Lokalna razvojna strategijarovinjhr.lin53.host25.com/wp-content/uploads/2016/11/LAG... · 2016. 11....
Transcript of Lokalna razvojna strategijarovinjhr.lin53.host25.com/wp-content/uploads/2016/11/LAG... · 2016. 11....
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
0
Lokalna razvojna strategija
„LAG Rovinjštine“/
Strategia di sviluppo locale
“Gruppo di azione locale del Rovignese“
Rujan 2013.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
1
Kratice korištene u tekstu
ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela
APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
BDP Bruto domaći proizvod
DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo
DZS Državni zavod za statistiku
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EEC
EIB
Europska ekonomska komisija
Europska investicijska banka
EU Europska unija
Ha hektar = 10.000 m2
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
HPA Hrvatska poljoprivredna agencija
HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS)
IŽ Istarska županija
JLS Jedinica lokalne samouprave
LAG
LD
Lokalna akcijska grupa (skupina)
Lovačko društvo
LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja
LRS
LU/LD
Lokalna razvojna strategija
Lovačka udruga/Lovačko društvo
MRRŠVG
MO
MT
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva
Mjesni odbor
Ministarstvo turizma
NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti
n.m. nadmorska visina
NN
OIE
Narodne novine
Obnovljivi izvori energije
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
2
OPG
OSC
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Os strateškog cilja
PG
PP
Poljoprivredno gospodarstvo
Park prirode
RH Republika Hrvatska
ROP
SC
SRR
TUG
Regionalni operativni program
Strateški ciljevi
Strategija ruralnog razvoja
Naselja sa otežanim gospodarenjem
TZ Turistička zajednica
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
3
Sadržaj
PREDGOVOR .................................................................................................................................................. 5
1. ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A .............................................................................................................. 6
1.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA ................................................................................................... 6
1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................................... 6
1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a ..................................................................................................... 6
1.1.3. Geomorfološke karakteristike ............................................................................................................ 7
1.1.4 Klimatske karakteristike područja ...................................................................................................... 7
1.1.5 Prirodna baština LAG-a .................................................................................................................... 7
1.1.6 Kulturno povijesna i tradicijska baština ............................................................................................. 9
1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture ............................................................................................ 14
1.1.7.1. Prometna infrastruktura ............................................................................................................... 14
1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura ............................................................................................... 15
1.1.7.3. Opskrba energijom....................................................................................................................... 15
1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ................................................................ 16
1.1.7.5. Gospodarenje otpadom ................................................................................................................ 17
1.1.7.6. Poslovna infrastruktura ............................................................................................................... 17
1.1.7.7. Društvena infrastruktura .............................................................................................................. 17
1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA ...................................................................................................... 18
1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA ................................................................................... 28
1.3.1. Demografski trend .......................................................................................................................... 30
1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva ................................................................................. 31
2. SWOT .......................................................................................................................................................... 31
3. RAZVOJNA VIZIJA .................................................................................................................................. 36
3.1. RAZVOJNI CILJEVI ................................................................................................................................... 37
3.2. RAZVOJNI CILJEVI PO PRIORITETIMA I MJERAMA, CILJANIM SKUPINAMA, INDIKATORIMA I REZULTATIMA .. 38 3.2.1. CILJ 1: RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE UZ DIVERZIFIKACIJU GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI ................................................................................................................................................. 39
3.2.2. CILJ 2: RAZVOJ KOMUNALNE, PROMETNE, SOCIJALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE .......................... 46 3.2.3. CILJ 3: RAZVOJ INOVATIVNOSTI I INOVACIJA UZ ISTOVREMENU PROMOCIJU KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH
IZVORA ENERGIJE .......................................................................................................................................... 49 3.2.4. CILJ 4: REVITALIZACIJA KULTURNOG MATERIJALNOG I NEMATERIJALNOG NASLIJEĐA UZ ISTOVREMENO
OČUVANJE PRIRODNE BAŠTINE I ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................................... 50
3.2.5. CILJ 5: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ............................................................................................... 53
4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE STRATEGIJE ........................................................................... 57
4.1. ZNAČAJKE PARTNERSTVA I IZRADA LOKALNE RAZVOJE STRATEGIJE ........................................................ 57 4.2. PRIMJENA NAČELA »ODOZDO PREMA GORE« I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA,
UKLJUČUJUĆI SOCIO-EKONOMSKE UGROŽENE SKUPINE, ŽENE I MLADE U IZRADI STRATEGIJE .......................... 59
4.3. PLAN PROVEDBE I SLIJED AKTIVNOSTI U OSTVARENJU CILJEVA ................................................................ 60
4.4 SPOSOBNOST UPRAVLJANJA JAVNIM SREDSTVIMA .................................................................................... 61
4.5 UTJECAJ PROVEDBE STRATEGIJE NA OKOLIŠ ............................................................................................. 62
4.6 IZVORI FINANCIRANJA I ODRŽIVOST STRATEGIJE BEZ SREDSTAVA JAVNE POMOĆI ...................................... 62
4.7 PROCJENA BROJA PROJEKATA I POTREBNIH SREDSTAVA 2013-2014 .......................................................... 63
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
4
4.8 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE I MJERENJE UČINAKA PROVEDBE STRATEGIJE, KRITERIJI I INDIKATORI ZA
OCJENU USPJEŠNOSTI I UČINKOVITOSTI........................................................................................................... 64 4.9 PROCEDURA DONOŠENJA ODLUKA UKLJUČUJUĆI PROCEDURU ODABIRA PROJEKATA KOJIMA ĆE LAG IZDATI
PISMO PREPORUKE I NAČINE SPRJEČAVANJA SUKOBA INTERESA ...................................................................... 66
4.10. PROJEKTI KOJI SU SE PROVODILI/SE PROVODE IZ DRUGIH IZVORA FINANCIRANJA .................................... 66
5. USKLAĐENOST LRS S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...................................... 67
6. KARTA LAG-A U MJERILU 1:100 000 ................................................................................................... 68
7. DODACI ...................................................................................................................................................... 69
7.1 DODATAK 1 – NASELJA U JLS I TUG PODRUČJA ....................................................................................... 69
7.2. DODATAK 2 - OPERATIVNI I FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ZA 2013. I 2014. GODINU – PRIJEDLOG . 71
7.3. DODATAK 3 – DETALJNI KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKTNIH IDEJA ZA PROVEDBU LRS ............................. 73
7.4. DODATAK 4 – NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA I NATURA 2000 ........................................................... 75
8. LITERATURA ............................................................................................................................................ 78
9. OBJAŠNJENJE METODOLOGIJE.......................................................................................................... 79
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
5
Predgovor
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
6
1. Značajke područja LAG-a
1.1 Opće zemljopisne značajke područja
1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke
LAG „Rovinjštine“ nalazi se na području Istarske županije i sastoji se od četiri jedinice lokalne
samouprave (JLS), tj. od grada Rovinja i općina Bale, Kanfanar i Žminj.
