Menadzment u Javnim Uslugama
-
Upload
sead-kurtovic -
Category
Documents
-
view
73 -
download
0
Transcript of Menadzment u Javnim Uslugama
Dimitrijević Bojan
Dimitrijević Bojan
Sadržaj predavanja:
I deo – Javna preduzeća: pojam, ciljevi, pravni status
II deo – Teorija monopola – grafička interpretacija
III deo – Formiranje cena kod javnih preduzeća
IV deo – Teorija regulacije javnih preduzeća
V deo – Javna preduzeća u reformi i tranziciji
VI deo – Javna preduzeća u Srbiji
VII deo – Transformacija javnih preduzeća u Srbiji
Dimitrijević Bojan
Javna preduzeća:
pojam, ciljevi, pravni status
I deo
Dimitrijević Bojan
Javna dobra
Funkcije države su:
• Zaštitna (vojska, policija)
• Proizvodne – proizvodnja dobara
koja se ne mogu obezbediti preko tržišta
Čista javna dobra:
1. Jednaka raspoloživost za sve – kolektivno trošenje
2. Neisključivost učesnika koji ne plaćaju
Dimitrijević Bojan
Karakteristike dobara koje nudi država
Skupo
isključenje
?
Neelastična tražnja
?
Niski troškovi snabdevanja
?
Preraspodela
?
Nacionalna odbrana Da Da Da
Putevi i mostovi Da Da?
TV i radio Da? Da
Obrazovanje Da
Voda Da Da?
Policija Da Da Da
Izvor: Na osnovu – Atkinson A. B., Stiglitz J. E.: "Lectures on Public Economics",
Mc Graw-Hill, London/New York, 1980.. pp 657
Dimitrijević Bojan
Javna preduzeća
1. U oblasti prirodnih monopola – ovi bi bez države
proizvodili nedovoljno proizvoda uz visoke cene
2. U oblasti strateški važnih sektora – tamo gde se ostvaruju
strateški ciljevi makroekonomske politike
Dimitrijević Bojan
Ciljevi javnih preduzeća
• Visok profit
• Maksimiranje blagostanja
• Ispunjavanje političkih ciljeva
Pritisci iz okruženja su:
a) Tržište
b) Proizvodnja
c) Finansije
d) Političko okruženje
Dimitrijević Bojan
Pravni status javnih preduzeća
1. Preduzeća kojima direktno upravlja vlada – država
2. Preduzeća u javnom vlasništvu, ali sa izvesnom
upravljačkom autonomijom
3. Preduzeća u mešovitom privatno – državnom
vlasništvu
Dimitrijević Bojan
Druga klasifikacija:
1. Agencije ministarstva – mala poslovna samostalnost
2. Javne korporacije – podela odgovornosti vlade i
preduzeća
3. Državne kompanije – sa mešovitim vlasništvom,
a vlada upravlja shodno svom procentu akcija
Dimitrijević Bojan
Javna svojina u zemljama OECD-a u 1985
ZemljaAvio. saob.
Elektr. energ.
