SREDNJA ŠKOLA PREGRADASREDNJA ŠKOLA PREGRADA

OPĆA GIMNAZIJAOPĆA GIMNAZIJA

PREDMET:PREDMET: GeografijaGeografijaPODRUČJE RADA:PODRUČJE RADA: Demografska analizaDemografska analizaIZRADIO:IZRADIO: Vinko Krištić, 4.a razred opće gimnazijeVinko Krištić, 4.a razred opće gimnazije

Vinko KrištićVinko Krištić

MATURALNI RADMATURALNI RADANALIZA DEMOGRAFSKEANALIZA DEMOGRAFSKE

STRUKTURE GRADA PREGRADESTRUKTURE GRADA PREGRADE

MENTORICA:MENTORICA: Prof. Ksenija Grozaj Prof. Ksenija GrozajŠKOLSKA GODINA:ŠKOLSKA GODINA: 2002./2003. 2002./2003.

Pregrada, svibanj 2003.Pregrada, svibanj 2003.

SADRŽAJSADRŽAJ

1.1. UVODUVOD.......................................................................................................................................................................................... 22

2.2. PREGRADA – OSNOVNI PODACIPREGRADA – OSNOVNI PODACI........................................................................................ 33

2.1.2.1. Geografski smještaj grada PregradeGeografski smještaj grada Pregrade.......................................................................... 33

2.2.2.2. Povijest grada PregradePovijest grada Pregrade...................................................................................................................... 44

2.3.2.3. StanovništvoStanovništvo.............................................................................................................................................................. 66

3.3. RAZRADARAZRADA.......................................................................................................................................................................... 77

3.13.1 Kretanje brojaKretanje brojastanovnikastanovnika.............................................................................................................. 77

3.2.3.2. Pokazatelji kretanja broja stanovnikaPokazatelji kretanja broja stanovnika.................................................................. 1111

3.3.3.3. Migracijska obilježjaMigracijska obilježja.................................................................................................................................. 1414

3.4.3.4. Prirodno kretanje stanovništvaPrirodno kretanje stanovništva.......................................................................................... 1616

3.5.3.5. Struktura stanovništvaStruktura stanovništva........................................................................................................................ 1717

4.4. ZAKLJUČAKZAKLJUČAK.................................................................................................................................................................. 2121

LITERATURALITERATURA.............................................................................................................................................................. 2222

ZAHVALAZAHVALA............................................................................................................................................................................ 2323

2

1.1. UVODUVOD

Tema ovog maturalnog rada je demografska struktura grada Pregrade.Tema ovog maturalnog rada je demografska struktura grada Pregrade.

Demografija je znanost koja proučava veličinu, sastav i promjene u stanovništu,Demografija je znanost koja proučava veličinu, sastav i promjene u stanovništu,

a zasniva se poglavito na dobivenim rezultatima redovitih popisa stanovništvaa zasniva se poglavito na dobivenim rezultatima redovitih popisa stanovništva

koja se provode svakih deset godina. Osim podataka dobivenih tim popisima zakoja se provode svakih deset godina. Osim podataka dobivenih tim popisima za

demografiju su veoma bitna i dodatna istraživanja i procjene. demografiju su veoma bitna i dodatna istraživanja i procjene.

Danas je demografija u Hrvatskoj veoma aktualna tema upravo zbogDanas je demografija u Hrvatskoj veoma aktualna tema upravo zbog

veoma teške demografske situacije u Hrvatskoj. Poznato je da je iz godine uveoma teške demografske situacije u Hrvatskoj. Poznato je da je iz godine u

godinu nas Hrvata sve manje, unatoč pronatalističkoj populacijskoj politici kojagodinu nas Hrvata sve manje, unatoč pronatalističkoj populacijskoj politici koja

se pokušava provesti. Od 10. stoljeća (kralj Tomislav) pa do kraja 18. stoljećase pokušava provesti. Od 10. stoljeća (kralj Tomislav) pa do kraja 18. stoljeća

broj stanovnika Hrvatske nije se nimalo povećao već je ostao na istojbroj stanovnika Hrvatske nije se nimalo povećao već je ostao na istoj

procijenjenoj brojci od 1,5 milijuna. Nakon tog razdoblja dolazi do polaganogprocijenjenoj brojci od 1,5 milijuna. Nakon tog razdoblja dolazi do polaganog

porasta broja stanovnika u 19. i nešto jačeg u 20. stoljeću, sa iznimkamaporasta broja stanovnika u 19. i nešto jačeg u 20. stoljeću, sa iznimkama

svjetskih ratova kada bilježimo pad stanovništva kao i većina europskih zemalja.svjetskih ratova kada bilježimo pad stanovništva kao i većina europskih zemalja.

U 140-ak godina (od 1857. do 1991.) stanovništvo Hrvatske se jedvaU 140-ak godina (od 1857. do 1991.) stanovništvo Hrvatske se jedva

udvostručilo, a nakon 1991. dolazi do pada koji se ne zaustavlja ni nakon 2001.udvostručilo, a nakon 1991. dolazi do pada koji se ne zaustavlja ni nakon 2001.

Taj aktualni problem potaknuo me da za maturalni rad izaberem upravoTaj aktualni problem potaknuo me da za maturalni rad izaberem upravo

analizu demografske strukture Pregrade kao užeg naselja te okolnih sela kojianalizu demografske strukture Pregrade kao užeg naselja te okolnih sela koji

zajedno od 1997. čine grad Pregradu. U svojoj analizi pokušao sam detaljnijezajedno od 1997. čine grad Pregradu. U svojoj analizi pokušao sam detaljnije

analizirati podatke sa posljednjih dvaju popisa (1991. i 2001.) jer me veomaanalizirati podatke sa posljednjih dvaju popisa (1991. i 2001.) jer me veoma

zanima kako Pregrada stoji u usporedbi s Hrvatskom koja bilježi padzanima kako Pregrada stoji u usporedbi s Hrvatskom koja bilježi pad

stanovništva od gotovo 10%. Analizirao sam ukupne podatke o broju stanovnika,stanovništva od gotovo 10%. Analizirao sam ukupne podatke o broju stanovnika,

međupopisne promjene, prosječne godišnje promjene, strukturu po dobi, spolu imeđupopisne promjene, prosječne godišnje promjene, strukturu po dobi, spolu i

gospodarskim djelatnostima...gospodarskim djelatnostima...

Nadam se da će Vas moja tema zainteresirati i toplo se nadam da će seNadam se da će Vas moja tema zainteresirati i toplo se nadam da će se

demografska slika Hrvatske sljedećih godina bitno popraviti, da ćemo vratiti svojdemografska slika Hrvatske sljedećih godina bitno popraviti, da ćemo vratiti svoj

ugled u Europi koji smo nekada imali u vrijeme naše slavne povijesti. Hrvatiugled u Europi koji smo nekada imali u vrijeme naše slavne povijesti. Hrvati

nikada neće izumrijeti!nikada neće izumrijeti!

3

2.2. PREGRADA – OSNOVNI PODACIPREGRADA – OSNOVNI PODACI

2.1.2.1. GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ GRADA PREGRADEGEOGRAFSKI SMJEŠTAJ GRADA PREGRADE

Grad Pregrada u današnjim granicama ustrojen je 1997. godine saGrad Pregrada u današnjim granicama ustrojen je 1997. godine sa

sjedištem u istoimenom naselju, a u sastavu Županije Krapinsko-zagorske.sjedištem u istoimenom naselju, a u sastavu Županije Krapinsko-zagorske.

Smješten je u sjeverozapadnom dijelu županije, a rasprostire se na površini odSmješten je u sjeverozapadnom dijelu županije, a rasprostire se na površini od

67,26 km67,26 km22 i broji 7165 stanovnika (2001. g.). Taj prostor spada u gušće i broji 7165 stanovnika (2001. g.). Taj prostor spada u gušće

naseljene prostore u Hrvatskoj sa gustoćom naseljenosti od 106,52 stan./kmnaseljene prostore u Hrvatskoj sa gustoćom naseljenosti od 106,52 stan./km22. U. U

tom slikovitom brežuljkastom kraju, na razmjerno maloj površini imatom slikovitom brežuljkastom kraju, na razmjerno maloj površini ima

osamdesetak mjesta, što zaselaka, što sela, a najveće je i među njimaosamdesetak mjesta, što zaselaka, što sela, a najveće je i među njima

najznatnije naselje Pregrada. Ostala naselja su: Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin,najznatnije naselje Pregrada. Ostala naselja su: Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin,

Cigrovec, Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, Gornja Plemenšćina,Cigrovec, Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, Gornja Plemenšćina,

Klenice, Kostel, Kostelsko, Mala Gora, Marinec, Martiša Ves, PavlovecKlenice, Kostel, Kostelsko, Mala Gora, Marinec, Martiša Ves, Pavlovec

Pregradski, Sopot, Stipernica, Svetojurski Vrh, Valentinovo, Velika Gora,Pregradski, Sopot, Stipernica, Svetojurski Vrh, Valentinovo, Velika Gora,

Vinagora, Vrhi Vinagorski, Višnjevec, Vojsak i Vrhi Pregradski.Vinagora, Vrhi Vinagorski, Višnjevec, Vojsak i Vrhi Pregradski.

