OBRAZOVANJE ZDRAVSTVENIH OBRAZOVANJE ZDRAVSTVENIH KADROVA KADROVA

LJUDSKI RESURSI U ZDRAVSTVULJUDSKI RESURSI U ZDRAVSTVU

HISTORIJSKI PREGLEDPeriod austrougarske vladavine 1878.-

1914.

• U 1879. g. u BiH je radilo 7 ljekara u državnoj službi.

• 1893. g. u BiH su djelovala 64 ljekara (41 u državnoj službi, 19 u općinskoj službi, 1 kod zemaljskih željeznica i 3 privatna ljekara).

Broj stanovnika na jednog zdravstvenog radnika u BiH 1914 godine je

iznosio.• 1 ljekar – 12.912 stanovnika• 1 babica – 16.222 stanovnika• 1 apoteka – 40.384 stanovnikaU 1879. g. u BiH je radilo

7 ljekara u državnoj službi.

BiH u periodu 1914.-1944g.

U BiH 1939. godine je radilo:• 383 ljekara (bez vojnih ljekara), • 71 farmaceut, • 110 babica i • 47 srednje medicinska radnika.

BiH u periodu 1945-1991 g.• 1945 g: 105 ljekara, nekoliko desetina medicinskih sestara i bolničara (26

srezova u Republici nije uopće imalo ljekara)• 1945 g. broj stanovnika na jednog ljekara iznosio je 23.000, (1950. g.

6.986; 1969. g. 1.788.)

• Broj stomatologa je od 1950. do 1969. g. porastao za oko 8 puta • Za period od 1950. do 1969. g. broj farmaceuta je porastao za oko 2 i po

puta.• U 1950. g.na 9.541 stanovnika u prosjeku je dolazio jedan srednji

medicinski radnik, a 1969. g. 840 stanovnika na jednog srednjeg medicinskog radnika.

• U BiH je bilo zaposleno 1991. g.3.995 ljekara opće prakse, 3.975 specijalista i ljekara na specijalizaciji, 1.346 stomatologa, 811 farmaceuta

i 20.472 zdravstvena tehničara.• Broj liječnika je bio skoro identičan sa zemljama zapadne Evrope (2.01

liječnik /1000 stanovnika u BiH; 2.45 liječnika/1000 stanovnika u zapadnoj Evropi).

BiH u periodu poslije 1992 g.profil zdravstvenog kadra broj struktura

%broj stanovnika na 1

zdravstvenog radnika

dr medicine opća praksa 983 6.6 1.630

dr medicine specijalista 1.299 8.6 1.233

dr medicine ukupno 2.282 15.2 702

dr stomatologije 304 2.0 5.270

dipl. farmaceuti 190 1.3 8.433

viši zdravstveni tehničari 706 4.7 2.269

zdravstveni tehničari 6.130 40.9 261

STEPENI MEDICINSKOG OBRAZOVANJA U BIH

• Srednje medicinske škole sa različitim profilima zdravstvenih tehničara;

• Viša medicinska škola - trogodišnje za različite profile zdravstvenih tehničara (Mostar, Bihać, Prijedor );

• Visoka zdravstvena škola –Fakultet zdravstvenih studija- četvorogodišnja ( Sarajevo, Zenica );

• Medicinski fakultet - Sarajevo,Tuzla, Mostar, Banja Luka, Foča;

• Stomatološki fakultet - Sarajevo, Banja Luka-odsjek med. fak.;

• Farmaceutski fakultet –Sarajevo, Tuzla, B.Luka

EDUKACIJA NAKON DIPLOMIRANJA

• Pripravnički staž - za zdravstvene radnike sa visokom spremom traje godinu dana, sa višom 9 mjeseci i sa srednjom spremom 6 mjeseci u odgovarajućim zdravstvenim ustanovama;

• Državni ispit pred komisijom koju određuje Ministarstvo zdravstva - nakon obavljenog pripravničkog staža;

• Specijalizacija – uslov: 1 godina rada u struci; osnovne i usmjerene u trajanju 3, 4, 5 godina - nakon specijalističkog staža polaže se specijalistički ispit;

SPECIJALIZACIJASpecijalizacija se može odobriti zdravstvenom radniku s položenim Specijalizacija se može odobriti zdravstvenom radniku s položenim

stručnim ispitom, najmanje s jednom godinom radnog iskustva u stručnim ispitom, najmanje s jednom godinom radnog iskustva u struci, koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima struci, koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima

privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke stručne privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke stručne spreme privatne prakse a mlađi je od 35 godina.spreme privatne prakse a mlađi je od 35 godina.