Tabela 1Sažeti profil LAG-a Rovinjštine
Općina/Grad Površina u
km² Broj
kućanstava Broj naselja
Broj st. 2001.
Broj st. 2011.
Rovinj - Rovigno
142,00 5.573 2 14234 14294
Bale - Valle 81,65 415 3 1047 1127
Kanfanar 60,39 562 20 1457 1543
Žminj 71,90 1.130 33 3447 3483
Ukupno LAG 355,94 7680 58,00 20185 20.447,00
Izvor: JLS, DZS Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011.
Ukupna površina LAG-a „Rovinjštine“ iznosi 355,94 km² te broji 58 naselja. Broj stanovnika prema
Popisu stanovnika iz 2001. godine je iznosio 20.185 stanovnika, a prema Popisu stanovništva iz 2011.
godine je iznosio 20.447 stanovnika, gdje je uočljiv trend porasta broja stanovnika. Prosječna gustoća
naseljenosti područja LAG-a 2001. godine je bila 46,28 stanovnika/km², a 2011.godine 47,11
stanovnika/km². Jedna od najznačajnijih karakteristika LAG područja je njegova lokacija, tj.
povezivanje obale i zaobalja u jednu cjelinu koja stremi ujednačenom razvoju. Ovo područje posjeduje
bogatu i raznoliku prirodnu, povijesnu i kulturnu baštinu, koja ima presudan utjecaj na društvene
značajke područja. Nijedna od JLS na području LAG-a nema naselje koje nosi TUG oznaku, tj. naselje
sa otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.
1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a
LAG „Rovinjštine“ se nalazi u Istarskoj županiji i obuhvaća: grad Rovinj i općinu Bale koje se nalaze
na obali i općine Kanfanar i Žminj koje se nalaze u unutrašnjosti županije. Sjeverni dio LAG-a graniči
s općinama Vrsar, Sv. Lovreč, Tinjan, Sv. Petar u šumi i Pazin. Istočni dio graniči sa općinama
Gračišće i Barban. Južni dio graniči s općinama Svetvinčenat i Vodnjan dok je zapadni dio LAG-a
morski.
Slika 1 LAG Rovinjštine
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
7
Izvor: AZRI 2013.
1.1.3. Geomorfološke karakteristike
Područje LAG-a nalazi se na području takozvane Crvene Istre. Taj se prostor podudara sa
zapadnoistarskom antiklinalom, gdje su najbolje razvijene zaravni. S obzirom na vapnenačku podlogu
i njezinu podložnost kemijskom trošenju, nastaju mnogobrojne pukotine, škrape, ponikve, uvale,
špilje, jame i ponori. Prevladavaju blagi nagibi koji onemogućuju ispiranje tla pa dolazi do nakupljanja
zemlje crvenice zbog čega se ovaj prostor i naziva Crvenom Istrom. Obalni dio LAG-a kao obalni
predio Istre vrlo je mlad, a formiran je pozitivnim gibanjima morske razine - koja su započela i još
traju od ledenoga doba. Potopljeni krški reljef karakterističan je za područje LAG-a, a duboki i uski
Limski zaljev očiti je primjer potopljene riječne kanjonske doline u kršu. Najveći dio LAG-a je
vodopropusni krš, pa na njegovu području ne postoje veći površinski vodotoci. Zbog velike
propusnosti pokrovnog sloja podzemlje je izrazito osjetljivo na onečišćenje s površine. Najviši vrh na
ovom području nalazi se u općini Žminj i iznosi 432 m.
1.1.4 Klimatske karakteristike područja
Klimatološki, LAG „Rovinjštine“ ima sredozemnu klimu duž obale, koja se pomicanjem u
unutrašnjost mijenja u submediteransku. Točnije, najveći dio područja LAG-a karakterizira razmjerno
ugodna klima – vrlo povoljna za život: topla i suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih
dana, relativno male godišnje temperaturne varijacije zraka. Najniža temperatura mora u ožujku iznosi
oko 10ºC, a najviša u kolovozu, oko 25ºC.
1.1.5 Prirodna baština LAG-a
Unutar administrativnog obuhvata JLS - LAG područja, nalazi se posebni rezervat – Limski zaljev.
Limski zaljev je zapravo potopljena kanjonska dolina u kršu, posebnim rezervatom koji je proglašen
1979. godine, a naziva se još i Limski kanal i Limski fjord. Limski kanal je dio 35 km dugačke Limske
udoline (drage) koja seže gotovo do Pazina u središtu Istri. Limski kanal predstavlja prvorazredu
prirodnu pojavu od velike naučne i estetske vrijednosti. To je školski primjer potopljene kanjonske
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
8
doline u kršu, a sa svojim prirodnim nastavkom Limskom dragom čini jedinstvenu cjelinu. Stvoren je
u jurskim vapnencima, s dužinom oko 10 km, prosječnom širinom od 600 m i visinom kanjonskih
strana do 150 m. Strane zaljeva su obrasle svim elementima makije crnika (Quercusilex L.), zelenika
(Phillyrealatifolia L.), planika (Arbutusunedo L.), lemprika (Viburnumtinus L.), tetivika (Smilaxaspera
L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.) bjelograb (Carpinusorientalis Mill.), i crni jasen (Fraxinusornus L.) ,
a mikroklimatski uvjeti uzrokom su pojave submediteranske zajednice hrasta medunca
(QuercuspubescensWilld.) i cera (Quercuscerris L.) Takva raznolikost vegetacije na uskom području
predstavlja jedinstvenu rijetkost i posebnu ekološku rijetkost.
„LAG Rovinjštine“ obuhvaća i posebni ornitološki rezervat Palud (Palu). Palud je proglašen
posebnim rezervatom 2001.godine, a njegova je površina 219 ha, koja obuhvaća brakičnu močvaru sa
zanimljivom florom i vegetacijom, među kojima se ističe nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Područje se
odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja,
zimovanja i migracijskih kretanja. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i dr. čimbenici uvjetuju
visoku bioraznolikost. Na području Paluda evidentirano je 220 ptičjih vrsta.
Odluka o proglašenju kamenoloma «Cave di Monfiorenzo» geološkim spomenikom prirode donijeta je
1987. godine. Njegova površina iznosi 4,05 ha, a lokalitet predstavlja jedinstveni primjer
sedimentologije vapnenca, jedan od najvažnijih i najinteresantnijih kamenoloma svijeta. Vidljivi su
slojevi genetski različitih tipova dolomita s očuvanim detaljima teksture, strukture dijagenetskih i
genetskih karakteristika, koji ukazuju na procese djelatnosti modrozelenih algi, okamenjivanja
šupljinica nastalih truljenjem algi, oscilacija morske razine, izmjenu plime i oseke, uzastopna vlaženja
taloga morskom vodom i njegova isušavanja. Stijene iz ovog kamenoloma služe za znanstveno
objašnjenje postanka sličnih stijena u svijetu.
