SaZetak

U clanku se raspravlja o strukturi i razvoju kogniti\mih sposobnosti. Navedene su razne teoriie ostrukturi i razvoju inteligencije.

Cilj istraZivanja sastoji se u ispitivanju razvoja kognitiwih sposobnosti udenika osnovrle Skole udobi izmedu f I i 14 godina. Uzorak ispitanika je sludajan uzorak, a sastoji se od 397 utenika zagrebackihosnor.ryrih Skola koji su ispitani testovima inteligencije u petom i osmom razredu osno'urre Skole.

U istraZivanju se po5lo od kibernetitkog modela kognitirmih sposobnosti K. Momiroviia, K. Bosnari S. Horge prema kojem postoje tri temeljne kognitivne sposobnosti koje se mogu predstaviti kao funkcijeinput, paralelnog i serijalnog procesora.

Rezultati ispitanika predoeeni su na dva naiina: kao standardni brutto rezultati u testu i kao rezultatina prvoj glavnoj komponenti. U ovom drugom nadinu primijenjeno je diferencijalno ponderiranje uratka utestu, a skalne wijednosti pojedinih zadataka u testu izradunane su pomoiu inverznog integrala normalneraspodjele. Svi rezultati prikazani su u percentilima.

Dobiveni rezultati pokazuju da se najbr1eraztija input procesor, zatim paralelni procesor, a najsporijeserijalni procesor, Sto potwduje dosada5nje spoznaje o razvoju kognitivnih sposobnosti.Kljuine rijedi: razvoj kogniti.mih sposobnosti, struktura kognitirmih sposobnosti

NEKI PODACI O RAZVOJU KOGNITIVNIH SPOSOBNOSTI

Milko Mejov5ekOdsjek za socualnu pedagoguuFakultet za defektologuu, Zagreb

UEENIKA OSNO'r'NE ST

Kriminologija i sor:ijalna integracua, Vol. 2 (f 994), 2. 199-205.multifaktorrike metode utvrdio tri "grupna"faktora inteligencije: verbalni faktor, praktidnifaktor i faktor odgovoran za Skolski uspjeh.Takoder je utwdio da postoji i generalni faktor.IstraZivanje Alexandera je pokazalo da generalnifaktor inteligencije nije dovoljan za objaSnjenjeukupne valjane varijance sustava kognitivnihvarijabli. Testovi se grupiraju prema srodnostiu viSe grupa. Predstavnici ovih grupa su tzv.grupni faktori koji su medusobno povezani.Grupni faktor je prema tome zajednicki faktorza skupinu varijabli; Sto je s razvojem faktorskeanalize prihvaieno i kao temeljna definicijafaktora.

Model primarnih mentalnihsposobnosti L.L. Thurstonea ( I 936) predstavljasvojevrsni kompromis izmedu teorijeSpearmana i teorije Thorndikea. Prema ovommodelu (teoriji) intelektualne sposobnosti nemogu se objasniti niti jednim generalnimfaktorom, niti beskonadnim brojem specifidnihfalrtora, vei jednim ogranidenim brojem grupnihfaktora, prinrarnim mentalnim sposobnostimakoje su relativno nezavisne.

Na temelju veieg broja empirijskihistrazivanja Thurstone i suradnici utwdili su svisokim stupnjem sigurnosti Sest pnimarnihmentalnih sposobnosti, odnosno faktora:numeridki faktor (N), verbalni faktor (V),spacijalni faktor (S), faktor verbalne lakoie (W),faktor rezoniranja (R) i mnemicki faktor (M).

U nekim istraZivanjima izolirana suumjesto faktora rezoniranja dva faktora vZegopsega: faktor induktivnog rezoniranja (I) ifaktor deduktivnog rezoniranja (D). U nekimistraZivanjima dobivenje i perceptivni faktor (P).

Veii broj faktorskih arralvaje pokazaoda primarne menatalne sposobnosti nisuortogonalne (nezavisne) a to je osnovnapretpostavka Thurstoneovog modela. Kako suinterkorelacij e primarnih mentalnih sposobno-sti bile pozitivne i desto prilicno visoke,Thurstone je prihvatio mogucnost postojanjageneralnog kognitivnog faktora u prostorudrugog reda, te bi se njegov model mogaotretirati i kao hijerarhijski model.

