutog napretka prema
pokazateljima.
143. Ponovno uspostavljanje redovne revizije učinka portfelja na nivou zemlje pomoći će u
stvaranju višeg stepena i kvalitetnijeg praćenja rezultata programa i omogućiće
pravovremeno rešavanje uskih grla koja se mogu pojaviti. Revizije učinka portfelja
sprovodiće se na dva nivoa: i) godišnju reviziju portfelja sprovodiće Ministarstvo finansija; ii)
kvartalna revizija će se sprovoditi sa nadležnim ministarstvima kako bi se pronašla rešenja za
probleme koji se javljaju ili visokorizične projekte. Pored toga, radiće se i godišnja revizija sa
posebnim akcentom na ocenu napretka prema SPF dopunskim pokazateljima. Akcenat će biti
stavljen na podršku implementaciji orijentisanu ka rezultatima, koja će podupreti pregled
portfelja i podstaći veću proaktivnost u slučaju operacija sa slabim učinkom.
C. 1 Pregled sistema nabavki i finansijskog upravljanja u zemlji
Javne nabavke
144. Republika Srbija je 29. decembra 2012. usvojila novi zakon o javnim nabavkama
(“zakon”), koji je stupio na snagu 1. aprila 2013. godine. Zakon predstavlja značajan napor
u nameri da se sistem javnih nabavki u Srbiji približi međuanrodnim standardima u oblasti
nabavke, ali još važnije predstavlja korak ka usaglašavanju sa Direktivama o nabavkama
Evropske unije (2004/18), kako i nalaže Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji (“SAA”) između
EU i Srbije. Kako bi se obezbedilo sprovođenje zakona, tokom 2013. godine usvojen je niz
regulativa potrebnih za sprovođenje zakona i modela tenderske dokumentacije.
145. Zakon definiše važne ciljeve obezbeđivanja efikasnosti i delotvornosti, konkurentnosti i
transparentnosti, prevencije korupcije kao i drugih zloupotreba u procesu javnih nabavki. Gore
navedene primedbe sadržane su u brojnim članovima zakona, uključujući i obevezu
objavljivanja poziva na portalu javnih nabavki, uvođenje obaveznog planiranja nabavki,
stvaranje registra ponuđača, angažovanje građanskog nadzornika, odredbe o prevenciji
korupcije i konflikta interesa, itd. Slično tome, u zakon je uvrštena i dobra međunarodna praksa
po pitanju žalbenih mehanizama.
146. Bez obzira na gore navedena postignuća, i dalje postoji prostor za dodatna poboljšanja,
uključujući i unapređenja institucionalnog okvira. Trenutno, dve institucije koje obezbeđuju
sprovođenje zakona su Uprava za javne nabavke i nezavisno telo odgovorno za žalbe
(Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki). Merđutim, uloga Uprave
za javne nabavke u pokretanju izmena i dopuna primarne regulative nije jasno definisana u
zakonu. Pored toga, ciljevi zakona bi bili bolje ispunjeni ukoliko bi se proširila primena zakona
37
na sve naručioce, proširilo delovanje odredbi o konfliktu interesa, definisali slučajevi u kojima
se ponuđač stavlja na listu negativnih referenci6 i ograničila primena prednosti domaćih
ponuđača samo u slučaju povoljnije cene, a ne prema ponderu/bodovima, i definisali “domaći
inputi”. I dok s jedne strane zakon omogućava primenu elektronskih licitacija, još uvek nije
izrađena platforma za e-nabavke koja bi podržala ove zahteve.
147. Svetska banka će nastaviti da obezbeđuje tehničku pomoć za jačanje sistema javnih
nabavki u Srbiji. Ova podrška će biti u skladu sa četvorogodišnjom Strategijom Vlade o javnim
nabavkama za period 2014-2018. i akcionim planom za 2015. Potrebno je detaljno ispratiti
proces izmena i dopuna zakona o javnim nabavkama i Svetska banka bi trebalo da obezbediti
tehničku pomoć kako bi se povećala transparentnost, efikasnost i konkurentnost sistema javnih
nabavki kao i jačanje eksterne revizije koju obavlja Državna revizorska institucija.
Upravljanje javnim finansijama
148. Sprovedene su mnogobrojne reforme sistema upravljanja javnim finansijama u
poslednjih nekoliko godina. Ipak, prema Proceni javnih rashoda i finansijske
odgovornosti (PEFA), postoje oblasti kojima je potrebno značajno dodatno poboljšanje.
Godišnja priprema budžeta kao i višegodišnje planiranje ostaju slabe strane i kontinuirano se
suočavaju sa problemima po pitanju procesa i pravovremenosti. Kapitalne investicije moraju da
budu bazirane na preciznijoj i sadržajnijoj analizi troškova i koristi i povezane sa sektorskim
strategijama kako bi se omogućilo efikasno korišćenje sredstava i postigli bolji rezultati. Okvir
javne interne finansijske kontrole (PIFC), onako kako je predviđeno Poglavljem 32 Evropske
unije o finansijskoj kontroli, uspostavljeno je odredbama Zakona o budžetskom sistemu, ali
funkcije interne revizije i finansijskog upravljanja i kontrole u praksi tek treba da se značajno
razviju.
149. Usled navedenog, Svetska banka koristi sisteme u Srbiji u ograničenom obimu. Projekti
Svetske banke se od 2012. godine oslanjaju na postojeće sisteme u zemlji samo u oblasti tokova
sredstava sa namenskim projektnim računom koji se otvara u NBS. Ovo takođe doprinosi
jačanju Vladinog budžetiranja i finansijskog izveštavanja, s obzirom da projekti međunarodnih
finansijskih institucija sa novčanim tokovima u komercijalnim bankama, često ostaju isključeni
iz državnog budžeta i u nekim sluajevima čak i iz godišnjih finansijskih izveštaja. Sistemi u
zemlji u drugim oblastima se trenutno ne koriste, ili usled već velike opterećenosti nekih
isntitucija (kao što je Državna revizorska institucija) ili potrebnih poboljšanja unutar samih
sistema (kao što je Javna interna finansijska kontrola).
C.2 Partnerstvo i koordinacija
150. Uz angažovanje GSB koje će privući pomoć i drugih partnera, saradnja i koordinacija sa
razvojnim partnerima će i dalje biti na visokom nivou. Srbija, kao zemlja sa srednjim
nivoom prihoda, ima mali broj aktivnih razvojnih partnera i u velikoj meri se oslanja na
međunarodne finansijske institucije i bilateralne kreditore za finansiranje svojih razvojnih
potreba. Jedini značajan izvor bespovratne pomoći obezbeđuju IPA fondovi Evropske unije, u
6 Kompleksnost procedure dodele “ negativne reference” dovelo je do situacije da se ni jedna kompanije ne nalzai na toj
listi.
38
očekivanom godišnjem iznosu od 200 miliona eura tokom perioda implementacije CPF-a. Deo
sredstava bi mogao biti korišćen kao budžetska pomoć, ali najvećim delom sredstva će se
koristiti za izgradnju kapaciteta. U postojećem fisklanom kontekstu, od posebne je važnosti
iznalaženje komplementarne bespovratne pomoći EU i sredstava i investicija međunarodnih
finansijskih institucija. GSB i EU su već bili partneri u brojnim prioritetnim sektorima, npr. u
reformi javne uprave, ublažavanju rizika od prirodnih nepgoda, jačanju statističkog kapaciteta,
inovacijama i transferu tehnologija i reformama u oblasti železnica i putnog sektora. Očekuje se
da će se ovo partnerstvo nastaviti. Saradnja i koordinacija sa bilateralnim partnerima (posebno
sa Švajcarskom, Norveškom, Švedskom i USAID-om) ostaje jaka i u brojnim sektorima postoji
koordinirano finansiranje i MDTF aranžmani, uključujući reformu javnog sektora, ublažavanje
rizika od katastrofa, konkurentnost i inovacije i reformu pravosuđa.
151. Vlada ima dvostruki mehanizam koordinacije donatora, u okviru kojeg bespovratnim
sredstvima upravlja SEIO (Kancelarija za evropske integracije Vlade Srbije) a kreditima
Ministarstvo finansija. Koordinacija finansiranja bespovratnim sredstvima i kreditima
predstavljala je u prošlosti izazov, ali su mehanizmi koordinacije ojačani, kada je Ministarstvo
finansija preuzelo na sebe vodeću ulogu.
IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA
152. Opšti rizik za ispunjenje razvojnih ciljeva navedenih u CPF je značajan. Generalno
gledano, kategorije koja predstavljaju visoki rizik za postizanje CPF ciljeva uključuju:
makroekonomske izglede; političke i upravljačke i ekološke i socijalne faktore. Institucionalni
kapaciteti za sprovođenje javnih politika predstavljaju značajan rizik za dostizanje ciljeva CPF.
Sve drugo spade u kategoriju umerenog rizika. Rizici koji se odnose na postizanje CPF ciljeva
dati su opširnije u tabeli SORT – standardizovan instrument za vrednovanje rizika operacija
(SORT) ispod.
153. Makroekonomski rizici koji se odnose na nove i već postojeće domaće i eksterne disbalanse
su visoki. Ono što je još važnije je da Vlada ima veoma visok fiskalni deficit u prethodnih
nekoliko godina (varirao je od 4 do 7,2 procenta BDP-a), što je uzrokovalo rast javnog duga (od
manje od 40 procenata pre krize do preko 70 procenata krajem 2014). Pored toga, deficit tekućeg
računa od 6 procenata BDP-a je i dalje visok, a izgledi za značajniju ekspanziju izvoza su
limitirani, uzimajući u obzir ekonomsku situaciju u Evrozoni i CEFTA regionu, a to su glavni
trgovinski partneri Srbiji. Usled toga, očekuje se da spoljni dug ostane visok u periodu CPF.
Dok se s jedne strane Vlada trudi da ublaži makroekonomski rizik, privreda u Srbiji i dalje je
osetljiva na eksterne šokove i sporiji rast posebno u Evrozoni, koja predstavlja glavnu eksportnu
destinaciju i izvor stranih direktnih investicija i doznaka za Srbiju. Povezani rizik je neuspeh u
sprovođenju programa MMF-a, najverovatnije zbog socijalnih pritisaka koji bi blokirali reformu
državnih preduzeća i druge osetljive fiskalne reforme. Ukoliko bi se makroekonomski rizici
povećali (posebno eksterni rizici), a implementacija programa MMF-a bude neadekvatna ili
neuspešna, to će predstavljati visok rizik za program CPF, a posebno za CPF Cilj 1a (Podrška
održivom upravljanju javnim rashodima) imajući u vidu da značajan deo planiranih finansijskih
operacija predstavljaju zajmovi za razvojne politike (DPL), koji zahtevaju stabilni
makroekonomski okvir kodifikovan u programu MMF-a. Ukoliko izbledi posvećenost reformi,
a makroekonomska situacija se pogorša, program kreditiranja će biti smanjen u skladu sa tim,
39
sa fokusom na investiciono projektno finansiranje ili program za rezultate kao podršku
oblastima gde vlasništvo zemlje nad ovim pitanjima ostaje visoko i koje su ključne za napredak
Srbije u dostizanju dvostrukih ciljeva GSB.
154. Uprkos dobrom stepenu političke stabilnosti u zemlji, postoji i velika verovatnoća da bi
politički faktori i faktori koji se odnose na upravljanje mogli imati negativan uticaj na
CPF razvojne ciljeve u srednjoročnom periodu. Trenutno Srbiju krakteriše visoki stepen
političke stabilnosti, s obzirom da jedna politička partija ima apsolutnu većinu u parlamentu.
Vlada sprovodi ambicioznu reformsku agendu i GSB se smatra ključnim partnerom. U skladu
sa tim, procenjuje se da je trenutni politički rizik umeren, ali se može povećati tokom perioda
trajanja CPF. Međutim, rizik koji se odnosi na upravljanje je visok usled slabosti u sistemu
upravljanja u javnom sektoru, što se negativno odražava na implementaciju politika i održivost
reformi. Regualtorni okvir koji se odnosi na korupciju i etičke norme u javnom sektoru postoji
i usklađen je sa evropskom dobrom praksom. Ipak, primena nije ujednačena. Usled toga, opšti
rizik koji proističe iz političke situacije i upravljanja ocenjuje se kao značajan. Kao i u slučaju
makroekonomskog rizika, pogoršanje stepena političke stabilnosti i kvaliteta upravljanja bi
imalo implikacije na dostizanje ciljeva CPF i na program GSB, koji bi u ovom slučaju bio
preorijentisan na podršku onim oblastima gde posvećenost reformi ostaje visoka i koje su
relevantne za dvostruke ciljeve GSB. Ciljevi koji bi bili najviše pogođeni povećanim političkim
i upravljačkim rizicima uključuju Cilj 1b (Pomoć u stvaranju delotvornije javne uprave i
unapređenju pružanja odabranih usluga) i Cilj 1e (Transfer imovine produktivnih državnih
preduzeća u privatno vlasništvo), jer bi dostizanje bilo kog od navedenih ciljeva uključivalo
otpuštanje zaposlenih iz javnog sektora što zahteva snažnu političku podršku i dobro
upravljanje. Tabela 4: SORT Tabela
Kategorije rizika Ocena
Politički i upravljački H (visok)
Makroekonomski H (visok)
Sektorske strategije i politike M (umeren)
Tehnički dizajn projekata i programa M (umeren)
Institucionalni kapacitet za implementaciju i
održivost
S (značajan)
Fiducijarni M (umeren)
Ekološki i socijalni H (visok)
Zainteresovane strane M (umeren)
Ukupno Značajan
155. Srbija je doživela velike suše i poplave koje su izazvale značajnu materijalnu štetu i
gubitke, što ukazuje na veliku verovatnoću da bi egzogene okolnosti životne sredine mogle
40
negativno da utiču na dostizanje ciljeva CPF. Iako je uticaj prethodnih prirodnih katastrofa
bio koncentrisan u nekim delovima zemlje, ekonomija je dva puta zapala u recesiju zbog
negativnih vremenskih prilika (2012. i 2014. god). Ekološki rizici, uključujući suše, poplave,
nepogode, zemljotrese i klizišta će se povećavati zbog uticaja klimatski promena, kao i nekih
aktivnosti građana vezanih za korišćenje zemljišta, vode i drugih prirodnih resursa. Pored toga,
neke od predviđenih reformi (smanjenje penzija i plata u javnom sektoru; reforma državnih
preduzeća, uključujući Clj 1a: Podrška održivom upravljanju javnim rashodima; i Cilj 1e:
Transfer imovine produktivnih državnih preduzeća u privatno vlasništvo) mogu imati značajan
negativan socijalni uticaj na siromašne i druge osetljive grupe i potencijalno mogu direktno
doprineti povećanoj socijalnoj osetljivosti.
156. Institucionalne slabosti agencija zaduženih za implementaciju mogle bi da ugroze
napredak uprkos jakoj političkoj volji da se reforme sprovedu. S implementacijom teških
reformi, koje je Vlada planirala, često se ili kasni ili se staje zato što zahtevaju koordinaciju
različitih agencija i različitih nivoa vlasti. Nadležna ministarstva imaju relativno dobre interne
kapacitete, ali i dalje eksterni konsultanti imaju važnu ulogu u kreiranju, a ponekad i u
implementaciji politika i odluka. Još jedan problem koji slabi kapacitete Vlade je značajan odliv
kadrova. U državnoj upravi zarade nisu konkurentne i nisu u skladu sa vrstom posla koja se
obavlja. Postojeći kapaciteti bi se bolje koristili ukoliko bi se bolje definisala operativna pravila,
procesi i sistemi. Mehanizmi koji se odnose na nadzor i kontrolu ostaju slabi i u javnom sektoru
u Srbiji manje prevare i korupcija su uobičajena pojava. Ukoliko rizik od institucionalne slabosti
ne bude rešen, neki od ciljeva CPF bi mogli da budu pogođeni, najvažnije: Cilj 1b: Pomoć u
stvaranju delotvornije javne administracije i unapređenju pružanja odabranih usluga; i Cilj 2b:
Pomoć u stvaranju stabilnijeg i održivijeg finansijskog sektora.
157. Vlada Srbije ulaže značajne napore da reši gore navedene rizike i GSB će obezbediti
značajnu podršku u tom smislu. Kako bi se makroekonomski rizici sveli na najmanju moguću
meru, Vlada je potpisala trogodišnji stand-by aranžman sa MMF-om koji je pripremljen u tesnoj
saradnji sa timom Svetske banke. Rizici koji se odnose na institucionalne kapacitete i
upravljanje, biće u izvesnoj meri rešeni obezbeđivanjem podrške nadležnim ministarstvima kroz
trust fondove, tehničku pomoć i uključivanje ciljane pomoći za izgradnju kapaciteta u budućim
projektima IBRD-a. Institucionalni rizik će biti ublažen i kroz pažljivo organizovan redosled
projekata, čime se prepoznaju i rešavaju slabosti u zemlji i obezbeđuje fleksibilna korekcija u
toku trajanja projekta. U cilju promovisanja održivosti, biće povećano korišćenje Vladinih
struktura tokom implementacije. Operacije će sve više inkorporisati jake aranžmane koji se
odnose na monitoring i evaluaciju i jačanje sistema praćenja.
41
ANEKS 1. MATRICA REZULTATA OKVIRA ZA PARTNERSTVO SA ZEMLJOM (CPF) (2016 – 2020)
OBLAST FOKUSA 1: EKONOMSKO UPRAVLJANJE I ULOGA DRŽAVE
SCD je identifikovala jedanaest prioritetnih oblasti aktivnosti koje su potrebne radi ponovnog uspostavljanja rasta i radi stvaranja
inkluzivnog rasta, a samim tim i napretka ka postizanju dvostrukih ciljeva. Od ovih jedanaest, dva prioriteta su osnovna, dok je
definisano 5 prioriteta visokog uticaja. Oblast fokusa 1 se odnosi na dva osnovna i jedan prioritet visokog uticaja. Ovi prioriteti
direktno podržavaju ciljeve navedene u programu fiskalne strategije i ekonomske reforme zemlje koji se fokusira na fiskalnu održivost
i bolje upravljanje javnim resursima, strukturne reforme vezane za državna preduzeća i korporatizaciju velikih javnih energetskih
preduzeća i putnih preduzeća. Ovi prioriteti takođe podržavaju značajne prioritete Strategije za reformu javnog sektora i Akcionog
plana koje je Srbija usvojila 2014. odnosno 2015. godine. Oblast fokusa 1 se stoga posebno bavi identifikovanim preprekama za
delotvornost i veličinu javnog sektora: obim i upravljanje državnim budžetom, veličina i organizaciona struktura javne uprave,
kapacitet uprave da implementira reforme i pruža usluge, veliki otisak države u ekonomiji i pružanje javnih komunalnih usluga. Ova
Oblast fokusa je osmišljena kako bi se smanjile prepreke za rast i zajednički prosperitet izazvane fiskalnom nestabilnošću države,
ograničenim administrativnim kapacitetima i strukturnom neadekvatnošću i neefikasnošću.
Pet ciljeva CPF su grupisana u okviru ove Oblasti fokusa:
CPF Cilj 1a: Podrška održivom upravljanju javnim rashodima
CPF Cilj 1b: Pomoć u stvaranju delotvornije javne uprave i unapređenju pružanja odabranih usluga
CPF Cilj 1c: Efikasnije i održivije preduzeće za energetske usluge
CPF Cilj 1d: Efikasnija javna putna preduzeća
CPF Cilj 1e: Prenošenje imovine produktivnih državnih preduzeća u privatno vlasništvo
CPF Cilj 1a: Podrška održivom upravljanju javnim rashodima
Logika intervencije:
Održiva fiskalna konsolidacija i upravljanje potrošnjom su ključni preduslov za makroekonomsku stabilnost i rast, kao i za stvaranje
pozitivnog okruženja za ispunjavanje drugih ciljeva CPF. Vlasti su usvojile ambiciozan plan (podržan od strane MMF) u januaru
2015. godine kako bi zaustavile rast javnog duga i postavile taj dug na silaznu putanju do 2017. godine. Ovaj program je prikazan u
nedavno usvojenoj Fiskalnoj strategiji za period 2015-17. god i sadrži aktivnosti usmerene ka: i) unapređenju efikasnosti javnih
rashoda, povećanje mera prihoda, obezbeđivanje finansijske održivosti velikih državnih preduzeća (komunalnih i putnih), samim tim
42
smanjujući potrebu za novim subvencijama i ukidajući kvazi fiskalne deficite; ii) jačanju upravljanja javnim finansijama, uključujući
upravljanje javnim investicijama i upravljanje javnim dugom; i iii) održavanju stabilnosti finansijskog sektora kroz smanjenje
problematičkih kredita i rešavanje dugova, jačanje nadzornih institucija u finansijskom sektoru i delotvorno upravljanje državnim
vlasništvom u bankarskom sektoru. Ukoliko ne dođe do fiskalne konsolidacije, postoji jasan rizik da će državni dug doći na nestabilnu
putanju, povećavajući premije rizika i finansijske troškove, uz potencijalne prekid pristupu finansiranja i povećanoj makroekonomskoj
nestabilnosti. Takav scenario bi imao negativan uticaj na rast i rizikovao bi buduća smanjenja u ključnim javnim rashodima ukoliko
bude potrebno oštro fiskalno usklađivanje. GSB će podržati napore vlade usmerene ka fiskalnoj konsolidaciji i upravljanju potrošnjom
kroz niz instrumenata, uključujući finansiranje kroz razvojne politike i finansiranje na osnovu rezultata, tokom perioda trajanja CPF
kako bi se omogućilo da proces konsolidacije ne bude ugrožen kroz neefikasnu ad hoc potrošnju, i kako bi se osiguralo da je program
potrošnje u skladu sa srednjoročnom fiskalnom strategijom. Niz Zajmova za razvojne politike za javne rashode i reformu državnih
preduzeća, kao i zajmovi za razvojne politike/finansiranje na osnovu rezultata za upravljanje javnom potrošnjom će doprineti ovom
cilju CPF. Oblasti prethodnih aktivnosti za budžetsku podršku su takođe podržana kroz nekoliko projekata tehničke pomoći
finansiranih kroz povereničke fondove u bliskoj koordinaciji sa EU, MMF i drugim evropskim razvojnim partnerima. Dizajn
finansijskih operacija će biti dopunjen dubinskim analitičkim radom i aktivnostima tehničke podrške koji takođe direktno doprinose
ovom cilju. Na primer, angažovanje na temu ušteda na masi zarada u javnom sektoru će dodatno doprineti srednjoročnoj fiskalnoj
održivosti. Unapređeno upravljanje javnim investicijama i upravljanje JPP je važno kako bi se omogućilo da povećanje javnih
investicija podrži makro-fiskalnu stabilnost i rast. Racionalizacija i delimično preusmeravanje poljoprivrednih subvencija bi doveli
do fiskalnih ušteda, a takođe bi obezbedili da veći deo subvencija bude dodeljen B40 u ruralnim oblastima.
Pokazatelji cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Smanjenje javnih rashoda kroz niže
direktne subvencije i garancije državnim
preduzećima.
Direktne subvencije (milioni evra):
Polazna osnova: prosek za 2010-
2014): 250
Cilj (2020): manje od 150
Godišnje garancije za likvidnost
preduzeća (milioni evra):
Zamrzavanje indeksacije plata u javnom
sektoru u godinama u kojima se očekuje
da će udeo plata opšte države (ne
računajući otpremnine) nadmašiti 7
procenata BDP.
Zamrzavanje indeksacije penzija u
javnom sektoru u godinama u kojima se
očekuje da će potrošnja na penzije
nadmašiti 11 procenata BDP.
Prirodni odliv i ciljano smanjenje broja
zaposlenih u javnom sektoru u skladu sa
Aktuelni portfelj:
Prvi zajam za razvojne politike za
restrukturiranje javnih preduzeća DPL 1
(FG 2015)
U proceduri:
Drugi zajam za razvojne politike za
restrukturiranje javnih preduzeća DPL 2
(FG 2016)
43
Polazna osnova (prosek 2012-
2014): 265
Cilj (2015): manje od 50
usvajanjem Fiskalne strategije prema
budžetskom kalendaru.
Niz DPL za reformu javnih rashoda i
javnih preduzeća (2 operacije, FG 2016. i
FG 2017.)
Predloženi:
Zajam za razvojne politike ili Finansiranje
na osnovu rezultata za Upravljanje javnim
rashodima/Program za rezultate (FG
2018) CAT DOO (FG 2019)
Tekuća tehnička pomoć:
Procena javnih rashoda i finansijske
odgovornosti (PEFA)
Pregled javnih finansija
Ažurirani Izveštaj o poštovanju standarda
i propisa u Srbiji – Računovodstvo i
revizija (ROSC)
Makro-ekonomski nadzor
Predložene analitičke i savetodavne
aktivnosti:
Politike javne potrošnje za rast
Ekonomski memorandum za zemlju
Programska procena siromaštva
CPF Cilj 1b: Delotvornija javna uprava i unapređenja u pružanju usluga
Logika intervencije:
Nedostaci u implementaciji, zamršeni procesi donošenja odluka i institucionalna fragmentacija ističu se kao osnovni izazovi u pogledu
44
sposobnosti Srbije da sprovede suštinske reforme koje su potrebne kako bi se izgradila konkurentna inkluzivna ekonomija. Isti faktori
takođe izazivaju slab učinak sektora u pružanju usluga, bilo da su u pitanju socijalne usluge ili pružanje usluga kompanijama i
investitorima. Nizak stepen poverenja u institucije i visok stepen politizacije dodatno pogoršavaju sistemske probleme. Rešavanje
strukturnih problema u upravljanju javnim sektorom je najvažniji uslov za sprovođenje programa vlade i implementaciju samog
programa GSB. Strategija za reformu javnog sektora i Akcioni plan, usvojeni 2014. odnosno 2015. godine, definišu opsežan reformski
program. Važna tema u Strategiji reforme je racionalizacija celokupne arhitekture vlade (kroz horizontalnu funkcionalnu analizu) i
pravilno dimenzioniranje ključnih sektora. Vlada kroz Strategiju želi da unapredi kvalitet javne uprave i pružanja usluga. Ove napore
zajedno podržavaju GSB i EU. CPF će selektivno podržati reformski program vlade kroz kombinaciju instrumenata, fokusirajući se
na oblasti u kojima je vlada pokazala najveću opredeljenost za reforme. Nadograđivajući se na tekuće analitičke aktivnosti u okviru
Pregleda javnih finansija, Procene javnih rashoda i finansijske odgovornosti (PEFA), tehničke pomoći na temu mase zarada i
funkcionalne analize, CPF će unaprediti vladin program racionalizacije kroz pružanje podrške elementima strukturne i funkcionalne
organizacije sistema javne administracije, GSB će se angažovati u pružanju podrške za unapređenje usluga u odabranim sektorima.