Karta 1.Karta 1. Geografski smještaj grada Pregrade u Krapinsko-zagorskoj županiji Geografski smještaj grada Pregrade u Krapinsko-zagorskoj županiji

4

2.2.2.2. POVIJEST GRADA PREGRADEPOVIJEST GRADA PREGRADE

Slika 1.Slika 1. Stranica Kaptolskih statuta 1334. Stranica Kaptolskih statuta 1334.

Ime Pregrada prvi puta se spominje 9.Ime Pregrada prvi puta se spominje 9.

kolovoza 1334. godine u statutima Zagrebačkogkolovoza 1334. godine u statutima Zagrebačkog

Kaptola. Statute je sastavio gorički arhiđakonKaptola. Statute je sastavio gorički arhiđakon

Ivan, a isti dan ih je proglasio biskup LadislavIvan, a isti dan ih je proglasio biskup Ladislav

Kobol. Župa je sigurno mnogo starija, jer je uKobol. Župa je sigurno mnogo starija, jer je u

popisu proglašena kao prva u arhiđakonatupopisu proglašena kao prva u arhiđakonatu

Zagorje, a dodijeljena je velikom pripoštu.Zagorje, a dodijeljena je velikom pripoštu.

Otkud je Pregrada dobila svoje ime može seOtkud je Pregrada dobila svoje ime može se

samo nagađati. Da li to dolazi od nekakvesamo nagađati. Da li to dolazi od nekakve

"pregrade"pregrade"" kojom bi sutjeska rječice Kosteljine bila kojom bi sutjeska rječice Kosteljine bila

pregrađenapregrađena11, ili je vlasnik Kostela Juraj, ili je vlasnik Kostela Juraj

Branderburški smjestio svoje obrambene čete Branderburški smjestio svoje obrambene čete ""pred gradompred gradom"" na padinama na padinama

KunagoreKunagore22, te bi otud došlo ime Pregrada. Oba razmišljanja imaju svoju, te bi otud došlo ime Pregrada. Oba razmišljanja imaju svoju

podlogu, ali sigurnih dokaza nema ni za jednu pretpostavku.podlogu, ali sigurnih dokaza nema ni za jednu pretpostavku.

Položaj grada Pregrade je povoljniji za razliku od položaja okolnih naseljaPoložaj grada Pregrade je povoljniji za razliku od položaja okolnih naselja

i općina poglavito zbog toga što sam prostor omogućuje daljnje širenje naseljai općina poglavito zbog toga što sam prostor omogućuje daljnje širenje naselja

u dolini rječice Kosteljine. Prava prednost položaja Pregrade došla je do izražajau dolini rječice Kosteljine. Prava prednost položaja Pregrade došla je do izražaja

tek od sredine 19. stoljeća, odnosno u vrijeme kad je autarkičnu seosko-tek od sredine 19. stoljeća, odnosno u vrijeme kad je autarkičnu seosko-

vlastelinsku ekonomiju (koncentriranu oko vlastelinskih dvoraca) zamijenilavlastelinsku ekonomiju (koncentriranu oko vlastelinskih dvoraca) zamijenila

nova, novčano gospodarstvo. Tada dolazi do potrebe stvaranja regionalnihnova, novčano gospodarstvo. Tada dolazi do potrebe stvaranja regionalnih

centara koji bi vršili ulogu posrednika u razmjeni seoske i prerađivačkecentara koji bi vršili ulogu posrednika u razmjeni seoske i prerađivačke

privrede i bili središte novih, teritorijalno-administrativnih jedinica – kotareva iprivrede i bili središte novih, teritorijalno-administrativnih jedinica – kotareva i

općina. Od sredine 19. stoljeća Pregrada preuzima ulogu glavnog centralnogopćina. Od sredine 19. stoljeća Pregrada preuzima ulogu glavnog centralnog

naselja okolice – središte je općine i kotara sve do nove administrativno-naselja okolice – središte je općine i kotara sve do nove administrativno-

teritorijalne podjele 1955. godine. Ukidanjem kotara osnovana je općinateritorijalne podjele 1955. godine. Ukidanjem kotara osnovana je općina

Pregrada koja egzistira sve do 1962. godine kada je došlo do njenog pripajanjaPregrada koja egzistira sve do 1962. godine kada je došlo do njenog pripajanja

općini Krapina. Ovo zajedništvo je trajalo do 1978. godine kada Saboropćini Krapina. Ovo zajedništvo je trajalo do 1978. godine kada Sabor

Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o područjimaRepublike Hrvatske Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o područjima

općina ponovo formira općinu Pregrada. U siječnju 1997. godine Pregradaopćina ponovo formira općinu Pregrada. U siječnju 1997. godine Pregrada

1 Prema teoriji hrvatskog povjesničara Gjure Szabe2 Prema teoriji s. Marestele Sabljić

5

dobiva status grada na temelju brojnosti funkcija koje nudi stanovništvu, nadobiva status grada na temelju brojnosti funkcija koje nudi stanovništvu, na

temelju djelatnosti kojima se stanovništvo bavi i na temelju svoje povijesti.temelju djelatnosti kojima se stanovništvo bavi i na temelju svoje povijesti.

Slika 2.Slika 2. Pregrada (Kostelgradska ulica) s početka 20. stoljeća Pregrada (Kostelgradska ulica) s početka 20. stoljeća

U razdoblju između dva svjetska rata Pregrada je bila prema brojuU razdoblju između dva svjetska rata Pregrada je bila prema broju

stanovnika najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to vrijeme imala je istanovnika najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to vrijeme imala je i

svjetski poznatu tvornicu lijekova Thierry. Bila je na nekoć važnom prometnomsvjetski poznatu tvornicu lijekova Thierry. Bila je na nekoć važnom prometnom

pravcu Zagreb-Beč. Pregrada je i danas jako obrtničko središte uz uspješnopravcu Zagreb-Beč. Pregrada je i danas jako obrtničko središte uz uspješno

gospodarstvo: “EMKU” modnu konfekciju, “OKI-ROTO”, “NISKOGRADNJU”,gospodarstvo: “EMKU” modnu konfekciju, “OKI-ROTO”, “NISKOGRADNJU”,

“KUNATEKS”, “KOSTEL-PROMET” i mnoga druga privatna poduzeća. Prostorne“KUNATEKS”, “KOSTEL-PROMET” i mnoga druga privatna poduzeća. Prostorne

i prirodne pretpostavke omogućuju daljnji gospodarski razvoj Pregrade ui prirodne pretpostavke omogućuju daljnji gospodarski razvoj Pregrade u

proizvodnim i uslužnim djelatnostima, posebice u turizmu. Pregrada ima prvuproizvodnim i uslužnim djelatnostima, posebice u turizmu. Pregrada ima prvu

vinsku cestu u Hrvatskoj, planinarski dom na Kunagori, elitni turizam uvinsku cestu u Hrvatskoj, planinarski dom na Kunagori, elitni turizam u

dvorcu “Bežanec”, te veličanstvene sakralne objekte. Na gospodarstvo sedvorcu “Bežanec”, te veličanstvene sakralne objekte. Na gospodarstvo se

nadovezuje velika paleta raznovrsnih događaja i udruga; od “Branja grojzdja”nadovezuje velika paleta raznovrsnih događaja i udruga; od “Branja grojzdja”

do Društva za poljepšanje Pregrade.do Društva za poljepšanje Pregrade.

Područje grada Pregrade su do 1994. zaobilazili svi magistralni prometniPodručje grada Pregrade su do 1994. zaobilazili svi magistralni prometni

pravci zbog konfiguracije terena te zbog stanja i razvijenosti prometnogpravci zbog konfiguracije terena te zbog stanja i razvijenosti prometnog

sustava. 1994. otvoren je magistralni pravac Pregrada – Krapinske Toplice štosustava. 1994. otvoren je magistralni pravac Pregrada – Krapinske Toplice što

znači i bolju vezu sa Zagrebom. Pregrada je danas perspektivan gradić koji težiznači i bolju vezu sa Zagrebom. Pregrada je danas perspektivan gradić koji teži

napretku i razvoju.napretku i razvoju.

6

2.3.2.3. STANOVNIŠTVOSTANOVNIŠTVO

O broju stanovnika u srednjem vijeku vrlo je teško doći do sigurnihO broju stanovnika u srednjem vijeku vrlo je teško doći do sigurnih

podataka. Tek u podacima kanonskih vizitacija saznajemo da je krajem 17. st.podataka. Tek u podacima kanonskih vizitacija saznajemo da je krajem 17. st.

u Župi pregradskoj bilo 234 kuće i oko 2000 duša. Podaci iz kanonskihu Župi pregradskoj bilo 234 kuće i oko 2000 duša. Podaci iz kanonskih

vizitacija odnose se na župu Pregradu koja se obujmom naselja točno nevizitacija odnose se na župu Pregradu koja se obujmom naselja točno ne

poklapa s današnjim obujmom naselja grada Pregrade, ali zato su navedenipoklapa s današnjim obujmom naselja grada Pregrade, ali zato su navedeni

podaci za pojedina mjesta grada Pregrade kako bi dobili nekakav uvid u stanjepodaci za pojedina mjesta grada Pregrade kako bi dobili nekakav uvid u stanje

stanovništva od 18. st. do sredine 19. st. kada se počinju provoditi redovitistanovništva od 18. st. do sredine 19. st. kada se počinju provoditi redoviti

popisi stanovništva na razini države (tab.1.).popisi stanovništva na razini države (tab.1.).