Model koji je predloZio John Guilford(1956) klasi{icira kognitivne sposobnosti u trikategorije. Prvi nadin klasifikacije je premaoperacijama ili wstama procesa koji se zbivajupri rje5avanju kognitivnih zadataka, odnosnoproblema. Ovaj nadin klasifikacije omoguiujedistinkciju pet grupa intelektualnih sposob-nosti: faktore kognicije, zapamiivanja,konvergentnog miSljenja, divergentnogmi5ljenja i eualuacije. Drugi naiin klasifikacijeje na temelju sadrZaja koji moZe biti: figuralni,simbolidki, semanticki i socijalni. Kada se nekaoperacija primjeni na neki sadrZaj, mogui jejedan od Sest wsta produkata: jedinice, klase,

200

relacije, sustavi, transformacije i implikacije.Kako postoji pet operacija, cetiri sadrZaja i Sestprodukata, ukupan broj kognitivnihsposobnosti prema ovom modelu iznosi l2Oposebnih sposobnosti. Iako autor nije uspioempirijskom provjerom dokazati svih l2Okognitivnih sposobnosti, miSljenja je da jenjihov broj jo5 i veii, te da je strukturakognititmog prostora izwzetno sloZena.

Najpoznatije hijerarhijske modelepredloZili su Burt (1949) i Vernon (1950). Burtovmodel poznat je pod nazivom modelasukcesivnih dihotomij a. Prva dihotomij a sastojise u cijepanju opieg faktora miSljenja nageneralni kognitivni i generalni praktiini faktor.Medu praktidne sposobnosti Burt uvrStavapsihomotorne sposobnosti i sposobnosti vezaneuz snalaZenje u prostoru, te manipulacijumehanidkim objektima. Iduii prema dnuhijerarhije generalni kognitivni i generalnipraktieni faktor granaju se na sve uZesposobnosti. Model predvida hijerarhijusposobnosti u pet r azina. Vernonov hij erarhij skimodel koncipiran je tako da se na vrhuhijerarhije u prostoru detvrtog reda nalazigeneralni kognitivni faktor. Ovaj se faktor uprostoru treieg reda dijeli na dva fakotra:verbalno - edukacijski faktor i spacijalno -mehanidki faktor. U prostoru drugog redaverbalno - edukacijski se faktor dijeli na:verbalno razumijevanje, verbalnu fluentnost inumeridki faktor, a spacijalno - mehanidkifaktor na: spacijalnu vizualZaciju i mehanickuinformiranost. U prostoru prvog reda postojivelik broj specifidnih kognitivnih sposobnosti.

Raymond B. Cattell objavio je 194f .godine teorilu o dva osnovna tipa inteligencije:fluidnoj (gf) i kristaliziranoj (gc) inteligenciji.Tijekom Sezclesetih godina Cattell i Horn izvrSilisu opseZna istraZivanja i utwdili da se radi odva distinktna generalna faktora inteligencije.Faktor fluidne inteligencije je pod veiimutjecajem genetskih dimbenika, a faktorkristalizirane inteligencije pod manjimutjecajem tih dimbenika. Fluidna inteligencijaje rrZe v ezana uz matabolidke i biolo5ke procese,rijec je o tzv. prinodnoj inteligenciji.Kristalizirana inteligencija je pod znatnimutjecajem socijalne sredine i to prvenstvenoprocesa obrazovanja.

