Definicija

Završni ili maturalni rad je samostalni stručni rad koji učenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika za vrijeme izrade završnog rada.

Uloga školske knjižnice

U grupnim i individualnim posjetima školskoj knjižnici knjižničar u suradnji s predmetnim nastavnikom upoznaje učenike s cjelokupnom građom koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta.

Učenici dobivaju uvid u: - cjelovitu zbirku knjižnice (enciklopedije,

rječnike, leksikone, atlase, priručnike, monografije i sl.) koje mogu koristiti u čitaonici knjižnice i fotokopirati odabrane tekstove, slike, tablice i sl.

- stručnu literaturu koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta, a koju mogu posuditi i koristiti određeno vrijeme izvan knjižnice

Internet

Za svoj maturalni rad učenici mogu koristiti i sadržaje pronađene na internetu, ali u tom slučaju mora im se objasniti da takve sadržaje koriste s oprezom budući da oni nisu uvijek pouzdani te ih je potrebno dodatno provjeriti.

Plan izrade maturalnog radaTek nakon što je učenik izabrao i definirao

temu u suradnji sa svojim mentorom te dobio potrebne informacije o literaturi može pristupiti planu izrade svog maturalnog rada koji obuhvaća sljedeće poslove:

- prikupljanje literature- čitanje i bilježenje važnih podataka- raspored građe- izrada plana rada- pisanje rada prema planu- provjera i ispravljanje rada- tehnička obrada i prijepis

Struktura maturalnog rada

Završni ili maturalni rad sastoji se od:

Naslovna stranica

Izgled naslovne stranice je propisan:- navodi se naziv škole (velikim slovima) i školska

godina- na sredini stranice piše se: naziv teme, ispod toga

Maturalni rad iz (naziv predmeta)- pri dnu stranice stoji: ime i prezime učenika te razred i

odjel, zatim ime i prezime mentora- na samom dnu stranice navodi se grad, mjesec i godina

izrade maturalnog rada

svi ovi elementi trebaju biti centrirani (vidi primjer na sljedećem slajdu)

NASLOV označava temu rada (boldiran i napisan velikim slovima) te bi trebao biti što kraći i precizniji, a može mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima

Primjer naslovne straniceGIMNAZIJA MOSTAR

Školska 2011./2012. godina

EGIPATSKE FARAONKEMaturalni rad iz povijesti

Učenik: Pero Perić, IV.a

Mentor: Niko Kikić, prof.

Mostar, travnja 2012.

Sadržaj

obično se stavlja na početak rada zbog preglednosti

predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih dijelova, a čine ga naslovi i podnaslovi rada koji su numerirani najčešće arapskim brojkama

Primjer: 1. UVOD 2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA 2.1. Prvi podnaslov 2.2. Drugi podnaslov 2.3. ----------------------------

3. ZAKLJUČAK4. LITERATURA

Uvod

obuhvaća obično jednu stranicu tekstaprecizira predmet rada tj. ističe o čemu

će se u radu pisatiobjašnjava organizaciju i plan izrade rada,

npr. od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo

može izražavati osobni stav prema temi i razloge za izbor konkretne teme

Uvod ne dopušta citiranje niti parafraziranje

Razrada

obuhvaća najviše 12 – 15 stranica tekstapredstavlja glavni dio rada u kojem se

temeljito i dokumentirano razvija temaobično se sastoji od više poglavlja, koja se

dalje dijele na potpoglavlja i odjeljke temu je potrebno logički razvijati i

sistematizirati te potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i prijelazi

u rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije (broje se, ali se ne ubrajaju), ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu

naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznačeni u sadržaju

Zaključak

obuhvaća obično jednu stranicu tekstapredstavlja završni dio rada u koji se

ne unosi novi materijal već se iz niza detalja izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti

može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije te preporuke i podatke do kojih je učenik došao u radu

Bibliografija ili popis literaturepredstavlja popis koji sadrži abecednim

redoslijedom prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka ili elektroničke građe) te njihove izdavače, mjesto i godinu izdanja

učenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio već mora povremeno naznačiti podrijetlo podataka, shvaćanja i teza tako što će točno navesti autora, djelo ili stranicu gdje je pronašao izloženo

budući da postoji više načina navođenja literature uvijek je dobro zatražiti savjet mentora i školskog knjižničara

Dodaci ili prilozi

predstavljaju tablice, fotokopije dokumenata, ilustrativne i grafičke materijale te veće statističke podatke

iako su izdvojeni iz teksta ovi materijali moraju biti spomenuti i komentirani u tekstu

ako je materijal takve prirode da ne otežava čitanje teksta može se uvrstiti u rad

prilozi se obilježavaju rednim brojem i potpisuju kako bi se lakše u tekstu na njih moglo uputiti npr.: “vidi sl. 1”

Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore

KNJIGA: - ako je knjiga djelo jednog autora: ŠICEL, Miroslav: Hrvatska književnost, Školska knjiga,

Zagreb, 1982. - ako je knjiga djelo do tri autora:BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M.: Hrvatski pravopis, Školska

knjiga, Zagreb, 2002. - ako je knjiga djelo više od tri autora:PINE, STANLEY I DR., Organska kemija, Školska knjiga,

Zagreb, 1986.