KRETANJE STANOVNIŠTVA (1786. – 1844.) – prema kanonskim vizitacijamaKRETANJE STANOVNIŠTVA (1786. – 1844.) – prema kanonskim vizitacijama

MJESTOMJESTO 1786.1786. 1815.1815. 1839.1839. 1844.1844.PregradaPregrada 470470 617617 690690 683683GorjakovoGorjakovo 270270 354354 468468 469469SopotSopot 114114 100100 120120 115115CigrovecCigrovec 219219 390390 514514 520520PlemenšćinaPlemenšćina 704704 699699 928928 944944KostelKostel -- 1313 1616 1818

Tablica 1.Tablica 1. Stanovništvo prema kanonskim vizitacijama Stanovništvo prema kanonskim vizitacijama

Kretanje stanovništva prema kanonskim vizitacijama (1786. - 1844.)

0100200300400500600700800900

1000

1786. 1815. 1839. 1844. godina

broj

stan

ovni

ka

Pregrada

Gorjakovo

Sopot

Cigrovec

Plemenšćina

Kostel

Dijagram 1.Dijagram 1. Stanovništvo prema kanonskim vizitacijama Stanovništvo prema kanonskim vizitacijama

7

3.3. RAZRADARAZRADA

3.1.3.1. KRETANJE BROJA STANOVNIKAKRETANJE BROJA STANOVNIKA

Današnja struktura i broj stanovnika grada Pregrade rezultati suDanašnja struktura i broj stanovnika grada Pregrade rezultati su

različitih događanja kroz povijest koji su uvjetovali činjenici da Pregrada danasrazličitih događanja kroz povijest koji su uvjetovali činjenici da Pregrada danas

ima manje stanovnika (7165) nego što ih je imala u vrijeme prvog službenogima manje stanovnika (7165) nego što ih je imala u vrijeme prvog službenog

popisa 1857. godine (7944). Taj pad iznosi -9,8% (apsolutno -779 stanovnika)popisa 1857. godine (7944). Taj pad iznosi -9,8% (apsolutno -779 stanovnika)

(tab.2.). Za razliku od grada Pregrade, uže naselje Pregrada bilježi veliki porast(tab.2.). Za razliku od grada Pregrade, uže naselje Pregrada bilježi veliki porast

broja stanovnika od 288,26% (apsolutno 1228 stanovnika) iz čega se možebroja stanovnika od 288,26% (apsolutno 1228 stanovnika) iz čega se može

zaključiti da stanovnici okolnih naselja sve više migriraju prema središnjemzaključiti da stanovnici okolnih naselja sve više migriraju prema središnjem

naselju Pregradi te tako vrše procese deruralizacije i deagrarizacije. naselju Pregradi te tako vrše procese deruralizacije i deagrarizacije.

KretanjeKretanje stanovnika grada Pregrade i naselja Pregradastanovnika grada Pregrade i naselja Pregrada

PopisnaPopisnagodinagodina

Grad PregradaGrad Pregrada Naselje PregradaNaselje PregradaBr. stanovnikaBr. stanovnika PromjenaPromjena

apsolutnaapsolutna Promjena %Promjena % Br. stanovnikaBr. stanovnika PromjenaPromjenaapsolutnaapsolutna Promjena %Promjena % Rel. udio uRel. udio u

gradu %gradu %

18571857 79447944 426426 5,365,3618691869 87628762 818818 10,2910,29 617617 191191 44,8344,83 7,047,0418801880 96469646 884884 10,0910,09 635635 1818 2,922,92 6,586,5818901890 1018210182 536536 5,565,56 644644 99 1,421,42 6,326,3219001900 1073510735 553553 5,435,43 641641 -3-3 -0,46-0,46 5,975,9719101910 1175811758 10231023 9,529,52 753753 112112 17,4717,47 6,46,419211921 1093310933 -825-825 -7,02-7,02 625625 -128-128 -16,99-16,99 5,725,7219311931 1140611406 473473 4,324,32 665665 4040 6,46,4 5,835,8319481948 1186811868 462462 4,054,05 743743 7878 11,7311,73 6,266,2619531953 1127911279 -589-589 -4,96-4,96 819819 7676 10,2310,23 7,267,2619611961 1007710077 -1202-1202 -10,65-10,65 950950 131131 15,9915,99 9,439,4319711971 89268926 -1151-1151 -11,42-11,42 10081008 5858 6,16,1 11,2911,2919811981 80478047 -879-879 -9,84-9,84 11111111 103103 10,2210,22 13,8113,8119911991 73917391 -656-656 -8,15-8,15 13911391 280280 25,225,2 18,8218,8220012001 71657165 -226-226 -3,05-3,05 16541654 263263 18,918,9 23,0823,0818571857 -779-779 -9,8-9,8 12281228 288,26288,26

Tablica 2.Tablica 2. Kretanje stanovništva grada Pregrade Kretanje stanovništva grada Pregrade

8

Pregrada kao uže naselje bilježi veći pad broja stanovnika od -17% jedinoPregrada kao uže naselje bilježi veći pad broja stanovnika od -17% jedino

u vrijeme 1. svjetskog rata što je i razumljivo jer i sama Hrvatska tada bilježiu vrijeme 1. svjetskog rata što je i razumljivo jer i sama Hrvatska tada bilježi

pad. Iz dijagrama o kretanju stanovništva (dij.2.) možemo vidjeti kako gradpad. Iz dijagrama o kretanju stanovništva (dij.2.) možemo vidjeti kako grad

Pregrada bilježi vrhunce u vrijeme popisa 1910. i 1948. godine kada je imalaPregrada bilježi vrhunce u vrijeme popisa 1910. i 1948. godine kada je imala

približno 11800 stanovnika i bila najgušće naseljeni dio Hrvatskog zagorja (175približno 11800 stanovnika i bila najgušće naseljeni dio Hrvatskog zagorja (175

st./kmst./km22). Nakon tog razdoblja dolazi do postupnog pada koji je ubrzan krajem). Nakon tog razdoblja dolazi do postupnog pada koji je ubrzan krajem

60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća kada se zatvara rudnik u60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća kada se zatvara rudnik u

sjevernom dijelu grada, gdje se eksploatirao smeđi ugljen, te tako veliki brojsjevernom dijelu grada, gdje se eksploatirao smeđi ugljen, te tako veliki broj

ljudi ostaje bez posla. Tadašnje negativne političke prilike također uvjetujuljudi ostaje bez posla. Tadašnje negativne političke prilike također uvjetuju

emigraciju. U razdoblju od 1948., kada je grad imao 11868 stanovnika, pa doemigraciju. U razdoblju od 1948., kada je grad imao 11868 stanovnika, pa do

2001. godine zabilježen je pad broja stanovnika od čak -39,6%. U novije2001. godine zabilježen je pad broja stanovnika od čak -39,6%. U novije

vrijeme, točnije nakon pada komunizma i stvaranja slobodne i neovisnevrijeme, točnije nakon pada komunizma i stvaranja slobodne i neovisne

Hrvatske, taj pad broja stanovnika se smanjuje te između posljednja dvaHrvatske, taj pad broja stanovnika se smanjuje te između posljednja dva

popisa iznosi samo -3,05%. Broj stanovnika okolnih naselja pada, brojpopisa iznosi samo -3,05%. Broj stanovnika okolnih naselja pada, broj

stanovnika naselja Pregrade raste, dok broj stanovnika grada Pregrade stagnirastanovnika naselja Pregrade raste, dok broj stanovnika grada Pregrade stagnira

ili lagano pada.ili lagano pada.

Kretanje stanovništva grada Pregrade i naselja Pregrada

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1857

18691880

1890

1900

1910192

1193

11948 1953

1961

1971

1981199

12001 godina

broj

stano

vnika

GradPregrada

NaseljePregrada

Okolnanaselja

Dijagram 2.Dijagram 2. Kretanje stanovništva grada Pregrade Kretanje stanovništva grada Pregrade

9

Jedan od razloga sve većeg naseljavanja Pregrade kao užeg naselja jeJedan od razloga sve većeg naseljavanja Pregrade kao užeg naselja je

sigurno i taj što je u posljednjih 10 godina nastavljen razvoj grada koji je usigurno i taj što je u posljednjih 10 godina nastavljen razvoj grada koji je u

vrijeme komunizma bio relativno zakočen. Pregrada je 1997. proglašenavrijeme komunizma bio relativno zakočen. Pregrada je 1997. proglašena

gradom što je potaknulo još veći razvoj. Povoljan geografski smještaj dajegradom što je potaknulo još veći razvoj. Povoljan geografski smještaj daje

mogućnost širenja grada u dolini rječice Kosteljine (sl.3.).mogućnost širenja grada u dolini rječice Kosteljine (sl.3.).