Nafta Pošta Železnica Telkom.Prosek zemlje
Austrija 5 5 5 5 5 5 5,0
Velika Britanija 4 5 1 5 5 1 3,9
Francuska 4 5 - 5 5 5 4,4
Nemačka 5 4 2 5 5 5 3,4
Holandija 4 4 - 5 5 5 3,7
Italija 5 4 - 5 5 5 4,3
Japan 2 1 - 5 4 3 2,0
Švedska 3 3 - 5 5 5 3,9
SAD 1 1 1 5 2 1 1,5
Prosek grane 3,7 3,6 1,8 5,0 4,6 3,9 3,4
* Nivoi javne svojine: 1 = ispod 25%; 2 = 25%; 3 = 50%; 4 = 75%; 5 = preko 85%
Dimitrijević Bojan
Oblasti u kojima se osnivaju JP
1. Javna dobra – energija, komunikacije, transport (struja,
gas, voda, železnica, TV, PTT, gradski saobraćaj)
2. Proizvodnja strateških proizvoda – ugalj, nafta, atomska
energija, čelik
3. Finansije – štedionice, banke, javne osiguravajuće kompanije
4. Obrazovanje i zdravlje, javne škole i univerziteti, javne
bolnice
Dimitrijević Bojan
Vladin uticaj na javna preduzeća
1. Diirektno – donošenjem odluka (o cenama, investicijama)
2. Indirektno, ex ante – određivanjem uprave preduzeća
3. Indirektno, ex post – finansijska i upravljačka kontrola
4. Indirektno, ex post – javnim pohvalama i kritikama
Dimitrijević Bojan
Monopol se održava kada su potencijalni rivali
van tržišta i to putem:
• Zakonskih restrikcija
• Patenata
• Kontrole retkih resursa, ili inputa
• Veštačkog podizanja ulaznih barijera
• Velikih troškova
• Tehničke superiornosti
• Ekonomije obima
Dimitrijević Bojan
• Karakteristike prirodnih monopola
• Tržišna struktura,
• Cene,
• Proizvodnja,
• Ravnoteža,
• Prirodni monopoli...
Dimitrijević Bojan
Prirodni monopol
PrimeriPrimeri
• Distribucija gasa, vode, električne energije
• Železnički saobraćaj
• Lokalni telefonski saobraćaj
• Lokalni gradski saobraćaj
Država štiti potrošače putem pretnji potencijalnom konkurencijom
Preduzeće u kome dominira ekonomija obima
koja omogućava jednoj firmi da zadovolji ukupnu tražnju
po nižim jediničnim troškovima nego dve ili više firmi
Dimitrijević Bojan
Teorija monopola
- grafička interpretacija -
II deo
Dimitrijević Bojan
Tražnja i granični prihod
Dimitrijević Bojan
Ukupan prihod
Dimitrijević Bojan
Ravnoteža monopola
MC = MR
Dimitrijević Bojan
Proizvodnja monopolskih preduzeća
Manji obim - po višoj ceni
Dimitrijević Bojan
Posledice monopola
1. Niži je obim proizvodnje i viša je cena
2. Ravnotežno rešenje je niže u odnosu na društveni optimum
3. Kada pada GTr (opadajuća faza) monopolsko rešenje
može biti superiorno u odnosu na potpunu konkurenciju
Dimitrijević Bojan
Merenje monopolske moći
•Prvi način:
•Drugi način:
•Treći način:
za 0 < Mm < 1
za Et,c = 0 => Mm = ∞
Dimitrijević Bojan
Kako naterati monopol da proizvodi više
a) Uvode se subvencije,
usled čega raste q, a opadata p i raste profit
b) U drugoj fazi država putem oporezivanja ubira deo profita
Dimitrijević Bojan
Efekti oporezivanja monopola
1. Uvodi se porez po jedinici prodatog proizvoda
(usled čega rastu GTr), a ne paušalni porez
2. Ako je nagib funkcije graničnog troška i krive tražnje isti
tada cena raste za iznos rasta poreza na promet
3. Ako je nagib GTr blaži od krive tražnje
rast cena je manji od poreza na promet
4. Ako je nagib GTr veći onda i cene rastu više
od poreza na prometUsled regulacije monopola raste q i opada p, tj. raste potrošački vištak.