Projekat zapošljavanja i učinka javnog sektora će se fokusirati na podršku unapređenjima osnovnih usluga. Prvi sektorski fokus će
biti reforma u sistemima podsticaja investicija i izvoza, koji su u velikoj meri bili nedelotvorni u privlačenju investicija. Vlada je
spremna za sprovođenje funkcionalne analize i analize učinka u tri agencije uključene u podsticanje investicija i promociju izvoza.
Drugi fokus, Višedonatorski poverenički fond za podršku sektoru pravosuđa u Srbiji (MDTF-JSS) će nastaviti da pruža usmerenu
tehničku podršku sektoru pravosuđa kako bi se ovaj sektor uskladio sa standardima EU. Konačno, Drugi projekat razvoja zdravstva
Srbije obuhvata podršku racionalizaciji rashoda u sektoru, uključujući šire restrukturiranje sektora zdravstva, i takođe će biti jedan od
prioritetnih sektora u vladinim naporima usmerenim ka pravilnom dimenzioniranju. Razvijanje kapaciteta i izgradnja institucija u
oblasti upravljanja rizikom od nepogoda će takođe biti omogućeno kako bi se unapredili kapaciteti Vlade za predviđanje i odgovaranje
na katastrofe izazvane klimatskim promenama.
Pokazatelji cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Plan za jačanje sistema za donošenje
odluka i koordinaciju pripremljen do kraja
2016. god, a sproveden do 2019.
Pokazatelj:
Poboljšan rejting na Metcalfe skali
Planovi za pravilno dimenzioniranje
(organizacionu racionalizaciju) za
najmanje 4 sektora dizajnirani i
sprovedeni do kraja 2017.
Racionalizovana celokupna
institucionalna arhitektura administracije
do kraja 2017.
Aktuelni portfelj:
Drugi projekat u sektoru zdravstva (FG
2014)
U proceduri:
Sistem zapošljavanja i plata u javnom
sektoru (Finansiranje na osnovu rezultata)
(FG 2016)
45
Osnova (2015): 2
Cilj (2019): 4
Smanjenje procenta
nemedicinskog osoblja zaposlenog
u državnim zdravstvenim
ustnaovama u Srbiji (za 15
procenata)7
Osnova: 30 procenata radnika u
zdravstvenom sektoru nisu
medicinski obučeni (procena na
osnovu podataka iz 2013. god)
Cilj: 25 procenata ili manje radnika u
zdravstvu nisu medicinski obučeni
Sektor pravosuđa započeo implementaciju
preporuka navedenih u Funkcionalnoj
analizi pravosuđa u Srbiji počevši od
zamrzavanja popunjavanja upražnjenih
radnih mesta pre nego što bude završena
analiza o optimizaciji. Sve preporuke
treba da budu sprovedene do kraja 2018.
Završena funkcionalna analiza za
zdravstveni sektor u Srbiji, koja
identifikuje prioritete i ciljeve za
smanjenje nemedicinskog osoblja,
uključujući potvrđivanje polazne osnove i
ciljeva vezanih za smanjenje 15%
nemedicinskog osoblja
Predloženi:
Zajam za razvojne politike ili Finansiranje
na osnovu rezultata za Javne rashode i
upravljanje javnim finansijama (FG 2018)
CAT DDO (FG 2019)
Tekuća tehnička pomoć
Poverenički fond za upravljanje masom
zarada u Evropi i centralnoj Aziji
Upravljanje javnim finansijama
Tehniča pomoć za pravilno
dimenzioniranje (finansirano kroz IPA)
Višedonatorski poverenički fond za
podršku sektoru pravosuđa u Srbiji
PF za Upravljanje rizikom od katastrofa
Predložena tehnička pomoć
Sistemi finansiranja po glavi stanovnika u
socijalnim sektorima
Predložena analitička i savetodavna
aktivnost:
Procena praćenja procesa upravljanja
politikama i implementacije
CPF Cilj 1c: Efikasnije i održivije preduzeće za energetiku
Logika intervencije:
Velika komunalna državna preduzeća u sektoru energetike strukturno pokazuju loš učinak zbog loših postrojenja, mešanja države u
njihovo upravljanje i nedostatak profesionalnog rukovodstva. Vlada je u svojim programima i politikama navela finansijsku održivost
7 Rodno razloženi podaci za ovaj pokazatelj trenutno nisu dostupni, ali će biti prikupljeni tokom sprovođenja Drugog projekta razvoja zdravstva Srbije i dodati
tokom procesa Analize učinka i znanja CPF.
46
preduzeća u energetskom sektoru i drugim državnim preduzećima kao važan element. Pred kraj sprovođenja Strategije za partnerstvo
za period 2011-2015, odlučan napredak je postignut u oba aspekta ovog programa. Uvedene su ključne zakonodavne reforme, a
planovi za reformisanje najvećih javnih preduzeća su uokvireni i usvojeni. Sveobuhvatnost pristupa i politička posvećenost
predstavljaju jedinstvenu priliku za postizanje napretka u ovom glavnom elementu programa ekonomskih reformi u Srbiji. Pored toga,
reformisanje javnih preduzeća treba da pomogne povećanju pristupa komunalnim uslugama za marginalne grupe (posebno za Rome)
i stanovništvo u ruralnim oblastima (gde je siromaštvo mnogo veće). Konačnop, angažovanje radi povećanja udela električne energije
dobijene iz obnovljivih izvora će ublažiti rizike od klimatskih promena i pomoći Srbiji u ispunjavanju svojih obaveza u okviru
Evropske energetske zajednice. U okviru CPF, GSB će uložiti dodatnu podršku u finansijskoj konsolidaciji preduzeća u energetskom
sektoru, sa fokusom na EPS, a druge MFI i međunarodni partneri će pružiti podršku sličnim procesima u preduzeću Srbijagas. Imajući
u vidu složenost reformi, kao i troškove implementacije, biće razmotreno finansiranje kroz budžetsku podršku ili na osnovu rezultata,
kao i savetodavna podrška. Niz Zajmova za razvojne politike ili Finansiranja na osnovu rezultata bi trebalo da pomogne u uklanjanju
prepreka u politikama i kapacitetima za delotvorne infrastrukturne investicije, koje bi u kasnijim godinama CPF perioda mogle biti
praćene posebnim aktivnostima kako bi se rešila preostala pitanja u sektoru energetike.
Pokazatelji cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Završena korporatizacija EPS i dostignuta
finansijska održivost
Pokazatelji: Stopa naplate
povećana sa 93% (2014) na 95%
(2019)
Gubici u prenosu smanjeni sa 14%
(2014) na 12,1% do 2019. god
Povećani kapaciteti Srbije za generisanje
energije iz obnovljivih izvora za 100 MW
Osnova (2015):
Energija vetra: 0 MW
EPS formiran kao akcionarsko društvo
(2017)
Identifikovan strateški partner za EPS, a
udeo u kapitalu prodat do 2019. god
Debt/EBITDA ratio below 3 by end 2016
Nema dalje akumulacije državnih
preduzeća i budžetskih institucija koje
imaju dugovanja/docnje prema EPS do
kraja 2017. god
Usvojena pozitivna regulativa za
investicije u obnovljive izvore
Usvojen Ugovor o kupovini električne
energije
Aktuleni portfelj:
Zajam za hitnu sanaciju posledica od
poplava (FG 2015)
U proceduri:
Serija zajmova za razvojne politike za
reformu javnih preduzeća (2 operacije u
FG 2016 i FG 2017)
Predloženi:
Razvoj energetskog sektora IPF (FG
2018)
Angažovanje IFC u JPP u transportnom i
energetskom sektoru
47
Cilj (2019):
Energija vetra: 100 MW
Predložena analitička i savetodavna
aktivnost:
Strategija za energetski sektor u Srbiji
Reforma tarifa električne energije u uticaj
na najsiromašnijih 40 procenata
populacije
Investicije IFC u projekte vezane za snagu
vetra
CPF Cilj 1d: Efikasnija javna preduzeća u sektoru saobraćaja
Logika intervencije:
Velika državna preduzeća u sektoru saobraćaja strukturno pokazuju loš učinak zbog hroničnog nedostatka finansiranja, mešanja
države u njihovo upravljanje i nedostatka profesionalnog rukovodstva. Ovo predstavlja ozbiljan izazov za poslovnu klimu, jer loša
infrastruktura obeshrabruje investicije i ekonomsku aktivnost, što posebno utiče na mogućnosti velikog dela B40 koji žive u ruralnim
područjima i malim gradovima. Vlada je definisala finansijsku stabilnost državnih preduzeća u sektoru saobraćaja kao važan element
svog programa i politika. Pred kraj perioda CPF za 2011-2015. god su uvedene ključne zakonodavne reforme u sektoru transporta, a
planovi za državna preduzeća u sektoru železnica i saobraćaja su uokvireni i usvojeni. Sveobuhvatan pristup i politička posvećenost
pružaju jedinstvenu mogućnost za postizanje napretka u ovom centralnom elementu reformske agende srpske ekonomije. GSB će
uložiti dodatna sredstva kako bi podržala korporatizaciju državnih preduzeća u sektoru transporta, kao i njihovu finansijsku
konsolidaciju. S obzirom na složenost ovih reformi, i troškove sprovođenja, biće razmotrena budžetska podrška ili finansiranje na
osnovu rezultata uz savetodavnu podršku. Podrška IFC u dizajniranju i implementaciji JPP i potencijalnih koncesija će dopuniti
angažovanje IBRD-a u korporatizaciji i finansijskoj konsolidaciji. U ovim sektorima bi niz zajmova za razvojne politike (DPL) ili
finansiranja na osnovu rezultata (RBF) trebalo da pomogne u rešavanju prepreka vezanih za politike i kapacitete, a koje stoje na putu
delotvornim investicijama u infrastrukturu, što će uslediti u kasnijim godinama CPF perioda kroz posebne operacije usmerene ka
rešavanju pitanja u sektorima železnica i puteva.
Pokazatelji cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Restrukturirane Železnice Srbije, a teretna
kompanija funkcioniše bez subvencija
Formiranje nezavisnih kompanija za
infrastrukturu, teretni saobraćaja i prevoz
putnika
Aktuelni portfelj:
Projekat rehabilitacije puteva (FG 2013)
Koridor X (FG 2010)
48
Subvencije teretnoj kompaniji
RSD 10.4 milijarde u 2014. god i
nula u 2019. god
Održavanje puteva zasnovano na učinku
dostiglo je 3000 kilometara
Kilometri puta koji se održavaju
na osnovu učinka u 2015. god: 0
Cilj za 2018: 3000
Broj saobraćajnih jedinica (putnik km +
tona km) po broju zaposlenih
Osnova (2013): 206.500
Cilj (2017): 290.000
Transformisanje Puteva Srbije u
nezavisnu agenciju sa garantovanim
budžetom i odgovornošću za rezultate
Prekretnica: potpisan ugovor o
nivou usluga koji je stupio na
snagu do kraja 2016.
U pripremi:
Niz Zajmova za razvojne politike za
reformu javnih rashoda i javnih preduzeća
(2 operacije u FG 2016. i FG 2017.)
Predloženo:
Upravljanje u sektoru transporta IPF (FG
2019.)
IFC angažovanje u sektoru transporta i
javnih preduzeća u oblasti JPP,
uključujući upravljanje otpadom u
Beogradu
IFC Projekat korporativnog upravljanja u
regionu Evrope i centralne Azije
Tekuća tehnička pomoć:
CFRR regionalni EU-REPARIS8 i EQ-
FINREP9 projekat za zemlju
IFC Projekat korporativnog upravljanja u
regionu Evrope i centralne Azije
Sektor železnica TP
Predložena tehnička pomoć/analitička i
savetodavna aktivnost:
WBIF Infrastrukturni fond za zapadni
Balkan
Javne investicije u sektoru transporta
8 Put ka Evropi: program računovodstvene reforme i instutucionalnog jačanja. 9 Unapređenje kvaliteta finansijskog izveštavanja.
49
CPF Cilj 1e: Imovina produktivnih državnih preduzeća prenesena u privatno vlasništvo
Logika intervencije:
Država igra preveliku ulogu u srpskoj ekonomiji, a njeno prisustvo je potrebno smanjiti kako bi se stvorio prostor za rast predvođen
privatnim sektorom. Kontinuirano prisustvo velikog broja neefikasnih i uglavnom nesolventnih komercijalnih državnih preduzeća
destimuliše potencijalne investitore, što dovodi do ozbiljnih poremećaja u investicionoj klimi i predstavlja značajne troškove za
budžet. Oskudni resursi koji mogu biti iskorišćeni za privlačenje investicija i stvaranje radnih mesta se, umesto toga, preusmeravaju
kao podrška gubitaškim državnim preduzećima. Ta ista državna preduzeća stvaraju gubitke javnim preduzećima i transportnim
preduzećima (tako što ne plaćaju svoje dospele račune) i fondovima za zdravstveno i socijalno osiguranje (tako što ne uplaćuju
doprinose). Fiskalno gledano, državne garancije koje ova državna preduzeća zahtevaju stvaraju začarani krug lošeg učinka i
fiskalnog odliva. Vlada je u sam centar svojih politika i programa postavila privatizaciju komercijalnih državnih preduzeća. Imajući
u vidu suštinski izazov koji državna preduzeća u svom trenutnom obliku predstavljaju za rast i inkluziju, podrška ovom programu
će biti centralni element analitičkog programa i programa kreditiranja GSB. Instrumenti za budžetsku podršku kao podrška
reformama će biti korišćeni kako bi se podržao reformski program u onoj meri u kojoj je to izvodljivo. Ovo obuhvata niz Zajmova
za razvojne politike za reformu državnih preduzeća kako se završila privatizacija komercijalnih državnih preduzeća, Zajam za
razvojne politike ili Finansiranje na osnovu rezultata za Upravljanje javnim rashodima kako bi se rešilo pitanje viška radnika.
Direktna tehnička pomoć i savetodavna podrška će biti nastavljena kroz programski period, uključujući podršku nakon privatizacije.
To obuhvata savete i podršku vezanu za povećanje broja učesnika u javnim radovima u regionima gde je lociran najveći broj
državnih preduzeća. Prema SOE DPL1, broj učesnika u javnim radovima će se povećati sa 2,882 u 2013. god (1,187 žena i 1,695
muškaraca) na najmanje 6,000 u 2015. god.
Pokazatelji cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Komercijalna državna preduzeća u okviru
Agencije za privatizaciju privatizovana
Pokazatelj: Broj preostalih
kompanija u portfelju Agencije za
privatizaciju:
Osnova (2015): 526
Cilj (2019): < 50
Broj kompanija u portfelju Agencije za
privatizaciju rešenih kroz prodaju imovine
i kapitala: 178 do kraja 2017. god (od
trenutnog ukupnog broja koji iznosi 526
kompanija)
Broj učesnika u javnim radovima u
regionima gde je lociran najveći broj
državnih preduzeća će se povećati sa
2,882 u 2013. god (1,187 žena i 1,695
Aktuelni portfelj:
Prvi Zajam za razvojne politike za
restrukturiranje javnih preduzeća (FG
2015)
U pripremi:
Drugi Zajam za razvojne politike za
restrukturiranje javnih preduzeća (FG
2016)
50
muškaraca) na najmanje 6,000 u 2015.
god (biće rodno razloženo).
Podrška nakon privatizacije za dva
državna preduzeća realizovana kroz
savetodavnu podršku i/ili investicije
Predloženo:
Podrška IFC u vidu investicija i/ili
savetodavnih usluga
OBLAST FOKUSA 2: RAST PRIVATNOG SEKTORA I EKONOMSKA INKLUZIJA
SCD identifikuje jedanaest prioritetnih oblasti u kojima je neophodno sprovesti aktivnosti koje će dovesti do ponovnog rasta, učiniti
ga inkluzivnim i na taj način učiniti napredak ka ostvarenju dvostrukog cilja. Od jedananest oblasti, dve su od suštinske važnosti, a 5
ima veliki uticaj. Oblast fokusa 2 pokriva tri prioriteta sa velikim uticajem koji imaju direktan uticaj na ciljeve definisane u programu
fiskalne strategije i ekonomskih reformi koji se fokusira na stvaranje povoljnog okruženja za investiranje, uključujući održivost
finansijskog sektora, povezivanje i stvaranje novih radnih mesta. Oblast fokusa 2 se konkretno bavi važnim identifikovanim
preprekama za razvoj privatnog sektora: neadekvatnosti koje se odnose na investiranje, finansiranje, povezivanje i tržišta radne snage
i nepokretnosti. Konkretno, ciljevi i intervencije kreirani su tako da osnaže konkurentnost, stabilizacijom bankarskog sistema,
unapeđenjem upravljanja zemljištem i infrastrukturnim mrežama, razvojem boljih veština i smanjenjem prepreka i destimulansa za
ulazak na tržište rada.
Pet CPF ciljeva u okviru ove oblasti fokusa:
CPF cilj 2a: Doprinos prioritetnim unapređenjima poslovne klime
CPF cilj 2b: Pomoć u stvaranju stabilnijeg i pristupačnijeg finansijskog sektora
CPF cilj 2c: Podrška u razvijanju efikasnijih tržišta zemljišta i nepokretnosti
CPF cilj 2d: Jačanje infrastrukturnih mreža
CPF cilj 2e: Smanjenje prepreka za učešće na tržištu rada
CPF cilj 2f: Pomoć u zatvaranju srednjoročnog i dugoročnog jaza u veštinama
CPF cilj 2a: Doprinos prioritetnim unapređenjima poslovne klime
Logika intervencije: Stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja zajedno sa jačanjem tržišta rada pomoći će u postizanju osnovnih
ciljeva koji se odnose na stimulisanje rasta i prosperiteta značajnim generisanjem zapošljavanja, uključujući i zaposlenja za
najsiromašnijih 40% stanovništva. Kao mala, otvorena ekonomija sa srednjim nivoom prihoda, jedini put ka prosperitetu za Srbiju je
značajno unapređenje poslovne klime koja vodi ka uspešnijoj međunarodnoj integraciji, posebno sa Evropom, kroz povećanje
investicija. Poslovno okruženje se posmatra u širem smislu tako da obuhvati administrativne i regualtorne prepreke koje su definisane
51
u izveštaju o poslovanju ‘Doing Business’ i BEEPS, ali uzimajući u obzir i šire probleme, kao što su povezivanje, trgovinske olakšice
i pristup finansijama za MSP. Važnost holističkog pristupa unapređenju poslovnog okruženja u cilju stimulisanja ekonomskog učešća
i rasta je teško preceniti. Vlada je kao potvrdu svoje posvećenosti preduzimanju sveobuhvatnog pristupa razvoju konkurentnije
poslovne klime, nedavno oformila radnu grupu za koordinaciju i sistemsko bavljenje reformama poslovne klime, koju predvodi jedan
od potpredsednika Vlade. GSB će pružiti podršku u rešavanju odabranih aspekata programa poslovne klime, a u okviru ovog cilja
fokus će biti usmeren na plaćanje poreza, prekograničnu trgovinu i stečajne postupke. Neki od kritičnih prioritetnih oblasti su
navedene u okviru ciljeva 2b i 2c. Glavni instrumenti podrške u ove tri oblasti će biti savetodavna podrška IFC, dok će projekat IBRD
Podrška unapređenju konkurentnosti i podizanje zaposlenosti podržati celokupne napore Vlade u rešavanju regulatornih i
administrativnih prepreka, olakšavanje inovacija i transfera tehnologija i unapređenje ekonomskog učešća za sve, a posebno za
najsiromašnijih 40 procenata populacije.
Pokazatelj cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Poboljšanje pokazatelja Udaljenost od
najboljih (DTF) u okviru Izveštaja o
poslovanju (Doing Business)
DB2015: 62.57;
Cilj DB2019: 72,
Poseban akcenat stavlja se na:
Prekograničnu trgovinu DTF:
Polazna vrednost DB 2015 –
72.13;
Cilj DB2019 – 85
Plaćanje poreza DTF:
Polazna vrednost DB2015 – 48.9;
Cilj DB2019 - 64
Rešavanje stečaja:
Polazna vrednost DB2015 – 57.9
Cilj DB2019 – 74
Trgovinske olakšice - međukoraci:
- unapređenje informacionog sistema
carine kojim bi se pojednostavile
procedure i automatizovalo carinjenje do
kraja 2017. god
-Pojednostavljivanje poreskih procedura
boljim korišćenjem on-line podnošenja
dokumenata i otklanjanjem nepotrebnih
procedura do 2018. god
-Izmene i dopune zakonskih i
podzakonskih akata o stečaju; obuka i
kampanje podizanja svesti namenjene
Aktuelni portfelj:
IFC Regionalni projekat za Jugoistočnu
Evropu iz oblasti poreza i povećanja
transparentnosti (2012-2015)
U proceduri:
Projekat podrške unapređenju
konkurentnosti i podizanja zaposlenosti
RBF (FG 2016)
Drugi projekat podrške unapređenju
konkurentnosti i podizanja zaposlenosti
(FG 2020)
Tekuća tehnička pomoć:
IFC Program konkurentnosti u
agrobiznisu u Zapadnom Balkanu
Trust fond CFFR Projekat namenjen
računovodstvu i reviziji
52
stručnjacima, sudovima i drugim
zainteresovanim stranama do kraja 2015.
god
IFC Projekat namenjen rešavanju dugova
IFC ECA Projekat korproativnog
upravljanja
CPF Cilj 2b: Pomoć u stvaranju stabilnijeg i pristupačnijeg finansijskog sektora
Logika intervencije:
Stabilan, efikasan i pristupačan finansijski sector predstavlja neophodan uslov za rast vođen privatnim sektorom i prosperitet.
Bankarski sektor u Srbiji prolazi kroz težak period, neke banke su zatvorene; broj problematičnih kredita se povećao; uloga države u
bankarskom sektoru ostaje značajna. Usled hronično visoke stope problematičnih kredita u Srbiji, banke su nevoljne da se izlažu
riziku, slabi rast kredita, ugrožava se profitabilnost bankarskog sektora koji se izlaže sistemskom riziku. Unapređenje regulatornog
okvira koji se odnosi na rešavanje pitanja problematičnih kredita je od ključne važnosti za smanjenje internih rizika sa kojima se
finansijski sektor u Srbiji suočava. Neadekvatni stečajni postupci, slaba supervizija stečajnih upravnika i nedostatak tehničkih znanja
sprečava rešavanje pitanja problematičnih kredita u Srbiji. U okviru ambicioznog usvojenog programa (uz podršku MMF-a), Vlada
se obavezala da će održati stabilnost finansijskog sektora, smanjenjem količine problematičnih kredita i rešavanjem dugovanja,
jačanjem institucija koje se bave nadzorom u finansijskom sektoru i delotvornim upravljanjem državnim udelom u bankarskom
sektoru. MMF, kao deo svog sadašnjeg stand-by aranžmana, koordinira radnom grupom međunarodnih finansijskih institucija među
kojima su i IFC, EBRD i Svetska banka kako bi se rešio problem problematičnih kredita u Srbiji. GSB je veoma angažovana na
reformi finansijskog sektora, kroz ulaganja IFC-a u dve državne banke u procesu privatizacije, podršku projektu koji ima za cilj
jačanje Agencije za osiguranje depozita i kroz različite savetodavne inicijative koje se odnose na nadzor banaka i regulative kako bi
se smanjilo visoko učešće problematičnih kredita. Ovo angažovanje će se nastaviti tokom CPF perioda, i biće dopunjeno predloženom
operacijom koja je usmerena na rešavanje pitanja problematičnih kredita i dodatnim analitičkim radom po pitanju rešavanja pitanja
stečaja. Strategija GSB u finansijskom sektoru u Srbiji ima takođe za cilj da omogući malim i srednjim preduzećima kao i pojedincima
ponovni pristup finansiranju. U kontekstu angažovanja GSB, IFC će direktno pomoći finansijski sektor primenom niza proizvoda i
instrumenata: kao prvo, IFC će tražiti mogućnosti da pomogne u sistemskom restrukturiranju i rešavanju problematičnih kredita u
Srbiji. IFC je započeo u novembru 2014. savetodavni projekat sa Vladom Srbije u okviru koga će se primeniti program regulisanja
dugovanja koji će se baviti gore navedenom problematikom, u čijem primarnom fokusu je zakonska regulativa kojom će se obezbediti
bolje regulisanje dugovanja, omogućavajući bolje vansudsko restrukturiranje i podršku održivim preduzećima. Jedna komponenta
53
savetodavnih aktivnosti baviće se obukom za sudije iz oblasti prinudne naplate. Savetodavni projekti IFC-a se trenutno realizuju u
okviru Globalne finansijske i tržišne prakse.
Pokazatelj cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Smanjenje udela problematičnih
kredita(NPL) u ukupnom broju kredita
Polazna vrednost: 22,5 procenata
(2014.)
Cilj: manje od 18 procenata (2019)
Povećanje raspoloživosti finansiranja
preduzeća koje obezbeđuju banke
Procenat finansiranja koji
obezbeđuju banke
2013: 15 procenata
2019: 29 procenata10
Broj državnih banaka je smanjen na max.
3 do kraja 2018
Sredstva su ponovo obezbeđena za Fond
za osiguranje depozita i i njihov nivo je
stabilan
Povećana je stopa povraćaja dugova
putem vansudskih postupaka i stečaja
Pokazatelj: postupci
Polazna vrednost: 29.2 % (2014)
Cilj: 40% procenata (2018)
Rast kredita premašuje rast BDP-a od
2018.
