MJS Vjezbe 1

28
Javni sektor u mješovitoj privredi

description

menadžmnet javnog sektora

Transcript of MJS Vjezbe 1

  • Javni sektor u mjeovitoj privredi

  • Osnovna pitanjaKoja pitanja se nalaze u osnovi ekonomije javnog sektora?

    Kakvi razliiti stavovi postoje u vezi s ekonomskom ulogom drave? Kako su se oni vremenom mijenjali i ta je podstaklo te promjene?

    Na koji nain ekonomisti prouavaju ekonomiju javnog sektora?

    ta su osnovni uzroci neslaganja meu ekonomistima u vezi sa odgovarajuim politikama koje bi drava trebalo da sledi?

  • Ekonomska uloga draveMjeovita privreda Sjedinjenih drava

  • Razliiti pogledi na ulogu drave

    Vidjenja merkantilistaZalaganja Adama SmitaDoktrina Laissez faireKarl Marks i Robert Oven

  • Podstrek za djelovanje drave

    Stav prema dravi je iz temelja promjenila svjetska ekonomska kriza.Kejnsova vienja o ulozi drave stupaju na scenu.Zakon o punoj zaposlenosti iz 1946-e god.

  • Program Nju dil

    Osiguranje za sluaj nezaposlenosti, socijalno osiguranje, federalno osiguranje depozita, federalne programe za subvencionisanje cijena poljoprivrednih proizvoda i itav niz drugih programa za rjeavanje brojnih drutvenih i ekonomskih problema.

  • Programi Rat siromatvu i Prednost na startu.

    Programi Medicaid i Medicare

  • Neuspjesi drave 1. Ograniene informacije

    2. Ograniena kontrola reakcija privatnog trita

    3. Ograniena kontrola nad birokratijom

    4. Ogranienja koja nameu politiki procesi

  • Ograniene informacije

    Drava esto nema informacije potrebne da bi se uinilo ono to namjerava da uini.

  • Ograniena kontrola reakcija privatnog trita

    Drava ima samo ogranienu kontrolu nad posledicama svojih mjera.

  • Ograniena kontrola nad birokratijom

    Kongres i zakonodavna tjela saveznih drava i lokalnih vlasti formuliu zakone, ali njihovu primjenu prenose na dravne agencije. U mnogim sluajevima, namjere Kongresa ne budu sprovedene (zbog nejasnosti, nedovoljnog podsticaja za birokrate...)

  • Ogranienja koja nameu politiki procesi

    ak i kada bi drava bila savreno informisana u vezi sa posledicama svih moguih mjera, dodatne tekoe stvorio bi politiki proces u okviru kojeg se donose odluke o tim mjerama.

  • Uspostavljanje ravnotee izmeu javnog i privatnog sektora

    Drava treba da preuzme aktivnu ulogu u odravanju pune zaposlenosti i ublaavanju najteih aspekata siromatva, dok glavnu ulogu u privredi treba da igra privatni sektor.

  • Konsenzus u nastajanju

    Savremeno redefinisanje uloge drave odrazilo se u dvema inicijativama:DeregulacijiPrivatizaciji

  • ta je to drava?

    Organsko gledite o ulozi drave

    Mehanicistiko gledite uloge drave

    Odnos javnosti prema dravi je uglavnom ambivalentan

  • Odnos prema dravi zavisi i od:kvaliteta javnih uslugaefikasnosti dravepostojanja korupcije, tradicijesocijalnog i ekonomskog poloaja pojedinca i dr. (relativni poreski pritisak)

  • Razlika izmeu javnih i privatnih institucija?U demokratskoj zemlji pojedinci zadueni za upravljanje dravom imenovani su od strane nekoga ko je izabran(legitimitet).Drava za razliku od privatnih institucija,posjeduje odreena prava.Drava se sutinski razlikuje od ostalih institucija u naem drutvu,ima svoje jake strane sposobnost da sprovodi mjere prinude to znai da ima mehanizme koje nemaju privatne institucije.