Dimitrijević Bojan
Prirodni monopol sa ekonomijom obima
Dimitrijević Bojan
Diskriminaciona cena
Dimitrijević Bojan
Diskriminacija cena kod monopola
1. Motiv je težnja monopola za maksimalnim profitom
2. Treba da postoje različita tržišta
3. Elastičnost tražnje mora biti različita na ovim tržištima
4. Profit monopola je maksimalan ako su GPr na
parcijalnim tržištima jednaki
5. Potrebno je zadovoljiti i uslov GTr = GPr
6. Viša je cena na tržištu gde je Et niža i obrnuto
Dimitrijević Bojan
Formiranje cena kod javnih preduzeća
III deo
Dimitrijević Bojan
Način formiranja cena kod JP
1. Kriterijum troškovi + određena profitna margina
2. Na osnovu graničnih troškova
3. Slobodno – tržišno formiranje cena
Dimitrijević Bojan
Regulisanje cena monopola
1. Ograničavanje stope prinosa na kapital (dozvoljena
stopa je između monopolske i cene kapitala)
2. Direktno regulisanje rasta cena u određenoj grani – cene
rastu prema indeksu cena umanjenom za određeni procenat
(primer je Velika Britanija)
Dimitrijević Bojan
Diferenciranje cena kod JP
1. Prema potrošačima – pravna lica i domaćinstva
(struja i telefon)
2. Prema vrsti proizvoda (železnica)
3. Prema vremenu potrošnje – fiksni i granični troškovi
(struja prema stepenu opterećenja)
4. Prema prostoru potrošnje – na geografskoj osnovi
Dimitrijević Bojan
Modeli diferenciranja cena
1. Model tarife iz dva dela:
Fiksni troškovi kao pravo korišćenja
Granični troškovi
2. Model vrhova cena – cena raste sa porastom opterećenja
Cena električne energije
Cene telefonskih usluga (fizička i pravna lica; selo i grad)
3. Kriterijum svetskih cena
Dimitrijević Bojan
Teorija regulacije javnih preduzeća
IV deo
Dimitrijević Bojan
Mehanizmi regulacije monopola
• Džavno – pravni mehanizmi
• Konkurencija, ili pretnja konkurencijom
• Franšiza i intermodalna konkurencija
• Mehanizmi formiranja cena
• Regulisanje monopola na nadnacionalnom nivou (zemlja sa
neregulisanim monopolom pravi veći profit od
zemlje sa regulisanim monopolom)
Dimitrijević Bojan
Regulacija monopola
1. Javno preduzeće kao oblik regulacije monopola
2. Regulacija putem kontrole troškova i profita
3. Regulacija na osnovu podsticaja – metod plafoniranja cena
Uloga cena kod javnih preduzeća (monopola)
a) Da pokrije troškove poslovanja
b) Da maksimizira društveno blagostanje
c) Da odražava retkost resursa
d) Da maksimizira profit
Dimitrijević Bojan
a) Teorija javnog interesa
b) Teorija ovladavanja
c) Ekonomska teorija regulacije
Teorija regulacije
Dimitrijević Bojan
Teorija javnog interesa
Ekonomska regulacija postoji usled zahteva javnosti za zaštitu javnog interesa.
Cilj je povećati društveno blagostanje i smanjiti neefikasnu alokaciju resursa.
Kritika teorije:
• Nema analitičkog objašnjenja
• Ne postoji ponuda i tražnja za regulacijom
• Kamionski saobraćaj je regulacija proizvodnje kikirikija protivreče teoriji
• Postoje primeri deregulacije pod pritiskom proizvođača, a ne javnosti
Dimitrijević Bojan
Teorija ovladavanja
Uspostavlja se usled zahteva proizvođača. Ona je u korist
proizvođača koji su ovladali regulatorom.
Autori su Stigler i Jordan (1968, 1971. i 1972.).
Tu se firme ponašaju u skladu sa privatnim interesom i
podređuju sebi regulatorne agencije (osoblje).
Kritika teorije:
• Nema analitičkog objašnjenja
• Prirodni monopoli su regulisani a nisu ovladali državom
• Cene telefonskih razgovora i interne subvencije su protiv teorije
Dimitrijević Bojan
Teorija regulacije
a) Motiv je preraspodela bogatstva
b) Država prinudom vrši regulaciju
c) Za regulaciju država traži političku podršku
d) Svi privredni subjekti su racionalni
e) Firme brinu o svom interesu i prave lobi grupe
Autori: Buchannan, Tullock (1962, Olson), Peltzman (1976 – Model regulacije
Ponude) i Becker (1983. – Model regulacije tražnje).
