UDK 551.5radar.dhz.hr/~stars2/bilten/2016/bilten0916.pdf9 30 godina izlaženja Biltena (1987. −...

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

09 / 2016

GODINA XXX RUJAN 2016.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik dr. sc. Nataša Strelec Mahović Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Branka Ivančan-Picek dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.

Lektor mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Tomislava Bošnjak, inž. Ivan Bertović, prof. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin mr. sc. Ivona Majić* dr. sc. Barbara Stjepanović* dr. sc. Ivana Hrga* Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. Krunoslav Premec, dipl.inž. mr. sc. Lidija Srnec Ivona Igrec, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Ivan Lukac, graf.inž.

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 9 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 14

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 16 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 16 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 19

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 22 Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 22 Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ....................................................................................... 23 Kakvoća zraka (mr. sc. Ivona Majić) ............................................................................................................... 25

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 26

SUNČEVO ZRAČENJE (Krunoslav Premec, dipl. inž.) ................................................................................ 28

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inž.) ....................................................................................... 31

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 33

ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) ......................................................... 34

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc. Ivana Hrga) ......................................................................................................... 35

OBRANA OD TUČE (Damir Peti, dipl. inž.) ............................................................................................... 37

Temperatura mora za srpanj, kolovoz i rujan (mag. inž. Ružica Popović) ........................................................ 38

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 47

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U RUJNU 2016. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 49

7

30 godina izlaženja Biltena (1987. − 2016.) BILTEN 09 / 2016

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

Između 1. i 4. rujna je bilo pretežno sunčano i suho, te vrlo toplo i vruće.

Na vrijeme je utjecala anticiklona, a po visini je pritjecao topao zrak. Stoga je bilo iznadprosječno toplo s obzirom na doba godine. Hladna fronta se 2. rujna svojom glavninom premještala sjevernije od Hrvatske, a zbog pritjecanja manje količine vlažnog i nestabilnog zraka lokalno je u unutrašnjosti bilo pljuskova i grmlja-vine. Potkraj razdoblja hladna fronta približila se našim krajevima, te se na zapadu zemlje do kraja dana 4. ruj-

na naoblačilo, a ponegdje je bilo oborine. U kopnenim područjima je ponegdje bilo magle uz uglavnom slab vjetar. Na Jadranu je bilo većinom slabe do umjerene bure, te sjeverozapadnog i jugozapadnog vjetra, a pot-kraj razdoblja juga.

5. rujna se jače naoblačilo, a do kraja dana po-svuda je bilo kiše ili lokanih pljuskova i grmljavine. Osvježilo je.

Hladna fronta i visinska dolina premjestile su se sa zapada na istok kontinenta. Bilo je mjestimične kiše i

Slika 2. Prizemna sinoptička situacija 19. rujna 2016. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 18. rujna 2016. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 09 / 2016 30 godina izlaženja Biltena (1987. − 2016.)

pljuskova s grmljavinom uz osvježenje. S premještanjem atmosferskog sustava jugozapadni vjetar i jugo okrenuli su na sjeverni i sjeveroistočni, te buru na Jadranu koja je ponegdje bila jaka.

Zatim je 6. i 7. rujna bilo djelomice sunčano, ali promjenljivo i razmjerno svježe. Najsunčanije je bilo na sjevernom Jadranu. Ponegdje je i dalje puha-la jaka bura.

Prizemno je bilo polje malo povišenog ili srednjeg tlaka zraka, ali je nad našom zemljom i dalje kružio vla-žan i svjež zrak. Stoga je, osobito u unutrašnjosti, bilo ponegdje malo kiše ili pokojeg pljuska, te umjerenog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, a na Jadranu umjere-ne do jake bure.

Između 8. i 15. rujna bilo je većinom sunčano i vrlo toplo, potkraj razdoblja i vruće. Vjetar je uglav-nom oslabio.

Prizemno je prevladavalo polje povišenog tlaka zra-ka, a po visini je počeo pritjecati topliji zrak. U početku je više oblaka bilo na južnom Jadranu, ali tek ponegdje s malo kiše. Bilo je i umjerene, pa i jake bure i sjeveroza-padnog vjetra. S pritjecanjem sve toplijeg zraka, posvu-da je bilo vrlo toplo i vruće. Ujutro je u unutrašnjosti bilo mjestimice magle, a zbog pritjecanja vlažnog zraka, i poslijepodnevnih lokalnih pljuskova i grmljavine. Po-sve stabilno nije bilo ni na Jadranu.

Između 16. i 19. rujna je bilo vrlo promjenljivo s čestom kišom i pljuskovima s grmljavinom. Oborine su bile najizraženije na Jadranu i u gorskim predjeli-ma. Bilo je tuče i pijavica. Postupno je osvježilo.

Nad našom zemljom je bilo polje sniženog tlaka zraka, odnosno plirko ciklonalno polje. U visinskoj struji pritjecao je vlažan i nestabilan, te u početku i raz-mjerno topao zrak. S jače izraženim atmosferskim su-stavima koji su se svojom glavninom premještali preko Hrvatske u noći od 16. na 17. rujna, te u noći od 18. na 19. rujna, te 19. rujna, mjestimice je na Jadranu i u Gorskom kotaru bilo obilne kiše. Ponegdje je u krat-kom vremenu palo više od 50 mm oborine, a u Poreču oko 80 mm. Izraženo nevrijeme je zahvatilo primjerice Bašku na otoku Krku, a obilnih oborina bilo je i na Pargu, te u Crnom Lugu. Najmanje kiše je bilo u Sla-voniji i Baranji, što je i uobičajeno za takve sinoptičke situacije. S okretanjem visinske struje s jugozapadne na zapadnu i sjeverozapadnu, počeo je pritjecati svje-žiji zrak. Na Jadranu je umjereno, ponegdje i jako jugo i jugozapadnjak okrenulo na sjeverozapadni i sjeverni vjetar, te buru.

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 19. rujna 2016. godine u 08 UTC (izvor EUMETSAT)

Slika 3. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 18. rujna 2016. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 4. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 18. rujna 2016. godine u 11 UTC (izvor EUMETSAT)

9


Zatim je 20. i 21. rujna bilo djelomice sunčano i razmjerno svježe s ponegdje jakom burom, te sjever-nim i sjeverozapadnim vjetrom na Jadranu.

Plitko ciklonalno polje se popunjavalo, a po visi-ni je pritjecao sa sjeverozapada i sjevera svjež zrak. Uz promjenljivu naoblaku malo kiše je bilo tek ponegdje. Ujutro i prijepodne u unutrašnjosti je mjestimice bilo magle i niskih slojevitih oblaka. Na Jadranu je bilo umjerene do jake bure i sjeverozapadnjaka.

Od 22. do 26. rujna je bilo djelomice i pretežno sunčano sa vrlo svježim jutrima.

Na vrijeme je utjecala anticiklona koja je zahvaćala dio zapadne i srednje Europe, te Sredozemlja. Po visini je počeo pritjecati malo topliji zrak. Bilo je barem djelo-mice sunčano, ujutro i u dijelu prijepodneva na konti-nentu mjestimice s maglom. Na Jadranu je bura uglav-nom oslabila. Zbog relativno svježeg zraka nad našim područjem, te vedre noći, došlo je do dodatnog noćnog ohlađivanja, te su jutra bila svježa. U unutrašnjosti je minimalna temperatura zraka bila većinom od 2 do 8°C. Danju je bilo razmjerno svježe, ali ne prehladno.

Između 27. i 30. rujna je bilo pretežno sunčano, a osobito danju i iznadprosječno toplo.

Pod utjecajem anticiklone i uslijed pritjecanja to-plog zraka bilo je pretežno sunčano, tek povremeno s umjerenom naoblakom. Bilo je iznadprosječno toplo s maksimalnom temperaturom zraka od 21 do 27°C. Ujutro je u kontinentalnim krajevima bilo sumaglice i magle. Potkraj razdoblja zapuhao je jugozapadnjak i jugo.

Slike 1, 2 i 3. su prizemna i visinska sinoptička si-tuacija (AT 500 hPa) 18. i 19. rujna 2016. (izvor Nje-mačka meteorološka služba-DWD).

Slike 4 i 5 su satelitska slika oblaka u vidljivom di-jelu spektra 18., odnosno 19. rujna 2016. (izvor EU-METSAT).

Slika 6 je radarska snimka kišnih oblaka 5. rujna 2016. (izvor DHMZ).

Klimatološka analizadr. sc. Tanja Likso

Analiza temperaturnih anomalija za rujan 2016. pokazuje da su srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupa-nja srednje mjesečne temperature zraka bila su u raspo-nu od 0.3°C (Knin i Zavižan) do 2.7°C (Zagreb-Grič).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za rujan 2016. opisane su sljedećim kategorija-ma: vrlo toplo (dio sjevernog Jadrana te dio sjeverne i središnje Hrvatske), normalno (dio istočne Hrvatske, Zavižan te dio srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa) i toplo (preostali dio Hrvatske).

Slika 6. Radarska slika RC Bilogora 5. rujna 2016. godine u 12.45 UTC (izvor DHMZ)

U prvoj polovici rujna 2016. na svim analiziranim postajama prevladavale su pozitivne anomalije srednje dnevne temperature zraka, nakon čega je uslijedila iz-mjena kraćih razdoblja negativnih odnosno pozitivnih anomalija. Kraj rujna na većini analiziranih postaja bio je okarakteriziran pozitivnim anomalijama srednje dnevne temperature zraka, i to je razdoblje trajalo od 2 do 7 dana.

Tijekom rujna 2016. najveća pozitivna odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višego-dišnji prosjek kretala su se od 4.3°C (Split-Marjan, 2. rujna) do 7.7°C (Zagreb-Maksimir, 10. rujna). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zra-ka zabilježeno je u Osijeku (21. rujna), kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 4.6°C niža od višegodiš-njeg prosjeka (1961. – 1990.).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u runju 2016. nalazila se u rasponu od 13.9°C na Za-vižanu do 27.9°C u Hvaru. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne maksimalne temperature zraka bile su više od prosjeka. Odstupanja su se kretala od 0.4°C (Knin) do 3.4°C (Grič). Apsolut-ni temperaturni maksimumi nalazili su se u rasponu od 20.1°C na Zavižanu (1. rujna) do 33.9°C u Šibeniku (2. rujna).

Tablica 1. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Zagreb-Grič, rujan 2016.

Rekordno topli dani su posebno označeni crvenom bojom.

ZAGREB-GRIČ izvanredno topli i rekordno topli dani u rujnu 2016.

Izvanredno topli dani 10.9.Srednja dnevna temp. (°C) 24.5Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1861. – 2015.)

24.32011. i 1928.