Jos jedan spomenik prirode prema podacima koje su dostavile JLS s područja LAG-a je i jama
Festinsko kraljevstvo koja se nalazi na podrucju općine Žminj. Unutrašnjost špilje uređena je sigurnim
stazama duljine stotinjak metara, te dostupna svakom posjetitelju. Špilja oduševljava ljepotom
raznolikih sigastih oblika među kojima se posebno ističu: „Čarobnjakov šešir“, „Kula Babilonska“ i
ogromna „Šišmiševa krila“ preko kojih se proteže korijen vinove loze, koja crpi vodu sa špiljskog dna.
Slika 2 Neka od prirodnih bogratstava na području LAG-a
Izvor: web stranice TZ i istriasun.com
Rovinjski otoci i priobalje proglašeni su značajnim krajobrazom 1968. godine. Ova jedinstvena
cjelina, površine oko 1.300 ha, proteže se od rta Sv. Ivana kod ulaza u Limski kanal , pa sve do
Barbarige, izuzimajući užu zonu grada. Ovdje nalazimo više od 20 otoka i otočića (Šturago, Sv.
Andrija, Maškin, Sv. Katarina, Sv. Ivan, Velika i Mala Sestrica, Velika i Mala Figarola, Polari, Veštar
i dr.), dok je obala razvedena brojnim rtovima (Križa, Kurent, Guštinja, Datule) i uvalama.
Dominirajući motiv rovinjskih otoka i priobalja jesu gusti sklopovi četinjača, prvenstveno borova
(alepski bor - Pinushalepensis L.; brucijski bor - Pinusbrutia Ten.), cedrova (himalajski cedar -
Cedrusdeodara (D.Don.) G. Don. fil.) i čempresa ( obični ili mediteranski čempres -
Cupressussempervirens L.), koji se pojavljuju pojedinačno ili u skupinama. Navedene vrste redom su
unešene (alohtone), no često ih nalazimo u zajednici sa autohtonom vegetacijom, više ili manje
degradiranom šumskom zajednicom hrasta crnike (Orno-quercetumilicis L.). Neposredno uz makiju
crnike, idući ka kontinentu nalazimo i panjače hrasta medunca (Quercuspubescens L.). S pejzažnog
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
9
aspekta, ističu se vertikale čempresa piramidalnog oblika, koje strše iznad krošanja ostalih stabala,
dajući time tipičan mediteranski štih koji nalazimo u mnogim mjestima duž obale. Odlika Rovinjskih
pejzaža jest i u tome da ovdje nalazimo starije primjerke navedenih vrsta, pa i parkovne cjeline, sađene
prije stotinjak godina u doba austrougarske monarhije, pa je time i vrijednost ambijenta izraženija od
ostalih sličnih lokaliteta. Osim u vrlo zanimljivoj formi pejzaža, koja je dijelom uvjetovana različitim
veličinama i oblicima krošnji stabala, vrijednosti nalazimo i u koloritu koji dodatno razigrava krajolik
različitim nijansama boja lišća. 1995.godine područje Škarabe u Rovinju, koje zauzima 14,5 ha
površine proglašeno je park – šumom te predstavlja područje izuzetne estetsko-pejzažne vrijednosti
koje se nastavlja na park-šumu Zlatni rt s istovijetnom vegetacijom; sastojine i pojedinačna stabla
alepskog (Pinushalepensis Mill.), brucijskog (Pinusbrutia Ten.) i drugih borova, makija hrasta crnike
(Quercusilex), egzote.
Tabela 2 Prirodna baština LAG-a Rovinjštine
Kategorija zaštite JLS /broj Lokacija/naziv
posebni rezervat
Rovinj u moru Limski zaljev (1979. godine) močvara Palud – ornitološki (2001. godine)
Kanfanar Limski kanal
park prirode Rovinj Zlatni rt/ Punta Corrente (1948. godine) Škaraba (1995. godine)
spomenik prirode
Rovinj kamenolom "Fantazija"- geološki (1986. godine)
Žminj Jama Feštinska fantazija
značajni krajobraz Rovinj Limski zaljev (1964. godine) Rovinjski otoci i priobalno područje (1968. godine)
Žminj Limska draga
Kanfanar Limska draga
spomenik parkovne kulture (vrtovi, perivoji i parkovi)
Rovinj drvored čempresa na groblju u Rovinju (1969. godine)
Izvor: JLS 2013.
Najstariji zaštićeni objekt na području LAG-a, visoke estetske i botaničke vrijednosti je Zlatni rt koji
je proglašen park – šumom 1948. godine, a zauzima površinu od 52,4 ha. Drvored čempresa na groblju
u Rovinju proglašen je spomenikom parkovne arhitekture 1969. godine.
Na području LAG-a postoje i zaštićeni dijelovi prostora koji se nalaze u prijedlogu mreže NATURA
2000. Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na
temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju
Direktive o pticama).(Dodatak 4).
1.1.6 Kulturno povijesna i tradicijska baština
LAG „Rovinjštine“ kao dio Istarske županije ima dugu i bogatu povijest. Smješten u najneposrednijoj
blizini zapadnoeuropske civilizacije, ima zavidnu povijest, ispisanu na raskrižju putova triju velikih
europskih kultura: slavenske, romanske i germanske. Tisućljetna politička posezanja, neprestane
napetosti i podjela ovoga nevelikog prostora Istre između različitih država i političkih utjecaja od
strane dominantnih europskih sila, presudno su utjecali na specifičnost života i raznorodnost kulturnih
utjecaja na Istarskom poluotoku, preko kojega su od prapovijesnih vremena vodili putovi s Mediterana
u srednju Europu, odnosno u područje Panonije i obrnuto. Kroz burnu istarsku povijest bilježimo
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
10
učestale smjene raznih vlasti i uprava - od Rimskog Carstva i Bizanta preko Franačke države,
Akvilejske patrijaršije, Mletačke Republike, Pazinske knežije, Ilirskih provincija, Austrije, Italije do
Jugoslavije. Povijesna su zbivanja na ovom prostoru uvjetovala česte migracije stanovništva, a samim
time i mijene stanovništva, tradicija i kultura. Tu su svoje tragove ostavljali brojni narodi: Liburni,
Histri (po kojima je poluotok dobio ime), Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi,
Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani. Na području LAG-a nalaze se 75 objekta zaštićene
nepokretne povijesno-kulturne baštine. Od toga ruralno-urbana cjelina (grad, naselje ili njegov dio)
broji 3 objekta, spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem) broji 32
objekta, spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim
događajima i osobama) broji 1 objekt, arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona,
uključujući i podvodna nalazišta i zone) broji 39 objekta.
Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) na području LAG-a broji 12 zbirki
predmeta. Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, i dr. ustanovama broji 34.887 predmeta, crkveni
inventar i predmeti broji 2 zbirke predmeta, crkveni inventar i predmeti broji 8 predmeta, arheološki
nalazi broje 1 zbirku, a stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge
tiskovine broje 1 predmet. U nematerijalnu zaštićenu pokretnu povijesno – kulturnu baštinu ubraja se
Rovinjska bitinada i umijeće izgradnje rovinjske batane.