Reuchlin i Valin (1953) predloZili sujedan jednostavan model kognitivnihsposobnosti prema kojem postoje tri temeljnekognitivne sposobnosti: perceptivnorezoniranje, edukcija relacija i simbollicko rezo-niranje. Perceptivno rezoniranje omoguiujeprijem i dekodiranJe informacija, kao irj eSavanj e j ednostarrnih problema perceptirrneprirode. Edukcija relacija je sposobnostutwdivanja relacija izmedu predmeta i pojava,

MejovSek, M.: Neki podaci o razvoju kognifivnih sposobnosti udenika osnovne Skoleodnosno elemenata unutar neke zadanestrukture. Simbolidko ruoniranje j e sposobnostoperiranja simbolima na apstraktnoj razini.Kako su korelacije izmedu ovih sposobnosti bilesubstancijalne i pozitivne predvidena je imogucnost postojanja generalnog faktorainteligencije. U naSoj zemlji ovaj je modelprovjeravan u veiem broju istraZivanja koja supotvrdila njegovu vjerodostojnost, kako upogledu tri temeljne kognitirme sposobnosti,tako i u pogledu generalnog kognitivnog faktora.

Na temelju ovog modela koncipiran jekibernetidki model kognitivnih procesa K.Momiroviia, K. Bosnar i S. Horge (1982) premakojem je i provedeno ispitivanje razvojakognitivnih sposobnosti u ovom istraZivanju.

Medu najpoznatije novije teorijekognitivnih sposobnosti uvrStavaju se teorijeGardnera i Sternberga.

Howard Gardner (1983) predloZio jeteoriju vi5estrukih inteligencija. Prema toj teorijipostoji sedarn tipova inteligencije: lirrgvisticka,logidko - matematidka, prostorna, glazbena,tjelesno - kinestetidka, interpersonalna iintrapersonedna. Lingvistidka inteligetrcija bitnaje u aktivnostima citanja, pisanja, govorenja isluSanja. Zanju je bitna lijeva hemisfera mozga.Logicko - matematidka inteligencija dolazi doizraLaja prilikom rjeSavanja apstraktnihlogickih i matematickih problema. Prostornainteligencija je vaZna za zamiSljanjemedusobnih odnosa predmeta u prostoru.Desna hemisfera mozgaje bitna za ovlu sposo-bnost. Glazbena inteligencija je izraZena uskladanju, pjevanju, sviranju nekoginstrumenta, kao i u samom razumijevanjuglazbe. Iako lokalizacija nije sasvim jasna,desna je hemisfera bitnija. Tjelesno - kineste-ticka inteligencija bitna je za izvodenjesloZenijih motorickih struktura, npr. u sportui plesu. Bitna je motoricka kora mozgai svakahemisfera kontrolira suprotne strane tijela.Desnjaci su u motorici prvenstveno nadziranilijevom stranom rnozga. Interpersonalnainteligencija bitna je za odnose i komunikacijus drugim ljudima. Osobe koje posjeduju visokstupanj ove inteligencije veoma dobro zapaLajurazlike medu ljudima, njihovom raspoloZenju,temperamentu, motivima, namjerama i slicno.Intrapersonalna inteligencija sastoji se urazumjevanju samoga sebe. Odnosi se nasenzibilitet osobe prema vlastitimraspoloZenjima, sposobnostima, osobinama,motivima. lz', izloZene teorije jasno proizlazi dane postoji jedna opia sposobnost. Teorija imaslicnosti s teorijom Thurstonea o primarnimmentalnim sposobnostima.

Robert Sternberg (1984) je predloZiotriarhicnu teoriju inteligencij e koj om pokuSavaobjasniti odnose izmedu inteligencije i

unutarnjeg svijeta pojedinca, inteligencije ivanjskog svijeta pojedine osobe, kao iinteligencije i iskustva. Prvi dio bavi se strategi-jama rje5avrenja problema, drugi, pitanjimaprilagodbe na vanjsku okolinu, a treii dio,pitanjima rje5avanja problema na raznimr azinama i skustva tij ekom Ziv ota. Znaci, teorij aje usmjerena na objaSnjavanje kognitivnihprocesa, na njihovu funkciju u adaptaciji navanjsku sredinu i na analizu odnosa imedukognitivnih procesa i iskustva, gdje je iskustvointerakcija izmedu strategija rjeSavanjaproblema na pojedinirn razinama razvoja iefekata prilagodbe na vanjsku sredinu. Teorijaima slicnosti s Piagetovom teorijom koja setakoder bavi procesima koji se zbivaju prilikomrjeSavanja nekog problema.

