METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2014/bilten0814.pdfVREMENSKE PRILIKE...
49
2014 8 ISSN 1334-3017 god.XXVIII
Transcript of METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2014/bilten0814.pdfVREMENSKE PRILIKE...
2014
8ISSN 1334-3017
god.XXVIII
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
ZAGREB, GRI» 3
UDK 551.5.63
551.506.1
551.509.617
551.510.4
551.515
551.519.9
551.577.13
551.582.2
551.586
556.04
627.51
628.11
630.431.1
METEOROLO©KI
I HIDROLO©KI
BILTEN
08 / 2014
GODINA XXVIII KOLOVOZ 2014.
METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN
I Z D A J E
Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3
telefon: (01) 45 65 782
telefax: (01) 45 65 757
http://meteo.hr
e-mail:[email protected]
Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ
Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ
Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.
UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek
dr. sc. Kreπo PandæiÊ
Borivoj Terek, dipl.inæ.
dr. sc. Vlasta Tutiπ
Gordana Zuccon, dipl. oecc.
Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ
GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.
Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.
Ivan BertoviÊ, prof.
mr. sc. Ksenija CindriÊ
mr. sc. Ivona MajiÊ*
dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*
dr. sc. Ivana Hrga*
mr. sc. Draæen KauËiÊ
dr. sc. Tanja Likso
Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.
Marija MokoriÊ, dipl.inæ.
Damir Peti, dipl.inæ.
Krunoslav Premec, dipl.inæ.
mr. sc. Lidija Srnec
Ivona Igrec, dipl.inæ.
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba
Naslovnica: Plaæa PasjaËa, PopoviÊi, Konavle ((snimio Ivan Lukac)
S A D R Æ A J
VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5
SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5
Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso) .................................................................................... 6
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ, Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ........ 12
Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 15
HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 18
Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 18
Podzemne vode (Ivan BertoviÊ, prof.) .......................................................................................... 21
EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 23
Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 23
OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 24
KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 27
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 28
SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 30
PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 33
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 35
©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ...................................................................... 36
MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc. Ivana Hrga) .............................. 37
OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 39
KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 41
PRILOZI
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI
U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 2014. GODINE
(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 42
BILTEN 08 / 2014
5
VREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacija
Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
Od 1. do 4. kolovoza je bilo djelomice, pa i
preteæno sunËano i sve toplije.
Na vrijeme je utjecalo polje srednjeg ili malo
poviπenog tlaka zraka, te su vremenske prilike kratko-
trajno bile malo povoljnije, odnosno lokalni pljuskovi
i grmljavine su bili kratkotrajni i rjei. Bilo je barem
djelomice sunËano, te vrlo toplo, ponegdje i vruÊe.
Meutim, 5. kolovoza je ponovno bilo oblaËni-
je s kiπom, pljuskovima i grmljavinom, posebice u
kopnenom podruËju.
Naime, uz frontalni sustav u naπu zemlju dospjela
je nova koliËina vlaænog zraka, a po visini je pritjecao
malo svjeæiji zrak. To je bilo dovoljno da na naπem po-
druËju i okolici gdje su atmosfera i tlo bili dovoljno
vlaæni nastane visinska ciklona.
Tako je 6. i 7. kolovoza vrijeme u unutraπnjosti
bilo pod prevladavajuÊim utjecajem upravo te
visinske ciklone.
Stoga je u unutraπnjosti bilo promjenljive naoblake
s mjestimiËnom kiπom i pljuskovima, lokalno i grm-
ljavinom, dok je na Jadranu bilo djelomice i preteæno
sunËano s tek rijetkim lokalnim neverinima. Bilo je
malo svjeæije, a na Jadranu je bilo umjerene i jake,
ponegdje kratkotrajno i vrlo jake bure i sjeveroza-
padnjaka.
U susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini, te
Srbiji, zbog obilnih oborina ponovno je bilo poplava.
8. kolovoza vrijeme se stabiliziralo, te je do 13.
kolovoza bilo preteæno sunËano i suho, te vrlo top-
lo, ponegdje i vruÊe.
Na vrijeme je utjecalo polje poviπenog tlaka zra-
ka, odnosno ogranak anticiklone. Po visini je poËeo
pritjecati sve topliji zrak. Bilo je preteæno sunËano s
temperaturom zraka primjerenijom dobu godine. Vjetar
je oslabio, ali je potkraj razdoblja zapuhao jugozapad-
njak, a na Jadranu jugozapadnjak i jugo.
Zatim je 14. i 15. kolovoza ponovno bilo kiπe i
pljuskova s grmljavinom, malo je i osvjeæilo, oso-
bito u unutraπnjosti.
Tih se dana preko naπe zemlje premjestila hlad-
na fronta i dolina, te je uz naoblaËenje kiπe bilo u
unutraπnjosti, ali i na Jadranu. Bilo je i lokalnih pljusko-
va i grmljavine. Naoblaka se najprije smanjila na za-
padu zemlje, ali je osobito na Jadranu bilo nestabil-
no.
Izmeu 16. i 18. kolovoza je bilo djelomice
sunËano, najsunËanije na Jadranu i malo toplije.
Nad naπim predjelima je prolazno prevladavalo
polje malo poviπenog tlaka zraka, pa je stoga bilo
Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 5. kolovoza 2014.
u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 6. kolovoza
2014. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
6
BILTEN 08 / 2014
Slika 3. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra
21. kolovoza 2014. u 02.00 sata UTC (izvor: EUMETSAT)
sunËanije i toplije. U poËetku je osobito na juænom
Jadranu bilo jake bure, ali je zatim vjetar oslabio.
Zatim se 19. kolovoza s jugozapada pribliæio
novi frontalni sustav, te je na Jadranu bilo viπe ob-
laka s lokalnom kiπom i pljuskovima s grmljavi-
nom. Zapuhali su jugo i jugozapadnjak. U sjeveroza-
padnim i sjevernim podruËjima joπ je veÊi dio dana
bilo uglavnom bez oborine.
Zatim je 20. i 21. kolovoza u sklopu plitkog cik-
lonalnog polja u naπu zemlju pritjecala nova koliËi-
na vlaænog i nestabilnog zraka, te je bilo vrlo prom-
jenljivo s Ëestom pojavom kiπe i pljuskova s grm-
ljavinom. NajoblaËnije je bilo u unutraπnjosti
gdje je bilo i najsvjeæije.
Od 22. do 24. kolovoza je na Jadranu bilo barem
djelomice sunËano, ali ne i posve stabilno. U unutraπnjosti
je bilo oblaËnije, i dalje s lokalnom slabom kiπom
ili pljuskom.
Na vrijeme je utjecalo polje malo poviπenog ili
srednje izjednaËenog tlaka zraka, ali je po visini stal-
no kruæio vlaæan zrak, te je stoga i dalje bilo lokalnih
pljuskova, ponekad praÊenih i grmljavinom. NajsunËanije,
te uglavnom stabilno je bilo u Dalmaciji.
25. kolovoza je bilo preteæno sunËano i razmjer-
no toplo, πto je bila posljedica preteænog utjecaja
anticiklone.
Zatim je 26. i 27. kolovoza ponovno bilo na sje-
vernom Jadranu i u kopnenom podruËju nestabil-
nije s viπe oblaka, dok je u Dalmaciji bilo barem
djelomice sunËano.
Naime, u naπu zemlju je s zapada i jugozapada
ponovno poËeo pritjecati vlaæan i nestabilan, te malo
svjeæiji zrak, te je bilo lokalnih nestabilnosti.
Na kraju mjeseca, od 28. do 31. kolovoza je
na vrijeme utjecalo polje visokog tlaka zraka, te
je posvuda bilo sunËanije i toplije. Bilo je vrlo top-
lo, a mjestimice i vruÊe. Na Jadranu je zapuhalo ju-
go, a s pribliæavanjem novog atmosferskog pore-
meÊaja 31. kolovoza, osobito potkraj dana veÊ je
bilo mjestimiËnih pljuskova i grmljavine.
Kao klimatoloπkki posljednji ljetnji mjesec i kolovoz
je kao i lipanj i srpanj bio s ËeπÊom pojavom kiπe nego
πto je to uobiËajeno, ne samo u unutraπnjosti veÊ i na
Jadranu. Neπto povoljnije vrijeme je bilo u Dalmaci-
ji.
Klimatoloπka analiza
dr. sc. Tanja Likso
Analiza temperaturnih anomalija za kolovoz 2014.
godine pokazuje da su srednje mjeseËne temperature
zraka bile veÊinom iznad viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-
1990.). Odstupanja srednje mjeseËne temperature zra-
ka bila su u rasponu od -0.5°C (Knin) do 1.2°C (Dubrovnik).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u
Hrvatskoj za kolovoz 2014. godine opisane su domi-
nantnom kategorijom normalno izuzevπi dio sjevernog,
srednjeg i juænog Jadrana.
Mjesec kolovoz 2014. okarakteriziran je izmjenom
krtkotrajnih razdoblja s pozitivnim odnosno negativ-
nim anomalijama srednje dnevne temperature zraka.
Izuzetak je postaja Dubrovnik gdje su tijekom kolovoza
2014. prevladavale pozitivne anomalije srednje dnevne
temperature zraka, a svega tri dana sa srednjom dnevnom
temperaturom niæom od prosjeka, te tri dana u koji-
ma je srednja dnevna temperatura bila jednaka viπegodiπnjem
prosjeku.
Tijekom kolovoza 2014. najveÊa pozitivna odstu-
panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na
viπegodiπnji prosjek kretala su se od 3.5°C (Split-
Marjan, 13. kolovoza) do 6.8°C u Ogulinu (11. kolovoza).
NajveÊe negativno odstupanje srednje dnevne tempe-
rature zraka zabiljeæeno u Osijeku (16. kolovoza) i
BILTEN 08 / 2014
7
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Komiæa
79
Dubrovnik
0.3
1.2
87
0.5
0.5
68
Osijek68
Knin
50
0.7
0.073
0.0
-0.5
36
47
0.3
Rijeka59
Varaædin61
60Zagreb Bjelovar
Sisak64
0.4
Sl. Brod0.7
1.0
Pazin-0.1
Ogulin
85
0.5
1.0GospiÊ
0.6
Daruvar
0.7
72
Karlovac
1.1Hvar
85
0.7Lastovo
67
72
50Zaviæan
73
0.3
PoreË
Senj
0.8
56
0.3
60
0.2
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
77
67
Slika 4. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 2014. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 51
46
140
61
27
88
92
Ogulin134
77
31
Pazin
Split
Knin
Daruvar78
154
13981
142
86
43
Karlovac
156
M. Loπinj
Rijeka
77Zaviæan
132
Varaædin83
Zagreb Bjelovar
91
198
Zadar
Osijek
83
55
DubrovnikLastovo57
36
4624Komiæa
17
33
24
78 Sl. Brod
38
PoreË
Senj
©ibenik
191
97
GospiÊ
49
89
131
72
78
46
93
74
59
203
94
Hvar
Parg106
59
54
Slika 5. MjeseËne koliËine oborine u KOLOVOZU 2014. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
8
BILTEN 08 / 2014
Slika 6. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka
za razdoblje 1961.-1990. za KOLOVOZ 2014. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C OSIJEK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka
BILTEN 08 / 2014
9
Slika 7. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)
za KOLOVOZ 2014. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm OSIJEK
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
RIJEKA
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm
SPLIT MARJAN
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
OGULIN
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
DUBROVNIK
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina
10
BILTEN 08 / 2014
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
151617181920
2122
2324
252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
1516171819
202122232425
2627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°CZAGEB - GRI» (1862.-2013.) SPLIT - MARJAN (1948.-2013.) RIJEKA (1948.-2013.)
-t-σ
-t-σ
-t+σ
-t-σ
-t+σ
-t+σ
-t
-t
-t
Slika 8. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u KOLOVOZU 2014. godine
u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—
) i standardnim devijacijama (σ).
Ogulinu (17. kolovoza) kada je srednja dnevna tem-
peratura zraka bila 4.2°C niæa od viπegodiπnjeg pros-
jeka (1961.-1990.).
Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zraka
u kolovozu 2014. godine kretala se u rasponu od 15.8°C
na Zaviæanu do 30.2°C u Hvaru. U odnosu na viπegodiπnji
prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne maksimalne
temperature zraka bile su na podjednakom broju posta-
ja viπe odnosno niæe od prosjeka. Izuzetak su postaje
Ogulin i Slavonski Brod gdje je srednja mjeseËna mak-
simalna temperatura zraka bila jednaka spomenutom
prosjeku. Odstupanja su se kretala od -0.7°C (Pazin)
do 1.2°C (Hvar). Apsolutni temperaturni maksimumi
nalazili su se u rasponu od 22.1°C na Zaviæanu (13.
kolovoza) do 35.0°C u Kninu (12. kolovoza).
Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka u
kolovozu 2014. bile su u rasponu od 9.4°C na Zaviæanu
do 23.0°C u Dubrovniku. U odnosu na viπegodiπnji
prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne minimalne
temperature zraka bile su iznad spomenutog prosjeka
izuzevπi Knin. Odstupanja srednje mjeseËne minimalne
temperature zraka u kolovozu su se kretala od -0.4°C
(Knin) do 2.4°C (Bjelovar). Apsolutni temperaturni
minimumi su se nalazili u rasponu od 3.4°C na Zaviæanu
(28. kolovoza) do 20.7°C u Dubrovniku (1., 19. i 24.
kolovoza).
Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura
zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-
Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-
ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi
nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-
2013. za Zagreb-GriË, te 1948.-2013. za Split-Marjan
i Rijeku.
Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema
kojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-
jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature
zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno
hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi
dvije standardne devijacije.
