Mikro.3A
-
Upload
plavusa1512 -
Category
Documents
-
view
233 -
download
0
description
Transcript of Mikro.3A
-
MikroekonomijaTema III
27.4.2012.
Sadraj
Proizvoaev i potroaev viak Kako maksimizirati profit na tritu? Analiza monopola i monopsona Drava i monopol Odreivanje cijena i trina mo Monopolistika konkurencija Oligopol
Predmet: Mikroekonomija 2/73
Potroaev i proizvoaev probitak Kada drava kontrolira cijene, nekim pojedincima je bolje
Mogu kupiti proizvode po niim cijenamaMogu li uvijek svi kupiti taj proizvod?
Ali kakav je uinak na cjelokupno drutvo? Je li ukupno bogatstvo vie ili nie i za koliko?
1. Potroaev probitak je ukupna korist ili vrijednost koju potroadobiva nakon onoga to on plati za neki proizvod
Potroaev i proizvoaev probitak
Krivulja potranje prikazuje spremnost plaanja svih potroaa natritu
Potroaev probitak moe se mjeriti kao povrina podruja ispodkrivulje potranje, a iznad linije trine cijene
Potroaev i proizvoaev probitak Proizvoaev viak ili probitak je ukupna korist ili prihod kojeg
proizvoai dobiju iznad onog to ih zaista kota proizvodnja nekogproizvoda.
Krivulja ponude prikazuje koliinu novca koju su proizvoaispremni prihvatiti za odreenu koliinu proizvoda
Potroaev i proizvoaev probitak
-
Potroaev probitak
koliina
cijena
S
D
Q0
Proizvoaevprobitak
3
QD QS
Potroaev i proizvoaev probitak U odreivanju uinka dravne politike (dravna intervencija) na
blagostanje, mogue je mjeriti probitak ili gubitak potroaeva iliproizvoaeva probitka
Uinci blagostanja Dobici ili gubici proizvoaa ili potroaa
Potroaev i proizvoaev probitak
Kada drava odredi cjenovni plafon, cijena nekog proizvoda ne moebiti iznad te cijene (maksimalno visoka cijena) Kod nekih poljoprivrednih proizvoda; cijene plina i dr.
Kada se cijena dri prenisko, potraivana koliina se poveava, aponuena koliina se smanjuje
Proizvoai prodaju manje po niim cijenama Neki proizvoai nee htjeti ostati na tritu u takvim okolnostima.
Potroaev i proizvoaev probitak
Gubitak proizvoaa jesuma pravokutnika A i
trokuta CB
A C
Potroa koji moe kupitiproizvod ostvaruje
dobitak A
Kontrola cijena i promjene probitka
koliina
cijena
S
D
P0
Q0
Pmax
Q1 Q2
Potroa koji ne moekupiti ima gubitak B
Trokut B i C su gubicidrutva gubitakukupnog probitka
Kontrola cijena i uinak blagostanja
Ukupni gubitak jednak je podruju B + C Gubitak blagostanja predstavlja neefikasnost dravne intervencije ili
kontrole cijena ukupni gubitak probitka (potroaa plus proizvoaa)
B
APmax
C
Q1
Sa neelastinom potranjom,trokut B moe biti vei od
pravokutnika A i potroa trpineto gubitak od kontrole cijena.
S
D
Kontrola cijena u uvjetima neelastine potranje
koliina
cijena
P0
Q2
-
BA
C
Dobitak potroaa jepravokutnik A minus trokut
B,(A-B) i gubitak proizvoaaje pravokutnik A plus trokut C
(-A-C).
UKUPNI GUBITAK PROBITKAJE
(A-B)+(-A-C)= -B-C
SD
2,00
2,40
cijena(NJ/mcf)
koliina (Tcf)0 5 10 15 20 25 3018
(Pmax)1,00
Kontrola cijena i manjak zemnog plina Efikasnost konkurentnog trita
U evaluaciji trita, esto razmatramo da li je ostvarena ekonomskaefikasnostMaksimizacija ukupnog (agregatnog) potroaeva i proizvoaeva probitka
Politike kao to su kontrola cijena koje uzrokuju gubitak blagostanjadrutva, kae se da postavljaju trokove efikasnosti na nacionalnuekonomiju.
Ponekad se javljaju trini neuspjesi Cijene padaju kako bi osigurale odgovarajui signal proizvoaima i
potroaima Vode do neefikasnosti nereguliranog konkurentnog trita
Efikasnost konkurentnog trita Tipovi trinog neuspjeha
1. Eksternalije Trokovi ili koristi koje se ne prikazuju kao dio trine cijene (npr. zagaivanje) Trokovi i koristi su izvan trita
2. Nedostatak informacija Nesavrena informiranost onemoguava potroaa od donoenja odluke kojom
maksimizira korisnost Dravna intervencija moe biti poeljna u takvim situacijama
U odsutnosti trinog neuspjeha, neregulirano konkurentno tritevodi do ekonomski efikasne razine proizvodnje
Efikasnost konkurentnog trita Kontrola cijena
Drava moe odrediti i minimalnu cijenu nekog proizvoda, razinaispod koje cijena ne smije pasti. Odreivanje minimalne nadnice
18
-
BA
C
Kontrola cijena i promjena probitka
koliina
cijena
S
D
P0
Q0
Pmin
Q1 Q2
BA
C
Kontrola cijena i promjena probitka
koliina
cijena
S
D
P0
Q0
Pmin
Q1 Q2
Kada je cijena reguliranada ne bude nia od Pmin,
gubitak blagostanjaodreen je trokutima B i C
.
Gubitak blagostanja iskazan trokutima B i C daje dobru procjenutrokova efikasnosti dravne politike kojom se postavlja cijena iznadili ispod cijene ienja trita
Efikasnost konkurentnog trita Minimalna cijena
Ponekad, vlada trai rast cijene iznad cijene ienja trita Zakon o minimalnoj nadnici Regulacija cijena u avio prijevozu Poljoprivredni proizvodi
Minimalne nadnice
Nadnice su postavljena na viu razinu nego li je to visina nadniceienja trita
Smanjuje se potraivana koliina radnika Oni radnici koji rade DOBIVAJU VIE nadnice Rezultat je nezaposlenost, sve dok svatko tko eli raditi po novoj vioj
nadnici ne moe se zaposliti
Cjenovne potpore
Veina poljoprivrednih politika temelji se na sustavu cjenovnihpotpora Cijene koje postavlja vlada iznad razine cijena slobodnog trita i odrava na
nain da vlada kupuje viak ponude Vlada moe takoer poveati cijene kroz restrikciju proizvodnje,
direktno ili kroz poticaje proizvoaima
-
Kakav je utjecaj na potroae, proizvoae i dravni proraun? Potroai
Potraivana koliina pada, a ponuena koliina raste Vlada kupuje vikove Potroai moraju platiti viu cijenu za proizvod Gubitak potroaeva vika jednak je (A+B)
Cjenovne potpore
Proizvoai Dobivaju sve dok mogu prodavati vie po vioj cijeni Proizvoaev viak raste za A+B+D
Drava (vlada) Trokovi kupovine vikova, koji se financiraju iz poreza, pa su indirektno
trokovi potroaa
Cjenovne potpore
Proizvodne kvote
Drava moe isto tako izazvati rast cijene proizvoda ako provedesmanjenje ponude
BA
CS smanjen za A + BPromjena u PS = A - CGubitak blagostanja = BC
C
Ograniavanje ponude
koliina
cijena
D
P0
Q0
S
S
PS
Q1
Ponuda je ograniena na Q1Ponuda se pomie na S & Q1
S niom svjetskom cijenom, domai potroai imaju poticaj da kupuju proizvodu inozemstvu Domaa cijena pada prema svjetskoj cijeni i uvoz je jednak razlici izmeu ponuene i
potraivane koliine Domai proizvoai mogu uvjeriti dravu kako je potrebno zatiti je i to
eliminirajui uvoz Uvodi se kvota koja je jednaka 0 ili visoka carina
Uvozne kvote i carine
QS QD
PW
A B C
Kvota od 0 jedinica guradomau cijenu prema P0 i uvoz
je jednak 0.