Slika 3.Slika 3. Pogled s Kunagore Pogled s Kunagore

Danas naselje Pregrada čini 23% udjela stanovništva u gradu dok jeDanas naselje Pregrada čini 23% udjela stanovništva u gradu dok je

1857. godine taj udio bio tek nešto veći od 5%. Ostalih 77% čine okolna naselja1857. godine taj udio bio tek nešto veći od 5%. Ostalih 77% čine okolna naselja

kojih je ukupno 25. Apsolutne vrijednosti broja stanovnika za naselja koja sukojih je ukupno 25. Apsolutne vrijednosti broja stanovnika za naselja koja su

sastavni dijelovi grada mogu se vidjeti na dijagramu (dij.3.). Zanimljiv podataksastavni dijelovi grada mogu se vidjeti na dijagramu (dij.3.). Zanimljiv podatak

je npr. da je Plemenšćina 1844. godine imala 944 stanovnika i bila najvećeje npr. da je Plemenšćina 1844. godine imala 944 stanovnika i bila najveće

naselje na području današnjeg grada, što se može vidjeti iz kanonskih vizitacijanaselje na području današnjeg grada, što se može vidjeti iz kanonskih vizitacija

(tab.1.), dok danas Plemenšćina, koja se dijeli na Gornju i Donju, broji samo(tab.1.), dok danas Plemenšćina, koja se dijeli na Gornju i Donju, broji samo

441 stanovnika tj. čak 53% manje. To je dobar primjer procesa deruralizacije441 stanovnika tj. čak 53% manje. To je dobar primjer procesa deruralizacije

koji je zahvatio, ne samo Hrvatsko zagorje, već i čitavu Hrvatsku.koji je zahvatio, ne samo Hrvatsko zagorje, već i čitavu Hrvatsku.

10

1.654533

412391

359344337

316254

229228214

209200198

169161157149

137125125109

7462

19

0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800broj stanovnika

PregradaCigrovec

Vrhi PregradskiGorjakovo

BenkovoBregi Kostelski

SopotGornja Plemenšćina

KostelskoBušin

Pavlovec PregradskiSvetojurski Vrh

StipernicaMala Gora

VišnjevecValentinovo

VojsakMarinec

KostelVrhi Vinagorski

Donja PlemenšćinaVelika Gora

KleniceGabrovecVinagora

Martiša Ves

Stanovništvo sastavnih naselja grada Pregrade (2001.)

Dijagram 3.Dijagram 3. Apsolutne vrijednosti broja stanovnika prema naseljima Apsolutne vrijednosti broja stanovnika prema naseljima

U bliskoj budućnosti može se očekivati jači razvoj nekih naselja poputU bliskoj budućnosti može se očekivati jači razvoj nekih naselja poput

Sopota, Vrha Pregradskih, Valentinova i Benkova budući da se ta naselja naSopota, Vrha Pregradskih, Valentinova i Benkova budući da se ta naselja na

zapadu i jugu sve više povezuju sa Pregradom kao užim naseljem. Takvozapadu i jugu sve više povezuju sa Pregradom kao užim naseljem. Takvo

povezivanje već je gotovo provedeno sa donjim dijelom Bušina koji će od ovepovezivanje već je gotovo provedeno sa donjim dijelom Bušina koji će od ove

godine postati sastavna ulica Pregrade. Od ostalih naselja jedino Vinagoragodine postati sastavna ulica Pregrade. Od ostalih naselja jedino Vinagora

pokazuje trend preuzimanja nekih funkcija čime postaje lokalno središte zapokazuje trend preuzimanja nekih funkcija čime postaje lokalno središte za

zapadni dio grada. Ostala naselja polako zapadni dio grada. Ostala naselja polako ""starestare"" i i ""izumiruizumiru".".

11

3.2.3.2. POKAZATELJI KRETANJA BROJA STANOVNIKAPOKAZATELJI KRETANJA BROJA STANOVNIKA

Kako bi se bolje predočilo kretanje stanovništva u gradu Pregradi,Kako bi se bolje predočilo kretanje stanovništva u gradu Pregradi,

korišteni su još neki pokazatelji osim apsolutnog broja stanovnika:korišteni su još neki pokazatelji osim apsolutnog broja stanovnika:

· INDEKS ISB – dobije se pomoću formule Isb(PINDEKS ISB – dobije se pomoću formule Isb(Pnn)=[br.st.(P)=[br.st.(Pnn)/br.st.(P)/br.st.(P00)]*100)]*100

pri čemu Ppri čemu Pnn označava n-ti popis stanovništva kojeg izračunavamo, a P označava n-ti popis stanovništva kojeg izračunavamo, a P00

početni popis što je u našem slučaju 1857. godina. Dakle, dobijemopočetni popis što je u našem slučaju 1857. godina. Dakle, dobijemo

relativnu usporedbu traženog popisa sa početnim popisom kojegrelativnu usporedbu traženog popisa sa početnim popisom kojeg

izjednačimo sa 100%. Na Isb dijagramu (dij.4.) možemo primjetiti kako seizjednačimo sa 100%. Na Isb dijagramu (dij.4.) možemo primjetiti kako se

indeksi za grad i naselja okolice uglavnom podudaraju, s tim da suindeksi za grad i naselja okolice uglavnom podudaraju, s tim da su

indeksi za grad nešto viši, posebno u posljednjih 50-ak godina kadaindeksi za grad nešto viši, posebno u posljednjih 50-ak godina kada

indeksi za naselje Pregradu naglo počinju rasti što utječe i na stvaranjeindeksi za naselje Pregradu naglo počinju rasti što utječe i na stvaranje

razlike između grada i naselja okolice. Od popisa 1981. godine indeksirazlike između grada i naselja okolice. Od popisa 1981. godine indeksi

naselja okolice i od popisa 1991. indeksi grada bilježe negativnenaselja okolice i od popisa 1991. indeksi grada bilježe negativne

vrijednosti (manje od 100%) zbog činjenice da grad Pregrada danas imavrijednosti (manje od 100%) zbog činjenice da grad Pregrada danas ima

manje stanovnika nego u vrijeme popisa 1857. godine.manje stanovnika nego u vrijeme popisa 1857. godine.

Pokazatelji kretanja stanovništva grada Pregrade i naselja okolicePokazatelji kretanja stanovništva grada Pregrade i naselja okoliceGodinaGodina Isb (1857.=100)Isb (1857.=100) Lančani index (Li)Lančani index (Li) MeđupopisnaMeđupopisna

promjena (D)promjena (D)Prosječna god.Prosječna god.Promjena (R)Promjena (R)

OkolicaOkolica GradGrad OkolicaOkolica GradGrad OkolicaOkolica GradGrad OkolicaOkolica GradGrad

18571857

18691869 108,34108,34 110,30110,30 108,34108,34 110,30110,30 627627 818818 52,2552,25 68,1768,17

18801880 119,86119,86 121,42121,42 110,63110,63 110,09110,09 866866 884884 78,7378,73 80,3680,36

18901890 126,87126,87 128,17128,17 105,85105,85 105,56105,56 527527 536536 52,7052,70 53,6053,60

19001900 134,26134,26 135,13135,13 105,83105,83 105,43105,43 556556 553553 55,6055,60 55,3055,30

19101910 146,38146,38 148,01148,01 109,03109,03 109,53109,53 911911 10231023 91,1091,10 102,30102,30

19211921 137,11137,11 137,63137,63 93,6793,67 92,9892,98 -697-697 -825-825 -63,36-63,36 -75,00-75,00

19311931 142,87142,87 143,58143,58 104,20104,20 104,33104,33 433433 473473 43,3043,30 47,3047,30

19481948 147,98147,98 149,40149,40 103,58103,58 104,05104,05 384384 462462 22,5922,59 27,1827,18

19531953 139,13139,13 141,98141,98 94,0294,02 95,0495,04 -665-665 -589-589 -133,00-133,00 -117,80-117,80

19611961 121,40121,40 126,85126,85 87,2687,26 89,3489,34 -1333-1333 -1202-1202 -166,63-166,63 -150,25-150,25

19711971 105,32105,32 112,36112,36 86,7586,75 88,5888,58 -1209-1209 -1151-1151 -120,90-120,90 -115,10-115,10

19811981 92,2692,26 101,30101,30 87,6087,60 90,1590,15 -982-982 -879-879 -98,20-98,20 -87,90-87,90

19911991 79,8179,81 93,0493,04 86,5186,51 91,8591,85 -936-936 -656-656 -93,60-93,60 -65,60-65,60

20012001 73,3073,30 90,1990,19 91,8591,85 96,9496,94 -489-489 -226-226 -48,90-48,90 -22,60-22,60

Tablica 3.Tablica 3. Pokazatelji kretanja stanovništva (Isb, Li, D, R) Pokazatelji kretanja stanovništva (Isb, Li, D, R)

12

Isb dijagram za grad Pregradu

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1857

1869

1880

1890

1900

1910

1921

1931

1948

1953

1961

1971

1981

1991

2001

godina

Isb

(185

7. =

100

%) Naselja

okolice

GradPregrada

NaseljePregrada

Dijagram 4.Dijagram 4. Kretanje stanovništva grada Pregrade (Isb) Kretanje stanovništva grada Pregrade (Isb)

· LANČANI INDEKS (Li) – dobije se pomoću formule Li=(PLANČANI INDEKS (Li) – dobije se pomoću formule Li=(P22/P/P11)*100 pri)*100 pri

čemu Pčemu P11 označava jedan od popisa, a P označava jedan od popisa, a P22 sljedeći popis: npr. P sljedeći popis: npr. P11=1991.g. i=1991.g. i

PP22=2001.g. Lančani indeks promjene stanovništva nam služi za=2001.g. Lančani indeks promjene stanovništva nam služi za

utvrđivanje relativne razlike u broju stanovnika između dva popisa.utvrđivanje relativne razlike u broju stanovnika između dva popisa.