Ako je zdravstveni radnik stariji od 35 godina specijalizaciju može Ako je zdravstveni radnik stariji od 35 godina specijalizaciju može odobrit ministar zdravstva pod uslovima koje on propiše.odobrit ministar zdravstva pod uslovima koje on propiše.

Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati samo u ovlaštenim Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati samo u ovlaštenim zdravsvenim ustanovama za provedbu specijalističkog staža.zdravsvenim ustanovama za provedbu specijalističkog staža.

Ministar zdravstva utvrđuje kriterije za obavljanje specijalističkog staža i Ministar zdravstva utvrđuje kriterije za obavljanje specijalističkog staža i način polaganja specijalističkog ispita.način polaganja specijalističkog ispita.

OBLICI DODATNE EDUKACIJE• Postdiplomski studij - na svim

biomedicinskim fakultetima za sticanje stepena magistra nauka i doktora nauka;

• Kontinuirana edukacija - putem Zdravstvenih komora ljekara, stomatologa i faramaceuta i Udruženja medicinskih sestara -tehničara;

• Licenca za rad - daju Komore ljekara, farmaceuta i stomatologa za period od 5 godina;

obrazovanje je pod nadle-žnošću ministarstava obrazovanja

-zapošljavanje je pod nadležnošću ministarstava zdravstva

CILJ 18 ZDAVLJE ZA 21 STOLJEĆE - SZO

• Do 2010. godine sve zemlje članice SZO trebaju obezbjediti da profesionalci u zdravstvu i u drugim sektorima posjeduju odgovarajuće znanje, stavove i sposobnosti za rad na zaštiti i promociji zdravlja

STRATEGIJE ZA OSTVARENJE CILJA18

• Reorganizacija programa dodiplomske, postdiplomske i kontinuirane edukacije ljekara, medicinskih sestra-tehničara, menadžera i ostalog osoblja u zdravstvu;

• Bliska saradanja među zdravstvenim radnicima i ostalim profesionalcima u timskom radu, posebno u PZZ;

• Ljekari i medicinske sestre trebaju preuzeti odgovornost za uticaj koje njihov vlastiti način života može imati na zravlje pacijenta;

• Razvijati kod zdravstvenih radnika sposobnosti za povećanje kvaliteta zaštite;

• Planiranje broja i profila zdravstvenih radnika i saradnika prema potrebama zdravstvene službe i stanovništva

DEKLARACIJE O EDUKACIJI

ZDRAVSTVENIH RADNIKA • EDINBURŠKA DEKLARACIJA - 1988 - edukacija zdravstvenih

radnika prema potrebama stanovništa, orjentirana na PZZ i porodičnog ljekara;

• LISABONSKA INICIJATIVA - 1988 - Edukacija zdravstvenih ranika tereba biti da se ostvare CILJEVI ZDRAVLJA ZA SVE ;

• BEČKA DEKLARACIJA - 1988 - Obezbjediti i sprovesti edukaciju medicinskih sestra za rad u PZZ , kao porodične medicinske sestre

• BOLONJSKA DEKLARACIJA -mobilnost studenata, mobilnost nastavnika, regionalna povezanost, usaglašavanje programa nastave i učešće u strukturnim projektima EZ i zemalja centralne i istočne Evrope (BIH potpisala 2003)

• Lisabonska konvencija- priznavanje kvalifikacija i profila (BIH potpisala 2003)

NOVI PRAVCI U OBRAZOVANJU ZDRAVSTVENOG KADRA

Dodiplomsko obrazovanje • bez specijalističkog sadržaja – prednost dati: timskom

radu, vještini komuniciranja, javnom zdravstvu, upravljanju informacionom tehnologijom,naučnim metodama i bioetici

• smanjenje uloge bolnica (zbog smanjenja broja hospitaliziranih pacijenata) – prednost dati: promociji zdravlja,preventivnoj medicini

• obrazovanje u zajednici (veliki broj pacijenata) - učenje opće medicine locirano na mjesto života pacijenta i njegove porodice, praćenje toka bolesti i njen uticaj na život oboljelog kao i članove njegove porodice