Polazeii od modela Reuchlina i Valina,teorije Lurie (1966) i kibernetickog modelaDasa, Kirbya i Jarmana (1975) Momirovii,Bosnar i Horga (1982) predloZili su kibernetidkimodel kognitirrnih procesa koji je hijerarhijskimodel u dvije razine. U prvoj razini prema tommodelu postoje tri kognitivna procesora: inputprocesor, paralelni procesor i serijalni proce-sor. U drugoi razininalazi se centralni procesor.Input procesor dekodira i strukturirainformacije iz vanjske okoline. Paralelniprocesor istovremeno procesira veii brojinformatickih tijekova i paralelno pretraZujekratkotrajnu i dugotrajnu memoriju. Serijalniprocesor procesira i analizira informa,:ije u suk-cesiji i na isti nadin pretraZuje kratkotrajnu idugotrajnu memoriju. Centralni procesorupravlja i koordinira rad ovih procesora.

Input procesoru odgovara faktorperceptivnog rezoniranja Reuchlina i Valina,perceptirrni faktor Thurstonea, prakticni faktorAlexandera i faktor opie vizualne i opieauditivne funkcije Horna i Stankova.Paralelnom procesoru odgovara faktor edukcij erelacija Reuchlina i Valina, Spearmanov faktoredukcije relacija i korelata i faktor fluidneinteligencije Cattella i Horna. Serijalnomprocesoru odgovara faktor simbolickogrezoniranja Reuchlina i Valina, verbalno -edukacij ski f aktor Vernona, faktor kristaliziraneinteligencije Cattella i Horna i verbalni, tenumeridki faktor Thurstonea. Centralnomprocesoru odgovara generalni kognitivni faktorSpearmana, te fakto.ri opie inteligencijeEysencka, Burta i Vernona.

Osim strukture kognitivnihsposobnosti, odnosno kognitivnih procesaposebna pozornost pridaje se razvoju, a to je itemeljna terna ovog istraZivanja. Jr:dina odpoznatih teorija inteligencije koja se bavirazvojem inteligencije je Piagetova teorija.

Prema Piagetu (1964) postoje cetiritemeljna razvojna razdoblj a: senzomotorno,

201

KriminologfJa i socijalna integracija, Vol. 2 (1994), 2. 199-205.predoperativno, konkretno operatirmo i razdobljeformalnih operacua. Senzomotorno razdobljetraje od rodenja do kraja druge godine Zivota.Unutar tog razdoblja Piaget razlikuje nekolikofaza tijekom kojih sr: razvijaju pojedinesenzomotorne sposobnosti i prvi poiecikognitivnih procesa. Predoperativno razdoblj e,izmedu druge i sedme godine, je razdobljegovornog razvoja i intuitivne inteligencije.Izmedu sedme i dvanaeste godine kognititmi seprocesi odvijaju na konkretnoj razini. lzadvanaeste godine zapodinje razdobljeapstraktne inteligencije, rjeSavanje problema natemelju prinaipa formalne logike i razumijevanjapojmova i iz'ran njihova konkretna znadenja.Prema miSljenju Piageta dva temeljnakognitirrna procesa su asimilacija i akomoda-cija. Prvi proces sastoji se u ugradivanju noveobavijesti (problema) u vei postojeiu kognititrnustrukturu (shemu). Kada se problem ne moZerijeSiti na taj naiin javlja se drugi proces kojise sastoji u tome da se nova obavijest ugradi unovu kognitirrnu strukturu. Ova se dva procesaodvijaju zajedno i osnova su rjeSavanjaproblema i trdenja. Piagetova teorija je klinidkateorij a, nastala veoma detalj nim proudavanj emkognitivnih procesa na malom broju ispitanika.

Krivulja razvoja opie inteligencije(generalnog kognitivnog faktora) pokazujetendenciju brzog porasta sve do puberteta, azatim se usporava i prelazi u plato negdje uperiodu izmedu osamnaeste i dvadesete godineZivota. lza ovog razdoblje opca se inteligencijazadrLava na dostignutoj razini do ietrdesetegodine kada podinje lagano opadanje, koje seiza Sezdesete godine ubrzava. Medutim, trebanaglasiti da postoje znatne individualne razlike.Kod pojedinaca iznadprosjeene inteligencijerazrroj kognitirrnih sposobnosti dulje traje, apropadanje zapodinje kasnije. Osim toga,postoje i znatnije razlike u razvoju pojedinihkognitivnih sposobnosti.