Uvozna carina koja eliminira uvoz
koliina
Price
Q0
D
P0
S
Na slobodnom tritu, domaa cijena jednaka je svjetskoj cijeni PW.
uvoz
Gubitak potroaa je A+B+C.Dobitak proizvoaa je A.
Gubitak blagostanja je:B +C.
cijena
-
Uvozna carina
Porast cijene moe se ostvaritiuvoenjem CARINE
QS raste i QD pada Podruje A je dobitak domaih
proizvoaa Gubitak potroaa
A + B + C + D Dravni prihod je D = carina * uvoz Gubitak blagostanja =
B + C
DCB
QS QDQS QD
AP*
Pw
Q
P
D
S Ako se koristi kvota,pravokutnik D postaje dioprofita inozemnihproizvoaa
Potroa gubi A+B+C+D Proizvoa dobiva A Neto domai gubitak je B +
C + D
DCB
QS QDQS QD
AP*
Pw
Q
P
D
S
Uvozna kvota
Porezni teret (ili korist od subvencija) pada djelomino na potroaa,a djelomino na proizvoaa
Kako se porezni teret dijeli izmeu ovih dviju skupina ovisi o relativnojelastinosti ponude i potranje
Utjecaj poreza ili subvencija Uinci specifinog poreza
Radi jednostavnosti razmotrit emo Specifini porez na proizvod Porez u apsolutnom iznosu po prodanoj jedinici Troarine na naftu, cigarete ili kavu
Potroai gube A + B
Specifini porez
D
S
B
D
A
C
koliina
cijena
P0
Q0Q1
PS cijena kojudobivajuproizvoai
Pb cijena kojuplaajupotroai
porez=1,00 Dobitak drave A + D od
poreznih prihoda.
Proizvoai gube D + C
Gubitak blagostanjaB + C.
Uinci poreza
etiri uvjeta moraju biti zadovoljena kada se uvede porez:(1) Prodana koliina i cijena koju plaaju potroai Pb, moraju biti na krivulji
potranje(2) Prodana koliina i cijena koju dobivaju proizvoai, PS, moraju biti na krivulji
ponude(3) QD = QS
(4) Razlika izmeu onoga to potroai plaaju i to proizvoai dobivajujednak je porezu
-
U prethodnom primjeru, porez je podijeljen gotovo jednako izmeu potroaa iproizvoaa
Ako je potranja relativno neelastina, nadalje, porezni teret e uglavnompasti na potroaa Cigarete
Ako je ponuda relativno neelastina, porezni teret e uglavnom pasti na leaproizvoaa
Uinci specifinog poreza Utjecaj poreza ili subvencija
Moemo izraunati postotak poreza koji e snositi kupac koristeislijedeu formulu: ES/(ES - Ed) Govori nam o djelu poreza koji se prebacuje na potroaa kroz vie cijene Na primjer, kada je potranja savreno neelastina (Ed = 0), dio koji se
prebacuje je 1 potroa snosi 100% poreznog tereta
Subvencije se mogu analizirati na slian nain kao i porezi(negativan porez) Plaanja reduciraju potroaevu cijenu ispod cijene prodavatelja
Moe se tretirati kao negativan porez
Utjecaj poreza ili subvencija
Korist subvencija pripada uglavnom kupcima ako je omjer ED /ESmali.
Korist subvencija uglavnom pripada prodavateljima ako je omjer ED/ES velik.
Uinci subvencija
Maksimizacija profita i konkurentna ponuda
Savreno konkurentno trite
Osnovne pretpostavke savreno konkurentnih trita1. Preuzimatelj cijena2. Homogenost proizvoda3. Slobodan ulaz i izlaz4. Puna mobilnost faktora proizvodnje5. Savrena informiranost
-
1. Preuzimanje cijena Pojedinano poduzee prodaje vrlo MALI dio ukupnog trinog outputa i, i
nema utjecaja na trine cijene. Svako poduzee uzima trinu cijenu kao zadanu preuzimatelj cijena Pojedinani potroa kupuje zaista MALI dio industrijskog outputa da bi
imao bilo kakav utjecaj na cijenu.
Savreno konkurentno trite
2. Homogenost proizvoda Proizvodi svih poduzea su savreni supstituti Kvaliteta proizvoda je relativno jednaka, kao i druge karakteristike proizvoda
Savreno konkurentno trite
3. Slobodan ulaz i izlaz Kada ne postoje specijalni trokovi koji oteavaju ulazak (izlazak) poduzea
na trite ili u industriju
Savreno konkurentno trite Kada je trite konkurentno?
Nekolicina proizvoda iz realnog svijeta odgovara karakteristikama savrenogkonkurenta
Mnoga trita su ipak visoko konkurenta Suoavaju se s relativno niskim ulaznim i izlaznim trokovima Visoko elastinim krivuljama potranje
Maksimizacija profita
Maksimiziraju li poduzea profit? Direktori u poduzeima mogu biti koncentrirani i na slijedee ciljeve:
Maksimizacija profita
Maksimiziraju li poduzea profit? Direktori u poduzeima mogu biti koncentrirani i na slijedee ciljeve:
Maksimizacija prihodaRast prihodaMaksimizacija dividendeMaksimizacija profita u kratkom roku (u skladu s bonusom koji se dobiva ili vlastitom
promocijom)Moe biti na tetu dugoronog profita
-
Implikacije na ne profitne ciljeve U dugom roku, investitori nee podupirati poduzee Bez profita, preivljavanje je malo vjerojatno na savreno konkurentnom
tritu
Maksimizacija profita Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita
Mogue je odrediti output pri kojem se maksimizira profit za bilo kojepoduzee, bilo ono savreni konkurent ili ne. to je profit?
Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita
Mogue je odrediti output pri kojem se maksimizira profit za bilo kojepoduzee, bilo ono savreni konkurent ili ne. Profit () = Ukupni prihod Ukupni troak
to je ukupni prihod? to je ukupni troak?
Trokovi proizvodnje ovise o outputu Ukupni troak (C) = C(q)
Profit poduzea, , je razlika izmeu prihoda i trokova
)()()( qCqRq
Prihod, troak, profit
Prihodi poduzea ovise o outputu koji je prodan na tritu Ukupni prihod (R) = R(q) = R=P*q
TR = P x q TR u potpunoj konkurenciji je pravac pozitivnog nagiba (veliina
nagiba ovisi o veliini cijene) AR i MR u potpunoj konkurenciji konstantni AR = TR / q = P x q / q = P MR = TR / q (kod q= 1), a TR se uvijek mijenja za iznos cijene MR = P P= AR = MR iskljuivo za savreno konkurentno trite
TR, AR i MR u potpunoj konkurenciji
Firma odreuje output kako bi maksimizirala razliku izmeu prihoda itrokova
Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita
-
Maksimizacija profita Kratki rok
0
troak,prihod,profit(kn nagodinu)
Output
C(q)
R(q)A
B
(q)q0 q*
Gdje je ova vertikalna udaljenost najvea?
Nagib krivulje ukupnog prihoda je granini prihod (marginal revenue) Promjena u prihodu koja je rezultat porasta prodanog outputa za jednu jedinicu
Nagib krivulje ukupnog troka je granini troak (marginal cost) Dodatni troak proizvodnje dodatne jedinice outputa
Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita
Maksimizacija profita Kratki rok
0
troak,prihod,profit(kn nagodinu)
Output
C(q)
R(q)A
B
(q)q0 q*
Profit je maksimalan gdje su MR (nagib u tokiA) i MC (nagib u toki B) jednaki Profit je maksimalan u toci u kojoj dodatno poveanje
outputa ostavlja profit nepromijenjen.