  • Veliina javnog sektoraOsnovni indikatori:Konsolidovani bilans draveBroj zaposlenih u javnom sektoru

    Pomoni indikatori:Veliina javnog dugaRegulatorni budet

  • Zakonski okvir za funkcionisanje draveOpti okvir za ulogu drave u ekonomiji definisan je Ustavom odreene zemlje

    Ustav garantuje odreena prava koja neposredno impliciraju javne rashode:pravo na socijalnu zatitu pravo na penzijupravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanjeravnomeran regionalni razvoj i dr.

    Ustav definie i klasine funkcije drave koje zahtevaju finansiranje kao to su odbrana, zatita imovine i pojedinaca i dr.

    Ustav daje i pravo dravi da uvodi poreze, da se zaduuje i dr.

  • Dugoroni trendovi u kretanju veliine javnog sektora u svijetuOd sredine XIX veka postoji tendencija rasta veliine javnog sektora u odnosu na BDPGlavni pokretai rasta su nove funkcije drave: socijalno osiguranje, socijalna zatita, subvencije

  • Nain razmiljanja ekonomiste strunjaka za javni sektor

    ta e se proizvoditi?Kako e se proizvoditi?Za koga e se proizvoditi?Kako se ove odluke donose?

  • Analiza javnog sektoraPoznavanje aktivnosti u koje se ukljuuje javni sektor i naina kako se one organizuju .Razumijevanje i, ukoliko je mogue, predvianje svih posledica dravnih aktivnosti.Ocjena alternativnih politika.Tumaenje politikog procesa.

  • Ekonomski modeliDa bi analizirali posledice razliitih politika, ekonomisti koriste tzv. modele.Pretpostavke na kojima su zasnovani ekonomski modeli predstavljaju pojednostavljeni opis stvarnosti, ali bi trebalo da odraavaju sutinu pojave koja se izuava

    Teorijski modeli omoguavaju da se razumeju veze izmeu ekonomskih pojava, ali na osnovu njih nije mogue proceniti numerike efekte promene neke pojave

    Teorijski modeli sugeriu da rast cene nekog proizvoda utie na:smanjenje tranje za tim proizvodom smanjenje tranje za njegovim komplementimarast tranje za njegovim supstitutimaAli teoroja nam ne daje odgovor na pitanje koliko se tranja smanjuje ili poveava

    Procene kvantitativnih efekata promene neke ekonomske varijable na druge varijable mogua je samo na osnovu empirijskog istraivanja

  • Uslovi postojanja uzronosti:uzrok (X) mora da prethodi posledici (Y)izmeu uzroka i posledice mora da postoji korelacija mora se otkloniti mogunost da je uoena korelacija posledica delovanja drugih faktora (Z)

    Prva dva uslova se relativno lako proveravaju, ali se ispunjenost treeg uslova teko proverava

    Proveravanje postojanja i kvantifikacije uzruno posledinih veza koriste se razliite metode:eksperimentalne studije (istraivanja)opservacione studijekvazi-eksperimentalne studije

  • Normativna VS pozitivna ekonomijaPrilikom analiza ekonomisti pokuavaju da utvrde one elemente koji se mogu vrednovati. Kada opisuju privredu i razvijaju modele koji predviaju bilo to kako e se ona mijenjati bilo efekte razliitih politika oni se bave tzv. pozitivnom ekonomijom.Kada pokuavaju da ocijene alternativne politike i da izmjere razliite trokove i koristi oni se bave tzv.normativnom ekonomijom.

  • Pozitivna ekonomija se bavi onime to jeste, jer objanjava nain funkcionisanja privrede.Normativna ekonomija se bavi onime to bi trebalo da bude Normativna ekonomija koristi pozitivnu.

  • Neslaganja meu ekonomistima

    Razlike u stavovima u vezi sa funkcionisanjem privrede (pozitivina ekonomija)

    2. Razlike u vezi sa vrijednostima (normativna ekonomija)

  • HVALA NA PANJI...