10


Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u rujnu 2016. bile su u rasponu od 7.0°C na Zavižanu do 19.8°C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su na svim analiziranim posta-jama iznad spomenutog prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u rujnu 2016. kretala su se od 0.5°C (Knin i Zavižan) do 3.2°C (Bje-lovar). Apsolutni temperaturni minimumi nalazili su se u rasponu od 0.5°C u Gospiću (30. rujna) do 16.6°C u Dubrovniku (30. rujna).

Anliza izuzetnosti srednjih dnevnih tempera-tura zraka je pokazala da je u rujnu 2016. na postaji Zagreb-Grič zabilježen jedan dan (10. rujna) koji je istovremeno u kategoriji izvanredno toplih i rekordno toplih dana (tablica 1). Postaja Rijeka u rujnu 2016. imala je četiri izvanredno topla dana (9., 11., 12. i 13.) od kojih su se dva dana nalazila i u kategoriji rekordno toplih dana (tablica 2). Na postaji Split-Marjan u rujnu 2016. nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih tempera-tura zraka.

Analiza količina oborine za rujan 2016. koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka

(1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile ispod prosjeka na većem broju analiziranih postaja. Us-poredba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se koli-čine oborine za rujan 2016. godine nalaze u rasponu od 42% višegodišnjeg prosjeka u Varaždinu (34.3 mm) do 178% tog prosjeka u Poreču (156.6 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za rujan 2016. opi-sane su sljedećim kategorijama: kišno (šire područje Po-reča), vrlo sušno (šire područje Varaždina), sušno (dio sjeverne Hrvatske i šire područje Parga) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Najveća vrijednost dnevne količine oborine u ruj-nu 2016. izmjerena je na postaji Poreč dana 17. ruj-na (125.5 mm), dok je postaja Zavižan imala najveću mjesečnu količinu oborine (182.9 mm) za mjesec rujan 2016.

U rujnu 2016. broj sati sijanja Sunca na većini analiziranih postaja bio je viši od višegodišnjeg prosje-ka (1961. – 1990.). Odstupanja su se kretala od -18.5 sati u Dubrovniku gdje je zabilježeno ukupno 240.2 sata sijanja Sunca do 40.6 sati u Sisku i Ogulinu gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 228.5 sati (Sisak) i 225.7 sati (Ogulin).

t t-+σ t

-+2σ

t-

t-+σ

t-+2σ

Slika 7. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za RUJAN 2016. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

Tablica 2. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Rijeka, rujan 2016. Rekordno topli dani su posebno označeni crvenom bojom.

RIJEKA - izvanredno topli i rekordno topli dani u rujnu 2016.Izvanredno topli dani 9.9. 11.9. 12.9. 13.9.

Srednja dnevna temp. (°C) 25.9 25.6 25.9 25.4

Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1948. − 2015.) 26.0 2012.

25.1 1951.

25.5 2011.

26.2 2011.

11


odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno <2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo >98

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

PorečPazin Rijeka

Senj

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

2.4

972.7

972.5

96 0.9

73

1.5

851.1

77

2.0

931.5

85

2.2

94

1.4

8394 2.1

92 0.3

57 1.3

831.5

881.4

880.3

580.8

72 0.8

70

1.2

84

750.8

73

1.0

79

1.9

0.8

Slika 8. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec RUJAN 2016. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 9. Mjesečne količine oborine izražene u (%) za mjesec RUJAN 2016. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

M. Lošinj58

32

PERCENTILIekstremno sušno <2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno >98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Zadar

Gospić

Zavižan

Pazin Rijeka

Senj

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

42

653

1173

37 78

40

96

55113

64

85

44

98

5389

46

49

1895

54

86

48116

66 119

67 66

34

95

57130

73117

66 92

52

49

2588

53122

68

90

52

Poreč178

88

12


Slika 10. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za RUJAN 2016. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

13


Slika 11. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za RUJAN 2016. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

14


Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U rujnu 2016. godine sušni i kišni uvjeti na dnev-noj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani su praće-njem kumulativne količine oborine od početka do kraja rujna i uspoređeni su s teorijskim percentilima, izraču-natim pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količine oborine za rujan, iz 40-godišnjeg razdoblja (1961.-2000.). Dodatno su analizirana i trajanja sljedova suš-nih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm.

U kontinentalnoj Hrvatskoj je kumulativna koli-čina oborine tijekom rujna na većini postaja uglavnom bila u granicama normale. Izostanak oborine u posljed-njoj dekadi rujna jedino je na području Varaždina i Za-greba rezultirao sušnim prilikama (percentil 9 do 25).

Na području Varaždina rujan je u konačnici bio i vrlo sušan (percentil 2 do 9).

U gorskoj Hrvatskoj su kumulativne količine obo-rine pretežno bile prosječnih iznosa. Ipak, na području Parga tijekom prve polovice mjeseca zabilježene su sušne prilike; zatim su se tijekom 4-dnevnog kišnog razdoblja stabilizirale, da bi izostankom oborine u posljednjoj de-kadi oborinske prilike završetkom rujna bile sušne. U najvišem gorju (postaja Zavižan), kumulativna količina oborine je zbog više kraćih kišnih epizoda ukazivala na kišne prilike, a potom su se u posljednjoj dekadi oborin-ske prilike stabilizirale.

Na području Jadrana su tijekom prve polovice ruj-na oborinske prilike pretežno bile u granicama normale, a samo je na području Rijeke i Malog Lošinja izostanak oborine rezultirao sušnim uvjetima. Potom je započelo kišno razdoblje u trajanju do 4 dana, pa je na područ-ju Rijeke, Senja i Šibenika druga dekada rujna završila ocjenom kišno, dok su na području Knina i Lastova kiš-ne prilike bilježene i do posljednje pentade rujna.

Slika 12. Kumulativne količine oborine (mm) u RUJNU 2016., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Za-vižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

15


Slika 13. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u RUJNU 2016.

16


Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U rujnu 2016. godine zabilježeni su umjereno sušni uvjeti u Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI1; -1.43 i -1.13). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Zadru i Zavižanu (SPI1; -0.52, -0.48, 0.15, -0.49, -0.57, 0.12, 0.54, -0.50, -0.52, -0.01, -0.02, -0.95, 0.03, 0.18, 0.28, -0.16, 0.27, 0.13, 0.36, 0.14 i 0.34).

Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali vrlo sušni uvjeti su prevladavali u Zagreb Maksimiru (SPI3; -1.78), dok su umjereno sušni uvjeti bili u Gospiću, Hvaru, Pargu i Varaždinu (SPI3; -1.13, -1.25, -1.34 i -1.09). Oborin-ski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Se-nju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeni-ku, Zadru i Zavižanu (SPI3; -0.09, 0.31, -0.57, -0.36, -0.06, -0.86, 0.49, -0.26, 0.82, -0.81, -0.35, -0.39, -0.30, 0.37, -0.64, -0.26, -0.31 i 0.09).

Umjereno sušni uvjeti na 6-mjesečnoj vremenskoj skali bili su u Split Marjanu (SPI6; -1.04). Oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Bjelovaru, Daruva-ru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibe-niku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI6; -0.41, -0.15, 0.17, -0.06, -0.70, -0.13, 0.34, 0.07, 0.33, 0.20, 0.68, -0.90, 0.98, -0.26, -0.59, 0.06, 0.42, -0.36, -0.57, -0.03, -0.71 i 0.23).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Kri-ževcima, Ogulinu, Pargu, Rijeci, Senju, Split Marja-nu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI12; 0.42, 0.68, -0.50, 0.88, -0.77, 0.96, 0.80, 0.76, 0.93, -0.68, 0.48, 0.57, -0.37, 0.89, 0.29, 0.62, 0.14 i 0.74). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Malom Lošinju, Sisku i Slavonskom Brodu (SPI12; 1.01, 1.35 i 1.27), dok su vrlo kišni uvjeti bili u Osijeku (SPI12; 1.56).

Oborinski uvjeti na 24-mjesečnoj vremenskoj ska-li bili su u granicama normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždi-nu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI24; 0.08, 0.70, -0.22, 0.25, 0.60, 0.34, 0.60, 0.23, 0.62, -0.97, 0.29, -0.50, -0.68, 0.78, -0.23, 0.94, 0.45, 0.15, 0.52 i -0.01). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Osije-

ku (SPI24; 1.00), a vrlo kišni uvjeti u Karlovcu i Sisku (SPI24; 1.54 i 1.77).

Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali umjereno kiš-ni uvjeti su prevladavali u Dubrovniku, Kninu, Pazinu, Senju, Slavonskom Brodu i Split Marjanu (SPI48; 1.43, 1.23, 1.20, 1.40, 1.20 i 1.24). Vrlo kišni uvjeti bili su u Daruvaru, Hvaru, Osijeku, Pargu, Rijeci, Šibeniku, Zadru i Zavižanu (SPI48; 1.91, 1.89, 1.92, 1.71, 1.68, 1.69, 1.83 i 1.88). Ekstremno kišni uvjeti zabilježeni su u Bjelovaru, Gospiću, Karlovcu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Sisku, Varaždinu i Zagreb Maksi-miru (SPI48; 2.84, 2.15, 3.24, 3.46, 2.25, 2.59, 3.88, 2.80 i 2.95).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.

U rujnu nije bilo značajnijih promjena u kretanju vodostaja na vodotocima u Hrvatskoj, a izražena malo-vodnost je posljedica niskih vodostaja.

Zabilježene vrijednosti vodostaja u rujnu na Savi su odgovarale rasponu vodostaja unutar niskih voda. Vo-dostaji su veći dio mjeseca imali uglavnom lagani trend opadanja. Početkom druge polovice mjeseca na cijelom potezu registriran je kratkotrajni porast, nakon kojeg je ponovno došlo do spuštanja vodostaja prema najnižim mjesečnim vrijednostima. Izražena malovodnost koja je zabilježena na Savi tijekom rujna bila je najveća na gor-njem toku. Kod Zagreba tako imamo deficit otjecanja od 55% u odnosu na ostatak toka gdje taj deficit iznosi oko 30%.

Početkom rujna na Dravi su zabilježene maksimal-ne mjesečne vrijednosti vodostaja s kretanjem vodostaja unutar područja srednje niskih vodostaja. Uz neznatne oscilacije vodostaj je imao trend opadanja, tako da su krajem mjeseca zabilježene najniže mjesečne vrijednosti koje su odgovarale vodostajima unutar granica niskih voda. Zabilježeni deficit otjecanja bio je malo niži od prosječnih vrijednosti u rujnu; iznosio je oko 15%.

17


Slika 14. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau RUJNU 2016.

Slika 15. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau RUJNU 2016.

18


Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u RUJNU 2016. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2010.

