Mladi, lijepi i uspiješni - etssa.edu.ba · PDF fileje Stepski vuk H. Hessea, knjiga...

2

Mladi, lijepi i uspiješni PONOSI GENERACIJE

ODLIKAŠI

Admira Nikšić Juso Zornić DamirOmerbašić

Adnan Bašić

Amar DoganEkšir Čekić Elvir Perva Faruk Podrug Jasmin Puška

SeadKapetanović

Admir Zirojević Zehra Sjutrović AdnanMehinović

MATURANT GENERACIJE

Edib Muratović

maj / svibanj 2010.

Za početak bi me zanimalo da li je biloteško imati odličan uspjeh sve četiri godine,tačnije prosjek 5, 0 ?

Za mene nije predstavljalo nikakav problem imatiodličan uspjeh, recept je ustvari jednostavan, pra-ćenje na nastavi malo ponavljanja kući vodili su doovog uspjeha.

U koje vannastavne aktivnosti si bio uključen?

Sve četiri godine sam bio član Novinarske sekcije,član sekcije CIVITAS, Debatne sekcije i dvije godinesam obavljao moju najdražu dužnost, dužnostPredsjednika Vijeća učenika naše škole.

Koji su ti najveći uspjesi koje si ostvario usrednjoj školi?

Osim odličnog uspjeha izdvojio bih i učešće naOpćinskim takmičenjima iz CIVITASA, kantona-lnom takmičenju u organizaciji OIA, kantonalnomtakmičenju NO Kult, kao i učešće na projektuVOLONTIRAJ-KREDITIRAJ. Učestvovao sam i nadržavnom takmičenju koje je organizovao PPzavod, tačnije na literarnom natječaju “ Moja dragaBiH“.I naravno moj najveći uspjeh je ovaj, nalaziti sena trećoj, počasnoj strani Novih Iskri, biti ponossvoje generacije.

Koji su tvoji planovi za budućnost, kudaposlije srednje škole?

Akobogda elektrotehnički fakultet, smijer za ene-rgetiku. Također bih jednog dana volio objaviti knji-gu proze i poezije, koja je već odavno u pripremi,ali trenutno mi je upis na elektrotehniku prioritet.

Reci nam koji ti je bio najdraži, a koji najgo-ri predmet?

Najgoreg predmeta nisam imao, mislim da takonešto ne postoji, a najdraži predmet su mi ubjedlji-vo bila elektroenergetska postrojenja.

Kako provodiš svoje slobodno vrijeme?Toga ponekad imam vrlo malo, ali koristim svakupriliku za bavljenje sportom i rekreaciju, a kada tonisam u mogućnosti rado provodim svoje slobo-dno vrijeme uz dobru knjigu.

Upravo to sam te htio pitati, koje ti je naj-draže djelo, i šta bi to preporučio našimčitaocima da čitaju?

Najdraža knjiga mije Stepski vuk H.Hessea, knjiga kojaje obavezna lektirau četvrtom razre-du, i koji svimapreporučujem, iu kojoj će sesvako pronaći, anaravno prepo-ručio bih im idjelaDostojevskog,Čehova, MešeSelimovića,MiljenkaJergovića itd.

Kako bi sebe opisao unekoliko riječi?

Čovjek, snalažljiv,uporan, tvrdoglav. Kakvu vrstu muzike slušaš?

Uglavnom slušam strani rock, tačnije malo „ jači „rock( Linkin Park, Green Day, Aerosmith,Rammstein, Metallica), naš ex - Yu rock (BijeloDugme, Parni Valjak, Crvena Jabuka), kao i hip hop(uglavnom Eminem, ponekada 2 Pac).

Ko će ti najviše nedostajati nakon završe-tka srednje škole?

Nedostajat će mi naravno neki školski jarani, poje-dini profesori od kojih bih izdvojio svoju razrednicuHarisu, profesoricu Desanka i profesora seju. A naj-više će mi naravno nedostajati društvo iz „ sivogdoma“, kako ja odmilja zovem našu pedagoško-psi-hološku grupu, a posebno bih izdvojio psihologicuInes, čiji sam najredovniji pacijent bio i kojoj dugu-jem toliko toga,koja je sve vrijeme bila moj mentor,bezuslovna podrška, najbolji prijatelj kojeg samstekao i ovom prilikom joj se od srca zahvaljujemza sve što je učinila za mene.

Nešto za kraj, neka poruka učenicima?Neka se uvijek trude ispuniti svoje ciljeve, ali neka umeđuvremenu ne zaborave biti ljudi, jer to je onošto je ipak najvažnije, biti čovjek.

maj / svibanj 2010. 3

INTERVJU

NAJ MATURANTTreća, počasna stranica Novih Iskri je i ove godine posvećena učeniku generacije-ovaj put Edibu

Muratoviću. Mnogi će ga pamtiti kao osobu koja kao da nikada nije napuštala prostorije naše škole,uvijek uključenog u neke sekcije i projekte, što ga je na kraju i dovelo do titule naj maturanta.

NI: Za početak bih Vas zamolio da kažete nešto osebi.

Završila sam II gimnaziju - smjer primijenjena matematika ifizika, diplomirani sam elektroinženjer odsjeka energetika,radim kao profesor u ovoj školi već 11 godina, udata, majkatroje djece.

NI. Raditi sa učenicima je veoma naporan i zahtje-van posao. Da li ga Vi doživljavate tako?

Posao je onakav kakvim ga učinite, kakvo vam je okruženjei kakvu podršku imate. Moj posao je dinamičan s obziromna brzu smjenu učenika,odjeljenja i generacija. Radim smladima, koji, kako god bi me naljutili, ne ujedaju za srcekako to znaju odrasli. Imam svojevrsnu autonomiju u radu ipredivno radno vrijeme koje mi ostavlja snage i vremena zamoju porodicu. Zar se neko drugo zanimanje možepohvalti nečim boljim?Naravno, mogla sam stvari posmatrati i sa druge strane-male plate, slaba podrška šire društvene zajednice, poman-jkanje poštovanja itd... ali time bih samo svoj posao i stvarikoje ne mogu promijeniti učinila nepodnošljivim.

NI: Da li imate dovoljno vremena za svoju porod-icu i kako to vrijeme provodite?

Moja porodica je izuzetno sportski orijentisana, pa se tako islobodno vrijeme dijeli na- biciklizam, skijanje, planinaren-je. Znači, slobodno vrijeme = aktivnost +priroda.

NI: Možete li nam opisati jedan Vaš radni dan?Moj radni dan počinje namazom, nastavlja se organizaci-jom doručka, užine i ostalog što je potrebno mojoj djeci zataj dan. U školi probam biti organizovana, profesionalna ikreativna, naravno da mi to ne pođe uvijek za rukom. Aliželim vjerovati da čestito zaradim svoju platu. Ostatak danaje za porodicu i prijatelje. NI:Kako se javilo interesovanje za elektrotehniku?Zvučaće danas čudno ali ja sam poštovala želju svoga ocakoji me usmjeravao ka Elektrotehnici, naravno, i okolnostisu se podudarale- voljela sam matematiku i fiziku, bilaodličan đak, Energoinvest je bio jak, a tada je, a i danas,ovozanimanje bilo vrlo traženo. I eto, odluka je pala.

NI: Smatrate li se strogim profesorom?Strogim ali pravednim.

NI:Kada biste počinjali ponovo ispočetka, da libiste se opet opredijelili za istu profesiju?

Biti inžinjer se može jednako i u Japanu, Njemačkoj kao i uEtiopiji, Kini ili bilo gdje drugo, bez obzira na društvenouređenje, vjersko opredjeljenje, boju kože ili slično. Jakfakultet je uvijek dobra poputnina za život, pruža slobodupromjene, daje osjećaj nezavisnosti od dnevno-političkihtokova. To bi i danas bili moji orijentiri za izbor zanimanja.