Navedena anliza izuzetnosti srednjih dnevnih tem-
peratura zraka je pokazala da u kolovozu 2014. nije bi-
lo izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka na
analiziranim postajama Zagreb-GriË, Rijeka i Split-
Marjan.
Analiza koliËina oborine za kolovoz 2014. godine
koje su izraæene u postotcima (%) viπegodiπnjeg pros-
jeka (1961.-1990.) pokazuje da su koliËine oborine bile
na podjednakom broju postaja iznad odnosno ispod
viπegodiπnjeg prosjeka. Usporedba s viπegodiπnjim
prosjekom pokazuje da se koliËine oborine za kolovoz
2014. godine nalaze u rasponu od 17% viπegodiπnjeg
prosjeka u Komiæi (8.4 mm) do 203% tog prosjeka u
Karlovcu (210.3 mm).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za kolovoz 2014.
godine opisane su sljedeÊim kategorijama: suπno (dio
BILTEN 08 / 2014
11
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Komiæa
96
Dubrovnik
0.7
0.9
94
0.7
0.8
93
Osijek86
Knin
75
1.0
0.494
0.7
0.0
50
72
0.9
Rijeka84
Varaædin92
96Zagreb Bjelovar
Sisak91
0.8
Sl. Brod0.9
0.9
Pazin0.4
Ogulin
95
0.3
1.1GospiÊ
0.4
Daruvar
0.8
90
Karlovac
0.7Hvar
89
0.4Lastovo
69
75
85Zaviæan
89
1.1
PoreË
Senj
1.0
87
0.4
74
0.7
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
97
72
Slika 9. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za LJETO 2014. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 55
78
126
154
95
217
100
Ogulin142
94
99
Pazin
Split
Knin
Daruvar66
137
11389
150
128
70
Karlovac
141
M. Loπinj
Rijeka
92Zaviæan
126
Varaædin91
Zagreb Bjelovar
95
156
Zadar
Osijek115
DubrovnikLastovo194
93
19295Komiæa
233190
94
82 Sl. Brod
91
PoreË
Senj
©ibenik
121
GospiÊ
83
130
135
83
152
89
74
86
221
146
98
Hvar
Parg100
54
98
302
>99
Slika 10. MjeseËne koliËine oborine za LJETO 2014. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
12
BILTEN 08 / 2014
juænog Jadrana), kiπno (dio sjeverne, srediπnje i istoËne
Hrvatske), vrlo kiπno (πire podruËje Karlovca i Slavonskog
Broda) i normalno (preostali dio Hrvatske).
NajveÊa maksimalna dnevna koliËina oborine u
kolovozu 2014. izmjerena je 5. kolovoza na postaji
Karlovac (64.0 mm) koja je ujedno imala i najveÊu
mjeseËnu koliËinu oborine (210.3 mm) za mjesec
kolovoz 2014.
U kolovozu 2014. broj sati sijanja Sunca bio je na
podjednakom broju postaja niæi odnosno viπi od
viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Odstupanja su
se kretala od -34.1 sat u Varaædinu gdje je zabiljeæeno
ukupno 212.7 sati sijanja Sunca do 28.7 sati na op-
servatoriju Split-Marjan gdje je mjeseËna suma sija-
nja Sunca iznosila 344.4 sata.
Analiza klimatskih anomalija
za ljeto 2014. godine
Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (lje-
to) su gotovo na cijelom podruËju Hrvatske bile viπe
od odgovarajuÊeg viπegodiπnjeg prosjeka 1961.-1990.,
dok je u Kninu srednja ljetna temperatura zraka bila
jednaka spomenutom prosjeku. Odstupanja srednje
ljetne temperature zraka (lipanj, srpanj, kolovoz) su se
kretala od 0.3°C u Komiæi do 1.1°C u GospiÊu i Zagrebu
(GriË).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u
Hrvatskoj za ljeto 2014. godine opisane su kategori-
jom normalno (πire podruËje Daruvara i Pazina te dio
srednjeg i juænog Jadrana), vrlo toplo (dio sjeverne i
srediπnje Hrvatske, te dio sjevernog, srednjeg i juænog
Jadrana) i toplo (preostali dio Hrvatske).
Analiza ljetnih koliËina oborine izraæenih u % ljet-
nih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da su koliËine
oborine u gotovo cijeloj Hrvatskoj bile viπe od prosje-
ka. Izuzetak Ëine Osijek i Parg gdje su ljetne koliËine
oborine bile jednake viπegodiπnjem prosjeku. KoliËine
su se kretale od 100% ljetnih koliËina oborine u Osijeku
i Pargu do 302% spomenutog prosjeka u Zadru .
Prema raspodjeli percentila oborinske prilike u
Hrvatskoj za ljeto 2014. godine svrstane su u sljede-
Êe kategorije: normalno (πire podruËje Pazina i Parga
te dio istoËne Hrvatske), kiπno (dio sjeverne i srediπnje
Hrvatske te dio sjevernog i srednjeg Jadrana), ekstrem-
no kiπno (dio sjevernog i srednjeg Jadrana) i vrlo kiπno
(preostali dio Hrvatske).
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta
mr. sc. Ksenija CindriÊDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali
U kolovozu 2014. godine su suπni i kiπni uvjeti na
dnevnoj skali, na 25 postaja u Hrvatskoj, analizirani
pomoÊu dvije metode. PraÊene su kumulativne koliËine
oborine od poËetka do kraja kolovoza i usporeene
su s teorijskim percentilima, izraËunatim pomoÊu sred-
njih mjeseËnih vrijednosti koliËine oborine za kolovoz,
iz 40-godiπnjeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su ana-
lizirani sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËi-
nom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.
U kontinentalnoj Hrvatskoj su na podruËju Bjelovara
prevladavale kiπne oborinske prilike (percentil 75 do
91), a na podruËju Slavonskog Broda, Siska i Karlovaca
vrlo kiπne prilike (percentil 91 do 98). U sjeverozapad-
nim predjelima (Kriæevci, Zagreb i Varaædin) su oborinske
prilike, nakon normalnih ukupnih koliËina tijekom prve
polovice kolovoza, u drugoj polovici bile kiπne. U
kolovozu nije bilo dugih kiπnih razdoblja, ali su na
svim postajama ipak zabiljeæena po dva do Ëetiri dvod-
nevna kiπna razdoblja s koliËinama veÊim od 1 mm,
dok je u Sisku i Karlovcu zabiljeæen po jedan trodnevni
kiπni slijed. Najdulje suπno razdoblje na svim postaja-
ma kontinentalne unutraπnjosti trajalo je sedam dana.
U gorskoj Hrvatskoj su na podruËju Ogulina i
Zaviæana kumulativne koliËine oborine u prvoj polovi-
ci kolovoza bile u granicama normale, dok su u dru-
goj polovici prevladale kiπne oborinske prilike. To-
me su pridonijela tri dvodnevna i jedno trodnevno kiπno
razdoblje. U Lici (GospiÊ) su tijekom prve dvije dekade
kolovoza prevladavale suπne oborinske prilike (per-
centil 9 do 25) koje su se u zadnjoj dekadi kolovoza
normalizirale. Na svim gorskim postajama zabiljeæeno
je po jedno 7- ili 8-dnevno suπno razdoblje.
Na podruËju Jadrana su u kolovozu kumulativne
koliËine oborine preteæito bile u granicama normale.
Ipak, u zadnjoj dekadi kolovoza su oborinske prilike
na podruËju Rijeke i Senja bile kiπne jer je zabiljeæeno
po jedno trodnevno kiπno razdoblje. Tijekom druge
dekade kolovoza su oborinske prilike, prema kumula-
tivnoj koliËini oborine, na podruËju Malog Loπinja,
Zadra, Knina i Dubrovnika bile suπne. Najdulje suπ-
no razdoblje je trajalo 23 dana i to na Lastovu i 20 dana
u Dubrovniku. Na svim dalmatinskim postajama zabi-
BILTEN 08 / 2014
13
ljeæeno je po jedno suπno razdoblje u trajanju od 11 do
19 dana, te po jedno πestodnevno suπno razdoblje kra-
jem kolovoza.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj
skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci
U kolovozu 2014. godine su zabiljeæeni oborins-
ki uvjeti na veÊini postaja bili unutar granica normale.
Umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni jedino u Sisku i
Slavonskom Brodu (SPI1; 1.34 i 1.41) a vrlo kiπni uvjeti
u Karlovcu (SPI1; 1.56).
Na 3-mjeseËnoj vremenskoj skali su zabiljeæeni
oborinski uvjeti tijekom ljeta 2014. u Slavoniji bili unu-
tar granice normale. Umjereno kiπni uvjeti su zabi-
ljeæeni u Bjelovaru, Kriæevcima, Rijeci, Senju, ©ibeniku,
Varaædinu i Zaviæanu (SPI3; 1.39, 1.07, 1.04, 1.11,
1.02, 1.21 i 1.42). Vrlo kiπni uvjeti su bili u Dubrovniku,
GospiÊu, Hvaru, Karlovcu, Ogulinu, Sisku i Zagrebu
(SPI3; 1.69, 1.56, 1.53, 1.68, 1.58, 1.62 i 1.61), dok su
vrlo kiπni uvjeti tijekom ljeta bili na Malom Loπinju,
u Splitu i Zadru (SPI3; 2.40. 2.00 i 3.30).
Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina obo-
rine tijekom proljeÊa i ljeta 2014. godine pokazuje da
su na svim postajama zabiljeæena pozitivna odstupa-
nja koliËina oborine. Umjereno kiπni uvjeti su bili u
Varaædinu i Dubrovniku (SPI6; 1.11 i 1.32) a vrlo kiπni
uvjeti u Bjelovaru, Daruvaru, GospiÊu, Hvaru, Karlovcu,
Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu, Zagrebu i na
Zaviæanu (SPI6; 1.96, 1.56, 1.60, 1.73, 1.66, 1.60, 1.91,
1.83, 1.64 i 1.68). Ekstremno kiπni uvjeti su prevla-
davali u Malom Loπinju, Sisku i Zadru (SPI6; 2.19,
2.55 i 3.05).
Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog
indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)
pokazuje da su umjereno kiπni uvjeti zabiljeæeni u
Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Kninu, Pazinu i Senju
(SPI12; 1.10, 1.46, 1.02, 1.11, 1.37, 1.01). Vrlo kiπni
uvjeti su bili u GospiÊu, Karlovcu, Kriæevcima, Malom
Loπinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Splitu, Va-
raædinu i Zaviæanu (SPI12; 1.64, 1.94, 1.72, 1.69, 1.88,
1.60, 1.62, 1.81, 1.84, 1.95 i 1.64). Ekstremno kiπni
uvjeti su zabiljeæeni u Bjelovaru, Sisku, Zadru i Zagrebu
(SPI12; 2.07, 2.91, 2.17 i 2.11).
Slika 11. Kumulativne koliËine oborine (mm) u KOLOVOZU 2014., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,
Rijeku, Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.
vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno
14
BILTEN 08 / 2014
Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u KOLOVOZU 2014.
BILTEN 08 / 2014
15
U proteklih dvije godine zabiljeæeni su umjereno
kiπni uvjeti u Daruvaru i Slavonskom Brodu (SPI24,
1.20 i 1.24), a vrlo kiπni uvjeti u Dubrovniku, Kninu,
Pazinu i ©ibeniku (SPI24; 1.79, 1.71, 1.98 i 1.60). U
ostalim dijelovima Hrvatske su zabiljeæeni ekstremno
kiπni uvjeti (Gorski kotar, sjeverni kontinentalni dio
Hrvatske, istok Hrvatske, sjeverni i juæni Jadran).
Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su na veÊini
postaja zabiljeæeni uvjeti bili u granicama normale.
Umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u Dubrovniku,
Pargu i Rijeci (SPI48; 1.34, 1.24 i 1.45).
Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se
moæe pogledati na www.meteo.hr
Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI
Vrijednosti SPI Klase
2.0 i viπe ekstremno kiπno
1.5 do 1.99 vrlo kiπno
1.0 do 1.49 umjereno kiπno
-0.99 do 0.99 u granicama normale
-1.0 do -1.49 umjereno suho
-1.5 do -1.99 vrlo suho
-2.0 i manje ekstremno suho
Temperatura mora
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
Analizom srednjih dnevnih temperatura povrπin-
skog sloja mora u mjesecu kolovozu 2014. godine
utvreno je da su se te vrijednosti kretale od 22.6°C u
Senju do najviπih 25.1°C u Splitu. Pozitivna odstupa-
nja srednjih mjeseËnih temperatura mora od viπegodiπnjeg
prosjeka bila su na svim analiziranim mjernim posta-
jama, πto govori u prilog tome da je srednja tempera-
tura povrπinskog sloja mora u ovom mjesecu svugdje
bila viπa od viπegodiπnjeg prosjeka.
Na mjernim postajama Senj i ©ibenik krajem prve
dekade mjeseca kolovoza uoËljiv je vrlo nagli pad tem-
perature povrπinskog sloja mora. Kao πto je prikazano
u tablici 1 trend promjene vrijednosti temperature
povrπinskog sloja mora prema kraju mjeseca je negati-
van samo na dvije mjerne postaje sjevernog Jadrana,
a na ostalim je pozitivan.
Maksimalna terminska vrijednost temperatura
povrπinskog sloja mora za mjesec kolovoz 2014. go-
dine zabiljeæena je u Splitu i iznosila je 27.0. Najniæa
terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatu-
ra mora zabiljeæena je u Hvaru i na Rabu i iznosila je
25.7°C. Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti
temperatura povrπinskog sloja mora je iznosio 1.3°C.