Qmin rujan 2016. rujan 1961. − 2010.

Qsred rujan 2016. rujan 1961. − 2010.

Qmaks rujan 2016. rujan 1961. − 2010.

19


Na Dunavu je tijekom mjeseca zabilježen niz vod-nih valova koji nisu bili toliko hidrološki značajni. Kre-tanje vodostaja bilo je unutar granica srednje niskih i niskih vodostaja.

Tijekom rujna na Kupi se nastavlja razdoblje ni-skih vodostaja. Od početka mjeseca vodostaji su lagano opadali, s manjim prekidom početkom druge polovice mjeseca kad je zabilježen kratkotrajni porast vodostaja. Malovodnost je bila naglašenija na uzvodnijem dijelu toka Kupe, kod Kamanja deficit otjecanja iznosio je oko 60% u odnosu na prosječne vrijednosti u rujnu. Kod Jamničke Kiselice taj deficit iznosi svega 10%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u rujnu u razdoblju 1961. – 2010.

Srednji protoci bili su manji od prosječnih srednjih protoka u rujnu u razdoblju 1961. – 2010.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-simalnih protoka u rujnu u razdoblju 1961. – 2010.

Podzemne vodeIvan Bertović, prof.

Mjerne stanice savskog aluvijalnog područja (Bo-rovje i Mičevec) su tijekom većeg dijela rujna bilježile

Rijeka Postajarujan 2016. rujan 1961. − 2010.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 75,3 14.09. 52,9 99,0 190Jasenovac 196 17.09. 113 211 488Slavonski Brod 236 15.09. 158 282 653Županja 313 20.09. 186 341 889

KupaKamanje 8,36 14.09. 5,50 12,3 27,5Jamnička Kiselica 43,1 30.09. 13,3 34,7 77,5

Mura Mursko Središće 93,4 30.09. 57,6 103 180

DravaBotovo 204 29.09. 116 235 510Donji Miholjac 344 29.09. 178 332 609

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 104 73,8 235 709Jasenovac 279 127 421 932Slavonski Brod 336 178 497 1172Županja 403 220 589 1383

KupaKamanje 19,4 8,52 51,0 132Jamnička Kiselica 96,5 17,7 109 260

Mura Mursko Središće 143 80,2 162 299

DravaBotovo 402 269 479 1009Donji Miholjac 447 273 503 1037

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 158 20.09. 134 826 2851Jasenovac 467 22.09. 141 899 1986Slavonski Brod 568 23.09. 234 931 1937Županja 616 24.09. 272 1054 2313

KupaKamanje 153 17.09. 12,1 367 943Jamnička Kiselica 207 20.09. 27,8 377 895

Mura Mursko Središće 236 07.09. 106 346 984

DravaBotovo 672 02.09. 464 939 2061Donji Miholjac 625 01.09. 379 841 1850

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 3. Minimalni, srednji i maksimalni protok za RUJAN 2016. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2010.

20


slabo ali kontinuirano opadanje razine podzemne vode. Takav trend dinamike podzemne vode bio je prekinut sredinom druge dekade mjeseca dvodnevnim porastom vrlo malog intenziteta (5-15 cm), nakon kojeg se do kraja mjeseca ponovno odvijalo opadanje vodostaja. Obje su stanice evidentirale maksimalne mjesečne vo-dostaje na početku, a minimalne mjesečne vodostaje na

kraju mjeseca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile 37 cm za Borovje i 30 cm za Mi-čevec. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja obiju stanica su bile niže od pro-sječnih vrijednosti u rujnu za razdoblje obrade podataka od 1990. – 2014. godine.

Područje PostajaRUJAN 2016. RUJAN 1988. − 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,47 30.09. 115,04 115,48 116,14Gornja Šuma 115,90 28.09. 115,26 115,73 116,60Gornji Miholjac 105,02 27.09. 103,38 104,49 105,47Čađavica 97,09 29.09. 95,70 96,73 98,51

SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 115,61 115,14 115,66 117,34Gornja Šuma 115,96 115,38 115,87 117,51Gornji Miholjac 105,09 103,43 104,54 105,52Čađavica 97,21 95,77 96,87 98,66

VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 115,74 01.09. 115,23 115,89 118,49Gornja Šuma 116,02 01.09. 115,51 116,01 117,99Gornji Miholjac 105,15 01.09. 103.47 104.66 105.80Čađavica 97,38 01.09. 95,87 97,03 98,75

Tablica 5. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u RUJNU 2016. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

Područje PostajaRUJAN 2016. RUJAN 1990. − 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb - Borovje 103,27 30.09. 102,83 103,78 105,43Zagreb - Mičevec 100,83 30.09. 100,18 101,24 102,50

SV SVmin SVsr SVmaksZagreb - Borovje 103,43 102,97 104,13 105,61Zagreb - Mičevec 100,96 100,39 101,49 102,94

VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb - Borovje 103,64 01.09. 103,07 104,55 106,55Zagreb - Mičevec 101,13 01.09. 100,48 101.78 103.70

Tablica 4. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode u RUJNU 2016. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

21


Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za RUJAN 2016. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

22


Mjerne stanice dravskog aluvijalnog područja (Re-paš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica) su ta-kođer zabilježile neznatne fluktuacije vodostaja koje su se odvijale u okviru uglavnom kontinuirano padajućeg trenda kretanja razina podzemnih voda. Sve analizirane mjerne stanice su zabilježile maksimalnu mjesečnu vri-jednost na početku, a minimalnu mjesečnu vrijednost na kraju mjeseca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile: Repaš 27 cm, Gornja Šuma 12 cm, Gornji Miholjac 13 cm i Čađavica 29 cm. Vrijed-nosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja na mjernim stanicama Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica su bile više od prosječnih minimal-nih, srednjih i maksimalnih vodostaja, dok su te vrijed-nosti na mjernoj stanici Repaš bile malo niže od pro-sječnih vrijednosti u rujnu za razdoblje obrade podataka 1988.-2014 godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom kolovoza 2016. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i

12 UTC prikazane su na slici 18. Na osnovi proraču-na vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Zagrebu i Zadru bila najveća 20. i 17. rujna (1455 m i 1558 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 16. i 17. rujna (2595 m i 2372 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu je iznosila 162 m, a u Zadru 210 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 1512 m (Za-greb) i 1623 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je neutralan, malo stabilan i umjereno stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s česti-nom 31%, 7%, 48% i 14%, tablica 7). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (17%, 53%, 27% i 3%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E i F klase stabilnosti; s čestinom 37%, 19% i 44%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti A, B, C i D (5%, 35%, 40% i 20%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (19 slučajeva; 39%) i prizemne inverzije (28 slučajeva; 75%). U terminu 12 UTC zabilježena su 23 slučaja s

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 2 4 7 20prizemna 28 57 1 3podignuta 0 0 4 11visinska 19 39 23 66

ZADAR


N % N %ne postoji 1 10 4 24prizemna 1 10 1 6podignuta 1 10 1 6visinska 7 70 11 64

Tablica 6. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za RUJAN 2016. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

ZAGREB


N % N %A – jako labilno 0 0 5 17B – umjereno labilno 0 0 16 53C - malo labilno 0 0 8 27D - neutralno 9 31 1 3E - malo stabilno 2 7 0 0F - umjereno stabilno 14 48 0 0G - jako stabilno 4 14 0 0

ZADAR


N % N %A – jako labilno 0 0 1 5B – umjereno labilno 0 0 7 35C - malo labilno 0 0 8 40D - neutralno 6 37 4 20E - malo stabilno 3 19 0 0F - umjereno stabilno 7 44 0 0G - jako stabilno 0 0 0 0

Tablica 7. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za RUJAN 2016. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

23


Slika 18. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru RUJNU 2016. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

visinskom inverzijom (66%), 4 slučaja s podignutom inverzijom (11%) i 7 slučajeva bez inverzije (20%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (7 slučajeva, 70%), podignute inverzije (1 slučaj; 10%), prizemne inverzije (1 slučaj; 10%) i situacije bez inver-zije (1 slučaj, 10%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 11 slučaja s visinskom inverzijom (64%), 1 slučaj s podignutom inverzijom (6%), 1 slučaj s prizemnom in-verzijom (6%) i 4 slučaja bez inverzije (24%).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-

čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda..) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg...

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svjetlost. S druge strane, s vodom iz atmosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kise-line. pH vrijednost takve oborine pada, oborina je kise-la. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač). U tablici 8 prikazane su količina oborine, udio oborine

Slika 19. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza RUJAN 2016. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

24


Slika 20. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za RUJAN 2016.

Postaja RRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pHmax

Cl- NO3--N SO4

2--S Na+ NH4+ -N K+ Mg2+ Ca2+ SO3

2--S NO3--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 63,4 100 / 100 6,04 5,84-7,27 0,950 0,165 0,220 0,562 0,161 0,485 0,113 1,45 0,140 0,104 0,000Krapina 39,8 100 / 100 5,88 5,68-6,55 0,125 0,173 0,143 0,068 0,240 0,047 0,082 0,492 0,057 0,069 0,000Bilogora 50,1 100 / 99 6,17 6,04-7,11 0,300 0,230 0,277 0,124 0,385 0,327 0,119 0,670 0,139 0,115 0,000Slav. Brod 67,1 100 / 99 5,26 4,80-6,90 0,181 0,342 0,975 0,116 0,666 0,110 0,111 0,798 0,654 0,229 52,000Karlovac 95,0 100 / 100 5,70 5,44-6,27 0,154 0,129 0,107 0,082 0,191 0,064 0,029 0,220 0,102 0,122 47,000Ogulin 123,4 100 / 100 5,88 5,64-6,18 0,210 0,189 0,191 0,110 0,280 0,105 0,056 0,582 0,235 0,233 0,000Zavižan 182,9 100 / 100 5,63 5,36-6,39 0,341 0,186 0,308 0,193 0,241 0,064 0,053 0,512 0,564 0,340 19,000Rijeka 157,9 100 / 100 5,38 5,03-6,68 0,368 0,237 0,285 0,210 0,229 0,034 0,060 0,601 0,450 0,374 82,000Zadar 93,3 100 / 100 6,76 6,44-7,76 4,06 0,330 0,308 2,26 0,393 0,140 0,302 3,26 0,287 0,308 0,000Dubrovnik 83,6 100 / 100 5,80 5,63-6,32 2,65 0,397 0,509 1,590 0,39 0,187 0,243 1,46 0,425 0,332 0

Tablica 8. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za RUJAN 2016.