Tabela 3 Kulturna baština na području LAG-a “Rovinjštine” Nepokretna kulturno-povijesna baština (materijalna) Pokretna kulturno-povijesna baština
(materijalna)
Nemat.
baština
Općina/Grad Ruralno-
urbana
cjelina
Spomenik
graditeljstva
Spomen.
kompleks
Arh.
lokalitet
Područje
/Krajol.
Zbirk.
Predmeta
Crkveni
inventar
Arh.
nalazi
Etno.
predmeti
Upor.
Predm.
Trad.
vrednote
Rovinj 1 10 37 1 7 2
Bale 1 22 1 2 1 1
Kanfanar 1 1
Žminj 1
LAG 3 32 1 39 2 8 1 1 2
Izvor: JLS, 2013.
Slika 3Neke od kulturnih znamenitosti na području LAG-a “Rovinjštine”
Izvor: Web stranice JLS, 2013.
Grad Rovinj prvi put u povijesti se spominje kao Castrum Rubini i to u djelu "Cosmographia"
Ravenskog anonimusa. Djelo, iz VII.stoljeća., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na
V.stoljeće iz čega Rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do
V.stoljeća. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u
prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu
živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već
na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji
Rovinj. Najinteresantniji dio Rovinja je upravo njegov stari dio. Starogradska jezgra je zaštićena
povijesna cjelina - bogata brojnim romaničko-gotičkim, renesansnim, baroknim, neoklasicističkim
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
11
prozorima, balkonima, baladurama, altanama (terasama na krovu), portalima, skalinadama, uskim
ulicama i trgovima, te usko zbijenim visokim kućama koje jedna drugu podupiru na kosini podno
crkve Sv. Eufemije, nekad zaštićene sigurnim rano- srednjovjekovnim i renesansnim gradskim
bedemima djelomično očuvanim do danas na južnoj i sjevernoj strani starog grada. Crkva Svete
Eufemije je barokna građevina venecijanskog stila i najveći spomenik u gradu, rekonstruirana u
vremenu između 1725. i 1736.g. Dužina crkve s vanjske strane je 51,11 m a širina 30,26 m. Srednja
lađa visoka je 17,71 m, a druge dvije po 10,11m. Na mjestu gdje se danas nalazi ova impozantna
crkva, do X. st., nalazila se crkvica Sv. Jurja, koji je ostao konpatron župe a čiji se kip nalazi na
glavnom oltaru župne crkve. Kad je 800.g. u grad dopremljen sarkofag s tijelom kršćanske mučenice
Eufemije, stanovnici okolnih mjesta hodočastili su na grob Sv. Eufemije. Crkva Sv. Jurja postala je
premalena te se početkom X.st. počela graditi nova crkva. Oko 950.g. nova trobrodna bazilika s tri
polukružne izbočene apside bila je gotova. Na sredini je postavljen sarkofag s tijelom mučenice te je
Sv. Eufemija zajedno sa Sv. Jurjem postala zaštitnicom grada.
Girisija je zacijelo među najprepoznatljivijim zaštitnim znakovima starodnevnog Rovinja; ulica
slikovito popločena i krivudava, razigrana svjetlucavim slapom kamenitih stuba. Godišnja likovna
priredba priređuje se ovdje od ljeta 1967., tijekom jedne od kolovoških nedjelja. U ulici De Amicis 36,
nalazi se Franjevački samostan i crkva Sv. Franje. Gradnja ovog prekrasnog baroknog zdanja započeta
je 1702., a da bi se u živom kamenu izbušila velika samostanska cisterna. Crkva je bila dovršena
1710.g., a posvećena je Sv. Franji Asiškom. Orgulje, koje je gradio Eduard Kunad, postavljene su
1882.g, četiri godine nakon što je proširen samostan.U malom muzeju samostana, čuvaju se dvije
ikone Majke Božje u bizantinskom stilu, jedna iz XVI.st. druga datirana 1686.g. nepoznatih autora,
portret u ulju crkvenog dostojanstvenika datiran 1763.g., potom prikaz Sv. Obitelji, iz kraja XVI.st., u
stilu Tintoretta i Carpaccia, mramorni kipić Blažene Djevice s djetetom u gotičko-renesansnom stilu,
mramorni kip Sv. Jeronima barokne izrade iz XVII.st., više kaleža, ostensorija, križeva te razne
srebrnine i pozlaćenih relikvija.
Rovinjsko se groblje od 1898., (ranije na jugozapadnoj padini starog grada u blizini crkve) nalazi na
predjelu zvanom "Laste" a poznato je po stoljetnim, sada zaštićenim čempresima. Na groblju se nalazi
crkva Sv. Spasitelja u produžetku koje se, s lijeve i desne strane pruža predivan monumentalni dorski
kolonat što ujedno predstavlja najvažniju i najbolje sačuvanu romaničku građevinu. Građevina je po
svojoj formi sedmerokut, čija vanjska struktura u svojoj unutrašnjosti sadrži kružni prostor sa sedam
niša i kupolom, a u sebi sadrži sve karakteristike prelaza romaničke umjetnosti u gotičku. Igra svjetla
koja prodire iz tri vanjska otvora, daje ovom malom i harmoničnom objektu sugestivnu i
monumentalnu kompoziciju. Pravi dragulj domaće autohtone umjetnosti predstavlja krasno sačuvana
ranoromanička tranzena sa prikazom "Golgote" s likovima Bogorodice, Magdalene, Sv. Petra, Sv.
Ivana Krstitelja i Sv. Ivana Evanđeliste. Danas se u crkvici ne služi bogoslužje već je ista, izvanredno
očuvana, pretvorena u galerijski prostor.
Na području Općine Kanfanar nalazi se arheološko područje srednjevjekovnog grada Dvigrada koje
je najvažnije kulturno dobro cijelog područja LAG-a, te zasigurno i najposjećenije, koje na određeni
način predstavlja temelj kulturnog identiteta ovog područja. Samo naselje, smješeno na koti 150-175
m.n.v., zapravo je jedinstven grad, iz povijesnih izvora poznat kao Moncastel, koji se još od 9.-10.st.
spominje zajedno s kaštelom Parentinom kao Duo Castra, DueCastelli i Dvegrad. Nakon propasti
kaštel Parentina, ovom naselju ostaje zajednički naziv, kojeg će zadržati do današnjih dana. Linija
širenja naselja, od kasno antičkog praesidiuma s vanjskim bedemom na tragu prapovijesne gradine,
zadržava se i kroz ranobizantsko razdoblje stvaranjem castruma, izduženog oblika s tupim kutevima
na longitudinalnim stranama. Crkva Sv.Sofije je najreprezentativniji pojedinačni objekt u području, s
četiri utvrđene razvojne faze (kasnoantička - 5./6.st., predromanička 8 st.-770.g., romanička 12.st.,
gotička 14./15.st.). U svom sadašnjem korpusu, poglavito nosi obilježja rane romaničke trobrodne
bazilike s uzidanim apsidama, ali su istraživanjima otkriveni ostaci manjih prethodnih crkvi
(jednobrodna s izbačenom apsidom u kasnoj antici, jednobrodna s tri upisane apside u predromanici).
