METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2014/bilten0514.pdf · BILTEN 05 /...
Transcript of METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2014/bilten0514.pdf · BILTEN 05 /...
2014
5ISSN 1334-3017
god.XXVIII
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
ZAGREB, GRI» 3
UDK 551.5.63
551.506.1
551.509.617
551.510.4
551.515
551.519.9
551.577.13
551.582.2
551.586
556.04
627.51
628.11
630.431.1
METEOROLO©KI
I HIDROLO©KI
BILTEN
05 / 2014
GODINA XXVIII SVIBANJ 2014.
METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN
I Z D A J E
Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3
telefon: (01) 45 65 782
telefax: (01) 45 65 757
http://meteo.hr
e-mail:[email protected]
Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ
Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ
Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.
UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek
dr. sc. Kreπo PandæiÊ
Borivoj Terek, dipl.inæ.
dr. sc. Vlasta Tutiπ
Gordana Zuccon, dipl. oecc.
Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ
GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.
Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.
Ivan BertoviÊ, prof.
mr. sc. Ksenija CindriÊ
mr. sc. Ivona MajiÊ*
dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*
dr. sc. Ivana Hrga*
mr. sc. Draæen KauËiÊ
dr. sc. Tanja Likso
Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.
Marija MokoriÊ, dipl.inæ.
Damir Peti, dipl.inæ.
Krunoslav Premec, dipl.inæ.
mr. sc. Lidija Srnec
Ivona Igrec, dipl.inæ.
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba
Naslovnica: Potopljena hidroloπka postaja na Savi kod Gunje, (snimila Nataπa MikoviÊ)
S A D R Æ A J
VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5
SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5
Analiza zime 2013/1014. godine po tipovima vremena (Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.,
Marija MokoriÊ, dipl. inæ., Krunoslav Mikec, dipl. inæ.) .............................................................. 7
Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso) .................................................................................. 12
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ, Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ........ 18
Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 21
HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 24
Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 24
Podzemne vode (Ivan BertoviÊ, prof.) .......................................................................................... 28
EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 30
Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 30
OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 32
KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 34
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 35
SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 37
PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 40
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 42
©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ...................................................................... 43
MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc. Barbara StjepanoviÊ ................ 44
KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 47
PRILOZI
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI
U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2014. GODINE
(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 51
EKSTREMNA OBORINA I KATASTROFALNE POPLAVE U SLAVONIJI,
ISTO»NOJ BOSNI I ZAPADNOJ SRBIJI U SVIBNJU 2014. GODINE
(dr. sc. Nataπa Strelec MahoviÊ, dr. sc. Tanja TroπiÊ, Tanja Renko, dipl.inæ.) .............................................................. 62
BILTEN 05 / 2014
5
VREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacija
Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
1. svibnja se nakon prolaska hladne fronte
djelomice razvedrilo, te je u cijeloj zemlji bilo barem
djelomice sunËano i ugodno toplo s tek pokojim
lokalnim pljuskom ili grmljavinom.
Zatim se 2. svibnja u zapadnom Sredozemlju
formirala ciklona koja je na vrijeme u Hrvatskoj
najviπe utjecala 3. i 4. svibnja, donijevπi kiπu i zahla-
enje, pa je u gorskim predjelima bilo i snijega. Bilo
je vjetrovito, a jugo i jugozapadnjak su 4. svibnja
okrenuli na vrlo jaku, pa i olujnu buru na Jadranu.
2. svibnja je bilo djelomice sunËano, ali se do kra-
ja dana postupno naoblaËilo, a mjestimice je veÊ bilo
i kiπe. Najviπe oborine je bilo 3. svibnja i u noÊi na 4.
svibnja, kada se ciklona iz Genovskog zaljeva premjeπta-
la preko naπe zemlje. Oborine su bile najizraæenije u
Dalmaciji i gorskim predjelima, te u Slavoniji. Uz
zahlaenje u gorskim predjelima je bilo snijega. Snijega
je bilo i na zagrebaËkoj gori. Zatim se 4. svibnja vri-
jeme malo smirilo, ali se zadræalo hladno s obzirom na
doba godine, a na Jadranu je bilo vrlo jake i olujne bu-
re. Najmanje kiπe je bilo u Istri.
5. svibnja je bilo mjestimice malo kiπe ili poko-
jeg pljuska, ali je vjetar oslabio, te je uz djelomice
sunËano vrijeme danju bilo malo toplije.
Tlak zraka je rastao, a prema kraju dana je poËeo
pritjecati po visini malo topliji zrak.
Zatim je 6. i 7. svibnja bilo barem djelomice
sunËano i ugodno toplo. Zapuhalo je jugo i jugoza-
padnjak. Umjerenog i jakog jugozapadnog vjetra
je 7. svibnja bilo i u unutraπnjosti. Potkraj dana i
8. svibnja je bilo kiπe, a lokalno i grmljavine.
Na vrijeme je tih dana utjecalo polje malo poviπenog
tlaka zraka. Meutim, zbog pribliæavanja atmosferske
fronte 7. svibnja je bilo lokalnih pljuskova, a u noÊi i
ponajprije 8. svibnja prijepodne je bilo kiπe, ponegdje
i grmljavine. Hladna fronta se brzo premjestila preko
Hrvatske, pa se poËelo razvedravati. Na Jadranu je pro-
lazno zapuhala bura i sjeverozapadnjak.
Izmeu 8. i 10. svibnja je pod utjecajem poviπenog
tlaka zraka bilo preteæno sunËano i toplo.
Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 15. svibnja 2014.
u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 15. svibnja
2014. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
6
BILTEN 05 / 2014
Slika 3. Slika 5. Radarska slika sa radarskog centra Bilogora
15. svibnja 2014.
Slika 5. Radarska slika sa radarskog centra Bilogora
26. svibnja 2014.
Slika 4. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom
dijelu spektra 16. svibnja 2014. u 09.30 UTC
(izvor: EUMETSAT)
11. svibnja je veÊi dio dana bilo iznadprosjeËno
toplo i preteæno sunËano, ali je s premjeπtanjem
hladne fronte sa sjeverozapada kontinenta doπlo do
jaËeg naoblaËenja i mjestimice kiπe i grmljavine, te
prolazno jakog, na udare i olujnog sjevernog vje-
tra, a na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana bu-
re. Osjetno je osvjeæilo, pa je u viπem podruËju bi-
lo malo snijega. Najviπe oborine je bilo u noÊi na
12. svibnja, ali je tijekom dana bilo djelomice sunËano,
te uglavnom bez znatnijih oborina.
13. svibnja ciklona se premjeπtala preko sred-
njeg i juænog Jadrana, te je na tom podruËju mjes-
timice bilo obilne kiπe (PloËe i MetkoviÊ). U cijeloj
zemlji je bilo promjenljive naoblake, ponegdje s
kiπom, a na Jadranu i grmljavinom. Bilo je prohlad-
no sa slabim do umjerenim sjevernim i sjeveroza-
padnim vjetrom, na veÊem dijelu Jadrana puhala
je bura.
Od 14. do 16. svibnja je vrijeme u cijeloj zemlji
bilo ekstremno s obilnom kiπom, te jakim i olujnim
vjetrom, kako na Jadranu, tako i u unutraπnjosti.
Udari sjevernog i sjeverozapadnog vjetra, a na
Jadranu i bure bili su olujni i orkanski.
Nad naπim podruËjem, te nad veÊim dijelom Balkana
je bilo ciklonalno polje, a sa sjeverozapada je jaËao
ogranak anticiklone. Po visini je kruæio vlaæan i hladan
zrak. Na sjeverozapadu i istoku zemlje spustila se 15.
i 16. svibnja mlazna struja. Stoga je bilo ekstremno
vjetrovito, pa je zbog olujnog vjetra u kopnenom po-
druËju bilo πtete. Najkiπovitije je bilo u istoËnim i
gorskim krajevima, te istoËno od naπe zemlje, pa je
ponajprije u Posavini bilo poplava. Bilo je hladno, u
gorskim predjelima je padao snijeg.
Posljedica takve vremenske situacije su bile i
ekstremno obilne kiπe na podruËju susjednih zemalja,
Bosne i Hercegovine i Srbije, koje su uzrokovale neza-
pamÊene poplave u tim zemljama, pa i u Posavini u
naπoj zemlji.
17. i 18. svibnja je bilo promjenljivo uz sunËana
razdoblja, mjestimice je joπ bilo kiπe, ali je oborina
bila sve slabija.
Ciklona je odmakla na istok i sjeveroistok konti-
nenta, te je oborina bilo sve manje. I dnevna tempe-
ratura zraka je bila viπa.
BILTEN 05 / 2014
7
Od 19. do 23. svibnja je bilo preteæno sunËano,
te prema kraju razdoblja sve toplije s iznadpros-
jeËno visokom temperaturom zraka.
Prizemno je bilo polje poviπenog tlaka zraka, a po
visini je poËeo pritjecati topao zrak. Bilo je sunËano s
malom i umjerenom naoblakom, a lokalni pljuskovi i
grmljavina bili su rijetki i kratkotrajni. Potkraj razdob-
lja je s pribliæavanjem hladne fronte sa zapada bilo
lokalnih pljuskova s grmljavinom.
Zatim je od 24. do 27. svibnja uz djelomice ili
preteæno sunËano vrijeme bilo sve nestabilnije. Bilo
je razmjerno toplo.
U noÊi na 24. svibnja preko naπe zemlje premjesti-
la se hladna fronta. Bilo je mjestimice kiπe ili pljusko-
va i grmljavine, ali su oborine bile uglavnom slabe, tek
lokalno i umjerene. Do kraja razdoblja bilo je uz dos-
ta sunËanog vremena nestabilno, a pljuskovi i grm-
ljavina su bili uËestaliji od 26. svibnja. Naime, u naπe
krajeve je s jugozapada pritjecao vlaæan, ali i dalje
razmjerno topao zrak. Prizemno je bilo polje sred-
njeg izjednaËenog ili malo poviπenog tlaka zraka.
Lokalne nestabilnosti su bile ËeπÊe u kopnenom po-
druËju.
Primjerice, 26. svibnja u rano poslijepodne je na
zagrebaËkom podruËju za oko pola sata uz pljusak i
grmljavinu bilo obilne oborine-na meteoroloπkoj posta-
ji Maksimir izmjereno je 46 mm kiπe.
Na kraju mjeseca, od 28. do 31. svibnja je bilo
svjeæije s uËestalom kiπom, osobito u unutraπnjosti.
Prizemno je bilo polje srednjeg izjednaËenog ili
poviπenog tlaka zraka, ali je u viπim slojevima at-
mosfere u ciklonalnoj cirkulaciji kruæio vlaæan i raz-
mjerno hladan zrak. Stoga je bilo vrlo promjenljivo s
mjestimiËnom kiπom i pljuskovima, pa i grmljavinom.
Na Jadranu je bilo djelomice i preteæno sunËano s ri-
jetkim lokalnim neverinima. 31. svibnja na Jadranu
je bilo jake bure i sjeverozapadnog vjetra. Bilo je svje-
æe s obzirom na doba godine. Ujutro 31. svibnja na Sv.
Juri na Biokovu temperatura zraka je bila -1°C.
Slike 1 i 2 su prizemna i visinska (AT 500 hPa)
sinoptiËka situacija 15. svibnja 2014. (izvor NjemaËka
meteoroloπka sluæba-DWD).
Slike 3 i 4 su radarska slika 15. svibnja, odnosno
satelitska slika (oblaci u vidljivom dijelu spektra-izvor
EUMETSAT) 16. svibnja 2014.
Slika 5 je radarska slika 26. svibnja 2014. kada je
na zagrebaËkom podruËju bilo obilnog pljuska.
Analiza zime 2013/2014. godine
po tipovima vremena
Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
Krunoslav Mikec, dipl. inæ.
Uvod
Proteklih zimskih mjeseci (prosinac, sijeËanj i ve-
ljaËa) vremenske prilike su uvelike odstupale od uo-
biËajenih. Zima 2013./2014. je bila toplija od viπegodiπnjeg
prosjeka. Oborina je bilo u prosincu i sijeËnju manje
ili oko viπegodiπnjeg srednjaka, dok ih je u veljaËi bi-
lo znatno viπe, πtoviπe u veÊini krajeva je bilo ekstrem-
nih koliËina. Posljedica takvih vremenskih prilika su
bile poplave koje su uzrokovale golemu materijalnu
πtetu. Meutim, snijega je tijekom ove zime bilo ma-
lo, Ëak i u viπem gorju. Viπe snijega uz znatniji snjeæni
pokrivaË (20 - 40 cm) palo je oko 25. sijeËnja. PoËetkom
veljaËe zapadne krajeve Hrvatske, a posebice Gorski
kotar obiljeæila je „ledena kiπa“ (kiπa koja se smrzava
u dodiru s podlogom). Debljina sloja leda na podlozi
je bila nekoliko cm, πto je uzrokovalo lomljenje drveÊa
i prekide elektriËnih vodova. Goranski kraj, te Mei-
murje i Hrvatsko zagorje pretrpili su velike πtete, a ko-
naËne posljedice ove elementarne nepogode u goran-
skim πumama tek Êe se vidjeti.
Klimatoloπka analiza temperaturnih i oborinskih
prilika ove zime u odnosu na tridesetogodiπnji prosjek
(1961.-1990.) pokazuje da je temperatura zraka bila
znatno viπa od uobiËajene, primjerice u sijeËnju i ve-
ljaËi uglavnom za 3 do Ëak 6°C, te je bila u kategori-
jama toplo i vrlo toplo, a u zapadnoj unutraπnjosti te
na veÊem dijelu Jadrana i ekstremno toplo. Oborina je
u prosincu bilo manje od prosjeka ili rijetko oko
prosjeËnih vrijednosti, ali ih je zato u veljaËi bilo i do
4 puta viπe s najveÊim odstupanjem u Senju. Kategorije
su u veljaËi u veÊini predjela bile kiπno do ekstremno
kiπno.
Naravno da su takve vremenske i klimatske pri-
like posljedica odgovarajuÊih sinoptiËkih situacija.
Da bi se detaljnije analizirala vremenska slika
raena je analiza prizemnih sinoptiËkih situacija na os-
8
BILTEN 05 / 2014
novi 29 vremenskih tipova koje je odredio dr.sc. Draæen
Poje 1965. godine.
Tipovi vremena su se odreivali iz analize prizemnog
tlaka zraka u 00 UTC NjemaËke meteoroloπke sluæbe.
Nadalje, vremenski tipovi su s obzirom na utjecaj
na vrijeme i uËestalost pojavljivanja svrstani u grupe
tipova vremena, odnosno vremenske reæime.
Odreeno je pet vremenskih reæima: radijacijski,
oborinski, advekcija iz jugoistoËne Europe, advekci-
ja iz sjeverozapadne Europe te vjetrovni, a preostali
vremenski tipovi prema Poje (1965.), znatno su manje
uËestali, te su stoga svrstani u kategoriju „ostali“.
Karakteristike analiziranih vremenskih reæima
Radijacijski reæim karakterizira slabo strujanje
promjenljiva smjera, te utjecaji lokalnih Ëimbenika
(podloge, reljefa). Pojavljuje se na prednjoj (V1), do-
njoj (V2) i gornjoj (V4) strani anticiklone, u podruË-
ju grebena visokog tlaka zraka (g), u polju srednje iz-
jednaËenog tlaka zraka (Ba, Bc), te izmeu dva cik-
lonalna polja - most visokog tlaka zraka (mv).
Iako greben visokog tlaka spada u radijacijski
tip vremena, nema uvijek obiljeæja radijacijskog reæi-
ma, pa se u nekim analizama promatra zasebno (LonËar
i VuËetiÊ, 2003.)
Oborinski reæim karakterizira advekcija toplog i
vlaænog zraka (preteæno uz ciklonalnu zakrivljenost
izobara) uz procese dizanja zraka i stvaranje naoblake
i oborine. Vremenski tipovi koji su povezani s tak-
vim vremenom su prednja (N1) i donja (N2) strana cik-
lone, prednja strana doline (Dol1), os doline (Dol2)
te zapadno (WS), jugozapadno (SWS) i juæno stanje
(SS).
Advekciju iz jugoistoËne Europe karakteriziraju
hladna advekcija u zimskom dijelu godine u uvjetima
slabog strujanja pogodnog za odræavanje stabilnih in-
verznih prilika duljeg trajanja. Pojavljuje se na straæ-
njoj strani anticiklone (V3), te uz jugoistoËno stanje
(SES).
Advekcija iz sjeverozapadne Europe je karakteris-
tiËna po pritjecanju hladnog zraka, uglavnom u toplom
dijelu godine, πto pogoduje stvaranju konvektivne
naoblake uz mjestimiËne pljuskove. »esto je povezana
s prolaskom frontalnog sustava. Takve vremenske pri-
like javljaju se u sjeverozapadnom stanju (NWS) i na
straænjoj strani doline (Dol3).
Vjetrovni reæim povezan je s advekcijom hladnog
zraka koja se odvija s velikim brzinama, pa je horizon-
talna i vertikalna razmjena zraka vrlo velika. Takve
vremenske prilike pojavljuju se u sjevernom (NS),
sjeveroistoËnom (NES) i istoËnom stanju (ES), te na
gornjoj strani ciklone (N4).
Rezultati i diskusija
Kad se sinoptiËke situacije, odnosno glavni sus-
tavi ciklona i anticiklona promatraju nad veÊim po-
druËjem, onda se moæe primijetiti da su nad Atlantikom
i zapadnom Europom u veÊem dijelu zime bile prisutne
prostrane i izraæene ciklone ispred kojih je i na podruË-
je naπe zemlje pritjecao topao zrak s juga i jugozapa-
da. Utjecaj hladne istoËnoeuropske anticiklone je izostao.
Ujedno su na Sredozemlju povremeno nastajale cik-
lone, a posebice su one sa srediπtem nad Genovskim
zaljevom i s putanjama preko zapadne Hrvatske ili
Jadrana uzrokovale ekstremne koliËine oborine.
Nad naπom zemljom je u prve dvije dekade pro-
sinca 2013. godine bilo uglavnom polje malo poviπenog
ili visokog tlaka zraka. S astronomskim poËetkom zime,
odnosno u treÊoj dekadi prosinca na vrijeme je sve
naglaπenije utjecala Genovska ciklona koja je uzroko-
vala mjestimice obilnu kiπu. Nakon toga ponovno je
nad naπim podruËjem u sijeËnju prevladavalo polje
poviπenog tlaka zraka uz pritjecanje toplog zraka u
visinskoj struji, a sredozemne ciklone su se svojom
glavninom kretale juænije od Hrvatske. Oko sredine si-
jeËnja, te ponovno krajem druge dekade ciklone iz za-
padnog Sredozemlja, te one sa srediπtem nad Genovskim
GRUPA TIP VREMENA
radijacijski reæim V1, V2, V4, g, mv, Ba, Bc
oborinski reæim N1, N2, Dol1, Dol2, WS, SWS, SS
advekcija iz SE Europe V3, SES
advekcija iz NW Europe NWS, Dol3
vjetrovni reæim N4, NS, NES, ES
ostaliN3, Nc, zodol1, zodol2, zodol3,Vc, Dol
Tablica 1. Grupirani tipovi vremena -vremenski reæimi
BILTEN 05 / 2014
9
zaljevom donijele su obilnu kiπu, osobito na Jadranu
i u podruËjima uz Jadran. Bilo je iznadprosjeËno top-
lo tako da snijega gotovo da nije bilo. VeÊ prije spomenu-
ta ciklona iz Genovskog zaljeva je 25. i 26. sijeËnja
donijela prvi obilniji snijeg u kopneno podruËje Hrvatske.
U veljaËi je utjecaj ciklona bio uËestaliji. PoËetkom
mjeseca je zbog pritjecanja vlaænog i toplog zraka po
visini uslijed prisustva ciklone u Sredozemlju, te zadræa-
vanja hladnog zraka pri tlu i utjecaja ogranka anticik-
lone u unutraπnjosti bilo “ledene kiπe“. Takva sinop-
tiËka situacija zadræavala se oko 4 dana, pa je zato
debljina sloja leda bila nekoliko cm. Najviπe “ledene
kiπe“ je palo u Gorskom kotaru, i to oko Fuæina i Delnica,
te Parga. Zatim je bilo povremenih prodora vlaænog,
ali razmjerno toplog zraka, pa je snijega bilo uglavnom
u gorju. Najizraæenije ciklone premjeπtale su se
preko Hrvatske od 9. do 15. veljaËe, te je s njima bilo
obilne kiπe, oko 12. veljaËe i na zapadu zemlje. Uz
takvu jaku ciklonalnu aktivnost na podruËju naπe zem-
lje i okolice, ponovno je u zapadnim i sjeverozapad-
nim krajevima bilo poplava.