Slika 21. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za RUJAN 2016.

analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentraci-ja glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine za rujan bila je nešto niža od one u kolovozu. Maksimalna količina obo-rine je zabilježena na Zavižanu i iznosila je 182.9 mm. U prosjeku je pH vrijednost određena u 100% oborine kao i koncentracije glavnih iona. U rujnu je kisele obo-rine bilo na slijedećim postajama: u Slavonskom Brodu,

Karlovcu, Rijeci i na Zavižanu. Maksimalna količina od 82% kisele oborine zabilježena je u Rijeci.

Na slici 19 su prikazane srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata. Koncentracija sulfata utječe na pH vrijednost - veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine. pH vrijednosti za rujan kretale su se od 4.80 (u Slavon-skom Brodu, 19. rujna u 10.9 mm oborine) do 7.76 (u Zadru 11. rujna u 0.9 mm oborine). Maksimalne dnevne koncentracije sulfata od 2.25 mg S/L i nitra-

25


Slika 22. Dnevni srednjaci koncentracija ugljičnog i dušikovog monoksida za RUJAN 2016. godine

μg/m

3ta od 2.27 mg N/L zabilježene su u Rijeci 11. rujna u 1.1 mm oborine. Treba naglasiti da je pH vrijednost tog uzorka bio visok unatoč velikoj koncentraciji kise-lih komponenata zbog velike koncentacije Ca2+ iona (prašine). Maksimalna mjesečna koncentracija sulfata zabilježena je u Slavonskom Brodu (0.975 mg S/L), a maksimalna mjesečna koncentracija nitrata zabilježena je u Dubrovniku (0.397 mg N/L). Minimalna mjesečna koncentracija sulfata i nitrata zabilježene su u Karlovcu (0.107 mg S/L i 0.129 mg N/L).

U rujnu je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo na većini postaja niže od onog u kolovozu. Na grafu prikazanom na slici 21 može se vidjeti da je minimum ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata (SO4

2--S) isto kao i mini-mum taloženja dušika u obliku nitrata (NO3

--N) zabi-lježen u Krapini, zbog male količine oborine. U rujnu je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja sumpora u obliku sulfata (SO4

2--S) zabilježen u Slavonskom Bro-du, dok je maksimum taloženja dušika u obliku nitrata zabilježen u Rijeci.

Kakvoća zrakamr. sc. Ivona Majić

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom mjeseca rujna 2016. polutant koji je do-minirao bio je prizemni ozon (O3) što je i karakteristič-no za topliji dio godine. Dnevni srednjaci koncentracija ove onečišćujuće tvari kretali su se od min. 17.25 do max. 85.19, dok je srednja vrijednost u mjesecu rujnu iznosila 55.49, a percentil 98 iznosio je 84.10 μg/m3.

Iz prikaza prosječnih vrijednosti za 24-satno vrije-me usrednjavanja vidljivo je da je onečišćenje zraka sve dane bilo slabo i ujednačeno za cijeli mjesec

Indeks kakvoće zraka

Iz prikaza indeksa kakvoće zraka na osnovu 24 sat-nog vremena usrednjavanja za postaju u Mirogojskoj

Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija lebdećih čestica PM10 i ozona za RUJAN 2016. godine

μg/m

3

26


Slika 24. Dnevni indeksi kakvoće zraka za RUJAN 2016.

μg/m

3

Statistički parametar L. čestice PM10 CO NO2 O3 NOMin 9,37 0,12 9,57 17,25 0,41Dana 19. rujan 16. rujan 15. rujan 29. rujan 15. rujanMax 39,09 0,37 34,63 85,19 4,03Dana 14. rujan 26. rujan 28. rujan 12. rujan 29. rujanSr. Vrj. 21,64 0,25 21,67 55,49 1,38Median 21,80 0,25 20,80 51,44 1,20Percentil 98 36,95 0,37 34,22 84,10 3,60Broj dana preko GV za 24h 0 0

Legendamanje od GV

Regulirano Zakonom o zaštiti zraka (NN130/11), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN117/12).veće od GV

nije regulirano za 24 h vrijed.Skraćenice: PM 10 Lebdeće čestice aerodinamičkog promjera 10 i manje mikrometara. 98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednosti medijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednosti dnevni srednjak Aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00 GV Granična vrijednost kakvoće zraka - granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znan-

stvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje TV Tolerantna vrijednost predstavlja graničnu vrijednost uvećanu za granicu tolerancije za 2007. g.

(granica tolerancije je postotak granične vrijednosti za koji ona može biti prekoračena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Tablica 9. Statistička obrada i ocjena zraka za RUJAN 2016. (koncentracije izražene u μg/m3, osim za CO (mg/m3).

16, kroz mjesec rujan vidljivo je da je zrak sve dane bio dobre kakvoće (indeks manji od 50).

Statistička obrada podataka

Statističkom obradom izmjerenih vrijednosti određenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) zrak je za ovo područje u rujnu prikazan u tablici 9.

Uspoređene su dnevne koncentracije sa GV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za onečišćujuće tvari određene Uredbama.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

Rujan je u Zagrebu i Splitu bio ugodan, a u Sla-vonskom Brodu i Gospiću ugodno svjež. U usporedbi s prosječnim rujnom koji je u kontinentalnom dijelu Hrvatske ugodno svjež i u Splitu ugodan, ovaj rujan je u Zagrebu i Splitu bio topliji od prosječnog, a u Slavn-skom Brodu i Gospiću u granicama normalnih prilika.

U prvoj dekadi su u Zagrebu i Splitu jutra bila ugodno svježa do ugodno topla, a u Slavonskom Brodu

27


Slika 25. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i Gospić za RUJAN 2016. godine

vrlo hladno

hladnosvježeugodno svježeugodnougodno toplotoplovrućevrlo vruće

-5048131823293541

PET (°C)

izvanredno hladnije od normaleznatno hladnije od normalehladnije od normalenormalnotoplije od normaleznatno toplije od normaleizvanredno toplije od normale

Odstupanje

Zagreb Slavonski Brod Gospić Split-Marjan

28


i Gospiću ugodno svježa ili svježa. Popodneva su bila topla, a u Splitu i Slavonskom Brodu povremeno čak vruća. U večernjim satima prevladavalo je ugodno svje-že, na obali i ugodno, a u Gospiću svježe. U usporedbi s prosjekom, u Gospiću je cijela dekada bila u granicama normalnih prilika. Toplije od normale bile su večeri u Zagrebu te popodneva i večeri u Slavonskom Brodu i Splitu. Jutra u Zagrebu i Splitu bila su znatno toplija od prosječnih.

Druga dekada je nalikovala prethodnoj. U Zagrebu i Splitu nastavilo se razdoblje ugodno svježih do ugodno toplih jutara. U Slavonskom Brodu u jutarnjim satima prevladavalo je ugodno svježe, a u Gospiću svježe. U nizinskim dijelovima, večeri su pretežno bile ugodno svježe, u Splitu ugodne ili ugodno svježe, a u Gospiću uglavnom svježe. U nizinskoj unutrašnjosti te na oba-li popodneva su bila topla, povremeno u Splitu i Sla-vonskom Brodu i vruća, dok je u Gospiću prevladavalo ugodno toplo. U Zagrebu i Slavonskom Brodu popod-neva su bila toplija, a jutra i večeri znatno toplija od prosječnih. Toplije od prosječnih bile su večeri u Gospi-ću i jutra u Splitu.

Posljednja dekada bila je svježija od prethodnih. Jutra i večeri bili su najčešće svježi, a u Gospiću hladni, pa čak i vrlo hladni. U većem dijelu zemlje je u popod-nevnim satima bilo ugodno toplo, a u Gospiću ugodno svježe do ugodno toplo. Ova je dekada ugavnom bila u granicama normale. Hladnija od prosječnih bila su jutra u Slavonskom Brodu te jutra i večeri u Gospiću.

SUNČEVO ZRAČENJE

Krunoslav Premec, dipl. inž.

Globalna ozračenost

U rujnu 2016. godine vrijednosti globalne ozrače-nosti bile su na kontinentalnim postajama veće, a na ja-dranskim malo manje nego godinu dana ranije. Ove je godine izmjereno oko 44000 J/cm2 u Zagrebu i Pargu, za 1000 J/cm2 više u Gospiću, približno 51000 J/cm2 u Splitu i Dubrovniku, te tek neznatno manje od 52000 J/cm2 u Zadru. Najviše je ozračenosti na većini postaja

Slika 26. Srednja satna globalna ozračenostu RUJNU 2016. godine

Slika 27. Srednja satna difuzna ozračenost,u RUJNU 2016. godine

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 1472,7 2027,9 653,5 44181,4 15982,2 13566,4 14632,8 0Parg 1478,0 2274,8 526,9 44338,8 15347,2 12687,1 16304,5 0Rijeka 1650,7 2274,0 589,8 41266,5 16721,4 8688,8 15856,3 133Gospić 1520,7 2211,7 424,4 45619,8 14871,2 13690,3 17058,3 0Zadar 1729,2 2297,3 434,7 51876,0 17459,5 16357,0 18059,5 0Split 1700,4 2205,2 445,4 51010,5 15945,9 16604,1 18460,5 0Dubrovnik 1697,9 2187,9 667,3 50937,6 15445,6 16892,1 18599,9 0Zagreb-Maksimir 413,0 597,5 215,2 12389,9 4280,4 4500,4 3609,1 0Split 527,6 985,6 264,8 15827,6 6333,3 6074,7 3419,6 0

(SRED- mjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne oz-račenosti, SUMA- mjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 10. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – RUJAN, 2016.

29


Slika 28. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti i trajanje sijanja Sunca u RUJNU 2016. godine

30


Slika 29. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnihozračenosti u RUJNU 2016. godine

Slika 30. Srednje satno trajanje sijanja Sunca uRUJNU 2016. godine

bilo u trećoj dekadi, a u Zagrebu u prvoj. Najmanje je pak ozračenosti bilo na kontinentalnim postajama u drugoj dekadi, a u Splitu i Dubrovniku u prvoj.

Prosječni dnevni iznosi bili su u rasponu od približ-no 1470 J/cm2 u Zagrebu i Pargu, do nešto iznad 1700 J/cm2 na srednjem i južnom Jadranu. Apsolutni satni maksimumi bili su na svim postajama veći od 2000 J/cm2, odnosno na većini postaja između 2200 i 2300 J/cm2. Najmanjih 2028 J/cm2 izmjereno je 1. rujna u Za-grebu. Isti su dan izmjereni dnevni maksimumi u Pargu i Rijeci. Najveći maksimum u rujnu izmjeren je 2. rujna

u Zadru, a iznosio je 2297 J/cm2. Taj dan su izmjereni dnevni maksimumi u Splitu i Dubrovniku, dok je gos-pićki maksimum izmjeren dan kasnije.