Razlike su oaigledne vei na razini dvaosnovna tipa inteligencije prema Cattellu iHornu, fluirinoj i kristaliziranoj inteligenciji.Krivulja fluidne inteligencije dostiZe wh okoosamnaeste godine, a nakon toga dolazi do padakrivulje koji je neznatan do dvadesetpetegodine, zatim veii izmedu dvadesetpete itridesetpete, da bi se iza tridesetpete godine tajpad usporio. Nasuprot fluidnoj, kristaliziranainteligencija dostZe wh tekiza tridesete godine,s tendencijom odrZavanja na maksimalnojrazini i iza detrdesete godine Zivota. Medutim,valja istaknuti da se oko 95olo kristaliziraneinteligencije ranije do osamnaeste godine, Stoznadi da je uspon krivulje nakon osamnaestegodine, minimalan. Za obje krivuljekarakteristidan je relativno strmi uspon doosamnaeste godine. Razlikaje medutim u tome,

202

Sto je taj uspon kod kristalizirane inteligencijeusporen prerl osamnaestom godinom Zivota, akod fluidne inteligencije nakon petnaestegodine Liv ota. Razvoj kristalizirane inteligencij epostoji i nakon osamnaeste godine, jer na njuutjece proces obrazovanja koji se nastavlj a i izaosamnaeste godine Zivota. Za kristaliziranuinteligenciju moZe se reii da je u izvjesnomsmislu odraz edukacije tijekom cijelog Livota.Cattell i Horn smatraju dajejedan od temeljnihrazloga propadanja lluidne inteligencijeopadanje kognitivne l>rzine koje je veomaubrzano nakon osamnaeste godine Zivota.

Thurstone je naveo podatke za sedamprimarnih mentalnih sposobnosti. Premakrivuljama razvoja proizlazi da se oko 80o/opojedinih sposobnosti razvija u slijedeiimgodinama starosti: perceptivna sposobnost - 12godina, spa,cijalna sposobnost - 14 godina,sposobnost rezoniranj a - 14 godina, sposobnostzapamiivanja - f6 godina, numeridkasposobnost - 16 godina, verbalna sposobnost -l8 godina i verblana lakoia (fluentnost) iza 20godina. Iz ovih podataka je vidljivo da postojeprilidne razlike u brzini razvoja pojedinihkognitivnih sposobnosti. Takoder je evidentnoda one sposobnosti na koje se viSe moZe utjecatiobrazovnim procesom i opienito iskustvomkasnije sazrijevaju, odnosno njihov razvoj duljetraje. U princ:ipu,Sto se pojedina sposobnostbrZeranrija to je utjecaj genetskih faktora jaci.

Sto ie osoba nadarenij a to razvojkognitivnih sposobnosti dulje traje, a kada sejednom dostigne plato, propadanje je sporije.Kod osobe ispodprosjedne inteligencije razvoikognitivnih sposobnosti zavrSava ranije, timprije Stoje stupanj intelektualne zaostalosti vi5eizraZen. Uz to i propadanje inteligencije kod tihosoba brZe zapo(inje i to je ubrzanije Sto jepostignuta intelektualna razina niy',a.

2. CIL,J ISTRAZIVANJACilj istraZivanja sastoji se u provjeri

hipoteze o nejednakoj brzini ranoja pojedinihkognitivnih sposobnosti. Poznato je da seperceptivne sposobnosti najbrZe, a verbalnenajsporije razvijaju. Kognitivne sposobnostiispitane su istim testovima dva puta, najednomuzorku udenika osnovne Skole, u dobi od ll i14 godina. Testovi su konstruirani premakibernetidkom modelu kognitiwrih sposobnostiK. Momiroviia, K. Bosnar i S. Horge (1982) kojipredvida tri temeljna kognitirma procesora: in-put, paralelni i seriJalni procesor. Funkcije ovihprocesora odgovaraJu: perceptivnomrezoniranju, edukciji relacija i korelata isimbolidkom rezoniranju.