©to se vremenskih reæima tiËe, gledano za cijelu
Hrvatsku, zimu obiljeæava velika uËestalost oborin-
skog reæima kao posljedica jake ciklonalne aktivnos-
ti, osobito u veljaËi. On se u unutraπnjosti javlja goto-
vo dva puta ËeπÊe nego πto je to uobiËajeno.
Tipovi vremena odreuju se na osnovi podjele
Hrvatske na 4 podruËja (unutraπnjost, sjeverni, srednji
i juæni Jadran) pri Ëemu se unutraπnjost Hrvatske odnosi
ponajprije na sjeverozapadne krajeve. Stoga je u sluËa-
ju klimatoloπke analize oborina u istoËnim krajevima
prosinac 2013. svrstan u kategoriju ekstremno suπno,
sijeËanj i veljaËa 2014. u kategoriju normalno (a cijela
zima u kategorije od vrlo suπno do normalno), pa se
velika uËestalost oborinskog reæima oËito ne odnosi na
istok zemlje.
Na sjevernom Jadranu uËestalost oborinskog reæi-
ma je oko 12 % veÊa od prosjeka. OpÊenito, na cijelom
Jadranu treÊinu razdoblja obiljeæio je upravo oborin-
ski reæim.
UËestalost radijacijskog reæima takoer je rela-
tivno velika u unutraπnjosti (44 %) i na sjevernom
Jadranu (41 % - greben je u analizi izdvojen, ali spa-
da u radijacijski reæim), a tek je neπto manja na sred-
njem (38 %) i juænom (35 %) dijelu.
S obzirom da je tijekom veÊeg dijela zime izosta-
la sinoptiËka situacija koju bi karakteriziralo dulje sta-
bilno razdoblje, onda i ne Ëudi gotovo upola manja
uËestalost advekcije iz jugoistoËne Europe od uobiËa-
jenog u unutraπnjosti i na sjevernom Jadranu.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo
vremenski reæim
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
zima 2013.-2014.
zima 1971.-1990.
Slika 6. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih reæima za
zimu 2013.-2014. i za zimsko razdoblje 1971.-1990.
za unutraπnjost Hrvatske
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
N1 N2 N3 N4 NcDol1
Dol2Dol3
zodol2 Dol V1 V2 V3 V4 Vc g mv SS
SWS
WS
NWS NS
NES ES SES Ba Bc
zodol1
zodol3
tip vremena
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
zima 2013.-2014.
zima 1971.-1990.
Slika 7. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih tipova za zimu 2013.-2014. i za zimsko razdoblje 1971.-1990.
za unutraπnjost Hrvatske
10
BILTEN 05 / 2014
Vjetrovni reæim na sjevernom Jadranu pojavljuje
se u 10 % sluËajeva, baπ kao πto je to za oËekivati pre-
ma viπegodiπnjem prosjeku, dok je neπto manja uËestalost
u unutraπnjosti (4 % ove zime u odnosu na 7 % tijekom
20 godiπnjeg prosjeka).
Tipovi vremena koji spadaju u vjetrovni reæim na
srednjem i juænom Jadranu javljali su se u 7, odnosno
9 % sluËajeva.
Unutraπnjost Hrvatske
Analiza vremenskih reæima u unutraπnjosti za zimu
2013./2014. pokazuje da su uglavnom prevladavala
dva reæima, oborinski (42 %) Ëija je uËestalost bila go-
tovo dva puta veÊa od uobiËajenog te radijacijski (44
%) Ëije se pojavljivanje nije bitno razlikovalo od
viπegodiπnjeg srednjaka. VeÊ je i prije reËeno da je us-
lijed izostanka duljeg stabilnog razdoblja karakteris-
tiËnog za zimske mjesece uz slabo strujanje i pritje-
canje hladnog zraka, u unutraπnjosti advekcija iz ju-
goistoËne Europe bila gotovo upola manja (8 %) od
uobiËajenog (15 %). Razmjerno je rijedak bio i vjetro-
vni reæim (4 %), ali njegova uËestalost u 20 godiπnjem
srednjaku ionako je mala (7 %), a advekcija sa sjeveroza-
pada posve je izostala.
Znatno veÊa uËestalost oborinskog reæima poslje-
dica je Ëeste pojave karakteristiËnih vremenskih tipo-
va i stanja za taj reæim. Tako je u unutraπnjosti uz ve-
liku ciklonalnu aktivnost prednja strana ciklone (N1)
i prednja strana doline (Dol1) bila neπto uËestalija od
prosjeka. Os doline (Dol2) te jugozapadno prijelazno
stanje (SWS) bili su oko 4 puta ËeπÊi ove zime nego
inaËe. Juæno (SS) i zapadno (WS) prijelazno stanje,
koji spadaju u oborinski reæim, iako ne baπ zastuplje-
ni u unutraπnjosti, takoer su bili ËeπÊi.
S druge strane, najveÊu Ëestinu (27 %) imao je tip
vremena koji spada u radijacijski reæim, greben vi-
sokog tlaka (g), koji je i uobiËajeno najzastupljeniji
(16 %) u hladnom dijelu godine. Ove zime relativna
frekvencija tipova vremena koji spadaju u radijacijski
reæim bila je najveÊa u prosincu. Uz greben, veÊu
frekvenciju od 20 godiπnjeg srednjaka imao je i most
visokog tlaka (mv), iako je njegovo pojavljivanje u
zimskim mjesecima razmjerno rijetko. Meutim, ove
zime u veÊoj mjeri izostao je utjecaj anticiklone (po-
java tipa vremena V1, V2, V4), πto je u uvodu veÊ i
spomenuto.
Sjeverni Jadran
Na sjevernom Jadranu najzastupljeniji vremens-
ki reæimi tijekom zime bili su oborinski i radijacijski
(ako se promatraju zajedno greben visokog tlaka i tipovi
vremena koji pripadaju radijacijskom reæimu). »esti-
na oborinskog reæima bila je oko 36 %, πto je za oko
50 % viπe od prosjeka za razdoblje 1971.-2000.
Stoga klimatoloπka ocjena oborine za ovu zimu na sje-
vernom Jadranu (kiπno i vrlo kiπno) nije nimalo izne-
naujuÊa. Oborinski reæim pritom je u sijeËnju i velja-
Ëi bio zamjetno ËeπÊi nego u prosincu kada je najËeπÊi
bio radijacijski reæim (zajedno s grebenom visokog tla-
ka), naime, viπe je od pola prosinca obiljeæio radi-
jacijski reæim (kao i u unutraπnjosti), a ukupno u ci-
jeloj zimi ta je Ëestina bila malo veÊa od 40 %. Ono
πto je zanimljivo primjetiti je kako se pojava grebena
visokog tlaka udvostruËila u odnosu na prosjek, dok je
s druge strane, relativna Ëestina vremenskih tipova ko-
ji pripadaju u radijacijski reæim znatno smanjena i to
za oko 40 %. No, suma ta dva reæima iz ove zime na
kraju se gotovo uopÊe ne razlikuje od sume 30-godiπnjeg
klimatoloπkog srednjaka. »estina vjetrovnog reæima
bila je takoer jednaka prosjeËnoj, dok je broj dana s
advekcijom s jugoistoka bio gotovo dva puta manji. I
Ëestina tipova koji pripadaju pod ostalo bila je manja
od prosjeka. Najrjea je, kao πto je uostalom i uo-
biËajeno, bila advekcija sa sjeverozapada.
Ako se pogleda raspodjela vremenskih tipova ove
zime, osim veÊ spomenute udvostruËene Ëestine grebe-
na visokog tlaka u odnosu na viπegodiπnji srednjak,
najveÊe je odstupanje SWS tipa, odnosno jugozapadnog
prijelaznog stanja, kojeg je tijekom proπla tri mjeseca
bilo oko 3.5 puta viπe nego πto je uobiËajeno u raz-
0
5
10
15
20
25
30
35
40
oborinski radijacijski SE advekcija NWadvekcija
vjetrovni greben (rad) ostalo
vremenski reæim
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
zima 2013.-2014.
zima 1971.-2000.
Slika 8. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih reæima za
zimu 2013.-2014. i za zimsko razdoblje 1971.-2000.
za sjeverni Jadran
BILTEN 05 / 2014
11
doblju od 1971. do 2000. godine. To je u skladu s pre-
vladavajuÊom sinoptiËkom situacijom, odnosno stal-
nim i Ëestim pritjecanjem toplog i vlaænog zraka s ju-
gozapada na prednjoj strani prostrane ciklone sa srediπtem
nad Atlantskim oceanom. Relativna Ëestina tipova vre-
mena mosta visokog tlaka (mv) i juænog prijelaznog
stanja (tip SS) takoer je zamjetno veÊa od prosjeka.
Razmjerno je malo bilo tipova vezanih uz srediπte
anticiklone u blizini Hrvatske, broj dana s tipovima
V1, V2 i V3 (prednja, donja i straænja strana anticik-
lone) ove je zime bio 3 do 4 puta manji od klimatoloπkog
srednjaka (sliËno kao i u unutraπnjosti Hrvatske).
Srednji i juæni Jadran
Analiza vremenskih reæima za srednji i juæni Jadran
ukazuje kako je tijekom zime, kao i u proπlim sezona-
ma, njihova relativna Ëestina bila vrlo sliËna.
Kao i na sjevernom Jadranu, na oba su ova po-
druËja gotovo jednako Ëesti bili oborinski i radijacijs-
ki reæim (promatrano zajedno greben visokog tlaka i
tipovi vremena koji spadaju u radijacijski reæim) na
koje ukupno otpada viπe od dvije treÊine dana tijekom
zime. Pritom su gotovo polovica sijeËnja i polovica
veljaËe imali oborinski reæim vremena πto je u skladu
s rezultatima klimatoloπke analize tih mjeseci. Nasuprot
tomu, u prosincu je pola mjeseca imalo radijacijski
reæim. Od ostalih reæima, razmjerno velika je frekven-
cija advekcije s jugoistoka s malo viπe od 10 % te nakon
toga vjetrovnog reæima, dok je advekcija sa sjeveroza-
pada bila vrlo rijetka.
Od vremenskih tipova, najËeπÊi je bio greben vi-
sokog tlaka na kojeg otpada viπe od 20 % dana. Pritom
je u svakome od tri zimska mjeseca njegova Ëestina bi-
la sliËna, odnosno bio je ravnomjerno raspodijeljen po
mjesecima. Po Ëestini zatim slijedi tip N1 (prednja
strana ciklone), a nakon toga Dol1 (prednja strana do-
line), oboje tipovi koji pripadaju oborinskom reæimu.
Razmjerno je velika relativna Ëestina i tipa SES (jugo-
istoËno prijelazno stanje), tip koji pripada reæimu SE
advekcija (advekcija s jugoistoka). InaËe, Ëestina tipo-
va je, kao i reæima, u obje regije bila sliËna. NajveÊa
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
22
24
26
N1 N2 N3 N4 NcDol1
Dol2Dol3
zodol2 Dol V1 V2 V3 V4 Vc g mv SS
SWS
WS
NWS NS
NES ES SES Ba Bc
zodol1
zodol3
tip vremena
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
zima 2013.-2014.
zima 1971.-2000.
Slika 9. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih tipova za zimu 2013.-2014. i
za zimsko razdoblje 1971.-2000. za sjeverni Jadran
0
5
10
15
20
25
30
35
40
oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni greben (rad) ostalo
vremenski reæim
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
SREDNJI JADRAN
JU_NI JADRAN
Slika 10. Relativne Ëestine vremenskih reæima za zimu 2013.-2014. za srednji i juæni Jadran
12
BILTEN 05 / 2014
razlika vidljiva je kod pojave tipa SWS (jugozapadno
prijelazno stanje) koji je na srednjem Jadranu bio oko
dva puta ËeπÊi nego na juænom. Joπ jednom valja reÊi
da je takva situacija rezultat specifiËnog dugotrajnog
poloæaja prostrane ciklone iznad Atlantika koja je za
posljedicu imala jugozapadno strujanje na svojoj pred-
njoj strani. To strujanje zahvaÊalo je i sjeverni Jadran
i unutraπnjost Hrvatske, posebice njezin zapadni dio.
ZakljuËak
Analiza zime 2013./2014. po tipovima vremena i
vremenskim reæimima pokazala je da su u cijeloj
Hrvatskoj najzastupljeniji bili oborinski i radijacijski
reæim, koji su se pojavljivali u gotovo dvije treÊine raz-
doblja. Pritom je raspodjela po podruËjima sliËna, uz
prevladavajuÊi radijacijski reæim u prosincu, a oborin-
ski u sijeËnju i veljaËi.
Greben visokog tlaka bio je najËeπÊi tip vremena
(s relativnom Ëestinom izmeu 20 i 25 %), ali su tipovi
vremena koji spadaju u oborinski reæim (N1, Dol1,
Dol2 te osobito SWS) u zbroju, odnosno sveukupno
tijekom ove zime bili najËeπÊi. Posljedica je to jake
ciklonalne aktivnosti iznad Sredozemlja i naπih kraje-
va, ali i dugotrajne i duboke ciklone iznad Atlantika
pri Ëemu je nad naπe krajeve stalno pritjecao vlaæan i
topao zrak.
Literatura
DWD, 2013., Europäische Wetterbericht
DWD, 2014., Europäische Wetterbericht
LonËar E. i A. BajiÊ, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj.
Hrv. Meteor. »as., 29, 31-41
LonËar E. i V. VuËetiÊ, 2003: Tipovi vremena i njiho-
va primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. »as.,
38, 57-81
Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i
njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad
Jugoslavijom. Disertacija na SveuËiliπtu u Zagrebu,
215 str.
Klimatoloπka analiza
dr. sc. Tanja Likso
Analiza temperaturnih anomalija za svibanj 2014.
godine pokazuje da su na veÊem broju analiziranih
postaja srednje mjeseËne temperature zraka bile ispod
viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Samo na neko-
liko postaja srednja mjeseËna temperatura zraka bila
je jednaka prosjeku (Rijeka, Sisak, Zaviæan i Zagreb-
GriË). Odstupanja srednje mjeseËne temperature zra-
ka bila su u rasponu od -1.1°C (Knin) do 0.7°C (Parg).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u
Hrvatskoj za svibanj 2014. godine opisane su domi-
nantnom kategorijom normalno izuzevπi πire podruË-
je Knina i dio juænog Jadrana koji se nalaze u kategori-
ji hladno.
Tijekom svibnja 2014. izmjenjivala su se kraÊa
razdoblja negativnih i pozitivnih anomalija srednje
dnevne temperature zraka, pri Ëemu je kraj svibnja
imao obiljeæja negativnih anomalija na svim analiziran-
im postajama i to je razdoblje trajalo od 1 do 4 dana.
Tijekom svibnja 2014. najveÊa pozitivna odstu-
panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na
viπegodiπnji prosjek kretala su se od 2.8°C (Dubrovnik,
10. svibnja) do 7.7°C na opservatoriju Zagreb-Maksimir
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
22
24
N1 N2 N3 N4 NcDol1
Dol2Dol3
zodol2 Dol V1 V2 V3 V4 Vc g mv SS
SWS
WS
NWS NS
NES ES SES Ba Bc
zodol1
zodol3
tip vremena
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
SREDNJI JADRAN
JU_NI JADRAN
Slika 11. Relativne Ëestine tipova vremena za zimu 2013.-2014. za srednji i juæni Jadran
BILTEN 05 / 2014
13
(22. svibnja). NajveÊe negativno odstupanje srednje
dnevne temperature zraka zabiljeæeno u Osijeku (15.
svibnja) kada je srednja dnevna temperatura zraka bi-
la 7.4°C niæa od viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).
Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zraka
u svibnju 2014. godine kretala se u rasponu od 9.7°C
na Zaviæanu do 22.0°C u Kninu i ©ibeniku. U odnosu
na viπegodiπnji prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne
maksimalne temperature zraka bile su veÊinom niæe
od prosjeka, a odstupanja su se kretala od -1.0°C (Komiæa
i Osijek) do 0.8°C (Mali Loπinj). Apsolutni tempera-
turni maksimumi zabiljeæeni su 22. svibnja 2014. a kre-
tali su se izmeu 18.2°C (Zaviæan) i 30.7°C (Sisak).
Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka u
svibnju 2014. godine bile su u rasponu od 3.4°C na
Zaviæanu do 15.7°C u Dubrovniku. U odnosu na
viπegodiπnji prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne
minimalne temperature zraka bile su na podjednakom
broju postaja iznad i ispod spomenutog prosjeka.
Odstupanja srednje mjeseËne minimalne temperature
zraka u svibnju 2014. godine su se kretala od -1.1°C u
Hvaru i Kninu do 1.4°C u Bjelovaru. Apsolutni tem-
peraturni minimumi su se nalazili u rasponu od -3.2°C
na Zaviæanu (4. svibnja) do 11.1°C u Dubrovniku (16.
svibnja).
Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura
zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-
Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-
ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi
nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-
2013. za Zagreb-GriË, te 1948.-2013. za Split-Marjan
i Rijeku.
Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema
kojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-
jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature
zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno
hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi
dvije standardne devijacije.
Navedena anliza izuzetnosti je pokazala da na
postajama Zagreb-GriË i Rijeka u svibnju 2014. nije
bilo izvanredno toplih ni izvanredno hladnih dana dok
je na postaji Split-Marjan 15. svibnja okarakteriziran
kao izvanredno hladan dan sa srednjom dnevnom tem-
peraturom od 12.6°C. Dan 15. svibnja 2014. ne moæe
se smatrati rekordno hladnim danom buduÊi da je sred-
nja dnevna temperatura zraka toga dana viπa od naj-
niæe srednje dnevne temperature zraka u raspoloæivom
nizu.
Analiza koliËina oborine za svibanj 2014. go-
dine koje su izraæene u postocima (%) viπegodiπnjeg
prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su koliËine oborine
na veÊini analiziranih postaja bile iznad viπegodiπnjeg
prosjeka. Usporedba s viπegodiπnjim prosjekom pokazu-
je da se koliËine oborine za svibanj 2014. godine nalaze
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
02468
10
1214
1618
202224262830
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
02468
101214161820
2224262830
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
ZAGEB - GRI» (1862.-2013.) SPLIT - MARJAN (1948.-2013.) RIJEKA (1948.-2013.)
-t+σ
-t-2σ
-t+σ
-t+2σ
-t-σ
-t-2σ
-t-σ
-t-2σ
-t+2σ
-t-σ
-t+σ
-t+2σ
-t
-t
-t
Slika 12. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u SVIBNJU 2014. godine
u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—
) i standardnim devijacijama (σ).
14
BILTEN 05 / 2014
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Komiæa
53
Dubrovnik
0.0
-0.1
47
-0.4
0.5
67
Osijek39
Knin
29
-0.2
-0.845
0.0
-1.1
20
46
-0.1
Rijeka50
Varaædin47
50Zagreb Bjelovar
Sisak50
0.0
Sl. Brod-0.1
0.1
Pazin-0.1
Ogulin
54
-0.8
0.1GospiÊ
-0.4
Daruvar
0.2
56
Karlovac
-0.5Hvar
33
-0.3Lastovo
24
40
50Zaviæan
47
0.0
PoreË
Senj
0.5
53
-0.7
29
0.1
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
Parg
69
39
0.7
70
Slika 13. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 2014. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 99
22
90
91
47
80
272
Ogulin130
75
78
Pazin
Split
Knin
Daruvar98
214
22397
132
60
74
Karlovac
130
M. Loπinj
Rijeka
78Zaviæan
125
Varaædin76
Zagreb Bjelovar
88
236
Zadar
Osijek
126
35
DubrovnikLastovo87
52
23781
Komiæa178
203
88
48 Sl. Brod
90
PoreË
Senj
©ibenik
183
66
GospiÊ
38
86
77
42
84
46
90
72
138
165
90
Hvar
Parg117
69
47
Slika 14. MjeseËne koliËine oborine u SVIBNJU 2014. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
BILTEN 05 / 2014
15
Slika 15. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)
za SVIBANJ 2014. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm OSIJEK
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
RIJEKA
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm
SPLIT MARJAN
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
OGULIN
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
DUBROVNIK
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina
16
BILTEN 05 / 2014
Slika 16. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka
za razdoblje 1961-1990. za SVIBANJ 2014. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C OSIJEK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka
BILTEN 05 / 2014
17
U svibnju 2014. godine broj sati sijanja Sunca bio
je na veÊem broju analiziranih postaja viπi od viπegodiπnjeg
prosjeka (1961.-1990.). Odstupanja su se kretala od
30.6 sati u Dubrovniku gdje je zabiljeæeno ukupno
235.2 sata sijanja Sunca do 31.7 sati u Osijeku gdje
je mjeseËna suma sijanja Sunca iznosila 242.1 sat.