ENCIKLOPEDIJE, LEKSIKONI, RJEČNICI:KLAIĆ, Bratoljub: „Tehnika“, Rječnik stranih riječi, Nakladni

zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2002.„Tehnika“, Enciklopedija Leksikografskog zavoda,

Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1959., sv. 6.

ČLANCI IZ ČASOPISA: KEŠINA, Ivan: „Evolucionizam u prosudbi Antuna

Bauera“, Obnovljeni život, Zagreb, god. LIV (1999.), br. 2

INTERNET IZVORI:„Povijest Hrvata: Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir“, Kralj

Dmitar Zvonimir, 15. 10. 2003.<http://www.hrvati.virtualave.net/hr/vladari/zvo.html>(17. 1. 2004.).

koristi li se internet kao izvor informacija potrebno je navesti adresu početne stranice (home page) na kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa konkretnoj web stranici (budući da se sadržaji na internetu mijenjaju iz dana u dan)

Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore

CitiranjePod citiranjem se podrazumijeva od riječi do riječi

navođenje tuđih dijelova teksta ili riječi koje se mogu izvorno provjeriti.

Tuđi tekst stavljamo u znakove navoda!

Glavna obilježja pozivnih bilježaka:- pisanje bilježaka na dnu stranice (prezime i ime

autora, naslov djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice)

- podatci o bibliografskoj jedinici prvi se put donose cjelovito, a svaki drugi put u skraćenom obliku

- uporaba kratica

Primjer:

“Držimo se mi pluga i motike.”1

“Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.”2

Važno pravilo:Fusnota mora biti barem toliko koliko se na popisu

literature nalazi bibliografskih jedinica!

1 KOVAČIĆ, Ante: U registraturi, Zora, Zagreb, 1968., str. 41.

2 Isto, str. 83.

Citiranje

Iznimno važno:Svaki sljedeći put informacije o istom

djelu donose se u skraćenom obliku!Ako je korišteno samo jedno djelo od jednoga

autora, onda možemo napisati ovako:

M. SELIMOVIĆ, nav. dj., str. 65.M. SELIMOVIĆ, n. dj., str. 65.

iliM. SELIMOVIĆ, op. cit., p. 65.M. SELIMOVIĆ, o. c., p. 65.

Citiranje

Cilj uporabe kratica jest izbjegavanje nepotrebnih ponavljanja istih podataka, no pritom se čitatelja ni u kojem slučaju ne smije dovesti u dvojbu.

Pravopisno-tehnička pravila:bilješke, iako kratke, uvijek se stavljaju jedna

ispod druge razmak unutar bilježaka uvijek je jedan,

odnosno najmanji mogući bilješke uvijek nakon broja počinju velikim

slovom i uvijek završavaju točkom.

Citiranje

Parafraziranje

Ako smo dio teksta nekoga autora parafrazirali, a ne doslovno citirali, onda ćemo bilješku započeti s Usp.

Pritom svakako treba izbjegavati citiranje neodređenoga broja stranica.

Nije dobro pisati npr.: str. 23 ss. (i sljedeće stranice), nego: str. 23-31.

Zadnja stranica

Kratki komentar obrađene teme:

Ocjena pismenog dijela maturalnog rada: ______________

Usmeni ispit maturalnog rada:

Pitanja

Ocjena usmenog dijela maturalnog rada: ______________

Zaključna ocjena maturalnog rada: ______________

Povjerenstvo:

1. Mentor ___________

2. Predsjednik ___________

3. Član ___________

Opseg maturalnog rada

tekstualni dio maturalnog rada ne bi smio biti mnogo manji, ali ni bitno veći od 15 kartica teksta

kartica teksta je mjera za izražavanje količine teksta

jednu karticu čini 1800 znakova pri čemu se i praznina između riječi računa kao slovni znak tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se slovnim znakom

Koju vrstu i oblik slova koristiti

za pisanje službenih tekstova na računalu koristi se obično font (vrsta i oblik slova) Times New Roman u veličini 12 točaka

U pisanju može se upotrijebiti i podebljavanje, kosa slova (italik) i potcrtavanje, ali ne smije se pretjerivati

Uređivanje teksta

uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici

sve stranice (osim naslovne) moraju biti numerirane, u većini slučajeva iznad teksta (na sredini) jer se na dnu stranice ispod teksta označavaju citati

jedna stranica sadrži najviše 32 retka teksta (1 kartica)

tekst se piše najčešće s proredom 1,5

Kopiranje, predaja i obrana maturalnog rada

učenik je dužan predati maturalni rad profesoru – mentoru u jednom primjerku

rad je potrebno uvezati u meke korice sa spiralnim vezom

maturalni rad se usmeno brani pred tročlanim povjerenstvom koje čine razrednik, profesor – mentor i još jedan profesor, u pravilu sustručnjak

obrana rada traje otprilike 15 minutaod kandidata se očekuje da pokaže samostalno

vladanje obrađenom temom, da odgovori na pitanja ispitivača te da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada

obrana maturalnog rada pokazuje učenikovu zrelost i spremnost za daljnje školovanje i obrazovanje