Dimitrijević Bojan
Ravnotežna ponuda ekonomske regulacije
Dimitrijević Bojan
Krive odgovora interesnih grupa i
ravnotežna tražnja za regulacijom
Dimitrijević Bojan
Pokretački motiv je rast ličnog bogatstva.
Na strani tražnje su firme – interesne grupe gde rast
blagostanja treba da nadmaši troškove organizovanja.
Manje firmi lakše pravi lobi grupu, a više potrošača teže pravi grupu.
Na strani ponude je država čiji je cilj politička podrška
(zakonodavna vlast).
Jedna grupa može ovladati regulatorom.
Teorija regulacije
Dimitrijević Bojan
Kod tržišta gde je slobodna cena bliska regulisanoj, mali je transfer
i nema motiva za regulaciju (oligopoli)
Kod monopola i potpune konkurencije znatan je transfer bogatstva
i motiv za regulaciju.
Nadmetanje interesnih grupa vodi efikasnoj ravnoteži.
Spilerr – Model agencijskog problema
Teorija je empirijski superiorna.
Kritika teorije:
• Da li je mksimizacija političke podrške uvek motiv?
• Da li su političari uvek kontrolisani?
• Šta sa agencijama kao izvršnom regulatornom vlasti?
Teorija regulacije
Dimitrijević Bojan
Efekti deregulacije JP
1. Efekti na cene – uglavnom pozitivni (telefon, avion, železnica)
2. Efekti na lokalne službe (negativni, ali sa minimalnim dejstvom)
3. Efekti na ulazak na tržište (pozitivni – 14 novih avio kompanija i
10 000 novih drumskih prevoznika)
4. Efekti na sindikate (pozitivni, opada im moć)
5. Efekti na koncentraciju i integraciju (raste integracija)
Deregulacija smanjuje cene i obara troškove poslovanja.
Efekti za privredu SAD: 40 mlrd dolara koristi za potrošača,
3 mlrd dolara za proizvođače i 20 mlrd dolara budućih korisnika.
Dimitrijević Bojan
Uloga regulatornih institucija – agencija:
• Staranje o poštovanju propisa
• Izdavanje dozvola o ulasku i izlasku sa tržišta
• Kontrola cena i primena usvojenih tarifa
• Kontrola konkurencije
Dimitrijević Bojan
ministarstvo ili agencija
kontrola
a) profita
b) cena
c) profitne stope
Regulacija monopola posle privatizacije
Dimitrijević Bojan
Oblici državne intervencije
1. Pasivna i negativna (kazne, kontrola)
2. Pasivna i pozitivna (regulacija, pravni okvir)
3. Aktivna i negativna (spoljnotrgovinska zaštita)
4. Aktivna i pozitivna (koordinacija ekonomskih politika)
Dimitrijević Bojan
Javna preduzeća u reformi i tranziciji
V deo
Dimitrijević Bojan
a) restrukturiranje
b) reorganizacija
c) komercijalizacija
d) veća samostalnost
e) menadžment
f) politika cena
g) “tvrdo budžetsko ograničenje”
h) racionalizacija
i) poboljšanje tržišnog okruženja
j) poboljšani odnosi država – javna preduzeća
Reforma:
Dimitrijević Bojan
a) uvesti konkurenciju
b) komercijalizovati javna preduzeća
c) doneti zakone i uspostaviti institucije
d) cene bliske tržišnim
e) franšiza, koncesije...
Preporuke Svetske banke:
Dimitrijević Bojan
a) pravičnost
b) transparentnost
c) odgovornost menadžmenta pred vlasnicima
d) odgovornost firme prema društvu
Korporacijsko upravljanje
1. liberalizacija
2. deregulacija
3. privatizacija
Formula je:
Dimitrijević Bojan
• ciljevi i zadaci
uvećanje ekonomske efikasnosti
poboljšanje finansijske pozicije države
• modeli (ima ih pet) - superiorno rešenje
• metodi (ima ih pet) - superiorno rešenje
Metodi i modeli privatizacije
Dimitrijević Bojan
javna preduzeća koja imaju širi interes, a javna vlast obavlja funkciju preduzetnika, energija, vodoprivreda, telekomunikacije, transport...