Negativne/pozitivne anomalije broja sati sijanja Sunca
u svibnju 2014. godine u skladu su s pozitivnim/nega-
tivnim anomalijama srednje mjeseËne naoblake.
Analiza klimatskih anomalija
za proljeÊe 2014. godine
Srednja proljetna (oæujak, travanj, svibanj) tem-
peratura zraka je na svim analiziranim postajama bila
viπa od odgovarajuÊeg viπegodiπnjeg prosjeka 1961.-
1990. Odstupanja srednje proljetne temperature zra-
ka su se kretala od 0.5°C u Komiæi do 2.7°C u Pargu.
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u
Hrvatskoj za proljeÊe 2014. godine opisane su sljedeÊim
kategorijama: normalno (dio juænog Jadrana), toplo
(dio istoËne Hrvatske te dio srednjeg i juænog Jadrana),
ekstremno toplo (πire podruËje PoreËa i Rijeke) i vr-
lo toplo (preostali dio Hrvatske).
Tablica 2. Izvanredno hladni dani za postaju Split-Marjan,
SVIBANJ 2014. godine.
SPLIT-MARJANizvanredno hladni i rekordno hladni dani u svibnju 2014. godine
Izvanredno hladni dani 15.5
Srednja dnevna temp. (°C) 12.6
Srednja dnevna temp. (°C),raspoloæivi niz (1948..-2013.)
11.51980.
u rasponu od 60% viπegodiπnjeg prosjeka u Kninu (54.0
mm) do 272% tog prosjeka u Osijeku (159.4 mm).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2014.
godine opisane su sljedeÊim kategorijama: ekstrem-
no kiπno (πire podruËje Osijeka), vrlo kiπno (dio is-
toËne Hrvatske), kiπno (Zaviæan, dio sjeverne, srediπnje
i istoËne Hrvatske te sjevernog i juænog Jadrana), suπno
(πire podruËje Knina) i normalno (preostali dio Hrvatske).
NajveÊa maksimalna dnevna koliËina oborine u
svibnju 2014. godine izmjerena je 4. svibnja na posta-
ji Daruvar (51.1 mm) dok je postaja Zaviæan imala naj-
veÊu mjeseËnu koliËinu oborine (208.0 mm) za mjesec
svibanj 2014. godine.
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Komiæa
96
Dubrovnik
2.0
1.2
93
1.6
1.8
98
Osijek93
Knin
85
2.1
1.198
1.9
0.7
77
96
2.0
Rijeka99
Varaædin98
98Zagreb Bjelovar
Sisak97
1.9
Sl. Brod1.7
1.5
Pazin1.5
Ogulin
97
0.5
1.9GospiÊ
1.3
Daruvar
2.1
97
Karlovac
0.8Hvar
83
0.9Lastovo
72
86
94Zaviæan
94
2.3
PoreË
Senj
1.9
97
1.0
85
1.9
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
Parg
99
91
2.7
99
Slika 17. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROLJEΔE 2014. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
18
BILTEN 05 / 2014
Analiza proljetnih koliËina oborine izraæenih u %
prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da su na
veÊem broju analiziranih postaja koliËine oborine bile
viπe od prosjeka. KoliËine su se kretale od 73% prolje-
tnog prosjeka u Senju do 178% prosjeka u Osijeku.
Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za
proljeÊe 2014. godine svrstane su u sljedeÊe kate-
gorije: ekstremno kiπno (πire podruËje Siska), vrlo
kiπno (dio istoËne Hrvatske i dio juænog Jadrana), kiπno
(dio juænog Jadrana), suπno (dio sjevernog Jadrana) i
normalno (preostali dio Hrvatske).
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta
mr. sc. Ksenija CindriÊDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali
U svibnju 2014. godine su suπni i kiπni uvjeti na
dnevnoj skali, na 25 postaja u Hrvatskoj, analizirani
pomoÊu dvije metode. PraÊene su kumulativne koliËine
oborine od poËetka do kraja svibnja i usporeene su s
teorijskim percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjih
mjeseËnih vrijednosti koliËine oborine za svibanj, iz
40-godiπnjeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su anali-
zirani sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËi-
nom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.
U kontinentalnoj Hrvatskoj su tijekom Ëitavog
svibnja oborinske prilike bile kiπne (percentil 75 do
91) ili vrlo kiπne (percentil 91 do 98). U Osijeku i
Bjelovaru su prevladale ekstremno kiπne prilike (per-
centil > 98) koje su uzrokovale viπe kratkih kiπnih raz-
doblja s velikom koliËinom oborine. Tako je u Osijeku,
gdje prosjeËno u svibnju padne 73 mm oborine, prvih
pet dana palo 66.4 mm oborine, a tijekom 4-dnevnog
kiπnog slijeda u drugoj dekadi zabiljeæeno je 89.3 mm
oborine.
Na podruËju Ogulina i u najviπem gorju (Zaviæan)
takoer su tijekom svibnja prevladavale kiπne oborinske
prilike. U Gorskom kotaru i Lici kiπne prilike koje su
prevladavale u prvoj polovici svibnja, u drugoj polovi-
ci su se normalizirale. Na svim gorskim postajama je
zabiljeæeno po jedno 8 ili 9 dnevno kiπno razdoblje ko-
je se nastavilo s kraja travnja.
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 98
60
74
102
51
109
178
Ogulin112
70
32
Pazin
Split
Knin
Daruvar97
153
15996
114
106
37
Karlovac
107
M. Loπinj
Rijeka
68Zaviæan
96
Varaædin60
Zagreb Bjelovar
99
171
Zadar
Osijek
87
27
DubrovnikLastovo98
51
15792
Komiæa176
139
83
17 Sl. Brod
89
PoreË
Senj
©ibenik
167
81
GospiÊ
42
97
73
15
86
37
97
46
86
118
74
Hvar
Parg104
56
63
Slika 18. MjeseËne koliËine oborine u PROLJEΔE 2014. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
BILTEN 05 / 2014
19
Na sjevernom Jadranu su tijekom svibnja oborinske
prilike uglavnom bile u granicama normale. Samo su
na podruËju Malog Loπinja u prvoj polovici svibnja
oborinske prilike bile kiπne ili vrlo kiπne, potom su
se normalizirale, a u zadnjoj pentadi su opet bile kiπne.
Na dalmatinskoj obali i u njezinom zaleu je prva deka-
da svibnja bila kiπna, a kumulativna koliËina oborine
je do kraja mjeseca bila u granicama normale. Meutim,
na otocima (Hvar i Lastovo) su tijekom Ëitavog svib-
nja oborinske prilike bile vrlo kiπne. U Hvaru se kiπno
razdoblje nastavilo iz travnja i sveukupno je trajalo
osam dana.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj
skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci
U svibnju 2014. godine su zabiljeæeni oborinski
uvjeti na veÊini postaja u Hrvatskoj bili iznad medi-
jana (medijan = 50 percentil). Umjereno kiπni uvjeti
su bili u Hvaru, Karlovcu, Kriæevcima i Slavonskom
Brodu (SPI1; 1.20, 1.28, 1.01 i 1.40) dok su vrlo
kiπni uvjeti zabiljeæeni u Daruvaru, Bjelovaru, Sisku
i Zagrebu (SPI1; 1.92, 1.74, 1.86, 1.51). Ekstremno
kiπni uvjeti su bili u Osijeku (SPI1; 2.38).
Na 3-mjeseËnoj vremenskoj skali su tijekom prolje-
Êa 2014. godine zabiljeæeni oborinski uvjeti bili u grani-
cama normale u Istri, na sjevernom Jadranu, zapadnim
podruËjima Hrvatske te u Dalmaciji. Umjereno kiπni
uvjeti su bili u Hvaru (SPI3; 1.10), a vrlo kiπni uvjeti
u Bjelovaru (SPI3; 1.75). Ekstremno kiπni uvjeti su
prevladavali u Daruvaru, Osijeku, Sisku i Slavonskom
Brodu (SPI3; 2.05, 2.23, 2.29 i 2.01).
Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina obo-
rine pokazuje da su tijekom zime i proljeÊa 2014. go-
dine na veÊini postaja zabiljeæena pozitivna odstupa-
nja koliËina oborine. Umjereno kiπni uvjeti su bili u
Daruvaru, Karlovcu, Kriæevcima, Ogulinu, Osijeku,
Pazinu, Rijeci i Zagrebu (SPI6; 1.09, 1.38, 1.08,
1.10, 1.20, 1.28, 1.14, 1.27). Vrlo kiπni uvjeti su pre-
vladavali u Bjelovaru i Sisku (SPI6; 1.84 i 1.98) a ek-
stremno kiπni uvjeti u Pargu (SPI6; 2.18).
Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog
indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)
Slika 19. Kumulativne koliËine oborine (mm) u SVIBNJU 2014., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,
Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.
vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno
20
BILTEN 05 / 2014
Slika 20. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u SVIBNJU 2014.
BILTEN 05 / 2014
21
prikazuje da su umjereno kiπni uvjeti zabiljeæeni u
Bjelovaru, Kriæevcima, Kninu, Rijeci i Zagrebu (SPI12;
1.25, 1.43, 1.02, 1.23, 1.08). U Sisku su zabiljeæeni vr-
lo kiπni uvjeti (SPI12; 1.74).
U proteklih dvije godine su oborinski uvjeti na is-
toku Hrvatske bili unutar granice normale. Umjereno
kiπni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru, Dubrovniku,
Hvaru, Kninu, Osijeku, Pazinu, Splitu, ©ibeniku, i
Varaædinu (SPI24; 1.32, 1.17, 1.43, 1.04, 1.43, 1.19,
1.20, 1.13 i 1.50). Vrlo kiπni uvjeti su zabiljeæeni u
Senju i Zagrebu (SPI24; 1.99 i 1.82), a ekstremno kiπni
u GospiÊu, Karlovcu, Malom Loπinju, Ogulinu, Pargu,
Rijeci, Sisku, Zadru i na Zaviæanu (SPI24; 2.25,
2.38, 2.02, 2.10, 3.29, 2.60, 2.30, 2.07 i 2.38).
Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su oborinski
na veÊini postaja bili u granicama normale. Umje-
reno kiπni uvjeti su zabiljeæeni jedino u Dubrovniku,
Rijeci, Sisku i Pargu (SPI48; 1.02, 1.43, 1.14 i 1.17).
Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se
moæe pogledati na www.meteo.hr
Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI
Vrijednosti SPI Klase
2.0 i viπe ekstremno kiπno
1.5 do 1.99 vrlo kiπno
1.0 do 1.49 umjereno kiπno
-0.99 do 0.99 u granicama normale
-1.0 do -1.49 umjereno suho
-1.5 do -1.99 vrlo suho
-2.0 i manje ekstremno suho
Temperatura mora
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
Analiza srednjih mjeseËnih temperatura povrπin-
skog sloja mora za mjesec svibanj 2014. godine pokazu-
je da su bile vrlo ujednaËene i iznosile su od 16.0°C u
Senju, do 17.9°C u Splitu i Komiæi. Pozitivna odstu-
panje srednjih mjeseËnih temperatura mora od viπegodiπnjeg
prosjeka bila su na postajama: Senj, Rab, Split i Hvar,
a negativna na postajama ©ibenik i Komiæa.
PoËetkom druge dekade doπlo je do, uobiËaje-
nog za ovo doba godine, porasta temperature mora, da
bi sredinom druge dekade doπlo do naglog pada. PodruËje
Jadrana se u tom periodu nalazilo izmeu grebena
anticiklone sa sjeverozapada i ciklone sa istoka Europe.
U takvim vremenskim uvjetima na podruËju Jadrana
je doπlo do prodora hladnog zraka sa mjestimiËnim
udarima NE i NW vjetra mjestimice i do 70 Ëvorova,
πto se odrazilo i na povrπinske temperature mora. Poslije
toga pada povrπinske temperature mora sredinom druge
dekade (sredinom mjeseca), uspostavio se trend rasta,
sve do pred kraj treÊe dekade, kada opet nastupa nagli
pad na svim mjernim postajama duæ istoËne obale
Jadrana. To je prvenstveno posljedica jaËanja anti-
ciklonalnog grebena nad Jadranom, koji se manifesti-
rao udarima NE i NW vjetrom brzine i do 45 Ëvorova,
a kao rezultat takve opÊe vremenske situacije je pad
povrπinske temperatura mora na mjernim postajama
od 1.0°C do Ëak 3.0°C zadnja tri dana mjeseca svib-
nja.
TEMPERATURA MORA (°C)
SVIBANJ 2014.TMsrmj
(°C)TMsrviπeg
(°C)
Odstupanje odviπegod. prosjeka
(°C)
TMminmj(°C)
TMmaksmj(°C)
Trend rasta tem-perature moraprema kraju
mjeseca(°C)
Senj 16,0 15,2 +0,8 14,2 19,5 +2,7
Rab 17,4 17,3 +0,1 14,8 20,8 +2,4
©ibenik 17,8 18,4 -0,6 16,0 21,0 +1,0
Split 17,9 17,6 +0,3 16,0 22,0 +2,0
Hvar 17,6 17,5 +0,1 16,5 19,9 +2,0
Komiæa 17,9 18,3 -0,4 15,5 20,7 +2,9
Tablica 3. Srednje mjeseËne, srednje viπegodiπnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM)
na mjernim postajama duæ istoËne obale Jadrana u SVIBNJU 2014. godine
22
BILTEN 05 / 2014
RAB
10111213141516171819202122
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
-3-2-10123456789
Anomalija (°C) SENJ
10111213141516171819202122
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
©IBENIK
10111213141516171819202122
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
KOMIÆA
10
11121314151617181920
2122
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
-3
-2-101234567
89
.
Anomalija (°C)°C
SPLIT
10111213141516171819202122
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
HVAR
10111213141516
171819202122
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123
456789
Anomalija (°C)°C
Slika 21. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SVIBANJ 2014., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,
Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.
Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora
BILTEN 05 / 2014
23
©IBENIK
11
12
1314
15
16
1718
19
2021
22
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C SPLIT
11
12
13
14
15
16
17
1819
20
21
22
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
RAB
11
12
1314
15
16
17
18
1920
21
22
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SENJ
11
12
1314
15
16
17
1819
20
21
22
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
KOMIÆA
1112
13141516
171819
2021
22
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C HVAR
111213141516171819202122
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Slika 22. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SVIBANJ 2014. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu i
Hvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—
) i standardnim devijacijama (σ)
-t+σ
-t+2σ
-t-2σ
-t-σ
-t
temp. mora
24
BILTEN 05 / 2014
Vrijednosti kretanja povrπinske temperature mo-
ra prikazane su u tablici 3.
Maksimalna terminska vrijednost temperatura
povrπinskog sloja mora za mjesec svibanj 2014. go-
dine zabiljeæena je u Splitu i iznosila je 22.0°C. Najniæa
terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatu-
ra mora zabiljeæena je u Senju i iznosila je 19.5°C.
Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti tempera-
tura povrπinskog sloja mora je iznosio 2.5°C.
Minimalna terminska vrijednost temperatura povrπin-
skog sloja mora u promatranom razdoblju zabiljeæena
je u Senju i iznosila je 14.2°C. Najviπa terminska vri-
jednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabi-
ljeæena je u Hvaru i iznosila je 16.5°C. Raspon mini-
malnih terminskih vrijednosti povrπinskog sloja mo-
ra je iznosio 2.3°C, koliko je iznosio i u mjesecu
travnju 2014. godine.
UsporeujuÊi vrijednosti temperatura povrπinskog
sloja mora sa viπegodiπnjim srednjim vrijednostima
vidljivo je da su one uglavnom pratile taj hod, s izuzetkom
veÊ navedenih odstupanja.
HIDROLO©KE PRILIKE
Povrπinske vode
Tomislava Boπnjak, inæ.
U svibnju su na podruËju donjeg toka Save za-
biljeæene katastrofalne poplave koje su na podruËju
Republike Hrvatske i susjednih zemalja Bosne i
Hercegovine i Srbije nanijele veliku materijalnu πtetu
i odnijele nekoliko desetaka ljudskih æivota.
Sve do sredine mjeseca vodostaji na Savi, iako
iznimno visoki, imali su trend opadanja. Ekstremne
koliËine kiπe koje su sredinom mjeseca pale na po-
druËju Bosne i Hercegovine uvjetovale su nagli porast
vodostaja desnih pritoka rijeke Save. Rijeke Una, Vrbas,
a posebno Bosna dosegle su svoje povijesne maksi-
malne protoke zbog Ëega je i rijeka Sava dosegla dosad
nezabiljeæene vrijednosti vodostaja i protoka. Nasipi
na Savi koji su dimenzionirani na pojavu 100-godiπnje
velike vode, na pojavu ove tisuÊljetne nisu izdræali tako
da je na viπe mjesta duæ nizvodnog toka doπlo do pu-
canja nasipa, velikog izlijevanja i plavljenja Save.
17. svibnja na dijelu lijeve obale Save doπlo je do pu-
canja nasipa na dva mjesta: kod Rajevog Sela i RaËinovaca.
Kod tog velikog poplavnog vala u Rajevom Selu bilo
je, naæalost, ljudskih ærtava. Na hrvatskoj strani poplav-
ljeno je podruËje povrπine od 264 km2. Velike vode
zadræale su se uz lagano opadanje sve do kraja
mjeseca, a povlaËenje vode iz poplavljenog podruËja,
koja se nije potpuno povukla do kraja mjeseca, imalo
je za posljedicu veliku materijalnu πtetu.
Djelatnici DHMZ-a, Sektora za hidrologiju, ti-
jekom trajanja poplavnog vala izvrπili su pet vodo-
mjerenja na promatranom podruËju. 17.svibnja, oko
18 sati, na Savi kod Slavonskog ©amca izmjerili su
protok od 6008 m3/s. Dosad najveÊi protok na tom po-
druËju zabiljeæen je kod Æupanje 1970. godine i izno-
sio je 4161 m3/s. Izvrπeno vodomjerenje kod Slavonskog
DatumHidroloπka
stanicaVrijememjerenja
VodostajH (cm)
Srednja brzinaV (m/s)
ProtokQ (m3/s)
Mjerni ureaj
16.05.2014. Gunja 12:19 1038 0,83 3806,52 ADCP RiverRay
17.05.2014. Gunja 14:36 1173 0,81 4621,01 ADCP RiverRay
17.05.2014. Slavonski ©amac 17:38 888 1,32 6007,96 ADCP RiverRay
21.05.2014. Slavonski Kobaπ 9:59 875 0,85 2922,39 ADCP RG WH
23.05.2014. Slavonski Brod 10:51 808 0,90 2917,70 ADCP RG WH
Tablica 4. Vodomjerenja na rijeci Savi tijekom poplavnog vala
Hidroloπka stanica Dosadaπnji Hmax (cm) Aktualni Hmax (cm) Vrijeme pojave
Slavonski Brod 883 939 18. svibnja u 1 sat
Slavonski ©amac 777 891 17. svibnja u 17 sati
Æupanja 1064 1168 17. svibnja u 17 sati
Tablica 5. Vrijednosti zabiljeæenih apsolutno najviπih vodostaja na rijeci Savi
BILTEN 05 / 2014
25
-400
-200
0
200
400
600
800
1000
1200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
..
0
100
200
300
400
500
600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek
Dunav -Vukovar
.
-100
0
100
200
300
400
500
600
700
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje
Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ
0400800
12001600200024002800320036004000
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac
0
100
200
300
400
500
600
700
800
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica
Slika 23. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka
u SVIBNJU 2014.
Slika 24. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka
u SVIBNJU 2014.
26
BILTEN 05 / 2014
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
2800
3000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
4000
4400
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
Qsred svibanj 2014. svibanj 1961-2010.
Qmin svibanj 2014. svibanj 1961-2010.
Qmaks svibanj 2014. svibanj 1961-2010.
Slika 25. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SVIBNJU 2014. s primjerom pripadajuÊih
karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)
za razdoblje 1961-2010.
Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),
Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).