Aktuelni portfelj
Projakat podrške Agenciji za osiguranje
depozita (FG 2014)
IFC investicije za državne banke
SEE CRIF Projekat osiguranja od
posledica elementarnih nepogoda (FG
2012)
U proceduri:
IFC Program za Zapadni Balkan za
rešavanje dugovanja i izlazak iz
poslovanja
Predloženo:
Projekat u finansijskom sektoru (FG
2017)
Podrška IFC-a privatizaciji državnih
banaka
Tekuća tehnička pomoć:
Tehnička pomoć finansijskom sektoru na
Zapadnom Balkanu
54
CFRR regionalni EU-REPARIS11
program i EQ-FINREP12 projekat za
Srbiju
Tehnička pomoć po pitanju
problematičnih kredita
Tehnička pomoć za implementaciju
okvira za osiguranje depozita i rešavanje
pitanja banaka
Pomoć IFC-a za bankarski sektor
Predloženi AAA (analitička i
savetodavna pomoć):
Ocena finansijskog sektora
CPF cilj 2c: Podrška razvijanju efikasnijih tržišta zemljišta i nepokretnosti
Logika intervencije:
Regulativa i upravljanje tržištima zemljišta i nepokretnosti u Srbiji ostaje ispod evropskih standarda, stvarajući ozbiljnu prepreku za
ulaganje i privredni rast. Sigurnost vlasničkih prava je od ključne važnosti za izgradnju uspešne tržišne privrede. Nepokretnost
predstavlja ključni input za većinu proizvodnih i investicionih procesa, kao i osnov socijalne stabilnosti i dobrostanja. Tokom protekle
decenije, postignut je važan napredak u oblasti upravljanja zemljištem u Srbiji, kao što je formiranje jedinstvenog registra
nepokretnosti i prava na nepokretnosti (uz pomoć Projekta za katastar nepokretnosti i upisa prava koji je finansirala Svetska banka).
Međutim, podaci o zemljištu, vlasništvu, objektima, vodovima, itd. treba da budu kompletirani i pristupačniji. Reformisanje procedura
za izdavanje građevinskih dozvola je od ključne važnosti kako bi se omogućio priliv investicija namenjenih zemljištu i
nepokretnostima, s obzirom da investitori prate razvoj situacije sa izdavanjem građevinskih dozvola, s obzirom na njihovu povezanost
sa zapošljavanjem i kreditiranjem. U ovoj oblasti, od velike je važnosti rešavanje rodnog pitanja kada je reč o upisu prava. Ovaj
problem posebno pogađa žene preduzetnice, s obzirom da je imovina skoro uvek registrovana na muškarca, što u značajnoj meri
5Istraživanje BEEPs; 2008. ova vrednost je iznosila 29 procenata i cilj je da se vrednost vrati na period pre krize 11 Put ka Evropi: program reforme računovodstva i institucionalno jačanje 12 Jačanje kvaliteta finansijskog izveštavanja
55
otežava ženama preduzetnicima pristup kreditnom finansiranju. GSB će nastaviti da pruža pomoć u ovoj oblasti u okviru Projekta
upravljanja nepokretnostima i savetodavnih usluga IFC-a.
Pokazatelj cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Poboljšanje pokazatelja Udaljenost od
najboljih (DTF) u okviru Izveštaja o
poslovanju (Doing Business)
Izdavanje građevinskih dozvola DTF:
Polazna vrednost DB2015 – 29.14;
Cilj DB2019 - 44
Poboljšana je efikasnost sistema upisa
nepokretnosti.
Broj dana potrebnih za
evidentiranje kupoprodaje
nepokretnosti u sistemu katastra
nepokretnosti
2005: 48
2019: 4
Sistem elektronskog izdavanja
građevinskih dozvola je uspostavljen i
primenjuje se
Pravila, procedure, metodologije i
informacije o upisu nepokretnosti su vrlo
jednostavne i pristupačne i građani imaju
mogućnost provere informacija
Operativno pet mobilnih timova u velikim
kancelarijama za registraciju koji će
pomagati osobama sa invaliditetom;
Romima; ženama u ruralnim područjima i
drugim licima sa poteškoćama u dobijanju
usluga vezanih za upravljanje zemljištem.
Aktuelni portfelj:
Projekat upravljanja nepokretnostima (FG
2015)
U proceduri:
MIGA garancije za razvijanje
nepokretnosti
CPF cilj 2d: Jačanje infrastrukturnih mreža
Logika intervencije:
Još jedan ključni pokretač konkurentnosti je povezanost, što se posebno odnosi na kvalitet infrastrukture, uzimajući u obzir cilj Srbije
da privredu orijentiše ka izvozu. Srbia i dalje ima problem velikog nedostatka infrastrukture, koji onemogućava sposobnost zemlje
da privuče i zadrži investicije i koji ugrožava mogućnosti u ruralnim područjima gde živi veći deo stanovnika koji spadaju u grupu
najsiromašnijih 40 procenata. Postoji i potreba i veliki potencijal za poboljšavanjem kvaliteta transportne infrastructure i usluga u
Srbiji. I dok su, s jedne strane, neka pitanja iz ove oblasti vezana za rad državnih preduzeća (i obrađeni su u okviru CPF ciljeva 1c i
1d), postoje i širi aspekti na koje treba obratiti pažnju, kao što je upravljanje sektorom, fizičke investicije i partnerstvo sa privatnim
56
sektorom. Tokom CPF, GSB će nastaviti rad na dva ključna tekuća infrastrukturna projekta, Koridor 10 i Projekat rehabilitacije puteva
i unapređenja bezbednosti u saobraćaju. GSB će se angažovati kako bi se autoput Koridor 10 okončao i kako bi se uspostavio efikasan
sistem upravljanja i održavanja drugih glavnih putnih pravaca. Ovo angažovanje se nadovezuje na dugoročni dijalog koji GSB vodi
u sektoru transporta. Kada je reč o Koridoru 10, mnoge deonice autoputa Koridor 10, južno od Beograda se grade i očekuje se da
budu završene tokom narednih par godina, sa izuzetkom deonice od 6 km koju je trebalo da finansira Hellenic fond. Osim te deonice,
sredstava za izgradnju autoputa obezbedila je Vlada Republike Srbije i međunarodne finansijske institucije. Ovaj angažman biće
dopunjen savetodavnim uslugama IFC-a o mogućnostima javno-privatnog partnerstva i infrastrukturnim koncesijama za puteve,
aerodrome i druge strukture. Pored povezanosti železnice i putne infrastrukture, GSB će takođe pružiti podršku Srbiji u daljoj
integraciji sa evropskim energetskim mrežama. Ovo će povećati efikasnost i smanjiti troškove, a kroz taj postupak će se pružiti
podrška u unapređenju finansijske stabilnosti EPS-a i ublažavanju uticaja klimatskih promena. Pored kreditiranja IBRD u upravljanju
energetskim sektorom, IFC će razmotriti mogućnost angažovanja na polju diversifikacije u energetskom sektoru.
Pokazatelj cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Završeni radovi na Koridoru 10
Kilometri završeni do kraja 2017:
46
Berza električne energije SEEPEX do
trećeg kvaratala 2016 i 4M MC
(Mađarska, Rumunija, Češka i Slovačka)
do drugog kvartala 2017.
Finansiranje za sve deonice Koridora 10
obezbeđeno do kraja 2015. god
Obim trgovine na SEEPEX-u treba da
dostigne 5 procenta domaće potrošnje do
kraja 2017.
Aktuelni portfelj:
Koridor 10 (FG 2010)
Projekat rehabilitacije puteva i
unapređenja bezbednosti saobraćaja (FG
2013)
U proceduri:
Reforma javnih rashoda i komunalnih
preduzeća DPL (FG 2016. i FG 2017.)
Predloženo:
IPF Upravljanje sektorom transporta (FG
2019)
IPF Razvijanje energetskog sektora (FG
2018)
57
IFC javno-privatno partnerstvo za
infrastrukturu
Tekuća tehnička pomoć:
IFC savetodavna pomoć i finansiranje za
javno-privatna partnerstva
Predložena tehnička pomoć/analitička i
savetodavna pomoć
Strategija energetskog sektora u Srbiji
Upravljanje javnim investicijama
Reforma cena električne energije i uticaj
na najsiromašnijih 40 procenata
stanovništva
CPF cilj 2e: Smanjenje prepreka za učešće na tržištu rada
Logika intervencije:
Preko 60 procenata odrasle populacije u Srbiji je nezaposleno i mali je procenat onih koji su formalno zaposleni. Ne iznenađuje da
ova grupa predstavlja i većinu u 40% najsiromašnijeg sloja stanovništva, a nedostatak prihoda takođe predstavlja ključnu prepreku
za izlazak iz siromaštva. Nezaposleni se mogu podeliti u dve grupe: (i) pred-tranziciona generacija; i (ii) određene grupe, posebno
manjine, kao što su Romi, ali i žene i mladi, koji nikada nisu bili jako vezani za tržište rada. Najvažniji element jačanja prospertiteta
u Srbije predstavlja zapošljavanje velikog dela ove odrasle populacije, što bi dalo i značajan impuls rastu privrede u Srbiji.
Napredak po pitanju ove agende zahteva reformu tržišta rada kao i otklanjanje prepreka za ulaganje u netrgovinski sektor i mikro i
mala preduzeća. Prioritet u okviru reforme tržišta rada je promena politike koja se odnosi na minimalne doprinose za socijalno
osiguranje. Postojeća struktura doprinosa stavlja veliki pritisak na radnike sa niskim primanjima, posebno na radnike zaposlene na
poslovima sa skraćenim radnim vremenom. Pored toga, postoji i dodatna potreba za reformama strukture socijalnih naknada, s
obzirom da brojne naknade u velikoj meri destimulišu formalno zapošljavanje. Ove reforme zajedno bi trebalo da predstavljaju prvi
58
korak ka aktiviranju potencijala novog segmenta tržišta rada u Srbiji i omoguću ponovno zapošljavanje populacije starije od 40
godina, ali i isključenih grupa, kao što su Romi, i, što je još važno, žene. Za žene će verovatno biti potrebno obezbediti i dodatne
mere, kao što su strukture za brigu o deci i starijima i savladavanje veština koje im nedostaju. Potrebno je značajno jačanje
institucija, kao što je Nacionalna služba za zapošljavanje kao i aktivnih programa tržišta rada koje ona organizuje. Potrebno je
staviti akcenat na obezbeđivanje efikasne kompatibilnosti između nezaposlenih koji traže posao i poslodavaca, kao i na pružanje
visoko kvalitetnih usluga korisnicima i poslodavcima. Angažovanje GSB u ovoj oblasti biće usmereno na ugrožene grupe na tržištu
rada, a posebno na tranzicionu generaciju, žene, mlade, radnike koji su otpušteni iz državnih preduzeća i Rome. Socijalni stub DPL
serije namenjen državnim preduzećima kao i RBF projekat namenjen konkurentnosti i zapošljavanju predstavljaće glavne
instrumente kojima će se podržati reformska agenda tržišta rada. Program GSB će nastaviti sa radom na jačanju sistema inovacija i
tehnoloških transfera u Srbiji, kao prilike za dugoročno jačanje tržišta rada, posebno za mlade.
Pokazatelj cilja CPF Dodatni pokazatelji napretka Program GSB
Sistem socijalnih doprinosa je
racionalizovan tako da stimuliše poslove
sa skraćenim radnim vremenom i one sa
niskim primanjima
Procenat ukupnog broja formalnih
radnih mesta sa skraćenim radnim
vremenom
2014 (Q3): 106.000 (Izvor: ARS)
2020 (Q3): 150.000 (Izvor: ARS)
Osnažene usluge NSZ:
Pokazatelji rezultata:
Broj lica koja aktivno traže posao
po savetniku za zapošljavanje:
2014: 1.238 (registrovanih
nezaposlenih)
Usvojena zakonska regulativa kojom se
reformiše sistem socijalnog osiguranja
Smanjeno poresko opterećenje za najniže
zarade
Pokazatelj: Poresko opterećenje na
prihod od zaposlenja sa pola
radnog vremena sa minimalnom
zaradom za osobe same bez dece
smanjena je sa 44,6 procenta
(2015) na 37,1 procenata ili manje
do 2019.
Broj novih radnih mesta zadržan kroz
investicije i savetodavne usluge IFC:
2,500
Aktuelni portfelj:
Projekat restrukturiranja javnih preduzeća
u Srbiji DPL 1 (FG 2015)
U proceduri:
Projekat restrukturiranja javnih preduzeća
u Srbiji DPL 2 (FG 2016)
Projekat podrške unapređenju
konkurentnosti i podizanje zaposlenosti u
Srbiji RBF (FG 2016)
Predloženo:
IFC finansiranje i savetodavne usluge
Predložena tehnička pomoć i
savetodavne usluge:
Veštine, zapošljavanje i tržišta rada
Jačanje sektora IKT za investicije i
zapošljavanje
59
2019: 800 (lica koja aktivno traže
posao)
Povećan broj nezaposlenih na
evidenciji koji su pronašli
formalno zaposlenje13
Polazna vrednost: 232.280 (2014)
Od kojih:
Muškaraca: 109.789
Žena: 122.491
Povećan broj žena na evidenciji
koje su pronašle formalno
zaposlenje
Polazna vrednost: 122.491 (2014)
Povećan broj nezaposlenih mladih
na evidenciji (15-24) koji su
pronašli formalno zaposlenje
Polazna vrednost:
Muškarci: 19.100 (2014)
Žene: 22.498 (2014)
Povećan broj nezaposlenih Roma
na evidenciji koji su pronašli
formalno zaposlenje
Polazna vrednost:
Muškarci: 959 (2014)
Žene: 633 (2014)
Broj sertifikovanih menadžera koji rade
sa nezaposlenima (“case manager”)
dostigao je 600
13 U svim navedenim ciljevima se očekuje povećanje brojeva, a ciljevi će biti identifikovani tokom već započetog rada na unapređenju kapaciteta NSZ.
60
CPF cilj 2f: Pomoć u zatvaranju srednjoročnih i dugoročnih jazova u veštinama
Logika intervencije:
Zatvaranje jazova u veštinama je važan element programa ekonomske transformacije Srbije. Iako kratkoročna ponuda veština ne
predstavlja ključnu prepreku za investicije i ekonomski razvoj, bilo kakvo povećanje potražnje će dovesti do nedostataka veština u
sektorima koji su potencijalni pokretači rasta. Iako u srednjem roku jaz u veštinama može biti zatvoren kroz reformisanje i
unapređenje stručnog obrazovanja i programa obuke, najbolja dugoročna investiciona strategija za Srbiju je unapređenje pristupa i
kvaliteta ranog razvoja deteta u kome, iako je obavezno, učestvuje samo deo siromašnih i ugroženih domaćinstava. To bi takođe
imalo pozitivan uticaj na učešće žena u radnoj snazi, jer bi univerzalni program ranog razvoja deteta olakšao ženama da traže posao,
posebno onim ženama koje same vode svoje domaćinstvo. Sveobuvatni pristup, uključujući oba elementa programa unapređenja
veština treba da bude uspostavljen.
Predloženi projekat veština će pomoći u rešavanju srednjoročnih i dugoročnih prepreka za inkluziju i produktivnost. Kontinuirano
angažovanje kroz tehničku pomoć i ekonomski i sektorski rad u oblasti veština, regulative za tržište rada i tehnička pomoć za rodna
pitanja i pitanja Roma će podržati politike Vlade i dizajniranje instrumenata.
Pokazatelj cilja CPF Dodatni pokazatelj napretka Program GSB
Do 2019, 98 procenata sve dece je
uključeno u predškolsko obrazovanje sa 6
godina14
Polazna vrednost: 92 procenta
(školska godina 2012/13)
Cilj: 98 procenata (2019)
Formirano telo za akreditaciju
predškolskih institucija i programa
Aktuelno:
Projekat podrške inovacijama (finansirano
iz IPA, FG 2012)
Projekat transfera tehnologija u Srbiji
(finansirano iz IPA, FG 2015)
Predloženo:
Projekat vešina i inkluzivnog obrazovanja
(FG 2017)
Aktuelna tehnička pomoć:
Step anketa o veštinama
14 Trenutno ne postoje rodno razloženi podaci za ovaj pokazatelj, ali će takvi podaci biti prikupljani tokom angažovanja GSB i uvedeni u okviru srednjoročne
Analize učinka i lekcija CPF.
61
Tehnička pomoć za zapadni Balkan za
pitanja Roma, uključujući inicijativu za
adolescentkinje
Predložena tehnička pomoć:
Veštine, zapošljavanje i tržišta rada
Regionalna savetodavna pomoć u oblasti
obrazovanja
62
ANEKS 2: FG 2012-FG 2015 CPS IZVEŠTAJ O ZAVRŠETKU I NAUČENIM LEKCIJAMA
CPS razmatran na Odboru: 15. novembar 2011. god
CPS Izveštaj o napretku (predstavljanje Odboru) 25. avgust 2014. god
Period obuhvaćen Izveštajem o završetku CPF: novembar 2011 – jun 2015
UVOD
1. Ovaj Izveštaj o završetku i naučenim leksijama Strategije za partnerstvo sa zemljom
(CPSCLR) prikazuje pregled iskustava u implementaciji Strategije partnerstva Svetske
banke za Republiku Srbiju (Izveštaj br. 65379-YF, 15. novembar 2011.). Ovaj dokument
predstavlja samoocenu: (i) u kojo meri je CPS bila uspešna u dostizanju definisanih ciljeva; (ii)
učinka GSB u smislu dizajniranja i sprovođenja programa; (iii) doprinosa CPS koropirativnim
dvostrukim ciljevima usmerenim ka iskorenjavanju siromaštva i povećanju zajedničkog
prosperiteta za najsiromašnijih četrdeset procenata populacije; i (iv) lekcija naučenih iz
sprovođenja programa CPS koje je potrebno razmotriti tokom pripreme novog Okvira za
partnerstvo sa zemljom za period FG 2016 – 2020. Pored razgovora sa timom u zemlji i
saradnicima u Vladi, ocena je zasnovana na referentnim dokumentima kao što su CPS, Izveštaj o
napretku CPS, Dokumentacija za ocenu projekta, Izveštaji o statusu implementacije, Izveštaji o
završetku implemnetacije i rezultatima, izveštaji supervizije i izveštaji vezani za ekonomski i
sektorski rad. Nalazi CPSCLR su korišćeni u pripremi CPF za period FG 2016 – FG 2020.
I. ZBIRNI PRIKAZ KLJUČNIH NALAZA I OCENA
2. Cilj CPS FG 2012-15 se ogledao u pružanju podrške Srbiji u pristupanju EU i
pružanje pomoći Vladi u jačanju konkurentnosti i unapređenju efikasnosti i ishoda
socijalnih rashoda. CPS je sproveden u kontekstu nekoliko ograničenih budžeta i političke
nestabilnosti, a oba ova faktora su imala ograničavajući efekat na dostizanje ciljeva navedenih u
CPS. Makrofiskalna održivost Srbije je zabeležila pogoršanje tokom perioda trajanja programa.
Politička neodlučnost i usvajanje politika u korist interesa pojedinačnih grupa glasača u prvim
godinama programskog perioda, u kombinaciji sa zastojem u ekonomskim reformama su pogoršali
već negativnu fiskalnu situaciju. Iako je veća politička stabilnost u drugoj polovini perioda
programa zaustavila u određenoj meri ekspanzivne politike, pokazalo se teško preokrenuti stečena
prava, što znači da će u scenariju statusa kvo nivo duga nastaviti da raste. Projektovano je da će
do sredine 2015. godine dug narasti na preko 70 procenata BDP-a.
3. Program CPS je doprineo postizanju pozitivnih razvojnih ishoda u oblasti
konkurentnosti, socijalne potrošnje i ekološke održivosti. Pružanje podrške pristupanju Srbije
EU je predstavljalo prožimajuću temu CPS. CPS program se fokusirao na dva stuba angažovanja:
(i) jačanje konkurentnosti; i (ii) unapređenje efikasnosti i ishoda socijalne potrošnje. Pored toga,
dogovorena je posvećenost nastavku pružanja podrške za održivost životne sredine kroz dve
operacije sprovedene u okviru prethodnog perioda CPS. Doprinos CPS posebnim razvojnim
63
ishodima u ove tri oblasti angažovanja je rezimiran u Prilogu 1. Doprinos u ovim ishodima je bio
posledica kombinacije intervencija sprovedenih u periodu CPS FG 2008-11. godine, i novih
operacija, posebno u poslednje dve godine programa, kao i značajnog analitičkog rada i
nefinansijske tehničke podrške. Prilog 2, Tabele 2, 2a i 3 prikazuju razložene podatke o planiranim
i sprovedenim operacijama i aktivnostima razmene znanja i saveta u okviru perioda CPS za FG
2012-15.
4. Ukupni razvojni ishod CPS je ocenjen kao Umereno zadovoljavajući. Ova ocena je
zasnovana na: (i) agregatnoj i sveobuhvatnoj oceni dostignuća u svakoj od tri oblasti rezultata i
pojedinačnih ishoda, što je predstavljalo osnovu za Okvir rezultata CPS (Prilog 1); (ii) doprinosu
CPS objektivnoj podršci Srbiji u procesu pristupanja EU; i (iii) podršci koja je pružena kao
direktan odgovor nakon poplava 2014. godine.
5. Napredak u odnosu na razvojne ishode u okviru stuba Jačanje konkurentnosti je
ocenjen kao Umereno zadovoljavajući. Od 12 ishoda u ovom stubu, 8 je dostignuto, 2 su
uglavnom dostignuta, dok su 2 delimično dostignuta. Program je doveo do važnih razvojnih
rezultata u širem nizu pitanja koja utiču na konkurentnost. Ključni fokus programa je bio usmeren
na podršku Vladi u naporima da se pokrene od ekonomskog modela koji predvodi država ka
modelu predvođenom privatnim sektorom, zasnovanom na unutrašnje orijentisanim i eksternim
investicijama. Kada je reč o ovom sveobuhvatnom cilju, podrška se fokusirala na zatvaranje
ključnih infrastrukturnih jazova, unapređenja u upravljanju institucijama u sektoru transporta,
otvaranje potencijala u oblasti inovacija i transfera tehnologija, jačanje finansijskog sektora,
unapređenje poslovne klime, reformu pravosuđa, unapređenje efikasnosti u poljoprivredi i
unapređeno upravljanje vodnim resursima. Podrška u svim ovim oblastima je podržana kroz
finansijsku i savetodavnu podršku uz korišćenje instrumenata IBRD, IFC i MIGA.
6. Iako je postignut napredak u infrastrukturnim elementima programa, za definisanje
vlasništva nad socijalno i politički osetljivim reformama kao što su privatizacija i zatvaranje
gubitaških državnih preduzeća je bilo potrebno mnogo vremena. Osim dugotrajnog procesa
izgradnje konsenzusa oko reformi u državnim i društvenim preduzećima, napori GSB za pružanje
podrške su otežani zbog slabe makro-fiskalne situacije i suspenzije programa MMF-a, što je
isključilo mogućnost pružanja budžetske podrške tokom većeg dela perioda CPS. Bez obzira na
to, značajan napredak je postignut u okviru ovog najosetljivijeg, ali ključnog elementa programa
pred kraj perioda CPS. Impuls koji je generisan obnovljenim procesom privatizacije i rešavanja
pitanja državnih preduzeća stvorio je dodatne mogućnosti za rešavanje pitanja korporativnog
upravljanja i održivosti za strateška preduzeća koja će ostati u rukama države, uključujući javna
preduzeća u sektoru energetike, železnice, itd. Reforma i rešavanje pitanja državnih preduzeća će
takođe biti ključan faktor u izjednačavanju pravila igre i dovođenju potrebnih investicija.
7. Napredak u okviru razvojnih ciljeva u okviru stuba Unapređenje efikasnosti u
socijalnoj potrošnji je takođe ocenjen kao Umereno zadovoljavajući. Od 8 ishoda u okviru
ovog stuba, 5 je dostignuto, 1 je skoro dostignut, 1 je delimično dostignut, dok 1 ishod nije
dostignut. Program je pružao finansijsku i visokokvalitetnu savetodavnu podršku tokom perioda
CPS, fokusirajući se u početku na sve aspekte socijalne potrošnje. Pred kraj programa je fokus
detaljnije usmeren ka sektoru zdravstva, imajući u vidu posvećenost aktera reformama u ovom
sektoru.
64
8. Treća oblast rezultata, angažovanje u oblasti održivosti životne sredine, je ocenjena
kao Umereno nezadovoljavajuća. Ovakva situacija odražava snažan učinak u unapređenju
energetske efikasnosti (gde je dostignut jedan ishod), ali slab učinak u rešavanju pitanja nasleđa u
oblasti životne sredine (gde jedan ishod nije dostignut). U ovoj drugoj oblasti, otpor zbog
određenih interesa je blokirao sprovođenje jedinog projekta u portfelju koji se fokusirao na pitanje
ekološkog nasleđa. Projekat je otkazan u februaru 2015. god.
9. Program CPS je delotvorno podržao proces pristupanja EU. Iako to nije prikazano u
posebnim ishodima u Okviru rezultata, GSB je uspešno pružila obimnu podršku u procesu
pristupanja EU, kroz direktno angažovanje u upravljanju i podržavanju programa finansiranih iz
IPA i kroz Višedonatorski poverenički fond za sektor pravosuđa koji je u velikoj meri finansiran
od strane EU, kao i kroz pružanje savetodavne podrške relevantnim ciljevima pristupanja EU.
10. Na kraju, značajan deo resursa programa je opredeljen kao odgovor na poplave iz
2014. god. Banka je pokazala fleksibilnost i mogućnost brzog odgovora i pružila je snažnu, ključnu
podršku u oceni i rešavanju pitanja štete i ublažavanju rizika nastalih kao posledice katastrofalnih
poplava koje su pogodile zemlju u maju 2014. Opredeljeno je USD $300 miliona kao podrška
Srbiji u rešavanju ključnih potreba u sektoru energetike i poljoprivrede, popravljaju štete na
infrastrukturi za zaštitu od poplava i pružanju pomoći zemlji da na bolji način odgovori na prirodne
katastrofe. Do sada je povučeno USD $103.7 miliona. Ova operacija je posebno pomogla u
ublažavanju potencijalnih rizika za ekonomski razvoj u vidu nedostataka energenata (s obzirom
da je bio ugrožen rad glavne termoelektrane) i uništavanja sredstava za život poljoprivrednika što
se proširilio na veće područje od prvobitno pogođenog. Pored toga, Banka je preusmerila resurse
u okviru postojećeg portfelja nepovučenih sredstava kako bi se ispunile hitne potrebe sanacije,
počevši od prioritizacije sredstava u iznosu od USD $100 miliona u okviru Projekta rehabilitacije
puteva i unapređenja bezbednosti na putevima za potrebe sanacije teško oštećenih putnih deonica
i kupovinu vozila hitne pomoći, prenosivih EKG aparata i opreme za ultrazvuk od preostalih USD
$2.7 miliona iz Projekta pružanja unapređenih usluga na lokalnom nivou. Iako to nije izraženo kao
zvanični pokazatelj rezultata, ovo je predstavljalo ključno dodatno dostignuće programa koje treba
uzeti u obzir prilikom ocenjivanja programa.