Minimalna terminska vrijednost temperatura povrπin-
skog sloja mora u promatranom razdoblju zabiljeæena
je u Senju i iznosila je 19.4°C. Najviπa terminska vri-
jednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabi-
ljeæena je u Splitu i iznosila je 24.0°C. Raspon mini-
malnih terminskih vrijednosti povrπinskog sloja mo-
ra je iznosio 4.6°C.
UsporeujuÊi vrijednosti temperatura povrπinskog
sloja mora sa viπegodiπnjim srednjim vrijednostima
TEMPERATURA MORA (°C)
KOLOVOZ 2014.TMsrmj
(°C)TMsrviπeg
(°C)
Odstupanje odviπegod. prosjeka
(°C)
TMminmj(°C)
TMmaksmj(°C)
Trend rasta tem-perature moraprema kraju
mjeseca(°C)
Senj 22,6 20,5 +2,1 19,4 26,2 -1,4
Rab 24,6 23,9 +0,7 23,2 25,7 -0,9
©ibenik 24,3 23,4 +0,9 20,0 26,2 +0,5
Split 25,1 23,7 +1,4 24,0 27,0 +0,4
Hvar 24,7 23,5 +1,2 23,4 25,7 +1,7
Komiæa 25,0 24,8 +0,2 23,3 26,2 +1,7
Tablica 1. Srednje mjeseËne, srednje viπegodiπnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM)
na mjernim postajama duæ istoËne obale Jadrana u KOLOVOZU 2014. godine
16
BILTEN 08 / 2014
RAB
16171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
-3-2-10123456789
Anomalija (°C) SENJ
16171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
©IBENIK
16171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
KOMIÆA
16
171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
-3
-2-10123456789
.
Anomalija (°C)°C
SPLIT
16171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
HVAR
16171819202122
232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123
456789
Anomalija (°C)°C
Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za KOLOVOZ 2014., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,
Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.
Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora
BILTEN 08 / 2014
17
©IBENIK
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C SPLIT
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
RAB
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SENJ
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
KOMIÆA
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C HVAR
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za KOLOVOZ 2014. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu i
Hvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—
) i standardnim devijacijama (σ)
-t+σ
-t+2σ
-t-2σ
-t-σ
-t
temp. mora
18
BILTEN 08 / 2014
vidljivo je da su one uglavnom pratile taj hod, s izuzetkom
mjerne postaje Senj, na kojoj je zabiljeæeno pozitiv-
no odstupanje od 2.1°C.
Prema gore nevedenim analizama moæemo za-
kljuËiti da je temperatura povrπinskog sloja mora u
mjesecu kolovozu 2014. godine imala na svim mjer-
nim postajama viπe vrijednosti od viπegodiπnjeg pros-
jeka.
HIDROLO©KE PRILIKE
Povrπinske vode
Tomislava Boπnjak, inæ.
U kolovozu zabiljeæena je iznimno velika vodnost
rijeka Save i Kupe.
Na srednjem i donjem toku Save u prvoj polovi-
ci mjeseca zabiljeæeni su visoki vodostaji pri Ëemu je
kretanje vodostaja bilo u granicama srednjih i srednje
visokih vodostaja. Najviπi vodostaji zabiljeæeni su sredi-
nom prve polovice mjeseca. U drugoj polovici mje-
seca uz oscilacije vodostaji su imali trend opadanja, a
kretanje vodostaja bilo je unutar srednje niskih vo-
dostaja. U gornjem toku Save oscilacije vodostaja kre-
tale su se unutar srednje niskih i niskih voda. Vodnost
Save u kolovozu bila je izrazito visoka za ovaj dio go-
dine. Vrijednosti koje su zabiljeæene na srednjem i do-
njem toku Save ovaj kolovoz po vodnosti stavljaju na
drugo mjesto, odmah iza kolovoza iz 1972. godine.
Suficit otjecanja na tim dijelovima toka bio je oko
200%, dok je na gornjem toku Save zabiljeæen suficit
otjecanja od 100%.
Tijekom kolovoza zabiljeæene su Ëeste oscilacije
vodostaja na Dravi, a najviπi vodostaji zabiljeæeni su
KOLOVOZ 2014. KOLOVOZ 1961.-2010.
Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 140 13.08. 46,5 95,1 153
SavaJasenovac 545 14.08. 113 202 433Slavonski Brod 852 16.08. 155 273 529Æupanja 922 01.08. 158 319 598
KupaKamanje 23,1 13.08. 4,53 10,1 19,0JamniËka Kiselica 104 14.08. 13,8 31,4 61,1
Mura Mursko SrediπÊe 133 09.08. 37,7 113 212
DravaBotovo 366 09.08. 103 266 609Donji Miholjac 493 12.08. 187 373 701
Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 368 56,5 177 421
SavaJasenovac 914 117 323 1000Slavonski Brod 1268 167 425 1307Æupanja 1444 194 474 1527
KupaKamanje 81,0 6,89 27,5 95,7JamniËka Kiselica 240 21,9 73,6 257
Mura Mursko SrediπÊe 208 55,1 182 462
DravaBotovo 683 235 524 1237Donji Miholjac 718 256 546 1228
Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 1171 15.08. 87,3 552 1519Jasenovac 1424 08.08. 124 640 2110
Sava Slavonski Brod 2472 08.08. 195 755 2578Æupanja 2789 08.08. 240 801 2961
KupaKamanje 517 15.08. 9,99 192 934JamniËka Kiselica 514 15.08. 33,7 245 748
Mura Mursko SrediπÊe 422 14.08. 116 401 1196
DravaBotovo 1322 15.08. 527 937 2587
Donji Miholjac 1126 17.08. 426 844 2088
Tablica 2. Minimalni, srednji i maksimalni protok za KOLOVOZ 2014. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.
Qmin = minimalni protok u mjesecu
(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok
u razdobljusQmin = srednji minimalni protok
u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok
u razdoblju
Qsred = srednji protok u mjesecu
(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)
nQsred = najmanji srednji protok
u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju
vQsred = najveÊi srednji protok
u razdoblju
Qmaks = maksimalni protok u
mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok
u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok
u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok
u razdoblju
BILTEN 08 / 2014
19
-300-200-100
0100200300400500600700800
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
..
0
50
100
150
200250
300
350
400
450
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek
Dunav -Vukovar
..
-500
50100150200250300350400450500
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje
Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ
0300600900
1200150018002100240027003000
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac
0
50
100
150200
250
300
350
400
450
500
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica
Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka
u KOLOVOZU 2014.
Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka
u KOLOVOZU 2014.
20
BILTEN 08 / 2014
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
1600
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
250
500
750
1000
1250
1500
1750
2000
2250
2500
2750
3000
3250
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
Qsred kolovoz 2014. kolovoz 1961.-2010.
Qmin kolovoz 2014. kolovoz 1961.-2010.
Qmaks kolovoz 2014. kolovoz 1961.-2010.
Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u KOLOVOZU 2014. s primjerom pripadajuÊih
karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)
za razdoblje 1961.-2010.
Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),
Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).
BILTEN 08 / 2014
21
sredinom druge dekade mjeseca. Vodostaji su se kre-
tali unutar srednje niskih i srednjih vodostaja, a
zabiljeæena vodnost bila je iznad prosjeka u kolovozu,
sa suficitom otjecanja od 30%. Na Dunavu su tijekom
mjeseca zabiljeæena dva vodna vala pri Ëemu su zabi-
ljeæeni neπto viπi vodostaji koji su se kretali unutar
srednjih voda.
Tijekom mjeseca zabiljeæen je niz vodnih valova
na rijeci Kupi. Najviπi je bio sredinom mjeseca kada
su zabiljeæeni vodostaji dosegli granice srednjih voda.
Tijekom mjeseca vodostaji su se kretali unutar podruË-
ja srednje niskih i niskih voda. Vodnost Kupe u kolovozu
bila je velika u odnosu na vrijednosti za kolovoz u raz-
doblju obrade 1961.-2010. Suficit otjecanja iznad 200%
stavlja kolovoz 2014. na drugo mjesto po srednjoj vod-
nosti u navedenom razdoblju obrade.
Minimalni protoci bili su na Savi i Kupi apsolut-
no najviπi u kolovozu, a na Dravi veÊi od srednjih mini-
malnih protoka u razdoblju 1961.-2010.
Srednji protoci bili su veÊi od srednjih protoka u
razdoblju 1961.-2010.
Maksimalni protoci bili su veÊi od srednjih mak-
simalnih protoka u razdoblju 1961.-2010.
Podzemne vode
Ivan BertoviÊ, prof.
Na zagrebaËkom podruËju se u kolovozu nastav-
ljaju Ëeste oscilacije vodostaja podzemne vode viene
u srpnju, no ovoga puta s veÊim amplitudama. UsporeujuÊi
vodostaje s poËetka i kraja mjeseca primjetan je trend
porasta razine podzemne vode kako se mjesec primi-
Ëe kraju. Obje analizirane mjerne stanice (Borovje i
MiËevec) su zabiljeæile usklaene nivograme. Stanica
u MiËevcu je registrirala izrazitije amplitude pri po-
rastu i opadanju vodostaja zbog svoga bliæeg smjeπ-
taja rijeci Savi u odnosu na stanicu Borovje. Zbog to-
ga se maksimalni mjeseËni vodostaji niti pribliæno ne
podudaraju za razliku od minimalnih vodostaja (vidi
tablicu i nivograme). Razlika izmeu maksimalnog i
minimalnog mjeseËnog vodostaja na stanici Borovje
iznosila je 64 cm, dok je ista na stanici MiËevec iznosi-
la 104 cm. UsporeujuÊi s kolovoπkim vrijednostima
iz razdoblja obrade podataka 1982. - 2010. minimal-
ni mjeseËni vodostaj zabiljeæen na stanici Borovje je
bio niæi od prosjeËne , a srednji i maksimalni mjeseËni
vodostaji su bili viπi od prosjeËne vrijednosti. Minimalni
i srednji mjeseËni vodostaji koje je registrirala stani-
Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZU 2014.
na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988.-2010.
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
KOLOVOZ 2014. KOLOVOZ 1988.-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Repaπ 115,87 01.08. 115,02 115,52 115,97Gornja ©uma 116,21 01.08. 115,18 115,73 116,13Gornji Miholjac 104,93 29.08. 103,45 104,53 105,53»aavica 96,97 31.08. 95,92 96,86 98,28
SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 116,08 115,11 115,64 116,08
DRAVAGornja ©uma 116,42 115,21 115,82 116,31Gornji Miholjac 105,00 103,47 104,59 105,61»aavica 97,10 96,15 96,79 98,50
VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 116,34 16.08. 115,24 115,81 117,03Gornja ©uma 116,58 27.08. 115,25 115,93 116,62Gornji Miholjac 105,10 06.08. 103,49 104,66 105,67»aavica 97,25 06.08. 96,32 97,14 98,73
22
BILTEN 08 / 2014
103.80
103.90
104.00
104.10
104.20
104.30
104.40
104.50
104.60
104.70
104.80
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
Borovje
115.5
115.6
115.7
115.8
115.9
116.0
116.1
116.2
116.3
116.4
116.5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Repaπ
116.10
116.15
116.20
116.25
116.30
116.35
116.40
116.45
116.50
116.55
116.60
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornja ©uma
100.2100.3100.4100.5100.6100.7100.8100.9101.0101.1101.2101.3101.4
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
MiÊevec
104.70
104.80
104.90
105.00
105.10
105.20
105.30
105.40
105.50
105.60
105.70
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac
96.90
96.95
97.00
97.05
97.10
97.15
97.20
97.25
97.30
97.35
97.40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) »aavica
Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za KOLOVOZ 2014. godine na podruËju Save-MiËevec,
Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.
BILTEN 08 / 2014
23
ca MiËevec su bili niæi od prosjeËne, dok je maksimal-
ni mjeseËni vodostaj bio jednak prosjeËnoj vrijednos-
ti.
Mjerne stanice dravskog aluvijalnog podruËja su
ovoga kolovoza registrirale nivograme na kojima se
uoËavaju razliËitosti izmeu uzvodnih i nizvodnih sta-
nica. Uzvodne stanice (Repaπ i Gornja ©uma) su zabi-
ljeæile izrazitije kretanje podzemne vode uzlaznog tren-
da gdje su vodostaji s poËetka mjeseca niæi od onih s
kraja. Nizvodne stanice (Gornji Miholjac i »aavica)
su evidentirale dosta slaba kretanja s trendom uglavnom
opadajuÊih vodostaja. Uzvodne stanice se i meusob-
no razlikuju prema trenutku pojave maksimalnog mje-
seËnog vodostaja, dok se pojave minimalnih mjeseËnih
vodostaja vremenski podudaraju. Nivogrami nizvod-
nih mjernih stanica su bili sliËni, te se njihovom ana-
lizom primjeÊuju podudaranja u pojavama mjeseËnih
maksimalnih i minimalnih vodostaja. Razlike izmeu
maksimalnih i minimalnih mjeseËnih vodostaja su za
analizirane stanice iznosile: Repaπ 47 cm, Gornja ©uma
37 cm, Gornji Miholjac 17 cm i »aavica 28 cm. Iz
tablice kojom se usporeuju minimalni, srednji i mak-
simalni mjeseËni vodostaji podzemne vode s vodosta-
jima za kolovoz iz razdoblja obrade podataka 1988. -
2010. se jasno vidi da su te vrijednosti kod svih ana-
liziranih stanica viπe od prosjeËnih vrijednosti, pa
Ëak kod nekih i jednake ili viπe od najviπih zabiljeæenih
vrijednosti (Repaπ SV, Gornja ©uma NV i SV).