MCMRMCMR
qC
qR
q
CR
0
0
Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita
Savreno konkurentno poduzee Preuzimatelj cijena trina cijena i output odreeni prema trinoj potranji i
ponudi Trini output (Q) i output poduzea (q) Trina potranja (D) potranja poduzea (d)
Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita Savreno konkurentno poduzee
Krivulja potranje s kojom se suoava savreno konkurentnopoduzee je HORIZONTALNA
Krivulja potranje s kojom se suoava cjelokupno trite jeOPADAJUA
-
Savreno konkurentno poduzee
d400
Output u l
cijena
100 200
Poduzee Industrija
D
400
S
cijena
Output u hl100
Krivulja potranje savreno konkurentnog poduzea Za savreno konkurentno poduzee, output pri kojem se maksimizira
profit jednak je:
ARPMRqMC )(
Savreno konkurentno poduzee
q2
Savreno konkurentno poduzee
100
200
300
400
cijena
500
MC
AVC
ATC
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Outputq*
AR=MR=PA
q1 : MR > MCq2: MC > MRq*: MC = MR
q1
Gubitakprofita zaq2>q*
Gubitakprofita zaq2>q*
Toka gdje MR = MC, odreuje output pri kome je profit maksimalan
Odreivanje Outputa: Kratkorono
Savreno konkurentno poduzee pozitivan profit
100
200
300
400
cijena
500
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Outputq2
MC
AVC
ATC
q*
AR=MR=PA
q1
D
C B Profit jeodreenjedininimprofitom
pomnoenim sprodanomkoliinom
Profit pojedinici =P-AC(q) =A to B
Ukupanprofit =ABCD
Odreivanje outputa kratkorono
SAETAK o donoenju proizvodnih odluka Profit je makimalan pri MC = MR Ako je P > ATC poduzee ostvaruje profit Ako je P < ATC poduzee ostvaruje gubitak
-
Kada se poduzee treba zatvoriti? Ako je AVC < P < ATC, poduzee treba nastaviti proizvoditi u kratkom roku
Moe pokriti sve svoje varijabilne trokove i dio fiksnih trokova Ako je AVC > P < ATC, poduzee treba zatvoriti
Ne pokriva varijabilne trokove i uope ne pokriva fiksne trokove
Kratkorona proizvodnja Kratkorona krivulja ponude
Krivulja ponude govori nam koliko outputa e biti proizvedeno pri razliitimcijenama
Savreno konkurentno poduzee odreuje koliinu proizvodnje gdje je P = MC Poduzee treba zatvoriti kada je P < AVC
Krivulja ponude savreno konkurentnog poduzea je dio krivulje graninogtroka iznad krivulje AVC.
Ponuda industrije u kratkom roku
cijenaS
Kratkorona krivulja ponudeIndustrije je horizontalna sumaKrivulja ponude pojedinanih
poduzea.
Q15 21
P1
P3
P2
1082 4 75
Raunovodstveni profit Razlika izmeu prihoda poduzea i direktnih trokova
Ekonomski profit Razlika izmeu prihoda poduzea i direktnih i indirektnih trokova Uzima u obzir oportunitetni troak
Dugorona konkurentna ravnotea
Poduzee koristi rad (L) i kapital (K) koje pribavlja s kupljenimkapitalom
Raunovodstveni i Ekonomski profit Raunovodstveni profit: = R - wL Ekonomski profit: = R - wL - rK
wl = troak rada rk = oportunitetni troak kapitala
Dugorona konkurentna ravnotea
Nulti profit Poduzee zarauje normalan povrat na njegove investicije Radi jednako dobro kao da investira bilo gdje drugdje Normalni povrat je oportunitetni troak koritenja novca za kupnju kapitala
umjesto ulaganja u neto drugo
Dugorona konkurentna ravnotea
-
Nulti ekonomski profit Ako je R > wL + rk, ekonomski profit je pozitivan, Ako je R = wL + rk, ekonomski profit je jednak nuli, Ako je R < wl + rk, potrebno je razmotriti mogunost izlaska iz industrije
Dugorona konkurentna ravnotea
S1
Output Output
cijenacijena
LAC
LMC
D
S240 P1
Q1
Poduzee Industrija
Q2
P2
q2
30
Profit privlai poduzeaPoveanje ponude dok profit ne bude = 0
Dugorona konkurentna ravnotea - profit
q1
S2
Output Output
cijenacijena
LAC
LMC
D
S1P2
Q2
Poduzee Industrija
Q1
P1
q2
20
30
Gubici izazivaju da poduzea naputaju industrijuPonuda se smanjuje sve dok profit ne bude = 0
Dugorona konkurentna ravnotea - Gubitak
1. Sva poduzea u industriji maksimiziraju profit kada MR = MC
2. Niti jedno poduzee nema poticaj za ulazak ili izlazak Zaraeni ekonomski profit je nula
3. Trite je u ravnotei QD = QS
Dugorona konkurentna ravnotea
Trina mo: Monopol i monopson
Monopol
Monopol1. Jedan prodavatelj mnogo kupaca2. Jedan proizvod (nema dobrih supstituta)3. Barijere ulaska4. Sam odreuje cijenu (Price Maker)
-
Monopol
Monopolista predstavlja postojanje jednog poduzea na STRANIPONUDE.
Monopolista sam kontrolira cijenu. Profit e biti maksimalan na razini outputa, gdje je (MR) =(MC). emu je jednaka krivulja potranje na tritu monopola?
Prosjeni i granini prihod
Monopolistov prosjeni prihod (AR = average revenue), predstavljatrinu krivulju potranje.
Monopolista takoer treba odrediti i granini prihod (MR = marginalrevenue)
Odreivanje graninog prihoda Kao jedini proizvoa, monopolista se susree s trinom potranjom u
odreivanju outputa i cijene. Pretpostavimo kako je potranja monopoliste:
P = 6 - Q
Prosjeni i granini prihodUkupni, prosjeni i granini prihod
P Q R MR AR
0
1
2
3
4
5
Ukupni, prosjeni i granini prihod
P Q R MR AR
6 0 0 - -
5 1 5 5 5
4 2 8 3 4
3 3 9 1 3
2 4 8 -1 2
1 5 5 -3 1
Prosjeni i granini prihod
Output1 2 3 4 5 6 70
1
2
3
cijena
4
5
6
7
Prosjeni prihodAR (Average Revenue)= (Demand)
Granini prihodMR (MarginalRevenue)
-
Monopol
Valja zamijetiti:1. Da bi poveao prodaju mora smanjiti cijenu2. MR < P
Monopolist i odluivanje o koliini outpta
1. Profit se maksimizira pri razini outputa gdje je MR = MC2. Funkcija trokova je jednaka kao i kod savrene konkurencije:
MRMCiliMRMC
QCQRQQCQRQ
00///
)()()(
Gubitakprofita
P1
Q1
Gubitakprofita
MC
AC
koliina
cijena
D = AR
MR
P*
Q*
P2
Q2
Monopolist i odluivanje o koliini outpta
output0 5 15 20
kune
100
150
200
300
400
50
R
10
Profitr
r'
c
c
Podsjetimo se!
C
Kada je profitmaksimalan, nagib ili rri cc su jednaki:MR=MC
AR
MR
MC
AC
koliina0 5 10 15 20
P=30
kn/Q
10
20
40
15
Monopol i makimizacija profita
Profit
AR
MR
MC
AC
koliina0 5 10 15 20
P=30
kn/Q
10
20
40
AC=15
Profit = (P - AC) x Q =(30 - 15)(10) = 150
Monopol i profit
-
Grubo pravilo u odreivanju cijene
Proizvodnja jedne dodatne jedinice i njena prodaje poveavaprihod za iznos cijene (1)(P) = P
Sa opadajuom potranjom, proizvodnja i prodaja dodatnogproizvoda moe takoer imati posljedino mali pad cijeneP/Q. Smanjenje prihoda od prodaje svih prodanih jedinica, odnosno
promjena prihoda: Q(P/Q).