Zvonik i krstionica nastali su potkraj romaničkog razdoblja (1249.g.), dok je u razdoblju gotike
dodana bočna sakristija i izmijenjen je mobilijar, od čega posebno treba spomenuti krstionicu iz 14.st.
Pored mnogih crkvi u Općini Kanfanar, najznačajnija je ona Svetog Silvestra, koja je izgrađena 1696.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
12
godine na mjestu manje crkve iz 13 st.. Radi se o jednobrodnoj crkvi sa bočnom kapelom i sakristijom.
Na glavnom oltaru nalazi se prikazana Majka Božja s djetetom, te Sv. Silvesta i Sv. Sofija. Bočni
oltar sa palom prikazuje Sv. Anuna Padovanskog, dok je u drugom boku, kapelica sa velikim oltarom
posvećenom Majci Božjoj od Sv. Krunice u kojem je kip Bogorodice s Djetetom odjevenog (kao
rijetki kuriozitet) u prigodne haljine. Prve nedjelje mjeseca listopada održava se tradicionalna svečana
procesija ulicama Kanfanara gdje se nosi Bogorodičin kip s Djetetom. U crkvi se nalazi i dio
namještaja iz Dvigradske bazilike a to je vrlo vrijedna kamena propovijedaonica iz 13. st. sa
mješavinom romaničkog i gotičkog stila, te dio pluteja krstionice. U osnovi, crkva je jednostavnog
pačetvorinastog tlocrta bez apside, a zvonik je dodan 1730.g.
Bale, mali slikoviti gradić koji potječe još iz rimskog doba, obiluje velikim brojem znamenitosti. U
dobro sačuvanoj gradskoj jezgri glavna je znamenitost palača Sorado-Bembo, kojoj je nedavno
obnovljeno pročelje i zasigurno je jedna od najljepših starih građevina u Balama. Svakako treba
spomenuti ljepotu župne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti, kao ni lapidarij u
kripti župne crkve i gradsku palaču. Općina Bale može se pohvaliti i velikim brojem povijesnih
znamenitosti koji se nalaze izvan grada. Svakako valja izdvojiti arheološko područje San Polo-Colone-
Paravia koje uz samu obalu nudi niz nalazišta od rimskih vila rustica do srednjevjekovnih i gotičkih
crkava, te rimskih uljanih preša i Kazamata. Najveća građevina u Balama je palača Soardo-Bembo
zbog ljepote nedavno obnovljene gotičko-renesansne fasade plijeni pozornost svih koji posjete grad.
Utvrđeni zamak obitelji Soardo u 15. stoljeću promijenio je namjenu i postao mjesto stanovanja. U 16.
stoljeću vlasnici kaštela postaju članovi obitelji Bembo, koji su u njemu organizirali brojna društvena
događanja. U vrijeme dok se gradila današnja župna crkva Blažene Djevice Marije, ostaci starijh crkvi
koje su postojale na tom prostoru pažljivo su pohranjivani u kriptu. U kripti se i danas čuvaju kamene i
arheološke skulpture te ulomci dekorativne kamene plastike i nadgrobnici iz razdoblja od antike do
kasnoga srednjeg vijeka. U kripti je pohranjen i drveni oltar iz 11. stoljeća te kameni sarkofag iz
sedmog stoljeća u kojem su pohranjeni ostaci Blaženog Julijana zaštitnika Bala.
Starogradska jezgra Bala posebna je urbanistička cjelina izgrađena unutar utvrde, te je zaštićena kao i
većina kuća zidanih u njoj. Zbijene kuće povezane su uličicama koje su popločene kamenom.
Starogradska jezgra unutar koje je kaštel Soardo-Bembo i značajni sakralni objekati nudi svojim
posjetiteljima kao i žiteljima ovoga mjesta posebno ozračje.Na trgu popločenom kamenom izvan
gradskih zidina u 14. je stoljeću sazidana prekrasna lođa ispred gradske palače koja je u 19. stoljeću
doživjela veće izmjene. U gradskoj je palači i danas sjedište Općinske administracije. Tu se čuva i
Statut kojeg je Mletačka republika odobrila 1477. godine. Statuto del Comun de Valle-Bale izričito
naziva Castel de Valle, odnosno Comun de Valle. Inače, Mletačka je republika još 16. studenog 1332.
godine Balama priznala položaj grada nazvavši ga TerraVallis ili Commune de terreVallis. U uvali
Sv. Pavla (San Polo) uz istoimeni auto kamp nalaze se ostaci antičke vile rustice i srednjevjekovne
crkve Sv. Pavla. To je arheološka zona u kojoj se mogu pogledati ostaci antičkih građevina (zidova,
prostorija, preša), dok se uz crkvu nalazi i manja uzvisina koja je također, pretpostavlja se, ostatak
povijesne arhitekture. Utvrde kazamate građene su između 1898. i 1914. godine, danas su to jedne od
najbolje sačuvanih primjera obrambene arhitekture 19. i 20. stoljeća. Prostiru se na oko 150 hektara
obalnog područja, a povezane su mrežom neasfaltiranih putova. Utvrde Monformo, San Benedetto,
Caluzzi, Paravia-istok, Paravia-zapad i Paravia vojarna jedinstveni su fortifikacijski kompleks čije su
građevine odlično očuvane. Tijekom istraživanja pronađen je i dio inventara, stolarije, bravarije i dr.
Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti velika je građevina od bijelog kamena
izgrađena na ostacima bazilike iz 9. stoljeća. Ova župna crkva pravi je rekorder jer na istom mjestu
peta građevina u nizu. Podaci kazuju da ju je dao izgraditi Tomaso Bembo, gradonačelnik Bala od
1845. do 1891. godine. Crkva Pohođenja Blaženoj Djevici Mariji dovršena je i posvećena 1882.
godine. Danas čuva kameni sarkofag ukrašen pleterom iz 9. stoljeća, drveno raspelo, renesansni drveni
reljefni poliptih, liturgijsko ruho i pribor iz XV-XVIII. st. te drveni kip Gospe od Mon Perina iz 15.
stoljeća. Mnogi vjeruju da kip ima čudotvornu moć, a legenda kazuje kako su jedne izuzetno sušne
godine nakon molitve pred kipom, nad Bale došli oblaci i počela je padati jaka kiša koja je spasila
mjesto od posljedice jake suše. Kiša je, legenda kaže, padala samo u Balama, dok su sva okolna mjesta
ostala bez kišnih kapi.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
13
Brežuljak na kojem se nalazi Žminj bio je naseljen u prapovijesti. Stara jezgra srednjovjekovnog
Žminja čuva sve karakteristike starohrvatskog gradišća. Nekada je Žminj bio zaokružen sa četiri kule
što ga je činilo jakom vojnom utvrdom. Ostaci srednjovjekovnih bedema danas su uklopljeni u zidove
izgrađenih kuća i ograda. Danas ne nalazimo na podatak o tome kada je na vrhu naselja podignuta
obrambena utvrda, kaštel, koji su stanovnici Žminja nazivala „Fortica“.Do današnjeg dana očuvana je
jugoistočna kružna kula (XV.st.) feudalnog kaštela, u sklopu kojega se nalazi i župna crkva Sv.