Prema srednjem dnevnom hodu u prijepodnevnim su satima najmanje ozračenosti bile u Pargu i Gospiću, a najveće u Splitu i Dubrovniku. Sredinom dana naj-manji srednjak u iznosu od 198 J/cm2 bio je u Pargu. Zagrebački je najveći srednjak iznosio 207 J/cm2, a gos-pićki 216 J/cm2. Zadarski je najveći srednjak iznosio 232 J/cm2, splitski 242 J/cm2, a dubrovački 245 J/cm2. Poslijepodne su najveće srednje satne ozračenosti bile u Zadru, a u najmanje u Gospiću i Zagrebu.

Apsolutni satni maksimumi izmjereni u rujnu bili su u rasponu od 276 J/cm2 u Zagrebu, do 308 J/cm2 u Pargu. Od svih postaja jedino je još Dubrovnik imao maksimum veći od 300 J/cm2. Prvi dan u rujnu izmje-ren je splitski apsolutni satni maksimum, dan kasnije zadarski, dok su 3. rujna izmjereni maksimumi u Pargu i Gospiću. Zagrebački je satni maksimum izmjeren 5. rujna, a dubrovački 19. rujna.

Difuzna ozračenost

Ovogodišnje rujanske difuzne ozračenosti bile su u Zagrebu malo manje, a u Splitu malo veće od prošlogo-dišnjih vrijednosti. U Zagrebu je udio difuzne u global-

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir 7,4 10,8 220,6 79,4 60,0 81,2Parg 6,9 11,4 205,6 70,9 49,3 85,4Rijeka 7,2 11,7 217,3 75,7 51,1 90,5Gospić 6,8 10,6 203,6 60,3 54,8 88,5Zadar 8,2 11,4 246,8 80,5 70,5 95,8Split 8,1 11,2 243,9 69,8 73,4 100,7Dubrovnik 8,0 11,0 240,2 59,9 79,0 101,3

Tablica 11. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – RUJAN, 2016.

Slika 31. Odstupanje mjesečnog trajanja sijanja Sunca uRUJNU 2016. godine od višegodišnjeg prosjeka

31


noj ozračenosti iznosio 28%, a u Splitu 31%. Na obje je postaje najmanje ozračenosti bilo u trećoj dekadi, kada je u Zagrebu izmjereno 29% mjesečnog iznosa, a u Spli-tu 22%. Iznosi prve dvije dekade bili su podjednaki, kako u Zagrebu, tako i u Splitu, iako je najveći dekadni iznos u Zagrebu bio u drugoj dekadi, a u Splitu u prvoj.

Dnevni srednjaci iznosili su 413 J/cm2 u Zagrebu i 528 J/cm2 u Splitu. Zagrebački je dnevni maksimum bio 1.4 puta veći od srednjaka, odnosno iznosio je blizu 600 J/cm2, a izmjeren je 21. rujna. Splitski je maksi-mum bio 1.9 puta veći od srednjaka. Iznosio je gotovo 1000 J/cm2, a izmjeren je 10. rujna.

Prema srednjem dnevnom hodu sve su splitske vrijednosti bile veće od odgovarajućih zagrebačkih. Razlika je uglavnom bila manja od 10 J/cm2, a u 10, 11, 13 te naročito u 14 sati i veća od tog iznosa. U 14 sati zabilježena je najveća razlika u iznosu od 18 J/cm2. Najveći srednjak na obje je postaje zabilježen u 13 sati. Zagrebački je iznosio 54 J/cm2, a splitski 68 J/cm2. Ap-solutni je satni maksimum u Zagrebu iznosio 118 J/cm2, a izmjeren je na dan dnevnog maksimuma u 13 sati. Splitski je apsolutni satni maksimum iznosio 151 J/cm2, izmjeren je 19. rujna u 11 sati.

Prosječno je oko izlaska i zalaska Sunca udio di-fuzne komponente u globalnoj iznosio oko ili iznad 50% na obje postaje. Sredinom dana udjeli su bili ma-nji od 30%. Najmanji je udio u Zagrebu bio u 11 sati, 22%, a u Splitu sat vremena kasnije, 24%.

Trajanje sijanja Sunca

Za razliku od prošle godine, ovogodišnje je rujan-sko trajanje sijanja Sunca bilo značajno veće na kon-tinentalnim postajama, a za oko 10 sati manje na ja-dranskim postajama. Mjesečni iznosi su 2016. godini na svim postajama bili veći od 200 sati. Najmanji iznosi od 204, te 206 sati izmjereni su u Gospiću, odnosno Pargu. Riječko je područje imalo oko 217 sati sijanja Sunca, dok je zagrebački iznos bio za 3 sata veći od ri-ječkog. Na ostalim su jadranskim postajama iznosi bili veći od 240 sati, s najvećih 247 sati u Zadru. Na svim je postajama najviše sijanja Sunca bilo u trećoj dekadi s dekadnim sumama većim od 80 sati, odnosno s udje-lom u mjesečnoj komponenti uglavnom većim od 40%. Najmanje su vrijednosti zabilježene na većini postaja u drugoj dekadi, a u Splitu i Dubrovniku u prvoj dekadi.

Prosječno je dnevno bilo 6.8, odnosno 6.9 sati sija-nja Sunca u Gospiću te Pargu. Oko 7.3 sata iznosili su dnevni srednjaci u Zagrebu i Rijeci, dok su na srednjem i južnom Jadranu iznosili oko 8.1 sati. Najmanji od ap-solutnih dnevnih maksimuma iznosio je 10.6 sati, a iz-mjeren je 2. i 25. rujna u Gospiću. Uz gospićki jedino je još zagrebački maksimum bio manji od 11 sati. Iznosio je 10.8 sati, a izmjeren je 8. rujna. U Pargu i Rijeci su

maksimumi izmjereni isti dan, 1. rujna. Riječkih 11.7 sati bio je ujedno i najveći rujanski maksimum. U Za-dru i Dubrovniku su dnevni maksimumi izmjereni 2. rujna, a u Splitu 4. rujna.

Srednje satne sume bile su u prijepodnevnim sa-tima najmanje u Gospiću, te sredinom dana u Pargu. Neuobičajeno niski srednjaci, u iznosu od 0.53 sata, bili su u 15 i 16 sati u Gospiću. Predvečer su najmanji srednjaci bili u Dubrovniku. Najveći su satni pak sred-njaci bili po izlasku Sunca u Dubrovniku, zatim cijelo prijepodne i oko podneva u Splitu, u rano poslijepodne u Dubrovniku, potom u Zadru, a pred zalazak Sunca u Gospiću. Najveći su satni srednjaci iznosili 0.74 u Par-gu, 0.78 u Rijeci, 0.81 u Zagrebu, 0.82 u Gospiću 0.83 u Dubrovniku, 0.84 u Zadru te 0.86 u Splitu. Zabilje-ženi su u Gospiću i Zadru u 11 sati, Zagrebu, Splitu i Dubrovniku u 12 sati, u Pargu u 14 sati, dok je riječki najveći srednjak izmjeren u 13 i 14 sati.

Rujan 2016. godine bio je na većini postaja sunča-niji od višegodišnjeg prosjeka, s najvećim odstupanjem od 22% u Pargu, te 18% u Zagrebu. Na riječkom i gos-pićkom području je porast iznosio oko 7%. Najsličniji iznosi višegodišnjem prosjeku bili su u Zadru, oko 3% više, te u Splitu, 1% manje. Najveći je pak manjak zabi-lježen u Dubrovniku, a iznosio je 7%.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inž.

Prvu polovicu rujna 2016. godine obilježile su u Gradištu veće vrijednosti prizemnog ozona s medijani-ma između 25 i 35 ppb. Iznimka su bili dani sredinom prve dekade kada su medijani bili manji od 20 ppb. U drugoj su polovici mjeseca vrijednosti bile manje nego u prvoj, a medijani su iznosili između 10 i 20 ppb. Naj-veći rujanski medijan imao je vrijednost od 36 ppb, a izmjeren je 11. rujna. Najmanji je pak u iznosu od 10 ppb izmjeren 26. rujna. Dnevni rasponi bili su iznimno veliki, a iznosi veći od 40 ppb izmjereni su u više od 70% rujanskih dana. Najveći dnevni raspon od 62 ppb izmjeren je 4. rujna, dok je najmanji od 22 ppb izmje-ren 20. rujna.

Rujanske vrijednosti prizemnog ozona u Makar-skoj poprimale su najveće vrijednosti početkom mjese-ca, a najmanje na prijelazu druge u treću dekadu. Medi-jani su uglavnom iznosili između 40 i 50 ppb. Najveći u iznosu od 57 ppb zabilježen je 3. rujna, a najmanji od 36 ppb 20. rujna. Rujan su okarakterizirali i iznimno mali dnevni rasponi. Najveći, te ujedno i jedni veći od 30 ppb, izmjereni su 3. rujna u iznosu od 33 ppb, te 16. rujna s iznosom od 31 ppb. Vrijednosti ozona su se najmanje mijenjale 6. rujna, svega 8 ppb.

32


Slika 32. Mjesečni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Gradištu u RUJNU 2016.

Slika 33. Mjesečni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Makarskoj u RUJNU 2016.

Slika 34. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Gradištu u RUJNU 2016.

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Makarskoj u RUJNU 2016.

Srednji dnevni hod u Gradištu ima najmanje vri-jednosti, oko 10 ppb, između 5 i 7 sati. Potom vrijed-nosti rapidnu rastu na iznose veće od 40 ppb, koje su bile u razdoblju između 12 i 17 sati. Najveći srednjak od 47 ppb zabilježen je u 15 i 16 sati. Nakon 17 sati uslijedio je pad na vrijednosti manje od 20 ppb koje su nastupile nakon 20 sati. U hodu maksimalnih satnih

vrijednosti osim primarnog maksimuma u 13 sati od 68 ppb, vidi se neuobičajeni sekundarni maksimum u 2 i 3 sata, kada su vrijednosti bile oko 42 ppb. Najmanji je maksimum u iznosu od 23 ppb izmjeren u 5 sati. Kod apsolutnih minimuma uočava se pravilan dnevni hod s noćnim vrijednostima manjim od 3 ppb, te najvećim vrijednostima oko 20 ppb u razdoblju od 11 do 16 sati.

Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND (>60) ND (>55) NPGradište 35.7 3. 68.2 4. / 13 h 1 0 6Makarska 57.3 3. 68.0 2. / 15 h 3 2 12

Tablica 12. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), RUJAN, 2016.