Vrijednost manja od 100 označava pad, a vrijednost veća od 100 rastVrijednost manja od 100 označava pad, a vrijednost veća od 100 rast

broja stanovnika u periodu između dva popisa. U posljednjih 6 popisabroja stanovnika u periodu između dva popisa. U posljednjih 6 popisa

(od 1953. do 2001.) lančani indeksi za grad Pregradu i za okolicu iznosili(od 1953. do 2001.) lančani indeksi za grad Pregradu i za okolicu iznosili

su manje od 100% iz čega opet možemo zaključiti da se stanovništvo odsu manje od 100% iz čega opet možemo zaključiti da se stanovništvo od

1948. godine konstantno smanjuje.1948. godine konstantno smanjuje.

· MEĐUPOPISNA PROMJENA (D) – povećanje ili smanjenje brojaMEĐUPOPISNA PROMJENA (D) – povećanje ili smanjenje broja

stanovnika između dva popisa koje se iskazuje apsolutnim brojem.stanovnika između dva popisa koje se iskazuje apsolutnim brojem.

Računa se na temelju formule D=PRačuna se na temelju formule D=P22-P-P11; negativne vrijednosto označavaju; negativne vrijednosto označavaju

pad, a pozitivne porast broja stanovnika. Iz tablice (tab.3.) možemopad, a pozitivne porast broja stanovnika. Iz tablice (tab.3.) možemo

utvrditi da je najveći porast i za okolicu i za grad bio u vrijeme popisautvrditi da je najveći porast i za okolicu i za grad bio u vrijeme popisa

13

1910. kada je iznosio 911, odnosno 1023 stanovnika, a najveći pad u1910. kada je iznosio 911, odnosno 1023 stanovnika, a najveći pad u

vrijeme popisa 1961. i 1971. godine (okolica -1333 i -1209, a grad -1202vrijeme popisa 1961. i 1971. godine (okolica -1333 i -1209, a grad -1202

i -1151). Ovaj pokazatelj kretanja veoma je jednostavan, ali nam ne možei -1151). Ovaj pokazatelj kretanja veoma je jednostavan, ali nam ne može

mnogo pomoći ukoliko popisi nisu vršeni u jednakim vremenskimmnogo pomoći ukoliko popisi nisu vršeni u jednakim vremenskim

intervalima što je slučaj za razdoblje od 1910. do 1961. godine (periodiintervalima što je slučaj za razdoblje od 1910. do 1961. godine (periodi

od 11, 10, 17, 5 i 8 godina).od 11, 10, 17, 5 i 8 godina).

·· PROSJEČNA GODIŠNJA PROMJENA (R) – upravo zbog gore navedenogPROSJEČNA GODIŠNJA PROMJENA (R) – upravo zbog gore navedenog

razloga izračunavamo i prosječnu godišnju promjenu pomoću formulerazloga izračunavamo i prosječnu godišnju promjenu pomoću formule

R=D/broj godina između dva popisa. Taj nam pokazatelj omogućuje daR=D/broj godina između dva popisa. Taj nam pokazatelj omogućuje da

usporedimo međupopisne periode i intenzitet rasta, odnosno pada brojausporedimo međupopisne periode i intenzitet rasta, odnosno pada broja

stanovnika. Vrijednosti za prosječne godišnje promjene za grad i naseljestanovnika. Vrijednosti za prosječne godišnje promjene za grad i naselje

Pregradu te okolna naselja mogu se vidjeti na dijagramu (dij.5.). OpetPregradu te okolna naselja mogu se vidjeti na dijagramu (dij.5.). Opet

možemo vidjeti da i okolna naselja i grad imaju podjednake prosječnemožemo vidjeti da i okolna naselja i grad imaju podjednake prosječne

godišnje promjene, ali grad ima manje ekstremne vrijednosti zbog malihgodišnje promjene, ali grad ima manje ekstremne vrijednosti zbog malih

amplituda naselja Pregrade.amplituda naselja Pregrade.

Prosječne godišnje promjene (R)

-180

-150

-120

-90

-60

-30

0

30

60

90

120

1857

1869

1880

1890

1900

1910

1921

1931

1948

1953

1961

1971

1981

1991

2001

godina

broj

stan

ovni

ka

-200

-150

-100

-50

0

50

100

150

Okolna naselja Grad Pregrada Naselje Pregrada

Dijagram 5.Dijagram 5. Kretanje stanovništva grada Pregrade (prosječne godišnje promjene) Kretanje stanovništva grada Pregrade (prosječne godišnje promjene)

14

3.3.3.3. MIGRACIJSKA OBILJEŽJAMIGRACIJSKA OBILJEŽJA

Gotovo sva naselja grada Pregrade imaju više autohtonog negoGotovo sva naselja grada Pregrade imaju više autohtonog nego

doseljenog stanovništva. Iznimka su jedino naselja Pregrada (1991. 59%doseljenog stanovništva. Iznimka su jedino naselja Pregrada (1991. 59%

doseljenog stanovništva) i Vinagora (1991. 68% doseljenog stanovništva).doseljenog stanovništva) i Vinagora (1991. 68% doseljenog stanovništva).

Danas je u gradu Pregradi (2001.) struktura stanovništva ovakva: 59,85%Danas je u gradu Pregradi (2001.) struktura stanovništva ovakva: 59,85%

autohtonog i 40,15% doseljenog stanovništva. Na dijagramu (dij.6.) vidimoautohtonog i 40,15% doseljenog stanovništva. Na dijagramu (dij.6.) vidimo

kako je ta razlika bila mnogo veća (1961. čak 89,47 prema 10,53%) i kako sekako je ta razlika bila mnogo veća (1961. čak 89,47 prema 10,53%) i kako se

sve više smanjuje. Od doseljenog stanovništva čak 69,9% su žene što prikazujesve više smanjuje. Od doseljenog stanovništva čak 69,9% su žene što prikazuje

da su u današnjem društvu još uvijek dosta prisutni patrijarhalni običaji da seda su u današnjem društvu još uvijek dosta prisutni patrijarhalni običaji da se

žena nakon udaje seli k muževoj obitelji.žena nakon udaje seli k muževoj obitelji.

1961

1971

1981

1991

2001

0

2000

4000

6000

8000

10000

Odnos autohtonog i doseljenog stanovništva

Doseljeno 1061 1518 2005 2730 2877

Autohtono 9016 7408 6042 4661 4288

1961 1971 1981 1991 2001

Dijagram 6.Dijagram 6. Autohtono i doseljeno stanovništvo u gradu Pregradi (1961. – 2001.) Autohtono i doseljeno stanovništvo u gradu Pregradi (1961. – 2001.)

Postoje tri vrste preseljavanja stanovništva: doseljavanje u grad iz drugihPostoje tri vrste preseljavanja stanovništva: doseljavanje u grad iz drugih

gradova i mjesta, iseljavanje iz grada te unutargradska preseljavanja. Za gradgradova i mjesta, iseljavanje iz grada te unutargradska preseljavanja. Za grad

Pregradu podjednako su izražena unutargradska preseljenja i doseljavanjaPregradu podjednako su izražena unutargradska preseljenja i doseljavanja

15

izvan grada, kada govorimo o doseljavanjima. Od svih doseljavanja čak 49%izvan grada, kada govorimo o doseljavanjima. Od svih doseljavanja čak 49%

čine migracije unutar gradskih međa, a ostalih 51% su doseljavanja izvančine migracije unutar gradskih međa, a ostalih 51% su doseljavanja izvan

grada (od toga 60,2% iz iste županije, 29% iz druge županije i 10,8% izgrada (od toga 60,2% iz iste županije, 29% iz druge županije i 10,8% iz

inozemstva). Na dijagramu (dij.7.) mogu se vidjeti podaci odakle potječeinozemstva). Na dijagramu (dij.7.) mogu se vidjeti podaci odakle potječe

doseljeno stanovništvo (2001. godina).doseljeno stanovništvo (2001. godina).