NI: Da li postoji neka razlika između vremena kadaste se Vi obrazovali i današnjeg vremena? Da li jedanas teže biti uspješan? Šta je ustvari to što sepromijenilo?

Mi smo nekako više bili ubijeđeni da je škola garant budu-ćnosti, da se dobrim i poštenim radom, ličnim zalaganjemsigurno dolazi do uspjeha. Mada mislim da svako ima svojuličnu definiciju šta je to uspjeh.

NI: Smatrate li da se dobri đaci u našoj školi udovoljnoj mjeri promovišu, jer nam je poznato dase časovi OZ i sjednice NV uglavnom svode na raz-govore o lošim đacima?

Treba posmatrati kako se procesi u prirodi odvijaju, najboljiili najjači izdanci dobijaju najbolje uslove za rast i razvoj. Esad, vidimo da to u našem društvu nije tako, „loši“ đaciimaju fokus pažnje i najveći dio vremena je posvećen njiho-vim problemima. To govori o obrnutom poretku prirodi, ato nikako ne može biti dobro. Na pitanje zašto je tako i kakose tome suprotstaviti, odgovori već postoje. Stari su kolikoi svijet.

NI: Na koji način bi profesori trebali upoznati odli-čne učenike?

Svoju priču svako o sebi priča sam. Kako đak tako i profe-sor.

NI: Da li bi profesori uopće trebali poznavati svesvoje učenike i pokušavati sa njima graditi odnoskoji bi se zasnivao na prijateljstvu, da li je tomoguće postići?

Nisam sigurna je li moguće da profesori grade odnos sđacima na prijateljstvu. S obzirom na to da profesor povokaciji mora posjedovati autoritet, a prijateljstvo ne trpitakav aranžman.NI:Na šta ste najviše ponosni u životu, koji su to Vaši ispu-njeni ciljevi na koje ste posebno ponosni?Na Eminu, Hamzu i Alija, svoju djecu.

NI: Koju vrstu muzike slušate? Volim pjesme Đorđa Balaševića.

NI: Imate li vremena za knjigu i koje je Vaše nejdra-že djelo?

Najradije čitam knjige Saida Nursija i najtoplije ga prepo-ručujem.

NI: Vaša poruka mladima bi glasila:Neka vam svaka izgovorena riječ bude zasnovana na ISTINI,a svako djelo na ZNANJU. To je dobitna kombinacija.

Za Nove iskre razgovor vodio Edib Muratović, IV 5

maj / svibanj 2010.4

Intervju sa profesoricom Harisom Okanović

Intervju sa profesoricom Harisom Okanović

Konačno je kucnuo čas da napišem nešto o svomrazredu, slavnom IV 5. Mislio sam da će to bitipoprilično lahko, ali kao da išta vezano za moj razredmože biti lahko. Oduvijek smo se razlikovali oddrugih, dvije godine u suprotnoj smjeni od ostalihvršnjaka, drugi profesori . . . Trenutno nas je devetnaest i u narednim rečenicamaću vam reći ponešto o svakome. Unaprijed se nadamda neće biti ljutnji, a uostalom svi oni znaju da je ovoistina, možda se samo zavaravaju da nije. Počeo bih sa početnim slovom abecede i Amaromkoji navija za Arsenal i nada se osvajanju titule,velikom uspjehu ovog kluba, iako statistike pokazujuda je to nemoguća misija. Sa njim će razočarenjepodijeliti i Vedad koji se trenutno bori da popravi devetslabih sa polugodišta i koji sebi uporno ponavlja da idalje ima vremena, pa mi ostaje samo da mu poželimsreću, iako statistika ponovo pokazuje da je tonemoguća misija . Tu je i naš poznati pjevač Goga(inače se zove Admir, ali svi ga zovemo Goga), koji ćejednoga dana sigurno izgraditi uspješnu solističku kari-jeru, jer je poznat po fantastičnoj imitaciji ŠekibaMujanovića, što oduševljava našu kolegicu iz razreda,kojoj on uporno griješi ime. Aldina,za Gogu Albina, veli-ki je fan turbofolka, manekenstva i još koječega.Nada joj je da upiše mašinstvo, pa bih ja samo citiraojednu profesoricu : Nada posljednja umire. Ponekadane znam da li to radi namjerno, ili je zaista takav, aliMirza S.dok sastavi jednu prostu rečenicu, izdvoji čakjednu i po minutu. Samo se nadam da u budućnostineće biti profesor, jer bi se najkraće lekcije činile rim-skim pravom. Njegova mlađa sestra, kako je često zoveje Jasmin, poznat kao veliki gurman, a omiljeno jelo sumu buhtle sa eurokremom. I Omar je veliki obožavateljbuhtli, ali njih dvojicu povezuje još jedna strast: igricapoznatija kao” counter strike”. Koliko smo samo časovaprakse proveli pričajući o tome ko je koga ubio, ko jedobio nož I slično. U ovoj grupi igrača nalazi se jošnekoliko nas. Ajdin, koji je inače najveći šaljivdžijai100% najbolja osoba u razredu, izmislio je većinu nadi-maka.Imenovat ćemo samo neke i nećemo govoriti kosu njihovi ponosni nosioci. Tu su: Buco, Kruško, Kocka,Deba, Gudelj ili Guda… Alem nikako da nauči parkiran-je na školskom terenu ,pa vječito ostaje zagrađen.Mirza I je poznat kao velika pričalica, koja zbog togastalno upada u nevolje, pa se nekada pitam zašto senikada nije uključio u Debatnu sekciju jer bismo sanjim sigurno ostvarili veliki uspjeh. Midhat i Samin su

momcikoji nikada nemaju prva dva časa . Autobus iz Briješćanije redovan ,pa se tako najčešće pojavljuju na trećemčasu. Mido se uvijek smije i kašlje , pa je ove godine tajkašalj prerastao u malu upalu pluća. Sedad je čestobolešljiv, a nema dana da se on ne naljuti na nekoga.Poznat je kao “najpametniji” momak u razredu, avjerovatno i u čitavoj školi. Sead, obožavateljManchester Uniteda, na putu je da jednog danapostane veliki fudbaler. Trojica Kenana i svaki priča zasebe. Kenan Krajina je momak za primjer , uvijek ure-dan, nasmijan, pa smo prije dolaska Aldine znali rećida je on jedina djevojka u našem razredu. KenanKovačević, poznatiji kao John Cena, zbog svoje tjelesnegrađe , pa ,ukoliko se ne upiše na DIF, uvijek mu ostajeda ode u Ameriku i postane član WWI-a. Kenan Kolarkojeg zovemo turista , najčešće dođe ispred škole, raz-gleda malo, vidi da nema ništa novo i uhvati se noge.Poznatiji je kao član Redžović tima, a po svojim priča-ma, koje se čine kao naučnofantastične , predosjećamda će ukoliko se počne baviti pisanjem steći velikuslavu i uspjeh. Sergej je ,tzv. Umjetnik, veliki fan BobMarleya. Nada se da će jednoga dana upisati umjet-ničku akademiju. A ja, Edib , neću pisati o tome kakavsam i ko sam, o tome neka drugi pišu. Samo ću vamreći da se nadam da ću uspjeti da se upišem na elek-trotehniku i da ću jednoga dana uspjeti da objavimknjigu poezije. Nadam se da za nekoliko godina nećuostati ćelav, jer sam ,Boga mi ,počeo gubiti kosu, morada je od silnog učenja. Početni sastav sa klupe većdrugu godinu vodila je profesorica mreža ,HarisaOkanović, koja je sa nama zaista prošla sve i svašta.Mislim da će nas dugo pamtiti , ali da će se i drugisjećati jednog i jedinog IV 5.

EDIB MURATOVIĆ, IV5


Feljton IV - 5

� Dana 2. februara počela je nastava u II polugodištu a već 11. februarasvećano smo obilježili Dan škole o ćemu možete čitati u posebnom pri-logu.