QPQ
QRMR
)(.1
Grubo pravilo u odreivanju cijene
Pomnoili smo ipodijelili s P
d
d
EPPMR
EQP
PQ
1.5
1.4
Grubo pravilo u odreivanju cijene
d
EPPMR 1
Grubo pravilo u odreivanju cijene
D
D
EPMCP
MCE PP
1
1
MCMRgdjemaksimalanje
Grubo pravilo u odreivanju cijene
(P MC)/P je mara dodana na granini troak (MC) kao postotak odcijene
Mara treba biti jednaka negativnoj inverznoj elastinosti potranje Cijena treba biti iskazana direktno kao mara na granini troak
Grubo pravilo u odreivanju cijene
-
Monopol
Usporedba cijene monopolista sa cijenom savrenog konkurenta:Monopol
P > MCCijena je vea od MC za iznos koji ovisi o inverznoj elastinosti potranje
Savren konkurent P = MC Potranja je savreno elastina, pa je P=MC
Monopol
Ako je potranja vrlo elastina, postoji mala korist biti monopolist Vea elastinost, znai da je trite vrlo blizu savreno konkurentnog
trita Zapamtite da monopolista nee nikad proizvoditi koliinu proizvodnje
gdje mu je potranja neelastina U neelastinom dijelu, moe poveati prihod smanjujui koliinu i
poveavajui cijenu
Pomak u potranji
Na savreno konkurentnom tritu, trina krivulja ponude odreenaje graninim trokom.
Za monopolistu, output je odreen s graninim trokom i oblikomkrivulje potranje Nema krivulje ponude na tritu monopola
Pomak u potranji
Promjene u potranji ne pronalaze promjene cijene i koliine kojekorespondiraju krivulji ponude
Promjene u potranji vode do: Promjena u cijeni bez promjena outputa Promjena u outputu bez promjena u cijeni Promjena u cijeni i koliini
Monopol
Pomak u potranji uobiajeno uzrokuje istodobnu promjenu cijene ikoliine
Primjeri pokazuju kako se monopolistiko trite razlikuje od tritasavrene konkurencije
Poduzee na savreno konkurentnom tritu specificira koliinu prisvakoj cijeni Ovaj odnos ne postoji na tritu monopola
Poduzee s vie pogona
Kod nekih poduzea, proizvodnja se odvija u vie pogona, iji su trokoviproizvodnje razliiti.
Poduzee mora odrediti kako distribuirati proizvodnju izmeu razliitihpogona
1. Proizvodnja treba biti podijeljena tako da je MC u pogonima jednak.2. Output se odreuje gdje je MR=MC. Profit je maksimalan tamo gdje je MR=MC za
svaki pogon.
-
Poduzee s vie pogona
Prikazano algebarski: Q1 i C1 su output i trokovi proizvodnje pogona 1. Q2 i C2 su output i trokovi proizvodnje pogona 2. QT = Q1 + Q2 je ukupni output. Profit je onda:
= PQT C1(Q1) C2(Q2)
Poduzee s vie pogona
Poduzee treba poveati output svakog pogona sve dok dodatni profitod zadnje proizvedene jedinice u pogonu 1 ne bude 0
1
1
1
1
11
0
0)(
MCMRMCMR
QC
QPQ
QT
Poduzee s vie pogona
Jednako vrijedi i za pogon 2. Nadalje, poduzee treba proizvoditi koliinu pri kojoj
MR = MC1 = MC2
Monopolska mo
isti monopoli su rijetkost Nadalje, trite s nekoliko poduzea, gdje se svatko od njih susree s
opadajuom krivuljom potranje, e proizvoditi pri cijeni veoj od MC Poduzea esto proizvode sline proizvode koji imaju neke razlike,
kako bi se razlikovali od proizvoda drugih poduzea
Pri trinoj cijeni od1,50, elastinost
potranje je1,5.
2,00
NJ/Q
1,50
1,00
Quantity10 000 QA20 000 30 000 3 000 5 000 7 000
NJ/Q2,00
1,50
1.00
1,40
1,60
DA
MRA
Trinapotranja
Poduzee A ima neku monopolskumo i odreuje cijenu koja je iznad
MC pri proizvodnji MR=MC.
MCA
Potranja za etkicama za zube Mjerenje monopolske moi
Analizirano poduzee moe imati veu monopolsku mo, naravno, ako uspijeistisnuti ostala poduzea s trita Ipak i ovako, njegova je monopolska mo znaajna.
Kako mjerimo monopolsku mo jednog poduzea u usporedbi s drugim? Koji su izvori monopolske moi?
Zato neka poduzea imaju veu mo od drugih poduzea?
-
Mjerenje monopolske moi
Monopolska mo se moe mjeriti veliinom za koju je cijenavea od graninog troka
Lernerov indeks monopolske moi L = (P - MC)/P
Vea vrijednost L (izmeu 0 i 1) vea jemonopolska mo
L se iskazuje u terminima EdL = (P - MC)/P = -1/EdEd je elastinost potranje poduzea, a ne
trina potranja
Monopolska mo
Monopolska mo, ipak, ne garantira profit Profit ovisi o relativnom odnosu prosjenog troka prema cijeni Jedno poduzee moe imati veu monopolsku mo, ali nii profit zbog
viih prosjenih trokova.
Grubo pravilo odreivanja cijene
Odreivanje cijene za bilo koje poduzee koje ima monopolsku mo: Ako je Ed velik, mara je mala Ako je Ed mali, mara je velika
dEMCP11
Elastinost potranje i mara
P*
MR
D
kn/Q
koliina
MC
Q*
P*-MC
to je potranja elastinija,Manja je mara.
D
MR
kn/Q
koliina
MC
Q*
P*P*-MC
Izvori monopolske moi
Monopolska mo je odreena sposobnou postavljanja cijene iznadgraninog troka.
Monopolska mo poduzea, je odreena elastinou potranje togpoduzea.
Izvori monopolske moi
to je potranja manje elastina, monopolska mo poduzea je vea. Elastinost potranje poduzea odreena je:
1) Elastinou potranje trita2) Brojem poduzea na tritu3) Interakcijom meu poduzeima
-
Elastinost trine potranje
S jednim poduzeem, trina krivulja potranje i krivulja potranjepoduzea su jedinstvene. Stupanj monopolske moi odreen je kompletno elastinou trine
potranje Sa vie poduzea, individualna potranja moe se i razlikuje se od
trine potranje. Potranja za proizvodima poduzea je elastinija od trine potranje.
Broj poduzea
Monopolska mo poduzea pada kako se poveava broj poduzea; uz ostalonepromijenjeno Najvaniji je broj poduzea sa znaajnim trinim udjelom. Trite je visoko koncentrirano, ako samo nekoliko poduzea pokriva cjelokupno
trite. Poduzea vole stvoriti barijere ulaska kako bi zadrala nova poduzea izvan
trita Patent, licence, ekonomija obujma
Interakcija meu poduzeima
Ako su poduzea agresivna u osvajanju trinog udjela, pa, na primjer,smanjuju cijene proizvoda drugih, cijena se moe spustiti na razinu cijene nakonkurentom tritu.
Ako poduzea surauju (izbjegavajui antitrustovske zakone), mogue je dastvore znaajnu monopolsku mo.
Drutveni troak monopolske moi
Monopolska mo rezultira veom cijenom i manjom koliinomproizvodnje.
BA
Gubitak potroaeva vika Zbog vie cijene,potroa gubi A+B i
proizvoa dobiva A igubi C.