11. Ukupna ocena učinka GSB je Dobar. Grupa Svetska banka je dala značajan doprinos
ispunjavanju ciljeva CPS, od kojih je većina ispunjena ili uglavnom ispunjena. S obzirom na
političke poteškoće koje su se pojavile tokom prve polovine perioda CPS, i izazova nastalih usled
ekonomske krize i poplava, ovo predstavlja snažan rezultat, koji odražava posvećenost i
fleksibilnost. Rad tokom perioda CPS je bio zasnovan na snažnom angažovanju u oblasti analitike
kao i oslanjanju na nove instrumente Banke u situacijama kada tradicionalni instrumenti budžetske
podrške nisu mogli da budu korišćeni. GSB je razvila dobru saradnju sa Vladom i drugim
donatorima i međunarodnim organizacijama, a njeni proizvodi znanja (uključujući, ali ne
ograničavajući se na Pregled javnih finansija, Ekonomski memorandum za zemlju, itd.) su bili
veoma relevantni i često su činili osnovu za dizajniranje reformi i podršku dobijenu od drugih
razvojnih partnera.
12. Dizajn i kvalitet CPS je ocenjen kao Dobar. Ciljevi CPS su dobro usklađeni sa razvojnim
prioritetima Vlade Srbije. Zajednička ocena na kojoj je CPS zasnovana je bila relevantna tokom
65
perioda sprovođenja. Međutim, treba primetiti da je originalni Okvir rezultata CPS bio suviše
složen i ponekad nemerljiv. GSB je u potpunosti iskoristila prednost Izveštaja o napretku kako bi
izmenila i pojednostavila Okvir rezultata i uskladila ga sa ciljevima CPS.
13. Iako je CPS prethodila definisanju korporativnih dvostrukih ciljeva, angažovanje
GSB u Srbiji u periodu CPS je detaljno usklađeno sa dvostrukim ciljevima iskorenjavanja
siromaštva i povećanja zajedničkog prosperiteta. Oba stuba CPS su se bavila ovim ciljevima.
Konkurentnost je centralno pitanje u eliminisanju siromaštva i promovisanju zajedničkog
prosperiteta. U zemlji gde veliki deo najsiromašnijih 40 procenata populacije živi u ruralnim
područjima, ishodi vezani za povezanost infrastrukture i modernizaciju poljoprivrede imaju veliki
značaj. Druge oblasti ishoda koje su direktno relevantne za povećanje zajedničkog prosperiteta su
vezane za Fond za inovacionu delatnost i uspostavljanje Institucije za osiguranje od klimatskih
rizika, koji ublažava potencijalne rizike za poljoprivrednike povezane sa klimatskim pronama.
Unapređenje socijalnih usluga je posebno važno za smanjenje siromaštva i povećanje zajedničkog
prosperiteta. Naglasak na dostupnost zdravstvenih usluga romskoj deci, unapređenja u
funkcionisanju Fonda za osobe sa invaliditetom i unapređeni učinak institucija u zdravstvenom
sektoru imaju direktan uticaj na mogućnosti za siromašne i osetljive grupe kako bi stekli sredstva
i izašli iz siromaštva.
14. Štaviše, u definisanju korporativnih ciljeva, GSB dalje navodi da bi dvostruke ciljeve
trebalo ispuniti na načine koji obezbeđuju sigurnu budućnost planete i njenih resursa,
pomovišu socijalnu inkluziju i ograničavaju ekonomsko opterećenje koje će buduće
generacije naslediti. Opšta oblast CPS vezana za rešavanje ekološkog nasleđa i održivost dalje
povezuje CPS sa korporativnim ciljevima.
15. Postoji određeni broj ključnih lekcija iz CPS za period FG 2012-15 koje treba
primeniti u CPF za period od FG 2016-20. Te lekcije uključuju važnost usklađivanja programa
GSB sa ciljevima Vlade i ključnih partnera, potrebu za kombinovanjem dugoročnog angažovanja
i fleksibilnosti i prilagodljivosti i ključne uloge nefinansijske tehničke podrške i proizvoda znanja
u prevazilažneju otpora ka teškim reformama, značaj fokusiranja na mali broj ishoda koje je
moguće delotvorno pratiti i potrebu za većim partnerstvom sa EU, uključujući partnerstvo kroz
zajedničke finansijske inicijative.
II. VAŽNI DELOVI OCENE RAZVOJNIH ISHODA
16. Tokom perioda CPS, IBRD je obezbedila US$784 miliona u novim zajmovina, od
kojih je US$690 miliona bilo odobreno u okviru investicionog projektnog finansiranja, a
US$100 miliona u vidu budžetske podrške. Tokom perioda CPS, IFC je sa $682 miliona
finansirala 16 projekata, US$610 miliona (povučeno $519 miliona) iz sopstvenih izvora i
US$72 miliona kroz mobilisanje resursa poslovnih banaka. Pored toga, IFC je finansirala tri
regionalna projeta, koji sadrže komponentu Srbije, sa ukupno $120 miliona opredeljenih za 3
projekta u te svrhe (ova tri regionalna projekta uključuju finansiranje za: kompaniju za proizvodnju
građevinskog materijalam, investicioni fond usmeren na MMSP i osiguravajuću kompaniju) koji
su pokrivali između tri i pet zemalja uglavnom u regionu jugoistočne Evrope, uz mogućnost
proširenja broja zemalja u nastavku.
66
17. Tokom perioda CPS, Vlada Srbije je bila usmerena ka opštem cilju zemlje –
integraciji u EU, sa fokusom na tri grupe ciljeva koji tome doprinose: unapređena
konkurentnost, efikasno i delotvorno pružanje socijalnih usluga i ekološka i socijalna
održivost. Ova tri klastera su razložena na deset strateških ciljeva: (i) premošćavanje ključnih
infrastrukturnih jazova; (ii) jačanje sistema za navodnjavanje i institucionalnog okvira za pružanje
podrške povećanju poljoprivredne proizvodnje; (iii) poboljšana investiciona klima; (iv)
stimulisanje i korišćenje inovacionih kapaciteta; (v) jačanje bankarskog sistema; (vi) jačanje
fiskalnog učinka; (vii) održivo unapređenje ishoda ljudskog razvoja; (viii) informisano i
delotvorno kreiranje politika za smanjenje siromaštva i veća socijalna kohezija i jednakost; (ix)
rešavanje pitanja ekološkog nasleđa; i, (x) povećanje energetske efikasnosti. Dodatni detalji o
napretku u dostizanju ciljeva na nivou zemlje su navedeni u Prilogu 3.
18. Tri oblati rezultata CPS su blisko usklađene sa prioritetima zemlje, i posebno su
okrenuta ka strateškim ciljevima Vlade, kao što je navedeno u CPS. 22 ishoda u Okviru
rezultata CPS direktno odražavaju ove ciljeve (novi model rasta; fiskalna disciplina i EU
integracije) i logično su povezani sa prioritetima zemlje. Od tih 22 ishoda, 14 (63%) je dostignuto,
3 (14%) je u velikoj meri dostignuto, 3 (14%) je delimično dostignuto, dok 2 (9%) nisu dostignuta.
Ovakav učinak, u kombinaciji sa doprinosom CPS u procesu pristupanja Srbije i brz odgovor GSB
na poplave, doveli su do ukupne ocene Umereno zadovoljavajući.
Stub I. Jačanje konkurentnosti
19. Slab makroekonomski učinak Srbije je uticao na dostizanje programa u okviru ovog
stuba. Makroekonomski učinak je vođen ekonomskom krizom u evrozoni i nedovoljno čvrstim
odgovorm na krizu u prvim godinama perioda CPS. Slab makroekonomski učinak uticao je na
program na dva načina. Direktno, nemogućnost pružanja budžetske podrške je onemogućila
korišćenje zajmova za razvojne politike kao potencijalno najdelotvornijeg instrumenta koji GSB
ima na raspolaganju za pružanje podrške makrofiskalnim reformama i konkurentnosti. U vezi sa
tim, imperativ Vlade da sprovede korektivne mere smanio je politički prostor za mere koje bi
povećale konkurentnost, ali bi nametnule socijalne troškove u kratkom roku. U indirektnom
smislu, ograničeni resursi izazvani fiskalnom krizom suzili su prostor za investiranje u mere i
programe koji bi pozitivno uticali na konkurentnost.
20. Bez obzira na ova ključna ograničenja, CPS je doprinela jačanju konkurentnosti i
unapređenju poslovnog okruženja u Srbiji. To je dostignuto kroz podršku u vidu investicija i
politika radi sprovođenja reformi u finansijskom sektoru, u razvoju preduzeća, upravljanju
zemljištem, razvijanjem infrastrukture, uslugama pravosuđa i, najvažnije, u rešavanju dugoročno
nerešenog reformskog programa vezanog za državna i društvena preduzeća. Kada je reč o agendi
vezanoj za državna i društvena preduzeća, dijalog o politikama i savetodavna podrška je
sprovođenja tokom 2.5-godišnjeg perioda, što je dovelo do: a) jačanja pravnog okvira za
upravljanje, privatizaciju i stečaj u državnim preduzećima; b) početka procesa rešavanja pitanja
502 preduzeća u portfelju Agencije za privatizaciju po fazama; i c) razvijanja programa
restrukturiranja za ključna velika javna i transportna preduzeća. Tokom ovog perioda, Vlada se u
velikoj meri oslanjala na tehničke podatke i savete Grupe Svetske banke. Uprkos kašnjenjima u
67
pružanju budžetske podrške, iz makrofiskalnih razloga, u ovoj agendi je postignut opipljiv
napredak. Ishodi u oblasti jačanja konkurentnosti i unapređenja poslovnog okruženja su delimično
dostignuti.
21. U finansijskom sektoru, GSB je pomogla u stvaranju stabilnog i urednog procesa u
kome bi mogla da budu rešena složena pitanja sa kojima se suočava bankarski sektor. Ovo
je dostignuto kroz kombinaciju investicija na osnovu rezultata usmerenih ka jačanju Agencije za
osiguranje depozita, strateških investicija IFC u dve velike državne banke i intenzivnog dijaloga o
ključnim aspektima finansijskog sektora i reforme u bankarskom sektoru tokom perioda CPS
(uključujući rešavanje pitanja problematičnih kredita, reformu državnih banaka, okvira za
superviziju i rešavanje pitanja banaka). Ove mere usmerene ka jačanju Agencije za osiguranje
depozita i domaćih banaka će vremenom pomoći u ponovnom uspostavljanju kreditnog rasta i
pružanju podrške ekonomskim aktivnostima. Ishodi vezani za ovu oblast angažovanja su
delimično dostignuti.
22. Kada je reč o razvoju preduzeća, investicije i savetodavna podrška IFC agribiznisu i
drugim preduzećima pomogla je ovim preduzećima da prevaziđu negativne ekonomske
nedaće. Iako je uspeh bio pomešan, stalno prisustvo IFC u velikim preduzećima u Srbiji poslužio
je kao signal drugim potencijalnim zainteresovanim investitorima. Kroz klijente iz svog portfelja,
IFC pruža oko 12,000 direktnih radnih mesta (od kojih je više od 2000 radnih mesta za žene),
dolazi do 63,000 poljoprivrednika i pruža 48,000 zajmova za MSP.
23. Fond za inovacionu delatnost i centri za transfer tehnologije finansirani iz sredstava
IPA kojima je upravljala Grupa Svetska banka, pomogli su u stvaranju preduzetničkih
mogućnosti za inovatore vođene tehnologijama. Iako je potrebno povećati obim ove inicijative
kako bi ona imala uticaj na ekonomsku aktivnost, ona je uspela da pomogne preduzetnicima u
razvoju. Ishodi vezani za ovo anžgaovanje su dostignuti.
24. Projekat unapređenja zemljišne administracije je odobren tek pred kraj perioda CPS.
Međutim, tom projektu je prethodila detaljna tehnička pomoć u oblasti upravljanja zemljišnom
administracijom i nepokretnom imovinom, što je pomoglo u mapiranju svih relevantnih
pitanja u sektoru i informisanja dizajna projekta. Tehnička pomoć i savetodavno angažovanje
su pomogli u definisanju inputa Grupe Svetske banke u proces definisanja Zakona o planiranju i
izgradnji, koji treba da reši oblast u kojoj Srbija najviše zaostaje kada je reč o pokazateljima
vezanim za investicionu klimu. Ishodi vezani za ovo angažovanje su delimično dostignuti.
25. Što se tiče premošćavanja ključnjih infrastrukturnih jazova, Koridor X i Projekat
rehabilitacije puteva su implementirani u bliskoj koordinaciji i partnerstvu sa drugim MFI,
i pružaju integrisani odgovor na strateške ciljeve Vlade usmerene ka unapređenju položaja Srbije
kao trgovinske i tranzitne zemlje. Iako su problemi u koordinaciji i logistički problemi ugrožavali
implementaciju u ranoj fazi perioda CPS, učinak je značajno poboljšan u poslednje dve godine,
što dovodi do mogućnosti da Koridor X bude završen do kraja 2016. god, a da ključni radovi na
rehabilitaciji putne mreže budu završeni ubrzo nakon toga. Oba projekta su takođe stvorila osnovu
za unapređenja u upravljanju putnim sektorom. Konačno, analitičko i savetodavno angažovanje u
reformi sektora železnica dovelo je do [podržane] mapa puta za reformu državnog železničkog
preduzeća, čiji učinak koči izvozni potencijal Srbije i njenu ulogu u tranzitu i trgovini u
68
jugoistočnoj Evropi. Ishodi vezani za ovo angažovanje su dostignuti.
26. Angažovanje u oblasti reforme pravosuđa, kroz Višedonatorski poverenički fond
kojim upravlja Banka, je dovelo do detaljne ocene učinka sektora pravosuđa, koja je
uspsotavila osnovu oko koje su se svi složili na osnovu napretka koji će biti meren od stran EU i
Vlade. To bi trebalo da pomogne u rešavanju značajnih problema u sprovođenju ugovora što je
zadatak u kome pravosuđe trenutno beleži slab učinak.
Stub II. Unapređenje efikasnosti i delotvornosti socijalne potrošnje
27. Kreditiranje u ovoj oblasti je ograničeno na dve operacije, od kojih su obe bile
usmerene ka rešavanju neefikasnosti u upravljanju socijalnim sektorom i finansiranju
ključnih investicija. Prva operacija, Projekat pružanja unapređenih usluga na lokalnom nivou
(DILS) se fokusirala na rešavanje slabosti u okvirima za finansiranje sektora u zdravstvu, prosveti
i socijalnoj zaštiti.
28. Drugi projekat razvoja zdravstva Srbije zalazi u srž problema identifikovanih tokom
sprovođenja DILS projekta i daje dodatnu dimanziju, kao što je dubinsko angažovanje u oblasti
centralizovane nabavke lekova, koja se smatra primernom u regionu ECA. Stoga, iako je ovde
angažovanje bilo usmereno, ono je dobro targetirano i rešava ključna pitanja u finansiranju
socijalnih sektora i pružanju usluga. Neki od aspekata sektorskog finansiranja podržanih kroz
DILS i povezani analitički rad tek treba da budu u potpunosti sprovedeni. Stoga je ishod u ovoj
oblasti delimično dostignut.
29. Produbljeno angažovanje u zdravstvenom sektoru je upotpunjeno kroz podršku
reformama usmerenim ka većoj transparentnosti i jednakosti u sistemu plata i zapošljavanja
u javnom sektoru. U veoma teškoj fiskalnoj situaciji koja se protezala tokom trajanja perioda
CPF, a koja je negativno uticala na rast prihoda za najsiromašnijih 40 procenata stanovništva,
rezultati efikasnosti u socijalnim rashodima su bili ključni kako bi se obezbedio stalni pristup
osnovnim uslugama za grupe sa prihodima nižeg procenta. Angažovanje finansirano kroz EU IPA
u oblasti razvijanja Ankete o prihodima i uslovima života (SILC) će pružiti unapređenu osnovu za
praćenje uticaja socijalnih rashoda u narednim godinama.
30. Angažovanje u okviru ovog stupa CPS je podržano kroz bogat niz analitičkog i
savetodavnog rada, uključujući: a) podršku u oceni siromaštva i podrška finansirana kroz IPA za
sprovođenje prve dve Ankete o prihodima i uslovima života (SILC); b) detaljan rad na inkluziji
Roma u obrazovanje i pružanje usluga u zdravstvu; c) angažovanje u socijalnoj odgovornosti; i d)
rad na platama u javnom sektoru i finansijama lokalnih samouprava. Kao rezultat ovih napora,
Vlada je opremljena boljim alatima kako bi mogla da razume i dijagnozira dinamiku siromaštva,
oceni svrsishodnost i dizajn politika za podsticanje uključivanja romske populacije, i ima
mogućnost da dizajnira sveobuhvatni program reformi u oblasti zapošljavanja i plata u javnom
sektoru. Analitički rad na temu finansija lokalnih samouprava će biti iskorišćen za tekuće reforme
u okviru finansiranja lokalnih samouprava. Većina ishoda analitičkog angažovanja u okviru ovog
stuba CPS je dostignuto.
69
Opšte oblasti: rešavanje pitanja ekološkog nasleđa i održivosti
31. Učinak programa u ovoj sveprožimajućoj opštoj oblasti je pomešan. Pokušaji
rešavanja pitanja ekološkog nasleđa u području oko RTB Bora nisu doveli do rezultata, zbog
otpora usled različitih interesa i nedovoljne posvećenosti saradnika u Vladi da se sprovedu
preostali elementi programa. Preostala sredstva kredita su otkazana u februaru 2015. god. Ishod
nije dostignut u ovom aspektu programa.
32. Što se tiče energetske efikasnosti, prvi projekat u oblasti energetske efikasnosti je
završen tokm FG 2014, a dostigao je većinu svojih ciljeva. Projekat je imao značajan uticaj,
postavljajući primer u prikazivanju kako reforme u oblasti energetske efikasnosti mogu da
funkcionišu u Srbiji, bez obzira na rasprostranjeni spekticizam. Nažalost, nastavak projekta nije
sproveden zbog fiskalnih ograničenja. Međutim, ciljevi vezani za prvi projekat su dostignuti.
Pristupanje Evropskoj uniji
33. Srbija je zabeležila značajan napredak ka članstvu u EU tokom perioda programa.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu 1. septembra 2013. god, a pregovori za
članstvo u EU su započeti 21. januara 2014. god. Istorijski je brzina napredovanja Srbije u procesu
pristupanja zavisila od političkih faktora. Međutim, kako put ka članstvu napreduje, ekonomsko
upravljanje i jačanje institucija će dobijati na značaju.
34. Grupa Svetska banka je pružila Vladi savetodavnu podršku i podršku u sprovođenju
ključnih aspekata agende za evropske integracije tokom perioda CPS. To je uključivalo rad
na pitanjima ekonomskog upravljanja, socijalne inkluzije, konkurentnosti i inovacija i pravne i
pravosudne reforme. Pored toga, Banka je u oblasti inovacija i transfera tehnologija, kao i pravne
i reforme pravosuđa upravljala projektima finansiranim iz sredstava IPA. Posebno kada je reč o
zakonodavnoj i pravosudnoj reformi, sprovođenje detaljne funkcionalne analize pravosudnog
sistema i njegovog učinka je pomoglo u definisanju objektivnih repera za proces pregovaranja o
pristupanju EU.
Reagovanje u vanrednoj situaciji i zaštita od poplava
35. Iako to nije bio jedan od ciljeva CPS, reagovanje Grupe Svetska banka u vanrednoj
situaciji nakon poplava 2014. god je apsorbovalo USD $300 miliona (oko jedne četvrtine
budžeta za kreditiranje), podržavajući ključne mere za ublažavanje u sektorima energetike,
poljoprivrede i vodoprivrede. Brz odgovor Banke je pomogao u formulisanju sveobuhvatnog
programa podrške tokom zimske sezone 2014-2015. god, što je smanjilo rizik za osetljive grupe u
smislu nedovoljne dostupnosti električne energije za grejanje i pružilo podršku malim i srednjim
poljoprivrednicima koji su pogođeni poplavama. Angažovanje na pitanju zaštite od poplava
usledilo je iz Projekta navodnjavanja i odvodnjavanja, koji je zatvoren 2014. god, a koji je
70
finansirao ključne radove na zaštiti od poplava širom Srbije, ali posebno na rekama Dunavu i Savi.
Učinak ovih zaštitnih radova sprečio je oštećenja od poplava u tim oblastima tokom poplava 2014.
god. Ishodi vezani za ovaj projekat su dostignuti.
III. UČINAK GRUPE SVETSKA BANKA
36. Ukupna ocena učinka GSB je Dobar. Grupa Svetska banka je dala snažan doprinos
ispunjavanju ciljeva CPS, od kojih je većina u potpunosti ili delimično dostignuta. S obzirom na
političke poteškoće tokom prve polovine perioda CPS, i izazova nastalih zbog ekonomske krize i
poplava, ovo je snažan rezultat. Rad tokom perioda CPS je pokazao snažno angažovanje
zasnovano na znanju, kao i prilagodljivost u slučajevima kada tradicionalni instrumeni budžetske
podrške nisu mogli da budu korišćeni.
Rezultati Ankete o mišljenju za zemlju iz FG 2014. god pokazuju da Grupa Svetska banka
beleži visok rejting za većinu aktivnosti koje sprovodi u zemlju. Interesne strane veruju da
postoji velika mogućnost da GSB podrži prioritetne oblasti i institucije Srbije kroz investicije i
izgradnju kapaciteta. Dok se saradnja sa Vladom smatra snažnom, veće uključivanje građana se
javlja kao ključna oblast za jačanje rada GSB na terenu. Rezultati ankete prikazuju da oni akteri
koji su više upoznati sa radom GSB i koji sarađuju sa GSB imaju daleko pozitivniju ocenu od onih
koji nisu sarađivali sa GSB.
37. Kvalitet CPS na početku je ocenjen kao Dobar, uz neke slabosti, posebno Okvir
rezultata, koje treba primetiti i razmotriti za potrebe sledećeg CPF. Analitička ocena na kojoj je
CPS zasnovana ostaje relevantna tokom perioda sprovođenja. Ciljevi su dobro usklađeni sa
razvojnim prioritetima zemlje, a više do polovine praćenih ishoda se poklapa sa ciljem Vlade
vezanim za povećanje konkurentnosti. Snažna podrška je pružena u procesu pristupanja EU, kroz
direktno angažovanje u upravljanju i podržavanju programa finansiranih iz IPA, i kroz pružanje
savetodavne podrške relevantne za ciljeve pristupanja EU.
38. Dizajn CPS karakterišu kontinuitet, fleksibilnost, komplementarnost i sinergija u
okviru programa kreditiranja i između finansijskih i nefinansijskih elemenata. GSB je
koordinirala planirane intervencije sa razvojnim partnerima, a posebno EU, drugim MFI i MMF-
om.
39. Program je nastavio da se kreće ka većoj selektivnosti vezanoj za sektore angažovanja
i konsolidaciji portfelja, uz korišćenje širokog spektra instrumenata. Selektivnost u smislu
sektora kojima Banka pruža podršku, je u velikoj meri pokrenuta zahtevima klijenta,
komparativnom prednošću GSB i ograničenjima izloženosti. Zatvaranje ili restrukturiranje nekih
projekata je pomogao u konsolidaciji portfelja kako bi se fokusirali na manji broj projekata. S
obzirom na fiskalne izazove, pitanja nasleđa i kapacitet apsorbovanja sa kojima je Srbija suočena,
u drugoj polovini perioda CPS su više korišćeni instrumenti finansiranja na osnovu rezultata (što
je slučaj sa Projektom jačanja Agencije za osiguranje depozita), što će se verovatno nastaviti i u
budućnosti. Potencijal za korišćenje budžetske podrške ostaje značajan, posebno ukoliko
sprovođenje programa fiskalne konsolidacije bude uspešno. Blisko partnerstvo sa EU se vrtelo oko
71
pitanja vezanih za ekonomsko upravljanje, uključujući IPA projekte kojima je upravljala Banka i
kroz paraleleno finansiranje programa i reformskih napora.
40. Okvir rezultata CPS ima neke slabosti. Iako je uhvatio suštinu programa Banke, okvir
rezultata sadrži previše pokazatelja i ishoda, koji nisu svi vidljivi. Nedostatak podataka nije
dovoljno razmotren kao potencijalni rizik. Neki pokazatelji su bili teški za praćenje, jer klijent
nema dovoljno kapaciteta da pruži podatke o tim pokazateljima. GSB je sprovela korake kako bi
otklonila te slabosit u Izveštaju o napretku CPS.
41. Dok su važni rizici na nivou zemlje identifikovani i rešeni, CPS nije razmatrala rizike
za program GSB. Strateški dokument navodi rizike kao što su kriza u evrozoni, stalni fiskalni
pritisci i odlaganje reformi. Intervencije CPS su uspešno ublažile rizike finansijske nestabilnosti
koja je naglašena kroz krizu u evrozoni i doprinele su naporima za smanjenje nezaposlenosti.