� Ekipa CIVITAS- a 27. 3. 2010. god. osvojila 2. mjesto na Općinskom tak-mičenju (prof. Muhović).

� Dana 29. 3. 2010. god. održano Kantonalno takmičenje iz Matematike.Naše učenike pripremala je profesorica Jasna Kopić. Osvojili su 26. i 29.mjesto od ukupno 66 učenika koji su učestvovali.

� 10. 4. 2010. XV općinsko takmičenje iz Prve pomoći – osvojeno 2. mjestoekipno (Berina Hodžić I3, Azra Sobo I 3, Merima Sućeska I 2, Samra Išerić. I3,Adnan Hysenaj. I4, Rasim Terović. IV1)

� 10. 4. 2010. učenici su učestvovali i na Kantonalnom takmičenju iz Fizike� Dana 10. 4. 2010. god. održano je takmičenje iz Njemačkog jezika na

Kantonalnom nivou.:Muhamed Kalender II 1 osvojio je 10. mjesto od 16Amar Alić III 4 osvojio je 10. mjesto od 21Haris Mrdić III 5 – učešćeUčenici IV i učenici završnih trećih razreda su sa profesorima Maksumom

Kajmaković, Seadom Halilagićem, Amrudinom Durakovićem, Abidom Demirom, iElvirom Noktom u UNITIC; TS RELJEVO, TS BUĆA POTOK i Firmu ISKRA EMECO usklopu stručno-teoretske nastave.� Dana 23. 4. 2010. god. učenici su učestvovali na Atletskom takmičenju. � II BiH Festivala rada u Gračanici održan je 8. 5. 2010. god. U praktičnom

dijelu učestvovali su Mladen Bošnjak III 1 i Elvis Katkić III 5; u teorijskomdijelu: Admira Nikšić IV 1 i Edib Muratović IV 5; prezentaciju radova suizvršili: Juso Zornić i Adnan Mehinović IV 1 koji su, inače, članoviNovinarske sekcije.

� NVO XY u maju je započela sa nizom radionica na temu prevencija rodnozasnovanog nasilja.

� Nakon ponude koju smo dobili od ove NVO za učešće na natječajunajbolje humanitarne akcije sprovedene u 2009. godini, apliciran je pro-jekat “ 1 KM – jedan spašen život ”. Naime, tokom februara i marta 2009. god. učenici suu sklopu Vijeća učenika prikupili novčana sredstva i kupili Pampersproizvode kako bi se uključili u akciju pomoći djeci Trećeg svijeta privakcinisanju protiv tetanusa. Nakon toga, učenici su proizvode doniralidjeci Mjedenice.

� Dana 1. 12. 2009. godine ovaj realizirani projekat dostavljen je NVOSvjetlo. Osoblje ove NVO su saopćili da će proglašenje projekta biti u feb-ruaru mjesecu 2010. Dana 19. 2. 2010. god. psiholog je pokušavao doći dorezultata, ali nije bilo moguće stupiti u kontakt sa odgovornom osobom.

� Tek 6. 5. 2010. godine organizovano je proglašenje pobjednika. Naš pro-jekat nije dobio nagradu, ali jeste priznanje za učešće.

� Dana 11. 3. 2010. god. izvršena je prezentacije Maturalnog plesa za matu-rante u našoj školi. Cilj ovog plesa je obaranje Ginisovog rekorda i održavase svake godine. Dana 21. 5. 2010. godine održan je maturalni ples.

� Dana 17. 3. 2010. god. održan sastanak u prostorijama općine NovoSarajevo. Radilo se o okruglom stolu na temu “ Strategija mladih/akcioni planopćine Novo Sarajevo ” koji su organizirali Služba za društvene djelatnosti iNVO “ Demokratski omladinski pokret ”.


AAKKTTIIVVNNOOSSTTII IIII PPOOLLUUGGOODDII[[TTEE 22000099 // 22001100..

maj / svibanj 2010.

Atletski kup učenika srednjih škola sa područjaOpćine Novo Sarajevo održano je na stadionu Koševo23.4. 2010. godine i naša ekipa osvojila je treće mjesto.

Imena takmičara po kategorijama:Pojedinačni plasman:Druga mjesta – Merajić Alem-400m, Mehmedić Amir-

1000m, muška štafeta 4x100 metara u sastavu:LigataMirnes, Omerbašić Damir, Efendić Alen, Merajić Alem.

Treća mjesta - Kadić Eldin-skok u dalj, Čekić Ekšir-kugla.

Proljetni kros učenika osnovnih i srednjih školaKantona Sarajevo održan je na Ilidži 10.5.2010. godine ikonačni plasman ekipe bilo je sedmo mjesto.

Plasman i imena takmičara po kategorijama:Učenici prvi i drugi Amer,Beganović Jasmin,Valjevčić

Almir,Ćatović Nedim)razred – 5. mjesto (MehanovićAmar,Sarajlić Amel,Fišo

Učenice prvi i drugi razred – 9. mjesto (Hukara Irma,Šeta Anela, Kalkadenac Šejla)

Učenici treći i četvrti razred – 6. mjesto (MehmedićAmir, Omerbašić Damir, Perva Elvir)

Učenice treći i četvrti razred – 5. mjesto ( ĐogićArnela, Alispahić Samira, Pandžić Naida, DžuzdanovićHalima)

Atletski kup učenika srednjih škola sa područjaKantona Sarajevo održan je 13.5.2010.godine na stadio-nu Koševo i konačni plasman ekipe bilo je osmo mjesto.

Napomena: Na osnovu sveukupnih razultata posti-gnutih na opštinskim takmičenjima formira se lista odpo 8 (osam) najboljih postignutih rezultat za finalni pro-gram Atletskog kupa Kantona Sarajevo.

Pravo učešća ostvarili su članovi štafete 4x100 meta-ra: Ligata Mirnes, Efendić Alen, Omerbašić Damir,Merajić Alem. Štafeta je osvojila 5. (peto ) mjesto.

Učenik Merajić Alem je, osim ovog plasmana, izborioučešće i u trci na 400 metara pojedinačno, gdje je osvo-jio 3. (treće) mjesto i bronzanu medalju.

ČESTITAMO I UČENICIMA I PROF. SPORTA FIKRETU RADONČIĆU

Na Kantonalnom takmičenju srednjih škola u malomnogometu naši učenici su, u konkurenciji 25 škola,

zauzeli treće mjesto sa rezultatom 5 : 1. ČESTITAMO I UČENICIMA I PROF.

SPORTA MUNIBU FAZLIĆU

10. aprila 2010. godine održano je XV Općinsko takmičenjesrednjih škola iz pružanja prve pomoći. Naša škola je

zauzela drugo mjesto. Sastav takmičarske ekipe: MerimaSućeska I-3, Berina Hodžić I-3, Samra Išerić I-3, Azra Sobo I-3, Adnan Hysenaj I-4 i Rasim Terović IV-1. Pored osvo-

jenog pehara svaki učesnik je dobio medalju za pokazanoznanje.

U školi je formirana sekcija radio- amatera koju vodi profe-sor Mensur Šakić. Profesorica Jasminka Alić je doniralaškolskoj biblioteci 75 knjiga i časopisa, a učenik Demir

MUhamed iz I 7 poklonio je 14 knjiga i 2 stripa.

7


Ove godine Dan škole obilježen je na jedan zaista poseban način.Program , koji je trajao skoro dva sata ,bio je raznovrstan tako da je bilo nešto za svakoga.

Početak programa obilježio je uvodni govor našeg direktora Emina Deliahmetovića, kao i predsjed-nika Školskog odbora Tomislava Grizelja.