C
Gubitak probitka ili blagostanja zbog monopolske moi
Koliina
AR=D
MR
MC
QC
PC
Pm
Qm
kn/Q
Gubitak probitka
CS = -(A+B) iPS= A- C
UINAK NABLAGOSTANJE
-(A+B)+A-C=-B-C
Drutveni troak monopola
Drava moe regulirati monopolsku mo kroz regulaciju cijene. Podsjetimo se da na savreno konkurentnom tritu, regulacija cijena izaziva
gubitak blagostanja. Regulacija cijena moe regulirati gubitak blagostanja u uvjetima monopola.
-
Drutveni troak monopolske moi
Prirodni monopol Poduzee koje moe proizvoditi cjelokupni output u jednoj industriji uz trokove koji su
nii nego kada bi na tritu bilo nekoliko poduzea. Uobiajeno se javlja kada postoji ostvarivanje velike ekonomije obujma.
MC
AC
ARMR
kn/Q
Koliina
Odreivanjem cijene na Prpoduzeu se omoguuje
ostvarivanje profita dovoljnovelikog da ne poeli izai s
trita
Qr
Pr
PC
QC
Ako je cijena regulirana na Pc,Poduzee e ostvariti gubitak i izai e
s trita. Ne moe pokriti prosjenetrokove
Pm
Qm
Neregulirani monoplista e proizvoditiQm i zaraunavati cijenu Pm.
Regulacija cijena kod prirodnog monopola
Drutveni troak monopolske moi
Regulacija u praksi Vrlo je teko procijeniti trokove poduzea i funkciju potranje zato to su to
promjenjive kategorije zajedno s procesom razvijanja trinih uvjeta. Alternativna tehnika odreivanja cijena regulacija stope povrata
dozvoljava poduzeu da postavi maksimalnu cijenu temeljenu na oekivanojstopi ili povratu koje e poduzee zaraditi.
Monopson
Monopson je trite na kojem je samo jedan kupac. Oligopson je trite na kojem postoji nekolicina kupaca. Monopsonska mo je sposobnost kupca da utjee na cijenu
proizvoda i plati manje nego li je cijena koja bi bila u uvjetimasavreno konkurentnog trita.
Monopsonska mo
Bilateralni monopol Trite na kojem je samo jedan kupac i samo jedan prodavatelj Bilateralni monopl je rijedak, a puno ee su situacije kada na tritu ima manji broj
prodavatelja s monopolskom moi koji prodaju nekolicini kupaca koji imajumonopsonsku mo
ak i sa dogovaranjem, openito, monopsonska i monopolska mo e ponititi jednadrugu.
Ograniavanje trine moi:Antitrustovski zakon Trina mo oteuje neke igrae na tritu kupca ili prodavatelja Trina mo smanjuje output, vodei do gubitka blagostanja Velika trina mo moe voditi do problema jednakosti i pravednosti
-
to moemo uiniti da ograniimo trinu mo i zadrimo poduzea da nedjeluju anti konkurentno? Porezom koji e oduzeti profit monopolisti i redistribuirati ga potroau
Potekoe u mjerenju i pronalasku svih onih koje gube Direktna regulacija cijene prirodnog monopoliste Zadrava poduzea od stjecanja pretjerane trine moi
Antitrustovski zakon
Ograniavanje trine moi:Antitrustovski zakon Antitrustovski zakon
Pravila i regulacije osmiljene za promociju konkurentne ekonomije: Zabranjuju akcije koje ograniavaju ili u velikom dijelu ograniavaju
konkurenciju Zabranjuju forme doputene trinim strukturama
Monopolska mo proizlazi iz raznih situacija, svaka od njih pokrivenaje antitrustovskim zakonom
27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 129/73
U praksi, regulator (drava) moe dozvoliti monopolistu zadravanjeodreenih koristi u formi veeg profita uslijed niih trokovaproizvodnje.
To podrazumijeva da cijena nee biti jednaka MC.
Drava i monopol
27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 130/73
Umjesto regulacije prirodnog monopola u privatnom vlasntvu, dravase moe odluiti upravljati tim istim privatnim monopolom.
Na primjer, Hrvatska Pota se nalazi u vlasnitvu Republike Hrvatske.
Drava moe odluiti da uope ne reagira na problem monopola akoprocijeni da su trini propusti zanemarivi u usporedbi snesavrenosti javnih politika.
Drava i monopol
Drava i monopol
Zbog drutvenog troka monopola, antimonopolskim zakonom moese regulirati monopolska mo.
Vlada moe ograniiti monopolsku mo i regulacijom cijena. Regulatorna agencija moe odrediti najviu dozvoljenu cijenu.....
27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 132/73
Problem monopola
Koliko su raireni problemi monopola?
Monopoli su uobiajena pojava
Veina poduzea ima neki oblik kontrole nad cijenama uslijed diferencijacijeproizvoda
Poduzea sa znantnom monopolsko moi su rijetka
Nekoliko dobara je zaista jedinstveno
-
Odreivanje cijena i trina mo
Uvod
Odreivanje cijene bez trine moi (savrena konkurencija) jeodreeno trinom ponudom i potranjom.
Uvod
Odreivanje cijene s trinom moi (nesavrena konkurencija)zahtjeva od individualnog proizvoaa da zna mnogo vie o okarakteristikama potranje kao i o upravljanju proizvodnjom.
Osvajanje potroaeva vika
Sve cjenovne strategije koje smo istraili imajuzajedniko kako osvojiti potroaev viak i transferirati gana proizvoaa.
Toka maksimizacije profita je MC=MR
Osvajanje potroaeva vika
Cjenovna diskriminacija je praksa odreivanja razliitihcijena razliitim potroaima za sline proizvode.Mora se biti u mogunosti identificirati razliite potroae i
odrediti im onda razliite cijene. Druge tehnike kojima se iri raspon trita poduzea,
kako bi se osvojio vei broj kupaca i time vei potroaevviak Tarife i paketi
Cjenovna diskriminacija
Cjenovna diskriminacija prvog stupnja Odreuje odvojenu cijenu za svakog potroaa: odreivanje maksimalne ili rezervacijske
cijene koju je potroa spreman platiti.
-
P*
Q*
Bez cjenovne diskriminacije,output je Q* i cijena je P*.Varijabilni profit je podrujeizmeu MC & MR (uto).
Savrena cjenovna diskriminacija prvog stupnja
Koliina
kn/Q
Sa savrenom diskriminacijom,poduzee e izabrati proizvoditi Q**
poveavajui varijabilni profitukljuujui ljubiasto podruje.
Potroaev viak je podrujeiznad P* i izmeu
0 i Q* outputa.Pmax
D = AR
MR
MC
Q**
PC
Cjenovna diskriminacija
Ako poduzee moe ostvariti savrenu cjenovnu diskriminaciju, svakompotroau e biti postavljena cijena koju je on voljan platiti.
Cjenovna diskriminacija prvog stupnja U praksi, svrena cjenovna diskriminacija nije uglavnom mogua
1. Nepraktino je postaviti razliite cijene za svakog potroaa (ak i za nekolicinupotroaa).
2. Poduzee obino ne zna rezervacijsku cijenu za svakog potroaa. Poduzee moe ostvariti nesavrenu diskriminaciju.
Odreuje se nekoliko razliitih cijena temeljeno na procjeni rezervacijskih cijena.
Primjeri nesavrene cjenovne diskriminacije gdje prodavatelj imasposobnost segregacije trita u nekoj mjeri i odreivanja razliitihcijena za neke proizvode: Odvjetnici, doktori, raunovoe Prodavai automobila (15% unutar profita) Poslovne kole i sveuilita (razlike u financijskoj pomoi)
Cjenovna diskriminacija prvog stupnja
Quantity
D
MR
MC
kn/Q
P2P3
P1
P5P6
est navedenih cijena rezultira veim profitom.Sa jednom cijenom
P*4, bilo bi nekoliko potroaa.
P*4
Q*
Diskiminacijom do P6(konkurentne cijene)poveava se profit.