BILTEN 05 / 2014
27
©amca odraæava protok u mjernoj πirini rijeke Save is-
pod mosta, πto znaËi da izliveni dio rijeke na tom di-
jelu na desnu obalnu i zaobalnu stranu nije poznat. Iz
tih podataka vidljivo je da je protok Save u tom trenutku
bio znatno veÊi od izmjerenih 6008 m3/s.
Iz podataka i prema analizi vjerojatnosti vidljivo
je da su protoci donjeg toka Save imali protok 1000-
godiπnjeg povratnog razdoblja.
Na slici 26 dan je prikaz zabiljeæenih satnih vri-
jednosti vodostaja s naznaËenim izvrπenim mjerenjem
protoka u razdoblju od 11. do 26. svibnja 2014.
U tablici 4 dane su dosadaπnje maksimalne vri-
jednosti vodostaja i nove zabiljeæene maksimalne vri-
jednosti vodostaja na tri hidroloπke stanice.
U prvoj polovici mjeseca uz lagane oscilacije vo-
dostaj Drave je rastao i maksimalne vrijednosti vo-
dostaja zabiljeæene su oko sredine mjeseca. U drugoj
polovici mjeseca vodostaji su imali lagani trend opada-
nja. Kretanje vodostaja tijekom cijelog mjeseca bilo je
unutar srednjih voda, pri Ëemu je vodnost bila iznad
prosjeka, sa suficitom otjecanja oko 30%. U prvoj
polovici mjeseca vodostaji na Dunavu su imali lagani
trend porasta i kretali su se unutar srednje niskih vo-
da. U drugom dijelu dolazi do znaËajnijeg porasta
vodostaja s vrhom vala 23. svibnja. Kretanje vodo-
staja Dunava u tom razdoblju bilo je unutar srednjih
voda.
Na Kupi su tijekom mjeseca zabiljeæene oscilacije
vodostaja, a najveÊi vodni val bio je sredinom prve
dekade mjeseca. U toj prvoj dekadi vodostaji su se kre-
tali unutar srednjih voda. U drugoj dekadi mjeseca uz
oscilacije vodostaji su se kretali unutar srednje niskih
voda, a lagani trend opadanja i kretanje vodostaja unu-
SVIBANJ 2014. SVIBANJ 1961-2010.
Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 183 24.05. 65,9 172 295
SavaJasenovac 1040 31.05. 162 509 1215Slavonski Brod 1750 31.05. 270 720 1590Æupanja 2381 31.05. 366 876 2027
KupaKamanje 24,7 28.05. 9,32 24,9 46,9JamniËka Kiselica 78,9 31.05. 18,0 65,9 163
Mura Mursko SrediπÊe 197 07.05. 89,6 166 267
DravaBotovo 622 08.05. 152 368 738Donji Miholjac 766 09.05. 272 487 862
Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 310 99,3 313 672
SavaJasenovac 1856 196 823 1609Slavonski Brod 2674 389 1136 2078Æupanja - 469 1331 2526
KupaKamanje 84,6 19,3 62,4 159JamniËka Kiselica 280 43,7 162 415
Mura Mursko SrediπÊe 298 133 252 442
DravaBotovo 858 372 682 1137Donji Miholjac 928 394 700 1102
Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 651 14.05. 128 746 2244Jasenovac 2483 19.05. 275 1278 2069
Sava Slavonski Brod 3493 18.05. 484 1660 2611Æupanja - - 577 1938 3374
KupaKamanje 398 04.05. 27,1 310 786JamniËka Kiselica 698 05.05. 66,1 450 1022
Mura Mursko SrediπÊe 544 14.05. 178 411 942
DravaBotovo 1279 16.05. 537 1039 1662
Donji Miholjac 1337 18.05. 484 970 1556
Tablica 6. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SVIBANJ 2014. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.
Qmin = minimalni protok u mjesecu
(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok
u razdobljusQmin = srednji minimalni protok
u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok
u razdoblju
Qsred = srednji protok u mjesecu
(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)
nQsred = najmanji srednji protok
u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju
vQsred = najveÊi srednji protok
u razdoblju
Qmaks = maksimalni protok u
mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok
u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok
u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok
u razdoblju
28
BILTEN 05 / 2014
tar niskih voda dogodio se u zadnjoj dekadi. Vodnost
Kupe bila je veÊa u odnosu na prosjek u svibnju tako
da je suficit otjecanja u gornjem toku Kupe iznosio oko
35%, a u donjem toku oko 70%.
Minimalni protoci bili su na Savi apsolutno naj-
veÊi, a na Kupi i Dravi veÊi od srednjih minimalnih
protoka u razdoblju 1961.-2010.
Srednji protoci bili su na Savi apsolutno najveÊi,
a na Kupi i Dravi veÊi od srednjih protoka u razdoblju
1961.-2010.
Maksimalni protoci bili su na Savi apsolutno naj-
veÊi, a na Kupi i Dravi veÊi od srednjih maksimalnih
protoka u razdoblju 1961.-2010..
Podzemne vode
Ivan BertoviÊ, prof.
Mjerne stanice zagrebaËkog podruËja, Borovje i
MiËevec, su zabiljeæile tijekom svibnja vrlo sliËno kre-
tanje razine podzemne vode. U prvoj polovici mjese-
ca su kretanja vodostaja imala naizmjeniËno opadajuÊi
pa rastuÊi trend sve do trenutka kada su obje stanice
zabiljeæile maksimalni mjeseËni vodostaj. Od tada je
evidentirano samo kontinuirano opadanje vodostaja
koje je trajalo sve do kraja mjeseca, kada su zabiljeæene
minimalne mjeseËne vrijednosti. Razlika izmeu ek-
stremnih mjeseËnih vrijednosti na stanici Borovje iznosi-
la je 39 cm, dok je ista na stanici MiËevec iznosila go-
tovo dvostruko viπe (76cm). Kao i u travnju, vrijed-
nosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjeseËnih
vodostaja obiju stanica su bile niæe od prosjeËnih vri-
jednosi u svibnju za razdoblje obrade podataka od
1982.-2010. godine.
Na dravskom podruËju su uzvodne mjerne stani-
ce, Repaπ i Gornja ©uma, evidentirale sliËno kretanje
razine podzemne vode uz podudarajuÊu pojavu ras-
tuÊeg i opadajuÊeg trenda kretanja vodostaja tijekom
mjeseca. S obzirom da je udaljenost nizvodnih stani-
ca (Gornji Miholjac i »aavica) od rijeke Drave dos-
ta razliËita, sliËnosti u kretanju vodostaja gotovo da ne
postoje ili se vrlo teπko mogu uoËiti. Mjerne stanice
u »aavici, Gornjem Miholjcu i Gornjoj ©umi su zabi-
ljeæile minimalni mjeseËni vodostaj na poËetku mjese-
ca, dok je tu vrijednost stanica u Repaπu evidentirala
poËetkom druge dekade mjeseca. Mjerne stanice u
Repaπu, Gornjoj ©umi i Gornjem Miholjcu su zabi-
ljeæile maksimalni mjeseËni vodostaj u drugoj dekadi,
dok je stanica u »aavici istu vrijednost evidentirala
polovicom prve dekade mjeseca. Razlike izmeu mak-
simalnih i minimalnih mjeseËnih vodostaja navedenih
mjernih stanica su iznosile izmeu 31 i 85 cm. Vrijednosti
minimalnih, srednjih i maksimalnih mjeseËnih vodosta-
ja uzvodnih mjernih stanica su uglavnom bile viπe od
najviπih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade po-
dataka 1988.-2010. Vrijednosti minimalnih, srednjih i
Slika 26. Prikaz zabiljeæenih satnih vrijednosti vodostaja s naznakom izvrπenih mjerenja protoka
BILTEN 05 / 2014
29
103.90
104.00
104.10
104.20
104.30
104.40
104.50
104.60
104.70
104.80
104.90
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
Borovje
116.0
116.1
116.2
116.3
116.4
116.5
116.6
116.7
116.8
116.9
117.0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Repaπ
116.40
116.45
116.50
116.55
116.60
116.65
116.70
116.75
116.80
116.85
116.90
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornja ©uma
100.5
100.6
100.7
100.8
100.9
101.0
101.1
101.2
101.3
101.4
101.5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
MiÊevec
104.70
104.80
104.90
105.00
105.10
105.20
105.30
105.40
105.50
105.60
105.70
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac
97.60
97.70
97.80
97.90
98.00
98.10
98.20
98.30
98.40
98.50
98.60
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) »aavica
Slika 27. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SVIBANJ 2014. godine na podruËju Save-MiËevec,
Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.
30
BILTEN 05 / 2014
maksimalnih mjeseËnih vodostaja nizvodnih mjernih
stanica su bile viπe od prosjeËnih vrijednosti u svibnju
usporeujuÊi s istim razdobljem obrade podataka
EKOLO©KE PRILIKE
Meteoroloπke karakteristike
Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
Visine sloja mijeπanja tijekom svibnja 2014. na
postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i
12 UTC su prikazane na slici 28. Na osnovi proraËu-
na je vidljivo, da je u Zagrebu i Zadru visina sloja
mijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 15. i 16. svibnja
(2164 m i 1419 m). U Zagrebu i Zadru je najveÊa visi-
na sloja mijeπanja u terminu 12 UTC proraËunata 27.
i 19. svibnja (2656 m i 2463 m). ProsjeËna mjeseËna
visina sloja mijeπanja je u terminu 00 UTC u
Zagrebu iznosila 317 m, dok je u Zadru bila 139 m.
U terminu 12 UTC prosjeËne vrijednosti visine sloja
mijeπanja su iznosile 1610 m (Zagreb) i 1372 m (Zadar).
Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-
ni sloj atmosfere najËeπÊe bio neutralan i umjereno sta-
Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 2014.
na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2010.
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
SVIBANJ 2014. SVIBANJ 1988-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Repaπ 116,24 11.05. 115,42 115,77 116,24Gornja ©uma 116,52 01.05. 114,95 115,93 116,38Gornji Miholjac 104,95 01.05. 103,33 104,79 105,84»aavica 97,66 01.05. 96,48 97,50 98,37
SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 116,43 115,48 115,88 116,37
DRAVAGornja ©uma 116,65 115,02 116,02 116,53Gornji Miholjac 105,33 103,43 104,87 105,96»aavica 98,24 96,49 97,71 98,58
VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 116,75 16.05. 115,52 115,99 116,51Gornja ©uma 116,83 18.05. 115,12 116,13 117,13Gornji Miholjac 105,45 18.05. 103,52 104,95 106,07»aavica 98,51 06.05. 96,52 97,72 98,76
Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 2014.
na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2010.
SVIBANJ 2014. SVIBANJ 1982-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Zagreb-Borovje 104,16 31.05. 103,25 104,67 106,13Zagreb-MiËevec 100,62 31.05. 99,65 101,32 103,05
SV SVmin SVsr SVmaks
SAVAZagreb-Borovje 104,37 103,40 104,94 106,90Zagreb-MiËevec 100,96 99,83 101,66 103,75
VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,55 15.05. 103,53 105,20 107,32Zagreb-MiËevec 101,38 15.05. 100,04 102,08 104,75
BILTEN 05 / 2014
31
bilan (D i F klase stabilnosti; s Ëestinom 40% i 43%,
tablica 10). U terminu 12 UTC su bile najuËestalije
klase stabilnosti B, C i D (27%, 33% i 37%). SliËno
je bilo na podruËju Zadra. U terminu 00 UTC atmos-
fera je najËeπÊe bila neutralna, malo stabilna, umjereno
stabilna i jako stabilna (D, E i F klase stabilnosti; 36%,
6% i 52%). U 12 UTC atmosfera je bila jako labilna
(A klasa stabilnosti; 14%), umjereno labilna (B klasa
stabilnosti; 35%), malo labilna (C klasa stabilnosti;
35%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 16%).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno
povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U
Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 23 sluËaja
(53%) s prizemnom, 5 sluËaja sa podignutom inver-
zijom (12%) i 11 sluËaja s visinskom inverzijom (62%).
U terminu 12 UTC je visinska inverzija zabiljeæena u
Slika 28. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar
u SVIBNJU 2014. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC
Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN
Stabilnost atmosfereN % N % N % N %
A - jako labilno 0 0 0 3 0 0 4 14 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 8 27 0 0 10 35 umjereno labilno - BC - malo labilno 2 7 10 33 0 0 10 35 malo labilno - CD - neutralno 12 40 11 37 11 36 5 16 neutralno - DE - malo stabilno 2 7 1 3 2 6 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 13 43 0 0 16 52 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 1 3 0 0 2 6 0 jako stabilno - G
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)
u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom SVIBNJA 2014. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN
Sloj inverzijeN % N % N % N %
ne postoji 4 9 15 46 1 4 13 38 ne postojiprizemna 23 53 1 3 4 16 0 0 prizemnapodignuta 5 12 0 0 1 4 6 18 podignutavisinska 11 26 17 51 19 76 15 44 visinska
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i
Zadru za SVIBANJ 2014. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
32
BILTEN 05 / 2014
17 sluËajeva (51%), u 1 sluËaju se radilo o prizemnoj
inverziji (3%) dok u 15 sluËaja nije bilo temperaturne
inverzije (46%). U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe
visinske inverzije (19 sluËajeva, 76%) i prizmene in-
verzije (4 sluËaja; 16%). U terminu 12 UTC je zabi-
ljeæeno 15 sluËajeva s visinskom inverzijom (44%),
6 sluËaja s podignutom inverzijom (18%) te 13 sluËa-
ja bez temperaturne inverzije (38%).
OneËiπÊenje zraka i oborine
Ivona Igrec, dipl. inæ.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-
ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-
trati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij). Glav-
ni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo oneËiπÊenja zra-
ka, a koncentracija ovih iona u oborini ovisi o meteorolo-
πkim uvjetima i o emisiji oneËiπÊenja u atmosferu.
Natrij, klorid i magnezij dospijevaju u atmosferu
uglavnom iz morskog aerosola, dok kalcij i kalij iz ma-
terijala vjetrom otpuhanih s povrπine tla (pijesak,
praπina...). Sulfati, nitrati i amonijak posljedica su
ljudske i vulkanske aktivnosti. Za vegetaciju su naj-
opasnije posljednje tri komponente jer izravno utjeËu
na ekosustav. Sulfati, nitrati i amonij u atmosferi s pro-
duktima oksidacije stvaraju Ëestice koje apsorbiraju i
reflektiraju sunËevu svijetlost. S vodom iz atmosfere
ovi spojevi sumpora i duπika reagiraju stvarajuÊi kise-
line, a pH vrijednost oborine se time prebacuje u kise-
lo podruËje, ujedno svi duπikovi spojevi vrlo brzo se
apsorbiraju na povrπini zemlje i time optereÊuju sus-
tav.
0
1
2
3
4
5
6
7
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an Rijeka Zadar Dubrovnik
.
pH S mg/Lkriterij kiselosti pH <5.6mg/L
POSTAJE
Slika 29. Srednja mjeseËna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata
u SVIBNJU 2014. godine (crvena linija oznaËava granicu kiselosti oborine pH<5.6)
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
mg/L SO4 - S NO3 - N
.
Slika 30. Srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 2014.
BILTEN 05 / 2014
33
Tablica 11. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 2014.
RR/RR(pH) Cl_
SO42-
-S NO3- -N NH4
+-N Na
+K
+Ca
2+Mg
2+SO4
2--S NO3
- -N
udio
Postaja RR/mm pH pHmin-pHmaxkiselih
RR/RR(Gl) mg/dm3 kg/hakiπa(%)
Puntijarka 131.4 94/92 5.86 5,39-7,47 0.199 0.380 0.251 0.395 0.155 0.332 1.19 0.125 0.500 0.330 21
Krapina 101.9 99/98 5.87 5,43-6,90 0.118 0.270 0.231 0.289 0.0676 0.0607 0.697 0.0917 0.275 0.235 11
Bilogora 184.0 100/99 5.29 5,01-7,23 0.415 0.468 0.283 0.497 0.146 0.253 0.848 0.147 0.861 0.521 67
Slav. Brod 133.8 99/98 5.78 5,53-6,11 0.312 0.365 0.228 0.249 0.204 0.164 1.17 0.0767 0.488 0.305 26
Karlovac 154.4 100/99 5.54 5,02-6,93 0.286 0.343 0.283 0.403 0.168 0.105 0.859 0.0741 0.529 0.438 48
Ogulin 161.9 100/100 5.94 5,70-7,18 0.354 0.294 0.280 0.312 0.223 0.0976 0.993 0.0982 0.477 0.453 0
Zaviæan 208.0 65/65 5.61 5,39-6,26 0.322 0.286 0.229 0.251 0.221 0.0943 0.692 0.0364 0.387 0.310 51
Rijeka 96.0 99/30 5.80 5,39-6,42 0.302 0.139 0.113 0.0863 0.178 0.0410 0.336 0.0388 0.133 0.108 1
Zadar 40.0 98/85 6.29 6,07-6,99 4.90 0.576 0.460 0.263 2.75 0.231 3.10 0.376 0.230 0.184 0
Dubrovnik 56.9 98/98 5.85 5,43-6,02 4.19 0.563 0.324 0.216 2.32 0.221 1.59 0.366 0.321 0.184 10
Uzorkovanje oborine provodi se u mreæi postaja
DHMZ-a otvorenim 'bulk' uzorkivaËem. U tablici 11
prikazane su koliËina oborine, udio analizirane oborine
na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glav-
nih iona, ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sul-
fata i duπika iz nitrata te udio kiselih kiπa s obzirom na
analiziranu koliËinu oborine.
MjeseËna koliËina oborine za svibanj bila je na
veÊini postaja neπto veÊa od one u travnju. Maksimalna
koliËina oborine od 184.0 mm zabiljeæena je na Bilogori.
U prosjeku su pH vrijednost i glavni ioni, izmeu os-
talog sumpor i duπik, odreeni u 91% oborine. Razlog
ovako niskom postotku je taj πto su uzorci sa Zaviæana
i iz Rijeke kasnili, te uzorci s tih dviju postaja nisu
obraeni na vrijeme. Ovog mjeseca je kisele oborine
bilo na osam od ukupno deset postaja. Na Puntijarki
21%, u Krapini 11%, u Slavonskom Brodu 26%, u
Karlovcu 48%, na Zaviæanu 51%, u Rijeci 1%, dok
je u Dubrovniku 10% oborine bilo kiselo. Najviπe kise-
le oborine zabiljeæeno je na Bilogori (67%), dok je
uopÊe nije bilo u Ogulinu i Zadru.
Na slici 29 se vidi da koncentracija sulfata utjeËe
na pH vrijednost, osim u sluËaju morskih postaja
gdje poviπena koncentracija sulfata potjeËe uglavnom
iz morskog aerosola. pH vrijednosti za svibanj kretale
su se od 5.01 (Bilogora, 17. svibanj u 19.4 mm) do 7.47
(Puntijarka 17. svibanj u 5.30 mm oborine). Maksimalna
dnevna koncentracija kisele komponente (sulfata) zabi-
ljeæena na Bilogori (24. svibanj u 2.40 mm) i iznosila
je 4.35 mg/L.
Tijekom svibnja su koncentracije sumpora iz sul-
fata i duπika iz nitrata bile niæe od onih u travnju.
Maksimalna mjeseËna koncentracija sulfata od 0.576
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
kg/ha SO4 - S NO3 - N
Slika 31. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 2014.
34
BILTEN 05 / 2014
mg S/L izmjerena je u Zadru, isto kao i maksimalna
mjeseËna koncentracija nitrata od 0.460 mg N/L.
U svibnju je ukupno mjeseËno taloæenje sumpo-
ra iz sulfata i duπika iz nitrata bilo niæe od onog u trav-
nju. Prema grafu prikazanom na slici 31 moglo bi se
zakljuËiti da je minimum ukupnog mjeseËnog taloæen-
ja za sumpor u obliku sulfata (SO4-S) kao i minimum
ukupnog mjeseËnog taloæenja duπika iz nitrata zabilje-
æen u Rijeci, no s obzirom na to da nisu obraeni po-
daci od cijelog mjeseca kao minimumi se uzimaju rezul-
tati zabiljeæeni u Zadru. Prema tome minimum ukupnog
mjeseËnog taloæenja za sumpor u obliku sulfata (SO4-
S) iznosi 0.230 kg/ha, dok minimum ukupnog mje-
seËnog taloæenja duπika iz nitrata (NO3-N) iznosi 0.184
kg/ha. Na Bilogori je zabiljeæeno najveÊe mjeseËno
taloæenje sumpora iz sulfata od 0.861 kg/ha isto kao i
najveÊe taloæenje duπika iz nitrata (NO3-N) od 0.521
kg/ha.