Gledajući unazad, glavni izazovi za program su bili: (a) uvođenje budžetskih limita, što je uticalo
na brzinu sprovođenja projekata i povlačenja sredstava; (b) politička nestabilnost; (c) ograničeni
kapaciteti agencija koje su sprovodile projekte, što je dovelo do sporijeg od očekivanog pokretanja
i sprovođenja nekih projekata; i (d) u slučaju infrastrukturnih projekata, pitanja kao što je otkup
zemljišta i dostupnost kvalifikovanih izvođača radova. Iako su ovi izazovi doveli do kašnjenja u
implementaciji, većina projekata je dostigla svoje razvojne ciljeve ili su na pravom putu da to
dostignu. Program GSB je koncentrisan u oblastima snažne posvećenosti klijenta koje su
usklađene sa prioritetima Vlade, što je pomoglo u ublažavanju rizika za operacije koje je podržala
GSB.
42. Kvalitet implementacije je ocenjen kao Dobar. Detaljno praćenje i podrška u
implementaciji su pomogli da se prevaziđu problemi u sprovođenju programa koji su komplikovali
sprovođenje u prvim godinama perioda CPS. Kašnjenja u implementaciji i postizanju rezultata su
se dešavali uglavnom u prvoj polovini perioda CPS i uglavnom su izazvani čestim promenama u
vlasti, dugim procesima formiranja vlade nakon izbora i prekidanjem programa sa MMF-om
početkom 2012. god. Ova kašnjenja su u velikoj meri eliminisana nakon formiranja stabilne
koalicione Vlade krajem 2012. god, gde se broj problematičnih projekata smanjio na jedan do
početka 2014. god, a finansiranje je dostiglo projektovane iznose za period CPS. Kako bi se
olakšala implementacija, svakom projektu je dodeljena kontakt osoba u lokalnoj kancelariji, a neki
projekti su dobili vođe radnog tima na terenu. Ovo detaljno i kontinuirano upravljanje portfeljom
je dovelo do usklađivanja sa lekcijama iskustva i promenljivim potrebama; osim onih koji su
nedavno odobreni, svaki projekat iz portfelja Banke je restrukturiran najmanje jednom.
43. CPS odražava partnerstvo između Svetske banke i IFC, definisano kao Zajednički plan
poslovanja za Srbiju.
44. Banka je definisala svoju podršku kao odgovor na promenljive okolnosti.
Pravovremena podrška je delotvorna u rešavanju novih izazova i pružanju pravovremene pomoći
Vladi uz pružanje doprinosa dostizanju većine ishoda. Banka je uspevala da ponudi Vladi
visokokvalitetna razvojna rešenja uz brzo pripremanje novih kreditnih operacija kao odgovor na
promenljive okolnosti. Banka je takođe uspevala da prilagodi svoje instrumente uslovima koji se
menjaju, posebno u situacijama kada operacije budžetske podrške nisu mogle da budu korišćenje
zbog makrofiskalnog učinka. Konačno, Banka je pokazala fleksibilnost i brz odgovor nakon
72
poplava u Srbiji. Tim Banke je učestovao u oceni potreba nakon prirodne katastrofe, a Banka je
odobrila Zajam za hitnu sanaciju posledica poplava u iznosu od US$300 miliona kako bi pomogla
u ublažavanju uticaja poplava.
45. Koordinacija sa razvojnim partnerima je bila stalna i delotvorna. Kao zemlja kandidat
za članstvo u EU sa srednjim dohotkom, Srbija ima relativno mali broj aktivnih razvojnih partnera,
a većina bilateralnih donatora smanjuje svoje prisustvo u zemlji tokom vremena. Koordinacijom
donatorske pomoći upravlja Vlada kroz Ministarstvo finansija (kreditno finansiranje) i Kancelariju
za evropske integracije (SEIO). Tim Svetske banke održava redovan kontakt sa ovim
koordinacionim telima i aktivno učestvuje u događajima vezanim za razmenu
informacija/koordinaciju sa razvojnim partnerima, između ostalog i kao deo pripreme nove CPS.
Redovne konsultacije sa MMF-om, drugim MFI i EU se takođe održavaju. Svetska banka tkaođe
delotvorno sarađuje sa timom UN u zemlji.
IV. USKLAĐENOST SA KORPORATIVNIM CILJEVIMA GSB
46. Iako CPS prethodi definisanju dvostrukih ciljeva GSB vezanih za smanjenje
siromaštva i promovisanje zajedničkog prosperiteta, ona je usklađena sa ovim ciljevima.
Ekonomski rast, posebno onaj koji promoviše otvaranje radnih mesta predvođeno privatnim
sektorom i mogućnosti za zapošljavanje za šire segmente populacije, je neophodan za održivo
smanjenje siromaštva i povećanje zajedničkog prosperiteta u Srbiji.
47. Ekonomski memorandum za zemlju koji je objavljen na početku perioda CPS
naglašava značaj transformisanja modela ekonomskog rasta Srbije ka pristupu vezanom za
privatni sektori i orijentisanost ka izvoz. Sistematska dijagnostička procena (SCD) koja je
završena paralelno sa ovim izveštajem izvlači dodatne zaključke o tome na koji način zajednički
prosperitet može biti povećan u Srbiji, i naglašava značaj obimnog zapošljavanja u tom kontekstu.
Formalno zapošljavanje je najvažniji pokretač rasta prihoda i izgradnje sredstava za
najsiromašnijih 40 procenata stanovništva. Stoga je ključno pitanje za Srbiju kako da dostigne
održiv rast i kako da obezbedi da se taj rast prevede u veće ekonomsko učešće, kroz značajno
zapošljavanje.
48. S obzirom na profil siromaštva u Srbiji, gde većina (36 procenata) iz grupe 40
procenata najsiromašnijih stanovnika živi u ruralnim područjima, ishodi vezani za
povezanost infrastrukture i modernizaciju poljoprivrede imaju presudan značaj. Povezanost
sa transportnim koridorima unapređuje mogućnosti za ruralni ekonomski razvoj i veću otpornost
poljoprivrede, a unapređeni poljoprivredni prinosi imaju direktan pozitivan uticaj na smanjenje
ruralnog siromaštva. Ishodi u obe oblasti su ili u potpunosti ili delimično ispunjeni. Druge oblasti
ishoda relevantnih za povećanje zajedničkog prosperiteta su mogućnosti koje se stvaraju za mlade
preduzetnike kroz Fond za inovacionu delatnost i formiranje Fonda za osiguranje rizika od
klimatskih promena, koji ublažava ptencijalne rizike vezane za vremenske uslove za
poljoprivrednike.
49. Ishodi navedeni u drugom stubu CPS su posebno važni za smanjenje siromaštva i
povećanje zajedničkog prosperiteta. Akcenat je stavljen na pristup zdravstvenim uslugama za
romsku decu, unapređenja u funkcionisanju Fonda za osobe sa invaliditetom i unapređen učinak
73
institucija u sektoru zdravstva, jer sve ove aktivnosti imaju direktan uticaj na mogućnosti za
siromašne i osetljive grupe kako bi imali osnovna sredstva za život i izašli iz siromaštva.
V. LEKCIJE I SUGESTIJE ZA CPF ZA PERIOD FG 2016 – 2020. GOD
50. Banka, po izboru Vlade, ostaje partner u sprovođenju složenih reformi, kao što se
vidi u analizi implementacije za CPS FG 2012-15 i u okviru Ankete o mišljenju u zemlji
sprovedene 2014. godine koja je utvrdila da je Grupa Svetska banka veoma cenjena u većem
delu aktivnosti koje obavlja u zemlji. Banka mora da iskoristi iskustvo ovog partnerstva i nastavi
da se angažuje sa Vladom u fokusiranju na oblasti u kojima može da doprinese najvećoj koristi u
ispunjavanju svojih ciljeva smanjenja siromaštva i zajedničkog prosperiteta. Anketa o mišljenju
za zemlju takođe naglašava upravljanje javnim sektorom i oblasti povezane sa rastom, kao što su
razvoj privatnog sektora i otvaranje radnih mesta, zapošljavanje i izgradnju kapaciteta kao glavne
razvojne prioritete u zemlji u kojima Banka može imati značajan doprinos.
51. Naučene lekcije iz CPS za Srbiju za period FG 2011 – FG 2015. odražavaju mnoge
lekcije koje su naučene u nedavno sprovedenim izveštajima o završetku implementacije
CAS/CPS u drugim zemljama, kao što su Albanija, Makedonija i Gruzija. Važnost: usklađivanja
sa prioritetima zemlje; nastavka dijaloga i partnerstva sa akterima u zemlji i partnerima;
fleksibilnost i reagovanje ukoliko se okolnosti promene; jasan fokus na ograničen broj prioriteta;
i vrednost proizvoda znanja se u velikoj meri ogledaju u svim ovim izveštajima.
52. Sledeće ključne lekcije treba uzeti u obzir u procesu dizajniranja Okvira za
partnerstvo sa zemljom (CPF) za period FG 2016-2020.
Usklađenost sa ciljevima Vlade i ključnih partnera, je bila važna za uspeh programa
GSB. Usklađenost strateških ciljeva CPS sa regionalnom strategijom EU pružila je osnovu
za uspešnu interakciju GSB sa EU, posebno kada je reč o boljoj iskorišćenosti IPA fondova,
i takođe je ojačalo vezu sa drugim razvojnim partnerima.
GSB treba da zadrži svoj strateški fokus na pružanju pomoći Vladi u ponovnom
uspostavljanju rasta i unapređenju mogućnosti za manje dobrostojeće slojeve
stanovništva. Banka je bila na čelu dijaloga o rešavanju ekonomskog nasleđa i pitanja
tranzicije i unapređenja konkurentnosti. Dugo i dosledno angažovanje se vremenom
isplatilo, jer je Vlada započela ključne reforme koje bi trebalo da prekinu niz sve većeg
duga i slabih investicija. Kako ovaj proces bude napredovao, potrebno je posvetiti stalnu
pažnju stvaranju mogućnosti za najsiromašnijih četrdeset procenata stanovništva, a
posebno za marginalizovane i osetljive grupe. Vlada je pokazala snažnu svest o ovom
pitanju u načinu na koji je dizajnirala program fiskalne konsolidacije, i takođe razmatra
mere koje će na bolji način targetirati programe socijalne zaštite, kao i aktivne politike
tržišta rada. Stoga je presudno kontinuirano angažovanje u rešavanju strukturnih prepreka
koje stoje na putu rasta, stvaranja radnih mesta i konkurentnosti i targetiranja socijalne
pomoći.
74
Složeni ekonomski problemi Srbije zahtevaju dugoročno angažovanje. Pristup u
razmišljanju GSB u smislu projektnih ciklusa nije dobro prilagođen složenosti i
dugotrajnosti problema sa kojima se Srbija suočava. Rešavanje složenih i socijalno bolnih
reformi zahteva dugoročno angažovanje u dijalogu i podršci, za koje fokus Banke usmeren
na brze rezultate kreditnih operacija nije podesan. Korišćenje nefinansijske tehničke
pomoći je delimično pomoglo u rešavanju ovog izazova, ali sa smanjenjem budžeta za
analitički rad, održivost ovakvog modela je dovedena u pitanje, ali je sa druge strane taj
model ključan za izgradnju značajanog partnerstva sa zemljama kao što je Srbija.
Fleksibilnost i prilagodljivost u korišćenju instrumenata je presudna. U kontekstu kao
što je Srbija, gde pitanja sprovođenja politika često predstavljaju najveći izazov, i gde
fiskalni prostor smanjuje obim investicionog kreditiranja, veće korišćenje finansiranja na
osnovu rezultata je logičan put. Međutim, klijenti još uvek nisu dovoljno upoznati sa ovim
instrumentom, za razliku od instrumenata tradicionalnog investicionog kreditiranja i
budžetske podrške. Potrebno je uložiti veće napore kako bi se izgradilo razumevanje o
koristima ovih instrumenata u specifičnom kontekstu Srbije.
GSB je dobro pozicionirana za pružanje visokokvalitetne, pravovremene i relevantne
savetodavne i analitičke pomoći, koja zatim može biti solidna osnova za kreditne
operacije. To se najbolje vidi na primeru Projekta zemljišne administracije i upravljanja,
kome je prethodila detaljna tehnička pomoć koja je pomogla u mapiranju relevantnih
problema sektora i informisala je dizajn projekta, a takođe je pomogla da se uokviri input
GSB u procesu pravljenja Zakona o građevinskim dozvolama. Nefinansijski rad treba da
se nastavi čak i kada je finansiranje odloženo, jer ovakve aktivnosti često pružaju
kontinuirano angažovanje aktera u zemlji i bazu znanja, što je ključno za brzo reagovanje
kada dođe vreme za to. Rezultati Ankete o mišljenju za zemlju (2014) takođe pokazuju da
su proizvodi znanja GSB veoma cenjeni u smislu kvaliteta i korisnosti za razvoj.
Sledeća CPS treba da bude nastavljena na ciljeve i jasne ishode, uz praćenje merljivih
pokazatelja. Zbog velikog broj ishoda u okviru rezultata CPS je bilo teško koristiti ih kao
praktičan alat za dinamičko praćenje i usklađivanje, što je komplikovalo fokusiranje na
ključne prioritete.
Dijalog o politikama na visokom nivou je bio ključan za dostizanje određenog broja
ishoda, posebno u oblasti reforme državnih i društvenih preduzeća, reforme plata i
zapošljavanja u javnom sektoru i reformi u sektoru energetike i transporta. Takav dijalog
treba da bude osetljiv na promenljive političke okolnosti i da iskoristi mogućnosti
predstavljene novih vladama kada se opredeljuju za revidirane strategije i nove politike.
Unapređeno i strukturno partnerstvo sa EU, posebno u širem domenu ekonomskog
upravljanja, je ključno u procesu približavanja Srbije članstvu u EU. Značaj ovog
partnerstva će se povećavati tokom CPF kako se Srbija bude okretala pregovaranju u
različitim poglavljima pravne tekovine EU. Zajedničke inicijative za finansiranje u
ključnim reformskim oblastima (ili kroz paralelno finansiranje ili kroz korišćenje okvirnog
sporazuma između Svetske banke i EU) ili moguća zajednička sektorska budžetska podrška
su potencijalni instrumenti za unapređenje zajedničkog anžgaovanja.
75
Izazovno makroekonomsko okruženje ili slabo korporativni i finansijsko upravljanje
predstavljaju prepreku za investicione aktivnosti IFC. Iako su ukupni rezultati bili
zadovoljavajući, a portfelj IFC u Srbiji je ostao profitabilan, njegov kvalitet je zabeležio
pad kao rezultat slabijeg finansijskog učinka nekih klijenata koji su pogođeni okruženjem
slabijeg rasta.
76
CPSCLR Prilog 1
Tabela 1: Rezime samo-procene Programa Strategije za partnerstvo sa zemljom (CPS)
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Stub I – Jačanje konkurentnosti
Razvojni ciljevi za zemlju
Infrastruktura
Sistemi za navodnjavanje i institucionalni okvir za podršku povećanju poljoprivredne proizvodnje
Investiciona klima
Kapaciteti za inovacije
Jačanje fiskalnog učinka uz održivo unapređenje ishoda u ljudskom razvoju kroz efikasniju i delotvorniju socijalnu potrošnju
Informisano i delotvornije donošenje politika kako bi se smanjilo siromaštvo i povećala socijalna kohezija i jednakost
Jačanje bankarskog sistema
Pitanja i prepreke
Nedostajuće veze na srpskom delu Koridora X (jednog od Panevropskih koridora na kojima je Srbija glavna tranzitna zemlja); Bezbednost na putevima je zabrinjavajuća.
Dotrajali sektor vodoprivrede negativno utiče na funkcionisanje osnovnu infrastrukturu za drenažu i kontrolu od poplava. Potreban snažan Zakon o vodama; i bolja odbrana od
poplava.
Uloga države u korporativnom sektoru je sveprisutna, uz fiskalne implikacije u vidu direktnih i indirektnih subvencija i posledica na rast i konkurentnost:
Neadekvatna infrastruktura i nedovoljni institucionalni kapaciteti i kapaciteti za izvršenje u pravosuđu urušavaju poverenje javnosti i poslovnog sektora.
Potrebno je ojačati kapacitete za planiranje, budžetiranje, raspoređivanje, izvršavanje i kontrolu javnih sredstava.
Korporativno finansijsko izveštavanje je poboljšano, ali zaostaje za praksama EU.
Nizak nivo osiguranja od prirodnih katastrofa.
Trenutni sistem i sastav finansiranja istraživanja i razvoja ne podržava program Srbije usmeren ka modernizaciji i unapređenju konkurentnosti zemlje.
Putni transport
Putna mreža proširena kao osnova za buduća
unapređenja u efikasnosti transporta, kao što
je naznačeno kroz:
Pokazatelj: Broj km izgrađenih na dva autoputa
(E-75 i E80):
Osnova (2009): 0 km
Cilj (2016): 40.57 km
Uglavnom dostignuto: Sve četiri deonice
na autoputu E-75 su dodeljene u martu
2012. Radovi otpočeti u maju 2012. i još
uvek se očekuje završetak radova do
oktobra 2015. Očekuje se da će izgradnja
puta na E80 biti završena do decembra
2015.
Implementacija: FY10 Projekat
Koridor X (P108005)
Analitičke i savetodavne usluge
(AAA): Podrška reformi politike o
železnici (Ekonomske i sektorske
analizame)
Novo finansiranje od CPS: FY13
Projekat rehabilitacije puteva i
unapređenja bezbednosti u
saobraćaju
Značaj snažnog institucionalnog
kapaciteta i veština za pripremanje i
upravljanje projektima kako bi se
održao odgovarajući napredak u
implementaciji i smanjila potreba za
varijacijama, skupim odštetnim
zahtevima od strane izvođača radova i
provizijama za odobrena, a
neiskorišćena sredstva iz zajmova.
Važnost autonomije sektora na osnovu
jasnog sporazuma o nivou usluga sa
77
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
TF:Podrška reformi politike o
železnici (Ekonomske i sektorske
analizame)
vladom kako bi se osigurala
odgovornost i unapredile usluge
Akcioni plan za reformu JPPS (Javno
preduzeće: Putevi Srbije) usvojen do 2015.g
god.
Dostignuto: Spajanje Puteva Srbije i
Koridora Srbije je stvorilo reformisanu
jedinstvenu instituciju za puteve
Nacionalna strategija bezbednosti saobraćaja
na putevima razvijena i pokrenuta do 2015.
god.
Prekretnica: Usvajanje Nacionalne strategije za
bezbednost saobraćaja na putevima i
implementacija prilot projekata za bezbednost
saobraćaja.
Osnova (2009): Ne postoji strategija
Cilj (2015): Usvojena Strategija i realizovana
četiri pilot projekta. Pokazatelj(i) rezultata u ovoj
oblasti treba da budu razvijeni u okviru novog
CPF.
Dostignuto: Formirana je vodeća agencija
u okviru novog Zakona o bezbednosti u
saobraćaju; a Nacionalna strategija
bezbednosti saobraćaja na putevima,
model troškova bezbednosti na putevima i
projektni zadatak za bazu podataka o
saobraćajnim nesrećama su pripremljene.
Završena dva pilot projekta bezbednosti u
saobraćaju na putevima.
Navodnjavanje
Poboljšana otpornost poljoprivrednog sektora
na poplave i unapređeni poljoprivredni
prinosi, kao što je naznačeno kroz:
Pokazatelj: Broj dodatnih sistema za zaštitu od
poplava:
Osnova (2006): 0 novih ili obnovljenih sistema
Cilj (2013): 42 sistema za zaštitu od poplava koji
pokrivaju 550,000 ha i 1.8 miliona ljudi duž
obala Dunava, Save, Tise i Tamiša
Delimično dostignuto: Aktivnosti na
obnovi infrastrukture za kontrolisanje
poplava i drenažu završeno na 44 sistema
koji pokrivaju 440,000 hektara širom
zemlje, pružanje unapređenog nivoa zaštite
za oko 1.1 miliona ljudi. Ciljani broj
sistema za kontrolisanje poplava i
navodnjavanje je smanjen zbog kasnog
usvajanja Zakona o vodama. Nedavne
poplave su pokazale da još uvek nedostaje
popunjavanje kritičnog jaza.
Implementacija: FY06 Projekat
navodnjavanja i drenaže (P087964)
Investicije IFC u nedovoljno
obuhvaćenim segmentima privrede:
MSP, agribiznis, energetska
efikasnost i obnovljiva energija,
opštie i ruralna područja.
Zavisnost projektnih komponenti od
usvajanja određenih zakona predstavlja
značajan vremenski rizik. Formulacija
ili izmena zakona su politički procesi
gde Banka samo ograničeno može da
utiče i ovim procesom najviše upravlja
lokalna politika. Ovo je tačno čak i u
slučajevima kada vlada prepozna
potrebnu za zakonodavnim izmenama,
ali se reformama mogu protiviti brojne
interesne grupe koje se oslanjaju na
status quo kako bi održale svoj
ekonomski položaj.
Složenost uključivanja više aktera u
zemljama u kojima nema konsenzusa
oko srednjoročnog razvoja, i sa
nejasnim razdvajanjem dužnosti i
odgovornosti, predstavlja značajan rizik
Unapređeni kapaciteti za povećane prinose u
poljoprivredi
Osnova (2006): Prinos pšenice 3.5 tone/ha,
prinos kukuruza 2.2 tone/ha
Cilj (2013): 20% povećanje prosečnih prinosa
Dostignuto: Intervencije u okviru projekte
usmerene ka unapređenju navodnjavanja i
drenaže doprinele su povećanju
proizvodnje useva od oko 25%, uzimajući
u obzir ukupni efekat povećanih prinosa i
smanjenih troškova, konvertovanih u nivo
povećanja prinosa.
78
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
za implementaciju. Nedostatak
zajedničke vizije o sektorskim
reformama posebno kada je reč o
institucionalnim nadležnostima i
organizacionoj strukturi vode do
značajnog organizovanog otpora prema
promenama.
Jedinica za implementaciju projekta
koja imam značajnu moć u donošenju
odluka pomaže u realizaciji projekta
kada je nadležno ministarstvo suočeno
sa stalnim promenama rukovodstva.
Međutim, iako relativno uspešan
projekat može biti sproveden, opšti
uticaj na institucionalni sistem ostaje
ograničen.
Reforma državnih preduzeća
Unapređenje modela korporativnog
upravljanja za državna preduzeća, kroz
uvođenje pravila za imenovanje rukovodstva,
povećanje odgovornosti i transparentnosti
njihovog učinka, a to treba da implementira
posvećena jedinica popunjena odgovarajućim
resursima u okviru vlade zadužena za portfelj
državnih preduzeća
Dostignuto: Narodna skupština usvojila
novi Zakon o javnim preduzećima,
uvodeći objektivna pravila za imenovanje,
unapređujući upravljačke strukture i
povećavajući transparentnost kroz različite
poboljšane zahteve za izveštavanje.
Kreditiranje: Zajam za razvojne
politike za reformu državnih
preduzeća (SOE DPL)
IFC: privatizacija u bankarskom
sektoru i sektoru osiguranja;
IFC: JPP u infrastrukturi;
Podrška infrastrukturnim projektima
na nivou lokalnih samouprava;
Investicije IFC: (i) kratkoročno
finansiranje i trgovinski proizvodi;
(ii) mezzanine investicije i
investicije u kapital; (iii) podrška u
finansiranju MSP kroz finansijske
posrednike.
AAA: FY12 Ekonomski
memorandum za zemlju;
AAA. Pregled finansija i rashoda u
lokalnim samoupravama, 2013,
(P145374)
Savetodavne usluge IFC:
investiciona klima; korporativno
upravljanje.
Zakonodavne reforme često
predstavljaju “jednostavan deo” reformi,
dok pravi izazovi leže u implementaciji.
Kada su suočeni sa poteškoćama u
implementaciji, često je prva reakcija
vlasti da se upuste u zakonodavne
promene, umesto da reše postojeće
slabosti u institucijama i procedurama
koje bi trebalo da sprovedu reforme.
Prilikom definisanja operacija u okviru
novog CPF, najviše pažnje je potrebno
posvetiti izboru instrumenata i
razvijanju programa koji će olakšati
implementaciju.
Potencijalni socijalni uticaj reforme državnih
preduzeća će se kontrolisati kroz isplatu
opredeljenih sredstava za viškove radnika:
Osnovan: RSD 0 u budžetu za 2013. god
Cilj: Ukupna opredeljena sredstva u budžetu za
2014. god iznose 2.8 milijarde RSD, a u budžetu
za 2015. god 16 milijardi RSD (oko EUR 130
miliona)
Dostignuto: Vlada opredelila dovoljno
sredstava u budžetu za isplatu otpremnima
viškovima radnika. U okviru budžeta za
2014. god, paketi otpremnina su isplaćeni
za oko 4500 radnika. Opredeljena sredstva
u budžetu za 2015. god su dovoljna da se
isplati dodatnih 20,000-25,000 radnika
koji su proglašeni viškom.
79
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Učinak pravosuđa
Unapređena efikasnost i usluge u pravosuđu
kroz podršku vladinom programu za reformu
sektora pravosuđa i procesu pristupanja
Srbije EU, što se meri kroz:
Napredak u pregovorima u okviru poglavlja 23 i
24 pristupne agende EU.
Uglavnom dostignuto: Izveštaj EK o
napretku za 2014. god navodi “neki
napredak” u pravosuđu. Funkcionalna
analiza pravosuđa u Srbiji predstavlja
osnovu za Akcioni plan za otvaranje
pregovora u okviru poglavlja 23,
obuhvatajući takođe i pitanja koja će biti
otvorena u okviru poglavlja 24.
Uz podršku Višedonatorskog
povereničnog fonda za podršku sektoru
pravosuđa u Srbiji (MDTF-JSS), Svetska
banka je završila Funkcionalnu analizu
pravosuđa u Srbiji u julu 2014. godine,
koja je poslužila kao ključni analitički
input za vladin Akcioni plan za otvaranje
pregovora u okviru poglavlja 23. Srpsko
pravosuđe je finaliziralo ovaj Akcioni plan
koji trenutno pregleda Komisija EU.