Nakon riječi dobrodošlice počela je izvedba programa. Na scenu su stupili učenici plesne sekcije sasvojom hip-hop koreografijom, a nakon toga su im se pridružile kolege iz Plesnog kluba Romantik saizvedbom engleskog valcera. Nakon njih su se na sceni redali džudisti, zatim Delila koja je fantastičn-im izvedbom pjesme” Molitva” obogatila program. Da naš dan bude zaista poseban potrudili su sečlanovi hora Muzičke škole sa Ilidže, koji imaju veoma zapažene nastupe kako u našoj zemlji,tako i u

inostranstvu.Također je izvršena podjela diploma učenicima koji su na polugodištu ostvarili odličan uspjeh, pa

su se učenici grupno fotografisali.Program je završen čestitkom za Dan škole te sa nadom da se i sljedeće godine vidimo na istom

mjestu sa još boljim i sadržajnijim programom.Edib Muratović , IV 5

DAN


U ovom broju Novih iskri predstavit ćemo vam Gračanicu, mali gra-dić u kojem se ove godine održava Festival rada.Gračanica se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine isastavni je dio Tuzlanskog kantona.Prostire se na rijeci Spreči , u njenom donjem toku, ali zauzima idio planine Trebava.Po posljednjoj statistici iz 2000. godine u Gračanici živi 55.144 sta-novnika.

Najznačajniji kulturno - historijski i nacionalni spomenici koji kraseovo mjesto su :Gračanička sahat-kula koja se nalazi u samom centru gračaničke čaršije. Izgrađena je krajem 17. stol-jeća i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.Izgled sahat-kule kroz historiju je ostao nepromijenjen. Prvi putje sanirana prilikom požara 1812. godine o čemu svjedoči jedan

arapski rukopis sačuvan u Gračaničkoj medresi. Satovi su postavljeni za vrijeme aus-trijske vlasti 1878, a doneseni su iz Beča. Posljednje izmjene na sahat-kuli izvršene su 2003. godine.

Pored sahat – kule gračanicu krasi i Šarena džamija.Mejdan Džedid ili “u narodu” poznatija kao Šarena džamija jedna je od jedanaest džamija koje jeGračanica imala još za vrijeme Turske vladavine. Prvi i najsigurniji spomen ove džamije nalazimo u his-torijskim dokumentima iz druge polovine 18. stoljeća. Radi se o vakufskim evidencijama iz 1763. - 1776.godine opostavljanjuvjerskihslužbenika ukojima se spom-inje džamija umahali Mejdan uGračanici. Šare-na džamija sekroz historijudosta mijenjala,odnosno rekon-struisala. Zbogpoplava jeizgrađena nadesnoj zapadnojstrani Gračanice.Priredio : RijadSarić ,II4

Gračanica


Drugi festival rada srednjOve godine je u Gračanici 08.05. održan Drugi festival rada na nivoucijele BiH. Naš dugi put je počeo u ranim jutarnjim satima, pa sam sma-trao da će raspoloženje takmičara i profesora biti na nezavidnom nivou.Ali, prevario sam se, već u pola šest ujutro svi su spremni za šalu pa jenašim taborom vladalo dobro raspoloženje. Adrenalin je dodatno podi-gla profesorica Harisa ( a posebno profesoru Elviru Nokti ) kada nam jerekla da je ispekla uljevak, koji je još uvijek bio topao. Bilo je i raspravao porijeklu žare koja se nalazila u uljevaku, tačnije o mjestu na kojem jerasla, ali o tome nekom drugom prilikom. Sve u svemu, uljevak jenestao ekspresno čim ga je profesorica Harisa iznijela na sofru, i svi smožalili što nije bilo još ( opet je najviše žalio profesor Elvir). Putovali smosa tri automobila, ali je ubjedljivo najzapaženija bila Bambuća profeso-ra Elmira, u kojoj je atmosfera po njegovim riječima bila najvatrenija.Bilo nam je nevjerovatno kada nam je rekao da je naš ozbiljni Juso pje-vao cijelim putem, dok ni Elvis i Šerif po njegovim riječima nisu zaosta-jali. Ali, ni mi se ne možemo žaliti, profesor Mega je pokazao izvrstantalenat za pričanje viceva, nakon čega smo imali problema sa uzima-njem daha. Naravno, ni mi ostali nismo zaostajali ( Mladen i ja) , dok jeAdmira u takvoj atmosferi pokušavala da ponovi neke od formula sobzirom na to da je učestvovala na takmičenju iz Elektroenergetskihmreža. Profesor Elvir nije imao dozvolu od ostalih da se smije jer jevozio, pa nismo željeli ništa da rizikujemo. I u trećem automobilu, koji jebio naš predvodnik, nalazili su se profesorica Harisa, profesor Ševko iprofesor Harun. Put je zaista bio dug, i imali smo jedan poduži zastoj usaobraćaju, ali naravno, ni to nas nije spriječilo da na vrijeme stignemou Gračanicu, i da na kraju, što ćete saznati u nastavku, dođemo kući saosvojenih pet prvih mjesta.Nakon što smo stigli u Gračanicu, gdje nas je čekao naš Adnan koji jeranije doputovao, postavili smo radove i s nestrpljenjem čekali komisi-ju koja ih je trebala i ocijeniti. Radovi su fascinirali druge učenike i pro-fesore koji su priilazili našem „štandu“ i razgledali izložbene radove.Prije toga u BKC-u u Gračanici je održano svečano otvaranje Festivalarada srednjih strukovnih škola BiH, na kojem sam ja predstavljao svesrednje strukovne škole iz Sarajeva ponosno noseći tablu sa natpisomSarajevo na bini BKC-a. Nakon svečanog otvaranja uslijedilo je ono zbog čega smo i doputova-li u Gračanicu, najzanimljiviji dio dana, onaj koji smo svi željno iščekiva-li: komisija je konačno došla i počela sa ocjenjivanjem radova, dok jeAdmira za to vrijeme radlia zadatak iz Elektroenergetskih mreža, a Elvispraktični rad.Dakle, prezentatori su komisiji odmah dali do znanja da sudošli spremni i da žele kući sa prvim mjestima, što se naravno i desilo.Naši učenici su se komisiji predstavili sljedećim radovima:� PROGRAMATOR MIKROKONTROLERA – Adnan Mehinović( Ocjena95 );� UNIVERZALNA STABILIZIRANA NAPOJNA JEDINICA- MladenBošnjak (Ocjena 100 );� Hi Fi STEREO AUDIO POJAČIVAČ 2x50 W RMS- Elvis Katkić ( Ocjena100 );� ZRLC METAR –Juso Zornić (Ocjena 95);

HiFi stereo pojačivač snage2x70W rms

Graditelj: Elvis KATKIĆPrezentant: Adnan MEHINOVIĆ

Mentor: Mensur ŠAKIĆOcjena: 100/100

Univerzalna stabilizirana napojnajedinica sa regulacijom struje od

0-2,5A i napona od 0-25VGraditelj i prezentant:

Mladen BOŠNJAKMentor: Mensur ŠAKIĆ

Ocjena: 100/100


jih strukovnih škola BiH

� LC METAR – Adnan Mehinović (Ocjena 95);Rezultati su bili više nego zadovoljavajući, takoda smo i ovog puta »pomeli» sve ostale.Admira se pošteno namučila sa mrežama, ali jena kraju zauzela zadovoljavajuće šesto mjesto,dok je Elvis imao tu nesreću da mu rad nije pro-radio zbog jedne žice koja je ispala iz kleme.Profesor Harun je bio veoma nezadovoljan te jerekao da će odmah sutradan ( u nedjelju ) sazva-ti vanrednu sjednicu NV, te da će ostali profeso-ri morati vratiti novac od dnevnica i gorivo kojesu potrošili za put. Naravno, sve je to bila šala, anajvažnije je da smo proveli jedan zaista prekra-san dan u Gračanici. Zanimljivo je bilo i pripovratku kući, kada smo svratili u staru bosan-sku utvrdu Vranduk, koja nas je sve oduševila, tesmo tu proveli dobar dio vremena.Sve u svemu, ovo je bio jedan odličan dan, malosmo se takmičili, mnogo se zabavljali i smijali,uživali u ljepotama naše BiH, neki su malo šopin-govali ( nećemo ih imenovati ali ćemo samo rećida se svašta nešto nakupovalo, od jaja i paprika,do cvijeća i stolnjaka), ali najvažnije je što smo sesvi družili, učenici i profesori su bili prava raja,kao stari drugovi. Taj dan smo bili jednaki, uživa-li smo uzajedničkom druženju. I oni koji se nisutoliko poznavali, upoznali su se i shvatili ono naj-važnije, da smo mi svi, i učenici i profesori, nakraju svega ipak samo ljudi. Juso se priprema za demonstriranje rada ZRLCmetra. Mnogi posjetioci su zastajkivali da bifotografirali eksponat. Pitali smo ih zašto tofotografiraju i treba li neko pojašnjenje u vezi saradom ZRLC metra. Odgovarali su: „ne, fotografi-ramo zato što izgleda šareno“. Isplatilo se nositi32“ LCD TV.