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
1.5.
2.5.
3.5.
4.5.
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
9.5.
10.5
.11
.5.
12.5
.13
.5.
14.5
.15
.5.
16.5
.17
.5.
18.5
.19
.5.
20.5
.21
.5.
22.5
.23
.5.
24.5
.25
.5.
26.5
.27
.5.
28.5
.29
.5.
30.5
.31
.5.
Dan
CO NO
Slika 32. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida u SVIBNJU 2014. godine
μg/
m3
0
20
40
60
80
100
120
140
1.5.
2.5.
3.5.
4.5.
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
9.5.
10.5
.11
.5.
12.5
.13
.5.
14.5
.15
.5.
16.5
.17
.5.
18.5
.19
.5.
20.5
.21
.5.
22.5
.23
.5.
24.5
.25
.5.
26.5
.27
.5.
28.5
.29
.5.
30.5
.31
.5.
Dan
O3 PM 10
Slika 33. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i ozona u SVIBNJU 2014. godine
μg/
m3
KakvoÊa zraka
mr. sc. Ivona MajiÊ
Mjerenja na automatskoj mjernoj
postaji - Mirogojska 16, Zagreb
Tijekom mjeseca svibnja 2014. dominantni oneËiπÊi-
vaÊ bio je prizemni ozon (O3) πto je i uobiËajeno za
topliji dio godine. Dnevni srednjaci koncentracija ove
oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 48.61 do
max. 104.64, dok je srednja vrijednost u mjesecu svib-
nju iznosila 73.89, a percentil 98 iznosio je 99.92 μg/m3.
Iz prikaza prosjeËnih vrijednosti za 24-satno vri-
jeme usrednjavanja vidljivo je da je oneËiπÊenje zraka
sve dane bilo slabo i ujednaËeno za cijeli mjesec.
Indeks kakvoÊe zraka
Iz prikaza indeksa kakvoÊe zraka po dnevnoj os-
novi za postaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec svibanj
vidljivo je da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (in-
deks manji od 50).
BILTEN 05 / 2014
35
Tablica 12. StatistiËka obrada i ocjena zraka za SVIBANJ 2014. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).
StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10
Min 4.80 0.08 6.83 48.61 0.44Dana 12. svibanj 13. svibanj 29. svibanj 4. svibanj 29. svibanjMax 25.10 0.69 44.02 104.64 3.33Dana 23. svibanj 19. svibanj 19. svibanj 21. svibanj 19. svibanjSr. Vrj. 13.79 0.33 19.24 73.89 1.68Median 13.90 0.31 19.53 71.80 1.59Percentil 98 24.50 0.62 40.91 99.92 3.31Br. dana preko GV za 24 h 0 0
Legenda:
SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,
na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje
TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.
Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).
manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano
StatistiËka obrada podataka
StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti
odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o
razinama oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN 117/12) zrak
je za ovo podruËje u svibnju ocijenjen na naËin prikazan
u tablici 12.
Usporeene su dnevne koncentracije sa GV za 24
satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari
odreene Uredbama.
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
Svibanj 2014. je u veÊini podruËja bio ugodno
svjeæ, a u gorskom dijelu svjeæ. U usporedbi s prosjeË-
nim biometeoroloπkim prilikama za razdoblje 1961.-
1990. svibanj je bio u granicama normalnih prilika.
PoËetak svibnja je bio preteæno svjeæ, s hladnim
jutrima i veËerima. Nakon toga su do kraja prve dekade
0102030405060708090
1.5.
2.5.
3.5.
4.5.
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
9.5.
10.5
.11
.5.
12.5
.13
.5.
14.5
.15
.5.
16.5
.17
.5.
18.5
.19
.5.
20.5
.21
.5.
22.5
.23
.5.
24.5
.25
.5.
26.5
.27
.5.
28.5
.29
.5.
30.5
.31
.5.
DanSlika 34. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SVIBANJ 2014.
μg/
m3
36
BILTEN 05 / 2014
Srednjak 1961-1990.
Odstupanje 2014. od 1961-1990.
Slika 35. Osjet ugodnosti prema fizioloπkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,
Split-Marjan i GospiÊ za SVIBANJ 2014. godine
Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
2
3
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31Srednjak 2014.
vrlo hladno
hladno
svjeæe
ugodno svjeæe
ugodno
ugodno toplo
toplo
vruÊe
vrlo vruÊe
izvanredno hladnije od normale
znatno hladnije od normale
hladnije od normale
normalno
toplije od normale
znatno toplije od normale
izvanredno toplije od normale
-5
0
4
8
13
18
23
29
35
41
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
PET (°C)
Dek
ade
Dek
ade
Dek
ade
Dan
i
Odstupanje
BILTEN 05 / 2014
37
jutra i veËeri bili uglavnom svjeæi ili ugodno svjeæi, a
popodneva ugodna ili ugodno topla. Ova je dekada bi-
la u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika.
Druga dekada je bila najhladniji dio ovogodiπnjeg
svibnja. U veÊem dijelu dekade je uz svjeæa ili hlad-
na jutra i veËeri u popodnevnim satima prevladavalo
svjeæe, a na obali ugodno ili ugodno svjeæe. Krajem
dekade je ponovo zatoplilo. Jutra su postala ugodna ili
ugodno svjeæa, popodneva ugodna ili ugodno topla, a
veËeri svjeæe. U usporedbi s normalnim biometeoroloπkim
prilikama sredinom svibnja, ova je dekada djelomiËno
bila u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika,
dok su hladnija od normale bila popodneva i veËeri u
Zagrebu, popodneva u Slavonskom Brodu, veËeri u
GospiÊu te svi termini u Splitu.
Posljednja dekada je bila najtoplija. Osjet ugode
ujutro se kretao od ugodno svjeæeg do ugodno
toplog. Popodneva su bila ugodno topla ili topla, dok
je u veËernjim satima bilo svjeæe ili ugodno svjeæe.
Ova je dekada veÊim dijelom bila u granicama nor-
male, dok su veËeri u Zagrebu te jutra u Slavonskom
Brodu i GospiÊu bili u granicama normalnih biometeoroloπkih
prilika.
SUN»EVO ZRA»ENJE
Krunoslav Premec, dipl. inæ.
Globalna ozraËenost
U svibnju 2014. godine izmjerene vrijednosti glo-
balne ozraËenosti na kontinentalnim postajama bile su
u rasponu od 56 000 J/cm2 u Pargu do 63 000 J/cm2 u
GospiÊu. NajveÊi iznos na jadranskim postajama iz-
mjeren je u Zadru, a iznosio je 63 000 J/cm2. Dekadno
je najmanje ozraËenosti bilo u drugoj, a najviπe u treÊoj
dekadi, Ëije su vrijednosti bile izmeu 20 000 i 30 000
J/cm2.
Dnevno je u prosjeku bilo neπto viπe od 1800 J/cm2,
u Zagrebu i Pargu, te izmeu 2000 i 2200 J/cm2 na os-
talim postajama. Dnevni maksimumi bili su podjedna-
ki u Zagrebu i Rijeci, oko 2850 J/cm2, a veÊi od 3000
J/cm2 na ostalim postajama. Izmjereni su 19. svibnja
u Zagrebu, 21. u Zadru, 25. u Pargu, Rijeci i
GospiÊu, te 31. u Dubrovniku.
NajveÊe srednje satne ozraËenosti poprimale su
vrijednosti na sjevernijim postajama (Zagreb, Parg i
Rijeka) izmeu 210 i 220 J/cm2, dok su na juænijim
postajama bile izmeu 250 i 275 J/cm2. U prosjeku je
na svim postajama bilo viπe ozraËenosti u prijepod-
nevnim nego u poslijepodnevnim satima.
Apsolutni satni maksimumi bili su u Zagrebu i
Rijeci neznatno manji od 330 J/cm2. U Zadru i Dubrovniku
bili su malo veÊi od 370 J/cm2, dok su u Pargu i GospiÊu
satni maksimumi bili veÊi od 380 J/cm2. Maksimumi
su izmjereni 1. svibnja u Rijeci, 20. u Zagrebu, 24. u
Pargu, 30. u GospiÊu i Zadru, te 31. svibnja u Dubrovniku.
Difuzna ozraËenost
Zbog velikog broja nedostajuÊih podataka, ana-
liza difuzne ozraËenost napravljena je samo za zagre-
baËko podruËje, na kojem je izmjereno blizu 19 000
J/cm2, πto je oko 1000 J/cm2, manje od travanjske vri-
jednosti. Dekadne ozraËenosti rasle su prema kraju
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a d
ifuzn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 ) ZGM
SPL
Slika 37. Srednja satna difuzna ozraËenost,
u SVIBNJU 2014. godine
0
50
100
150
200
250
300
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 )
ZGMRIJGOSZADSPLDUB
Slika 36. Srednja satna globalna ozraËenost
u SVIBNJU 2014. godine
38
BILTEN 05 / 2014
38
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Traj
naje
sija
nja
Sunc
a (s
ati) ZGM
PARRIJGOSZADSPLDUB
Slika 39. Srednje satno trajanje sijanja Sunca za
SVIBANJ 2014. godine
00.10.20.30.40.50.60.70.80.9
1
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Om
jer
D/G
ZGMSPL
Slika 38. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih
ozraËenosti u SVIBNJU 2014. godine
mjeseca, te je u prvoj dekadi dozraËeno 29 % mje-
seËnog iznosa, u drugoj 33 %, a u treÊoj 38 %.
Dnevno je u prosjeku bilo oko 600 J/cm2 difuzne
ozraËenosti, dok je dnevni maksimum iznosio malo
viπe od 1020 cm2, a izmjeren je 18. svibnja.
Prema srednjem dnevnom hodu najviπe je ozraËenos-
ti bilo u 12 sati, kada je srednja satna vrijednost iznosi-
la 70 J/cm2. Usporedba odgovarajuÊih sati s obzirom
na podne, pokazuje da su pri manjim visinama Sunca
i sredinom dana veÊe jutarnje vrijednosti, dok su pak
satne vrijednosti u rano poslijepodne veÊe od onih u
kasno prijepodne. Apsolutni satni maksimum iznosio
je 171 J/cm2, a izmjeren je 30. svibnja u 13 sati.
U satima prilikom izlaska i zalaska Sunca udio di-
fuznog zraËenja u globalnom iznosio je oko 60 %, dok
je izmeu 9 i 11 sati bio manji od 30 %. U prosjeku je,
u 9 sati, difuzna komponenta iznosila tek Ëetvrtinu
globalne ozraËenosti.
Trajanje sijanja Sunca
Svibanjsko trajanje sijanja Sunca iznosilo je od
pribliæno 200 sati u Pargu, do 263 sata u Zadru. Najmanje
dekadne vrijednosti bile su u drugoj dekadi Ëiji je do-
prinos u mjeseËnoj sumi bio manji od 27 %, a u
Dubrovniku je iznosio svega 18 %. Doprinos najsunËani-
je treÊe dekade bio je u rasponu od 38 % u Pargu,
dok Ëak 48 % u Dubrovniku.
Dnevno je u prosjeku Sunce sjalo izmeu 6.4
sati u Rijeci i 8.5 sati u Zadru. Dnevni maksimumi
iznosili su izmeu 13 i 14 sati. Najmanji je izmjeren
25. svibnja u Dubrovniku, a najveÊi 20. i 21. svibnja
u GospiÊu. U Zagrebu je dnevni maksimum izmjeren
SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 1851,0 2840,4 392,7 57380,1 18803,9 16329,4 22246,8 2PARG 1812,8 3056,8 143,2 56197,9 18656,5 16833,9 20707,5 0RIJEKA 1668,9 2847,4 0,0 51737,2 17312,6 15035,2 19389,4 36GOSPIΔ 2036,0 3197,5 569,1 63115,3 18664,2 17852,4 26598,7 5ZADAR 2292,0 3083,7 726,7 71053,0 22064,2 20786,7 28202,1 0SPLIT 2166,6 2860,4 358,6 38997,9 20216,4 6538,0 12243,5 318DUBROVNIK 2255,8 3230,9 435,8 69930,0 22289,4 17618,5 30022,1 0ZG-MAKSIMIR 603,9 1023,3 237,0 18721,4 5412,7 6163,3 7145,4 2SPLIT 758,1 1156,1 305,6 13645,7 6178,0 3254,7 4213,0 318
SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima
Tablica 13. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SVIBANJ 2014.
BILTEN 05 / 2014
39
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZGM-G ZGM-D ZGM-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
RIJ-G RIJ-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
SPL-G SPL-D SPL-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
GOS-G GOS-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
DUB-G DUB-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16Tr
ajan
je s
ijanj
a Su
nca
(sat
i)PAR-G PAR-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZAD-G ZAD-S
Slika 40. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u SVIBNJU 2014. godine
40
BILTEN 05 / 2014
20. svibnja, u Zadru i Splitu 21., te u Pargu i Rijeci 25.
svibnja.
Prema srednjem dnevnom hodu, sve satne vrijed-
nosti bile su u razdoblju od 7 do 18 sati veÊe od 0.4 sa-
ta, a manje od 0.75 sati. NajsunËanije je u Zagrebu
bilo u 9 sati, u Pargu u 10 sati, u Rijeci, GospiÊu i Zadru
u 11 sati, u Splitu u 14 sati, te u Dubrovniku u 17
sati.
Svibanjske vrijednosti trajanja sijanja Sunca u
2014. godini u znaËajnoj mjeri podudaraju se s viπegodiπnjim
prosjekom. NajveÊe razlike izmjerene su u Pargu i
Dubrovniku. Dok je u Pargu izmjereno 14 % viπe tra-
janja sijanja Sunca od viπegodiπnjeg prosjeka, u
Dubrovniku je izmjereno 11 % manje. Ostali iznosi
podudaraju se s viπegodiπnjim prosjekom unutar 5
%.
PRIZEMNI OZON
Krunoslav Premec, dipl. inæ.
U svibnju 2014. godine volumni udjeli prizemnog
ozona u Gradiπtu poprimali su najveÊe vrijednosti, s
medijanima iznad 40 ppb, u drugoj polovici prve dekade
i poËetkom treÊe dekade. Najmanje vrijednosti, s medi-
janima Ëak i manjim od 30 ppb, obiljeæile su poËetak,
sredinu, te kraj mjeseca. Dnevni rasponi dosezali su Ëak
i 56 ppb, koliko je zabiljeæeno 21. svibnja. Tijekom dana
vrijednosti ozona najmanje su se mijenjale 15. svibnja,
u iznosu od svega 9 ppb.
U prvoj polovici svibnja u Makarskoj su zabiljeæene
znaËajne promjene medijana prizemnog ozona. MjeseËni
maksimalni medijan bio je 11. svibnja i iznosio je 59
ppb, dok su najmanje vrijednosti izmjerene sredinom
-15-12-9-6-30369
1215
ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB
Od
stup
anje
(%)
Slika 41. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u
SVIBNJU 2014. godine od viπegodiπnjeg prosjeka
SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 7,5 13,8 232,1 79,4 55,9 96,8PARG 6,4 13,9 198,4 71,3 52,7 74,4RIJEKA 6,8 13,6 209,3 70,8 55,1 83,4GOSPIΔ 7,3 14,0 225,4 70,8 55,6 99,0ZADAR 8,5 13,8 263,3 82,2 69,9 111,2SPLIT 8,2 13,7 255,7 74,3 65,5 115,9DUBROVNIK 7,6 13,1 235,2 80,7 41,8 112,7
SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade
Tablica 14. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - SVIBANJ 2014.
Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 43,2 8. 61,8 21. / 16 h 0 0 0Makarska 56,9 11. 68,7 11. / 16 h 2 1 1
Tablica 15. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), SVIBANJ, 2014.
Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima
BILTEN 05 / 2014
41
mjeseca kao i u Gradiπtu, ali su medijani bilo za oko
10 ppb veÊi od onih u Gradiπtu. Drugu polovicu
mjeseca obiljeæio je jednoliËan hod, s medijanima izmeu
40 i 50 ppb. Dnevna varijabilnost iznosila je uglavnom
manje od 20 ppb. NajveÊa je bila na dan mjeseËnog mak-
simuma i iznosila je 34 ppb, dok je najmanja, u iznosu
od 9 ppb, izmjerena zadnji dan u mjesecu.
U Gradiπtu je srednji dnevni hod u svibnju bio go-
tovo identiËan srednjem dnevnom hodu iz travnja.
Najmanja srednja satna vrijednost u iznosu od 20 ppb,
bila je u 5 sati, a najveÊa, 46 ppb, u 15 sati. Maksimalne
satne vrijednosti pokazuju najmanju vrijednost, 40 ppb,
u 8 sati, dok su poslijepodne, u razdoblju od 13 do 16
sati, zabiljeæene najveÊe vrijednosti u iznosu od 61,
odnosno 62 ppb. Kod apsolutnih minimuma najmanja
vrijednost od svega 6 ppb izmjerena je u 5 sati, dok su
u drugoj polovici dana vrijednosti bile izmeu 23 i 25
ppb.
Srednji dnevni hod u Makarskoj pokazuje najma-
nju vrijednost od 37 ppb u 6 sati, dok je najveÊih 50 ppb
obiljeæilo razdoblje od 14 do 17 sati. Kod apsolutnih sat-
nih maksimuma vidi se gotovo linearan porast od naj-
niæih 50 ppb u 5 sati, do najviπih 69 ppb u 16 sati. Apsolutni
minimumi pokazuju vrijednosti oko 30 ppb u noÊnim
satima. Najmanje vrijednosti od svega 21 ppb izmjerene
su u 6 i 9 sati, dok se sekundarni minimum uoËava izmeu
19 i 21 sat. Tijekom poslijepodneva minimumi su iznosili
oko 36 ppb.
U svibnju 2014. u Gradiπtu nisu zabiljeæena preko-
raËenja graniËnih vrijednosti, dok je u Makarskoj, graniË-
na vrijednost 60 ppb prekoraËena u dva dana, a vrijed-
nost 55 pbb jedan dan.
Slika 43. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u
Makarskoj u SVIBNJU 2014.
MAKARSKA
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Slika 42. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u
Gradiπtu u SVIBNJU 2014.
GRADI©TE
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks
Sred
Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 44. Dnevni hod volumnih udjela ozona
u Gradiπtu u SVIBNJU 2014.
GRADI©TE
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks Sred Min
Volu
mni
udi
o oz
ona
(ppb
)
Sati
Slika 45. Dnevni hod volumnih udjela ozona
u Makarskoj u SVIBNJU 2014.
MAKARSKA
42
BILTEN 05 / 2014
Tablica 16. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za SVIBANJ 2014. godine
I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm
maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 22.3 10.4 18.4 12.7 23.8 11.3 18.7 12.9 27.3 15.8 22.2 17.2Gradiπte 25.6 10.6 19.7 12.5 27.3 9.8 20.3 11.8 32.4 16.7 27.1 18Slavonski Brod 27 8.2 20.1 12.5 29.8 10 20.8 12.6 33.1 12.9 24.2 18.4Daruvar 25.7 8.4 19.9 11 25.4 9.4 20.1 11 30.8 13.6 24.2 17Bjelovar 24.4 7.9 18.9 10.8 25.6 9.2 18.6 11.3 29.8 13.1 22.4 15.6Kriæevci 25.7 7.7 19.5 10.1 24.3 9.3 18.7 11 29.3 13.8 23.3 15.9Varaædin 26.3 7 19.7 10.9 25.3 9.3 18.8 11 31.3 13.2 23.3 15.7Krapina 24.4 8.6 19 11.9 24.6 10 18.3 11.4 29.6 13.3 22.4 15.6Zagreb Maksimir 27.1 8.3 19.5 11.8 28.6 9.2 19.2 11.8 32.9 13.1 23.5 16.1Sisak 28.2 8 20.2 11.4 26.4 9.6 20 11.3 30 14.7 23.8 17.2Karlovac 29.6 8.3 21.1 13 29.6 10.9 20.6 13.3 36.2 12.9 25.7 17.4Ogulin 24.2 7.6 18.6 10 23.2 9.8 17.8 11.2 26.7 12.9 21.5 15.9GospiÊ 22.4 6.9 17.2 9.7 21.9 8.4 17 10.2 28 12 20.4 13.8Parg 22 5.4 17.9 7.7 19.7 5.8 17.7 8.6 24.5 9.3 20.5 11.4PoreË 31 7.5 20.2 13.6 30.3 10.5 20.2 15.5 31.6 14.2 22.4 18.2Pazin 27.3 9.2 19.2 13.8 27 12 19 15 30 13 21.5 17.3Rijeka 32.6 9.2 21.6 12.4 32 11.3 20.7 14.4 37.6 14.9 24 17.2Rab 30.5 9 23.3 11.8 30.3 13.1 23.7 15.9 32.6 16.4 26.1 20Mali Loπinj 28.2 10.2 21.2 13 32.1 12.6 22.3 15 33.9 16.3 24.4 19.3Zadar 31.4 11.2 22.6 15.5 30.6 13.6 22.2 16.4 35.2 17.6 25.6 19.6Knin 26.6 8.3 21.2 10.7 27 10.4 21.6 12 31 14.2 24.6 16.7PloËe 28.5 11.7 22 13.7 28.6 11.4 22.6 14 33.2 15.9 26.2 17.6Dubrovnik 28.4 12.6 22.4 15.2 26.2 12.2 22.2 15.4 31.8 13.8 26 18.8Komiæa 26.4 12.1 22.4 14.4 26.8 13.6 23 15.6 29.9 18.5 26.6 20.2
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE
mr. sc. Draæen KauËiÊ
Na 5 cm dubine terminska maksimalna tempera-
tura tla narasla je tijekom posljednje dekade mjeseca
i do 37.6°C (Rijeka). No, tijekom prve dekade u Pargu
se minimalna terminska temperatura tla na 5 cm du-
bine spustila na samo 5.4°C.