Doseljeno stanovništvo prema području odakle doseljava

48,99%

30,79%

0,31%

2,55%

1,95%

5,37%

0,56%14,85%

Unutar grada Iz iste županije Iz druge županijeIz inozemstva Makedonija SlovenijaSrbija i Crna Gora BiH

Dijagram 7.Dijagram 7. Područja iz kojih potječe doseljeno stanovništvo u gradu Pregradi (2001.) Područja iz kojih potječe doseljeno stanovništvo u gradu Pregradi (2001.)

Od 7165 stanovnika grada Pregrade njih 26,86% su dnevni migranti, štoOd 7165 stanovnika grada Pregrade njih 26,86% su dnevni migranti, što

radnici, što učenici ili studenti, a 3,04% su tjedni migranti. 1991. godineradnici, što učenici ili studenti, a 3,04% su tjedni migranti. 1991. godine

53,7% radnika bili su migranti (Hum na Sutli, Krapina, Zagreb). Taj podatak za53,7% radnika bili su migranti (Hum na Sutli, Krapina, Zagreb). Taj podatak za

naselje Pregradu iznosio je 15,1%, a za naselja okolice 70,2% što ukazuje nanaselje Pregradu iznosio je 15,1%, a za naselja okolice 70,2% što ukazuje na

središnje mjesto i značaj naselja Pregrade u gradu Pregradi.središnje mjesto i značaj naselja Pregrade u gradu Pregradi.

Nakon više desetljeća dominirajuće emigracije Pregrada u posljednjemNakon više desetljeća dominirajuće emigracije Pregrada u posljednjem

desetljeću bilježi pozitivnu migracijsku bilancu koja nešto ublažava negativnidesetljeću bilježi pozitivnu migracijsku bilancu koja nešto ublažava negativni

prirodni priraštaj, ali ipak ne dovoljno.prirodni priraštaj, ali ipak ne dovoljno.

16

3.4.3.4. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVAPRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Kako većina županija, gradova i općina u Hrvatskoj bilježi negativneKako većina županija, gradova i općina u Hrvatskoj bilježi negativne

stope prirodnog priraštaja, nije ni čudno što ista stvar vrijedi i za gradstope prirodnog priraštaja, nije ni čudno što ista stvar vrijedi i za grad

Pregradu. U posljednjih 10-ak godina (dij.8.) može se primjetiti lagani padPregradu. U posljednjih 10-ak godina (dij.8.) može se primjetiti lagani pad

stopa mortaliteta sa vrijednosti od 20 na 15stopa mortaliteta sa vrijednosti od 20 na 15‰‰, dok stope nataliteta stagniraju, dok stope nataliteta stagniraju

između vrijednosti od 10 i 15između vrijednosti od 10 i 15‰ ‰ iz čega se dolazi do zaključka da se negativneiz čega se dolazi do zaključka da se negativne

stope prirodnih promjena smanjuju.stope prirodnih promjena smanjuju.

Stope nataliteta i mortaliteta za grad Pregradu (1989. - 2000.)

0

5

10

15

20

25

1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000

‰

Stope nataliteta Stope mortaliteta

Dijagram 8.Dijagram 8. Prirodno kretanje stanovništva grada Pregrade (1989. – 2000.) Prirodno kretanje stanovništva grada Pregrade (1989. – 2000.)

Iz dijagrama možemo zaključiti da se Pregrada kao i čitava HrvatskaIz dijagrama možemo zaključiti da se Pregrada kao i čitava Hrvatska

nalazi u posttranzicijskoj fazi sa niskim stopama rodnosti i smrtnosti, ali i daljenalazi u posttranzicijskoj fazi sa niskim stopama rodnosti i smrtnosti, ali i dalje

jedini i najveći problem ostaju niske stope rodnosti i negativna prirodnajedini i najveći problem ostaju niske stope rodnosti i negativna prirodna

promjena koje su zaslužne za činjenicu da se smanjuje broj stanovnika, kako upromjena koje su zaslužne za činjenicu da se smanjuje broj stanovnika, kako u

Pregradi tako i u čitavoj Hrvatskoj. Trebalo bi bitno pojačati pronatalističkuPregradi tako i u čitavoj Hrvatskoj. Trebalo bi bitno pojačati pronatalističku

populacijsku politiku i poboljšati životni standard u Hrvatskoj da bi sepopulacijsku politiku i poboljšati životni standard u Hrvatskoj da bi se

popravila ta nezavidna situacija u kojoj se nalazi naš narod.popravila ta nezavidna situacija u kojoj se nalazi naš narod.

17

3.5.3.5. STRUKTURA STANOVNIŠTVASTRUKTURA STANOVNIŠTVA

U ovom poglavlju govorit će se o dobnoj, spolnoj i gospodarskoj strukturiU ovom poglavlju govorit će se o dobnoj, spolnoj i gospodarskoj strukturi

stanovništva grada Pregrade. Dobna struktura uvelike ovisi o povijesnimstanovništva grada Pregrade. Dobna struktura uvelike ovisi o povijesnim

događanjima. Na svim dobno-spolnim piramidama mogu se vidjeti događanjima. Na svim dobno-spolnim piramidama mogu se vidjeti ""ruperupe"" tj. tj.

smanjen broj pripadnika onih generacija koje su živjele u vrijeme npr. svjetskihsmanjen broj pripadnika onih generacija koje su živjele u vrijeme npr. svjetskih

ratova. Tada se je rađalo manje djece, ali je i više ljudi ginulo, pogotovo onihratova. Tada se je rađalo manje djece, ali je i više ljudi ginulo, pogotovo onih

koji su sudjelovali na bojištima. Osim što dobna struktura odražava društveno-koji su sudjelovali na bojištima. Osim što dobna struktura odražava društveno-

povijesna zbivanja iz prošlosti, ona nam daje i uvid u daljnje mogućnostipovijesna zbivanja iz prošlosti, ona nam daje i uvid u daljnje mogućnosti

reprodukcije stanovništva te služi kao temelj za plan gospodarskog razvoja.reprodukcije stanovništva te služi kao temelj za plan gospodarskog razvoja.

Dobna-spolna struktura stanovništva grada Pregrade 2001. godineDobna-spolna struktura stanovništva grada Pregrade 2001. godine

DOBNEDOBNESKUPINESKUPINE MUŠKARCIMUŠKARCI ŽENEŽENE UKUPNOUKUPNO

Aps.Aps. %% Aps.Aps. %% Aps.Aps. Razlika %Razlika %0-40-4 216216 49,249,2 223223 50,850,8 439439 -1,6-1,65-95-9 224224 50,950,9 216216 49,149,1 440440 1,81,8

10-1410-14 241241 50,550,5 236236 49,549,5 477477 1,01,015-1915-19 246246 52,752,7 221221 47,347,3 467467 5,45,420-2420-24 213213 54,554,5 178178 45,545,5 391391 9,09,025-2925-29 233233 49,949,9 234234 50,150,1 467467 -0,2-0,230-3430-34 289289 53,753,7 249249 46,346,3 538538 7,47,435-3935-39 292292 54,254,2 247247 45,845,8 539539 8,38,340-4440-44 283283 58,158,1 204204 41,941,9 487487 16,216,245-4945-49 263263 56,356,3 204204 43,743,7 467467 12,612,650-5450-54 220220 49,849,8 222222 50,250,2 442442 -0,5-0,555-5955-59 179179 48,848,8 188188 51,251,2 367367 -2,5-2,560-6460-64 193193 46,646,6 221221 53,453,4 414414 -6,8-6,865-6965-69 167167 40,340,3 247247 59,759,7 414414 -19,3-19,370-7470-74 136136 36,636,6 236236 63,463,4 372372 -26,9-26,9

75 i više75 i više 129129 30,330,3 297297 69,769,7 426426 -39,4-39,4OstaloOstalo 77 5,35,3 1111 61,161,1 1818 -22,2-22,2

UKUPNOUKUPNO 35313531 48,548,5 36343634 50,750,7 71657165 -1,4-1,4

Tablica 4. Tablica 4. Stanovništvo prema petogodišnjim dobnim skupinama (2001.)Stanovništvo prema petogodišnjim dobnim skupinama (2001.)

Dok je 1991. udio muškaraca i žena bio potpuno jednak, 2001. vidimoDok je 1991. udio muškaraca i žena bio potpuno jednak, 2001. vidimo

da je broj žena nešto veći (tab.4.) iz čega se može zaključiti da stanovništvoda je broj žena nešto veći (tab.4.) iz čega se može zaključiti da stanovništvo

lagano stari. Prema diferencijalnom natalitetu poznato je da se rađa više muškelagano stari. Prema diferencijalnom natalitetu poznato je da se rađa više muške

djece (5-6%), dok je prema diferencijalnom mortalitetu poznato da muškarcidjece (5-6%), dok je prema diferencijalnom mortalitetu poznato da muškarci

ranije umiru tj. da žene dulje žive. Tablica pokazuje kako su do 50-ih godinaranije umiru tj. da žene dulje žive. Tablica pokazuje kako su do 50-ih godina

18

života brojniji muškarci, dok nakon 50-e godine definitivno prevladavaju žene.života brojniji muškarci, dok nakon 50-e godine definitivno prevladavaju žene.