Edib Muratović, IV-5

LC metar sa mikrokontroleromGraditelj: Članovi tehničke sekcije

Prezentant: Juso ZORNIĆMentor: Mensur ŠAKIĆ

Ocjena: 95/100

ZRLC metar sa PC podrškomGraditelj: Članovi tehničke sekcije

Prezentant: Adnan MEHINOVIĆMentor: Mensur ŠAKIĆ

Ocjena: 95/100

PROGRAMATOR MIKROKONTROLERA -

Graditelj: Članovi tehničke sekcije

Prezentant: Adnan MehinovićMentor: Mensur ŠAKIĆ

Ocjena: 95/100


Svaki život se kad-tad nađe na raskrsnici. Pred nama je bezbroj puteva a mi ne znamo koji je

pravi, šta nas čeka na tim putevima , dobro ili zlo. Samo osjećamo zbunjenost i strah od nepoznatog,

bojimo se napraviti prvi korak koji je uvijek najteži ,jer poslije tog koraka znamo da više ništa neće

biti kao prije. Sve će ostati u prošlosti, ono što smo bili, sve će se izbrisati a samo će se brojati one

stvari koje smo napravili poslije tog koraka.

Trenutno sam i ja na toj raskrsnici života, svakim danom pritisak jeveći, svako novo jutro donosi nove

brige, nove zadatke koji se moraju završiti. Više nisam dijete koje je išlo ovim svijetom sasvim

bezbrižno I nije obraćalo pažnju na stvari koje se dešavaju oko njega, sada sam mladić koji svojim

očima upija svijet oko sebe i pokušava ga shvatiti da bi mu sutra u njemu bilo lakše živjeti. Ali neće

biti tako i ja to dobro znam. Nijedan život nije lahak, ma koliko da se mi trudili da ga shvatimo uvijek

će se pojaviti neki problem I navesti nas da ponovno razmišljamo o sebi i svojim postupcima. A tu je

i sudbina koja nam je svima uvijek bila I biće nepoznanica, koja ima neke čudne planove za nas, i ma

koliko razmišljali o njoj ,ona je uvijek ista, Jednostavno nudi samo ono što ona hoće.

Mnogi kažu da sam preozbiljan za svoje godine, da se ponašam kao odrasli i to mnoge nervira a ja

smatram da sam u fazi života kada I treba da budem ozbiljan,da ozbiljno shvatam sebe, svoju

okolinu, jer samo tako će ljudi naučiti da me cijene i poštuju. I u tome se ja sada razlikujem od nekog

običnog djeteta, razmišljam. Po tome se ja razlikujem od većine mojih vršnjalka. Brinem se.

Razmišljam o budućnosti. Posmatram sebe, zavirujem u svoju dušu I pokušavam je očistiti od svega

negativnog sada, dok to još mogu, jer poslije će biti kasno, a kajanje se neće isplatiti jer vrijeme se

ne može vratiti.I razmišljam sada šta ja to želim od života i shvatam da prije svega želim biti čovjek, dobar čovjek ,

koji će imati svoje čvrsto vlastito ja, koji će stajati iza svojih riječi i djela i koji će biti sretan zbog

onoga što je postigao i postao.

Pružam dlan, puštam zlatnu pticu mladosti u njen prvi obilazak ovog svijeta kojeg sam dioi i ne pre-

ostaje mi ništa drugo sem da vjerujem u njen let, da vjerujem u sebe.

Edib Muratović, IV 5

Zlatna ptica mladosti je na mom

dlanu i ja vjerujem u njen let


Zaustavi dah. Prekini pogled koji kao prilijepljen za nedokučiv predio za oči reme-ti duševni mir. Osjeti drhtaj vjetra što laganim ti pokretima miluje srce. Otkrijtajne što ti šalju neznanci putem iscrtanih oblika neobičnih likova na nebu.Pogledaj u nebo što stvara kišnu muziku, baca sitne kapi, ne bi li ih lice lahkoupilo. Zaustavi pokret ruke dok budeš iscrtavao nove likove na sjeni neba. Igrajućise sa njihovim licima pronađi otiske svoje budućnosti i prošlosti. Šta osjećaš ?Prošlost, tako brzim koracima utekla iza tebe. Tako brzo prošlo zanosno djetinj-stvo puno nemirnih snova, maštanja, gotovo potpune bezbrižnosti.Toliko puta sam kao dijete slušao prazne priče starijih osoba, koliko puta sam sesamo trznuo iz sna kad bih čuo njihovu vrisku i strah bi mi svaki put zavladaokostima. Strašni uzvici i zvukovi bi mi odzvanjali dugo ušima, a ja bih se samočudio tolikoj buci i slušao drhtaj maminih grudi dok me jako steže kako bi mesačuvala od straha. Tih nekoliko godina kao da je trajalo čitavo stoljeće. I evo sad,dok ja pričam o tome, kao i svaki put, probode me strašna jeka kroz srce i nasta-ne hladan muk u grudima. Ali, bila je to jedna gorka istina koja se mora spome-nuti. Sve ostalo je bilo splet srećnog djetinjstva. Sve ono gorko, poslije kao da jenestalo. Nestalo u riječima, ostalo u mislima. Nastavljajući s iscrtavanjem lica koja su, čini mi se govorila o budućnosti, zamislihse i utonuh u sasvim drugi predio. Sad osjetih neki polet i više nisam vidio ononebo od prije nekoliko trenutaka nego tamno nebo, na hiljade zvijezda se rasulo,pa na trenutak pomislih da mogu osjetiti drhtaj neke zvijezde, ali se brzo trgnuhi osjetih neku groznicu. moje je djetinjstvo već završeno, korak po korak, ulazimu neki novi svijet, mladost. I dok ulazim u tunele mladosti, trudim se da se neizgubim, ne zalutam zalaskom u pogrešni kut lavirinta. Razum me vodi, a prepre-ke često gazim. Samo što čovjek nikad nije siguran potpuno da ga razum vodi, jerako ga ne vodi, onda je njegovim razumom ovladao đavo i tad sam sebe uništa-va. Čitav život se boriš za sebe, za bolje sutra, dok ne dođe onaj dan kad to višenećeš moći, kad ćeš napustiti svoje tijelo. Sreća je na kraju svake ulice sudbine, aliulica je duga. Mnogo koraka te vodi na vrh, a samo jedan baca u ponor. Uvijek semoraš boriti za ono što želiš imati ili pak postići, nikad izgubiti nadu i nikad neposustati, bez obzira na najbolnije muke. Boriš se golim rukama sa sudbinom,dok ne dobiješ bitku ili pak izgubiš je. Kuda dalje? Kako dalje? Često se te riječimotaju po razumu. Samo gradi svoju kulu života kakvom želiš da bude i ostavitragove u dušama onih koji te vole. Svejedno, slike djetinjstva su urezane u mojudušu, nestati neće, a mladost... nastavit ćemo da se igramo sa sudbinom, kombi-nujemo je, dišemo u njoj, ili da se ona pak igra sa nama, do trenutka kad se pra-vila promjene i postanemo pepeo.