Promene: u menadžmentskoj strukturi u efikasnosti investicija u racionalizaciji kadrovskih i tehničkih potencijala u organizaciji;
- tehnički sistem
- vlasništvo
- okruženje
Javna preduzeća i privredni ambijent
Dimitrijević Bojan
• priprema za promenu zakonskog, ekonomskog i političkog okruženja
• liberalizacija, demonopolizacija, decentralizacija
Reorganizacija:
- ekonomske strukture
- organizacione strukture
- nivoa usluga
Postati lider na tržištu
Ciljevi firme i političkog okruženja:
Dimitrijević Bojan
Razvoj privrednog i ekonomskog zakonodavstva
Organizacija restrukturiranja
Promena statusa, pravne forme
Komercijalizacija javnih preduzeća
Prelaz u privatno vlasništvo
Proces restrukturiranja:
Dimitrijević Bojan
• ukidanje pomoći države• rast prihoda javnih preduzeća• rast efikasnosti (menadžment, organizacija, prihod,
upravljanje)• vraćanje dugova• rast investicija• podsticaj domaćeg tržišta kapitala• porast konkurentnosti
Ciljevi privatizacije javnih preduzeća:
Dimitrijević Bojan
Modeli privatizacije:
1. prodaja celog preduzeća• privatnom vlasniku (firmi)• menadžmentu• zaposlenima• emisijom akcija
2. prodajom dela preduzeća3. franšizing gde privatni sektor upravlja
prirodnim monopolom (komunalne firme)
Privatizacija je svetski trend!
Dimitrijević Bojan
I model – kupovina firme putem berzeII model – insajderski, preko banke, itd.
Rezultati: rastu investicije, raste produktivnost, prihod, izvoz...
Važna je javnost i dostupnost informacija o poslovanju firmi.
ugovoroupravljanju ugovaranjeusluga ustupanjepostrojenja koncesije privatizacijakapitalapreduzeća
Superiornorešenjejepetimodelupogledu:ekonomskeefikasnosti,novihinvesticija,transferaznanjaiprimenjivosti.
Dimitrijević Bojan
Modeli privatizacije infrastrukturnih delatnosti
javnaprodajaakcija prodajainstitucionalniminvestitorima prodajafinansijskiminvestitorima prodajadomaćiminvestitorima prodajastrateškiminvestitorima
Superiornorešenjejeposlednje(peto)rešenjeupogledu:
efikasnosti,investicija,znanjaiprimenjivosti.
Dimitrijević Bojan
Metodi privatizacije infrastrukturnih delatnosti:
Dimitrijević Bojan
1. kod zemalja u razvoju
2. kod zemalja u tranziciji
3. kod nas
Iskustva, lekcije, preporuke
Rezultati restrukturiranja i privatizacije
Dimitrijević Bojan
Svojina i privatizacija PTO* u zemljama OECD
Zemlja PTO Državne akcije 1992. (%) 1998. Godina privatizacije
Australija Telstra 100 67 1996-97
Austrija Post und telekom Austrija AG 100 100 1998
Češka Republika SPT Telekom 100 51 -
Nemačka Deutsche Telekom AG 100 61 1996
Francuska France Telekom 100 62 1997
Grčka OTE 100 65 -
Mađarska Hungarian 100 6,5 1993
Italija Telecom Italia >50 5 1998
Japan NTT >60 65 1986
Poljska TPSA 100 100
Švedska Telia 100 100 -
Švajcarska Swisscom 100 100 1998
Velika Britanija British Telecom 22 0 1984
SAD Baby Bells 0 0 -
Običan prosek PTO >77 51.2
Pond. prosek*** Telstra >39 31.3* public telecommunications operator, 1998.** prva tranša je privatizovana 1924.*** ponderisan nacionalnim prihodom od telekomunikacija u ukupnom prihodu OECD
Dimitrijević Bojan
I faza: SAA i SAP
II faza: pregovori o punopravnom članstvu
Acque: obaveze i prava
Cost and benefits
dinamika procesa
zaključci i preporuke
Reforma javnih preduzeća u kontekstu priključenja Evropskoj Uniji
Dimitrijević Bojan
Rast sektora oko 8% u Evropi; rast dobiti oko 11%; otpornost na berzanske udare i šokove; nastavlja se trend mega integracija; 2003. prihod od prodaje mobilnih telefona u Nemačkoj oko 320 mlrd dem (rast oko 11%);
Usmeriti se ka korisniku i zadovoljenju njegovih potreba.Racionalizacija ljudskih resursa.Razvoj istraživačkog centra.Razvoj menadžerske strukture.