Mihovila Arkanđela. Najveća je to crkva u Žminju, a prema Tommasinijevu podatku iz prve polovine
XVII.st. nekada ih je ukupno bilo 24. Stara građevina nalazila se usred utvrde, tzv.Kaštela, od kojega
su se sačuvali samo jugoistočna okrugla kula i restaurirano južno krilo. Uz sjeverozapadni ugao crkve
Sv.Mihovila nalazi se gotička kapela Sv.Trojstva koja je 1471. g. oslikana freskama gotičkog stila, rad
nepoznatog majstora iz alpskih krajeva. Freske prikazuju prizore iz Kristova života, a otkrivene su
prije I. svjetskog rata. Zatim je tu još i Crkva Sv. Križa podignuta najkasnije u 17.st., zatim, crkva Sv.
Antuna Opata, izgrađena 1381. godine, a oslikana je freskama majstora venecijanskog kruga, crkva
Sv.Bartola u kojoj se nalazi drveni oltar iz XVII.st., a sa glavne ceste koja sjeverno vodi prema Pazinu
a južno prema Puli može se vidjeti Kalvarija (golgota) koja prema novozavjetnoj predaji prikazuje
razapeće i smrt Isusa Krista.
Očuvanju tradicijske baštine doprinosi postojanje brojnih KUD-ova i ostalih udruga u kulturi, koje
promocijom starih napjeva, prikazom nošnji te plesanjem narodnih plesova, upoznaju nove generacije,
ali i goste, sa poviješću i identitetom ovoga područja. Postoje brojni običaji, koji se njeguju i danas
(posebice oni vezani uz Crkvene blagdane), dok je dio očuvan kroz knjige i slike. Jedno od načina
očuvanja starine i tradicije jest i ponuda gastronomskih delicija. U cilju promocije kulturne i povijesne
baštine, na području LAG-a, ističe se KUD Marco Garbin koji je posebno posvećen očuvanju,
usavršavanju i promociji triju posve autohtonih, vokalnih formi. Najpopularnija i najizvođenija je
„bitinada“, vokalna forma u kojoj virtuoznost izvođača doseže razinu „jazz“ improvizacije, u kojoj
dominira spontana, melodijska zaigranost glasova koji imitiraju zvukove raznih, glazbenih
instrumenata što je u konačnici čini neponovljivom i nereproduktivnom. „Arie da nuoto“ ili „noćne
arije“ s druge strane ništa manje milozvučne od „bitinada“ plod su vokalno-ambijentalne simbioze,
izvode ih manje grupe od tri do pet pjevača u sitnim, noćnim satima pod starogradskim voltama. „Arie
da cuntrada“ pak izvode žene na raskrižjima starogradskih uličica i trgova i pravo su osvježenje usred
svakodnevne rutine. KUD Stjepan Žiža koji njeguje i izvodi sve istarske plesove; stara polka, sette
passi (sedam koraka), promena, ballo di sedia (ples sa stolicom), mazurka, balun, a posebno treba
istaknuti originalnu formu „seljanskog baluna“, kombinaciju jednog plesača i dvije plesačice uz
pratnju jedinstvenog, autohtonog istarskog instrumenta „miha“.
U Rovinju se nalaz,i prvi na Mediteranu, muzej posvećen plovilu, i to batani. Kuća o batani
pripovijeda priču o batani, drvenoj ribarskoj brodici ravnoga dna i omiljenom rovinjskom
tradicionalnom plovilu. Batanu desetljećima grade lokalni brodotesari i kalafati, te je svakodnevno
koriste lokalni ribari i brojne rovinjske obitelji.
U općini Kanfanar se zadnje subote u mjesecu Srpnju tradicionalno slavi Jakovlja - pučka fešta
povodom dana Sv. Jakova. Jedno od najatraktivnijih zbivanja za proslave Jakovlje je smotra Istarskog
vola i goveda. Takvom smotrom Kanfanarci su dali svoj doprinos spašavanju autohtone pasmine
Istarskog goveda. Uz smotru volova kao glavnu atrakciju, Jakovlja ima još bogat športski i kulturno-
umjetnički program.
U središtu Istre, na cesti Barban-Žminj, smjestilo se malo poljoprivredno naselje Cere. Ponos
Ceranšćine je svakako i najstarije folklorno društvo u Istri, folklorno društvo „Cere“. Program koji
folklorno društvo izvodi je sviranje na istarskim narodnim instrumentima (velika i mala roženica, mih,
šurle), dvoglasno pjevanje, pjevanje uz pratnju male roženice i tarankanje, razni plesovi poput
Ceranskog balona, sete pasi, stara poljka, istarski balon, špic poljka, monfrina, kvadrilja, mazurka.
Impresivnma je i muška i ženska narodna Ceranska nošnja. Muška narodna nošnja sastoji se od:
cokula- drvene cipele namijenjene radu u poljima, čuvanju stoke, a siromašnijim obiteljima poslužile
su i za odlazak u crkvu; skafunica- vunom pletene bijele čarape; banavreke ili brageše- muške hlače od
grubo tkane i ispredene ovčje vune, svjetlo smeđe boje; krožate- muški tamno smeđi prsluk također od
ovčje vune sa četri džepa, klobuka, bareta- muška kapa, istog materijala i boje kao i krožat i košulje-
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
14
muška košulja napravljena od tankog lanenog platna. Ženska nošnja sastoji se od: ženskih bičvi-
vunom pletene bijele čarape, ukrašene rupicama; košulje- ženska košulja napravljena od tkanog
lanenog platna, s obje strane proreza na prsima te oko vrata je izrađen rakam (čipka); fačol- ženska
marama koja se nosi na glavi, ručno ukrašena sa kitama( duge kose). Neko vrijeme bio je zamijenjen
kupovnom šarenom maramom koja se stavljala oko vrata. Carza, modrna- ženska haljina tkana od
ovčje vune, dvije niti finija, četiri niti grublja. Pri dnu je ručno ukrašena veselim bojama. Na samom
dnu široki je pano (porub) koji se nalazi i na zavrnutim dijelovima rukava te na porezima oko pazuha.
Vedre boje pana (crvena) nosila se u radosti, a tamnije boje (plava, zelena) u žalosti. Rukavi modrne
mogu se odjenuti, ali s obzirom da su kod prednje strane pazuha otvoreni, gotovo uvijek su uredno
prekriženi na leđima i pričvršćeni pojasom (kanica).