Dakle, iz ukupnog omjera muškaraca i žena (1991. 5 muškaraca više i 2001.Dakle, iz ukupnog omjera muškaraca i žena (1991. 5 muškaraca više i 2001.

103 žene više) može se zaključiti da stanovništvo stari. To dokazuje i indeks103 žene više) može se zaključiti da stanovništvo stari. To dokazuje i indeks

starosti (omjer starog i mladog stanovništva) koji se izračunava pomoćustarosti (omjer starog i mladog stanovništva) koji se izračunava pomoću

formule Iformule Istst=br.st.>65/br.st.0-19. Prema podacima za 2001. godinu indeks=br.st.>65/br.st.0-19. Prema podacima za 2001. godinu indeks

starosti iznosio je 0,66 (1991. 0,61). Indeks starosti muškog stanovništvastarosti iznosio je 0,66 (1991. 0,61). Indeks starosti muškog stanovništva

iznosi 0,46 (1991. 0,43), dok je indeks starosti ženskog stanovništva mnogoiznosi 0,46 (1991. 0,43), dok je indeks starosti ženskog stanovništva mnogo

nepovoljniji i iznosi 0,87 (1991. 0,80). Potrebno je napomenuti da je gornjanepovoljniji i iznosi 0,87 (1991. 0,80). Potrebno je napomenuti da je gornja

granica za indeks starosti 0,40.granica za indeks starosti 0,40.

Dobno-spolna piramida za grad Pregradu (2001.g.)

0-45-9

10-1415-19

20-2425-29

30-3435-39

40-4445-49

50-5455-59

60-6465-69

70-7475-79

80-8485-89

0-45-9

10-1415-19

20-2425-29

30-3435-39

40-4445-49

50-5455-59

60-6465-69

70-7475-79

80-8485-89

95 i višeNepoznato

90-94

Nepoznato95 i više

90-94

400 300 200 100 0 100 200 300

Muškarci Žene

Dijagram 9.Dijagram 9. Dobno-spolna piramida za grad Pregradu (2001.) Dobno-spolna piramida za grad Pregradu (2001.)

Na dobno-spolnoj piramidi grada Pregrade za 2001. godinu (dij.9.) možeNa dobno-spolnoj piramidi grada Pregrade za 2001. godinu (dij.9.) može

se vidjeti da je najveći broj muškaraca u dobi između 30 i 40 godina, dok jese vidjeti da je najveći broj muškaraca u dobi između 30 i 40 godina, dok je

najveći broj žena podjednak u dobnim skupinama oko 35-e i oko 65-e godine.najveći broj žena podjednak u dobnim skupinama oko 35-e i oko 65-e godine.

Oblik piramide sve više liči starom (konstriktivnom) tipu. Muški dio je jošOblik piramide sve više liči starom (konstriktivnom) tipu. Muški dio je još

uvijek u nešto boljoj situaciji, ali kako vidimo da je broj mladog stanovništva uuvijek u nešto boljoj situaciji, ali kako vidimo da je broj mladog stanovništva u

oba spola drastično oba spola drastično ""mršavmršav"", situacija ne sluti na poboljšanje., situacija ne sluti na poboljšanje.

19

Usporedba dobno-spolnih piramida za 1991. i 2001. godinu (dij.10.)Usporedba dobno-spolnih piramida za 1991. i 2001. godinu (dij.10.)

pokazuje nam starenje stanovništva u oba spola. Može se vidjeti da plava linijapokazuje nam starenje stanovništva u oba spola. Može se vidjeti da plava linija

koja predstavlja 2001. godina ima uglavnom veće vrijednosti u gornjem dijelukoja predstavlja 2001. godina ima uglavnom veće vrijednosti u gornjem dijelu

dijagrama, dok crvena linija koja predstavlja 1991. godinu ima veće vrijednostidijagrama, dok crvena linija koja predstavlja 1991. godinu ima veće vrijednosti

u donjem dijelu gdje je mlađe stanovništvo. Plava linija pri dnu naginje premau donjem dijelu gdje je mlađe stanovništvo. Plava linija pri dnu naginje prema

unutrašnjosti što označava sve manje stope rodnosti.unutrašnjosti što označava sve manje stope rodnosti.

Usporedba dobno-spolne piramide za 1991. i 2001. g.

400 300 200 100 0 100 200 300 400

0-4

15-19

30-34

45-49

60-64

75-79

90-94

Dijagram 10.Dijagram 10. Dobno-spolne piramide za 1991. i 2001. godinu Dobno-spolne piramide za 1991. i 2001. godinu

Što se tiče gospodarske strukture stanovništva, situacija je priličnoŠto se tiče gospodarske strukture stanovništva, situacija je prilično

komplicirana. 1991. zabilježeno je 3567 aktivnih osoba (od toga 3294 onih kojekomplicirana. 1991. zabilježeno je 3567 aktivnih osoba (od toga 3294 onih koje

obavljaju djelatnosti ili 92,68%), dok je 2001. zabilježeno 3960 aktivnih osobaobavljaju djelatnosti ili 92,68%), dok je 2001. zabilježeno 3960 aktivnih osoba

(od toga 3637 onih koje obavljaju djelatnosti ili 91,84%). Usporedba(od toga 3637 onih koje obavljaju djelatnosti ili 91,84%). Usporedba

zaposlenika prema sektorima djelatnosti (tab.5.) donosi vrlo neočekivanezaposlenika prema sektorima djelatnosti (tab.5.) donosi vrlo neočekivane

podatkovne razlike, ponajviše za prvi sektor djelatnosti. 1991. prvi sektor jepodatkovne razlike, ponajviše za prvi sektor djelatnosti. 1991. prvi sektor je

zapošljavao 24% aktivnog stanovništva, a 2001. čak 45%. Do takve enormnezapošljavao 24% aktivnog stanovništva, a 2001. čak 45%. Do takve enormne

razlike došlo je zbog toga što su pri posljednjem popisu sve nezaposlene osoberazlike došlo je zbog toga što su pri posljednjem popisu sve nezaposlene osobe

u kućanstvima koja se bave poljoprivredom (za vlastite potrebe) vođene podu kućanstvima koja se bave poljoprivredom (za vlastite potrebe) vođene pod

prvi sektor djelatnosti, dok za 1991. to nije slučaj.prvi sektor djelatnosti, dok za 1991. to nije slučaj.

20

Stanovništvo prema sektorima djelatnostiStanovništvo prema sektorima djelatnostiSektorSektor 1991.1991. 2001.2001.

II 24,32%24,32% 45,19%45,19%IIII 39,95%39,95% 31,51%31,51%III-IVIII-IV 32,36%32,36% 22,98%22,98%NerazvrstanoNerazvrstano 3,37%3,37% 0,32%0,32%

Tablica 5.Tablica 5. Stanovništvo prema sektorima djelatnosti Stanovništvo prema sektorima djelatnosti

Aktivno stanovništvo prema sektorima djelatnosti (2001.)

I45,19%

II31,51%

III-IV22,98%

Nepoznato0,32%

Dijagram 11.Dijagram 11. Aktivno stanovništvo grada Pregrade (2001.) prema sektorima djelatnosti Aktivno stanovništvo grada Pregrade (2001.) prema sektorima djelatnosti

Ali kada usporedimo ukupno poljoprivredno stanovništvo iz 1991. iAli kada usporedimo ukupno poljoprivredno stanovništvo iz 1991. i

2001. godine, vidimo da je broj pao sa 1628 na 1542. Taj pad je uglavnom2001. godine, vidimo da je broj pao sa 1628 na 1542. Taj pad je uglavnom

razmjeran sa padom broja stanovnika grada. U Pregradi je veoma jak procesrazmjeran sa padom broja stanovnika grada. U Pregradi je veoma jak proces

deagrarizacije, ali se on odvija postupno. Stanovništvo koje se odlučideagrarizacije, ali se on odvija postupno. Stanovništvo koje se odluči

preorjentirati na neke druge djelatnosti zbog relativno malih novčanih primanjapreorjentirati na neke druge djelatnosti zbog relativno malih novčanih primanja

i nedostatka stambenog prostora u mjestu rada, ne prekida sve veze si nedostatka stambenog prostora u mjestu rada, ne prekida sve veze s

poljoprivredom, već mu ona ostaje dopunski izvor prihoda. Tako nastajupoljoprivredom, već mu ona ostaje dopunski izvor prihoda. Tako nastaju

domaćinstva sa mješovitim izvorima prihoda.domaćinstva sa mješovitim izvorima prihoda.

Mala privreda i obrtništvo imaju dugu tradiciju u Hrvatskom zagorju.Mala privreda i obrtništvo imaju dugu tradiciju u Hrvatskom zagorju.

Takve djelatnosti treba poticati, a već su počele zahtjevati određeni prostor uTakve djelatnosti treba poticati, a već su počele zahtjevati određeni prostor u

gradu Pregradi. Od tercijarnih djelatnosti valja spomenuti sve razvijenijugradu Pregradi. Od tercijarnih djelatnosti valja spomenuti sve razvijeniju

organiziranost vlastite trgovačke mreže, a osjeća se i znatno poboljšanjeorganiziranost vlastite trgovačke mreže, a osjeća se i znatno poboljšanje

modernijih opskrbnih centara i specijaliziranih trgovina.modernijih opskrbnih centara i specijaliziranih trgovina.