ZAKORAČIO SAM U SVIJET MLADOSTI,

ALI ĆU SAČUVATI ZLATNU NIT DJETINJSTVA


IV-1

IV-5

IV-2

III-5

Pobjednik je svako ko ostvari svoj cilj


IV-3

IV-4

III-6

Budućnost pripada onima

koji vjeruju u ljepotu

svojih snova

Radost Tagore: Poydravi sunce i raduj se!

Zaspao sam i sanjao: život je radost.

Probudio sam se i vidio: život je rad.

Radio sam i shvatio: rad je radost.


Maturko veče


1. Reci nam nesto o sebi!Zovem se Ernad Mujić, idem u treći razred naše škole.Uporan sam, iskren i pun samopouzdanja.2. Od kada se baviš košarkom?Košarkom se bavim od svoje osme godine, značinepunih deset godina.3. Koliko često ideš na trening?Treniram dva do tri puta na dan, obično dva puta, a triputa kada nemam obaveza u školi.4. Kako usklađuješ školu i treninge?Veoma je teško uskladiti školu i treninge, jer obojeiziskuje dosta vremena. Ja uspijevam zahvaljujući svojojupornosti i naravno profesorima koji imaju dosta razu-mijevanja prema meni i onome što ja radim.i ovom prilikom bih želio daim se zahvalim na tome.5. Koje su značajnije nagrade koje si osvojio ?Prije dvije godine sam izabran u najbolju petorku polufi-nalnog turnira državnog prvenstva, dva puta sam bioprvak Bosne i Hercegovine sa ekipom KK Bosna, i ovegodine smo se plasirali u finale, pa se nadam i trećemprvaku države.6. Da li Je istina da djevojka sa kojom izlaziš mora nositi štikle od 12cm?Ma ne…to puštam djevojci da odluči šta će da obuje.7. Koji su tvoji planovi vezani za košarku nakon što završiš srednju školu?Poslije završetka srednje škole, naravno, namjeravam da upišem fakultet. A što se tiče košarke nastavićuda se profesionalno bavim košarkom, a cilj mi je da ovog ljeta poslije reprezentacije napravim angažmanu inostranstvu.

Ernad Mujic

Vahid Merdan , učenik II 2 odjeljenja,osvojio je prvo mjesto u džudu nadržavnom prvenstvu BiH, koje jeodržano 27.03.2010. godine uLukavcu. Vahid se džudom bavi većčetiri godine i osvajanje tituledržavnog prvaka je njegov najvećiuspjeh.

Na starom putu od Sarajeva prema Foči,u bliziniMiljevine, naići ćete na “zemljane piramide”. reklo bi se-malo čudo prirode. Kažu da su ove piramide stare neko-liko vijekova, a da proces nastanka još traje. Sutjeskaspada među najstarije parkove u Bosni i Hercegovini.Poznata je po pobjedi partizana nad Nijemcima i tu jepostavljen veliki kameni spomenik u znak sjećanja napoginule borce, među kojima su i legendarni koman-dant Sava Kovačević, pjesnik Ivan Goran Kovačić i dr.

Park obuhvata 17.500 hektara prostora nedirnute iveličanstvene divljine. Stabla bukve, visoka i preko 60metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticamakoje štite ovu drevnu i zaista posebnu šumu. Najvećibiser u nizu prirodnih ljepota Nacionalnog parka“Sutjeska” je prašuma Perućica. Vodopad Skakavac semože vidjeti sa vidikovca - ovaj 75-metarski vodopad jesakriven masivnom zelenom šumom koja prekrivadolinu. Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu usredištu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina

Maglić i Volujak. Slaba nastanjenost i teška pristu-pačnost, bili su dugo glavni razlog što je veoma malibroj ljudi imao priliku da iskusi sva čuda kojim je priro-da u izobilju darivala ovo područje. Godine 1938., pri-likom izrade plana gazdovanja šumama u predjeluMaglića, komisija koja je radila taj posao, u uvali izmed-ju Volujaka, Maglića i Snježnice pronalazi izuzetne prim-jerke jele,, bukve i smrče, sa pojedinim stablima visinepreko 50 m i sa pravim bogatstvom drvne mase odpreko 1.000 m3 po hektaru. U tom gotovo nepristu-pačnom kanjonu rječice Perućice, gdje ljudska nogaslabo da je ikada kročila, zapremina, visina stabala i lje-pota šuma bila je bez premca u Dinaridima. Kao rezul-tat ovog otkrića, Vlada Republike Bosne i Hercegovineje donijela odluku da se ovo područje izuzme izredovnog korištenja i 1952. g., prašuma Perućica jeproglašena strogo zaštićenim rezervatom, koji seisključivo koristi za nauku i obrazovanje. UNacionalnom parku “Sutjeska”, na relativno malom

prostoru, skoncentrisano je ogromno blago biljnog iživotinjskog svijeta, tako da je ovo područje bilo metamnogobrojnim naučnicima: botaničarima, šumarskimstručnjacima, geolozima, zoolozima... Ovdje je zastu-pljeno preko 2.600 vrsta vaskularnih biljaka, sa velikimprocentom endemičnih i rijetkih vrsta. Bogata florasadrži listu od preko 100 vrsta jestivih gljiva, kao i velikibroj vrsta sa Crvene liste, tj. rijetkih, ugroženih iosjetljivih. Životinjski svijet Nacionalnog parka“Sutjeska” je, takodje, izuzetno bogat. U gustim šuma-ma i po planinskim vrletima obitavaju gotovo sve vrstetipične za balkanski planinski sistem. U Parku je tokomizrade Plana upravljanja (mart-septembar 2002.g.)zabilježeno 114 vrsta ptica, ali konačna lista bi trebaladostići broj od 135-150, ako bi se vršilo više posmatran-ja u različitim periodima godine. Od uočenih 114 vrsta,61 se gnijezdi i živi u Prku, 32 vrste posjećuju park samou toku ljeta, ali se takodje gnijezde, 16 vrsta pripada seli-cama koje prolaze ovuda u jesen i proljeće ka sjevernim

dijelovima gdje se gnijezde. Pet vrsta se ovdje pojavlju-je samo u zimu. Spisak ptičijih vrsta u Parku uključuje i 9vrsta djetlića. Taj broj predstavlja 90% ove familije uEvropi i pokazuje ekološku raznovrsnost mogućnostikoje su djetliću na raspolaganju u ovim šumskimpodručjima. Nacionalni park “Sutjeska”, koji su nekada uvelikom broju posjećivali domaći i strani turisti iekskurzije, danas je skoro pust, a prema riječima mješ-tana Foče, o njemu više ni đaci ne uče u školi. Iako ječlan Evropske federacije parkova - EUROPARK, o njemuse nedovoljno brine, jer nema finansijske podrške,smještajni kapaciteti nisu obnovljni, a gorske službe nerade.

Predstavnici turističkih organizacija i mještani kažuda ovaj nacionalni park trenutno najviše posjećujuplaninari. Ima i zainteresovanih turista, ali atraktivne tur-ističke ponude za njih nema.