Razvoj telekomunikacionih preduzeća:
Dimitrijević Bojan
Restrukturiranje JP
• Tehničko-tehnološko
• Finansijska konsolidacija
• Proizvodno restrukturiranje
• Horizontalno i vertikalno razdvajanje
osnovne delatnosti
• Organizaciono i upravljačko restrukturiranje
• Mogućnost koncesionih ulaganja i aranžmana
Dimitrijević Bojan
Javna preduzeća u Srbiji
VI deo
Dimitrijević Bojan
Stanje JP u Srbiji
1. Društveni ciljevi i ciljevi korisnika
2. Godine 2000. bilo je 665 javnih preduzeća
3. Zapošljavaju oko 200 000 radnika
Dimitrijević Bojan
Finansijska analiza poslovanja JP
1. Najveće gubitke ostvarili su: EPS (88%), ŽTP i JAT.
2. Dobit su iskazali PTT i RTV, a NIS je bio na granici
rentabiliteta.
3. U privredi Srbije javna preduzeća su 2000, učestvovala:
• U osnovnim sredstvima 36%
• U ukupnom prihodu 22,6%
• U gubicima 30,6%
• U dobiti 2,8%
• U broju zaposlenih 21%
Visok je stepen likvidnosti i dugi su periodi naplate potraživanja
Dimitrijević Bojan
Stanje JP PTT Srbija
• Visok stepen otpisanosti opreme (preko 70%)
• Dobici čine 90% dobitaka svih JP
• Materijalna šteta od bombardovanja je bila 1,2 milijarde din
• Povoljna je solventnost i finansijska stabilnost, ali niska
likvidnost i rentabilnost
• Kratak period naplate (62 dana)
• U 2000. godini ostvaren je gubitak
• Zapostavljen je razvoj poštanske delatnosti
• Niske su cene i malo sredstava za investicije
• Potrebno je razvijati internet, Postnet projekat,
modernizovati računrsku mrežu i proširiti informatičke usluge
Dimitrijević Bojan
Stanje “Telekom Srbija”
• Osnovan 1997. i prodat za 1,568 mlrd dem sa
51% domaćeg vlasništva
• Preduzeće dobilo ekskluzivno pravo na fiksne
telekomunikacione usluge u Srbiji do 2005.