Tlo na 20 cm dubine ovog se mjeseca zagrijalo i
do 27.1°C (Gradiπte). Vrijedno je istaknuti kako je ter-
minska minimalna temperatura tla na 20 cm dubine
(7.7 °C u Pargu ) bila viπa od spomenute temperature
na 5 cm dubine, a πto je i normalno za hlaenje tla ovog
mjeseca.
Tlo je tijekom prve, ali i druge dekade mjeseca bi-
lo vrlo vlaæno. Sadræaj vlage u tlu na prostoru Slavonije
i Baranje bio je jednak poljskom vodnom kapacitetu,
pa su sve ratarske kulture trpjele od viπka vode u tlu.
Spomenimo kako je ukupno u prve dvije dekade mjese-
ca ukupno izmjereno na postaji u Slavonskome Brodu
122 mm, Goricama 139 mm, Osijeku 160 mm, a u
Gradiπtu i 163 mm oborine.
Poljodjelci Slavonije i Baranje pamtit Êe razdoblje
od 15. do 17. svibnja. U tom je razdoblju ukupno izmje-
reno u Slavonskome Brodu 57 mm, Brestovcu 62 mm,
1/V2/V
3/V
Osijek
Zagreb - MaksimirZadar
-60-50-40-30-20
-10
0
10
20
30
( m
m )
dekada
Slika 46. Bilanca vode u tlu, tj. razlika izmeu referentne
evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine
u SVIBNJU 2014. godine
43
–akovu 81 mm, Osijeku 88 mm, a u Gradiπtu kod
Æupanje i 94 mm oborine. Posljedice spomenutih koliËi-
na oborine bile su nezapamÊene poplave pri Ëemu su
u potpunosti stradale sve ratarske, povrtlarske kulture,
ali i krmne kulture. Tlo je potpuno isprano i zamuljeno.
Tijekom treÊe dekade mjeseca koliËine efektivne
oborine manje su od koliËina referentne evapotran-
spiracije. Iako je bilanca vode u tlu negativna,
sadræaj vode u tlu joπ uvijek je bio vrlo velik. Razlog
su veÊ navedene koliËine oborine tijekom prvih dviju
dekada mjeseca.
©UMSKI POÆARI
Lovro Kalin, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
Iako je po klimatoloπkom kalendaru proljetni
mjesec, svibanj se moæe smatrati mjesecom kada na
naπem Jadranu i priobalju poËinje sezona zaπtite od
poæara raslinja u punom opsegu.
Naime u svibnju se, uz stvarni meteoroloπki in-
deks opasnosti za nastanak i πirenje poæara raslinja
po kanadskoj metodi (MIOP), poËinje raËunati i prog-
nostiËki indeks za sljedeÊi dan.
MIOP se izrauje za 40 meteoroloπkih postaja
na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske
svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu:
PoreË, Rovinj-grad, Pazin, Pula-grad, Rijeka, Senj,
Rab, Mali Loπinj, Zadar, ©ibenik, Split-Marjan, Knin,
Sinj, Imotski, Hvar, Komiæa, Lastovo, PloËe, Makarska,
Dubrovnik, Goveari-Mljet, GospiÊ, OtoËac i Zaviæan,
te redovito od 2013. godine za postaje u unutraπnjosti:
Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Gorice, Gradiπte, Karlovac,
Krapina, Kriæevci, Ogulin, Osijek, Parg, Sisak, Slavonski
Brod, Varaædin, Zagreb-GriË i Zagreb-Maksimir.
PrognostiËki meteoroloπki indeks za sada se raËu-
na samo za 24 postaje na Jadranu i priobalju svakod-
nevno za slijedeÊi dan u 14 sati.
Na osnovi izraËuna komponenti stvarnog i prog-
nostiËkog MIOP izraËunavaju se i klase opasnosti
koje mogu s obzirom na vremenske i klimatske prilike,
te posredno stanja gorivog materijala biti vrlo mala,
mala, umjerena, velika i vrlo velika.
Klimatoloπke prilike koje pogoduju nastanku i
πirenju poæara raslinja su u naπoj zemlji prisutne oso-
bito na podruËju Jadrana, te u krajevima uz Jadran,
posebice u ljetnim mjesecima. Dobro je poznato da
je ljeti duæ obale i na otocima kiπe vrlo malo, a ujed-
no su visoke temperature zraka. Stoga Êe se i analizirati
klase opasnosti u svibnju za ta podruËja.
Analiza srednje mjeseËne sinoptiËke situacije pri
tlu u svibnju pokazuje da je naπa zemlja bila izmeu
ciklonalnog polja koje je bilo jugoistoËno, dok je za-
padnije bilo polje visokog tlaka zraka, tako da je nad
naπom zemljom srednje polje bilo bez gradijenata. U
viπoj atmosferi, na oko 5.5 km, odnosno na izobarnoj
plohi AT 500 hPa, srednje mjeseËno strujanje je nad
podruËjem Hrvatske bilo zapadno. To ukazuje na
razmjerno Ëesto pritjecanje vlaænog i ne odviπe toplog
zraka.
Klimatoloπka analiza oborine i temperature zraka
to i potvruje. Srednja mjeseËna temperatura zraka je
bila uglavnom niæa od tridesetogodiπnjeg prosjeka
Slika 48. Srednja klasa opasnosti (FWI) za nastanak i πirenje
poæara otvorenog prostora u SVIBNJU 2014.Slika 47. Srednji prizemni tlak za SVIBANJ 2014..
44
BILTEN 05 / 2014
(1961-1990.), osim na rijetkom broju postaja gdje je
bila u granicama normale (Rijeka i Zaviæan). Obo-
rine je u cijeloj zemlji, pa tako i na Jadranu i u priobalju
bilo viπe od tridesetogodiπnjeg prosjeka u referentnom
razdoblju. Oborinske prilike bile su po raspodjeli
percentila na Zaviæanu i dijelu sjevernog i juænog
Jadrana u kategoriji kiπno, na podruËju Knina u kate-
goriji suπno, a na preostalim podruËjima u kategoriji
normalno.
IzraËun srednje mjeseËne klase za svibanj za po-
druËje Jadrana i priobalja je u skladu s navedenom ana-
lizom. Srednja svibanjska klasa je veÊinom mala, a u
gorju i vrlo mala.
Ipak, buduÊi da je prema kraju svibnja bilo sve
manje oborine, a i temperatura zraka je bila sve viπ,a
klase opasnosti za nastanak i πirenje poæara raslinja su
potkraj mjeseca bile na mnogim podruËjima Jadrana
umjerene.
Napravljena je i jednostavna verifikacija prognozi-
ranih klasa opasnosti za slijedeÊi dan u odnosu na izraËu-
natu klasu. Rezultati su zadovoljavajuÊi. Pritom je za
vrlo malu klasu broj prognoziranih sluËajeva neπto veÊi
od stvarnog, a kod male klase obrnuto, no s obzirom
da se radi o razmjerno bezopasnim situacijama, odstu-
panje nema veliku teæinu. Za umjerenu klasu vjeπtina
je dobra, a velike i vrlo velike klase nije ni bilo.
MJERENJE KONCENTRACIJE
PELUDA U ZRAKU
mr. sc. Lidija Srnecdr. sc. Barbara StjepanoviÊ
Srednja mjeseËna temperatura zraka je u svibnju
na opservatoriju Zagreb Maksimir iznosila 16.3°C i bi-
la je 0.4°C viπa od prosjeËne. Prema raspodjeli per-
centila temperature ovo je odstupanje uobiËajeno.
Ukupno je u svibnju na opservatoriju palo 145 mm
oborine, odnosno 84% viπe od prosjeka. Prema raspod-
jeli percentila oborine, svibanj je na tom podruËju
bio vrlo kiπan mjesec. Ukupno je bilo 17 dana s obori-
nom, pri Ëemu je maksimalna dnevna koliËina oborine
bila 45.9 mm i zabiljeæena je 27. svibnja. PoËetak mjese-
0
15
30
45
60
75
90
105
120
135
150
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Bro
j zrn
aca/
m3 z
raka
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Sr. t
emp
. zra
ka (º
C) i
dne
v. k
ol. o
bor
ine
(mm
)LL
Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp. (ºC) Min. temp. (ºC) Max. temp. (ºC)
Slika 50. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb), mjeseËni hod srednje
dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u SVIBNJU 2014.
Slika 49. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa
opasnosti za SVIBANJ 2014.
svibanj 2014.
0
50
100
150
200
250
300
vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika
klasa FWI
bro
j slu
Ëaje
va
prognozastvarno
BILTEN 05 / 2014
45
Slika 51. Ukupne koncentracije peluda pojedinih biljnih
svojti (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SVIBNJU 2014.
Slika 53. Dnevni hod koncentracija peluda trave, bora, hrasta, bazge i koprive u zraku grada Zagreba u SVIBNJU 2014.
Slika 52. Postotni udjeli peluda pojedine biljne svojte
(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SVIBNJU 2014.
ca je bio kiπan i topliji od prosjeka, uz dnevne koncen-
tracije peluda ispod 20 zrnaca u m3 zraka. Od 3. do 5.
svibnja je zahladilo, pa su srednje dnevne i maksimalne
temperature zraka bile manje od prosjeËnih. Nakon
ovog kratkotrajnog hladnijeg razdoblja, uslijedilo je
toplije razdoblje koje je potrajalo do kraja prve dekade
svibnja. Gotovo cijela druga dekada je bila hladnija od
prosjeka, a vrlo Ëesto je bilo i oborine. Dnevne kon-
centracije peludi su dosta varirale, ali sve do 20.
svibnja nisu prelazile vrijednost od 80 peludnih zrnaca
u m3 zraka. Tog dana je koncentracija peludi u zraku
znatno porasla i zabiljeæeno je 131 zrnce u m3 zraka,
a to je ujedno i najveÊa dnevna koncentracija peludi
u zraku u svibnju. Iako je veÊ sljedeÊi dan koncentraci-
ja peludi pala ispod 60 peludnih zrnaca u m3 zraka,
zabiljeæeno je da su od 20. do 25. svibnja dnevne kon-
centracije peludi bile najveÊe. Nakon toga uoËava se
trend opadanja koncentracije peludi u zraku. Uz prodor
hladnijeg zraka, i veliku koliËinu oborine izmjerenu
27. svibnja ujutro (45.9 mm) posljednja su tri dana
svibnja bila hladnija od prosjeka, a dnevne su se kon-
Tablica 17. Stupanj alergijskog potencijala peluda
za SVIBANJ 2014.
Alergijski potencijal Vrsta peluda
SLAB bor, bazga
UMJEREN koprive, hrast
JAK I VRLO JAK trave
46
BILTEN 05 / 2014
centracije peludi, sliËno kao i poËetkom mjeseca,
kretale oko 20 peludnih zrnaca u m3 zraka. Ukupno su
u svibnju zabiljeæena 1443 peludna zrnca u m3 zraka.
U svibnju je prevladavao pelud trava s ukupnom
mjeseËnom koncentracijom od 751-og peludnog zrn-
ca u m3 zraka, odnosno 52% od ukupnog broja pelu-
da. Pelud borova bio je zastupljen (Pinus sp.) s ukup-
nom mjeseËnom koncentracijom od 350 peludnih zr-
naca u m3 zraka, odnosno 24% od ukupnog broja.
Koncentracija peluda hrasta (4%), bazge (4%) i ko-
prive (3%) je u svibnju bila priliËno ravnomjerno za-
stupljena.
U svibnju je prevladavo visoko alergen pelud tra-
va. NajveÊa koncentracija peluda trava je zabiljeæena
25. svibnja i iznosila je 93 peludna zrnca u m3 zraka.
Dnevni maksimum bora je zabiljeæen 4. svibnja i izno-
sio je 47 peludnih zrnaca u m3 zraka. Koncentracija
peluda hrasta i bazge Ëitav je mjesec bila niskih do um-
jerenih vrijednosti.
Svibanj je bio nepovoljan za osobe alergiËne na
pelud trava Ëija je alergogenost jaka do vrlo jaka.
Stupanj alergenosti peludi prisutnog u zraku gra-
da Zagreba u svibnju prikazan je u tablici 17.
BILTEN 05 / 2014
47
KNJIÆNICA DHMZ-a
mr. sc. IvanËica MihoviliÊTiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom svibnja 2014.
Bioinformatics and biological physics : proceedings of the scientific
meeting, [held on November 21, 2012 in Zagreb] = Bioinformatika i
bioloπka fizika: zbornik radova sa znanstvenog skupa, [odræan 21. 11. 2012.
u Zagrebu] / organized by Committee
Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2013. ([Sv. Ivan Zelina]
: Tiskara Zelina), VI, 252 str. : ilustr. (preteæno u bojama), graf. prikazi (djelomice
u bojama) ; 28 cm
We overview the study of dynamics and structure of the most famous
biopolymer deoxyribonucleic acid (DNA) aqueous solutions, which has been
conducted primarily in the laboratories at Institut za fiziku in Zagreb during
the last six years. For completeness we briefly comment on our study per-
formed on another biopolymer hyaluronic acid (HA) which has been gaining
popularity quite rapidly within laymen and large public community recently.
The aim of this Academy Report is to bring together the motivation for this research, the description of ma-
terial preparation, experimental methods and data analysis used, as well as the presentation of the main re-
sults. As far as the physics interactions are concerned, our studies were focused until now on the case of repul-
sive regime of intersegment interactions mediated by univalent counterions. At the end open issues are high-
lighted and prospects for further research with polyvalent counterions are designated in order to study the
crossover from repulsive to attractive regime of intersegment interactions. In other words, this Report is a
kind of compilation of the material from our peer reviewed articles published in the international physics jour-
nals. We consider that the primary achievement of our efforts is the technique of dielectric spectroscopy (DS)
developed in the laboratories of Institut za fziku in Zagreb, which enables to study small quantity soft matter
and biological samples in solution. We demonstrate that this method, which is basically a method to measure
the dielectric relaxation under an applied small ac electric field is a powerful technique to determine the struc-
tural properties thanks to a tight connection between these two physical parameters. Moreover, the DS method
can serve to successfully discern between the structural properties of DNA solutions composed of many chains,
and the single chain structural properties. The latter places the DS method at the level of well developed and
widely used single-molecule micro/nano-manipulation techniques like force-measuring laser or magnetic tweez-
ers. Our data consistently show two dielectric relaxations in 100 Hz - 100 MHz frequency range that can be
attributed to diffusive motion of polyion counterions.
The overall study as a function of polyion length, concentration and added salt concentration demonstrates
that the motion of polyion counterions detected at MHz frequencies probes the structural organization of the
polyion network in solution, where as the motion at kHz range is correlated with single polyion conformation-
al properties. Fundamental length scales found to characterize the polyelectrolyte structure differ for the dilute
and semidilute regime and depend on the strength of repulsive electrostatic interactions and the flexibility; they
also compare well with the fundamental length scales predicted by theory. (authors)
48
BILTEN 05 / 2014
Atlas klime Crne Gore - ur. Mihailo BuriÊ, Branko Micev, Luka MitroviÊ
Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2012. , 1 atlas, 132
str. sa zemljop. kartama i tekstom : u bojama ; 30 x 26 cm
Prvi Atlas klime Crne Gore koji su uredili Mihailo BuriÊ, Luka MitroviÊ
i Branko Micev, obuhvaÊa razdoblje od 1961. do 1990. godine.
U luksuznom izdanju na 132 strane mogu se, izmeu ostalog, naÊi po-
datci o mreæi meteoroloπkih stanica, srednjim godiπnjim temperaturama, sred-
njoj koliËini padalina, prosjeËnom broju ljetnjih dana.
Podaci o klimi Crne Gore posljednji put su evidentirani u Atlasu klime
SFRJ.
Atlas klime izdala je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
»asopisi - meunarodni
Okolje (2014) : 3.
»asopisi - domaÊi
»asopisi - domaÊi
Agronomski glasnik (2013) : 7-8.
Bug (2014) : 6.
Hrvatski planinar vol. 106 (2014) : 5
Hrvatske πume vol. 16 (2014) : 5.
Vatrogasni vjesnik (2014) : 4.
Ocjenski radovi
Güttler, Ivan. Systematic errors in regional climate models in the lower atmosphere : PhD. Thesis. Zagreb,
2014. 109 pp (Prirodoslovno-matematiËki fakultet)
Abstract
Near-surface and surface variables and the surface energy budget components from two simulations of the
regional climate model RegCM4.2 over the European/north African domain during the period 1989-1998 are
analysed. The simulations differ in selected planetary boundary layer (PBL) schemes: the Holtslag diagnostic
non-local PBL scheme and UW prognostic local PBL scheme. Surface radiative and turbulent fluxes are com-
pared against ERA-Interim while systematic errors in surface radiative fluxes are derived with respect to the
satellite-based products. Substantial systematic errors and differences between the two simulations are present
for some quantities. The most prominent error is an overestimation of the net surface shortwave radiation flux
over eastern Europe during summer. This error strongly correlates with errors in the representation of total cloud
cover, and less strongly with errors in surface albedo. During winter the amplitude of the surface energy budg-
et components is more in line with reference datasets. Systematic errors may limit the usefulness of RegCM
simulations in further applications. However, the use of the UW PBL scheme improves RegCM representa-
tion of the total cloudiness and net surface shortwave radiation and reduces near-surface temperature errors over
eastern Europe and Russia.
BILTEN 05 / 2014
49
When compared with the default Holtslag scheme, the UW scheme, in the 10-year experiments over the
European domain, shows a substantial cooling. It reduces winter warm bias over the north-eastern Europe by
2 ˚C and reduces summer warm bias over central Europe by 3 ˚C. A part of the detected cooling is ascribed to
a general reduction in lower tropospheric eddy heat diffusivity with the UW scheme. While differences in
temperature tendency due to the PBL schemes are mostly localized to the lower troposphere, the schemes show
a much higher diversity in how vertical turbulent mixing of the water vapour mixing ratio is governed. Differences
in the water vapour mixing ratio tendency due to the PBL scheme are present almost throughout the troposphere.
However, they alone cannot explain the overall water vapour mixing ratio profiles, suggesting strong interac-
tion between the PBL and other model parameterisations. An additional 18-member ensemble with the UW
scheme is made, where two formulations of the master turbulent length scale in statically unstable conditions
are tested and unconstrained parameters associated with (a) the evaporative enhancement of the cloud-top en-
trainment and (b) the formulation of the master turbulent length scale in statically stable conditions are system-
atically perturbed. These experiments suggest that the master turbulent length scale in the UW scheme could
be further refined in the current implementation in the RegCM model. It was also found that the UW scheme
is less sensitive to the variations of the other two selected unconstrained parameters.
Near-surface and surface variables simulated by RegCM4.3 model using the two different PBL schemes
under two scenarios of concentrations of the greenhouse gases (RCP4.5 and RCP8.5) and forced by the HadGEM2-
ES Earth System Model are also analysed. Over the Mediterranean region, where substantial temperature in-
crease and precipitation decrease are expected in the 21st century, near-surface air temperature T2m and total
precipitation R projections are linked with the climate change of the components in the surface energy budget
and total cloud cover, surface albedo and soil moisture. Although for the historical period the two RegCM sim-
ulations yield different climatology over the Mediterranean region, the climate change projections for the 21st
century are not strongly sensitive to the choice of the PBL scheme.