Admira Nikšić IV-1


Nacionalni park “Sutjeska”

Srednja ocjena I razreda: 2, 30, Srednja ocjena II razreda: 2, 31Srednja ocjena III razreda: 2, 29, Srednja ocjena IV razreda: 2, 33

Na nivou škole: 2, 31


O vremenu i načinu nastanka ove tvr-đave postoje dva mišljenja. Prvo govorikako je Bijela tabija sagrađena oko 1550.godine, na mjestu srednjovjekovne tvrđa-ve koja je porušena za vrijeme izgradnjeVratnika. Drugo mišljenje iznosi tezu da sena mjestu Bijele tabije još u srednjem vije-ku nalazila tvrđava, koja nije bila veća oduobičajnog tipa srednjovjekovneodbrambene utvrde koja štiti otvorenonaselje. Uspješnu rekonstrukciju izgledasrednjovjekovne tvrđave na mjestu Bijeletabije uradio je Alija Bejtić na osnovupodataka koje daju izvori iz XVII stoljeća.To je bila tvrđava pravougaone osnove(dužine 75 m u pravcu sjever-jug, širine 50m u pravcu istok-zapad) sa četiri kule nauglovima, kvadratne osnove i petomiznad ulazne kapije. Ovakva Bijela tabija jeimala veliki značaj pri odbrani gradaSarajeva, posebno prilikom napadaEugena Savojskog, te pri napadu austrou-garske vojske 1878. godine. Samo imeBijela tabija je arabizam koji označavautvrdu ili mjesto za smještanje vojske.Nalazi se na cesti Dariva – Mošćanicasmještena na jugoistočnim obroncimaSarajeva. Bijela tabija predstavlja isturenutačku u sklopu starog Vratničkog grada.Na najstarijim dijelovima utvrde nalazimotragove vrijedne arhitektonske plastike ukamenu. Po legendi je kao vezivni materi-jal za bojenje i uređenje zidova korištenokravlje mlijeko i bjelanca od jaja. Nekimarheološkim istraživanjima utvrđeno je daje Bijela tabija bila tačka oko koje sunastale prve naseobine na područjugrada Sarajeva. Bijela tabija se tretira kaonacionalni spomenik BiH i upisana je naprivremenu listu nacionalnih spomenikaBiH i zasigurno predstavlja jedan od naj-poznatijih i najvrednijih objekata gradite-ljeskog naslijeđa ovog prostora.

Priredile: Maja, Nermina i Aldina, II3

Bijela tabija


Sto godina od rođenja Meše Selimovića“Ljubav je ipak jača od svega” citat je iz romana

Tvrđava, koji je napisao veliki umjetnik, pisacMehmed Meša Selimović. Selimović je jedan on najve-cih bosanskohercegovačkih pisaca . Ove godine obil-ježavamo stotu godišnjicu njegovog rođenja . Imalismo sreću da je rođen i živio na ovim prostorima. MešaSelimović je rođen 26. aprila 1910. godine u Tuzli gdjeje i završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je naFilozofskom fakultetu u Beogradu. Dio svog životaproveo je kao profesor. Prve dvije godine rata živio jeu Tuzli te biva uhapšen zbog saradnje sa NOP-om .Osim što je bio profesor ,Selimović se bavio i politikom.Obavljao je značajne političke i kulturne funkcije.Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Ne možemozaboraviti 26. april 1910,pa ću i ja ovim radom obil-ježiti sto godina od njegovog rođenja. Svako ko jeimao priliku da pročita romane “Tvrđava” i “Derviš ismrt”, zna zašto je potrebno da pamtimo i sjećamo seSelimovića., To su dva najbolja Selimovićeva djela kojanas tjeraju da se sjećamo njihovog tvorca I da razmišl-jamo o njemu. Roman “Derviš i smrt” pisan je živimstilom u kojemu se miješaju introspekcija, mudrosnisudovi o životu i ljudska drama derviškog šejhaNurudina. Roman “Tvrđava” prikaz je Sarajeva nakonHoćimske bitke i odlikuje se širom paletom likova ivećim brojem lirskih pasaža od romana”Derviš i smrt”,čvrsto usredotočenoga na nezaboravni Nurudinov lik.Oba djela bogata su prigušenom emocionalnošću,sumračnim iskazima o ljudskoj sudbini, atmosferomkoju je teško jednoznačno opisati i koja oscilira izmeđusmirenosti u prihvaćanju sudbine i bunta protiv neljud-

skih okolnosti, te referencijama na historijski usudBošnjaka . Glavni Selimovićevi romani velika su djelazreloga autora koji je harmonično spojio i uskaldio nar-ativne tradicije “pripovjedačke Bosne” i orijentalno -islamski senzibilitet. Ostala Selimovićeva djela nedostižu slavu kao “Tvrđava” i “Derviš i smrt”. Moždanajinteresantnija Selimovićeva knjiga poslije “Tvrđave” i“Derviš i smrt” je “Za i protiv Vuka”, u kojoj autorraspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi srpskog jezi-ka. U knjizi o Vuku, kao i kasnijim djelima, autor jeprešao na srpski ekavski jezik. U svojim najvećimromanima Selimović je pisao jezikom koji je najboljenazvati bosanski, kroz koji se provlači velik broj srbiza-ma. Djelo Meše Selimovića je utkano u središte bošn-jačke književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvredni-jih djela nesumnjivo pripada. Selimović je preminuo11. jula 1982. godine u Beogradu. U prethodnimrečenicam rekao sam nešto o životu Meše Selimovića,čiji je život bio veoma buran. Htio sam da podstaknemi druge da se potrude da saznaju nešto više o ovomvelikom piscu i čovjeku. I kad bismo željeli mi nebismo mogli da ga zaboravimo i izbrišemo dubok tragkoji je ostavio u bošnjačkoj književnosti. Ne preostajenam ništa drugo, ne smijemo ni uraditi ništadrugo,osim da se sjećamo njegovih djela i da na svakimogući način podstičemo i ostale da se sjećaju i da nezaborave njegovo djelo, jer je to jedino što je ispravnoi što trebamo uraditi. Ako niste pročitali romane“Derviš i smrt” i “Tvrđava” , toplo vam ih preporučujemjer su to djela koja vas neće ostaviti ravnodušnim.

Priredio: Fadil Bečirović , II 2

LIKOVNA SEKCIJAPošto u Elektrotehničkoj školi za energetiku se ne izučava predmet biologijaonda je ova Vaša inicijativa bila puni edukativni pogodak iz ove oblasti. Učenicisu veoma zainteresirani za život i rad Čarlsa Darwina.


Primjena računaraI Generacija računara (1946 - 1959)Računare I generacije karakterišu elektronske cijevi. Zbogvelikog broja ovih cijevi bili su velikih dimenzija, trošili sumnogo energije i pri radu stvarali veliku buku. U osnovi, kodnjih je pažnja bila usmjerena na razvoj memorije, koja nijeimala veliki kapacitet. Ovi računari su se malo primjenjivalizbog nedorađenih programa, tako da su se njima koristilisamo ljudi iz uskih, uglavnom, naučnih krugova.II Generacija računara (1959 - 1964)II generaciju karakterišezamjena elektronskihcijevi tranzistorima.Cijena računara se sniža-va, te postaju dostupni

širem krugu korisnika. Pojavljuju se novi programi tako da sepojavljuju prve primjene u medicini, ekonomiji, fizici itd.

III Generacija računara (1964 – 1970)Računari III generacije počinju se proizvoditi od1964. godine. Konstruirani su na bazi integriranihkrugova (IC) i rade velikom brzinom.Jedno integrira-no kolo zamjenjuje više tranzistora, čak i do nekolikohiljada, što dovodi do smanjenja dimenzija računarai pada cijene. Imaju mogućnost samotestiranja.