Milko MeJov5ek: Nelid o razvoJu kognitimih3. METODA

lJzorak ispitanika Lzabran je kaosludajni uzorak, a sastoji se od ukupno 397udenika zagrebadkih osnovnih Skola, oba spola,koji su ispitani kognitivnim testovima u dobiod 1l do 14 godina (isti ispitanici).

Primijenjena su tri kognitivna testa. TestIP za ispitivanje ucinkovitosti input procesorasastoji se od 24 zadatka a konstruirali su gaK. Momirov:ii. K. Bosnar i F. Prot. Test PPispituje udinkovitost paralelnog, a test SPudinkovitost serijalnog procesora. Oba testasadrZe po 20 zadataka, a konstruirao ih je M.MejovSek.

Rezultati ispitanika odredeni su na dvanadina. Prvi je standardni nacin, tzv. brutto4. REZULTATI

Tablica l. Rezultati u percentilima na testu IP

ti udenika osnovne Skole

rezultat (B), zbroj svih to6no rije5enih zadataka,gdje svaki todno rije5eni zadatak wijedi jedanbod.7-a ove rezultate izradunata je aritmetickasredina i standardna devijacija. Rezultati sutakoder odredeni i kao komponentni skorovi (K)(rezultati na prvoj glavnoj komponenti matriceinterkorelacija zadataka). U ovom drugomnadinu primijenjeno je diferencijalnoponderiranja uratka u testu, gdje su skalnevrijednosti za pojedine zadatke utvrdenepomoiu inverznog integrala normalneraspodjele. I jedni i drugi rezultati prikazani suu percentilima.

U prvom nadinu wednovanja rezultata(B) iz tehnidl

Kriminologija i sor:ijalna integracija, Vol. 2 (1994), 2. 199-205.U razrnatranju rezultata navedenih u

tablicama treba uzeti u obzir da test efikasnostiinput procesora IP sadrZi 24 zadatka, a testefikasnosti paralelnog procesora PP, kao i test

efikasnosti serijalnog procesora SP, po 2Ozadataka.

Iz tablica se vidi da su ispitanici postiglinajviSe rezultate u testu IP, zatim u testu PP, anajslabije u testu SP.

Tablica 3. Rezultati u percentilima na testu SP

Percenti I i1J5

102A3040506010BO90959199

81122.1322 .8823 .1823 .9124 .9625 .8926.8026 .9421.8221.9628 .9029.8930. B632.1533 . B 9

s11

81424.1525 .9126. ra2'7 .11_29 .0329 .9531.113r .9232.1933.0833.9935.8937.0331 .2538. B8

Iako se na temelju dobivenih rezultatamoZe pretpostavljati da je wijeme rjeSavanjatesta IP bilo predugo, a da su zadaci u testu SPbili prete5ki (o metrijskim karakteristikamatestova vidi MejovSek, 1993) ipak ostajeeinjenica da su te razlike toliko velik'e da se nemogu objasniti sEuno u terminima primjerenostitestova. Odigledno je da su posrijedi i razlike urazvoju pojedinih kognitivnih sposobnosti.Rezultati se mogu objasniti sasvim u skladu spodacima o razvoju kognitivnih sposobnosti,kako su to opisali Thurstone za primarnementalne sposobnosti i Cattell i Horn zafaktorefluidne i kristalizirane inteligencue.

Input procesor najranije sazrijeva, zatimparalelni procesor, a najkasnije serijalniprocesor, ko-ii je filogenetski najmladi procesor.Input procesor je po svojoj funkcijinajjednostavniji i pod najveiim utjecajemgenetskih faktora. Utjecaj okoline najveii je naserijalni procesor i taj utjecaj moZe trajatirelatirrno dugi period lTemena. U funkcionira-nje serijalnog procesora, najviSe je u usporedbis druga dva procesora, ugradeno znanje iiskustvo, odnosno procesi ucenja. Premarezultatima Thurstonea 8oo/o perceptivnogfaktora, koji odgovara efikasnosti inputprocesora, razvije se oko dvanaeste godineLivota. U devetnaestoj godini ovaje sposobnostgotovo u potpunosti razvijena. Spacijalna