Zahvaljujući aktivnostima Folklorne grupe zajednice Talijana iz Bala, danas mnogi mladi Baljani
poznaju i plešu dva stara plesa - dampase i boemin. Dampase je vrlo jednostavan ples tijekom kojeg
plesači mijenjaju partnericu, što im omogućava da upoznaju djevojke. Boemin je znatno složeniji ples
tijekom kojeg su parovi zadani, a muškarci tijekom plesa zapravo zavode žene. Ovaj je ples vrlo
elegantan i na neki način oslikava nježnost ljubavi.
1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture
Kvalitetna infrastruktura jedan je od razvojnih prioriteta za poboljšanje kvalitete života stanovnika i
sveukupnog gospodarskog razvoja. Bez adekvatne fizičke, prometne, komunalne i informacijsko-
komunikacijske infrastrukuture, razvoj je uvelike otežan, čega su stanovnici LAG-a izuzetno svjesni.
Ekonomska infrastruktura važna je za gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj
poduzetništva i obrtništva, poljoprivredne i turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih
područja. Ne manje važna je i razvijena zdravstvena infrastruktura pomoću koje se može spriječiti sve
veća depopulacija stanovništa u manjim naseljima/zaselcima.
1.1.7.1. Prometna infrastruktura
Kroz LAG „Rovinjštine“ prolaze dvije autoceste: A8 Kanfanar – Matulj, te A9 Kaštel – Pula koje čine
Istarski ipsilon. Na području općine Kanfanar nalazi se bitno čvorište odnosno sjecište tih dviju
autocesta. Autocesta A9 vodi sve do granice sa Slovenijom te preko Kanfanara do Pule, odnosno
obale što ima veliku važnost tijekom turističke sezone. LAG-om prolazi i državna cesta D309, koja
povezuje Rovinj sa čvorom Kanfanar odnosno s autocestom A9, te niz županijskih i lokalnih cesta.
Prema podacima koje je dostavio grad Rovinj, na tom području postoji 59 km nerazvrstanih cesta,
16,20km županijskih cesta i 7,63 km državne ceste od čega je 47.433 km asfaltirano dok 36 km nije
asfaltirano. Što se tiče podataka ostalih JLS na području LAG-a, iste nisu dostavile podatke.
Tabela 4 Cestovna infrastruktura na području LAG-a
Općina
/Grad
Nerazvrstane
ceste/ukupno/km
Općinske/gradske
ceste/ukupno/km
Županijske
ceste/ukupno/km
Državne
ceste/ukupno/km
Autocesta
/ ukupno
km
Ukupno
u
JLS/km
Rovinj .
Rovigno
59,00 16,20 7,63 0,00 82,83
Bale -
Valle
Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju
podaci
Kanfanar Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju
podaci
Žminj Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju
podaci
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
15
Ukupno
LAG
59,00 16,20 7,63 0,00 82,83
Izvor: JLS 2013.
Na području LAG-a nalazi se luka Rovinj, koja je od županijskog i lokalnog značaja, a njome upravlja
Županijska lučka uprava, i Rovinjska ACI marina.
Željeznički promet na području LAG-a je (kao i općenito na području Istre) s vremenom izgubio svoj
značaj pa je tako pruga Kanfanar – Rovinj, koja je služila za lokalni prijevoz putnika i tereta iz
Rovinjske tvornice izgubila svoj značaj.
Što se tiče zračnog prometa, na području LAG-a ne postoji zračna luka, dok je najbliža ona u Puli,
udaljena 40-ak kilometara od Rovinja.
1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura
Klasična i mobilna telefonija dostupna je na području LAG-a, a 2013.godine Hrvatski Telekom
proširio je pokrivenost brzim 3G internetom u Općinama Bale i Kanfanar. Ipak, prema podacima koje
su dostavile Općine, pokrivenost ne prelazi 80%. Pojavom novih operatera moguća je i instalacija
novih komutacijskih i transmisijskih kapaciteta na novim lokacijama.
1.1.7.3. Opskrba energijom
Prema podacima koje su dostavile Općine Bale i Kanfanar, pokrivenost područja električnom
energijom je gotovo stopostotna, a elektroenergetska mreža je dobro razvijena. Priključenje svih
građevinskih područja i naselja, te povezivanje u zatvorenu mrežu većim je dijelom ostvarena, te se
nastavlja prema programu HEP-a. Prema dostupnim podacima iz Prostornog plana, okosnica sustava
napajanja energijom u općini Kanfanar je vod uz cestu Ž 5077 Kontrada – Kanfanar – Žminj. Na
području općine Bale postojeća 10(20) kV mreža je mješovita što znači da je djelomično nadzemna
(10 kV) i djelomično kabelska (20 kV kabeli). Unutar predmetnog područja nalaze se sljedeće
transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV: Fonde , Bale 1 i Bale 2. Niskonaponska mreža razmatranog
područja izvedena je djelomično kao nadzemna i djelomično kabelska.
Na prostoru općine Žminj energetski sustav čine objekti distribucije. Postojeći objekti distribucije su
nadzemni i podzemni vodovi naponskih razina 10(20) kV i 0,4 kV, s pripadajućim transformatorskim
stanicama 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže. Današnje napajanje potrošača
na području Općine Žminj vrši se iz postojeće TS 35/10(20) kV Vinčent koja se nalazi u susjednoj
općini Svetvinčent. Napajanje potrošača Općine Žminj vrši se preko dva nadzemna 10(20) kV voda na
koje su priključene transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV ukupne instalirane snage cca 5,800 MVA.
Elektroenergetske građevine u Rovinju čine transformacijske stanice napona 110/20kV Rovinj i
distribucijski dalekovod 110kV Rovinj - Poreč – Buje i Šijana - Guran – Rovinj.
Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama čine plinovod radnog
tlaka 6 bara: Rovinj - Žminj – Pazin i MRS-Rovinj. Prema podacima Plinare d.o.o. Pula, na području
Grada Rovinja u tijeku je plinofikacija prirodnim plinom. U zoni naselja Bale prema postojećem
stanju ne postoji izgrađena distributivna plinovodna mreža i postrojenje za distribuciju plina, te se ne
može govoriti o postojanju djelatnosti opskrbe potrošača plinom. Potrošnja plinskog energenta
eventualno postoji korištenjem ukapljenog naftnog plina - UNP, u bocama ili spremnicima postojećih
potrošača na parcelama istih. Uz postojeće ceste, D 303 i Ž 5077 od Rovinja prema Žminju, prema
dostupnim podacima, već nekoliko godina je planiran magistralni plinovod s mjerno redukcijskom
stanicom u Kanfanaru. Lokalna mreža opskrbljuje industrijske i servisne proizvodne zone „Kanfanar-
sjever” i „Kanfanar-jug” , naselje Kanfanar, poslovni kompleks „BINA“ i zone Jural i Mrgani. Kroz
Općinu Žminj prolazi, već prethodno spomenuti, srednjotlačni plinovod Rovinj-Žminj-Pazin,
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
16
Prema nacionalnim energetskim programima potrebno je sve više primjenjivati obnovljive izvore
energije – sunce, vjetar, biomasa i druge, a za koje postoje preduvjeti. Temeljem nacionalnih strateških
razvojnih dokumenata razvidno je da se obnovljivi izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati.