IV Generacija računara (1970 - )IV generaciju računara karakterizira dalja minijaturizacija komponenata.Zasnovani su na integraciji velikih razmjera, koja podrazumijeva koncentracijuvelikog broja elektronskih elemenata na maloj površini. Računarska konfigu-racija, koja je prije zapremala čitavu sobu, sada se može smjestiti na površini od5 kvadratnih milimetara.Peta generacija ( sadašnjost): Vještačka inteligencija

Peta generacija računara, zasnovanana vještačkoj inteligenciji i drugimnaprednim tehnologijama još je u razvoju, mada već postojeprogrami i informatičke tehnologije koje se primjenjuju.Navešćemo samo neke od njih - prepoznavanje glasa i lica,paralelno procesiranje, odnosno paralelna obrada podataka,superprovodnici, vještačka inteligencija (najbolji šahisti nasvijetu su računari), nanotehnologije (novi materijali poputgrafina učinit će monitore još jeftinijim). Cilj razvoja pete gen-eracije je da računari budu sposobni da razumiju prirodnigovor.Šestu generaciju kompjutera (neurokompjuteri) karakterišerazvoj neuronskih mreža koje bi trebalo da istovremenoobrađuju veliki broj informacija korišćenjem više hiljadaporocesora što liči na rad ljudskog mozga.

Priredila: Dženita Hakalović, III1


MUZIKA

Elektro je stil koji najćešće spada u elektroničkuvrstu muzike. Direktno je inspirisan upotrebomRolandove ritam mašine TR-808. Veoma bitnakomponenta elektro muzike je robotski vokal kojinastaje korištenjem vokodera. To je postao zvani-čni zaštitnik elektronskog stila muzike. Elektromuzika se sve više sluša i u Bosni i Hercegovini jerse stalno održavaju koncerti različitih tipova elek-tro muzike. Elektronička muzika ustvari predstavljamuziku koja je nastala elektroničkim uređajima.Prema definiciji elektronički uređaji su uređajiniske snage koji koriste komponente poput tranzi-stora i integrisanih strujnih krugova.Neki od oblika elektronske muzike su: Future pop,House, Techno, Hard techno, Trance, Raggacore .....Danas mladi većinom slušaju tecno i house tipoveelektronske muzike. Pa da ih predstavimo:

TECHNO:Techno je oblik elektroničke muzike koji se razviou Detroitu(SAD) sredinom 1980 - ih pod uticajemelectro i funk muzike.Riječ techno predstavljaskraćenicu od reiječi tehnologija. Techno kao still elektronske muzike se pojavio1985. godine kao grana house muzike. U Evroputechno prvi put stiže 1987. godine.DJ(Diđej) je osoba koja je zadužena za puštanjemuzike .Dj se pojavljuje najčešće u klubovima,naradiju i td. U početku se muzika puštala uz ploče adanas se sve više uz ploče koriste i CD –e i Mp3format.Poznati svjetski DJ-evi: DJ Tiesto, DJ Benny Benassi,DJ Carl Cox, David Morales i drugi...

HOUSEHouse je također vrsta elektronske muzike i nasta-la je sredinom osamdesetih u Chicagu( SAD) umi-ksavanjem disco muzike koja se slušala sedamde-setih.U devedesetim godinama iz house muzike nastajumnogi drugi stilovi elektronske muzike. Neki od

njih su: tech house, garage house, deep house,acid house.Najpoznatiji predstavnici house muzike danas su:David Guetta, Frankie Knuckles, Daft Punk, EricMorillo i drugi.ELEKTRONSKA MUZIKA U BIHElektronska muzika u BiH je relativno neistraženimuzički pristup, neki elementi su prisutni u bosan-skoj produkciji.Prvi od zvukova koji su dospjeli na ove prostore jehouse sa sadržajima elektro zvuka. Od 1996. do2004. u BiH se održalo dosta festivala i partija ,anajznačajniji su bili: FUTURA – Sarajevo i LOOPFEST- Tuzla. PRIREDIO: RIJAD SARIĆ, II4

ELEKTRONSKA MUZIKA


U izradi ovog broja Novih iskri

učestvovali učenici:

Maja Bećirbašić - II 3Nermina Krčalo - II 3Aldina Prguda - II 3

Rijad Sarić - II 4

Dženita Hakalović - III 1

Adnan Mehinović - IV 1Admira Nikšić - IV 1

Juso Zornić - IV 1Edib Muratović - IV 5

Profesori:Antonija HaberlJasna LjubuškićDženita ŠljivoJadranka Pilav

Mensur Šakić - fotografija

februar / veljača 2010.24

Alabaster fiziognomija madera poloneza amrel flegmatik magnovenje proletarijat anatema furjerist malvazija renegat antologija goran mazdaist rusalka askeza histologija mecena samobitnost autonim iteracija mezanin samur burka kaleidoskop muskulozan sarafan buza kamis nerast supskripcija delirij katarza neuk trihine dendi kavalkada nihilizam vizavi diak kazuistika nimfadijamat kindžal palisadepitaf kohorta paroksizamfikh kvazimodo plebejac

Zornić Juso, IV-1

Zabava


Koliko je Ovnova potrebno da bi se promijenila jedna sijalica?Samo jedan, ali je potrebno mnogo sijalica (jer su Ovnovi nespretni i grubijani i

slome sve što im dođe u ruke).Koliko je Bikova potrebno da bi se promijenila jedna sijalica?

Nijedan, Bikovi ne vole promjene (njihove omiljene aktivnosti su da jedu iodmaraju se).

Koliko je Blizanaca potrebno da bi se promijenila jedna sijalica?Dva, naravno (trajaće cijeli vikend, ali kad završe, sijalica će pospremati kuću, gov-

oriti francuski i svjetliti u kojoj god hoćete boji... Kako vam se sviđa, ha?)Koliko je Rakova potrebno da bi se promijenila nesretna sijalica?

Samo jedan, ali trebaće mu tri godine emocionalne terapije da bi preradio gubitakprethodne sijalice.

Koliko je Lavova potrebno da bi se promijenila jedna sijalica?“Šta? Šta ti bi? Lav ne mijenja sijalice...” (potražiće svjetlost nekih drugih sijalica da

ga osvijetle na pozornici dok mu obožavatelji tapšu).Koliko Djevica treba da bi se promijenila jedna jadna sijalica?

Da vidimo... jedna da je skine, druga da zapiše kad je pregorjela i datum kad jekupljena, još jedna da pažljivo zavije novu sijalicu... i deset za preuređenje kuće u

kojoj se sijalica nalazi, jer je kuća užasno uređena.

Koliko Vaga je potrebno da bi se promijenila ta ista jadna sijalica?“Pa... zapravo ne znam, mislim da sve zavisi od toga koliko je pregorjela... Moždasamo jedna ako se radi o običnoj sijalici ili dvije ako osoba ne zna gdje da kupi

novu ili možda... “(Dođavola! Odluči se, Vago!).Koliko Škorpija treba da bi se promijenila prokleta sijalica?

“Ko to želi znati?... Zašto želi znati? Da nije možda policija? Za šta me terete?”(Tako ćeš imati mirnu savjest).

Koliko Strijelaca je potrebno da bi se promijenila jedna blesava sijalica?“Sunce sija, život je... jedna velika zagonetka, još ne znamo šta je bilo prvo: kokoš-

ka ili jaje, a ti se brineš o mijenjanju jedne blesave sijalice???”Koliko je Jaraca potrebno da bi se promijenila prokleta sijalica?

Nijedan. Jarčevi ne menjaju sijalice osim ako u tome ne vide mogućnost dobrezarade.

Koliko je Vodolija potrebno da bi se promijenila jedna sijalica?Pojaviće se na stotine vodolija i svi će se takmičiti da bi vidjeli ko je od njih taj koji

će svijetu dati svjetlost.Koliko je Riba potrebno da bi se promijenila ista prokleta sijalica?“Štaaaaa?..... Zar je nestala struja? (Tsk,Tsk,Tsk... Kakva glupost!!!).

ŠaljiviHOROSKOP

Mladi, lijepi i uspiješni - etssa.edu.ba · PDF fileje Stepski vuk H. Hessea, knjiga...

Documents

Transcript of Mladi, lijepi i uspiješni - etssa.edu.ba · PDF fileje Stepski vuk H. Hessea, knjiga...