Kl12.L4r. bbr..761 .51r.20

q1

.59

.34

.06

.33

.85r .9'73.003.14t.L9

Kl44 .0'73.353.142 .27r .47

.88

.36

.06

.46| .021.502.252.1I2 .9"73.5s

M11 = 2't .28 -- 2.32 M14 : 3L.64 s14 : 3.13

sposobnost i sposobnost rezoniranja premaThurstoneu dostiZu u detrnaestoj godini Zivotaoko 8Oolo od ukupnograzvoja, a u devetnaestojgodini neSto vi5e od 9Oolo od ukupnog razvoja.Ove primarne mentalne sposobnosti po svojojfunkciji sukladne su efikasnosti paralelnogprocesora. Primarne mentalne sposobnosti kojenajvise odgovaraju funkciji serijalnogprocesora, numeridka sposobnost, verbalnasposobnost i sposobnost verbalne lakoienajkasnije se razvijaju. Posebno to wijedi zaverbalni faktor i faktor verbalne lakoit:, odnosnofluentnosti. Svoj maksimum ove spc'sobnostidostiZu tek u kasnijim godinama Zivota.

I na tr:melju rezultata ovog istraZivanja,proizlazi da se kognitivne sposobnosti nerazvijaju jednakom brzinom. Prema usvojenomkibernetidkom modelu s tri kognitivnaprocesora jasno je da se oni mogu rangiratiprema brzini sazrijevanja i da je taj rangdeterminiran odnosom genetskih i socijalnihutjecaja. Obrazovni proces najvi5e moZedjelovati na razvoj serijalnog procesora, manjena razvoj paralelnog procesora, a najmanje narazvoj input procesora. U najkraiemvremenskom razdobljuL moZe se utjecati narazvoj input procesora, u duljem na raz',vojparalelnog procesora, a u najduljem na razvojserijalnog procesora. Efikasnost serijalnog

Milko MeJov5ek: Neki podaci o razvoju kognitimih sposobnosti udenika osnovnih Skolaprocesora ispitivana je pomocu testa sinonimau kojem uz sinonime na konkretnoj razinipostoje i oni na apstraktnoj razir:-i.Jedanaestogodi5njaci uspuevaju rijeSiti veoma

mali broj takvih zadataka. Uradak jedetrnaestogodiSnjaka u tim zadacima bolji Stoje i sasvim logidno, ali i na toj razvojnoj raziniapstralrtni sinonimi predstavljaju ispitanicimaprilidan problem.

5.LITERATURAl. Cattell, R.B.: Abilities: their structure, growth, and action, Houghton Mifflin, Boston, 197I.2. Das, J.P., Kirby, J. and Jarman, R.F.: Simultaneous and successive syntheses: an alternative

model for cognitive abilities, Psychological Bulletin, 1975, 82,97 - 1O3.3. Guilford, J.P.: The nature of human intelligence, McGrow Hill, l,ondon, 1971.4. Luria, A.R.: Human brain and psychological processes, Harper nad Row, New York, 1966.5. MejovSek, M.: Neki podaci o razvoju kognitivnih sposobnosti udenika osnormoSkolske dobi s

poremeiajima u ponaSanju, Kriminologua i socualna integracija, f 993, I, L,7-21.6. Momirovii, K., Bosnar, K. i Horga, S.: Kibernetidki model kognitivnog funkcioniranja: poku5aj

sinteze nekih teorija o strukturi kognitivnih sposobnosti, Kineziologija, 1982, 14,5,63 - 82.7.8.

9.

Reuchlin, M. et Valin, E.: Tests collectif, Centre de recherches B.C.R. Binop, 1953.Sternberg, R.J. i French, PA.: Inteligencija i kognicila, (u) Soljan, N. N. i Kovadevii, M. (ur.):Kognitirma znanost, Skolske novine, 7-agreb, 1991.Vernon, Ph. E.:The structure ef human abilities, Methuen, London, 1961.