EKOLO©KE PRILIKE
Meteoroloπke karakteristike
Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
Visine sloja mijeπanja tijekom kolovoza 2014. na
postaji Zadar u terminima 00 i 12 UTC su prikazane
na slici 19. Na osnovi proraËuna je vidljivo, da je u
Zadru visina sloja mijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa
Tablica 4. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZU 2014.
na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982.-2010.
KOLOVOZ 2014. KOLOVOZ 1982.-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Zagreb-Borovje 104,01 13.08. 102,87 104,12 105,72Zagreb-MiËevec 100,32 13.08. 99,36 100,76 102,10
SV SVmin SVsr SVmaks
SAVAZagreb-Borovje 104,36 102,94 104,29 105,90Zagreb-MiËevec 100,87 99,46 100,99 102,48
VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,65 25.08. 103,01 104,52 106,11Zagreb-MiËevec 101,36 16.08. 99,62 101,36 103,30
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN
Sloj inverzijeN % N % N % N %
ne postoji 3 9 10 32 0 0 12 32 ne postojiprizemna 23 67 0 0 2 8 1 3 prizemnapodignuta 3 9 3 10 3 12 4 11 podignutavisinska 5 15 18 58 20 80 20 54 visinska
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i
Zadru za KOLOVOZ 2014. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
24
BILTEN 08 / 2014
Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN
Stabilnost atmosfereN % N % N % N %
A - jako labilno 0 0 6 21 0 0 8 28 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 11 39 0 0 5 17 umjereno labilno - BC - malo labilno 0 0 9 32 0 0 11 38 malo labilno - CD - neutralno 7 24 2 7 6 21 5 17 neutralno - DE - malo stabilno 1 4 0 0 4 14 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 18 62 0 0 17 58 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 3 10 0 0 2 7 0 jako stabilno - G
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 6. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)
u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za KOLOVOZ 2014. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
27. kolovoza (642 m). U Zadru je najveÊa visina slo-
ja mijeπanja u terminu 12 UTC proraËunata 16. kolovoza
(3361 m). ProsjeËna mjeseËna visina sloja mijeπanja
je u terminu 00 UTC u Zadru bila 55 m. U terminu
12 UTC prosjeËna vrijednost visine sloja mijeπanja je
iznosila 1616 m (Zadar).
Na postaji Zadar je tijekom noÊi prizemni sloj
atmosfere najËeπÊe bio neutralan i umjereno stabilan
(D, E, F i G klase stabilnosti; s Ëestinom 21%, 14%,
58% i 7%, tablica 6). U terminu 12 UTC su bile naj-
uËestalije klase stabilnosti A, B, C i D (28%, 17%, 38%
i 17%).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno
povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U
Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske inverzi-
je (20 sluËaja, 80%) i podignute inverzije (3 sluËaja;
12%). U terminu 12 UTC je zabiljeæeno 20 sluËaja s
visinskom inverzijom (54%) te 12 sluËaja bez tempe-
raturne inverzije (32%).
Za postaju Zagreb Maksimir radio sondaæni po-
daci za kolovoz 2014. nisu bili dostupni.
OneËiπÊenje zraka i oborine
Ivona Igrec, dipl. inæ.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-
ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-
trati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij). Glav-
ni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo oneËiπÊenja zra-
ka, a koncentracija ovih iona u oborini ovisi o meteorolo-
πkim uvjetima i o emisiji oneËiπÊenja u atmosferu.
Natrij, klorid i magnezij dospijevaju u atmosferu
uglavnom iz morskog aerosola, dok kalcij i kalij iz ma-
Slika 19. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar
u KOLOVOZU 2014. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC
BILTEN 08 / 2014
25
terijala vjetrom otpuhanih s povrπine tla (pijesak,
praπina...). Sulfati, nitrati i amonijak posljedica su
ljudske i vulkanske aktivnosti. Za vegetaciju su naj-
opasnije posljednje tri komponente jer izravno utjeËu
na ekosustav. Sulfati, nitrati i amonij u atmosferi s pro-
duktima oksidacije stvaraju Ëestice koje apsorbiraju i
reflektiraju sunËevu svijetlost. S vodom iz atmosfere
ovi spojevi sumpora i duπika reagiraju stvarajuÊi kise-
line, a pH vrijednost oborine se time prebacuje u kise-
lo podruËje, ujedno svi duπikovi spojevi vrlo brzo se
apsorbiraju na povrπini zemlje i time optereÊuju sus-
tav.
Uzorkovanje oborine provodi se u mreæi postaja
DHMZ-a otvorenim 'bulk' uzorkivaËem. U tablici 7
prikazane su koliËina oborine, udio analizirane oborine
na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glav-
nih iona, ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sul-
fata i duπika iz nitrata te udio kiselih kiπa s obzirom na
analiziranu koliËinu oborine.
MjeseËna koliËina oborine za kolovoz bila je niæa
od one u srpnju. Maksimalna koliËina oborine od 248.4
mm zabiljeæena je u Krapini. U prosjeku su pH vrijed-
nost i glavni ioni, izmeu ostalog sumpor i duπik,
odreeni u 100% oborine. U kolovozu je kisele oborine
bilo na svega tri postaje. Udio kisele oborine najveÊi
je bio u Rijeci, 36%, kisele oborine bilo je joπ u Sla-
vonskom Brodu (35%) i na Zaviæanu (31%). Ovo je
znatno niæi udio kisele oborine nego u srpnju kada je
kisela oborina zabiljeæena na sedam postaja. Nizak
udio kisele oborine je posljedica obilne koliËine oborine
u proteklom mjesecu.
Na slici 20 se vidi da koncentracija sulfata utjeËe
na pH vrijednost, osim u sluËaju morskih postaja
0
1
2
3
4
5
6
7
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an Rijeka Zadar Dubrovnik
.
pH S mg/Lkriterij kiselosti pH <5.6mg/L
POSTAJE
Slika 20. Srednja mjeseËna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata
za KOLOVOZ 2014. godine (crvena linija oznaËava granicu kiselosti oborine pH<5.6)
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
mg/L SO4 - S NO3 - N
.
Slika 21. Srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za KOLOVOZ 2014.
26
BILTEN 08 / 2014
Tablica 7. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za KOLOVOZ 2014.
RR/RR(pH) Cl_
SO42-
-S NO3- -N NH4
+-N Na
+K
+Ca
2+Mg
2+SO4
2--S NO3
- -N
udio
Postaja RR/mm pH pHmin-pHmaxkiselih
RR/RR(Gl) mg/dm3 kg/hakiπa(%)
Puntijarka 140.3 99 / 99 6.44 6,14 - 7,67 0.199 0.244 0.242 0.299 0.130 0.086 1.11 0.082 0.34 0.34 0
Krapina 248.4 100 / 100 5.75 5,62 - 7,61 0.077 0.124 0.135 0.166 0.053 0.025 0.32 0.037 0.31 0.33 0
Bilogora 98.5 100 / 100 5.79 5,61 - 7,30 0.209 0.291 0.258 0.30 0.132 0.123 0.69 0.057 0.29 0.25 0
Slav. Brod 131.7 100 / 100 5.51 5,18 - 6,66 0.246 0.550 0.265 0.386 0.190 0.130 0.90 0.106 0.72 0.35 35
Karlovac 209.1 100 / 100 5.58 5,35 - 7,15 0.296 0.209 0.222 0.241 0.190 0.122 1.71 0.053 0.44 0.47 3
Ogulin 182.2 100 / 100 6.05 5,82 - 7,28 0.363 0.247 0.249 0.211 0.238 0.091 1.14 0.122 0.45 0.45 0
Zaviæan 196.5 100 / 100 5.50 5,31 - 6,16 0.453 0.291 0.270 0.211 0.307 0.063 2.03 0.064 0.57 0.53 31
Rijeka 158.7 100 / 100 5.09 4,67 - 5,19 0.869 0.441 0.314 0.250 0.558 0.0651 0.60 0.094 0.70 0.51 36
Zadar 62.0 100 / 100 6.26 6,17 - 7,76 4.07 0.578 0.440 0.282 2.35 0.174 4.49 0.325 0.36 0.27 0
Dubrovnik 45.3 100 / 100 5.71 5,66 - 6,52 2.72 0.699 0.399 0.238 1.61 0.198 1.30 0.237 0.32 0.18 0
gdje poviπena koncentracija sulfata potjeËe uglavnom
iz morskog aerosola. pH vrijednosti za kolovoz kre-
tale su se od 5.18 (Slavonski Brod, 4. kolovoza u
11.1 mm) do 7.76 (Zadar 21. kolovoza u 4.4 mm oborine).
Maksimalna dnevna koncentracija kisele komponente
(sulfata) zabiljeæena je u Dubrovniku (21. kolovoza u
1.1 mm) i iznosila je 2.61 mg/L, maksimalna kon-
centracija nitrata zabiljeæena je u Rijeci (20. kolovoza
u 2.0 mm) i iznosila 1.69 mg/L.
Tijekom kolovoza su koncentracije sumpora iz
sulfata bile niæe od onih u srpnju, dok su koncentracije
duπika iz nitrata bile neπto viπe. Maksimalna mjeseË-
na koncentracija sulfata od 0.699 mg S/L izmjerena je
u Dubrovniku, dok je maksimalna mjeseËna koncen-
tracija nitrata od 0.440 mg N/L izmjerena u Zadru.
Minimalne mjeseËne koncentracije obe komponente
izmjerene su u Krapini (0.124 mg S/L i 0.135 mg N/L)
U kolovozu je ukupno mjeseËno taloæenje sumpo-
ra iz sulfata i duπika iz nitrata bilo neπto viπe od onog
u srpnju. Prema grafu prikazanom na slici 22 moglo bi
se zakljuËiti da je minimum ukupnog mjeseËnog taloæen-
ja za sumpor u obliku sulfata (SO4-S) zabiljeæen na
Bilogori, dok je minimum taloæenja duπika iz nitrata
(NO3-N) zabiljeæen u Dubrovniku. Prema tome min-
imum ukupnog mjeseËnog taloæenja za sumpor u ob-
liku sulfata (SO4-S) iznosi 0.29 kg/ha, dok minimum
ukupnog mjeseËnog taloæenja duπika iz nitrata (NO3-
N) iznosi 0.18 kg/ha. NajveÊe mjeseËno taloæenje
sumpora iz sulfata od 0.72 kg/ha zabiljeæeno je u
Slavonskom Brodu, dok je maksimum taloæenja duπika
iz nitrata od 0.53 kg/ha zabiljeæen na Zaviæanu.
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
kg/ha SO4 - S NO3 - N
Slika 22. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za KOLOVOZ 2014.
BILTEN 08 / 2014
27
0.00.51.01.52.02.53.03.54.04.55.0
1.8.
2.8.
3.8.
4.8.
5.8.
6.8.
7.8.
8.8.
9.8.
10.8
.11
.8.
12.8
.13
.8.
14.8
.15
.8.
16.8
.17
.8.
18.8
.19
.8.
20.8
.21
.8.
22.8
.23
.8.
24.8
.25
.8.
26.8
.27
.8.
28.8
.29
.8.
30.8
.31
.8.
Dan
CO NO
Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida u KOLOVOZU 2014. godine
μg/
m3
0102030405060708090
100
1.8.
2.8.
3.8.
4.8.
5.8.
6.8.
7.8.
8.8.
9.8.
10.8
.11
.8.
12.8
.13
.8.
14.8
.15
.8.
16.8
.17
.8.
18.8
.19
.8.
20.8
.21
.8.
22.8
.23
.8.
24.8
.25
.8.
26.8
.27
.8.
28.8
.29
.8.
30.8
.31
.8.
Dan
O3 PM 10
Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i ozona u KOLOVOZU 2014. godine
μg/
m3
KakvoÊa zraka
mr. sc. Ivona MajiÊ
Mjerenja na automatskoj mjernoj
postaji - Mirogojska 16, Zagreb
Tijekom mjeseca kolovoza 2014. polutant koji je
dominirao bio je prizemni ozon (O3) πto je i uobiËa-
jeno za ljetne mjesece. Dnevni srednjaci koncentraci-
ja ove oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 19.61
do max. 91.72, dok je srednja vrijednost u mjesecu
kolovozu iznosila 55.07, a percentil 98 iznosio je 90.38
μg/m3.
Iz prikaza prosjeËnih vrijednosti za 24-satno vri-
jeme usrednjavanja vidljivo je da je oneËiπÊenje zraka
sve dane bilo slabo i ujednaËeno za cijeli mjesec .
Indeks kakvoÊe zraka
Iz prikaza indeksa kakvoÊe zraka na osnovu 24
satnog usrednjavanja za postaju u Mirogojskoj 16, kroz
05
1015202530354045
1.8.
2.8.
3.8.
4.8.
5.8.
6.8.
7.8.
8.8.
9.8.
10.8
.11
.8.
12.8
.13
.8.
14.8
.15
.8.
16.8
.17
.8.
18.8
.19
.8.
20.8
.21
.8.
22.8
.23
.8.
24.8
.25
.8.
26.8
.27
.8.
28.8
.29
.8.
30.8
.31
.8.
DanSlika 25. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za KOLOVOZ 2014.
μg/
m3
28
BILTEN 08 / 2014
mjesec kolovoz vidljivo je da je zrak sve dane bio
dobre kakvoÊe (indeks manji od 120).
StatistiËka obrada podataka
StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti
odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o
razinama oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN 117/12) zrak
je za ovo podruËje u kolovozu ocijenjen na naËin prikazan
u tablici 8.
Usporeene su dnevne koncentracije sa GV za 24
satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari
odreene Uredbama.
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
Kolovoz je u unutraπnjosti u prosjeku bio ugodan,
a u Splitu topao i u granicama normalnih biometeoro-
loπkih prilika prema razdoblju 1961.-1990.