Ljudski resursi • njihovo obrazovanje je pod nadležnošću

ministarstava obrazovanja• zapošljavanje je pod nadležnošću

ministarstava zdravstva• ljudski resursi se konceptualno mogu

tretirati kao fizički kapital,• za razliku od materijalnog kapitala, znanje

nije podložno propadanju dok se koristi,• kao što i oprema stari, vještine postaju

zastarjele sa dolaskom novih tehnologija, te se i ljudski kapital mora održavati

Ljudski – materijalni resursi

• Za razliku od materijalnih, ljudski resursi ne mogu biti odbačeni kada njihove sposobnosti više nisu potrebne ili su zastarjele; čak i otpuštanje osoblja u javnom zdravstvenom sektoru je često prilično teško

• Problem je što se veliki dio budžeta troši na plate zdravstvenih radnika, a ne na fizičke i ljudske resurse, ili druge stvari (lijekovi)

• Broj uposlenih zdravstvenih radnika mora biti u skladu sa zahtjevima i potrebama

Problemi u vezi sa zdravstvenim kadrom

• Ako imamo previše ljekara, medicinskih tehničara, dolazak još jednog ljekara, medicinskog tehničara će imati pozitivan efekat na zdravstvenu njegu, ali će taj dodatni kadar vjerovatno više povećati troškove nego što će poboljšati njegu

• Starost kadra i obrazovanje mladog kadra

• Motivacija zdravstvenih radnika

• Prevelika koncentracija privatnika koji rade u srednje razvijenim zemljama (Tajland), je uglavnom povezana sa čestom upotrebom skupe opreme i laboratorijskih testiranja, kao i sa drugim uslugama sumnjivog kvaliteta

• Velik broj ljekara na svaki bolnički krevet (u Egiptu dolaze dva ljekara) kombinovan sa širokom pojavom samoliječenja objašnjava visoku upotrebu lijekova

• Prema procjenama najsiromašnija domaćinstva u Egiptu troše više od 5% svojih prihoda na lijekove.

• U Bangladešu ljekari dobijaju 30-40% od vrijednosti laboratorijskih ispitivanja nakon upute pacijenta, kreirajući na taj način čisti interes za proširenjem obima takvih usluga

• U Kini i Japanu mnogi ljekari dobijaju dio njihovih primanja od prodaje lijekova koje propisuju.

DEBALANS (neravnoteža) ZDRAVSTVENOG OSOBLJA

• Kvantitativni – prevelik ili nedovoljan broj zdravstvenog osoblja

• Kvalifikacioni – nesklad između obrazovanja i zadataka koje treba da obavi u svakodnevnoj praksi

• Distributivni -geografski: razlike selo – grad -institucionalni: razlike bolnička i

vanbolnička zdravstvena zaštita -specijalistički: razlike opća praksa

i specijalistička djelatnost

DRUŠTVENI DEBALANS (neravnoteža)

Društveni debalans podrazumjeva:• Povećanu potražnju za zdravstvenim

uslugama• Povećan broj zdravstvenih radnika• Tehnološki napredak• Jačanje autoriteta zdravstvene profesije• Dotok novca u zdravstveni sistem

DEBALANS ZDRAVSTVENOG SISTEMA

• Medicinska dominacija – vjera u medicinsku tehnologiju, autoritet specijalističkog znanja

• Medikalizacija – proširenje medicine kroz različite oblike liječenja

Bogate zemlje-raspodjela resursa

Velika Britanija

020406080

100Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

MRI skeneri

CT skeneri

Bolnički kreveti

Ljekari

Zdravsveni radnici

Švedska

020406080

100Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

MRI skeneri

CT skeneri

Bolnički kreveti

Ljekari

Zdravstveni radnici

SAD

020406080

100Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

MRI skeneri

CT skeneri

Bolnički kreveti

Ljekari

Zdravstveni radnici

Siromašne zemlje-raspodjela resursa

Meksiko

020406080

100Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

MRI skeneri

CT skeneri

Bolnički kreveti

Ljekari

Medicinske sestre

TAJLANDTajland

020406080

100Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

MRI skeneri

CT skeneri

Bolnički kreveti

Ljekari

Medicinske sestre

EGIPAT Egipat

020406080

100Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

MRI skeneri

CT skeneri

Bolnički kreveti

Ljekari

Medicinske sestre