Cjenovna diskriminacija prvog stupnja Cjenovna diskriminacija drugog stupnja Na nekim tritima, potroai kupuju mnogo jedinica nekog proizvoda
kroz vrijeme Potranja za takvim proizvodima opada sa porastom potronje
Elektrina energija, potronja, gorivo za grijanje Poduzee moe uvesti cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja
Praksa odreivanja razliitih cijena po jedinici za razliite koliine istog proizvoda iliusluge.
-
Koliinski diskont je primjer cjenovne diskriminacije drugog stupnja Primjer: Kupovina vee koliine proizvoda kod Agrokora
Blok cijena praksa odreivanja razliitih cijena za razliite koliine iligrupe proizvoda Primjer: Elektra Zagreb odreuje razliite cijene za razliite grupe potroaa
grupirane u blokove
Cjenovna diskriminacija drugog stupnja
kn/Q Bez diskriminacije:P = P0 i Q = Q0. Sa
diskriminacijom drugogstupnja postoje tri bloka sa
cijenama P1, P2, & P3.
koliina
D
MR
MCAC
P0
Q0Q1
P1
Prvi blok
P2
Q2
Drugi blok
P3
Q3
Trei blok
Razliite cijene suodreene za razliite
koliine ili blokove istogproizvoda
Cjenovna diskriminacija drugog stupnja
Cjenovna diskriminacija treeg stupnja
Praksa podjele potroaa u dvije ili vie grupa sa odvojenomkrivuljom potranje i odreivanja razliitih cijena za svaku grupu
1. Podjela trita u dvije grupe2. Svaka grupa ima svoju funkciju potranje
Cjenovna diskriminacija
Cjenovna diskriminacija treeg stupnja Najuestaliji oblik cjenovne diskriminacije
Primjer: avio kompanije, prvoklasni likeri u odnosu na manje dobre, popustiza studente i starije graane, konzervirano nasuprot smrznutom povru
Cjenovna diskriminacija treeg stupnja
Koriste se odreene karakteristike kako bi se podijelilo trite urazliite grupe.
Uobiajeno, elastinost potranje razlikuje se meu grupama. Studenti i umirovljenici nisu esto voljni platiti jednako visoku cijenu kao i
ostali zbog niih dohodaka. Ove grupe potroaa se mogu lako odrediti pomou osobne iskaznice i/ili
indeksa.
Stvaranje grupa potroaa
Ako je cjenovna diskriminacija treeg stupnja izvediva, kakopoduzee moe odluiti kojom cijenom opteretiti svaku grupupotroaa?
1. Ukupan output trebao bi biti podijeljen izmeu grupa tako da MR svakegrupe bude jednak.
2. Ukupan output je izabran tako da MR za svaku grupu potroaa je jednakMC proizvodnje.
-
Cjenovna diskriminacija treeg stupnja
Odreivanje relativnih cijena Razmiljanje o relativnim cijenama koje se trebaju odrediti za svaku
grupu potroaa i njihovo stavljanje u odnos sa cjenovnom elastinoupotranje za menadere moe biti puno jednostavnije i korisnije
E1 i E2 su elastinosti potranje za svaku grupu
Odreivanje relativnih cijena Izjednaavanjem MR1 i MR2 odreuje se relacija koja se mora drati i za
cijene Via cijena odrediti e se potroau s niom elastinou potranje
)E()E(
PP
1
2
2
1
1111
Cjenovna diskriminacija treeg stupnja
Ekonomika kupona i rabata
Potroai koji su vie cjenovno elastini nastojat e koristitikupon/rabat ee kada kupuju proizvod, nego potroai koji sumanje cjenovno elastini.
Kuponi i programi rabata omoguuju poduzeima cjenovnudiskriminaciju.
Ekonomika kupona i rabata
Oko 20 30% potroaa samo izree kupone (koristi programerabata).
Poduzea mogu odobriti onima s viom cjenovnom elastinoupotranje da kupe proizvod koji u normalnim okolnostima ne bi kupili.
Slijedea tablica pokazuje kako elastinost potranje varira zakuponske i ne kuponske korisnike.
Ostali oblici cjenovne diskriminacije
Meuvremenska cjenovna diskriminacija Praksa odvajanja potroaa sa razliitim funkcijama potranje u razliite
grupe i postavljanja razliitih cijena u razliito vrijeme U poetku plasmana proizvoda, potranja je neealstina.
Meuvremenska cjenovna diskriminacija
Jednom kada to trite dosegne maksimalni profit, poduzeasmanjuju cijene usmjeravajui se prema tritu openito sa vieelastinom potranjom.
-
Meuvremenska cjenovna diskriminacija
koliina
AC = MC
kn/QKroz vrijeme, potranjapostaje elastinijai cijena se smanjujepriklanjajui semasivnom tritu.
MR2
D2 = AR2
Q2
P2
D1 = AR1MR1
P1
Q1
Poetno, potranja je manje elastina,Rezultira sa cijenom P1 .
Ostali oblici cjenovne diskriminacije
Cijena maksimalnog optereenja Praksa zaraunavanja vie cijene u doba vrhunca kada ogranienja
kapaciteta uzrokuju visoke granine trokove Potranja za nekim proizvodima moe dostii vrhunac u odreeno
vrijeme
Cijena maksimalnog optereenja
Cilj je poveati efikasnost naplaivanjem cijene koja je blizu graninogtroka Porast MR i MC inducirat e viu cijenu Ukupni viak je vei zbog naplaivanja cijene koja je blizu MCMoe li se mjeriti efikasnost ostvarena zbog cijene maksimalnog optereenja
Sa cjenovnom diskriminacijom treeg stupnja, MR za sva trita jejednak
MR nije jednak za svako trite zbog toga to jedno trite neimplicira da drugo trite ima cijenu maksimalnog optereenja Cijena i prodaja na svakom tritu su neovisne Primjer: elektrina energija, kino predstave
Cijena maksimalnog optereenja
MR1
D1 = AR1
MC
P1
Q1 koliina
kn/Q
MR2D2 = AR2
Q2
P2
MR=MC za svakugrupu. Grupa 1 imaviu potranju zavrijeme vrhunca.
Cijena maksimalnog optereenja Dvodijelna tarifa
Forma zaraunavanja cijene u kojoj potroai plaaju i ulazne, kao i trokovekoritenja Primjer: zabavni park, golf teej, telefonske usluge
Troak se zaraunava unaprijed od sada do upotrebe/kupnje proizvoda. Dodatni troak se zaraunava za svaku jedinicu koju potroa poeli
konzumirati. Plaate troak telefonske preplate i impulse za svaki razgovor.
-
Dvodijelna tarifa
Odluka o zaraunavanju cijene ukljuuje ulaznu naknadu (T) i naknadukoritenja (P)
Bira se izmeu slobodnog ulaza i visoke cijene koritenja ili visokog ulaza inulte cijene koritenja
Dvodijelna tarifa s mnogo potroaa
Ne postoji tona formula za odreivanje P* i T* Mora se razmotriti trade-off izmeu ulazne naknade T* i naknade za
koritenje P* Niska ulazna naknada: vie ulaza i vei profit od prodaje proizvoda Ako ulazni troak postane manji, broj ulazaka je vei i profit od ulaska e se
smanjiti
U cilju pronalaska optimalne kombinacije, izabire se nekolikokombinacija P i T
Pronae se kombinacija koja maksimizira profit Profit poduzea se dijeli u dvije komponente
Svaka je funkcija ulazne naknade, T uz pretpostavku fiksne prodajne cijene,P
Dvodijelna tarifa s mnogo potroaa Dvodijelna tarifa
Grubo odreivanje Slina potranja: Izabrati P blisko MC i visok T Razliita potranja: Odreuje se visoka P i niska T Primjer: Disneyland u Kaliforniji i Disney na Floridi
Florida imaju strategiju visoke ulazne naknade, dok vonje unutar su besplatne.