U prvoj dekadi su u Zagrebu i Splitu jutra bila u
prosjeku ugodno topla, u Slavonskom Brodu ugodna
i u GospiÊu ugodno svjeæa. U popodnevnim je satima
bilo uglavnom toplo, rjee vruÊe, rijetko i ugodno.
NajveÊim dijelom veËeri su bile ugodne ili ugodno
svjeæe. U ovoj su dekadi samo veËeri u Zagrebu i Slavon-
skom Brodu bile toplije od normalnih, dok je u svim
ostalim terminima osjet ugode bio u granicama nor-
male za poËetak kolovoza.
U drugoj dekadi je u unutraπnjosti zahladilo, pa
su jutra i veËeri bili ugodni ili ugodno svjeæi, a u GospiÊu
nerijetko i svjeæi. Istovremeno je u Splitu prevlada-
valo ugodno. Popodnevni sati su u unutraπnjosti bili
ugodno topli ili topli, a na obali topli i povremeno vruÊi.
Osjet ugode je u ovoj dekadi veÊinom bio u granica-
ma normale, a toplija od normale bila su samo jutra i
veËeri u Slavonskom Brodu.
U posljednjoj dekadi je dodatno osvjeæilo. U nizin-
skim dijelovima unutraπnjosti je u jutarnjim satima bi-
lo ugodno svjeæe ili svjeæe, u GopiÊu ugodno svjeæe
ili svjeæe, dok je u veËernjim satima u veÊem dijelu
Tablica 8. StatistiËka obrada i ocjena zraka za KOLOVOZ 2014. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).
StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10
Min 8.59 0.12 2.13 19.61 0.96Dana 9/8/ 6/8/ 1/8/ 29/8/ 1/8/Max 30.30 1.35 29.07 91.72 2.35Dana 19/8/ 13/8/ 12/8/ 1/8/ 26/8/Sr. Vrj. 17.18 0.33 14.48 55.07 2.15Median 15.77 0.26 13.83 54.08 2.98Percentil 98 28.12 1.33 26.84 90.38 1.90Br. dana preko GV za 24 h 0 0
Legenda:
SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,
na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje
TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.
Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).
manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano
BILTEN 08 / 2014
29
Srednjak 1961-1990.
Odstupanje 2014. od 1961-1990.
Slika 26. Osjet ugodnosti prema fizioloπkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,
Split-Marjan i GospiÊ za KOLOVOZ 2014. godine
Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
2
3
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31Srednjak 2014.
vrlo hladno
hladno
svjeæe
ugodno svjeæe
ugodno
ugodno toplo
toplo
vruÊe
vrlo vruÊe
izvanredno hladnije od normale
znatno hladnije od normale
hladnije od normale
normalno
toplije od normale
znatno toplije od normale
izvanredno toplije od normale
-5
0
4
8
13
18
23
29
35
41
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
PET (°C)
Dek
ade
Dek
ade
Dek
ade
Dan
i
Odstupanje
30
BILTEN 08 / 2014
unutraπnjosti bilo svjeæe. Popodneva su bila ugodno
topla ili topla. U Splitu je ujutro i uveËer bilo ugod-
no, a u najtoplijem dijelu dana veÊinom toplo. I ova je
dekada veÊinom bila u granicama normale, a samo su
jutra u GospiÊu i Splitu bila toplija od prosjeËnih.
SUN»EVO ZRA»ENJE
Krunoslav Premec, dipl. inæ.
Globalna ozraËenost
Zbog velikog broja nedostajuÊih podataka, ana-
liza globalne ozraËenosti za kolovoz 2014. godine
napravljena je samo za postaje Zagreb-Maksimir, Parg
i Split.
Na kontinentalnim postajama izmjereno je oko 51
000 J/cm2, a na splitskom podruËju oko 73 000 J/cm2.
U odnosu na srpanj, u Zagrebu je izmjereno 16% ma-
nje, a u Pargu 9% manje ozraËenosti. U Zagrebu i Pargu
najviπe je ozraËenosti bilo u prvoj dekadi, dok su u
Splitu vrijednosti prve i treÊe dekade bile podjednake.
Najmanje je ozraËenosti izmjereno u drugoj dekadi u
Pargu i Splitu, te u treÊoj u Zagrebu.
Srednje dnevne ozraËenosti iznosile su na konti-
nentalnim postaja neπto manje od 1700 J/cm2, dok je
u Splitu prosjeËno bilo blizu 2400 J/cm2. NajveÊi dnevni
maksimum izmjeren je u Splitu, a bio je 1.2 puta veÊi
od dnevnog srednjaka. Maksimum u Pargu bio je 1.6
puta veÊi od srednjaka, dok je zagrebaËki maksimum
bio na razini splitskog srednjaka. Najviπe je ozraËenos-
ti bilo u Zagrebu 2. kolovoza, u Splitu 4., a u Pargu 9.
kolovoza.
Srednje satne ozraËenosti bile su tijekom cijelog
dana gotovo jednake u Zagrebu i Pargu. Poprimale
su najveÊu vrijednost u 13 sati, u Zagrebu 215 J/cm2,
a u Pargu 220 J/cm2. U Splitu su pak srednje satne vri-
jednosti bile veÊe od 220 J/cm2 u razdoblju od 10 do
15 sati, a najveÊi iznos od 285 J/cm2 bio je u 11 sati.
Na svim je postajama, u prosjeku, izmjereno viπe
ozraËenosti u prijepodnevnim nego u poslijepodnev-
nim satima.
NajveÊi apsolutni satni maksimum izmjeren je u
Pargu 6. kolovoza u 13 sati, a iznosio je 339 J/cm2.
Splitski je maksimum bio malo manji, 334 J/cm2, a
izmjeren je u isto vrijeme, ali dan ranije nego u Pargu.
ZagrebaËki je maksimum bio najmanji, 315 J/cm2, a
izmjeren je 17. kolovoza u 11 sati.
Difuzna ozraËenost
U kolovozu 2014. godine difuzna je ozraËenost
u Zagrebu iznosila 17 500 J/cm2 dok je u Splitu bila
za pribliæno 600 J/cm2 veÊa. Na obje je postaje najviπe
ozraËenosti bilo u prvoj dekadi, dok je najmanje u
Zagrebu bilo u treÊoj, a u Splitu u drugoj dekadi. Udio
mjeseËne difuzne u globalnoj ozraËenosti iznosio je
34% u Zagrebu, te 25% u Splitu.
Dnevno je u prosjeku bio 565 J/cm2 difuzne
ozraËenosti u Zagrebu odnosno 20 J/cm2 viπe u Splitu,
dok su dnevni maksimumi bili oko 1.6 puta veÊi od
srednjaka, a izmjereni su na obje postaje prvog dana
kolovoza.
Srednje satne vrijednosti bile su uglavnom veÊe u
Splitu nego u Zagrebu. Obrnuto je bilo u 9 sati, te od
11 do 13 sati. Vrijednosti veÊe od 50 J/cm2 bile su na
0
10
20
30
40
50
60
70
80
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a d
ifuzn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 ) ZGM
SPL
Slika 28. Srednja satna difuzna ozraËenost,
u KOLOVOZU 2014. godine
0
50
100
150
200
250
300
350
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 )
ZGMRIJGOSZADSPLDUB
Slika 27. Srednja satna globalna ozraËenost
u KOLOVOZU 2014. godine
BILTEN 08 / 2014
31
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZGM-G ZGM-D ZGM-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
RIJ-G RIJ-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
SPL-G SPL-D SPL-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
GOS-G GOS-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
DUB-G DUB-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16Tr
ajan
je s
ijanj
a Su
nca
(sat
i)PAR-G PAR-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZAD-G ZAD-S
Slika 29. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u KOLOVOZU 2014. godine
32
BILTEN 08 / 2014
32
0.00.10.20.30.40.50.60.70.80.91.0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Traj
naje
sija
nja
Sunc
a (s
ati) ZGM
PARRIJGOSZADSPLDUB
Slika 31. Srednje satno trajanje sijanja Sunca za
KOLOVOZ 2014. godine
00.10.20.30.40.50.60.70.80.9
1
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Om
jer
D/G
ZGMSPL
Slika 30. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih
ozraËenosti u KOLOVOZU 2014. godine
obje postaje u razdoblju od 10 do 15 sati. NajveÊa sred-
nja satna ozraËenost bila je u Zagrebu u 12 sati, 73
J/cm2, a u Splitu u 14 sati, 66 J/cm2. Za razliku od sred-
njaka, zagrebaËki apsolutni satni maksimum bio je
manji od splitskog. Iznosio je 137 J/cm2, a izmjeren je
28.8. u 12 sati, dok je splitski iznosio 164 J/cm2, a iz-
mjeren je u isto vrijeme, ali dan ranije od zagrebaËkog.
U prosjeku je viπe difuzne ozraËenosti u Zagrebu bilo
prijepodne nego poslijepodne, dok je u Splitu bilo obr-
nuto.
Viπe od polovice globalne ozraËenosti iznosila je
difuzna ozraËenost prilikom izlaska i zalaska Sunca.
U Zagrebu je izmeu 8 i 17 sati udio difuzne u global-
noj bio uglavnom manji od 0.35, s najmanjim vrijed-
nostima u 10 i 11 sati koje su iznosile 0.28, odnosno
0.29. U Splitu je pak u razdoblju od 8 do 17 sati bilo
manje od 30% difuznog zraËenja u globalnom, a naj-
manji udio od svega 0.2 zabiljeæen je u 11 sati.
Trajanje sijanja Sunca
Zbog nedostupnih podataka, mjerna postaja Parg
nije ukljuËena u analizu trajanja sijanja Sunca za kolovoz
2014. godine.
MjeseËne vrijednosti trajanja sijanja Sunca bile su
u kolovozu u rasponu od 220 sati u Zagrebu do 352 sa-
ta u Dubrovniku. ZagrebaËka je kolovoπka vrijednost
bila manja od srpanjske, u GospiÊu su vrijednosti
bile podjednake, dok ja na jadranskim postajama bilo
viπe sijanja Sunca u kolovozu nego u srpnju. NajsunËa-
nije je u Zagrebu, Rijeci i Zadru bilo u prvoj dekadi, u
GospiÊu u drugoj, a u Splitu i Dubrovniku u treÊoj.
Najmanje su dekadne vrijednosti insolacije iz-
mjerene u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku u drugoj deka-
di, u GospiÊu i Splitu u prvoj dekadi, a u Zadru u treÊoj
dekadi.
Dnevno je u prosjeku trajanje sijanja Sunca iznosi-
lo od 7.1 sati u Zagrebu, do 11.3 sata u Dubrovniku.
SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 1662,1 2391,4 287,7 51524,3 18426,5 16930,2 16167,6 2PARG 1688,5 2634,4 360,9 50656,3 20252,3 14241,3 16162,7 8RIJEKA 2051,7 2645,8 570,7 51291,8 23181,6 7896,8 20213,4 144GOSPIΔ 2150,1 2597,2 748,7 40852,7 10348,7 21526,8 8977,2 300ZADAR 2242,5 2733,1 574,2 53820,0 7956,9 24357,9 21505,2 177SPLIT 2367,5 2766,6 1817,6 73391,7 24671,2 23979,3 24741,2 0DUBROVNIK 2446,3 2794,8 1581,6 61156,7 10758,4 24609,8 25788,5 144ZG-MAKSIMIR 564,8 886,2 192,7 17508,4 6028,8 5914,6 5565,0 2SPLIT 584,6 950,0 250,5 18123,0 6230,3 5713,9 6178,8 0
SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima
Tablica 9. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - KOLOVOZ 2014.
BILTEN 08 / 2014
33
Najmanji dnevni maksimum izmjeren je u Zagrebu,
12.3 sata, dok je slijedeÊi bio u Dubrovniku, 12.6 sati.
NajveÊi dnevni maksimumi izmjereni su u Splitu, 13.1
sati, te u Zadru 13.2 sata. Zadarski je maksimum
izmjeren 2. kolovoza, splitski 2. i 4. kolovoza, dubro-
vaËki, 2., 4., 7. i 8. kolovoza, zagrebaËki 8. i 10. kolovoza,
rijeËki 8. kolovoza, a gospiÊki 10. kolovoza.
Srednje satne sume iznosile su u Zagrebu u pros-
jeku 0.6 sati u vremenu od 8 do 18 sati. U GospiÊu se
u navedenom periodu primjeÊuje linearan porast od
0.5 do 0.8 sati. U Rijeci su u promatranom razdoblju
vrijednosti bile uglavnom oko 0.75 sati s izraæenim
maksimumom od 0.83 sata u 13 sati. Zadarske su vri-
jednosti bile uglavnom malo veÊe od 0.85 sati, dok
su splitske vrijednosti u prvoj polovici dana bile izmeu
0.95 i 0.98 sati, a poslijepodne uglavnom oko 0.9 sati.
U Dubrovniku je od 8 do 15 sati svaki sat Sunce sjalo
oko 0.95 sati. Uglavnom je na juænojadranskim posta-
jama viπe trajanja sijanja Sunca bilo u prijepodnevnim
nego u poslijepodnevnim satima, a na ostalim je posta-
jama bilo obrnuto. U prosjeku je najsunËanije bilo Zadru
u 9 sati, u Splitu u 10 sati, u Dubrovniku u 12 sati, u
Zagrebu i Rijeci u 13 sati, a u GospiÊu u 16 i 17 sati.
Kolovoz 2014. godine imao je uglavnom malo
viπe sijanja Sunca od viπegodiπnjeg prosjeka, od 3% u
Rijeci do 9% u Splitu. Manjak je izmjeren u GospiÊu,
3%, te u Zagrebu, 12%.