Keywords: regional climate model, systematic errors, planetary boundary layer, surface energy budget, cli-
mate change
Saæetak
Analizirane su prizemne varijable te komponente energetske ravnoteæe na povrπini prema simulacijama re-
gionalnog klimatskog modela RegCM4.2 za razdoblje 1989.-1998. na podruËju Europe i sjeverne Afrike.
Simulacije se razlikuju u odabiru parametrizacije za atmosferski graniËni sloj (AGS): Holtslagova dijag-
nostiËka i nelokalna AGS parametrizacija te prognostiËka i lokalna AGS parametrizacija razvijena na SveuËiliπtu
Washington (tzv. UW parametrizacija).
Simulirani prizemni tokovi zraËenja i turbulentni tokovi usporeeni su s reanalizom ERA-Interim, dok su
sustavne pogreπke u prizemnim tokovima zraËenja procijenjene u odnosu na satelitske produkte. Za pojedine
veliËine prisutne su izraæene sustavne pogreπke i razlike izmeu dvije simulacije. Najistaknutiju sustavnu
pogreπku Ëini precjenjivanje konaËnog prizemnog kratkovalnog zraËenja ljeti na podruËju istoËne Europe. Ova
pogreπka je izraæeno povezana s pogreπkama u ukupnoj naoblaci te je manje povezana s pogreπkama u povrπin-
skom albedu. Zimi su amplitude komponenti povrπinske energetske ravnoteæe usklaenije s referentnim po-
dacima. Sustavne pogreπke mogu ograniËiti moguÊnost koriπtenja RegCM simulacija u daljnjim primjenama.
Meutim, koriπtenjem nove UW AGS parametrizacije poboljπana je simulacija ukupne koliËine naoblake i
konaËnog povrπinskog kratkovalnog zraËenja te su smanjene pogreπke u prizemnoj temperaturi na podruËju
istoËne Europe i Rusije.
U usporedbi s koriπtenjem osnovne Holtslagove parametrizacije, koriπtenjem UW parametrizacije u
desetogodiπnjim simulacijama za podruËje Europe javlja se znaËajno hlaenje. Ovo dodatno hlaenje smanju-
je zimsko pozitivno odstupanje temperature na podruËju sjeveroistoËne Europe do 2°C te smanjuje ljetno po-
zitivno odstupanje temperature na podruËje srediπnje Europe do 3°C. Jedan dio ovog hlaenja je objaπnjeno
50
BILTEN 05 / 2014
opÊenitim smanjenjem turbulentne difuzivnosti u troposferi prilikom koriπtenja UW parametrizacije. Dok se
razlike u vremenskim promjenama uslijed koriπtenja AGS parametrizacija uglavnom javljaju u niæoj tropos-
feri, parametrizacije pokazuju puno veÊu raznolikost u naËinu na koji vertikalno turbulentno mijeπanja utjeËe
na omjer mijeπanja vodene pare. Tako su razlike u vremenskim promjena omjera mijeπanja vodene pare usli-
jed koriπtena AGS parametrizacija prisutne u gotovo cijelom troposferskom sloju. Ipak, ovakve razlike ne mogu
objasniti konaËan vertikalni profil omjera mijeπanja vodene pare, πto upuÊuje na meudjelovanje AGS i osta-
lih parametrizacija u modelu. Pripremljen je dodatan ansambl 18 simulacija s UW parametrizacija: koriπtene
su dvije formulacije karakteristiËne duljine mijeπanja u statiËki nestabilnim uvjetima te su perturbirani para-
metri u opisu pojaËanog turbulentnog uvlaËenja na vrhu oblaka uslijed isparavanja te karakteristiËne duljine
mijeπanja u statiËki stabilnim uvjetima. Rezultati ovih eksperimenata upuÊuju na moguÊnost daljnjeg razvoja
formulacije karakteristiËne duljine mijeπanja u UW parametrizaciji i njenoj implementaciji u modelu RegCM.
Analizirane su prizemne varijable simulirane modelom RegCM4.3 uz koriπtenje dvije AGS parametrizaci-
je te dva scenarija koncentracije stakleniËkih plinova (RCP4.5 i RCP8.5). Rubni uvjeti u ovim eksperimenti-
ma su prema simulacijama modela HadGEM2-ES. Na podruËju Sredozemlja, za koje Êe oËekuje izraæen porast
temperature i smanjenje koliËine oborine u 21. stoljeÊu, projekcije prizemne temperature zraka i ukupne oborine
su povezane s klimatskim promjenama u komponentama energetske ravnoteæe na povrπini te ukupnom koliËi-
nom naoblake, albedom povrπine i vlagom u tlu. Iako se u simuliranom povijesnom razdoblju javljaju razliËite
klimatologije u simulacijama modelom RegCM na podruËuju Sredozemlja, projekcije klimatskih promjena
za 21. stoljeÊe nisu izraæeno osjetljive na odabir parametrizacije procesa u atmosferskom graniËnom sloju.
KljuËne rijeËi: regionalni klimatski model, sustavne pogreπke, planetarni graniËni sloj, povrπinska bilan-
ca energije, klimatske promjene
BILTEN 05 / 2014
51
Obilne kiπe pale su u Slavoniji i na nekoliko mjes-
ta izazvale poplave. Poplavljenih prometnica, polja,
naselja bilo je u okolici Naπica, za grad Naπice je πteta
procijenjena na oko 4 milijuna kuna. Najteæe stanje bi-
lo je u naselju BokπiÊ Lug. Pola podruËja tog naselja
bilo je pod vodom, πtete na poljima su vrlo velike.
Situcija je loπa i na podruËju –urenovca. Za OsjeËko
baranjsku æupaniju proglaπeno je stanje elementarne
nepogode. ©teta se cijeni na preko 80 milijuna kuna.
PodruËja pod vodom bilo je i u okolici Zagreba.
Nabujali su vodotoci, kanali su se prepunili i izlijevali.
Potopljenih podruËja bilo je i u okolici Slavonskog
Broda, pod vodom su oranice, ceste, dvoriπta, vrtovi.
Posvuda su bili angaæirani vatrogasci na ispumpava-
nju vode. Nizvodno od Slavonskog Broda izlila se Sava,
na podruËju sela Oprisavci i Poljanci.
Problema sa izlivenom vodom bilo je i u okolici
–akova i Virovitice. Stanovnici su dizali nasipe od
Svibanj 2014.
Kliziπta i odroni zemlje. Obilne oborine ponovo
su pokrenule kliziπta i odrone zemlje u opÊini Bednja.
Ugroæene su kuÊe kojima pucaju zidovi, a tlo se kreÊe
sa svakom kiπom. Za opÊinu Bednja proglaπeno je sta-
nje elementarne nepogode. ©tete su nastale i na ces-
tama.
PrimjeÊen je i poveÊan broj kliziπta u Zagrebu.
U 5 mjeseci ove godine pojavilo ih se 60, a u prijaπnjem
razdoblju desetak godiπnje. Trend pojave novih kliziπta
se i dalje pogorπava, uglavnom zbog poveÊane koliËine
kiπa i topljenja velike koliËine snijega u kratkom vre-
menu.
1. do 4. svibnja 2014.
Ciklona u Hrvatskoj, donijela je brojne nevolje
meteoroloπke prirode, obilne oborine, buru, snijeg.
Kiπa je padala duæ cijele obale. Na Hvaru je u neko-
liko sati palo 30 litara kiπe.
Obilna tuËa pala je na podruËju sjeverozapadne
Istre. Nanosi leda bili su visoki mjestimice i 10 cm.
Najviπe je stradalo podruËje Brtonigle. U vinogradima
je πteta i do 100%, liπÊe i mladice su jednostavno sam-
ljeveni. Led je padao oko sat vremena, a veliËina mu
je bila od zrna graπka do ljeπnjaka. Znatno su oπteÊeni
i maslinici. ©teta je procijenjena na viπe od 5 miliju-
na kuna, pa je za Brtoniglu proglaπeno stanje ele-
mentarne nepogode.
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI
U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2014. GODINE
Kliziπta u opÊini Bednja
Poplava u NaπiËkom Novom Selu
52
BILTEN 05 / 2014
kuÊa bilo ugroæeno. Stradalo je stado koza koje su bile
na otvorenom i naπle se ispred vodene bujice.
U Kloπtru Podravskom ulice su postale potoci. Na
urevaËkom podruËju olujni vjetar ruπio je stabla,
nastradalo je nekoliko automobila. Mjestimice je padala
i tuËa, led je bio veliËine graπka do ljeπnjaka, veÊe πtete
ipak nisu zamijeÊene. Za podruËje VirovitiËko po-
dravske æupanije proglaπeno je stanje elementarne ne-
pogode. Prekinuta je berba kamilice, a dok se voda
povuËe ona Êe biti uniπtena, πteta se cijeni na 30%. U
dva dana je na podruËju æupanije palo 118 litara kiπe,
πto je viπe od prosjeka za svibanj.
Poplava je bilo i na podruËju Bjelovarsko bilo-
gorske æupanije. Graani Gareπnice morali su dizati
nasipe da bi spasili kuÊe od nadolazeÊe vode. Iz kori-
ta su se i na tom podruËju izlili brojni vodotoci i kanali,
veliki broj prometnica naπao se pod vodom, te su
zatvoreni za sav promet. Izlila se i rijeka Ilova, njen
izmjeren vodostaj je viπi od pola metra od do sada
najviπeg. Poplavom su bili zahvaÊeni ribnjaci u KonËanici,
riba je otplovila s vodom, πteta se cijeni na viπe od mi-
lijun kuna. Izlila se i rijeka Gareπnica, pa je bilo poplav-
ljenih oranica i kuÊa u Gareπnici. Tamo se voda izlije-
vala i iz ribnjaka. Kiπa je toliko natopila polja da su svi
poljski radovi prekinuti, jer se u oranice ne moæe uÊi
mehanizacijom. Jaki vjetar lomio je grane i stabla, ski-
dao crijepove.
Na Banovini su nabujale rijeke Glina i Una. Voda
je izvirala iz sustava odvodnje. Nakon prolaska cik-
lone i prestanka obrina, voda se postupno poËela povlaËi-
ti u vodotoke i kanale. Olujni vjetar, ruπio je stabla
na Sljemenu. Stabla i grane su padali na sljemensku
cestu koja je zbog toga bila zatvorena za sav promet.
vreÊa s pijeskom. Voda je mjestimice uπla u kuÊe,
podrume, gospodarske zgrade. DomaÊe æivotinje su se
morale evakuirati. Viπe je prometnica zatvoreno za sav
promet, voda je na cestama bila i pola metra visine.
U Poæeπtini izlila se rijeka Orljava. I tamo je neko-
liko cesta bilo pod vodom i zatvoreno za sav promet.
U selu Nurkovac udario je grom, u viπe kuÊa izbijeni
su osiguraËi, nestalo je telefonije. Na poljima Êe sjeme
slabo klijati, ili istrunuti u zemlji, iznikla pπenica je
polegla, oËekuju se znatne πtete. Zagaeni su kuÊni
bunari, pa je vodu potrebno prokuhavati. Od udara gro-
mova bilo je uniπtenih elektroinstalacija po kuÊama.
Izlila se naglo rjeËica Subocka u blizini Novske.
Poplavljene su poljoprivredne povrπine, nekoliko je
Poplavljena cesta Poæega - Pakrac Poplavljena cesta Veliki Zdenci - KonËanica
Branjenje kuÊa od poplave u mjestu Derviπagi u Poæeπtini
BILTEN 05 / 2014
53
4. svibnja 2014.
Potres. U blizini Dubrovnika dogodila su se dva
potresa. Dogodili su se izmeu 22 30 i ponoÊi. Prvi je
imao magnitudu 2.3, a drugi 4.0. Epicentar potresa bio
je izmeu istoËne Hercegovine i Crne Gore, πtete nisu
prijavljene.
12. svibnja 2014.
Snijeg, pao u Gorskom kotaru, visina mu je bila 2
do 4 cm.
13. svibnja 2014.
Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, tuËa, u
Dalmaciji. Po otocima je palo preko 30 litara kiπe.
Na Visu i Hvaru pala je tuËa, na dalmatinskim plani-
nama pao je snijeg.
14. do 18. svibnja 2014.
Olujni vjetar, obilne oborine, poplave, u sjever-
noj Hrvatskoj. Sve je te dane padala stalna i obilna kiπa.
Vjetar je lomio grane i ruπio stabla, kidao elektro-
vodove, puhao je brzinom i 90 km/h. Od palih sta-
bala bilo je oπteÊenih i uniπtenih automobila, zatvorenih
prometnica, otrgnutih limenih krovova. Autocesta kod
Krapine bila je zatvorena za pojedine skupine vozila,
πto se gotovo nikad ne dogaa. Cijelo kroviπte gradske
uprave u Novom Marofu je vjetar otrgnuo i odneo na
parkiraliπte, oπteÊeno je pet automobila. Puno inter-
vencija vatrogasaca zbog slomljenih grana i stabala bi-
Poplavljene prometnice u VirovitiËko-podravskoj æupaniji
lo je u Zagrebu, Osijeku, Bjelovaru. Mjestimice je nes-
tajalo struje, oπteÊeni su vrtovi, voÊnjaci, æitarice su
polegle. PrimjeÊeno je da Sljemenska cesta klizi, πto
je zasigurno posljedica kiπa i namoËenosti tla, ali i
starosti prometnice. Dijelovi te ceste nalaze sa na
kliziπtima zemlje, na samom Sljemenu ih se pojavilo
nekoliko stotina.
U Novigradu Podravskom sruπila se na kolnik sto-
ljetna lipa. U blizini Kriæevaca vjetar je prevrnuo kamion.
Na podruËju izmeu Poæege i Pakraca obilne
oborine potaknule su stvaranje bujica koje nose sve
pred sobom. U Orljavcu se izlila rijeka Orljava. Prvi
je dan u Slavoniji palo oko 50 litara kiπe. Orljava se
izlila i u mjestu Gradac kod Pleternice. Voda je bila
tako jaka da je pokrenuta evakuacija, bilo je poplav-
ljeno oko 200 kuÊa. Bujica je nosila automobile,
traktore, ulazila u podrume, kuÊe, prekrila ceste, morala
se spaπavati i stoka. Blokiran je bio æeljezniËki promet
jer je bujica odnijela materijal ispod pruge. Nabujale
su i izlile se i rjeËice Londæa i Vrbova. Poplavljena
naselja ostala su bez pitke vode i struje, bujice su odni-
jele i dijelove cesta. Potopljena je gotovo cijela Poæeπka
kotlina.
Izlila se i rijeka Pakra, te poplavila Lipik. Bujica
je odnijela jedan pjeπaËki most, veliki broj lokalnih
prometnica je zatvoren zbog vode na kolniku. Sve ri-
jeke biljeæe najviπe vodostaje od kako postoje mjere-
nja.
Na –akovπtini je situacija ista kao i u drugim di-
jelovima Slavonije. Neke poljoprivredne povrπine Êe
trebati presijati.
rita stvarajuÊi poplave, poplavljena je treÊina dræave.
Sve veÊe bosanske rijeke se ulijevaju u Savu, πto za
Slavoniju Ëini vrlo veliku opasnost od poplava.
Sava buja velikom brzinom od bujiËnih voda bosan-
skih rijeka, Une, Vrbasa, Bosne, dok nabujala Drina
prijeËi bræe otjecanje Save. Posvuda se u Slavoniji
uËvrπÊuju i povisuju nasipi na Savi. Proglaπeno je sta-
nje neposredne prijetnje za cijelu æupanjsku Posavinu.
Na ugroæena podruËja poslana je vojska, GSS, poma-
gala je policija, Civilna zaπtita. Na Savi je zabranjena
plovidba, na nasipima kretanje, osim sluæbi koje rade
54
BILTEN 05 / 2014
Poplavljenih podruma bilo je u Vinkovcima. Bosut
je nabujao, pa su se postavljale vreÊe s pijeskom.
Velikih povrπina pod oborinskom vodom bilo je
u æupanjskoj Posavini. Tamo je u jednom danu palo
preko 100 litara kiπe. Za Vukovarsko srijemsku æu-
paniju je zbog toga proglaπeno stanje elementarne
nepogode. Usjevi su uniπteni, u mnoga dvoriπta i kuÊe
uπla je voda, svi su kanali puni i prelijevaju se, voda
dolazi sa svih strana.
Obilnim oborinama zahvaÊeno je podruËje BiH i
Srbije. Sve su rijeke u Bosni nabujale i izlile se iz ko-
Posljedice olujnog nevremana u Podravini
BILTEN 05 / 2014
55
na ojaËanju nasipa. Procjeivanjem je poplavljena πet-
nica uz Savu kod Slavonskog Broda, no tamo su nasipi
izdræali. Slavonski ©amac se nalazi na razini vrhova
katedrale u –akovu, pa je postojala bojazan od puknuÊa
nasipa, jer bi voda moæebitno doprla i do samog –ako-
va. Dijelovi Slavonskog Broda su evakuirani, oni ko-
ji se nalaze uz Savu, jer se voda tamo procjeuje kroz
namoËene nasipe. Vodostaj Save kod Slavonskog Broda
Stanje na Orljavi kod Pleternice
Hrvatska Kostajnica
Rajevo Selo
Opustoπena Gunja
Poplavljenim prometnicama vozilo se Ëamcima
56
BILTEN 05 / 2014
bio je viπi od 9 metara. ©tete od poplava i visokih vo-
da za Brodsko posavsku æupaniju procijenjene su na
oko 120 milijuna kuna.
Najugroæenije podruËje je od Slavonskog Broda
do granice sa Srbijom kod sela RaËinovaca. Na samu
Slavoniju palo je u tim danima oko 150 litara kiπe.
Cijeli kraj je veÊ pod oborinskom vodom, na povrπinu
izbijaju podzemne vode. Nasipi se procjeuju jer su
natopljeni savskom vodom. Zatvoreni su svi graniËni
prijelazi sa BiH, proglaπeno je izvanredno stanje. Graani
se pripremaju za evakuaciju i sklanjaju domaÊe æivo-
tinje.