Akcioni plan će biti korišćen kao osnova
za prioritizaciju aktivnosti navedenih u
Nacionalnoj strategiji za reformu
pravosuđa 2013-2018
Na osnovu Funkcionalne analize, i u
koordinaciji sa nacionalnim akterima i
razvojnim partnerima u okviru MDTF-
JSS, SB će iskoristiti MDTF kako bi dalje
pomogla u procesu pristupanja EU i
podržala implementaciju Nacionalne
TF: FY11 Podrška sektoru
pravosuđa
TF: FY12-16 Podrška sektoru
pravosuđa (MDTF)
AAA: FY11-14 Upravljanje javnim
finansijama na zapadnom Balkanu
& projekti podržani kroz
poverenički fond
AAA: FY11-14 Programatska
tehnička pomoć finansijskom
sektoru na zapadnom Balkanu
Obezbediti lokalno vlasništvo. Nije
jasno ko je vođa u reformskom procesu.
Vođstvo u srpskom pravosuđu je
podeljeno između nekoliko institucija.
Da bi se dostigle značajne i održive
promene, važno je da svi akteri budu
konsultovani u identifikovanju
reformskih prioriteta i uključeni u
dizajniranje i implementaciju
reformskih aktivnosti. SB je pružila
pomoć koju veoma cene lokalni akteri i
partneri Banke. MDTF će nastaviti da
pruža podršku Srbiji u procesu
pristupanja EU.
Promena prakse poslovanja. Nakon
početne faze, gde je fokus bio usmeren
ka obezeđivanju nezavisnosti, sada se
fokusiramo na efikasnost i kvalitet
usluga koje pruža pravosudni sistem.
Prethodni pokušaji da se reše ovi
problemi kroz zapošljavanje više ljudi
nisu doveli do željenih rezultata, a čak
su i pogoršali problem. Najbolji način
da se ova pitanja reše jeste da se
pregledaju postojeće prakse poslovanja
u sudovima i tužilaštvima i da se te
prakse promene na takav način da
doprinesu efikasnosti i kvalitetu
pravosudnih usluga. To će zahtevati da
80
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
strategije za reformu pravosuđa 2013-
2018. rukovodstvo promeni percepciju o
problemu, kao i da međunarodni
partneri budu snažnije uključeni u
proces.
Upravljanje javnim finansijama
Postoji pravni okvir za jačanje
transparentnosti korporativnog finansijskog
izveštavanja u skladu sa standardima EU.
Dostignuto: Dva zakona, Zakon o
računovodstvu i Zakon o reviziji, su
usvojena u julu 2013. god, označavajući
tako vidljiv napredak u približavanju
zakonodavnog i institucionalnog okruženja
pravnoj tekovini EU. Međutim, stvarne
prakse u računovodstvu i reviziji zaostaju
za reformama u pravnom okviru, a
nedavne promene u pravnoj tekovini EU
će zahtevati dodatno usklađivanje srpskih
zakona koji regulišu finansijsko
izveštavanje.
AAA: Redovni ekonomski izveštaji
AAA: FY12 Regionalni REPARIS
Kreiranje odgovarajućeg zakonodavnog
i institucionalnog okvira je tek prvi
korak u jačanju upravljanja javnim
finansijama, dok sprovođenje zakona i
dostizanje razvojnih rezultata u praksi i
dalje predstavlja izazov u reformskom
procesu.
Održiva reforma korporativnog
finansijskog izveštavanja zahteva
višeslojne napore uključujući
unapređenja u obrazovanju i
profesionalnoj obuci; unapređenje
regulatornog okvira; i jačanje
profesionalnih tela. Od ključnog je
značaja obezbeđivanje inputa i podrške
od aktera u korporativnom finansijskom
izveštavanju kako bi se podržao ovaj
kompleksan napor.
81
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Osiguranje od rizika u slučaju elementarnih nepogoda
Monetarni uticja poplava je smanjen kroz
pružanje usluga osiguranja od rizika u
slučaju elementarnih nepogoda, kao što je
naznačeno kroz:
Pokazatelj: Povećanje ukupnog pokrića
kompanija i pojedinaca kroz angažovanje Europa
Re.
Osnova: 2%
Cilj: 15%
Delimično dostignuto: Izmene Zakona o
osiguranju koje su omogućile angažovanje
Europe Re u Srbiji, usvojene su tek na
kraju decembra 2013. god. Finansijski
proizvodi Europa Re su predstavljeni.
Prodaja osiguranja za zaštitu od rizika od
poplava otpočela je na kraju septembra
2014. god, nakon katastrofalnih poplava.
Mada je program siguranja rizika u slučaju
elementarnih nepogoda za jugoistočnu
Evropu (SEE CRIF) učinio proizvode
osiguranja od poplava i zemljotresa
dostupnim za domaćinstva i MSP,
promene u vladinim politikama su
neophodne kako bi se povećala potražnja
za proizvodima osiguranja.
Implementacija: Projekat osiguranja
od rizika u slučaju elementarnih
nepogoda u jugoistočnoj Evropi
(SEE CRIF) (P110910)
Politička podrška je nedovoljna kako bi
se osigurale aktivnosti. Definicija
pokazatelja za buduće projekte treba da
uzme u obzir ovu poteškoću.
Kampanje informisanja javnosti mogu
da budu korisne u građenju podrške i u
povećanju pokrivenosti osiguranjem od
rizika.
Uprkos uspešnom završetku tehničke
pomoći i sklapanju sporazuma o
poslovnom partnerstvu sa lokalnim
osiguravajućim kompanijama koje će
distribuirati proizvode osiguranja,
Europa Re verovatno neće dostići
početno definisane ciljeve prodaje do
kraja 2014. god zbog kašnjenja u
primeni izmena Zakona o osiguranju i
nemogućnosti da pruži pravovremeno
odobrenje za proizvode osiguranja
razvijene u okviru programa SEE CRIF.
Inovacioni kapacitet
Uspostavljen institucionalni kapacitet kako bi
se stimulisale inovativne aktivnosti u sektoru
preduzeća, kao što je naznačeno kroz:
Pokazatelj 1. Fond za inovacionu delatnost
Srbije je sakupio dodatna sredstva za podršku
inovacijama:
Osnova 2011: €0
Cilj 2014: €20 miliona
Pokazatelj 2. Start-ap kompanije se finansiraju, a
kompanije korisnice sredstava su pokrenule nove
proizvode i procese.
Osnova (2011): 0 start-ap kompanija finansirano
i nema novih proizvoda
Dostignuto: Formiran i potpuno
operativan Fond za inovacionu delatnost
uspešno je razvio pilot finansijske
instrumente koji su doveli do finansiranja
start-ap kompanija i preduzeća.
Ukupna sredstva iskorišćena do sada: €35
miliona.
64 start-ap kompanije su finansirane, a
predstavljeno je 10 novih proizvoda.
Novo finansiranje: FY12 Fond za
inovacionu delatnost Srbije
(P126229);
AAA: FY11-14 TA za zapadni
Balkan u oblasti obrazovanja,
istraživanja i razvoja/inovacija (TF);
AAA: FY13Studija o zapošljavanju i
inovacijama na zapadnom Balkanu
(TF);
FY 12-FY 15 Inovacije (TF)
Ključni partneri: Delegacija EU
Institucija izgrađena od temelja sa
snažnim kapacitetima zasnovana na
dobrim međunarodnim praksama:
Izrael, Finska
Čvrsta upravljačka struktura uz
međunarodno kritičko razmatranje +
nezavisna Ekspertska komisija
Vidljivi rezultati u izgradnji
preduzetničkog ekosistema + start-ap
kompanija sa novom intelektualnom
svojinom, proizvodima na tržištu i
prihodima, povećanim investicijama + ~
600 otvorenih/održanih znalačkih radnih
mesta
82
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Cilj (2014): 10 start-ap kompanija finansirano i
8 novih proizvoda i procesa Vlasništvo na nivou ministarstva je
ključno za sprovođenje reoformi,
pojedinačni projekti u istraživačkim
institutima zahtevaju posebnu pažnju
kako bi transakcije komercijalizacije
postale realnost
Jačanje bankarskog sektora
Unapređeni finansijski i institucionalni
kapaciteti u sistemu osiguranja depozita, kao
što je naznačeno kroz:
Pokazatelj 1: Kumulativni priliv u Fond za
osiguranje depozita
Osnova: NA
Cilj: US$150 miliona
Pokazatelj 2: Agencija za osiguranje depozita
sprovodi svoje zakonski određene tehničke
funkcije u bilo kojim budućim problemima u
bankarskom sektoru u kojima se koriste sredstva
Fonda za osiguranje depozita
Osnova: Ne
Cilj: Da
Dostignuto.
Priliv u Fond za osiguranje depozita je
premašio US$150 miliona.
Nedavno rešavanje je sprovedeno na
odgovarajući način i dostignut je cilj.
Novo kreditiranje: Jačanje
osiguranja depozita Investiciono
projektno finansiranje (IPF) (FY14)
TA: Centar za savetodavne usluge
u finansijskom sektoru (FINSAC)
IFC: Podrška u privatizaciji dve
državne banke (Čačanska banka i
Komercijalna banka)
Ključni partneri: EBRD i MMF
Finansiranje na osnovu rezultata može
biti delotvoran instrument za jačanje
institucije u periodu od nekoliko godina
kroz postizanje pokazatelja vezanih za
povlačenje sredstava (DLIs).
Veliki deo našeg angažovanje u
prošlosti (kroz kreditiranje i tehničku
pomoć) je bio fokusiran na
stabilizovanje finansijskog sektora, a
Banka sada treba više da se fokusira na
mere politika koje će stimulisati kreditni
rast i doprineti finansijskom sektoru radi
ukupnog rasta u zemlji.
Stub II – Unapređena efikasnost i ishodi u socijalnoj potrošnji
Nacionalni prioriteti
Jačanje fiskalnog učinka
Informisanije i efektivnije donošenje politika radi smanjenja siromaštva i povećane socijalne inkluzije
Pitanja i prepreke
Potrošnja u zdravstvu je neefikasna
Program reforme penzija ostaje nedovršena
Javni sektor je prevelik; potrebno reformisati finansijske potrebe na osnovu inputa.
Potrebna potpunija procena podataka o siromaštvu
Pitanja rodne ravnopravnosti je potrebno bolje usmeriti
Potrošnja u zdravstvu
83
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Unapređena odgovornost i kvlaitet javne
potrošnje u zdravstvu, kao što je naznačeno
kroz:
Pokazatelj 1: Procenat Domova zdravlja (DZ)
koji su usvojili kliničke puteve
Osnova: 0% DZ usvojilo kliničke puteve
Cilj: 25%
Pokazatelj 2: DZ koriste potpuno operativnu
platformu sistema za upravljanje informacijama
u zdravstvu (HMIS).
Osnova (2008): 0%
Cilj (2014): 85%
Dostignuto: Odgovornost i kvalitet:
39.62% DZ usvojilo klinične puteve, a
95.7 procenata DZ koriste potpuno
operativnu platformu sistema za
upravljanje informacijama u zdravstvu
(HMIS).
Implementacija: FY08 Projekat
pružanja unapređenih usluga na
lokalnom nivou (DILS) (P096823)
AAA: Obrazovanje TA, Faza 2
(P118286)
IFC: Investicije i savetodavne
usluge u JPP u zdravstvu.
Nove operacije: Drugi projekat
razvoja zdravstva Srbije: Očekuje
se promena rezultata iz prve godine
do kraja CPS.
Zbog relativno čestih promena vlade
koje dovode do nedoslednosti u
strategiji i prioritetima, potrebno je
uložiti napore kako bi reforme bile
postepene i podeljene u manje, logične
korake koji će dovesti do rezultata i za
koje će biti lakše da se osigura
posvećenost vlade. Te manje oblasti
zatim, kada budu potpuno razvijene,
mogu da stvore racionalan kompletan
sistem.
MZ je u određenoj meri nevoljno da reši
pitanje neefikasnosti, posebno kada je
reč o konsolidaciji radne snage ili
povećanju obima plaćanja po učinku,
uglavnom zbog uticaja ovih promena na
politički kapital, uticaja na medije i
javnost (koji je neretko izokrenut), ali
ponekad iz zbog socijalnih razloga. MZ
i vlada bi mogli da iskoriste pomoć u
formulisanju i slanju odgovarajuće
poruke koju bi javnost dobro razumela i
prihvatila (Primeri: (i) za pružaoce
zdravstvenih usluga – oni koji imaju
bolji učinak i bolje rezultate treba da
budu nagrađeni, umesto da “plate budu
smanjene svima”; (ii) za javnost – želite
da se vaš novac od zdravstvenog
osiguranja troši za pružanje bolje nege,
tačnije – da ima više lekara, medicinskih
sestara, bolje i modernije opreme i
savremene dijagnostike umesto da se
novac troši na mehaničare,
vodoinstalatere, računovođe, itd.). Do
sada vlada nije bila uspešna u
prenošenju ovih poruka, pa možda taj
problem treba da bude rešen.
Rešene potrebe osetljivih grupa uz pomoć
obučenog medicinskog osoblja i saradnika,
kao što je naznačeno kroz:
Pokazatelj: Broj vakcinisane romske dece kroz
program zdravstvenih posrednika za Rome:
Osnova (2008): 0
Cilj (2014): 18,795
Dostignuto: Skoro 500 medicinskog
osoblja i saradnika je obučeno kako bi
prepoznali potrebe osetljivih grupa; 15
zdravstvenih medijatora za romsku decu je
finansirano iz sredstava zajma što je
dovelo do rezultata od 19,818 vakcinisane
dece, više od 2,500 registrovanih kod
lekara primarne zdravstvene zaštite, 600
trudnica i porodilja prolaze zdravstvene
preglede, a više od 1,200 žena imaju
odabranog ginekologa. Tokom 2012. god,
vlada je institucionalizovana zdravstvene
posrednike (medijatore) za Rome kroz
finansiranje njihovih plata iz republičkog
budžeta. Prema podacima koje MZ
prikuplja o zdravstvenim medijatorima za
Rome, oko 41,559 dece uzrasta od 0-15
godina u 60 opština je pokriveno
programom. Cilj predstavlja 45% ovog
ukupnog broja.
Finansiranje usluga za osobe sa invaliditetom
84
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Inovativne usluge za osobe sa invaliditetom su
razijene, pilotirane i proširene na nivou cele
zemlje, kao što je navedeno kroz:
Pokazatelj: Usluge tumača znakovnog jezika za
gluve i usluge pratnje za slepe i ljude sa
oštećenim vidom su dostupne
Osnova: Nije dostupno
Cilj: Dostupno širom zemlje
Dostignuto: Interne operativne procedure
za Fonda za osobe sa invaliditetom
Ministarstva za rad, zapošljavanje i
socijalnu zaštitu su reformisane kako bi se
omogućilo finansiranje projekata
orijentisanih ka rezultatima. Inovativne
usluge su razvijene, pilotirane i proširene
na teritoriji cele zemlje (usluge tumačenja
znakovnog jezika za gluve i usluge pratnje
za slepe i ljude sa oštećenih vidom)
Implementacija: FY08 Projekat
pružanja unapređenih usluga na
lokalnom nivou (DILS) (P096823)
Penzijska administracija
Delotvornost penzijske administracije je
unapređena, kao što je naznačeno kroz:
Pokazatelj: Smanjenje administrativnih
troškova/potrošnje na penzije
Osnova (2005): 2.2%
Cilj: 1.5%
Dostignuto: Postignuta unapređenja u
efektivnosti administracije kroz
administrativne troškove/rashode za
penzije. Dostignut revidirani cilj od 1.5%.
Originalna polazna osnova iz 2005. god je
revidirana sa 4% na 2.2% (u 2005.).
Implementacija: FY08 Projekat
pružanja unapređenih usluga na
lokalnom nivou (DILS) (P096823)
Implementacija: FY05 Projekat
konsolidacije naplate i reforme
penzijske administracije (P090418)
Serija PEDPL (P108759 i P120399)
Urpkos činjenici da su sprovedene neke
reforme, stvarni rezultati potrošnje
možda nisu vidljivi dugoročno, jer
penzijske reforme obično imaju ogričen
kratkorični uticaj.
Kako bi se uklonile prepreke
administrativnih troškova i postigli
efikasniji poslovni procesi, potrebno je
da se centralni registar koristi tako da
bude funkcionalan i delotvoran za
socijalne sektore, poreske vlasti i
poslodavce koji registruju svoje
zaposlene.
Unapređena dugoročna održivost,
adekvatnost i transparentnost penzijskog
sistema, kao što je naznačeno kroz:
Pokazatelj: Odnos ukupnih rashoda za penzije
prema BDP
Osnova (2005): 13.4%
Cilj: 12%
Nije dostignuto: Potrošnja na plate i
penzije se povećala, iako su primenjene
formule indeksiranja. Potrošnja na penzije
je povećana na 13.8 procenata BDP u
2013. god (u poređenju sa 12.4 procenata
BDP u 2008. god). Potrošnja na plate u
javnom sektoru takođe beleži povećanje –
11.2 procenata BDP 2013. god u
poređenju sa 11 procenata 2008.
Primarni instrument za podršku Banke u
ovoj oblasti je bila serija PEDPL, od kojih
je trećina otkazana. U slučaju penzija,
pošto je BDP zabeležio pad nakon
ekonomske krize, to je otežalo smanjenje
85
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
udela penzija kao procenta u BDP uprkos
pozitivnim promenama u indeksaciji.
Ostala socijalna potrošnja
Bolje informisano donošenje odluka o javnoj
potrošnji, kao što je naznačeno kroz:
Pokazatelj: Fiskalni savet uspostavljen i
operativan
Osnova: Fiskalni savet nije operativan
Cilj: Operativan Fiskalni savet, a Državna
revizorska institucija sprovela eksternu reviziju
završnih računa za RS i najmanje 10 drugih
eksternih revizija.
Uglavnom dosignuto: Fiskalni savet je
sada formiran i operativan. Državna
revizorska institucija (DRI) vrši reviziju
završnih računa RS neprestano od 2008.
god. DRI je povećala svoje kapacitete i
broj godišnjih revizija tokom poslednjeg
perioda CPS. Najnoviji podaci vezani za
finansijske izveštaje iz 2012. god, za koje
je DRI izdala više od 60 revizorskih
izveštaja, uključujući one o završnim
računima RS, samostalne finansijske
izveštaje različitih ministarstava, lokalnih
samouprava, državnih preduzeća, Narodne
banke Srbije, itd.
Serija PEDPL (P108759 i P120399)
Implementacija: FY08 Projekat
pružanja unapređenih usluga na
lokalnom nivou (P096823)
Mada je postignut određeni napredak u
oblasti socijalne inkluzije kroz
definisanje strategija, planova i politika
za rešavanje pitanja inkluzije osetljivih
grupa, delotvornost ovih politika varira.
Još uvek postoje različite grupe, kao što
su nacionalne manjine, osobe sa
invaliditetom i raseljena lica koja se
suočavaju sa izazovima u dobijanju
socijalnih usluga. Na nacionalnom i
lokalnom nivou još uvek postoji potreba
za pružanjem tehničke pomoći i
izgradnjom kapaciteta. Ova pomoć treba
da se fokusira na dizajniranje,
promociju i sprovođenje inkluzivnih
politika, programa i projekata. Takođe
je važno uspostaviti mehanizme za
nadzor koji mogu da pruže
pravovremene i dosledne informacije o
napretku i uticaju inkluzivnih politika i
programa.
Testirane centralne i lokalne formule
finansiranja per capita u sektoru obrazovanja
(Ministarstvo prosvete i nauke)
Osnova: Nema formula za finansiranje
Cilj: Testirane i sprovedene formule.
Delimično dostignuto. Centralne i lokalne
formule finansiranja per capita su
pilotirane u 15 opština
Analiza i monitoring siromaštva
86
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Analiza i monitoring siromaštva više
usklađeni sa metodologijom EU, kao što je
navedeno kroz:
Pokazatelj: Završetak i objavljivanje SILK
ankete (Anketa o prihodima i uslovima života).
Osnova: Nisu objavljeni rezultati SILK ankete
Cilj: Objavljeni.
Dostignuto: Završena SILK anketa 2013.
god, a Republički zavod za statistiku je
objavio prve rezultate u obaveštenju za
štamu u decembru 2013. god; završen
izveštaj Banke o proceni kvaliteta SILK
ankete 2013; završeno prikupljanje
podataka za SILK 2014. Završena
inicijalna analiza siromaštva uz korišćenje
SILK 2013. (profili siromašnih i različiti
delovi distribucije prihoda, vezani suza
siromaštvo, zapošljavanje i vrstu prhoda,
pristup osnovnim uslugama).
AAA: Programatska procena siromaštva na
zapadnom Balkanu
Pametne zaštitne mreže i aktivacija
na zapadnom Balkanu
FY12-13 Anketa o prihodima i
uslovima života (SILK) (TF)
FY13-15 Analiza uticaja javnih
politika na siromaštvo i društvo
FY12-13 Regionalni monitoring i
evaluacija (TF)
Programatski monitoring rodne
ravnopravnosti na zapadnom
Balkanu
Zapošljavanje na zapadnom Balkanu
TA
Kvalitet i dostupnost podataka su
ključni za monitoring i analizu
siromaštva i zajedničkog prosperiteta.
Prikupljanje podataka i merenje
siromaštva u Srbiji, posebno na osnovu
novih istraživačkih instrumenata i novih
metodologija, suočeno je sa značajnim
izazovima (npr. veličina uzorka,
kontrola kvaliteta terenskog rada,
uporedivost tokom vremena) i moglo bi
imati koristi od učenja širom zemlje.
Dakle, kontinuirano partnerstvo sa
vladom, uključujući Republički zavod
za statistiku i Jedinicu za socijalnu
inkluziju i smanjenje siromaštva, će biti
važno.
Podrška politikama i analizi zajedničkog
prosperiteta povezanoj sa drugim
sektorima će informisati politika, ali će i
uspostaviti analitičke temelje potrebne
za narednu Sistematsku dijagnostičku
procenu i CPF. Na primer, tokom
trenutnog ciklusa CPS, rad na Analizi
uticaja javnih politika na siromaštvo i
društvo i simulacija katastrofalnih
uticaja na siromaštvo su bili
informativni za rad drugih sektora i
mogli bi biti prošireni.
Ekološka održivost
Nacionalni prioriteti
Rešavanje hitnih pitanja ekološkog nasleđa nastalih kao posledica restukturiranja rudarskog sektora u regionu Bora.
Povećanje energetske efikasnosti
Pitanja i prepreke
Stari, zagađujući kompleks za eksploataciju bakra je izuzetno štetan za životnu sredinu, sa nasleđem koje i dalje ugrožava čitav taj region.
Srbija je zemalja sa najnižim stepenom energetske efikasnosti u regionu Evrope i centralne Azije.
87
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
Ekološkog stanje Borskog regiona
Rešena hitna pitanja ekološkog nasleđa, kao
što je naznačeno kroz:
Pokazatelj: Smanjenje ekoloških rizika vezanih
za loše stanje i rizik od mogućeg propadanja
kolektora Veliki Krivelj
Osnova: kolektor pod rizikom od propadanja
Cilj: Radovi su završeni, a kolektor je zamenjen
Nije dostignuo: Završen projekat za novi
kolektor. Ugovor za građevinske radove je
dodeljen u januaru 2013. god. Sredinom
2013. godine, datum završetka Projekta
regionalnog razvoja Bora je produžen do
septembra 2015. godine. Prilikom
odobravanja produžetka, Banka i vlasti su
se dogovorili da će obim aktivnosti
projekta biti značajno smanjene,
uključujući: (1) otkazivanje aktivnosti na
remedijaciji, osim onih koje su vezane za
izgradnju obilaznice za kolektor Veliki
Krivelj; i (2) stopiranje aktivnosti vezanih
za socio-ekonomsku komponentu.
Međutim, nakon se nastavilo sa
kašnjenjem aktivnosti, sredstva zajma su
otkazana na zahtev Vlade Srbije u februaru
2015. god.
Implementacija: FY08 Projekat
regionalnog razvoja Bora (P092999)
Složeni projekti sa više aktera i
nejasnim definisanjem odgovornosti
dovode do izuzetno velikih izazova u
procesu implementacije.
Implementacija projekta trpi probleme
bez snažnog projektnog vođstva u
vremenu čestih političkih promena, bez
obzira na tehničke rezultate.
Energetska efikasnost
Unapređena energetska efikasnost u javnim
zgradama radi smanjenja računa za grejanje i
unapređenja zdravlja i okruženja za
korisnike.
Pokazatelj 1: Niži računi za grejanje u javnim
zgradama:
Osnova: Nema ušteda
Cilj: uštede u iznosu od US$2.5 miliona godišnje
Pokazatelj 2: Ciljevi emisije dostignuti u četiri
kategorije (SO2, NOx, pepeo i CO2):
Osnova: 0 ispunjenih ciljeva emisije
Cilj:
Dostignuto
Dostignuto: Uštede od sanacije
energetskog sistema su iznosile oko
US$2.5 miliona godišnje. Godišnja
potrošnja energije u javnim zgradama
(škole i bolnice) je smanjena za 60% u
proseku.
Dostignuto: Projekat je dostigao ciljeve u
smanjenju emisije u sve četiri kategorije
(SO2, NOx, pepeo i CO2).
Na projektnim lokacijama, nema emisije
sumpor dioksida; nema emisije čestica
pepela, čađi i drugih čvrstih čestica;
značajno smanjena emisija azotnog oksida
(ukupno oko 90% ispunjenja).
Implementacija: FY04 Završen
Projekat Energetske efikasnosti, u
aprilu 2013. god (P075343)
IFC: Projekti savetodavnih i
finansijskih usluga u sektoru
energetske efikasnosti i obnovljive
energije
Kada se krene dalje od pilot pokaznih
projekata ka obimnijim programima
energetske efikasnosti, potrebno je
unapred razmotriti tranzicionu strategiju
koja bi trebalo da reši pitanja održivosti
i repliciranja. Obezbeđivanje učešća i
povećanje interesovanja krajnjih
korisnika i lokalnih samouprava
predstavlja važan element u ovoj
tranziciji;
Ključno je da da aranžmani za
implementaciju projekta budu u
potpunosti integrisani u državnu
administraciju radi izgradnje kapaciteta.
Posebnu pažnju treba posvetiti tokom
implementacije kako bi se obezbedio da
pojedinačni i organizacioni kapaciteti
izgrađeni tokom implementacije ne
88
Ishodi/Klasteri ishoda, pokazatelji ishoda
i prekretnice CPS Rezime statusa i evaluacije
Kreditne i nefinansijske
aktivnosti koje su doprinele
ishodu
Lekcije i sugestije za novu CPS
budu izgubljeni nakon završetka
projekta.