PRIZEMNI OZON
Krunoslav Premec, dipl. inæ.
U Gradiπtu su, tijekom prve dvije dekade i u prvoj
polovice treÊe dekade kolovoza, medijani volumnih udje-
la prizemnog ozona bili uglavnom izmeu 25 i 35 ppb.
Kraj mjeseca obiljeæile su najmanje vrijednosti medi-
jana, ispod 20 ppb. Gotovo tijekom cijelog mjeseca dnev-
na je promjenjivost bila znaËajno velika i iznosila je
izmeu 40 i 50 ppb. Najmanji dnevni raspon iznosio je
24 ppb, a izmjeren je 27. kolovoza, dok je najveÊi dnevni
iznosio 56 ppb, a izmjeren je 9. kolovoza.
U Makarskoj su medijani bili uglavnom izmeu 40
i 50 ppb. NajveÊe vrijednosti zabiljeæene su poËetkom
i na kraju druge dekade, kada su medijani bili veÊi od
50 ppb, dok su najmanje bile 3. kolovoza s medijanom
36 ppb, te sredinom treÊe dekade. Dnevna promjenjivost
bila je znaËajno manja od one u Gradiπtu, te je uglavnom
iznosila izmeu 20 i 30 ppb. Svega 10 ppb mijenjale
su se vrijednosti ozona 17. i 20. kolovoza, dok je naj-
veÊa dnevna varijabilnost od 42 ppb izmjerena 12.
kolovoza.
Iz srednjeg dnevnog hoda u Gradiπtu, proizlaze naj-
manje vrijednosti od 10 ppb u 5 i 6 sati, te najveÊe vri-
jednosti 45 ppb, u 15 i 16 sati. U isto vrijeme kao i kod
-15
-10
-5
0
5
10
ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB
Od
stup
anje
(%)
Slika 32. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u
KOLOVOZU 2014. godine od viπegodiπnjeg prosjeka
SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 7,1 12,3 219,8 78,2 70,0 71,6PARGRIJEKA 8,9 12,9 275,6 99,7 84,3 91,6GOSPIΔ 8,3 12,7 256,0 79,3 94,0 82,7ZADAR 10,6 13,2 327,5 115,8 111,9 99,8SPLIT 11,1 13,1 344,4 112,4 113,1 118,9DUBROVNIK 11,3 12,6 351,7 115,1 112,6 124,0
SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade
Tablica 10. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - KOLOVOZ 2014.
34
BILTEN 08 / 2014
srednjih vrijednosti, izmjerena je najmanja maksimal-
na vrijednost u iznosu od 25 ppb. NajveÊi je maksimum
izmjeren neπto ranije nego je to obiËno sluËaj, u 13 sati.
Apsolutni minimumi bili su u noÊnim satima manji od
5 ppb, dok su u razdoblju od 10 do 17 sati bili uglavnom
izmeu 20 i 25 ppb.
U Makarskoj je, u odnosu na Gradiπte, srednji dnevni
hod slabije izraæen, ali su vrijednosti veÊe. Najmanje
Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 32,5 20. 60,4 9. / 13 h 0 0 4Makarska 55,3 20. 67,4 10. / 17 h 1 1 3
Tablica 11. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), KOLOVOZ, 2014.
Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima
Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u
Makarskoj u KOLOVOZU 2014.
MAKARSKA
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Slika 33. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u
Gradiπtu u KOLOVOZU 2014.
GRADI©TE
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks
Sred
Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona
u Gradiπtu u KOLOVOZU 2014.
GRADI©TE
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks Sred Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 36. Dnevni hod volumnih udjela ozona
u Makarskoj u KOLOVOZU 2014.
MAKARSKA
BILTEN 08 / 2014
35
srednje satne vrijednosti bile su sat vremena kasnije nego
Gradiπtu, a iznosile su 38 ppb. ©iroki poslijepodnevni
maksimum srednjih satnih vrijednosti bio je u razdoblju
od 13 do 17 sati, a iznosio je 52 ppb. Kod apsolutnih
satnih maksimuma vide se dva minimuma, jedan u 9
sati, 52 ppb, a drugi u 20 sati, 55 ppb. Apsolutni satni
minimumi bili su najveÊi tijekom ranog poslijepodne-
va, oko 40 ppb, dok su najmanje vrijednosti izmjerene
u 6 sati, 20 ppb, te u 22 sata, 17 ppb.
U kolovozu 2014. godine u Gradiπtu nisu zabiljeæe-
na prekoraËenja graniËnih vrijednosti, dok su u Makarskoj
obje graniËne vrijednosti prekoraËene samo jedan dan.
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE
mr. sc. Draæen KauËiÊ
Ukupno je ovog mjeseca u odnosu na viπegodiπnji
prosjek (1961-1990.) akumulirano topline bilo viπe u
Osijeku 4%, Zadru 7%, Zagrebu 8%, a u GospiÊu 13%.
No, koliËine oborine u Zagrebu bilo je viπe 33%, a
manje u GospiÊu 39%, Osijeku 8%, a u Zadru 3%. Sijanja
sunca bilo je manje u GospiÊu 3%, a u Zagrebu 12%.
Viπe sati sijanja sunca bilo je u Osijeku 2%, a u Zadru
6%.
Na temelju akumulirane topline poljoprivredne kul-
ture imale su sve preduvjete za normalan rast i razvoj.
No, oborine veÊe, a sijanje Sunca manje od prosjeka u
sjeverozapadnom dijelu Hrvatske uzrokovale su tru-
ljenje veÊine povrtlarskih kultura, te razvoj biljnih bolesti
i πtetnika u vinogradima i voÊnjacima.
Vrijedno je istaknuti kako su terminske maksimalne
temperature tla najviπe vrijednosti imale tijekom druge
dekade mjeseca. Maksimalna terminska temperatura tla
na 5 cm dubine narasla je 12. kolovoza u Zadru i do
40.0°C, a na 20 cm dubine 14. kolovoza u Komiæi do
32.2°C.
Vodna bilanca, tj. razlika izmeu referentne evapo-
transpiracije i koliËina efektivne oborine imala je tijekom
treÊe dekade u Zagrebu pozitivan predznak. Najniæa ne-
gativna vrijednost vodne bilance bila je u Zagrebu i Zadru
tijekom prve, a u Osijeku tijekom druge dekade mjese-
ca.
Tablica 12. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za KOLOVOZ 2014. godine
I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm
maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 29.6 20.0 25.5 22.2 31.3 16.9 26.8 21.5 29.0 14.6 23.5 19.4
Gradiste 34.7 20.0 28.0 22.0 37.2 18.2 30.0 22.4 30.7 14.1 24.6 19.4Slavonski Brod 36.2 20.4 28.0 21.5 35.2 17.9 28.2 22.0 30.7 15.0 24.1 20.2Daruvar 30.4 19.2 26.4 20.9 28.6 17.2 26.2 20.7 26.4 14.0 22.8 18.9Bjelovar 30.4 18.6 25.6 20.8 30.4 16.4 26.0 20.4 25.6 16.0 22.3 19.7Krizevci 31.8 18.1 26.0 20.4 31.6 16.4 26.7 19.9 26.5 14.6 22.3 18.3Vara_din 34.5 17.7 26.7 20.4 35.2 15.0 27.2 18.5 27.5 13.5 22.2 17.9Krapina 31.0 18.8 25.3 20.4 31.8 15.3 26.0 18.7 25.2 14.8 21.4 18.1Zagreb Maksimir 35.8 17.3 27.7 21.8 35.2 15.3 27.9 20.3 27.4 13.3 22.1 19.2Sisak 35.5 19.6 28.2 21.6 35.6 17.6 28.9 21.0 29.0 16.0 23.5 19.8Karlovac 36.1 18.9 27.5 22.5 37.0 16.0 28.2 21.4 32.0 14.4 24.0 20.1Ogulin 29.5 17.9 24.9 20.2 30.7 15.2 25.8 18.6 24.5 15.2 21.5 18.4Gospi_ 28.2 16.0 23.5 18.5 30.0 14.3 24.7 18.0 24.6 13.0 21.8 17.0Parg 27.7 15.6 24.6 17.0 25.7 11.8 23.6 14.4 23.2 12.1 19.9 14.7Pore_ 34.0 20.9 26.3 22.6 - - 26.4 21.6 - - 23.8 21.4Pazin 32.5 18.1 26.7 21.8 33.5 15.0 26.0 20.7 31.0 15.5 23.4 20.2Rijeka 39.8 20.1 27.8 22.8 40.8 16.6 28.7 20.4 32.8 15.2 24.7 20.2Rab 36.2 21.6 30.2 23.8 37.2 17.4 31.1 22.2 31.6 18.4 26.8 22.0Mali Lo_inj 36.3 21.4 29.4 23.2 37.1 18.9 30.1 22.2 35.0 18.2 27.6 21.9Zadar 39.3 21.6 30.2 23.7 40.0 20.8 30.9 26.2 36.2 18.4 28.0 23.4Knin 36.0 19.6 28.2 21.4 36.6 16.9 28.8 20.1 30.8 15.5 25.0 19.5Plo_e 37.6 22.1 31.0 23.6 38.3 20.8 31.5 24.6 33.0 20.8 29.0 23.7Dubrovnik 35.0 21.8 30.5 24.0 35.4 23.0 31.2 27.2 34.0 20.4 29.8 25.2Komi_a 34.7 23.8 31.2 25.8 35.5 24.2 32.2 27.4 35.0 23.7 31.5 26.7
36
BILTEN 08 / 2014
Slika 38. Srednja mjeseËna klasa opasnosti za nastanak i
πirenje poæara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP)
za KOLOVOZ 2014.
©UMSKI POÆARI
Lovro Kalin, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
U kolovozu se na sjevernom Jadranu i u kopnenom
podruËju nastavilo vrlo promjenljivo i nestabilno vri-
jeme s Ëestim oborinama. U Dalmaciji su meutim at-
mosferski poremeÊaji bili neπto rjei nego u prethod-
nim ljetnim mjesecima.
Analiza sinoptiËke situacije pokazuje da je u
kolovozu bilo premjeπtanja izraæenih hladnih fronti,
pa i ciklona koje su ipak najviπe utjecale na vrijeme na
sjevernom i dijelom na srednjem Jadranu. UoËava se
da je na cijelom Jadranu razmjerno Ëesto bilo i polje
srednjeg izjednaËenog ili malo sniæenog tlaka zraka uz
koje u uobiËajenim vremenskim situacijama nema puno
kiπe.
Meutim, visinska situacija je ovog kolovoza do-
prinijela da i na Jadranu i u priobalju bude razmjerno
Ëeste kiπe. U viπim slojevima atmosfere je uz prizem-
no bezgradijentno polje tlaka zraka bila ciklonalna
cirkulacija u kojoj je kruæio nestabilan i vlaæan zrak.
S druge strane skoro da i nije bilo utjecaja ogranka
Azorske anticiklone, te termobariËkog grebena po visi-
ni koji je u uobiËajenim ljetnim mjesecima zastupljen
i donosi stabilno i vruÊe vrijeme s vjetrovima obalne
cirkulacije.
Klimatoloπka analiza ovogodiπnjeg kolovoza
koja je raena za razdoblje od 1961.-1990. pokazuje
da oborinske i temperaturne prilike nisu tako jako odstu-
pale u odnosu na navedeno razdoblje. Svakako treba
naglasiti da su ovogodiπnje ljeto, pa i kolovoz, bili s
viπe kiπe i hladniji u odnosu na posljednjih petnaes-
tak godina. Pritom treba napomenuti da su viπoj vri-
jednosti srednje mjeseËne temperature zraka najviπe
doprinijele minimalne temperature.
Takve vremenske prilike nisu pogodovale nas-
tanku, a ni πirenju poæara raslinja na πto ukazuje i
meteoroloπki indeks za nastanak i πirenje poæara rasli-
nja po kanadskoj metodi (MIOP). Uz stvarni meteoroloπki
indeks opasnosti (MIOP) redovito se raËunao progno-
stiËki indeks za slijedeÊi dan.
MIOP se izrauje za 40 meteoroloπkih postaja
na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske
svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu: za sljedeÊe
postaje: PoreË, Rovinj-grad, Pazin, Pula-grad,
Rijeka, Senj, Rab, Mali Loπinj, Zadar, ©ibenik, Split-
Marjan, Knin, Sinj, Imotski, Hvar, Komiæa, Lastovo,
PloËe, Makarska, Dubrovnik, Goveari-Mljet, GospiÊ,
OtoËac i Zaviæan, te redovito od 2013. godine za posta-
je u unutraπnjosti-Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Gorice,
Gradiπte, Karlovac, Krapina, Kriæevci, Ogulin, Osijek,
Parg, Sisak, Slavonski Brod, Varaædin, Zagreb-GriË i
Zagreb-Maksimir. PrognostiËki meteoroloπki indeks
za sada se raËuna samo za 24 postaje na Jadranu i pri-
obalju svakodnevno za slijedeÊi dan u 14 sati.
Na osnovi izraËuna komponenti stvarnog i prog-
nostiËkog MIOP izraËunavaju se i klase opasnosti
koje mogu s obzirom na vremenske i klimatske prilike,
te posredno stanja gorivog materijala biti vrlo mala,
mala, umjerena, velika i vrlo velika.
BuduÊi da su vremenske i klimatske prilike koje
pogoduju nastanku i πirenju poæara raslinja najprisut-
1/VIII2/VIII
3/VIII
Osijek
Zagreb - MaksimirZadar
-60
-50
-40
-30
-20
-10
0
10
20
( m
m )
dekada
Slika 37. Bilanca vode u tlu, tj. razlika izmeu referentne
evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine
u KOLOVOZU 2014. godine
BILTEN 08 / 2014
37
nije na Jadranu i u podruËjima uz Jadran raena je ana-
liza srednjih klasa opasnosti upravo za te predjele
Hrvatske.