Dvodijelna tarifa
Ulazna naknada (T) daje pravo kupcu na odreenu koliinu besplatnih jedinica Gillette uz britvicu daje besplatne ilete Mobilni Internet ukljuuje odreenu koliinu bajtova besplatno kroz mjesec
Time je mogue naplatiti viu ulaznu naknadu bez da se gube kupci Viim ulaznim naknadama, osvaja se potroaev viak malih potroaa bez njihova
izlaska sa trita Osvaja se vei dio potroaeva vika velikih klijenata
Paket proizvoda
Prodaja u paketu je praksa prodaje dva ili vie proizvoda zajedno kaopaket sa ciljem ostvarivanja cjenovne prednosti
Neophodni uvjeti za paketnu prodaju Heterogeni potroai Cjenovna diskriminacija nije mogua Potranje trebaju biti negativno korelirane
-
Efikasnost paketne prodaje ovisi o stupnju negativne korelacijepotranje izmeu dva proizvoda Najbolje kada potroa koji ima visoku rezervacijsku cijenu za proizvod 1 ima
nisku rezervacijsku cijenu za proizvod 2 i vice versa Na dijagramu se prikazuju pozitivno i negativno korelirane cijene
Odluka o kupnji kada se proizvodi prodaju u paketu Mjeovita prodaja u paketu
Praksa prodaje dva ili vie proizvoda i u paketu i pojedinano Ovo se razlikuje od iste paketne prodaje kada se proizvodi prodaju
jedino u paketu Mjeovita prodaja u paketu je dobra kada
Kada su potranje neznatno negativno korelirane Granini trokovi proizvodnje su znaajni
Vezivanje
Praksa kojom se namee potroau da kupi jedno proizvod ukolikoeli kupiti drugi proizvod Xerox ureaj i papir Prvi proizvod je beskoristan bez nabavke drugog proizvoda
Omoguava mjerenje potranje poduzeima i efikasniju primjenucjenovne diskriminacije.
Dozvoljava prodavatelju da mjeri potroaa i koristi dvodijelnu tarifuza potroae koji su vaniji (ostvaruju vee kupnje)McDonalds
Dozvoljava zatitu njihova brandaMicrosoft
Koristi da osnai trinu mo
Vezivanje
Oglaavanje
Poduzee koje ima trinu mo moe odluiti koliko oglaavati Pogledajmo, kako poduzee izabire koliinu oglaavanja kojom maks.
profit Odluka ovisi o karakteristikama potranje za proizvodom poduzea
Pretpostavke Poduzee odreuje samo jednu cijenu za proizvod Poduzee zna da potraivana koliina ovisi o cijeni i o trokovima
oglaavanja, AQ(P,A)
Prikaimo krivulju trokova poduzea, prihoda, i profita uz oglaavanje i bezoglaavanja
Oglaavanje
-
Oglaavanje
Grubo pravilo Da bi se maksimizirao profit, odnos oglaavanja i prodaje poduzea trebao bi
biti jednak negativnom odnosu elastinosti potranje s oglaavanjem icjenovnoj elastinosti potranje
Monopolistika konkurencija iOligopol
Monopolistika konkurencija
Karakteristike1. Mnogo poduzea2. Slobodan ulaz i izlaz3. Diferenciran proizvod
Monopolistika konkurencija
Veliina monopolske moi ovisi o stupnju diferencijacije proizvoda
Dvije vane karakteristike Diferencirani, ali visoku supstitabilni proizvodi (ali nisu savreni supstituti, pa
je elastinost potranje velika, ali ne i bezgranina) Slobodan ulaz i izlaz (relativno)
Monopolistika konkurencija Poduzee monopolistike konkurencije u kratkom idugom roku
Koliina
kn/Q
Koliina
kn/QMC
AC
MC
AC
DSR
MRSR
DLR
MRLR
QSR
PSR
QLR
PLR
Kratkorono Dugorono
-
Kratki rok Opadajua krivulja potranje diferenciran proizvod Potranja je relativno elastina proizvodi su supstitutiMR < P Profit se maksimizira kod MR = MC Poduzee ostvaruje ekonomski profit
Poduzee monopolistike konkurencije u kratkom roku
Dugi rok Profit e privui nova poduzea u industriju (nema barijera ulaska) Krivulja potranje postojeih poduzea u industriji e opasti na DLR Output i cijena poduzea e se smanjiti Output industrije e porasti Nema ekonomskog profita (P = AC) P > MC odreena monopolska mo
Poduzee monopolistike konkurencije u dugomroku
Monopolistika konkurencija i ekonomska efikasnost
Monopolistika mo omoguuje poduzeu ostvarivanje vie cijene nego natritu savrene konkurencije.
Dugorono bez ostvarivanja ekonomskog profita, poduzee jo uvijek neproizvodi na minimumu AC i postoji viak kapaciteta.
Poduzee se suoava s opadajuom krivuljom potranje, pa je tokanultog profita s lijeve strane od minimuma AC
Javljanje vika kapaciteta je neefikasno zato to prosjeni troak bibio nii sa nekolicinom poduzea Neefikasnost uzrokuje pogoravanje poloaja potroaa
Monopolistika konkurencija i ekonomska efikasnost
Monopolistika konkurencija
Ukoliko je neefikasnost loa za potroaa, mora li monopolistikakonkurencija biti regulirana? Trina mo je relativno mala. Obino postoji dovoljno poduzea koja meusobno
konkuriraju sa dovoljnom razinom supstitucije izmeu njih gubitak blagostanja jerelativno mali.
Neefikasnost se balansira sa koristima koju ostvaruje potroa zbog poveanediverzifikacije proizvoda moe lako prei preko gubitka blagostanja.
Oligopol Karakteristike
Manji broj poduzea Diferencijacija proizvoda moe i ne mora postojati Barijere ulaska
Ekonomija obujma Patenti Tehnologija Prepoznatljivost imena Strateke akcije
-
Oligopol
Primjeri Automobili elik Aluminij Petrokemija Elektrina oprema i ureaji
Oligopol
Izazovi menadementa Strateke akcije koje odvraaju ulaske
Prijetnje o smanjenju cijene nasuprot novim konkurentima zadravanjem vika kapaciteta Rivalstvo
Zato to je samo nekoliko poduzea, svaki od njih mora razmotriti kako e njegova akcijautjecati na njegove rivale i kako e rival reagirati na to
Oligopol Ravnotea
Ako jedno poduzee odlui smanjiti njegovu cijenu, ono morarazmotriti to e druga poduzea u industriji uiniti Ona mogu smanjiti cijenu za odreeni iznos, za jednaki iznos kao i mi ili vie
od nas,Mogu krenuti u rat cijena i drastino smanjiti profite svima
Akcije i reakcije su dinamine i razvijaju se kroz vrijeme.
Oligopol Ravnotea
Definiranje ravnotee Poduzea rade najbolje to mogu i nemaju inicijative da promijene njihov output ili cijenu Sva poduzea pretpostavljaju da konkurentni uzimaju u obzir odluke rivala
Nash ravnotea Svako poduzee radi najbolje to moe uz zadane aktivnosti njegova konkurenta
Fokusirajmo se na duopol Trite na kojem konkuriraju dva poduzea
Oligopol
Cournot ModelModel Oligopola u kojem poduzea proizvode homogeni proizvod, svako
poduzee postupa kao da je output njegova konkurenta fiksan, i svapoduzea odluuju simultano koliko proizvoditi
Poduzee e prilagoditi njegov output temeljeno na miljenju o tome koliko eostali proizvoditi
Oligopol
Reakcijske krivulje Odnos izmeu outputa kojim poduzee maksimizira profit i koliine za koju on
misli da e njegov konkurent proizvesti Output maksimizacije profita poduzea je opadajui raspored oekivane
proizvodnje svog konkurenta (poduzea 2)
-
Cournot-ova ravnotea
Krivulja reakcije svakog poduzea govori nam koliko e onoproizvoditi uz dani output svoga konkurenta
Ravnotea u Cournot-ovom modelu, u kojem svako poduzeekorektno pretpostavlja koliko e njegov konkurent proizvesti iodreuje svoju vlastitu razinu proizvodnje u skladu s time.