Rezime rezultata
Rezultati Broj Dostignuto Skoro
dostignuto
Delimično
dostignuto
Nije dostignuto
Stub 1: Ishodi 12 8 2 2 0
Stub 2: Ishodi 8 5 1 1 1
Ekološka održivost: Ishodi 2 1 0 0 1
UKUPNO CPS: Ishodi 22 14 (63%) 3 (14%) 3 (14%) 2 (9%)
89
CPSCLR Prilog 2
Tabela 2: Planirani program kreditiranja i stvarni rezultati (2012-2015)
Planovi CPS (FY2012 – 2015) Status
FY Projekat US$(M) Projekat US$(M)
IBRD IBRD
2012 Javni rashodi - Operacija za
razvojne politike (DPO)
100
Ukupno za stavku 100
2013 Privatni/Finansijski sektor (PFDPO)
1
100
Rehabilitacija puteva i unapređenje
bezbednosti
100 Rehabilitacija puteva i unapređenje
bezbednosti
100
Sektor zdravstva 40
Ukupno za stavku 240 100
2014 PFDPO 2 Unapređenja u sektoru zdravstva 40
Energetska efikasnost Jačanje Agencije za osiguranje depozita 200
Investicione operacije (biće
potvrđeno)*
Ukupno za stavku 240
2015 PFDPO 3 Zajam za hitnu sanaciju posledica od
poplava
300
Investicione operacije (biće
potvrđeno)*
Projekat upravljanja svojinom 44
Prvi zajam za razvojne politike (DPL 1) za
reformu javnih preduzeća
100
Ukupno za stavku 444
Ukupan iznos kreditiranja FY12-15 340 Ukupan iznos kreditiranja FY12-15 784
*Mogući projekti uključuju Katastar, projekat veština i projekat u poljoprivredi
90
Tabela 2a: Investiciono kreditiranje i budžetska podrška
CPS FY 2012 – 2015 Planirano US$(M) Status US$(M)
Novo investiciono kreditiranje 140 684
Zajmovi za razvojne politike 200 100
Ukupan iznos kreditiranja 340 784
Tabela 3: Planirane nefinansijske usluge i stvarni rezultati (2011-2014)
PLANOVI Strategije za pomoć zemlji (CAS) (novembar 2011. god) STATUS
2012 Ekonomski memorandum za zemlju Završen u FY12
Inovacije (TF) Aktivan FY12-16
Podrška sektoru pravosuđa (Višedonatorski poverenički fond) Aktivan FY12-16
Pregled javnih finansija na nivou lokalnih samouprava Završen u FY13
Energetska strategija Otkazan
Obrazovanje TA Završen u FY12
Anketa o prihodima i životnom standardu (Poverenički fond) Aktivan FY14-15
Analiza uticaja javnih politika na siromaštvo i društvo Aktivan FY 13- 15
Zapadni Balkan REPARIS Aktivan FY12-17
Tehnička pomoć za zapadni Balkan Nauka, istraživanja i razvoj i
inovacije [preimenovano: Regionalna istraživačka i razvojna strategija za
inovacije na zapadnom Balkanu] TA
Završen u FY12-14
Programski razvoj finansijskog sektora na zapadnom Balkanu Završen u FY12-14
Regionalni monitoring i evaluacija (Poverenički fond) [preimenovano:
Razvoj kapaciteta za monitoring i evaluaciju za zapadni Balkan i Tursku]
Završen u FY14
Regionalne pametne sigurnosne mreže Završen u FY13-14
Programatski monitoring rodne ravnopravnosti na zapadnom Balkanu Aktivan FY13-15
Programatska procena siromaštva na zapadnom Balkanu Aktivan FY13-15
Promocija zapošljavanja kroz razvoj veština TA Otkazan (Srbija učestvuje u Programskoj
tehničkoj pomoći na temu izazova u
zapošljavanju na zapadnom Balkanu)
Upravljanje javnim finansijama na zapadnom Balkanu/PEFA
(Poverenički fond)
Otkazan
91
Analitičke i savetodavne usluge u zdravstvenom sektoru u regionu
zapadnog Balkana
Aktivan FY13-16
PLANOVI IZ IZVEŠTAJA O NAPRETKU (avgust 2014) STATUS
2014 Drugi Pregled javnih finansija na nivou lokalnih samouprava Završen u FY14
Upravljanje svojinom u Srbiji TA Završen u FY14
Upravljanje državnim dugom i rizicima u Srbiji TA Aktivan FY11-FY17
Upravljanje dugom u Beogradu TA Završen u FY14
Podrška reformama politika u sektoru železnica (Ekonomske i sektorske
analize) FY15
Fiducijarna procena za zemlju Otkazan
Makro modeliranje TA Završen u FY14
Sektorski dijalog u poljoprivredi TA FY15
Inkluzivno obrazovanje u Srbiji FY15
PLANOVI IZ IZVEŠTAJA O NAPRETKU (avgust 2014) – Regionalne
analitičke i savetodavne usluge (AAA) za zapadni Balkan
STATUS
Ravnopravnost Roma Završen u FY14
Izazovi u zapošljavanju na zapadnom Balkanu Aktivan FY13-FY16
92
CPSCLR Prilog 3
NAPREDAK KA DOSTIZANJU CILJEVA NA NIVOU ZEMLJE
1. CPS je usklađen sa i doprinosi napredovanju ka dominantnom cilju integrisanja zemlje u
EU, kao i tri klastera ciljeva koji tome doprinose, a podeljeni su na deset strateških ciljeva.
2. Tri klastera ciljeva su povećana konkurentnost, efikasno i delotvorno pružanje
socijalnih usluga i ekološka i socijalna održivost. Jedan strateški cilj, fiskalna održivost, je po
prirodi sveobuhvatan cilj. Zbog toga, a imajući u vidu centralno mesto makro-fiskalne održivosti
tokom perioda programa, ovaj element će biti odvojeno razmatran.
Evropske integracije
3. Srbija je postigla značajan napredak ka članstvu u EU u periodu trajanja programa.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu 1. septembra 2013. godine, a pregovori
za članstvo u EU su otvoreni 21. januara 2014. godine. Istorijski je brzina napretka Srbije u procesu
pristupanja u velikoj meri zavisila od političkih faktora. Međutim, kako budu napredovali
pregovori o članstvu, tako će i ekonomsko upravljanje i snaga institucija dobijati na značaju.
4. Srbija još uvek ne ispunjava kriterijum ‘funkcionalne tržišne ekonomije’, koji
predstavlja jedan od ključni uporednih kriterijuma za pristupanje EU. Stoga će akcenat na
strukturne ekonomske reforme i konkurentnost ostati centralni element ciljeva Srbije na nivou
zemlje. Institucionalno jačanje, u javnoj administraciji i u pojedinačnim regulatornim agencijama,
će biti dodatni element fokusa, kao i socijalna inkluzija i, posebno, rast prihoda osetljivih grupa.
5. Grupa Svetska banka je pružala savetodavnu i implementacionu podršku Vladi u
ključnim aspektima programa evropskih integracija tokom perioda sprovođenja CPS. Ta
podrška je obuhvatala rad na pitanjima kao što su ekonomsko upravljanje, socijalna inkluzija,
konkurentnost i inovacije, kao i zakonodavna reforma i reforma pravosuđa. Pored toga, Banka je
u oblasti inovacija i transfera tehnologija i zakonodavne i pravosudne reforme dodatno upravljala
projektima finansiranim kroz Pretpristupne fondove (IPA) EU. Posebno kada je reč o
zakonodavnoj reformi i reformi pravosuđa, sprovođenje obimnije funkcionalne analize
pravosudnog sistema i učinka pravosuđa je pomoglo u definisanju objektivne polazne osnove za
pregovarački proces pristupanja EU.
Dostizanje makro-fiskalne održivosti
6. Makro-fiskalna održivost Srbije zabeležila je pogoršanje tokom perioda programa.
Politička neodlučnost i usvajanje politika kako bi se ispunili interesi pojedinačnih grupa u
glasačkom telu u prvim godinama programskog perioda, u kombinaciji sa pat pozicijom u
strukturnim reformama, pogoršali su ionako već tešku fiskalnu situaciju. Dok je veća politička
stabilnost u drugoj polovini programskog perioda zaustavila ekspanzivne politike, stečena prava
93
nije bilo lako ukinuti, što znači da čak i ako se održi status quo nivo duga će nastaviti da raste.
Projektovano je da će dug narasti preko 70 procenata BDP do sredine 2015. godine.
7. Ekspanzivne fiskalne politike u kombinaciji sa slabim ekonomskim oporavkom u
evrozoni imale su negativan uticaj na rast BDP, koji je varirao između skromne kontrakcije (-
2 procenta 2014. i -1.5 procenata 2012.) i umerenog rasta (+2.6 procenata 2013.). Potreban je
mnogo snažniji učinak rasta kako bi se zemlja približila EU, i kako bi se smanjio rastući nivo duga
i povećao nivo prihoda za najsiromašnijih 40 procenata populacije.
8. Vlada je u septembru 2014. godine najavila novi paket mera fiskalne konsolidacije i
strukturnih ekonomskih reformi sa ciljem stabilizacije makro-fiskalne situacije i prestanka
povećanja javnog duga kao procenta BDP-a.
9. Nakon usvajanja ovog paketa su započeti pregovori sa MMF-om o novom stend-baj
aranžmanu iz predostrožnosti, koji su zaključeni u decembru 2014. godine. Odbor MMF-a je
odobrio ovaj program 23. februara 2015. godine. Pored mera za smanjenje rashoda, program
pokriva reformu sektora državnih i društvenih preduzeća, sa akcentom na velika javna preduzeća
i javna transportna preduzeća. To odražava meru u kojoj uspešna fiskalna konsolidacija u Srbiji
zavisi od rešavanja dubokih problema u ovim sektorima.
10. Slab učinak rasta i rastući fiskalni deficit su posebno uticali na najsiromašnijih
četrdeset posto populacije u Srbiji, koji su nesrazmerno trpeli posledice. Mnogi rezultati
postignuti tokom perioda rasta (2001-2008) su izgubljeni nakon 2009. godine, jer su prihodi
najsiromašnijih četrdeset procenata populacije zabeležili mnogo brži pad od prihoda gornjih
šezdeset procenata. Sistematska dijagnostička procena za zemlju naglašava nesrazmerne negativne
uticaje ekonomskog pada na stanovnike ruralnih područja, niskokvalifikovane radnike i
marginalizovane grupe.
11. Makro-fiskalna dinamika je omogućila da Grupa Svetska banka pruži preko
potrebnu budžetsku podršku tokom većeg dela perioda CPS. Nepostojanje kredibilnog
programa konsolidacije, do septembra 2014. godine, nepostojanje MMF-ovog programa i rastući
nivo duga značio je da planirana budžetska podrška nije ispunjena, osim podrške u vidu Zajma za
razvojne politike za reformu državnih preduzeća. Iako su uloženi napori kako bi se podržale neke
sporadične reformske inicijative kroz druge instrumente, na primer u finansijskom sektoru,
mogućnosti za angažovanje kroz kreditiranje su bile ograničene.
Konkurentnost
12. Bez obzira na napore Vlade usmerene ka otklanjanju prepreka, poslovna klima u
Srbiji je i dalje ključna prepreka za povećanje investicija u privatnom sektoru i unapređenje
konkurentnosti. Srbija zauzima 91. mesto od 189 privreda u izveštaju Doing Business za 2015.
godinu, ispod većine zemalja u regionu (Srbija je 22. od 26 zemalja u regionu Evrope i centralne
Azije), i ispod ranga koji bi se mogao očekivati imajući u vidu nivo BDP po glavi stanovnika.
Sveukupno, rangiranje Srbije je pogoršano za 14 mesta u periodu od Doing Business izveštaja za
2014. i 2015. godinu, sa 77. na 91. mesto. Ovakav ishod ukazuje da su druge zemlje odlučnije u
sprovođenju reformi, a Srbija će morati da sprovede značajne reforme ukoliko želi da popravi ili
94
čak zadrži svoju trenutnu poziciju. Srbija se nalazi iza većine svojih suseda, uključujući
Makedoniju (30.), Sloveniju (51.), Crnu Goru (36.), Mađarsku (54.), Bugarsku (38.), Rumuniju
(48.), Hrvatsku (65.) i Albaniju (68.), a jedina zemlja iz regiona koja se nalazi ispod Srbije je Bosna
i Hercegovina (107.). Treba primetiti da je problematičan učinak Srbije uglavnom posledica
izuzetno niske ocene kada je reč o izdavanju građevinskih dozvola i plaćanja poreza, što je posebno
zabrinjavajuće. Unapređenja u poreskoj administraciji su jedan od elemenata u novog programu
sa MMF-om, što bi trebalo da pomogne u napredovanju reformi.
13. Poslednji Izveštaj o globalnoj konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma stavlja
Srbiju na 94. mesto od 144 zemlje. Nepovoljno makro-ekonomsko i poslovno okruženje, uz slabu
zaštitu imovinskih prava i opterećenje državnim propisima ima negativan uticaj na otvaranje novih
biznisa i dnevno funkcionisanje kompanija, kao i na podsticanje dugoročnih investicija uključujući
SDI, koje su od ključnog značaja za stvaranje novih radnih mesta kako bi se nadoknadio veliki
broj radnih mesta koja će biti ukinuta u javnom sektoru.
14. Jedno od najvećih nasleđa u tranziciji Srbije je stalno prisustvo velikog broja
državnih preduzeća, koja imaju snažan efekat narušavanja ekonomije. Postoji oko 1,300
državnih preduzeća koja zapošljavaju oko 16 procenata formalne radne snage u Srbiji (~270,000
zaposlenih). Heterogena po prirodi, ova preduzeća mogu biti podeljena u dve grupe: (1) državna i
društvena preduzeća, i (2) opštinska preduzeća. Prva grupa može dalje biti podeljena na javna
preduzeća, komercijalna preduzeća i preduzeća koja se nalaze u portfelju Agencije za privatizaciju
(AP). Ukupno gledano, preduzeća iz javnog sektora prave značajne neto gubitke, koji su
procenjeni na oko 3 do 4 procenata BDP ili više od EUR 1 milijarde, i zahtevaju značajnu podršku
države kako bi preživela. To obuhvata značajne direktne budžetske subvencije i meke kredite, kao
i indirektnu podršku raznih oblika (neplaćeni porezi i doprinosi, garancije za kredite, docnje prema
drugim državnim preduzećima i javnim komunalnim preduzećima). Pored toga, nemogućnost
različitih kreditora i dobavljača (i privatnih i državnih) da naplate potraživanja za svoje usluge od
kompanija u restrukturiranju15 stvara dodatne poremećaje na tržištu.
15. Iako je postignut značajan napredak u rešavanju pitanja 502 preduzeća iz portfelja
Agencije za privatizaciju, a naročito od leta 2014. godine, ovaj proces još nije završen.
Potpuni završetak ovog procesa je od ključnog značaja imajući u vidu direktne i indirektne
troškove koje ova preduzeća stvaraju u budžetu i negativan uticaj koji ona imaju na investicionu
klimu. Vlada je početkom 2015. godine odobrila detaljan plan za rešavanje situacije u državnim
preduzećima, pa je u budžetu za 2015. godinu predvidela RSD 16 milijardi za pakete otpremnina
koji će biti isplaćeni viškovima radnika. Rešavanje ili korporatizacija preostalih velikih preduzeća,
uključujući javna transportna i komunalna preduzeća, će stoga ostati ključno pitanje u programu
politika u budućnosti.
16. Rizici finansijskog sektora su prisutni i predstavljaju dodatno ograničenje za rast i
konkurentnost. Dok se bankarski sektor smatra zdravim, slab kreditni rast, visoka incidenca
problematičnih kredita i još uvek nezavršen reformski proces u sektoru državnih banaka
predstavljaju negativan rizik za ekonomski učinak. Podrška Svetske banke kroz dijalog o
15 Preduzeća u restrukturiranju su najproblematičniji pod-segment preduzeća u portfelju Agencije za privatizaciju.
Ovih 162 preduzeća su do nedavno bila pravno zaštićena od izvršenja od strane kreditora, kao i od stečaja (nakon
izmena Zakona o privatizaciji u maju 2014. godine, ova zaštita zvanično ističe u maju 2015.).
95
politikama i implementaciju Projekta za podršku Agenciji za osiguranje depozita imaju važnu
ulogu u stvaranju okvira za širi konsenzus među državnim i razvojnim partnerima na temu kako
rešiti najveće izazove u finansijskom sektoru.
17. Postignut je važan napredak u rešavanju kritičnog infrastrukturnog jaza kako bi se
olakšala trgovina i tranzit, a Srbija u oba segmenta ima važnu potencijalnu komparativnu
prednost. Završetak preostalih deonica na Koridoru X se odvija po planu, a takođe se sprovodi i
sveobuhvatni program rehabilitacije putne mreže na nacionalnim putevima. Reforma železničkog
sektora je takođe započeta. Kreditna podrška putnom sektoru je vitalna u napretku postignutom u
ovim oblastima. Dalje unapređenje u upravljanju granicama i napredak u reformisanju železničkog
sektora će dodatno unaprediti položaj Srbije u tom smislu.
18. Registrovanje zemljišta i imovine, planiranje korišćenja zemljišta, građevinske
dozvole i lakoća plaćanja poreza i dalje predstavljaju kritični izazov za investicionu klimu i
poslovno okruženje. Napredak koji je ranije postignut u registrovanju i upravljanju zemljištem i
imovinom nije održan, a napredak u drugi gore pomenutim oblastima je veoma spor. Čak i kada
se usvoje zakoni vezani za većinu ili sva ova pitanja, dostizanje primetnog poboljšanja će zahtevati
dosta vremena, jer je implementacija u ovim oblastima obično praćena kašnjenjima.
19. Grupa Svetska banka je pružila savetodavnu i odabranu kreditnu podršku tokom perioda
CPS, uz nove kreditne operacije koje su odobrene u prethodne dve godine perioda CPS kao
podrška reformi finansijskog sektora, refori putnog sektora i upravljanja zemljištem i svojinom,
kao i podršku zasnovanu na politikama kako bi se podržao proces rešavanja pitanja državnih
preduzeća. Grupa Svetska banka ima vodeću ulogu u dijalogu oko većine aspekata konkurentnosti,
što je pomoglo u definisanju tehničkih rešenja kao i izgradnje vlasništva nad reformama.
20. Kroz svoje savetodavne usluge, IFC podržava unapređenja u zakonodavnom okviru koja
će na kraju omogućiti međunarodnim finansijskim institucijama da se uključe u kreditiranje u
dinarima. Takođe, IFC je nedavno otpočeo Program rešavanja dugova u Srbiji. Očekuje se da će
ovaj program smanjiti kreditne rizike i dovesti do veće kreditne aktivnosti u zemlji. Ovaj program
će biti realizovan u periodu od tri godine. Program će pokrivati pravnu i regulatornu reformu, kao
i pružanje usluga za izgradnju kapaciteta vezanih za rešavanje pitanja dugova u Srbiji.
Efikasno i delotvorno pružanje socijalnih usluga
21. Ključni pokazatelji ljudskog razvoja u Srbiji i pristup osnovnim uslugama su
generalno dobri. Srbija ima bolji učinak od drugih zemalja sa sličnim nivoom prihoda prema
poslednjem Indeksu ljudskog razvoja, stopama upisa dece u školu, očekivanom trajanju života i
smrtnosti odojčadi i majki. Ključni zdravstveni ishodi Srbije, uključujući očekivano trajanje života
i stope smrtnosti odojčeta i majke, su poboljšani i uporedivi su sa prosekom ECA. Međutim, još
uvek su prisutni izazovi vezani za nejednakost, efikasnost i kvalitet nege. Prema Indeksu ljudskih
mogućnosti, koji prikazuje pokrivenost, kao i jednakost prilika i mogućnosti, Srbija ima relativno
dobar učinak u odnosu na zemlje Evrope i centralne Azije u segmentima vezanim za završetak
osnovnog obrazovanja i pristupa vodi, kanalizaciji i električnoj energiji, ali nema tako dobar
učinak u domenu završetka srednjeg obrazovanja.16
16 Grafikon za vizuelizaciju nejednakosti Grupe Svetske banke.
96
22. Prisutna je zabrinutost oko kvaliteta usluga i nejednakosti prilika, naročito u
grupama sa različitim prihodima, ethničkim linijama i regionima. To je uglavnom izazvano
niskim stepenom efikasnosti i jednakosti u određenim javnim rashodima i pružanju usluga.
Upravljanje i institucije za pružanje javnih usluga i socijalne zaštitne mreže treba da budu ojačane,
kako bi dostigle visoke i pravične ishode za onaj iznos koji Srbija izdvaja za javne usluge. U okviru
projekta Pružanje unapređenih usluga na lokalnom nivou (DILS) i Drugog projekta razvoja
zdravstva Srbije je postignut važan napredak u jačanju upravljanja javnim uslugama, a projekti su
se fokusirali na podršku sektorskim reformama i nabavci neophodne opreme.
23. Osim pitanja vezanih za kvalitet i dostupnost javnih usluga, masa zarada u javnom
sektoru koju Srbija ne može da priušti ostaje gorući problem za Vladu Srbiju. Masa zarada
opšte vlade je značajno porasla prethodnih godina i sada čini skoro četvrtinu ukupnih javnih
rashoda i gotovo 11 procenata BDP-a. Strukturne slabosti u sistemima za kontrolu i formiranje
zarada dovele su do prenaduvanog javnog sektora sa više od 780,000 zaposlenih, 2,200 zvanja, 71
različitih elemenata naknada, 16 različitih osnovica, 900 različitih koeficijenata, 19 zakona i obilja
podzakonskih akata koji regulišu nivo plate u 11,000 budžetskih institucija.
24. Sprovedene su kratkoročne mere za smanjenje mase zarada. Međutim, održivo
dugoročno rešenje za visok fiskalni deficit i slaba efikasnost javnog sektora zahtevaju
dubinsku i sveobuhvatnu reformu javnog sektora. U tom smislu, Vlada je definisala set mera
za povećanje transparentnosti, jednakosti i efikasnosti u sistemu plata u javnom sektoru i za
implementaciju mera za pravilno dimenzioniranje sektora. Sprovođenje ovih mera je planirano za
period od 2015-2018.
25. Višak zaposlenih ili nejednak broj zaposlenih je najvidljiviji u nekim sektorima kao
što su obrazovanje (gde je odnos administrativnog osoblja prema nastavnom osoblju visok),
zdravstvo (previše nemedicinskog kadra), pravosudni sistem, lokalne samouprave i policija i
snage bezbednosti. Svetska banka je tokom perioda CPS pružila savetodavnu podršku na temu
upravljanja zapošljavanjem i masom zarada u javnom sektoru.
Ekološka i socijalna održivost
26. Pitanja ekološkog nasleđa su značajna, kako kod državnih tako i kod privatnih preduzeća.
Stepen napora je značajno varirao tokom perioda, ali je generalno nedovoljan. Ukupna ekonomska
situacija, nedostatak dosledne podrške od donosilaca odluka na visokom nivou i relativno slabi
mehanizmi izvršenja doprineli su sporim i, u većini slučajeva, nesistematskim aktivnostima
relevantnih institucija. Zakonske odredbe vezane za ekološko nasleđe su nedosledne i bez
praktičkih alata za sprovođenje. Projekat regionalnog razvoja Bora, koji je podržala Banka, a koji
je imao za cilj pružanje podrške Vladi u rešavanju hitnih ekoloških pitanja u borskom regionu, je
kasnio zbog gore navedenih razloga i nije zabeležio napredak nakon faze projektovanja.
http://www1.worldbank.org/poverty/visualizeinequality/index.html
97
CPSCLR Prilog 4
Međunarodna finansijska korporacija (IFC) u Srbiji: Završni izveštaj CPS
1. Srbija predstavlja petu po veličini ekspoziciju IFC u regionu Evrope i centralne Azije (od
januara 2014. god), sa portfeljom od oko $445.6 miliona, od kojih su sva sredstva povučena.
Tokom CPS, IFC je finansirala $682 miliona na 16 projekata, $610 miliona za spostveni račun i
$72 miliona kroz mobilizovanje poslovnih banaka. Ovo angažovanje je u opsegu od $600-800
miliona očekivanih tokom CPS ili više od 50 procenata u poređenju sa prethodnom CPS. IFC se najviše fokusira na finansijski sektor, s obzirom da fiannsira 9 projekata u brojnim
bankama. Investicije IFC u realnom sektoru su fokusirane na agribiznis, automobilski sektor i
sektor obnovljive energije. Pored toga, IFC finansira tri regionalna projekta, sa komponentom za
Srbiju, u iznosu od ukupno $120 miliona opredeljenih u 3 projekta (kompanija građevinskog
materijala, investicioni fond koji se fokusira na mikro, mala i srednja preduzeća, regionalna
osiguravajuća kompanija).
2. IFC ocenjuje svoj učinak u Srbiji kao umereno zadovoljavajući. Program IFC je u skladu
sa razvojnim prioritetima Srbije, strategijom GSB i oblastima strateškog fokusa IFC. Tokom CPS,
IFC se fokusirala na pružanje podrške Srbiji kako bi postala konkurentnija i kako bi se smanjile
regionalne nejednakosti. Ovaj program je u skladu sa oblastima strateškog fokusa IFC, kao i
ciljevima CPS. Investicije IFC su odgovorile na tržišne uslove, popunjavajući finansijske praznine
i nudeći proizvode i usluge koje često nisu komercijalno lako dostupne. Duži rok otplate, viši
ekološki i socijalni standardi i bolje korporativno upravljanje koje je deo investicija IFC, kao i
globalno znanje IFC su glavna dodata vrednost. Pored toga, doprinos IFC u programima
Multilateralne agencije za garancije investicija (MIGA) je bi veoma značajan. IFC je pomogla u
finansiranju MIGA u iznosu od $543 miliona u tri velika projekta.