Srednja mjeseËna klasa opasnosti za kolovoz je
na sjevernom Jadranu i u unutraπnjosti, te na krajnjem
jugu Dalmacije bila mala. Na preostalom dijelu Dalma-
cije srednja klasa je bila umjerena s najviπom srednjom
vrijednosti u PloËama, na Lastovu i na Mljetu.
Ovako niske srednje mjeseËne klase u kolovozu
nisu zabiljeæene zadnjih desetak godina, tako da vatro-
gasci uglavnom nisu morali gasiti πumske poæare, ali
su zbog ekstremnih oborina ipak imali puno posla.
Takve vremenske prilike s puno kiπe nisu pogodovale
nastanku poæara raslinja, te su oni u kolovozu, kao i u
lipnju i srpnju bili na Jadranu i priobalju rijetki i kratko-
trajni. Takav jedan razmjerno kratkotrajan poæar izbio
je blizu Nacionalnog parka Krka 12. kolovoza, a sa ze-
maljskim vatrogasnim snagama te uz pomoÊ kanadera
brzo je ugaπen. UoËava se da je nad podruËjem Jadrana,
posebice Dalmacije bilo polje poviπenog tlaka zraka,
dok je po visini Dalmaciju zahvaÊao stabilni termo-
bariËki greben. Klasa opasnosti je tog 12. kolovoza na
podruËju ©ibenika bila umjerena, a na podruËju Knina
i Sinja velika.
Jednostavna verifikacija stvarnih i prognoziranih
klasa opasnosti za slijedeÊi dan pokazuje relativno do-
bro slaganje, iako neπto loπije nego πto je uobiËajeno.
To se prije svega odnosi na veliku klasu, koja se
znatno ËeπÊe pojavljivala nego πto je prognozirana.
Ipak, s obzirom na relativno malu uËestalost te klase,
te na potpun izostanak vrlo velike klase, prognoza se
opÊenito uzevπi moæe smatrati uspjeπnom.
MJERENJE KONCENTRACIJE
PELUDA U ZRAKU
mr. sc. Lidija Srnecdr. sc. Barbara StjepanoviÊ
U kolovozu je na opservatoriju Zagreb Maksimir
srednja mjeseËna temperatura zraka iznosila 20.2°C
πto je 0.9°C toplije od prosjeka. Prema raspodjeli
percentila temperature ovo je podruËje bilo toplo.
Ukupno je u kolovozu na opservatoriju palo 69.5 mm
Slika 39. Prizemna sinoptiËka situacija 12. kolovoza 2014.
(izvor NjemaËka meteoroloπka sluæba-DWD)
Slika 40. Visinska sinoptiËka situacija (AT 500 hPa) 12.
kolovoza 2014. (izvor NjemaËka meteoroloπka sluæba-DWD)
Slika 41. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa
opasnosti za KOLOVOZ 2014.
kolovoz 2014.
0
50
100
150
200
250
vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika
klasa FWI
bro
j slu
Ëaje
va
prognozastvarno
38
BILTEN 08 / 2014
0
50
100
150
200
250
300
350
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Bro
j zrn
aca/
m3 z
raka
0510152025303540455055606570
Sr. t
emp
. zra
ka (º
C) i
dne
v. k
ol. o
bor
ine
(mm
)LL
Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(ºC) Min. temp.(ºC) Max. temp. (ºC)
Slika 42. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb), mjeseËni hod srednje
dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u KOLOVOZU 2014.
Slika 43. Ukupne koncentracije peluda pojedine svojte u
Zagrebu u KOLOVOZU 2014.
Slika 44. Postotni udjeli peluda pojedine biljne svojte (vrs-
ta/rod/porodica) u Zagrebu u KOLOVOZU 2014.
oborine, odnosno 22% viπe od 30-godiπnjeg prosjeka
(1961.-1990.). Jednako kao na veÊem dijelu kontinen-
talne Hrvatske, na opservatoriju Zagreb Maksimir je
bilo vrlo kiπno. U prvoj polovici mjeseca su srednje
dnevne i minimalne temperature zraka bile viπe od
prosjeËnih. NajveÊa su odstupanja zabiljeæena izmeu
9. i 11. kolovoza (odstupanja srednjih dnevnih tempera-
tura iznosila su kojih 5°C). 11. kolovoza su dnevne
koncentracije peludi znaËajno porasle. SljedeÊa dva
dana je taj porast nastavljen i 12. kolovoza je zabiljeæe-
na najveÊa dnevna koncentracija peludi u mjesecu od
324 peludna zrnca, pri Ëemu je bilo 30 peludnih zrnaca
ambrozije. Ova koncentracija ambrozije je kritiËna
ze ljude osjetljive na taj vrlo alergen pelud i uzrokuje
im zdravstvene poteπkoÊe. 14. i 15. kolovoza su izmje-
rene veÊe koliËine oborine, zahladilo je i koncen-
tracija peludi u zraku je 14. kolovoza pala ispod 50 pe-
ludnih zrnaca u m3 zraka. SljedeÊih nekoliko dana su
vrijednosti koncentracije peludi u zraku varirale, ali
nisu prelazile vrijednost od 150 zrnaca u m3 zraka.
Ujutro 21. kolovoza je izmjereno 37.9 mm oborine.
Bila je to najveÊa dnevna koliËina oborine u mjesecu.
UnatoË toj velikoj koliËini oborine, koncentracija pe-
ludi u zraku je rasla, a nagli pad je zamjeÊen s 22. na
23. kolovoz. 23. kolovoza su zabiljeæena 33 peludna
zrnca u m3 zraka. Do kraja mjeseca je koncentracija
peludi u zraku dosta varirala, jer je vrijeme i dalje bi-
lo kiπno i promjenljivo. Ukupno je tijekom kolovoza
zabiljeæeno 4300 peludnih zrnaca u m3 zraka. NajveÊa
koncentracija peluda zabiljeæena je u drugoj dekadi
mjeseca i iznosila je 324 peludna zrnca u m3 zraka.
U kolovozu je prevladavao pelud porodice kopri-
va (por. Urticaceae) s ukupnom mjeseËnom koncen-
BILTEN 08 / 2014
39
tracijom od 2493 peludna zrnca u m3 zraka, odnosno
58% ukupnog broja peludnih zrnaca. Drugi po zastu-
pljenosti bio je pelud ambrozije (Ambrosia sp.) s ukup-
nom mjeseËnom koncentracijom od 1325 peludnih zr-
naca po m3 zraka, tj. 31% ukupnog broja peluda. Slijedio
je pelud konoplje (por. Canabaceae) s udjelom od 4%,
te pelud pelina (Artemisia sp.) i trputca (Plantago sp.).
Pelud trava, glavoËika, lobode, kiselice, πtitarki i Ëem-
presa bio je zastupljen sporadiËno.
Koncentracija peluda kopriva je Ëitav mjesec vari-
rala od umjerenih do visokih vrijednosti, a dnevni mak-
simum koncentracije dosegnut je u drugoj dekadi mjese-
ca i iznosio je 209 peludnih zrnaca u m3 zraka. U prve
dvije dekade mjeseca koncentracija peluda ambrozije
bila je niskih, umjerenih i visokih vrijednosti, da bi
svoj maksimum dosegnula u zadnjoj dekadi mjeseca,
25. kolovoza, kada je izmjereno 175 peludnih zrnacau
m3 zraka.
Kolovoz je bio nepovoljan za osobe alergiËne na
visoko alergen pelud ambrozije.
OBRANA OD TU»E
Damir Peti, dipl. inæ.
Stanje i djelovanje sustava obrane od tuËe
Sustav obrane od tuËe (nadalje - sustav) u kolovozu
je funkcionirao bez veÊih promjena u odnosu na sr-
panj. Opskrbljenost postaja otopinom meteoroloπkog
reagensa (nadalje - otopina) za prizemne generatore i
raketama protiv tuËe (nadalje - rakete) nije bila upit-
na poπto su usljedile nove isporuke sredstava djelo-
vanja.
Potrebe za djelovanjem sustava obrane od tuËe bi-
lo je u 9 dana, svih dana prizemnim generatorima, πto
je u okvirima prosjeka proteklih 10 godina. Samo u
jednom danu bilo je potrebe djelovanja raketama. πto
je znaËajno ispod prosjeka proteklih 10 godina. U djelo-
vanjima je utroπeno 25 komada raketa i 6409 l otopine,
πto je znaËajno ispod prosjeka proteklih 10 godina.
Pregled djelovanja sustava obrane od tuËe u raz-
doblju od 1. kolovoza do 31. kolovoza 2014. dan je u
tablici 14.
Vremenske situacije
U kolovozu ove godine, na branjenom podruËu
obrane od tuËe, vrijeme je bilo neuobiËajeno kiπovi-
to. U 12 dana bilo je nestabilnosti na branjenom po-
druËju ili u neposrednoj blizini od kojih je u svega 2
dana bilo pojave sugradice ili tuËe na ukupno 10 posta-
ja. Pojave πtete nije bilo. Ovo ukazuje na slabiji inten-
zitet nestabilnosti i smanjenu pojavu tuËoopasnih ku-
mulonimbusa na branjenom podruËju u ovogodiπnjem
kolovozu.
Nevrijeme 3. kolovoza bilo je posljedica prisust-
va doline nad naπim krajevima i utjecaja ciklone sa
srediπtem iznad Jonskog mora. Razvoja nestabilnosti
bilo je na cijelom branjenom podruËju i u πiroj okoli-
ci tijekom podneva, poslijepodneva i veËeri. NajjaËi
razvoj bio od 16 do 19 h u okolici branjenog podruË-
ja u srediπnjem dijelu Slovenije, Gorskom kotaru i
Bosanskoj Posavini. Tu su oblaci dosezali visine do14
km i intenzitet maksimalne radarske refleksivnosti
preko 60 dBZ. Po ulasku dublje u branjeno podruËje
oni su slabili. Od navedenih oblaka je na 8 postaja bi-
lo tuËe ili sugradice, bez πteta. Tog dana djelovanje
prizemnim generatorima provedeno je na cijelom bran-
jenom podruËju tijekom poslijepodneva i predveËeri
pri Ëemu je utroπeno 1553 l otopine. Djelovanje rake-
Slika 45. Dnevni hod peluda u zraku grada Zagreba u
KOLOVOZU 2014.
Tablica 13. Stupanj alergijskog potencijala peluda
za KOLOVOZ 2014.
Alergijski potencijal Vrsta peluda
SLAB koprive
UMJEREN
JAK I VRLO JAK ambrozija
40
BILTEN 08 / 2014
Tablica 14. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec KOLOVOZ 2014. godine
Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa
datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuËom πtetom02.08.2014 1 157 30603.08.2014 1 3 25 0 0 559 1553 4 405.08.2014 1 165 43809.08.2014 1 60 18613.08.2014 1 214.08.2014 1 221 72616.08.2014 1 127 27120.08.2014 1 403 163723.08.2014 1 76 22831.08.2014 1 395 1064
Ukupno: 3 25 0 0 2.163 6409 6 4 0
tama provedeno je u sjeverozapadnom dijelu branjenog
podruËja i utroπeno je 25 komada raketa.
U ostalim danima su nestabilnosti bile slabijeg in-
tenziteta.
BILTEN 08 / 2014
41
KNJIÆNICA DHMZ-a
mr. sc. IvanËica MihoviliÊTiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom kolovoza 2014.
»asopisi - meunarodni
Climatic Change vol. 125 (2014) No. :3-4.
International Journal of Biometeorology vol. 58 (2014) No. : 6.
International Journal of Climatology vol. 34 (2014) No. : 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
International Journal of Wildland Fire vol. 23 (2014) No. : 5.
Meteorology and Atmospheric Physic vol. 125 (2014) No. : 3-4.
Meteorological Application vol. 21 (2014) No. : 1, 2, 3.
Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society vol. 140 (2014) No. : part B (679), part A (680),
part B (681), part A (682).
Naπe okolje (2014) No. : 6.
Weather vol. 69 (2014) No. : 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8.
»asopisi - domaÊi
Agronomski glasnik (2013) : 5-6.
Bug (2014) : 9.
Geofizika vol. 31 (2014) : 1 (1-80)
Geografski horizont (2013) : 2.
Radovi vol. 45 (2013) : 2.
Vatrogasni vjesnik (2014) : 7-8.
Obavijest
Meunarodni Dan pismenosti 2014. - Uspon u pismenost! Sve poËinje sa 60 sekunda!
Hrvatsko Ëitateljsko druπtvo, Gradska knjiænica, KGZ i Komisija za Ëitanje HKD 8. rujna 2014.
u prostorijama Gradske knjiænice organiziraju struËni skup pod naslovom
„»itateljski klubovi i grupe u Hrvatskoj“
Na Meunarodni Dan pismenosti (International Literacy Day - ILD)
se πirom svijeta promovira pismenost i obrazovanje koji bi trebali postati
dostupni svima.
Ove godine su se za Meunarodni Dan pismenosti udruæili Meu-
narodno Ëitateljsko druπtvo i NASA i to u projektu „Uspon u pismenost“.
Projekt je zamiπljen kao niz kreativnih i multidisciplinarnih aktivnosti te-
matski vezanih uz Svemir koje mogu biti zanimljive svakom, neovisno o
dobi i obrazovanju..
Tijekom 60 dana, poËevπi od 8. rujna, predvieno je 60 aktivnosti
kojim se æeli promovirati i potaknuti pismenost i razvijati vjeπtine Ëitanja,
pisanja, sluπanja i govorenja.