17. svibnja Sava je probila nasip kod RaËinovaca
i Rajevog Sela (u duæini oko 100 metara) i prodrla u
æupanjsku posavinu. Vrlo brzo ta su mjesta bila pot-
puno poplavljena. Voda je prodrla i u Gunju, te se nas-
tavila πiriti prema ostalim naseljima u æupanjskom kra-
ju. Voda je tekla u bujicama i slapovima uz zastraπujuÊu
huku. Nastala je panika meu stanovnicima. Sava kod
Æupanje imala je najviπi vodostaj ikad izmjeren, preko
Æupanjska Posavina
Spaπavanje stanovniπtva
Probijen savski nasip kod Rajevog Sela
BILTEN 05 / 2014
57
Evakuacija stanovniπtva s poplavljenog podruËja
58
BILTEN 05 / 2014
Evakuacija stanovniπtva i stoke
BILTEN 05 / 2014
59
11 metara, viπe od metra od najviπeg izmjerenog. Visina
Save kod Æupanje bila je viπa za metar od krune nasi-
pa, pa su se morale postaviti vreÊe s pijeskom u toj i
viπoj visini. Svirale su sirene za opÊu opasnost. Stanovnici
su morali biti spaπavani sa katova, prozora i krovova
kuÊa, jer je voda mjestimice bila tako visoka da su se
samo krovovi vidjeli, a neke kuÊe je voda prekrila i
preko krova. Dubina vode je mjestimice bila 6 do 7
metara. Neke su se kuÊe sruπile, bilo je i smrtnog stra-
davanja u nadolazeÊoj vodi. Sva su se sela morala
evakuirati. Evakuirano je oko 8000 stanovnika. BjeæeÊi
od bujica stanovnici su ponijeli onoliko stvari koje su
mogli nositi u rukama, sve ostalo im je uniπteno. Puno
se domaÊih æivotinja utopilo. Sve je bilo potopljeno u
samo nekoliko sati. Ovo je najveÊa poplava u povijesti
tog kraja, πtete su ogromne, gotovo totalne. Evakuacija
se provodila Ëamcima, amfibijama, graevinskim i os-
talim strojevima. Visina vode u Gunji je preko dva me-
tra, posvuda je nestalo struje, a o pitkoj vodi nije se
moglo niti razmiπljati. Stanovnici se pribojavaju da na
tom prostoru viπe neÊe biti æivota, niti uvjeta za æi-
vot. Voda se iz sela prokopom kanala preusmjeravala
u SpaËvanski bazen. Na sanaciji nasipa nije bilo moguÊe
niπta poduzeti. Pripremale su se sluæbe za posao nakon
poplava, od ponovne izgradnje kuÊa i infrastrukture do
sanacije terena i dezinfekcije prostora, uniπtavanja ko-
maraca koji su se pojavili u ogromnom broju. Vodostaj
je tek zadnjeg dana poËeo opadati, vrlo polako, koji
centimetar na sat. »ini se da sustav nije reagirao na vri-
jeme, iako je nekoliko dana prije sve ukazivalo da Êe
sva voda iz BiH rijekama dospjeti u Savu i podiÊi vo-
dostaje do izvanrednih stanja. Poplavna voda puna je
zmija i glodavaca. Poplavljeno je i selo –uriÊi, a vo-
da je dospjela i na teritorij Srbije u selo Jamena, koje
se takoer nalazi blizu Save. Ronioci su pokuπali pri-
je puknuÊa nasipa u Rajevom Selu postaviti foliju na
nasip, ali je on u tom trenutku pukao. Selima plivaju
tone smeÊa, ureaja, stoke, mulja. Nasip kod
Rajevog Sela izgraen je prije Ëetiri godine. Zahtjeva
se istraga o razlozima puknuÊa nasipa. Mjeπtani spomi-
nju iskop πljunka u blizini nasipa koji ga je mogao
oslabiti. Osnovano je struËno povjerenstvo koje Êe
istraæiti razloge puknuÊa nasipa. Poplavljena podruË-
ja posjetili su u viπe navrata predsjednik dræave, pred-
sjednik vlade, a cijelo vrijeme je akcijama zapovijedao
naËelnik glavnog stoæera HV. U spaπavanje stanovniπtva
ukljuËio se i GSS. Poplavljena su i do sada nerazmini-
rana podruËja, pa postoji bojazan od premjeπtanja
mina na nepoznata mjesta, πto Êe kasnije predstav-Potopljena Vukovarsko-srijemska æupanija
60
BILTEN 05 / 2014
ljati veliku opasnost. Ipak, poplavljeni dio Hrvatske je
viπestruko manji od poplavom zahvaÊenih dijelova BiH
i Srbije. Sve se dane spaπavala i stoka. Cijela je Hrvatska
prikupljala pomoÊ za ugroæene, u materijalu i novcu.
Odaziv je bio izuzetan, u pomoÊ su se ukljuËile sve or-
ganizacije, kao Crveni kriæ, Caritas itd. PomoÊ su
donosili i studenti. U pomoÊ poplavljenima ukljuËile
su se i velike hrvatske kompanije i banke. Vlada RH
Êe financirati u potpunosti javne radove na poplav-
ljenom podruËju. Zatraæiti Êe se i pomoÊ Europske uni-
je. Nasipi su duæ cijelog toka Save raskvaπeni, pa je
bilo potrebno stalno deæurstvo i povremene interven-
cije na podruËjima procjeivanja ili napuknuÊa. Potopljena
sela su sablasno prazna, voda je visoka do krovova
kuÊa, domaÊe æivotinje su stradale u velikom broju.
Kada se voda povuËe biti Êe potrebna hitna asanacija
terena i borba protiv zaraza, najezde glodavaca i ko-
maraca, a tek potom obnova sruπenih i oπteÊenih kuÊa.
Stanovnici su domaÊe æivotinje sklanjali u dnevne sobe
i tavane. U Hrvatskoj su prihvaÊene i osobe s poplav-
ljenih podruËja u BiH. Na pogoena podruËja poslana
je hrana iz robnih rezervi. Sva poljoprivredna proizvod-
nja je uniπtena. AmeriËki satelit Aqua snimio je poplav-
ljena podruËja, a snimke su objavljene u medijima.
©tete na usjevima se procjenjuju na viπe od 100 mili-
juna kuna. U poplavljena sela zabranjen je ulazak svi-
ma osim sluæbenim osobama. Od Slavonskog Broda
do Æupanje pojavljuju se sluËajevi raznih zaraznih obo-
ljenja. Voda se ni do kraja mjeseca nije u potpunosti
povukla sa pogoenih podruËja. ©tete na objektima se
cijene na 400 milijuna kuna. Obrana od poplava se
ne moæe u buduÊnosti temeljiti samo na gradnji nasi-
pa. Velike doprinose bi dalo poπumljavanje planina,
revitalizacija moËvara i prirodnih retencija. Poplava
spaËvanske πume Êe dobro doÊi hrastu luænjaku kojem
je staniπte upravo ta πuma. Ta je πuma isuπena prokopa-
vanjem dubokih kanala zbog iskorjenjivanja malarije
koju prenose komarci. U zadnjem tjednu svibnja poËela
je sanacija nasipa. Poplavama je bilo stvoreno umjet-
no jezero promjera 100 km. Krajem mjeseca, kada su
vodostaji znaËajnije pali, ukinuto je izvanredno stanje
u æupanjskoj posavini, a izvanredne mjere ostaju zbog
namoËenosti nasipa. Poplavljena podruËja nadgledaju
oruæane snage iz zraka. Za obilazak kuÊa stanovnici
su dobijali dozvole, a i tada samo sa posebnom opre-
mom protiv zaraza. Dogovoreno je avio zapraπivanje
komaraca na poplavljenim podruËjima Hrvatske, Srbije
i BiH. Stradao je i neustanovljen broj divljih æivotinja,
a preæivjelke su se slobodno kretale u blizini ljudi. Lov
je bio zabranjen, a divlje æivotinje su bjeæale na suha
podruËja. Na granici sa susjednim dræavama obvezna
je dezinfekcija vozila. U Gunji je pod vodom i dæami-
ja.
Una se izlila u Dvoru i Hrvatskoj Kostajnici, kroz
koju se prometovalo Ëamcima. U Hrvatskoj Kostajnici
je proglaπeno izvanredno stanje. VeÊi dio grada je
poplavljen, okolne ceste su pod vodom i zatvorene za
sav promet. Postavljene zeËje nasipe Una je brzo ra-
zorila i odnijela nizvodno, πtete su velike. Za pogoena
podruËja proglaπeno je stanje elementarne nepogode.
Na Jadranu je puhala bura koja je ometala promet,
brojne trajektne linije bile su u prekidu. Puhala je i tra-
montana na dijelovima obale, brzina joj je dosezala
120 km/h. More se zapjenilo, ruπilo se drveÊe, promet-
Gunja
Pripreme za dezinfekciju i deratizaciju
poplavljenog podruËja
BILTEN 05 / 2014
61
ni znakovi, ograde, ploËe. Obilne oborine pale su u
MetkoviÊu, preko 70 litara. OπteÊen je jedan dalekovod,
pa je u okolici nestalo struje.
26. svibnja 2014.
Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, udari
groma, zahvatili su Zagreb i okolicu. Padala je i tuËa
veliËine ljeπnjaka. Pojedine ulice u Zagrebu su se naπle
pod vodom, automobili su zaplivali, voda je bila dubo-
ka oko pola metra. Javni promet je stao. BrojaËi mu-
nja zabiljeæili su 1500 izbijanja munja za vrijeme tra-
janja oluje. Oluja je u Zagrebu trajala oko pola sata.
Jaki vjetar iπËupao je nekoliko stabala. Od udara gro-
mova tresla su se prozorska stakla. Sustav odvodnje
nije dimenzioniran za takvu koliËinu kiπe u tako kratkom
vremenu, pa se voda izlijevala i iz odvodne mreæe.
Poplavljeni su bili i dijelovi Siska, 20 stanova, neko-
liko podruma i poslovnih prostora.
27. svibnja 2014.
Grmljavinsko nevrijeme, tuËa. Na podruËju Istre
pala je velika koliËina tuËe, pa se Istra zabijelila, od
Novigrada do ΔiÊarije. Debljina leda bila je mjestimi-
ce i nekoliko centimetara.
Pijavica, pojavila se u Baπkoj Vodi. Bila je πiro-
ka oko 30 metara, sve je porazbacala, tako da je prvo
usisavala predmete, a potom ih bacala naokolo. Jastuke
kafiÊa skupljali su po cijelom mjestu. Trajala je pola
minute. Pijavica se pojavila na moru ispred mjesta, a
potom proπla kroz Baπku Vodu. Po prolasku pijavice
sve je bilo mirno i zasjalo je sunce.
29. svibnja 2014.
TuËa, pala u Gorskom kotaru i uniπtila nasade bo-
biËastog voÊa. ©teta je nastala u 30 minuta i cijeni se
na 500 000 kuna.
62
BILTEN 05 / 2014
UVOD
Posljednjih desetak godina svjedoci smo, u cijelom
svijetu, pa i u Europi sve ËeπÊih vremenskih uvjeta
povezanih s dugotrajnim manjkom oborine ili nasuprot
tome ekstremnom koliËinom kiπe. Posljedica toga bile
su suπe koje su uzrokovale velike πtete u poljoprivre-
di, kao i velike πumske poæare, osobito na podruËju
Mediterana 2003. i 2012. godine. S druge strane kao
posljedica ekstremnih oborina sve uËestalije su i poplave
velikih razmjera. Posebno velike poplave zahvatile su
europske zemlje 2009., 2010. i 2011., te 2013. godine.
Primjerice proπle godine poplave su zabiljeæene u veÊem
dijelu srednje i istoËne Europe.
Izmeu 12. i 18. svibnja 2014. godine ekstremno
obilne oborine zabiljeæene su na podruËju istoËne Bosne,
dijelu Srbije, te u Slavoniji, posebice u Posavini i is-
toËnim predjelima. Posljedica toga bile su nezapamÊene
poplave na tim podruËjima.
Tih je dana na vrijeme u tim krajevima utjecala
duboka i postojana ciklona. U kratko vrijeme pale su
rekordne koliËine kiπe koje u mnogim mjestima nisu
zabiljeæene od kada postoje mjerenja. U Kutjevu je
primjerice u tom razdoblju bilo oko 160 mm kiπe, pri
Ëemu je najviπe oborine (91 mm) palo izmeÊu 15. i 16.
svibnja πto je novi dnevni maksimum za svibanj. I na
ostalim meteoroloπkim postajama u kratkom periodu
je bilo viπe od maksimalne svibanjske koliËine oborine.
Osim ekstremnih kiπnih epizoda situaciju je dodatno
pogorπala Ëinjenica da su travanj, pa i poËetak svibnja
bili kiπoviti, te je tlo veÊ bilo zasiÊeno vlagom.
Usljed gore navedenog doπlo je do naglog poras-
ta vodostaja rijeka na tom podruËju, πto je i uzrokova-
lo poplavu takvih katastrofalnih razmjera. Na hidroloπkim
postajama na rijeci Savi izmeu 14. i 18. svibnja re-
gistrirani su najviπi vodostaji i protoci od kada posto-
je mjerenja.
U Hrvatskoj je poplavljeno podruËje uz lijevu obalu
Save, vidljivo na slici 1.
Detaljne snimke poplavljenih podruËja u Slavoniji,
dobivene iz Copernicus GIO Emergency Management
servisa prikazane su na slikama 2., 3. i 4.
PODACI
U ovoj analizi koriπteni su podaci s meteoroloπkih
postaja u vlasniπtvu DHMZ-a, radarske slike s radara
na Bilogori, satelitske slike s Meteosat satelita, rezul-
tati numeriËkih modela ECMWF i Aladin, prizemna
i visinska polja analize njemaËke prognostiËke
sluæbe (DWD).
EKSTREMNA OBORINA I KATASTROFALNE POPLAVE U SLAVONIJI,
ISTO»NOJ BOSNI I ZAPADNOJ SRBIJI U SVIBNJU 2014. GODINE
Slika 1. Satelitska snimka s NASA-inog AQUA satelita snimljena spektroradiometrom MODIS, 19. svibnja 2014.
Snimka je kombinacija kanala u vidljivom i infra-crvenom dijelu spektra (kanali 7,2,1)
BILTEN 05 / 2014
63
Analiza sinoptiËke situacije
U razdoblju od 12. do 15. svibnja sa zapada kon-
tinenta nad podruËje Hrvatske i jugoistoËne Europe
premjeπtale su se visinske doline. Os doline uz koju se
istovremeno premjeπtao prizemni frontalni poremeÊaj
preπli su preko srednje Europe i Balkanskog poluoto-
ka u noÊi od 11. na 12., i 12. svibnja ujutro. Iza hladne
fronte nad srednju Europu i Balkanski poluotok dos-
pio je hladan zrak sa sjevera kontinenta. Istodobno je
u jakoj zapadnoj struji s Atlantika stigla veÊa koliËi-
na vlaænoga zraka,koja se brzo premjeπtala prema is-
toku (slika 5).
Nova os visinske doline javlja se nad Biskajskim
zaljevom potkraj 12. svibnja (slika 5), te se uz produb-
ljavanje 13. svibnja brzo premjeπta na istok. Proces se
intenzivira prelaskom visinske doline preko Alpa, te u
zapadnom Sredozemlju nastaje prizemno ciklonalno
polje s viπe srediπta.
Zatim se 14. svibnja visinska dolina zatvara u
dubok ciklonalni vrtlog sa srediπtem nad srednjim
Jadranom i Bosnom i Hercegovinom prostiruÊi se kroz
gotovo cijelu troposferu. Os ciklone se pri tome postav-
lja gotovo vertikalno, te je srediπte visinske ciklone i
u najviπim slojevima atmosfere skoro toËno iznad
srediπta prizemne ciklone (slika 6).
Tako postavljena os ciklone doprinjela je inten-
zitetu i stacionarnosti Ëitavog sustava. Ciklona po visi-
ni svoj vrhunac dostiæe upravo 15. i 16. svibnja pri Ëe-
mu se njeno srediπte tek malo pomiËe prema sjeverois-
toku. Sustav crpi dodatnu vlagu iz Sredozemlja i Crnog
mora, dok sa sjevera povlaËi hladniji zrak. Tijekom 15.
svibnja srediπte prizemne ciklone je iznad srediπnjeg
dijela Balkanskog poluotoka. Zbog sjeveroistoËnog
strujanja u viπim slojevima atmosfere, ciklonalni vrt-
log se polako vraÊa prema zapadu, dok sa zapada is-
tovremeno jaËa greben anticiklone (slika 7). U takvim
su uvjetima iznad Hrvatske velike razlike u prizem-
nom tlaku zraka zbog Ëega je osim obilnih oborina u
mnogim predjelima Hrvatske bilo jakog i olujnog, pa
Ëak i orkanskog vjetra na πto ukazuje pojava niske
mlazne struje.
Slika 2. Satelitska snimka poplavljenog podruËja u
Hrvatskoj (izvor: Copernicus GIO EMS:
http://emergency.copernicus.eu/mapping/list-of-compo-
nents/EMSR088)
Slika 3. Detalj poplavljenog podruËja Æupanje (izvor:
Copernicus GIO EMS: http://emergency.copernicus.eu/map-
ping/list-of-components/EMSR088)mbinacija kanala u
vidljivom i infra-crvenom dijelu spektra (kanali 7,2,1)
Slika 4. Detalj poplavljenog podruËja Gunje i Rajevog Sela
(izvor: Copernicus GIO EMS: http://emergency.coperni-
cus.eu/mapping/list-of-components/EMSR087)
64
BILTEN 05 / 2014
Vrlo intenzivni procesi u cikloni dovode do stvara-
nja debelog oblaËnog sloja te jakih oborina na podruËju
sjeverne Hrvatske, ali i iznimno jakih dugotrajnih obo-
rina na veÊem podruËju Bosne i Hercegovine te Srbije.
Padala je uglavnom kiπa, ali je u gorju padao i snijeg
koji je u Bosni i Hercegovini mjestimice bio i obilan.
Tijekom 16. svibnja centar visinske ciklone nalazi se
nad Srbijom (slika 8) i ona prema kraju dana poËinje
slabjeti.
Analiza vremenskih prilika
U razdoblju od 12. do 18. svibnja najviπe kiπe je
palo na podruËju Kutjeva, 164 litre po Ëetvornom metru,
a nakon njega slijedi Lipik s 114 te Ogulin s 105.5
litara. Grafikon na slici 9 prikazuje koliËine oborine
po danima te ukupnu koliËinu za promatrano 7-dnevno
razdoblje za postaje u Posavini te Slavoniji i Baranji.
VeÊe koliËine kiπe pale su 15. i 16. svibnja u istoËnoj
Hrvatskoj dok je u srediπnjoj Hrvatskoj joπ 17. svib-
nja mjestimice bilo obilnije kiπe.
U Kutjevu je kiπa neprekidno padala gotovo 4 dana
te je palo viπe od 160 mm oborine (slika 10).
Dnevna koliËina oborine izmjerena na postaji
Kutjevo 16. svibnja, druga je dosad najveÊa dnevna
koliËina oborine izmjerena na toj postaji od 1991. Na
Ëetiri postaje u Slavoniji i Baranji ukupna koliËina
oborine izmjerena tijekom razdoblja 12.do 18. svibnja
Slika 5. Apsolutna topografija i temperatura na 500 hPa
(ECMWF) prikazana na Meteosat 10 satelitskoj snimci u in-
fra-crvenom dijelu spektra, 12. svibnja 2014., 18 UTC
Slika 6. Geopotencijalna visina 500 hPa plohe (zeleno) i
prizemni tlak zraka (crno) na METEOSAT satelitskoj slici
u infra-crvenom dijelu spektra, 15.05.2014. u 06 UTC
Slika 7. Prizemna analiza tlaka zraka i poloæaj frontalnih
sustava 15.05.2014. 08 sati
Slika 8. Satelitska slika, izvor EUMETSAT,
16.05.2014. 00 UTC
BILTEN 05 / 2014
65
bila je veÊa od 100 mm. Iako je veÊ i sama koliËina
oborina bila razmjerno velika s obzirom na viπegodiπnje
prosjeke valja naglasiti da je ovom dogaaju prethodi-
lo takoer dugotrajno razmjerno kiπno razdoblje i zbog
toga je zemlja veÊ bila zasiÊena vlagom.
Vrlo sliËne vremenske prilike bile su i u susjed-
nim zemljama.
Kiπno vrijeme je prevladavalo i poËetkom svib-
nja, pa je i prije ove ciklone na postaji u Osijeku ukup-
na koliËina oborine zabiljeæena u prvih desetak dana
svibnja veÊ bila veÊa od kategorije vrlo kiπno (slika
11).
Izuzev ekstremnih koliËina oborine koje su pale
sa spomenutom ciklonom u veÊini je predjela bilo jakog,
na udare i olujnog pa Ëak i orkanskog vjetra. Vjetrovno
nevrijeme naËinilo je πtete i na Jadranu i u unutraπnjosti.
Primjerice na automatskoj postaji Zagreb GriË naj-
jaËi udar vjetra izmjeren je 15. svibnja. u 21:53 i bio
je oko 100 km/h, dok je u Makarskoj bura dostizala
brzinu i do 115 km/h.
ZAKLJU»AK
Poplava koja se dogodila na donjem dijelu toka
rijeke Save posljedica je poveÊanih koliËina oborina
od 15. do 18. svibnja 2014. godine na podruËju sliva
rijeke Save, osobito u istoËnoj Hrvatskoj, sjevernoj
Bosni i Srbiji. Uzrok poveÊanih oborina bila je snaæ-
na i postojana ciklona sa srediπtem iznad jugoistoËne
Europe. Poplavi je takoer prethodilo vrlo kiπno raz-
doblje pa je tlo bilo zasiÊeno vodom na podruËju sli-
va Save. Dogaaj je bio dobro prognoziran i sve prog-
nostiËke sluæbe izdale su upozorenja na velike koliËine
oborine, no zbog neuobiËajenog intenziteta i stacionarnos-
ti ciklone koja je donijela ekstremne koliËine kiπe (ko-
je su u nekim mjestima viπestruko premaπile Ëak i pros-
jeËne ukupne mjeseËne koliËine oborine) poplava ve-
likih razmjera je bila neizbjeæna.
dr. sc. Nataπa Strelec MahoviÊdr. sc. Tanja TroπiÊ
Tanja Renko, dipl.inæ.
Slika 9. 24-satna koliËina oborine (mm) po danima
Slika 10. Ukupna oborina (mm) za razdoblje
od 12. do 18. svibnja 2014.
Slika 11. Kumulativna koliËina oborine (mm) za svibanj
2014. i krivulje teorijskih percentila (2., 10., 25., 50.,
75., 90. i 98.) za razdoblje 1961-2000.