Maks-D – najveća srednja dnevna vrijednost, Maks–H – najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat – vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) – broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) – broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP – broj nedostajućih podataka u satima

33


U srednjem dnevnom hodu iz Makarske primje-ćuje se izraženi minimum u iznosu od 34 ppb, u 7 sati. Jedino je još sat vremena ranije satni srednjak bio manji od 40 ppb. Srednjaci su uglavnom iznosili između 40 i 50 ppb. Najveći srednjaci bili su tek neznatno veći od 50 ppb, a obilježili su razdoblje od 13 do 16 sati. Apso-lutni satni maksimumi su tijekom noćnih sati poprimali vrijednosti između 50 i 60 ppb, s najmanjim iznosom u 8 sati. Vrijednosti veće od 60 ppb bile su između 11 i 19 sati. U dnevnom hodu apsolutnih satnih minimuma vide se dvije najmanje vrijednosti. Primarna iznosi 16 ppb, a vremenski se podudara sa minimum srednjaka, dok je sekundarna najmanja vrijednosti apsolutnih mi-nimuma iznosila 22 ppb, a izmjerena je u 19 sati. U razdoblju od 9 do 17 sati, apsolutni minimumi imali su vrijednosti veće od 33 ppb. Najveći apsolutni mi-nimumi bili su u 13 i 14 sati kada se vrijednosti prize-mnog ozona nisu spuštale ispod 40 ppb.

U rujnu 2016. godine prekoračenje granične vri-jednosti 60 ppb zabilježeno je u Gradištu u jednom danu, a u Makarskoj u tri dana. Granična vrijednosti 55 ppb prekoračena je samo u Makarskoj i to u dva dana.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Prema raspodjeli percentila tlo na 5 cm dubine bilo je samo u okolici Knina toplo. Na prostoru Slavonije i Baranje, Like i Gorskog kotara, Istre i Dalmacije bilo je vrlo toplo. No, ne samo u okolici Dubrovnika, nego i u Podravini, Međimurju i u Hrvatskome zagorju bilo je u klasi ekstremno toplo.

Srednja mjesečna temperatura tla na spomenutoj dubini bila je viša od višegodišnjeg prosjeka u Kninu za 1.0°C, a u Zagrebu 3.3°C.

Maksimalna terminska temperatura tla na 5 cm du-bine narasla je u gorskoj Hrvatskoj do 27.3°C (Ogulin), središnjoj Hrvatskoj 32.5°C (Krapina), istočnoj 31.4°C (Slavonski Brod), Istri 35.0°C (Poreč), a u Dalmaciji i do 38.4°C (Zadar).

Vrijedno je istaknuti kako je tijekom mjeseca, dana sa srednjom dnevnom temperaturom tla na 5 cm du-bine višom od 20.0°C bilo u Gospiću 6, Ogulinu 13, Osijeku i Krapini 16, a u Zadru 30. I zato, ne čudi nas što je tlo ovog mjeseca u većem djelu Hrvatske bilo ne

PERCENTILIekstremno hladno <2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo >98

Zadar

Gospić

Poreč Ogulin

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Dubrovnik

0.3

0.60.6

0.5 0.9

1.7

0.4

0.71.3

1.2

1.91.0

2.5

Pazin1.1

Slika 36. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine za RUJAN 2016.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

34


Slika 37. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu RUJNU 2016. godine

samo vrlo, nego i ekstremno toplo. Dakle, posijano sje-me uljane repice, lucerne, mrkve i peršina vrlo brzo je proklijalo, a zatim i nicalo. Kako je uz to i rast korova bio vrlo intenzivan, oni su se morali korištenjem ade-kvatnih herbicida na vrijeme uništavati.

Mjesečne vrijednosti referentne evapotranspiraci-je na promatranim postajama bile su veće od količina efektivne oborine. I zato, mjesečna bilanca vode u tlu u Osijeku, Zagrebu i Zadru negativnog je predznaka.

Nedostatak vode u tlu tijekom posljednje dekade mjeseca nije utjecao na klijanje i nicanje ratarskih i po-vrtlarskih kultura, jer je vode u tlu ipak bilo dovoljno. Naime, ukupno je u drugoj dekadi palo u Zagrebu 14.8 mm, Osijeku 21.8 mm, a u Zadru 37.6 mm efektivne oborine.

ŠUMSKI POŽARI

Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž.

Vremenske prilike u ovogodišnjem rujnu u većini krajeva nisu pogodovale nastanku i širenju požara rasli-nja, posebice u drugoj polovici mjeseca. Iako je do 15. rujna na vrijeme na Jadranu i u priobalju najčešće utje-calo polje visokog ili povišenog tlaka zraka, ipak je bilo i prodora vlažnog i nestabilnog zraka koji su na poje-dinim područjima smanjili požarnu ugroženost. Zatim je bilo utjecaja izraženih ciklona i atmosferskih fronti, te se od 16. rujna može smatrati da je završila glavna protupožarna sezona.

Slika 38. Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP)

za RUJAN 2016.

Slika 39. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa opasnosti za RUJAN 2016.

35


Međutim, zanimljivo je da je uslijed nejednolike raspodjele količine oborine ponegdje požarna ugrože-nost, odnosno klasa opasnosti za nastanak i širenje po-žara raslinja bila i velika.

Meteorološki indeks za nastanak i širenje požara po kanadskoj metodi (MIOP) koji se od osamdesetih go-dina prošlog stoljeća izrađuje u Državnom hidrometeo-rološkom zavodu RH pokazuje stanje biljnog pokrova s obzirom na meteorološke uvjete.

MIOP se izrađuje za 40 meteoroloških postaja na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu: Poreč, Ro-vinj-grad, Pazin, Pula-grad, Rijeka, Senj, Rab, Mali Lo-šinj, Zadar, Šibenik, Split-Marjan, Knin, Sinj, Imotski, Hvar, Komiža, Lastovo, Ploče, Makarska, Dubrovnik, Goveđari-Mljet, Gospić, Otočac i Zavižan, te redovito od 2013. godine za postaje u unutrašnjosti-Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Gorice, Gradište, Karlovac, Krapina, Križevci, Ogulin, Osijek, Parg, Sisak, Slavonski Brod, Varaždin, Zagreb-Grič i Zagreb-Maksimir.

Prognostički meteorološki indeks izrađuje dežurni prognostičar za 24 postaje na Jadranu i priobalju sva-kodnevno za sljedeći dan u 14 sati, a pri tome se koristi izračunima nekoliko raznih numeričkih prognostičkih modela. Na osnovi praćenja sinoptičke situacije, te per-formansi prognostičkih modela, dežurni prognostičar prognozira vrijednosti pojedinih elemenata vremena koja ulaze u izračun. Prognostički MIOP se počeo izra-đivati za postaje duž obale, te na otocima i na priobalju, jer su ta područja s obzirom na klimatske i vegetacijske

prilike ugroženija od požara raslinja u odnosu na druge predjele naše zemlje.

Iz komponenti stvarnog i prognostičkog MIOP izračunavaju se i klase opasnosti koje mogu s obzirom na vremenske i klimatske prilike, te posredno stanja go-rivog materijala biti vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika (pridružene su im vrijednosti redom od 1 do 5).

Analiza ovogodišnje srednje mjesečne klase za ru-jan pokazuje da je ona bila mala na većem dijelu sjever-nog Jadrana (izuzev južnog dijela Istre) te u Gorskome kotaru i Lici. U Dalmaciji je srednja klasa uglavnom bila umjerena, a u dijelu srednje Dalmacije (Makarska, Hvar, Komiža) bila je čak i velika.

Standardno se provodi i jednostavna verifikacija prognoziranih klasa opasnosti. Usporedba ukupnog broja prognoziranih i stvarnih slučajeva prikazana je na slici 39. Ona pokazuje da su prognoze bile vrlo dobro ugođene – i to za svih pet klasa.

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU

mr. sc. Lidija Srnecdr. sc. Ivana Hrga

Rujan je na području cijele Hrvatske bio topliji od 30-godišnjeg prosjeka (1961 – 1990.). Na opservatoriju Zagreb Maksimir je srednja mjesečna temperatura zraka

Slika 40. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb), mjesečni hod srednjednevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u RUJNU 2016.

36


iznosila 18.7°C, što je 2.8°C više od prosjeka. Prema raspodjeli percentila zraka to je područje bilo vrlo toplo. Ukupno je u rujnu na opservatoriju Zagreb Maksimir palo 38.2 mm oborine, odnosno 48% prosječne koli-čine. Prema raspodjeli percentila oborine to je područ-je bilo vrlo sušno. U prve dvije dekade (do 20. rujna), srednje dnevne, minimalne i maksimalne temperature zraka bile su neprekidno više od prosječnih. Izuzetak je 5.-6. rujna kada su negativno odstupale srednja dnev-na i maksimalna temperatura zraka. Od 5. do 8. rujna izmjerena je oborina i to u prva dva dana razdoblja u većim količinama. Zahlađenje i oborina su doprinijeli smanjenju koncentracije peludi u zraku. Na početku mjeseca je u m3 zraka bilo nešto više od 200 peludnih zrnaca, da bi 6. rujna koncentracija peludi u zraku izno-sila samo 39 peludnih zrnaca u m3 zraka. Sljedećih je dana s porastom temperature i smirivanjem vremena nakratko porasla i koncentracija peludi u zraku, no više

nije prelazila 130 peludnih zrnaca u m3 zraka. Tijekom druge dekade vidljivo je postupno smanjenje koncen-tracije peluda u zraku. Nakon kišnog razdoblja na kra-ju druge dekade, 17.-20. rujna, koncentracije peluda u zraku sve do kraja mjeseca nisu rasle iznad 30 peludnih zrnaca u m3 zraka. U trećoj su dekadi srednje dnevne i minimalne temperature zraka bile niže od prosječnih, što je vjerojatno pridonijelo niskim koncentracijama peludi u zraku. Ukupno je tijekom rujna zabilježeno 1517 peludnih zrnaca u m3 zraka. Najveća dnevna kon-centracija u iznosu od 233 peludna zrnca u m3 zabilje-žena je 1. rujna (slika 40).

U peludnom spektru rujna prevladavao je visoko alergen pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) s udjelom od 68% i ukupnom mjesečnom koncentraci-jom od 1039 peludnih zrnaca u m3 zraka. Pelud poro-dice kopriva (por. Urticaceae) bio je zastupljen s udjelom

Slika 43. Dnevni hod peluda u zraku grada Zagreba u RUJNU 2016.

Slika 41. Ukupne koncentracije peluda pojedine svojte (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u RUJNU 2016. Slika 42. Postotni udjeli peluda pojedine biljne svojte

(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u RUJNU 2016.

37


Tablica 13. Stupanj alergijskog potencijala peluda

Alergijski potencijal Vrsta peludaSlab kopriveUmjerenJak i vrlo jak trave, ambrozija

od 26% ukupnog peludnog spektra, a pelud porodice trava (Poaceae) s 2%. Pelud trputca, lobode, pelina, čempresa, glavočika i bora pojavljivao se sporadično i sadržan je u preostalih 4% peludnog spektra (slike 41 i 42).