21

4.4. ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

Što reći na kraju ove demografske analize? Demografska slika PregradeŠto reći na kraju ove demografske analize? Demografska slika Pregrade

prikazuje nam trend smanjivanja broja stanovnika, kao i općenito u Hrvatskoj.prikazuje nam trend smanjivanja broja stanovnika, kao i općenito u Hrvatskoj.

Jedna od pozitivnijih činjenica je ta što Pregrada bilježi manju negativnuJedna od pozitivnijih činjenica je ta što Pregrada bilježi manju negativnu

bilancu nego Hrvatska. Pad u Pregradi iznosi 3%, dok Hrvatska bilježi pad odbilancu nego Hrvatska. Pad u Pregradi iznosi 3%, dok Hrvatska bilježi pad od

čak 10%, što nije ni malo bezazleno. Što se tiče migracijskih obilježja učak 10%, što nije ni malo bezazleno. Što se tiče migracijskih obilježja u

Pregradi prevladavaju unutargradske migracije. Ljudi napuštaju poljoprivreduPregradi prevladavaju unutargradske migracije. Ljudi napuštaju poljoprivredu

te se sele prema središnjem naselju Pregradi gdje se zapošljavaju. Stoga naseljete se sele prema središnjem naselju Pregradi gdje se zapošljavaju. Stoga naselje

Pregrada bilježi rast od čak 18,9%, te iz godine u godinu zauzima sve veći udioPregrada bilježi rast od čak 18,9%, te iz godine u godinu zauzima sve veći udio

u ukupnom stanovništvu grada (23%). Činjenica je i da se smanjuje broju ukupnom stanovništvu grada (23%). Činjenica je i da se smanjuje broj

autohtonog, a povećava broj doseljenog stanovništva. Iz podataka da 51%autohtonog, a povećava broj doseljenog stanovništva. Iz podataka da 51%

doseljenog stanovništva čine doseljenici izvan grada vidi se stvarna perspektivadoseljenog stanovništva čine doseljenici izvan grada vidi se stvarna perspektiva

ovoga kraja.ovoga kraja.

Posebnu pozornost zauzima prirodno kretanje stanovništva koje većPosebnu pozornost zauzima prirodno kretanje stanovništva koje već

godinama bilježi negativne stope, ali u zadnje vrijeme te se stope smanjuju te jegodinama bilježi negativne stope, ali u zadnje vrijeme te se stope smanjuju te je

realno očekivati da u sljedećih desetak godina postanu pozitivne. Bacimo lirealno očekivati da u sljedećih desetak godina postanu pozitivne. Bacimo li

pogled na dobno-spolnu piramidu, vidimo da nadolazi nešto veći brojpogled na dobno-spolnu piramidu, vidimo da nadolazi nešto veći broj

današnjeg naraštaja mladih od 10 do 19 godina koji bi u narednim godinamadanašnjeg naraštaja mladih od 10 do 19 godina koji bi u narednim godinama

trebali poboljšati demografsku sliku. I dalje ostaje problem velikog broja starogtrebali poboljšati demografsku sliku. I dalje ostaje problem velikog broja starog

stanovništva u odnosu na mlade i indeks starosti 0,66 koji i dalje raste. Većestanovništva u odnosu na mlade i indeks starosti 0,66 koji i dalje raste. Veće

stope nataliteta koje predviđam u bliskoj budućnosti mogu popraviti tustope nataliteta koje predviđam u bliskoj budućnosti mogu popraviti tu

situaciju.situaciju.

Nadam se da će ova radnja pomoći mnogima u detaljnijem sagledavanjuNadam se da će ova radnja pomoći mnogima u detaljnijem sagledavanju

demografske slike i situacije u kojoj se nalazi naš grad. Došlo je vrijeme kadademografske slike i situacije u kojoj se nalazi naš grad. Došlo je vrijeme kada

se trebamo zapitati kako izvesti našu domovinu na put napretka. Nakonse trebamo zapitati kako izvesti našu domovinu na put napretka. Nakon

tisućljeća vladavine drugih nad nama napokon smo slobodni te bi se sadatisućljeća vladavine drugih nad nama napokon smo slobodni te bi se sada

trebali baviti rješavanjem gospodarskih i demografskih problema. Nismo setrebali baviti rješavanjem gospodarskih i demografskih problema. Nismo se

valjda ovoliko borili da bi sad na kraju od svega odustali? Mislim da bi trebalovaljda ovoliko borili da bi sad na kraju od svega odustali? Mislim da bi trebalo

krenuti od pojedinaca, uvjeriti ljude, postaviti bolju perspektivu koja ćekrenuti od pojedinaca, uvjeriti ljude, postaviti bolju perspektivu koja će

zaustaviti emigraciju i zaustaviti emigraciju i ""odljev mozgovaodljev mozgova"". To će povući za sobom i rješavanje. To će povući za sobom i rješavanje

ostalih problema. Podignimo duh našeg naroda, društva, obitelji...!ostalih problema. Podignimo duh našeg naroda, društva, obitelji...!

22

LITERATURALITERATURA

1. Državni Zavod za statistiku (Državni Zavod za statistiku (http://www.dzs.hr/http://www.dzs.hr/) – ) – podaci za popis 2001.podaci za popis 2001.

2. Internet portal grada Pregrade (Internet portal grada Pregrade (http://www.pregrada.hr/http://www.pregrada.hr/) - ) - fotografijefotografije

3. Ured za statistiku grada Pregrade – Ured za statistiku grada Pregrade – podaci sa prijašnjih popisapodaci sa prijašnjih popisa

4. Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam:Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam:

Općina Pregrada – Prostorni plan uređenja; Zagreb, rujan 1996.Općina Pregrada – Prostorni plan uređenja; Zagreb, rujan 1996.

Urbanistički plan grada Pregrade – Urbanistički plan grada Pregrade – podacipodaci i tablicei tablice

5. Filipčić, Ivan: Filipčić, Ivan: ""Župa Pregrada – Mala monografija o župi Naše Gospe odŽupa Pregrada – Mala monografija o župi Naše Gospe od

KunagoreKunagore""; Zagreb – Pregrada, 1983. – ; Zagreb – Pregrada, 1983. – povijest grada Pregrade (teorije opovijest grada Pregrade (teorije o

imenu) i podaci iz kanonskih vizitacijaimenu) i podaci iz kanonskih vizitacija

6. Ilić, Milan: Neka obilježja stanovništva i naseljenosti pregradskoga kraja;Ilić, Milan: Neka obilježja stanovništva i naseljenosti pregradskoga kraja;

"Hrvatsko Zagorje"Hrvatsko Zagorje"" – časopis za kulturu, br.1, Krapina, srpanj 2002., – časopis za kulturu, br.1, Krapina, srpanj 2002.,

godina VIII., str. 47-64. – godina VIII., str. 47-64. – podaci za prirodno kretanje stanovništvapodaci za prirodno kretanje stanovništva

7. Marković, Vuk, Filipčić: Marković, Vuk, Filipčić: ""Geografija HrvatskeGeografija Hrvatske"" – udžbenik za 4. razred – udžbenik za 4. razred

gimnazije, Znanje d.d., Zagreb 2000., str. 86-102. – gimnazije, Znanje d.d., Zagreb 2000., str. 86-102. – definicije zadefinicije za

pokazatelje kretanja broja stanovnika.pokazatelje kretanja broja stanovnika.

23

ZAHVALAZAHVALA

Ovom prigodom zahvalio bih se svima koji su mi pružali podršku tijekomOvom prigodom zahvalio bih se svima koji su mi pružali podršku tijekom

srednjoškolskog obrazovanja. Hvala razrednici prof. Kseniji Grozaj na trudu isrednjoškolskog obrazovanja. Hvala razrednici prof. Kseniji Grozaj na trudu i

pomoći tijekom izrade ovog maturalnog rada, te na strpljenju i podršci koju jepomoći tijekom izrade ovog maturalnog rada, te na strpljenju i podršci koju je

pružala meni i ostalima u razredu tijekom ovog četverogodišnjeg školovanja.pružala meni i ostalima u razredu tijekom ovog četverogodišnjeg školovanja.

Hvala mojoj obitelji, roditeljima, što su mi pružili kvalitetan odgoj i što miHvala mojoj obitelji, roditeljima, što su mi pružili kvalitetan odgoj i što mi

pomažu pri odabiru mog životnog puta.pomažu pri odabiru mog životnog puta.

Hvala Srednjoj školi Pregrada na kvalitetnom obrazovanju te mnoštvu lijepihHvala Srednjoj školi Pregrada na kvalitetnom obrazovanju te mnoštvu lijepih

uspomena koje mi je ostavila tijekom četverogodišnjeg školovanja.uspomena koje mi je ostavila tijekom četverogodišnjeg školovanja.

24