• 2001. bilo zaposleno 13 300 radnika
• Česte promene cena usluga nepopularne su u javnosti
• Šteta od NATO bombardovanja procenjena na
oko 90 mlrd dinara
• Gubitak u 2000. iznosio 7 mlrd dinara
Dimitrijević Bojan
Ključni nedostaci JP u Srbiji
• Veliki gubitaši sa otpisanom opremom
• Višak zaposlenih i niske cene koje ne pokrivaju troškove
poslovanja
• Uzroci su sankcije, mala investiciona ulaganja i loš menadžment
• Prosečna starost TE u EPS je 18 godina, a KE 23 godine
• Pruge u ŽTP otpisane su sa 96% a mašine i preko 200%
• Uprkos niskim cenama i gubicima, plate su bile 2,5 puta
veće od proseka privrede
• Opala je tražnja i kupovna moć stanovništva, a cene su igrale
socio-ekonomsku ulogu
• Niska likvidnost i visoka nenaplativost potraživanja
Dimitrijević Bojan
rezultati
iskustva
preporuke
dalji pravci promena
Pregled reformi kod PTT i Telekoma
Dimitrijević Bojan
1. Stadijum monopola (do 2000)
2. Rezultati reformi (do 2002)
3. Širenje i produbljenje reformi (2002-2005)
4. Konsolidacija (do 2010)
5. Dinamička konkurencija (posle 2010) i priključenje EU
Faze restrukturiranja javnih preduzeća:
Dimitrijević Bojan
Ekonomika javnih preduzeća;
PTT:
- monopol
- lojalnost firmi
- neadaptabilnost
Tri nivoa menadžmenta:
1. Generalni direktor
2. Direktori direkcija
3. Direktori radnih jedinica
Ima 18 hiljada radnika, visoka socijalna zaštita
Javni sektor u tranziciji
Dimitrijević Bojan
Transformacija
javnih preduzeća u Srbiji
VII deo
Dimitrijević Bojan
Pravci transformacije JP u Srbiji
1. Reforma zakonodavstva u oblasti JP
2. Sanacija i restrukturiranje preduzeća
3. Privatizacija
4. Formiranje regulatornih institucija za kontrolu JP
5. Dugoročna investiciona ulaganja u razvoj JP
Dimitrijević Bojan
telekomunikacije
gas
železnica
voda
struja
komunalni sistemi
Politika restrukturiranja i razvoja javnih preduzeća
Dimitrijević Bojan
Lista potrebnih novih zakona
• Zakon o energetici
• Zakon o elektroprivredi
• Zakon o nafti i naftnim derivatima
• Zakon o saobraćaju
• Zakon o železničkom saobraćaju
• Zakon o vazdušnom saobraćaju
• Zakon o telekomunikacijama
Dimitrijević Bojan
Tržištu treba prepustiti:
• Proizvodnja električne energije
• Proizvodnja toplotne energije
• Proizvodnja i prerada nafte, i trgovina
naftnim derivatima
• Prevoz robe i putnika na železnici
Dimitrijević Bojan
Javne usluge treba da ostanu u oblasti:
• Prenosa električne energije
• Transporta i distribucije gasa
• Transporta i distribucije toplotne energije
• Železničke infrastrukture
• Kontrole letenja
Dimitrijević Bojan
Pravci transformacije PTT
• Revizija ugovora o privatizaciji
• Harmonizacija sa propisima Evropske unije
• Modernizacija i reorganizacija ka uslužnom sistemu
i korisniku
• Poboljšanje tehnoloških performansi i standarda
građana (kvalitet i raznovrsnost usluga, broj korisnika,
pokrivenost teritorije
• Značajno proširivanje obima i spektra usluga
Dimitrijević Bojan
Regulacija prirodnih monopola u Srbiji
1. Uvesti konkurenciju tamo gde je moguće uz jaku
kontrolnu ulogu države
2. Čist prirodni monopol treba da ostane u državnoj svojini
3. Cena treba da bude što bliže tržišnim uslovima (troškovi
poslovanja + određeni profit)
4. Cilj je zaštititi potrošače i obezbediti maksimiziranje
društvenog blagostanja
5. Formirati nezavisnu regulatornu agenciju
Dimitrijević Bojan
6. Eliminisati subvencije i voditi antimonopolsku politiku
7. Ići na vertikalno razdvajanje jer to povećava konkurenciju
8. Uvesti konkurenciju u proizvodnji struje, preradi nafte,
gradskom saobraćaju, međugradskom telefonskom saobraćaju
9. Privatizacija bez uvođenja konkurencije nije rešenje
10. Proces deregulacije monopola u našoj privredi nije
ozbiljno započet