U rujnu je prevladavao visoko alergen pelud am-brozije. Njegove su koncentracije varirale kroz čitav mjesec, uz visoke vrijednosti dnevnih koncentracija (iznad 100 peludnih zrnaca u m3 zraka) u prva tri dana mjeseca. Najveća dnevna koncentracija dosegnuta je 1. rujna i iznosila je 166 peludnih zrnaca u m3 zraka. Ta-kođer, u prvoj dekadi je zabilježena visoka koncentra-cija peludi kopriva, te je dosegnut i dnevni maksimum u iznosu od 63 peludna zrnca u m3 zraka (1. rujna). Sredinom druge dekade koncentracije peludi ambrozije i kopriva opadaju i do kraja mjeseca se zadržavaju na niskim vrijednostima (slika 43).

Rujan je bio nepovoljan za osobe alergične na pe-lud ambrozije.

Stupanj alergijskog potencijala određenog tipa pe-luda prisutnog u zraku grada Zagreba u rujnu prikazan je u tablici 13.

OBRANA OD TUČE

Damir Peti, dipl. inž.

Stanje i djelovanje sustava obrane od tuče

Sustav obrane od tuče u rujnu nije doživio nikakve promjene u odnosu na kolovoz. Djelovanje sustava je

provedeno u 6 dana, svih dana prizemnim generatori-ma, a u 2 protugradnim raketama (nadalje: rakete). U djelovanjima je utrošeno 7432 l otopine meteorološkog reagensa (nadalje: otopina) za prizemne generatore, što je značajno iznad prosjeka deset godišnjeg niza (prosjek 2005. do 2014. godine; Meteorološki i hidrološki bilten 12/2015, tablica 14., str. 41.) i 59 komada raketa što je u okviru navedenog prosjeka posljednjih deset godina.

Aktivni dio sezone obrane od tuče završio je 30. rujna. Potom se nastavljaju poslovi na konzervaciji opreme na postajama obrae od tuče (nadalje postaje) i pospremanju sredstava djelovanja u centralna skladišta te na izradi godišnjih izvještaja.

Pregled djelovanja obrane od tuče u razdoblju od 1. do 30. rujna 2016. dan je u tablici 14.

Vremenska situacija nad branjenim područjem sustava obrane od tuče

Vrijeme je u rujnu bilo pretežno stabilno i toplo, osim u drugoj dekadi. Od ukupno 10 dana sa nesta-bilnostima, na branjenom području ili u neposrednoj blizini, 7 dana je bilo u drugoj dekadi. Nestabilnosti su, uobičajeno za rujan, bile slabijeg intenziteta i lokalnog karaktera. Pojave sugradice ili tuče su zabilježene u 3 dana na 12 postaja. Šteta od tuče bilo je u jednom danu, 12. rujna, na 2 postaje.

Tog dana su bile i najjače nestabilnosti ovog rujna. One su bile posljedica prisustva termobaričke visinske doline, iznad branjenog područja. Prvi radarski odrazi oblaka jačeg intenziteta opaženi su oko 13 h u srednjem dijelu branjenog područja i u južnom dijelu Mađarske. Bili su kratkoživući i kretali su se sporo na SWS. Potom su se na cijelom branjenom području razvijali pojedi-načni kumulonimbusi slabog intenziteta. Oko 16.15 h u NW dijelu branjnenog područja razvijaju se novi kratkoživući kumulonimbusi maksimalne refleksivnosti do 55 dBz i visine do 12 km. Oni su oko 20 h počeli slabiti, a vrijeme se polako stabiliziralo. Tog dana bilo je sugradice i tuče na 9 postaja, od kojih je u srednjem dijelu branjenog područja na 2 bilo šteta, po procjeni

Tablica 14. Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 30. rujna 2016.

DatumBroj LP sa Utrošak raketa (kom) Broj GP u

akciji gener.Utrošak

otopine (l)sugrad tučom štetom ukupno otkaza neisprav.4.9.2016. 252 1031

11.9.2016. 153 45712.9.2016. 5 4 2 57 0 0 563 223713.9.2016. 0 2 0 549 159614.9.2016. 1 0 0 2 0 0 537 152618.9.2016. 262 585Ukupno 6 6 2 59 0 0 2.316 7432

38


raketara do 50%. Djelovanje obrane od tuče provedeno je tijekom poslijepodneva prizemnim generatorima na cijem branjenom području, i utrošeno je 2237 l otopi-ne. Djelovanje raketama provedeno je u W i središnjem dijelu branjenog područja sa 57 komada raketa.

Temperatura moramag. inž. Ružica Popović

Zbog bolesti autora do sada nisu objavljeni prilozi Temperatura mora za srpanj i kolovoz 2016., pa u ovom broju objavljujemo nedostajuće priloge, kao i redovni prilog za rujan 2016.

Srpanj

Temperature površinskog sloja mora u mjesecu srp-nju 2016. godine zaslužuju posebnu pozornost. Zbog općih vremenskih prilika koje su vladale nad istočnom obalom Jadrana u ovom periodu, a koje su uzrokovale znatno zagrijavanje zraka, došlo je i do zagrijavanja po-vršinskog sloja mora.

Analiza srednjih mjesečnih temperatura površin-skog sloja mora za mjesec srpanj 2016. godine pokazuje da su se one kretale od 22.1°C u Senju, do 25.0°C na Rabu. Uspoređujući te vrijednosti s vrijednostima više-godišnjih prosjeka na naznačenim lokacijama, lako je uočljivo da su premašene vrijednosti višegodišnjih pro-sjeka, koji su iznosili od 0.2°C u Šibeniku i Komiži do 1.6°C u Senju.

Vrijednosti kretanja površinske temperature mora prikazane su u tablici 15.

Kao i u 2015. godini, zanimljivo je da je na po-dručju Raba izmjerena najviša terminska vrijednost temperature mora, koja je iznosila 27.9°C. Najniža ter-minska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena je u Senju i iznosila je 25.7°C. Raspon

maksimalnih terminskih vrijednosti temperatura povr-šinskog sloja mora iznosio je 2.2°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura po-vršin skog sloja mora u promatranom razdoblju zabi-lježena je u Senju i iznosila je samo 14.9°C. Najviša terminska vrijednost minimalne temperature mora za-bilježena je u Hvaru i iznosila je 21.7°C. Raspon mini-malnih terminskih vrijednosti površinskog sloja mora iznosio je 6.8°C.

Uzimajući u obzir minimalne i maksimalne ter-minske vrijednosti temperature mora, vidljivo je da je amplituda vrlo izražena i iznosila je od 4.9°C na Hvaru, do 10.8°C u Senju, što je i uobičajeno za ove dvije mjer-ne lokacije.

Uspoređujući srednje vrijednosti temperatura po-vršinskog sloja mora u mjesecu srpnju 2016. godine sa višegodišnjim srednjim vrijednostima, zapaženo je da su one ovoga srpnja bile više od višegodišnjih prosjeke duž cijele obale istočnog dijela Jadrana.

Kolovoz

U skladu s godišnjim dobom i vremenskim pri-likama na istočnoj obali Jadrana, i ovog kolovoza je prepoznatljiv trend povišenih srednjih temperatura površinskog sloja mora na svim analiziranim mjernim postajama. Pojave negativnih anomalija u određenim danima mjeseca kolovoza su uglavnom vezane za prodor hladnog zraka nad analiziranim područjima.

Analiza srednjih mjesečnih temperatura površin-skog sloja mora za mjesec kolovoz 2016. godine poka-zuje da su bile vrlo neujednačene i iznosile su od 20.6°C u Senju, do 24.8°C u Komiži. Podaci iz tablice 16 poka-zuju da srednje mjesečne temperature mora imaju veće vrijednosti od višegodišnjeg prosjeka i to od 0.3°C u Hvaru, pa do 1.7°C u Šibeniku i Splitu.

U prvoj polovici mjeseca kolovoza temperature po-vršinskog sloja mora na naznačenim lokacijama uglav-nom prate vremenska zbivanja u atmosferi. U zadnjoj

TEMPERATURA MORA (°C)

SRPANJ 2016.

TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)

Odstupanje od višegod.

prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)

Trend promje-ne tm prema

kraju mjeseca (°C)

Senj 22,1 20,5 + 1,6 14,9 25,7 10,8 Rab 25,0 23,8 + 1,2 19,6 27,9 8,3 Šibenik 23,9 23,7 + 0,2 19,0 27,0 8,0 Split 24,1 23,4 + 0,7 20,0 27,0 7,0 Hvar 24,0 23,1 + 0,9 21,7 26,6 4,9 Komiža 24,5 24,3 + 0,2 20,0 26,9 6,9

Tablica 15. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperature mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u SRPNJU 2016. godine

39


Slika 44. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

40


Slika 45. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t− t− - (σ) t− - 2(σ)

temperatura mora t− + (σ) t− + 2(σ)

41



KOLOVOZ 2016.

TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)


prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)


kraju mjeseca (°C)


Tablica 16. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperature mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u KOLOVOZU 2016. godine

dekadi mjeseca vrlo izražen pad temperature mora uoč-ljiv je na mjernoj postaji Šibenik. Uzrok tome je postu-pno jačanje anticiklonalnog grebena sa sjevera koji se manifestirao donošenjem hladnijeg zraka nad područje Jadrana i mjestimične udare NE vjetra. To pokazuju i negativne anomalije u trećoj dekadi mjeseca kolovoza.

Analiza ekstrema temperatura površinskog sloja mora pokazuje da je raspon između minimalne i mak-simalne temperature površinskog sloja mora iznosio od 4.7°C na mjernoj postaji Hvar do čak 8.0.°C na mjernoj postaji Šibenik.


Maksimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora za mjesec kolovoz 2016. godine zabilježena je u Komiži i iznosila je 26.2°C. Najniža ter-minska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena u Senju i iznosila je 23.9°C. Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti temperatura povr-šinskog sloja mora je iznosio 2.3°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora u promatranom razdoblju zabilje-

žena je u Senju i iznosila je 16.6°C. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabi-lježena je u Komiži i iznosila je 21.0°C. Raspon mini-malnih terminskih vrijednosti površinskog sloja mora je iznosio 3.4°C.

Prema gore navedenim analizama možemo zaklju-čiti da je srednja temperatura površinskog sloja mora u mjesecu kolovozu 2016. godine imala na mjernim postajama istočne obale Jadrana neznatno više vrijed-nosti od višegodišnjeg prosjeka, s izuzetkom treće de-kade mjeseca kada je došlo do pojave hlađenja površine mora uslijed atmosferskih promjena nad analiziranim područjima.