Prednost prvog poteza Stackelbergov Model
Model Oligopola u kojem jedno poduzee odredi svoj output prijeostalih
Zakljuak Prednost je kada poduzee prvo odredi output Output poduzea 1 je dvostruko vei od poduzea 2 Profit poduzea 1 je dvostruko vei od profita poduzea 2
Povlaenje prvog poteza omoguava poduzeu veu proizvodnju. Poduzee 2 mora to uzeti u obzir i proizvoditi manje sve dok ne eli smanjiti
profit za svakog od njih.
Prednost prvog poteza Stackelbergov Model Cjenovna konkurencija
Konkurencija u oligopolnoj industriji moe se pojaviti sa cijenomumjesto s outputom.
Bertrand Model je uestaliModel oligopola u kojem poduzea proizvode homogeni proizvod, svako
poduzee tretira cijenu konkurenta kao fiksnu, i sva poduzea simultanoodluuju koju cijenu zaraunati.
Zato ne zaraunaju razliitu cijenu? Ako postave viu cijenu, nee prodati nita Ako postave niu cijenu, gubit e novac na svakoj prodanoj jedinici
Bertrand-ov model pokazuje vanost stratekih varijabli Cijena nasuprot outputu
Cjenovna konkurencija Bertrandov Model Bertrandov Model Kritike
Kada poduzee proizvodi homogen proizvod, prirodnije je da sekonkurira koliinom, a ne cijenom
Kada poduzee odlui izabrati jednaku cijenu kao i njegov konkurent,koji dio ukupne prodaje ide jednom, a koji drugom poduzeu?Moda se nee desiti jednaka podjela trita
-
Cjenovna konkurencija Diferencirani proizvodi
Trini udio nije u tom sluaju odreen samo cijenom, ve razlikamau dizajnu, performansama, trajnosti proizvoda svakog poduzea
Na tim tritima, vjerojatnost je da se konkurira cijenom, a nekoliinom.
Konkurencija nasuprot suradnji:Dilema zatvorenika Nashova ravnotea je nekooperativna ravnotea: svako poduzee
donosi odluku koja mu nosi najvii profit, uz dane aktivnostikonkurenta
Premda su dogovaranja ilegalna, zato poduzea ne kooperirajuunutar eksplicitnih dogovora? Zato ne odrediti cijenu suradnje kojom se maksimizira profit i nadati se da e
vas ostali slijediti?
Konkurent vas vjerojatno nee slijediti Konkurent moe uiniti bolje izabirui niu cijenu, ak i kada zna da
ete vi odrediti cijenu suradnje Moemo koristiti primjer koji smo prethodno imali kako bi bolje
razumjeli kako poduzee vri izbor.
Konkurencija nasuprot suradnji:Dilema zatvorenika
Primjer u teoriji igara, nazvan zatvorenikova dilema, ilustrira problems kojim se suoavaju poduzea unutar oligopola Dva zatvorenika su optuena za suradnju u kriminalu Oni su u odvojenim elijama i ne mogu komunicirati Od svakog od njih se trai da prizna djelo
Konkurencija nasuprot suradnji:Dilema zatvorenika
-5, -5 -1, -10
-2, -2-10, -1
Matrica isplata: Zatvorenikova dilema
Zatvorenik A
Priznati Ne priznati
Priznati
Ne priznati
Zatvorenik B
Da li ete izabrati da priznate?
Oligopol
Zakljuak1. Suradnja vodi do veih profita2. Mogua je eksplicitna i implicitna suradnja3. Kada postoji suradnja, znaajno je prisutna tenja za prekid i
sniavanje cijene u cilju rasta profita
-
Pogledi na ponaanje oligopolista
1. Na nekim oligopolnim tritima, ponaanje oko odreivanja cijenavremenom moe stvoriti predvidivo odreivanje cijena i mogu sedesiti suradniki odnosi meu poduzeima
2. Na drugim oligopolnim tritima, poduzea su veoma agresivna isuradnja nije mogua
2. Na drugim oligopolnim tritima, poduzea su veoma agresivna isuradnja nije mogua
a. Poduzea odbijaju da promjene cijenu zbog vjerojatnog odgovarakonkurenta
b. U drugom sluaju, cijene imaju tendenciju relativne rigidnosti
Pogledi na ponaanje oligopolista
Rigidnost cijena
Poduzea imaju naglaenu elju za stabilnou Rigidnost cijena karakteristika oligopolnog trita u kojem poduzea odbijaju
da promjene cijenu ak i kada se njihovi trokovi ili potranja promijene Strah kako nie cijene e poslati pogrenu poruku konkurenciji, vodei prema cjenovnom
ratu Vie cijene mogu uzrokovati da konkurenti povise svoje cijene.
Rigidnost cijena
Temeljeno na modelu izlomljene krivulje potranje Svako poduzee se suoava sa izlomljenom krivuljom potranje pri sadanjoj
prevladavajuoj cijeni, P* Iznad P*, potranja je veoma elastina
Ako je P > P*, druga poduzea nee slijediti nae Ispod P*, krivulja potranje je vrlo neelastina
Ako je P < P*, druga poduzea e slijediti nae ponaanje i moemo poveati prodajujedino zbog poveane trine potranje uzrokovane smanjenjem cijena
Rigidnost cijena
Sa izlomljenom krivuljom potranje, krivulja graninog prihoda jeprekinuta
Trokovi poduzea mogu se promijeniti bez da rezultiraju promjenomu cijeni
Izlomljena krivulja potranje ne objanjava odreivanje cijeneoligopola u potpunosti Opisuje rigidnost cijena prije nego li je objanjava.
Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodnitvo
Cjenovno signaliziranje Implicitna suradnja u kojem poduzee objavljuje da e poveati cijenu u nadi
da e druga poduzea slijediti njegov primjer Cjenovno vodstvo
Model odreivanja cijene kod kojega jedno poduzee redovito najavljujepromjenu cijene koju zatim prate druga poduzea.
-
Model dominantnog poduzea Na nekim oligopolnim tritima, jedno veliko poduzee ima glavninu ukupne
prodaje, a grupa malih poduzea opskrbljuje ostatak trita Veliko poduzee u takvim uvjetima moe djelovati kao dominantno,
postavljajui cijenu koja mu omoguuje maksimizaciju profita.
Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodnitvo Karteli
Proizvoai unutar kartela se eksplicitno dogovaraju oko cijene i koliineproizvodnje
Uobiajeno je da samo odreena skupina proizvoaa ine kartel, a ostaliimaju koristi od tog kartela
Ako je krivulja potranje dovoljno neelastina i kartel je snaan, cijene mogubiti znatno iznad konkurentne razine.
Karteli
Primjer uspjenih kartela OPEC International Bauxite Association Mercurio Europeo
Primjer neuspjenih kartela Copper Tin Coffee Tea Cocoa
Karteli Uvjeti za uspjeh
1. Mora biti formirana stabilna organizacija kartela lanovi sedogovaraju o cijeni i koliini proizvodnje. lanovi imaju razliite trokove, procjene trine potranje i ciljeve. Svaki lan dolazi u iskuenje da vara sniavajui cijenu kako bi osvojio vei
dio trita.
Karteli- uvjeti za uspjeh
2. Potencijal za monopolsku mo ak i kada kartel moe uspjeti, postoji malo prostora za rast cijene ako se
on susree s visoko elastinom potranjom Ako je potencijalni dobitak od suradnje velik, lanovi kartela e imati vie
motiva i inicijative da kartel profunkcionira.
Karteli
Da bi bili uspjeni: Ukupna potranja ne smije biti jako cjenovno elastina Kartel bi trebao kontrolirati gotovo cjelokupnu svjetsku ponudu ili ponuda
proizvoaa izvan kartela ne smije biti cjenovno elastina