Detalji o raznim aktivnostima mogu se pronaÊi na adresi:
http://www.reading.org/Libraries/international-literacy-day/ild-activi-
ty-kit.pdf
Knjiænica DHMZ-a vas poziva da se aktivno ukljuËite u ovaj projekt
jer 60 sekundi vam moæe promijeniti æivot!
42
BILTEN 08 / 2014
5. kolovoz 2014.
Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, poplave.
U Karlovcu je u dva sata palo gotovo 90 litara kiπe, πto
je izazvalo plavljenje grada i okolice. Svi podvoænjaci
su bili pod dubokom vodom, kao i dio karlovaËkih uli-
ca. Bujice su razrovale ceste, a poplavljeno je na de-
setke kuÊa, u kojima je sve uniπteno. LiËka magistrala
je bila zatvorena za sav promet, jer je na nekoliko mjes-
ta bila presjeËena bujicama. Voda je mjestimice podigla
asfalt, a bilo je i visokih nanosa zemlje i kamenja. Brojni
su automobili ostali u dubokoj vodi, u kuÊama je vo-
Ljeto 2014.
»este i obilne kiπe. U Hrvatskoj nije bilo tjedna
bez kiπe, te su se brzo izmjenjivali topli dani sa kiπnim
i hladnim. NajËeπÊa je bila pojava grmljavinskih ne-
pogoda sa obilnom kiπom, pijavicama, tuËom i snaæ-
nim vjetrom. MjeseËne koliËine oborine na pojedinim
mjestima su viestruko premaπivale prosjek. Tako ve-
lika koliËina vode uzrokovala je velike πtete povrtlari-
ma i voÊarima, pojavile su se brojne bolesti i namet-
nici, pa su plodovi propali. U Malom Loπinju je na
primjer u srpnju palo sedam puta viπe kiπe od prosje-
ka (274 litre), u Zadru deset puta viπe od prosjeka (341
litra). Srpanj je ocijenjen kategorijama ekstremno kiπno,
vrlo kiπno i kiπno, samo su manji dijelovi Hrvatske bili
u granicama prosjeka mjeseËne koliËine oborine. Velike
πtete nastale su u solanama.
3. kolovoz 2014.
TuËa, pala na podruËju Motovuna u Istri. Velike
su πtete nastale na vinogradima i u maslinicima. Led
je bio gust i krupan, veliËine oraha, te je Ëak i otkidao
cijele grozdove sa trsova. Padao je 40 minuta. Bilo je
oπteÊenih kroviπta i automobila. Pala je i velika koliËi-
na kiπe koja je izazvala nekoliko odrona i oπtetila lokalne
ceste. Za pogoeno podruËje proglaπeno je stanje ele-
mentarne nepogode. ©tete su procijenjene na 4.5 mili-
juna kuna.
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI
U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 2014. GODINE
Splitska riva
Poplavljene kuÊe u Slatini, 5. kolovoza 2014.TuËa u Motovunu, 3. kolovoza 2014.
BILTEN 08 / 2014
43
da bila duboka i jedan metar. Navala vode iz odvod-
nje dizala je πahtove, pa je promet bio nemoguÊ. Na
podruËju Karlovca aktivirala su se brojna kliziπta,
koja su ugroæavala kuÊe. Novih kliziπta je na oko 60
mjesta. U Karlovcu i okolici bilo je poplavljeno 110
objekata, πto stambenih πto gospodarskih.
SliËno je bilo u Petrinji, gdje je proglaπeno iz-
vanredno stanje. Izlila se rijeka PetrinjËica na desetak
mjesta. Bujica je odlomila i dio nasipa. Dijelovi grada
Karlovac, 5. kolovoza 2014.
Bujicom uniπtene kuÊe i prometnice na karlovaËkom podruËju, 5. kolovoza 2014.
Obilne oborine, 5. kolovoza 2014.
44
BILTEN 08 / 2014
U Slatini je bio prolom oblaka. Sve se zamraËi-
lo, vidljivost od guste kiπe je bila manja od jedan metar.
Vrlo brzo su se od obilne kiπe stvorile bujice koje su
nosile sve, automobile, kamione, drvene trupce. Uniπteno
je oko 150 metara nasipa æeljezniËke pruge, pa su
traËnice ostale u zraku. Na drugom se mjestu pomak-
nuo nasip æelejezniËke pruge, pa su traËnice zaviju-
gale. Voda je uπla u podrume i prizemlja stotinjak kuÊa,
bili su pod vodom. Sve se dogaalo velikom brzinom,
pa su graani postavljali vreÊe s pijeskom ispred svo-
jih kuÊa. Voda je uπla u mesnu industriju GavriloviÊ.
Poplavljenih kuÊa bilo je i u Sisku i Hrvatskoj Kostajnici.
VeÊe su πtete izbjegnute stalnim radom vatrogasnih
crpki. Ipak, nastala je πteta koja se cijeni na oko 20 mi-
lijuna kuna. Za pogoena podruËja proglaπeno je sta-
nje elementarne nepogode.
Karlovac, 5. kolovoza 2014.
Karlovac, 5. kolovoza 2014.
Kliziπte na Dubovcu, 5. kolovoza 2014.
BILTEN 08 / 2014
45
zraku. Za novogradiπki kraj proglaπeno je stanje ele-
mentarne nepogode.
Udari groma. Grom je na podruËju Ærnovnice kod
Splita izazvao πumski poæar.
Od 6. do 10. kolovoza 2014.
Visoki vodostaji rijeka. Nakon obilnih kiπa u
Hrvatskoj i BiH, rijeka Sava raste. Postoji bojazan od
izlijevanja rijeke, pogotovo πto probijeni nasipi u æu-
panjskoj Posavini joπ nisu u potpunosti sanirani. Zemlja
je zbog Ëestih kiπa natopljena, i ne moæe primiti veÊe
koliËine vode, te se tako stvaraju povrπinske vode.
Dizanju vodostaja Save pridonosi veliki dotok bo-
sanskih rijeka, jer je i tamo pala obilna oborina koja je
podigla razinu vodotoka. U Rajevu Selu vodostaj Save
rastao je prosjeËno pola metra na dan, (u jednom danu
Sava je narasla tri metra). Krajem razdoblja rast vo-
dostaja se usporio, te nije bilo izlijevanja Save.
Rastao je i vodostaj rijeka Pakre i Ilove. U jednom
je trenutku nedostajalo samo 20 cm da se voda preli-
je iz korita.
14. kolovoz 2014.
Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, na sjeveroza-
padu Hrvatske. Mjestimice je palo i 100 litara kiπe.
nekoliko osoba je moralo biti evakuirano. Visina vode
je dosezala do prozora, stanovnici su bjeæali na tavane.
VeÊina cesta oko Slatine bila je zatvorena za sav promet.
U sat vremena palo je 70 litara kiπe. S obje strane
ceste kroz grad stvorila su se jezera. Lokalni, inaËe
omanji vodotoci, su se pretvorili u snaæne bujice. Silina
bujiËne vode je Ëupala vrata i prozore iz leæiπta, strada-
lo je i dosta domaÊih æivotinja. Za Slatinu je proglaπeno
stanje elementarne nepogode.
Na podruËju Orahovice izlila se rijeka VuËica i
poplavila podrume, dvoriπta i prometnice. Poplavljena
je i opÊina Zdenci. Mjestimice se izlila i Orljava u
Poæeπkoj kotlini.
U Daruvaru je bilo puno slomljenih stabala i polom-
ljenih grana od snaænog vjetra. Vjetar je raskrivao
krovove, lomio rolete. U sat vremena mjestimice je pa-
lo preko 100 litara kiπe. Bujice su plavile dvoriπta i
kuÊe, vodeni val je bio visok 1.5 metara. Stanovnici
poplavljenih kuÊa sklonili su se na katove i tavane.
Nevrijeme je trajalo preko dva sata.
Poplavljenih povrπina bilo je i u Virju.
Bujica je bilo i u novogradiπkom kraju, gdje su
poplavile rjeËice ©umetlica, Trnava i Sloboπtina. Voda
je poplavila prometnice i nekoliko kuÊa, a na ceste je
naneπena velika koliËina blata. Bujice su pomaknule
vodovodne cijevi u zemlji na podruËju opÊine Cernik,
pa je nestalo pitke vode. Voda je na izvoriπtima za-
muÊena i nije za konzumnu uporabu. Mjeπtane neko-
liko sela vodom su opskrbljivale autocisterne. Stanje
bez pitke vode potrajalo je desetak dana. Odneπeno
je nekoliko mostova preko vodotoka. Na mjestima je
odneπen materijal ispod cesta, koje su ostale visiti u
Bujica je odnjela dio nasipa ispod traËnica kod Slatine,
5. kolovoza 2014.
Nova Gradiπka, 5. kolovoza 2014.
46
BILTEN 08 / 2014
Izlile su se rijeke Bednja i Plitvica, i poplavile oranice
i lokalne ceste. Akcijom vatrogasaca sprijeËene su veÊe
πtete. U Vrbanovcu je ipak bilo poplavljeno nekoliko
dvoriπta i kuÊa, cesta kroz selo bila je zatvorena za sav
promet. Bednja se izlila nizvodno od TrakoπÊana, gdje
su kiπe napunile samo jezero kod dvorca. Nastale πtete
se cijene na 17 milijuna kuna.
U Meimurju je poplavila rijeka Trnava.
Poplavljenih cesta bilo je i u Zagorju. Najteæe je
bilo na πirem podruËju Krapine. Bilo je poplavljenih
kuÊa i gospodarskih objekata, kao i podvoænjaka. Jedan
vozaË je morao biti spaπavan iz duboke vode u kojoj
mu je ostao automobil. Nastale su velike πtete u poljo-
privredi i na objektima i interijeru, te na komunalnoj
infrastrukturi. Za pogoena podruËja proglaπeno je
stanje elementarne nepogode.
Na viπe mjesta aktivirala su se kliziπta koja su
ugroæavala prometnice i kuÊe.
U Karlovcu je padala jaka kiπa, a zabiljeæena je i
tuËa. Vjetar je lomio grane koje su oπtetile jedan au-
to. Nevrijeme je u gradu trajalo kratko, oko 5 minuta.
Udar groma na podruËju Koprivnice zapalio je
jedno kroviπte.
16. kolovoz 2014.
Obilne oborine, pale su u Puli. U 15 minuta palo
je gotovo 30 litara kiπe. Dio gradskih ulica i trgova bio
je poplavljen, voda je izbijala πahtove.
21. kolovoz 2014.
Obilne oborine, pijavica, tuËa, pogodili su podruË-
je Hrvatskog priobalja. U Novom Vinodolskom palo
je preko 100 litara kiπe, u Crikvenici preko 120 litara.
Tamo je padala i tuËa. Bujice koje su se stvorile popla-
vile su veliki dio oba mjesta i okolice. Dubina vode bi-
la je gotovo jedan metar. Nastale su velike πtete na
stambenim objektima, ali i na barkama u luci. Promet
okolnim cestama je bio nemoguÊ. U Novom se izlila
rijeka RiËina, pod vodom su se naπli vinogradi u okoli-
ci, groblja. Na Rabu u mjestu Kampor zabiljeæena je
pijavica koja je najviπe oπtetila groblje, ali i nekoliko
kuÊa u blizini. Trajala je tri do Ëetiri minute. Pijavica
je Ëupala stabla, lomila kroviπta i prozore, iπËupano
je preko 20 stabala.
Na cijelom Jadranu iz olujnog mora spaπeno je
Ëetrdesetak brodolomaca. VeÊi broj plovila se nasukao.
Snaæno nevrijeme praÊeno kiπom i tuËom zahvati-
lo je Murter. Bilo je poplavljenih podruma i prizemlja
kuÊa, sruπenih stabala, otpuhanih pontona. Vjetar je
samljeo πator i πtandove sajma koji se odræavao na
glavnom trgu i pretvorio sve u kaπu raznog materijala.
Rasvjeta je odneπena u more. Stabla su oπteÊivala au-
tomobile, bilo je i ozlijeenih osoba. SliËno je bilo u
Pirovcu. U 45 minuta palo je oko 30 litara kiπe. U lu-
ci je bilo potopljenih brodica, kao i onih koje je vje-
tar izbacio na kopno.
23. kolovoz 2014.
Obilne oborine, jako jugo, iznenadili su brojne
nautiËare koji su se naπli na moru. Provedene su ak-
cije spaπavanja na moru u splitskom akvatoriju. U
samom Splitu sruπeno je nekoliko elektrostupova.
Gotovo sve splitske ulice su se naπle pod vodom. Jaka
kiπa pokrenula je viπe odrona i kliziπta na srednjem
Jadranu. Bujice na ulicama nastale su i u Zadru. JakoPula, 16. kolovoza 2014.
Krapinske toplice, 14. kolovoza 2014.
BILTEN 08 / 2014
47
Crikvenica i Novi Vinodolski, 21. kolovoza 2014.
Rab, 21. kolovoza 2014.
Rijeka, 21. kolovoza 2014.
Pirovac, 21. kolovoza 2014.
48
BILTEN 08 / 2014
31. kolovoz 2014.
Pijavica, pojavila se u Puli. Podigla je automobil
i bacila ga na garaæna vrata. Automobil se zapalio i iz-
gorio. Nevrijeme je zahvatilo Istru, pa je mjestimice
puhao vjetar i do 100 km/h. Bilo je sruπenih stabala,
koja su padala i u kampovima.
jugo lomilo je grane stabala, stradali su i automobili.
U Makarskoj je u pola sata palo 20 litara kiπe. Oborinske
vode su se izlijevale iz πahti. Na viπe mjesta su auto-
mobili ostajali u dubokoj vodi. Mjestimice je nestaja-
lo struje.