Rujan

U skladu s klimatološkim početkom jeseni očeki-vano je za mjesec rujan da vrijednosti temperatura povr-šinskog sloja mora počnu opadati prema kraju mjeseca. Tako je bilo i ove godine, s jednom iznimkom. Naime, na mjernoj postaji Senj izmjerena je minimalna tempe-ratura mora koja je iznosila 17.2°C, što je za 0.6°C više od prethodnog mjeseca.


RUJAN 2016.

TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)


prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)


kraju mjeseca (°C)


Tablica 17. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperature mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u RUJAN 2016. godine

42


Slika 46. Srednje dnevne temperature mora (°C) za KOLOVOZ 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.


43


Slika 47. Srednje dnevne temperature mora (°C) za KOLOVOZ 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t− t− - (σ) t− - 2(σ)


44


Slika 48. Srednje dnevne temperature mora (°C) za RUJAN 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.


45


Slika 49. Srednje dnevne temperature mora (°C) za RUJAN 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t− t− - (σ) t− - 2(σ)


46


Analizom srednjih dnevnih temperatura površin-skog sloja mora u mjesecu rujnu 2016. godine utvrđeno je da su se te vrijednosti kretale od 19.5°C u Senju do najviših 23.6°C u Komiži, što je uobičajeno za ove dvi-je mjerne postaje zadnjih godina. Pozitivna odstupanja srednjih mjesečnih temperatura mora od višegodišnjeg prosjeka bila su na svim analiziranim mjernim postaja-ma, što govori u prilog tome da je srednja temperatura površinskog sloja mora u ovom mjesecu svugdje viša od višegodišnjeg prosjeka.

U skladu s klimatološkim početkom jeseni, ampli-tude temperature površinskog sloja mora su sve manje izražene i njihova dinamika je zapažena samo u prvoj dekadi mjeseca. Do kraja mjeseca zapaža se lagani trend hlađenja površinske temperature mora.

Analiza ekstrema temperatura površinskog sloja mora pokazuje da je raspon između minimalne i mak-simalne temperature površinskog sloja mora iznosio od 1.9°C na mjernoj postaji Hvar do 4.9°C na mjernoj po-staji Rab.


Kao i prošlog mjeseca, maksimalna terminska vri-jednost temperatura površinskog sloja mora za mjesec rujan 2016. godine zabilježena je u Komiži i iznosila je 25.2°C, odnosno samo 1°C manje nego proteklog mje-seca. Najniža terminska vrijednost maksimalnih dnev-nih temperatura mora zabilježena je u Senju i iznosila je 21.6°C. Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti temperatura površinskog sloja mora je iznosio 3.6°C.

Kako je već dato u napomeni, minimalna termin-ska vrijednost temperatura površinskog sloja mora u promatranom razdoblju zabilježena je u Senju i iznosila je 17.2°C, što je za 0.6°C više nego proteklog mjese-ca. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena je u Hvaru i iznosila je 22.7°C. Raspon minimalnih terminskih vrijednosti po-vršinskog sloja mora je iznosio 5.5°C. Zapaženo je da su amplitude kretanja površinskih temperatura mora ma-nje na mjernim postajama koje su udaljenije od obale.

Prema gore navedenim analizama možemo zaklju-čiti da je srednja temperatura površinskog sloja mora u mjesecu rujnu 2016. godine imala na mjernim postaja-ma istočne obale Jadrana neznatno više vrijednosti od višegodišnjeg prosjeka.

47


KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom rujna 2016.

Pojmovnik fondova Europske unije = Glossary of the European union funds - predgovor Hrvoje Dolenec

Zagreb : Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fodova EU = Central Office for Development Strategy and Coordination of EU Funds, 2010. (Samobor : “A. G. Matoš”), 266 str. ; 21 cm

Ovo je prošireno izdanje Pojmovnika fondova Europske unije, koji nas jasnim, sustavnim i jednostavnim pristupom uvodi u pojmove vezane uz fondove Europske unije. Prvo izdanje Pojmovnika nastalo je 2006. godine, ali su se u međuvremenu pojedini termini mijenjali i nadopunjavali pa se javila potreba obnove i proširenja Pojmovnika. Pojmovnik obuhvaća cijeli niz termina koji se odnose na institucije, procedure korištenja europskih fondova te termine koji se koriste prilikom izrade projektne dokumentacije. Na taj način, nastoji se približiti svijet europskih fondova, kako korisnicima, tako i svima onima koji će to tek postati ili će se s njima na neki drugi način susretati.

(Hrvoje Dolenec)

Časopisi – strani

Agricultural and Forest Meteorology vol. 216 (2016) No. : 1 ; vol. 217 (2016) No. : 2 ; vol. 218/219 (2016) No. : 3 ; vol. 220 (2016) No. : 4 ; vol. 221 (2016) No. : 5 ; vol. 222 (2016) No. : 5 ; vol. 223 (2016) No. : 6 ; vol. 224 (2016) No. : 8 ; vol. 225 (2016) No. : 9 ; vol. 226/227(2016) No. : 10 ; vol.228/229 (2016) No. : 11.

Ground Water Monitoring and Remediation vol. 36 (2016) No. : 1.International Journal of Wildland Fire vol. 25 (2016) No. : 9.Journal of Weather Modification vol. 48 (2016.) No. : 1 (nije stigao CD)Weather vol. 71 (2016) No. : 6, 7, 8.International Journal of Wildland Fire vol. 25 (2016) No. : 8.Meteorologische Zeitschrift vol. 25 (2016) No. : 4.Naše okolje vol. 23 (2016) : 7.Weather vol. 71 (2016) No. : 1, 2, 3, 4, 5.

Časopisi – domaći

Bug (2016) : 10.Geografski horizont vol. 33 (2016) : 1.Hrvatski planinar vol. 108 (2016) : 9.Hrvatske šume (2016) : 9.Hrvatska vodoprivreda (2016) : 7-9.Šumarski list (2016) : 7-8.Vatrogasni vjesnik (2016) : 9.

48


Obavijest

EBSCO Discovery Service (EDS)

Izdavač EBSCO Information Services omogućio je korištenje aplikacije (EDS) EBSCO Discovery Service. To je sučelje za objedinjeno pretraživanje svih e-izvora koji su dostupni na pojedinim Sveučilištima i ustanovama u RH kao i slobodnih mrežnih izvora korištenjem jednog polja. Na taj način je pretraživanje postalo znatno brže i jednostavnije, a korisnici dobivaju relevantne rezultate dostupne u raznim izvorima na mreži ili bazama podataka.

Objedinjeno pretraživanje, EDS, mogu koristiti svi pripadnici pojedine sveučilišne zajednice i institucije: stu-denti, nastavnici i zaposlenici. Korištenje je omogućeno direktno s računala u institucijama, te logiranjem AAI@EduHr identitetom za pretraživanje izvan sustava.

Putem Portala elektroničkih izvora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu moguće je u padajućem izborniku odabrati jedno od 8 Sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveu-čilište u Puli, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Sjever), Institut Ruđer Bošković ili Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu za ostale institucije izvan sastavnica pojedinih Sveučilišta.

Na svakom korisničkom računu je, osim bazama u sklopu nacionalne licence, omogućen pristup i bazama koje pretplaćuje samo pojedino Sveučilište.

Ovo je prva godina instalacije EDS-a i pilot projekt u kojem je dogovoreno tih prvih deset korisničkih računa, za NSK, osam sveučilišta i IRB.

Sve ostale institucije koriste NSK profil, no samo za objedinjeno pretraživanje izvora bez mogućnosti pri-stupa punom tekstu. Očekuje se da će u idućoj godini broj licenci biti povećan.

Sučelje je pušteno u rad početkom kolovoza i još se testira.Dostupno je na adresi: http://baze.nsk.hr/

49


7. rujan 2016.

Bura. Udari bure srušili su stablo u Pazinu. Vjetar je na mahove dosezao gotovo 100 km/h.

12. rujan 2016.

Grmljavinsko nevrijeme, obilna kiša, zahvatili su dijelove Slavonije, Donje Meljane i Bistricu. Jaka kiša padala je kraće vrijeme, ali bilo je dovoljno da poplavi dvorišta i prometnice, a bujice su se vode prelijevale pre-ko podravske magistrale. Promet je tekao otežano.

16. rujan 2016.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, plavljenja. U Poreču je u kratkom vremenu (oko 2.5 sati) palo oko

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U RUJNU 2016. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

Srušeno stablo ispred pazinske župne crkve, 7. rujna 2016.

Jaka kiša poplavila je Podravsku magistralu, 12. rujna 2016. Poreč, 16. srpanj 2016.

80 litara kiše. Automobili nisu mogli prolaziti, a puno se prostora našlo pod vodom, koja je bila do gležnja. Na mjestima su se stvorile bujice. Bilo je zarobljenih vozača u automobilima, voda je prodrla u podrume, prizemlja i

50


dvorišta. Morali su intervenirati vatrogasci na ispumpa-vanju. Jedno je drvo palo na automobil. Voda je izbijala iz šahtova. Građani su ovu kišu nazvali “vodena bom-ba”. Poplavljeni su bili i neki poslovni prostori i hoteli.

18. rujan 2016.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, plavljenja, zahvatili su područje Pule. Munje su neprekidno parale nebo iznad južne Istre. U Puli je palo oko 40 litara kiše, bilo je nekoliko poplavljenih podruma.

Grmljavinsko nevrijeme vladalo je i na srednjem Jadranu. U Makarskoj i na cijeloj rivijeri pale su obilne oborine, ukupno je palo preko 80 litara kiše u desetak sati. Temperatura je pala za oko 9 stupnjeva, sa 26 na 17°C. U Makarskoj je dolazilo do plavljenja ulica i tr-gova. Voda je izbijala šahte odvodnje, pa je bilo puno intervencija vatrogasaca na ispumpavanju poplavljenih prostora. U Brelima je palo preko 90 litara kiše.

Potopljen autobusni kolodvor u Poreču, 16. rujna 2016.

22. rujan 2016.

Niske temperature zraka. U Istri u Pazinu je izmje-rena minimalna temperatura od svega 5°C. U okolici Žminja bilo je 4°C. More je toplije od zraka, tempera-tura mu je oko 23°C.

Makarska prije kiše, 18. rujna 2016.

Makarska poslije kiše, 18. rujna 2016.

UDK 551.5radar.dhz.hr/~stars2/bilten/2016/bilten0916.pdf9 30 godina izlaženja Biltena (1987. −...

Documents

Transcript of UDK 551.5radar.dhz.hr/~stars2/bilten/2016/bilten0916.pdf9 30 godina izlaženja Biltena (1987. −...