3. Mada su generalno iskustvo i rezultati povećanog nivoa investicione aktivnosti IFC u Srbiji
pozitivni, nekoliko projekata je trpelo posledice zbog makro-ekonomskog okruženja ili lošeg
korporativnog i finansijskog upravljanja. Iako je portfelj IFC u Srbiji profitabilan, njegov kvalitet
je pogoršan kao rezultat slabog finansijskog učinka nekih klijenata na koji je uticalo okruženje
nižeg rasta, uz slabosti u korporativnom upravljanju i finansijskom upravljanju. Nivo
problematičnih kredita (NPL) je povećan sa skoro nula tokom FY12 na 18.8 procenata u januaru
2015. god, jer se neki od klijenata IFC u agribiznisu u Srbiji bore da pravovremeno ispune svoje
obaveze servisiranja dugova.
Program IFC se fokusira na Stub 1 – Jačanje konkurentnosti
4. IFC obećava nastavak angažovanja u finansijskom sektoru, kao i zadržavanje fokusa na
poljoprivrednom i agribiznis izvozu, projektima obnovljive energije (vetar, biomasa i mala hidro)
i učešće privatnog sektora u infrastrukturnim projektima kroz investicije i javno-privatno
partnerstvo.
5. CPS identifikuje finansijski sektor kao generalno snažan element u okviru stupa
konkurentnosti. Intervencije IFC, usmerene ka pružanju pomoći Srbiji u održavanju finansijske
98
otpornosti, su nastavljene po planu, uz pozitivne rezultate. IFC podržava banke klijente kroz
pružanje kratkoročne likvidnosti, kapitalnih injekcija i dugoročnog finansiranja daljeg
pozajmljivanja u agribiznis sektoru. Finansiranje IFC u bankarskom sektoru, uključujući lokalne
banke, omogućilo je jedinstveni kontraciklični finansijski paket kroz dalje jačanje osnove kapitala
bankarskog sektora i njihov finansijski kapacitet u vremenu globalnog ekonomskog usporavanja.
IFC je podržala svoje postojeće banke klijente kroz instrumente vezane za dug i kapital, radi daljeg
jačanja njihove kapitalne osnove u vreme kada su kapitalni zahtevi iz Bazela II usvojeni u Srbiji.
Finansiranje IFC je omogućilo bankama da učvrste svoje operacije u nedovoljno pokrivenim
segmentima srpske ekonomije, uključujući industriju agribiznisa, mikro, mala i srednja preduzeća
i pristup finansijama za populaciju sa manjim prihodima. Dopunjavajući svoje tradicionalne
instrumente, IFC je mobilizovala $543 miliona MIGA garancija za srpske filijale
zapadnoevropskih banaka, pomažući im da upravljaju sve većim zahtevima za adekvatnost
kapitala i da održe prisustvo. Međutim, tokom perioda CPS, pojavile su se diskretne, ali važne
osetljivosti finansijskog sistema. IFC je bila posvećena daljoj podršci u privatizaciji dve banke iz
svog portfelja i mogućoj pomoći u privatizaciji najveće državne osiguravajuće kuće. Međutim,
predviđena privatizacija banaka koje su klijenti IFC, a u kojima država ima udela, je odložena
zbog izazova na tržištu i promeni u državnim prioritetima. Takođe, zbog pada kamatnih stopa i
nedostatka mogućnosti za kreditiranje, banke su počele da avansno plaćaju zajmove IFC.
6. Pored investicija, kroz svoje savetodavne usluge, IFC je podržavala unapređenja
zakonskog okvira koji bi konačno omogućio međunarodnim finansijskim institucijama da se
angažuju u dinarskom kreditiranju. Takođe, IFC je nedavno predstavila Program za rešavanje
pitanja dugova u Srbiji. Očekuje se da će ovaj program smanjiti kreditne rizike i da će dovesti do
povećane kreditne aktivnosti u zemlji. Program će biti sproveden u naredne tri godine. Pokrivaće
pravnu i regulatornu reformu, kao i pružanje usluga za izgradnju kapaciteta vezanih za rešavanje
pitanja dugova u Srbiji.
7. U sektoru infrastrukture, IFC nastavlja da promoviše efikasnost resursa i obnovljivu
energiju. Do sada je InfraVentures fond IFC uložio svoju prvu investiciju u Srbiju kako bi podržao
razvijanje vetroelektrane snage 100MW. Međutim, uvođenje većeg učešća privatnog sektora u
finansiranje infrastrukture kasni. Kao rezultat toga, investicije IFC u sektoru infrastrukture, gde
IFC na prvo mesto stavlja obnovljivu energiju, takođe kasne zbog sporije implementacije
potrebnih regulatornih reformi nego što je prvobitno očekivano.
8. IFC takođe istražuje mogućnosti za korišćenje savetodavnih usluga kako bi pomogla Srbiji
u privlačenju učešća privatnog sektora u razvoju infrastrukturnih projekata. Tim Infrastrukturnog
savetodavnog programa IFC za region ECA je bio lociran u Beogradu tokom perioda izveštavanja
CPS pokazujući posvećenost IFC pružanju podrške zemlji u privlačenju privatnih investicija u
infrastrukturnom sektoru kroz JPP. Prvi sporazum IFC u oblasti JPP je potpisan u novembru 2014.
godine sa gradom Beogradom, gde se IFC angažovala kao vodeći savetnik za privlačenje privatnog
partnera za razvijanje postrojenja za preradu i odlaganje otpada, kroz model dugoročnog JPP.
Zahtev za izražavanje zainteresovanosti je objavljen, a analiza transkacije je u toku sa ciljem
dodeljivanja tendera do kraja FY16.
99
9. Od avgusta 2012. godine, IFC u Srbiji implementira svoj regionalni Program obnovljive
energije za Balkan. IFC radi na razvoju tržišta obnovljive energije u Srbiji kroz pružanje pomoći
Ministarstvu energetike u unapređenju regulatornog okvira, rad sa privatnim kompanijama na
tehničkom razvoju vetra, malih hidro projekata i projekata biomase, kao i podršku lokalnim
bankama u izgradnji kapaciteta u finansiranju obnovljive energije i projektnom finansiranju.
Programske aktivnosti su omogućile izgradnju više od 80 elektrana koje rade na obnovljivu
energiju u Srbiji, privlačeći više od US$100 miliona u investicijama i eliminisanjem više od
100,000 tCO2/a. Pored toga, IFC podržava aktivnosti GSB u Srbiji, uključujući Zajam za hitnu
sanaciju posledica od poplava SB, kao i misije SB relevantne za energetski sektor u Srbiji.
10. Fokus IFC u korporativnom sektoru je bio usmeren na agribiznis sektor, gde je IFC
finansirala $233 miliona opredeljenih za pet projekata, kao i $27 miliona za automobilsku
industriju. Investicije IFC usmerene ka sektoru koji je važan za srpsku ekonomiju, podržavaju
kompanije uključene u proizvode sa dodatom vrednošću i izvoz, jačaju veze u agribiznisu i
podržavaju poljoprivrednike i očuvanje radnih mesta u obodnim regionima Srbije, i takođe pružaju
podršku regionalnim SDI među zemljama u razvoju. Cilj IFC je da, kroz finansiranje izvozno
orijentisanog automobilskog sektora, doprinese balansu u velikom deficitu tekućeg računa Srbije
i da stvori održiva radna mesta u graničnim regionima Srbije.
11. Pored svog investicionog programa, IFC je, radi podrške korporativnom sektoru,
sprovodila u Srbiji svoj regionalni Program korporativnog upravljanja. Od aprila 2012. godine, 9
srpskih kompanija i finansijskih institucija je primilo usluge korporativnog upravljanja. Pored
toga, program je pomogao Privrednoj komori Srbije da razvije dobrovoljni Kodeks korporativnog
upravljanja koji se smatra najsveobuhvatnijim u regionu zapadnog Balkana.
12. Kroz svoj Program efikasnosti resursa, IFC promoviše efikasnost resursa tako što pomaže
kompanijama da identifikuju i realizuju najbolje prakse i smanje potrošnju resursa (energije, vode,
materijala). IFC je pružila pomoć šest privatnih kompanija sa fokusom na sektor agribiznisa,
doprinoseći smanjenju od 1000 tona čvrstog otpada i 6,300 tona eCO2 /godišnje i ušteda u iznosu
od $6 miliona godišnje. Nedavno je IFC predstavila Program standarda u agribiznisu kako bi
pomogla pristupanju tržištu za prehrambeni sektor kroz promovisanje poštovanja standarda u
agribiznisu, uključujući bezbednost hrane, ekološke i socijalne standarde.
13. IFC doprinosi poboljšanoj investicionoj klimi u Srbiji kroz svoj Projekat za unapređenje
trgovine i logistike kako bi se uredile procedure vezane za dozvole duž Dunava i na beogradskom
aerodromu. Kroz svoj Projekat poreske transparentnosti i pojednostavljenih poreskih procedura,
IFC je pomogla Narodnoj skupštini Srbije da usvoji izmene Zakona o porezu na dobit preduzeća
što je smanjilo opterećnje na kompanije, vezano za podnošenje dokumentacije o transfernim
cenama.
100
ANEKS 3. SB – INDIKATIVNI PROGRAM IFC ZA FG 2016-21
OD
RŽ
IVO
UP
RA
VL
JAN
JE F
ISK
AL
NO
M
KO
NSO
LID
AC
IJO
M I
RA
SH
OD
IMA
TRENUTNI PORTFELJ U PRIPREMI/PREDLOŽENO
KREDITIRANJE
AAA/TA
Projekat jačanja Agencije za osiguranje
depozita
Prvi zajam za razvojne politike za
restrukturiranje javnih preduzeća u Srbiji
Projekat osiguranja od rizika od prirodnih
katastrofa u jugoistočnoj Evropi
Investicije IFC u državne banke
U pripremi:
Drugi zajam za razvojne politike za restrukturiranje javnih
preduzeća u Srbiji
Serija zajmova za razvojne politike za reformu javne potrošnje i
javnih preduzeća (2 operacije)
Predloženo:
Zajam za rešavanje pitanja NPL
DPL za javnu potrošnji i UJF ili Program za rezultate
IFC JPP u infrastrukturi
IFC Program za NPL i rešavavanje pitanja dugova
IFC podrška za privatizaciju državnih banaka
IFC podrška za državna preduzeća nakon privatizacije
Tekuća TA:
Ocena javnih rashoda i finansijske odgovornosti (PEFA)
Pregled javnih finansija u Srbiji
Ažuriranje Izveštaja o poštovanju standarda i propisa u
računovodstvu i reviziji (ROSC)
Savetodavna podrška u oblasti upravljanja finansijskim
sektorom
IFC pomoć bankarskom sektoru
Makroekonomski nadzor
Poverenički fond za upravljanje rizikom od katastrofa
Predložena AAA:
Ekonomski memorandum za zemlju
Politike javnih rashoda za rast
Programska ocena siromaštva
101
DE
LO
TV
OR
NIJ
A J
AV
NA
UP
RA
VA
I P
RU
ŽA
NJE
USL
UG
A
Projekat u sektoru zdravstva u Srbiji
U pripremi:
Zapošljavanje i učinak u javnom sektoru RBF (finansiranje na
osnovu rezultata)
Podrška unapređenju konkurentnosti i podizanje zaposlenosti u
Srbiji RBF (finansiranje na osnovu rezultata)
Predloženo:
DPL za javne rashode i UJF ili Program za rezultate (PforR)
Tekuća TA:
Upravljanje masom zarada
Optimizacija TA (IPA)
Višedonatorski poverenički fond za podršku sektoru
pravosuđa
Predložena TA i AAA:
Sistemi finansiranja per capita u socijalnim sektorima
Ocena za upravljanje politikama i praćenje implementacije
EF
IKA
SN
IJA
JA
VN
A P
RE
DU
ZE
ĆA
Predloženo:
Serija DPL za reformu javnih rashoda i javnih preduzeća (2
operacije)
Investicioni zajmovi u transportu i/ili energetici
Angažovanje IFC u JPP u sektoru transporta i javnih preduzeća,
uključujući upravljanje otpadom u Beogradu
Tekuća TA:
IFC Reforme na osnovu pokazatelja u ECA
IFC investicije i TA za finansijske institucije radi oživljavanja
kreditnog rasta u oblasti obnovljive energije
CFRR regionalni EU-REPARIS17 program, i EQ-FINREP18
projekat za zemlju
IFC ECA Projekat korporativnog upravljanja
Dijalog o upravljanju javnim investicijama i sektorom
transporta
Predložena TA:
WBIF Infrastrukturni okvir za zapadni Balkan
Konkurentnost NLTA (nefinansijska tehnička pomoć)
Predložena AAA:
Strategija za energetski sektor u Srbiji
Javne investicije u sektoru transporta
Reforma cena električne energije i uticaj na B40
17 Put ka Evropi: program za računovodstvenu reformu i institucionalno jačanje. 18 Unapređenje kvaliteta finansijskog izveštavanja.
102
TR
AN
SF
ER
IM
OV
INE
PR
OD
UK
TIV
NIH
JA
VN
IH
PR
ED
UZ
EĆ
A U
PR
IVA
TN
O
VL
ASN
IŠT
VO
Prvi zajam za razvojne politike za
restrukturiranje javnih preduzeća u Srbiji
U pripremi:
Drugi zajam za razvojne politike za restrukturiranje javnih
preduzeća u Srbiji
IFC ECA projekat korporativnog upravljanja
ST
VA
RA
NJE
KO
NK
UR
EN
TN
E P
OS
LO
VN
E
KL
IME
Projekat unapređenja zemljišne administracije
IFC Regionalni projekat u JIE za poreska
pitanja i transparentnost (2012 – 2015)
Pipeline:
Podrška unapređenju konkurentnosti i podizanje zaposlenosti u
Srbiji RBF (finansiranje na osnovu rezultata)
IFC Investicija za podršku upravljanja imovinom preduzeća
IFC Investicija kao podrška Agribiznisu/Trgovini i lancu
snabdevanja
Tekuća TA:
Finansijski sektor na zapadnom Balkanu TA
IFC Savetodavne usluge za reforme na bazi pokazatelja u
ECA
IFC Program konkurentnosti agribiznisa na zapadnom
Balkanu
CFRR regionalni EU-REPARIS19 program, i EQ-FINREP20
projekat za zemlju
Projekat CFFR za računovodstvo i reviziju finansiran iz
povereničkog fonda
IFC Projekat za rešavanje pitanja dugova
IFC Projekat korporativnog upravljanja u ECA
Predložena AAA:
Jačanje IKT sektora za investicije i radna mesta
MSP i njihov značaj za rast i zapošljavanje
19 Put ka Evropi: program za računovodstvenu reformu i institucionalno jačanje. 20 Unapređenje kvaliteta finansijskog izveštavanja.
103
ST
AB
ILIN
IJI
I D
OST
UP
NIJ
I
FIN
AN
SIJ
SK
I SE
KT
OR
Projekat jačanja Agencije za osiguranje
depozita
IFC investicije u državne banke
IFC Program za rešavanje pitanja dugova i izlazak iz poslovanja
na zapadnom Balkanu
Zajam za rešavanje pitanja nenaplativih kredita (NPL)
IFC podrška privatizaciji državnih banaka
Tekuća TA
Finansijski sektor na zapadnom Balkanu TA
CFRR regionalni EU-REPARIS21 program, i EQ-FINREP22
projekat za zemlju
Tehnička pomoć u oblasti nenaplativih kredita
Tehnička pomoć za implementaciju okvira za osiguranje
depozita i rešavanje pitanja banaka
IFC pomoć bankarskom sektoru
Predložena AAA:
Ocena finansijskog sektora
Jačanje okvira za restrukturiranje i stečaj van sudova
EF
IKA
SN
IJA
TR
ŽIŠ
TA
ZE
ML
JIŠT
A I
IM
OV
INE
Projekat upravljanja zemljišnom
administracijom
IFC Investiciona podrška kompanijama za upravljanje imovinom
21 Put ka Evropi: program za računovodstvenu reformu i institucionalno jačanje 22 Unapređenje kvaliteta finansijskog izveštavanja.
104
UN
AP
RE
ĐE
NE
INF
RA
ST
RU
KT
UR
NE
MR
EŽ
E Projekat Koridor X
Projekat rehabilitacije puteva i unapređenja
bezbednosti na putevima
U pripremi:
DPL serija za reformu javnih rashoda i javnih preduzeća (2
operacije)
Transport IPF (investiciono projektno finansiranje)
Energetika IPF
IFC JPP u infrastrukturi
Tekuća TA:
Srbija—Podrška reformama u politici železnice
IFC savetodavna podrška i finansiranje JPP
Dijalog o upravljanju javnim investicijama i sektorom
transporta
BO
LJE
VE
ŠT
INE
I S
MA
NJE
NE
PR
EP
RE
KE
NA
TR
ŽIŠ
TU
RA
DA
Prvi DPL za restrukturiranje javnih preduzeća u
Srbiji
Projekat podrške inovacijama u Srbiji
(finansiran iz IPA)
Projekat transfera tehnologija u Srbiji
(finansiran iz IPA)
U pripremi:
Drugi DPL za restrukturiranje javnih preduzeća u Srbiji
Projekat podrške unapređenju konkurentnosti i podizanju
zaposlenosti u Srbiji RBF (finansiranje na osnovu rezultata)
Predloženo:
Projekat unapređenja veština i inkluzivnog obrazovanja
IFC finansijska podrška SDI
Tekuća TA
Anketa o veštinama Step
Zapošljavanje na zapadnom Balkanu TA
Pitanja Roma na zapadnom Balkanu TA, uključujući
inicijativu za adolescentkinje
Predložena AAA:
Zapošljavanje i rast
Inovacije i rast
Veštine, zapošljavanje i tržišta rada
Regionalna AAA u obrazovanju
105
ANEKS 4. INDIKATIVNO SEKVENCIRANJE KREDITA MEĐUNARODNE
BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ (IBRD) *
(FY 16-21)
Novi projekti (u brojevima)
FY16 FY17 FY18 FY19 FY20 Portfelj 6 7 7 7 7
Zatvoreni projekti 1 1 1 1 1
Novi projekti 2 1 1 1 1
Zajmovi za razvojne
politike (DPL)
2 1 1 1 1
Projekti na kraju fiskalne
godine (bez DPL)
7 7 7 7 7
Nove obaveze (u US$ milionima)
Nove indikativne obaveze u
fiskalnoj godini (uključujući
DPL)
475 320 280 260 260
Ukupne idikativne obaveze
na kraju fiskalne godine
(bez DPL)
1047 779 609 629 719
*Ukupne indikativne nove obaveze tokom perioda CPF iznose US$ 1.6 milijardi
106
ANEKS 5. RAZVOJNI PARTNERI U SRBIJI I OBLASTI ANGAŽOVANJA
RAZVOJNI PARTNERI
MAKRO UJF
ENERG ZDRAV SOC. ZAŠTITA
VODE POLJOP TRANSPORT JAVNA UPRAVA
PRAVOSUĐ ZEMLJ URBAN LOKAL SAMOU
PRIRODNI RESURSI (ŽIV. SREDINA)
OBRAZOV RAZVOJ PRIV. SEK.
RAZVOJ FIN. SEKT
DANSKA ? ? ? ? EBRD ? ? ? ? ? EIB ? ?
EU ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? NEMAČKA (GIZ & KfW) ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? MMF ? ? ? ? ? HOLANDIJA ? ? ? ? NORVEŠKA ? SLOVENIJA ? ŠPANIJA ? ? ? ŠVEDSKA ? ? ? ŠVAJCARSKA ? ? ? ? ? ? ? ? VELIKA BRITANIJA (DFID) ? UN ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? USAID ? ? ? ? ? SZO ? ? SB ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ?
SEKTORI
107
ANEKS 6. SORT
(STANDARDIZOVANI ALAT ZA OCENU RIZIKA OPERACIJA ZA SRBIJU)
(INTERNO, NIJE ZA OBJALJIVANJE)
Kategorije rizika Ocena
Politički i upravljanje S (značajan)
Makroekonomski H (visok)
Sektorske strategije i politike M (umeren)
Tehnički dizajn projekata i programa M (umeren)
Institucionalni kapaciteti za implementaciju
i održivost
S (značajan)
Fiducijarni M (umeren)
Ekološki i socijalni M (umeren)
Akteri M (umeren)
Ukupan Značajan
108
ANEKS 7. ODABRANI POKAZATELJI UČINKA I UPRAVLJANJA PORTFELJOM BANKE
Na dan 2/2/2015
Pokazatelj 2012 2013 2014 2015
Ocena portfelja
Broj projekata u implementaciji a 8 5 6 7
Prosečan period implementacije (godine) b 6.6 4.7 3.4 3.4 Procenat problematičnih projekata prema broju a, c 12.5 60.0 16.7 14.3 Procenat problematičnih projekata prema iznosu a, c 5.8 73.2 3.2 2.3
Procenat projekata u riziku prema broju a, d 12.5 60.0 16.7 14.3 Procenat projekata u riziku prema iznosu a,
d 5.8 73.2 3.2 2.3
Racio povlačenja sredstava (%) e 23.2 17.8 18.6 30.6
Upravljanje portfeljom
Pregled učinka portfelja tokom godine (da/ne)
Resursi za nadzor (ukupno US$)
Prosečan nadzor (US$/projekat)
Memorandumska stavka Od FY 80 Poslednjih pet FY
Eval projekta od strane Odeljenja za evaluaciju operacija prema broju 27 8
Eval projekata od strane OEO prema iznosu (US$ milioni) 916.4 273.8
% projekata OEO ocenjenih kao U ili HU prema broju 11.1 37.5
% projekata OEO ocenjenih kao U ili HU prema iznosu 3.4 11.4
109
a. Kao što je prikazano u Godišnjem izveštaju o učinku portfelja (izuzev za tekuću fiskalnu godinu).
b. Prosečna starost projekata u portfelju Banke u zemlji.
c. Procenat projekata ocenjenih kao U (nezadovoljavajući) ili HU (veoma nezadovoljavajući) u razvojnim ciljevima i/ili napretku implementacije.
d. Kao što je definisano u Programu za unapređenje portfelja.
e. Odnos povučenih sredstava tokm godine i nepovučenih sredstava u portfelju Banke na početku godine: samo Investicioni projekti.
* Svi pokazatelji se odnose na aktivne projekte iz portfelja, uz izuzetak odnosa povučenih sredstava koji obuhvata sve aktivne projekte, kao i projekte koji su završeni tokom fiskalne godine.
111
ANEKS 8. PORTFELJ OPERACIJA (IBRD/IDA I GRANTOVI)
Na dan: 02/02/2015
Zatvoreni projekti 34
IBRD/IDA *
Ukupno povučeno (Aktivni) 357.22
od kojih je otplaćeno 8.23
Ukupno povučeno (Zatvoreni) 1,121.96
od kojih je otplaćeno 126.44
Ukupno povućeno (Aktivni + Zatvoreni)) 1,479.18
od kojih je otplaćeno 134.68
Ukupno nepovučeno (aktivni) 696.42
Ukupno nepovučeno (zatvoreni)) 0.00
Ukupno nepovučeno (aktivni + zatvoreni)) 696.42
Aktivni projekti
ID br. projekta Naziv projekta Razvojni ciljevi
Napredak u implementaciji
Fiskalna god IBRD IDA GRANT Otkaz. Nepovuč. Orig. Od revizije
P092999 BOR REG RAZV U U 2007 33 10 17.74938272 15.29465 33.229442
P108005 PROJ KORIDOR 10 MS MS 2010 388 188.8787 191.98499 39.87622
P146248 Proj jačanja osig depoz S S 2014 200 49.49312
P152018 Projekat za poplave # # 2015 300 300
P096823 LOK PRUŽANJE USLUGA MS MS 2008 46.4 3.002547 6.3058129 6.305813
P127876 REHAB I BEZBED NA PUTEVIMA MS MS 2013 100 99.75 18.355457 0.938791
P129539 Zdravstvo S S 2014 40 40 0.3333333
Overall Result 1107.4 10 17.74938272 696.419 116.49595 47.12082
Ocena nadzora
Poslednji PSR
Originalni iznos u milionima US$ povlačenja a/
Razlika između
očekivanog i stvarnog
112
ANEKS 9. IZVEŠTAJ O UGOVORENOM I ISPLAĆENOM PREOSTALOM IZNOSU PORTFELJA MEĐUNARODNE
FINANSIJSKE KORPORACIJE (IFC)
Iznos u milionima USD
Datum obračuna: 31/12/2014
Ugovoren Isplaćen preostali
FY Odobrenje Kompanija Zajam Kapital
**kvazi
Kapital *GT/RM
Učesnik Zajam Kapital
**kvazi
Kapital *GT/RM
Učesnik
8/12/2006 Banca intesa beo 0 57.13 0 0 0 0 57.13 0 0 0
2011 Čačanska banka 2.6 8.91 0 0 0 2.6 8.91 0 0 0
0 Carnex 9.95 0 0 0 0 9.95 0 0 0 0
2011 Eurobank Serbia 9.33 0 0 0 0 9.33 0 0 0 0
2011 Farmakom m.b. 48.62 0 0 0 36.47 48.62 0 0 0 36.47
0 Grand prom 12.82 0 0 0 0 12.82 0 0 0 0
0 Ivicom 0 0 3.19 0 0 0 0 0 0 0
1985 Jugobanka 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2012/15 Komercijalna bg 18.23 0 60.78 0 0 18.23 0 60.78 0 0
2010 Kronospan srb 15.71 0 0 0 0 15.71 0 0 0 0
2012 Mk doo 34.81 0 0 0 0 34.81 0 0 0 0
2012 Pmc automotive 24.31 0 0 0 0 24.31 0 0 0 0
0 Porr Jagodina 0 0 1.62 0 0 0 0 1.62 0 0
0 Porr Leskovac 0 0 1.79 0 0 0 0 1.79 0 0
2010 Procredit Serbia 3.47 0 0 0 0 3.47 0 0 0 0
2005/12 Unicredit bank 50.23 0 0 0 0 50.23 0 0 0 0
2013 Victoria group 69.29 0 0 0 0 69.29 0 0 0 0
2012 Vino župa 15.19 0 0 0 0 15.19 0 0 0 0
1987 Vojvođanska 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ukupan portfolio: 314.56 66.04 67.38 0 36.47 314.56 66.04 64.19 0 36.47
* označava garancije i proizvode za upravljanje rizikom.
** kvazi kapital uključuje i zajam i vrste kapitala..