Bolje korištenje obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) važan je zbog
nekoliko razloga:
• obnovljivi izvori energije (OIE) imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog
dioksida (CO2) u atmosferu.
• povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također
pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu
energetskih sirovina i električne energije.
• očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim
izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.
Na području LAG-a „Rovinjštine“ započelo se sa provođenjem projekata vezanih uz korištenje OIE.
Pokazatelj velike volje i namjere očuvanja okoliša uz iskorištavanje prirodnih prednosti, jest i najveća
solarna elektrana u Hrvatskoj. Solarna elektrana, smještena u Kanfanaru, prostire se na 21 tisuća
četvornih metara, a je planirano da energijom opskrbljuje 3.500 kućanstava. Proizvodit će 1,2 milijuna
kilovat sati energije godišnje putem 4.256 instaliranih fotonaponskih modula.
Grad Rovinj je sudjelovao u projektu City SEC, u kojem su ciljevi projekta povećanje broja energetski
održivih zajednica, podizanje svijesti u pogledu uravnoteženog korištenja energije, smanjenje lokalnog
ugljičnog otiska i postizanje energetskog samoodržanja općine ili grada, po mogućnosti čak više od
zacrtanih ciljeva energetske politike EU. Nadalje, cilj projekta je i potaknuti promjene u ponašanju u
pogledu korištenja energije u zajednicama uključenim u projekt te ostvarivanje ciljeva energetske
politike EU u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije.
1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Prema podacima koje su dostavile JLS, pokrivenost vodoopskrbom na području LAG-a je gotovo
stopostotna, jedino u općini Bale ona iznosi 99%. Na području LAG-a priključak na vodovod ima
19.509 kućanstava. Priključak na kanalizacijski sustav i pročišćavanje otpadnih voda ima 4.200
kućanstava u gradu Rovinju, 70 kućanstava u općini Kanfanar, dok u općini Bale pokrivenost
kanalizacijskim sustavom i sustavom pročišćavanja otpadnih voda iznosi 30%.
Broj vodosprema na području LAG-a čini 16 objekta od čega 14 u Rovinju te 2 u Kanfanaru.
Vodosprema Sv. Ivan kod Kanfanara vezana je za vodospremu Roži, ali je ograničenog kapaciteta, te
je limitirajući čimbenik razvoja. Industrijska zona priključena je na vodovodnu mrežu naselja
Kanfanar, koja je spojena na sustav Sv. Ivan preko vodospreme Rovinj. Sadašnji kapacitet tog sustava
ne dopuštaju povećanje potrošnje vode, osobito u ljetnim mjesecima. Na području Općine Kanafanar
nema istraženih izvora pitke vode, koji bi se mogli uključiti u sustav vodopskrbe.
Područje Općina Žminj opskrbljuje se pitkom vodom iz regionalnog vodovodnog sistema „Istarskog
vodovoda“ pošto u Općini nema izvorišta vode pogodnih za eksploataciju. Vodoopskrbni sustav
Žminja opskrbljuje se vodom iz sustava Sv.Ivan sustava „Istarskog vodovoda“ Buzet i vodovodnog
sustava vodovoda Pula – Rakonek za područje Cera i Gržina. Vodoopskrba područja općine Bale
također se realizira se u sustavu "Istarskog vodovoda Buzet", dok se grad Rovinj opskrbljuje ptikom
vodom iz vodoopskrbnog sustava Butoniga.
Na području LAG- a, koja ima karakteristike krškog kraja, značajniji napori trebaju se uložiti za
održanje kakvoće podzemne vode koja se koristi kao voda za piće. Uspostavom integriranog sustava
zaštite vodnih resursa, te dosljednom primjenom provedbe agro-okoliš mjeri, ostavriva je zaštita
vodnih resursa.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
17
1.1.7.5. Gospodarenje otpadom
Na području LAG-a „Rovinjštine“, općine Bale i Žminj nemaju odlagališta komunalnog otpada. Na
području LAG-a djeluje jedno komunalno poduzeća „Komunalni servis Rovinj“ koje preuzima,
prevozi i zbrinjava komunalni otpad. Odlagalište otpada u Rovinju, Lokva Vidotto je uz odlagalište
otpada u Umagu, jedino odlagalište otpada u Istri koje zadovoljava propisane standarde. Osim grada
Rovinja, tim odlagalištem otpada služi se i Općina Žminj. Općina Kanfanar raspolaže vlastitim
komunalnim odlagalištem otpada, na prostoru južno od naselja Kurili.
Na području LAG-a nalaze se 3 registrirana divlja odlagališta otpada: u Općine Bale nalazi se jedno,
dok se dva divlja odlagališta nalaze u Općini Kanfanar. Problem s divljim odlagalištima te njihova
štetnost za okoliš kao i činjenica da se taj problem nastoji riješiti zatrpavanjem otpada u zemlju - ne
može se nazvati sanacijom. Isto tako, veliku opasnost predstavlja i odlaganje raznog otpada u krške
jame u koje se baca razni komunalni otpad, te otpad životinjskog podrijetla.
Grad Rovinj provodio je projekt pod nazivom „Trees have a heartbeat too“ u kojem je cilj bio upoznati
djecu i mlade (uzrasti vrtića, osnovne škole i srednje škole) o mogućnostima i nužnosti zaštite okoliša.
Više od 50 kontejnera je podijeljeno po školama i vrtićima, a sve s namjerom da se djecu od malih
nogu uči o nužnosti recikliranja i odvajanja otpada.
1.1.7.6. Poslovna infrastruktura
Prema podacima Istarske razvojne agencije, na području LAG-a, na prostoru općine Kanfanar, nalazi
se industrijska zona „Kanfanar“. Zona raspolaže izgrađenom infrastrukturom i potpuno je opremljena.
Uz postojeću industrijsku zonu u Kanfanaru, na području LAG-a se nalaze i slijedeće poslovne zone:
- „Zona Monkaštel“ u općini Bale veličine 3ha
- „Zona Žminj“ u općini Žminj veličine 26ha
- „Zona Gripole Spine“ (60ha) u gradu Rovinju
- „Zona Rovinjsko selo“(2,4ha).
1.1.7.7. Društvena infrastruktura
Na području LAG-a „Rovinjštine“ postoje 23 ustanove za društveni razvoj zajednice. Od toga je 9
odgojnih ustanova za predškolski odgoj, 6 osnovnih škola. Na području LAG-a, u školskoj godini
2011/2012 - 713 djece pohađalo je dječji vrtić, dok je osnovnu školu pohađalo 1.347 učenika.
Navedene školske godine 622 učenika pohađalo je 6 srednjih škola na području LAG-a, te je 637
studenata studiralo izvan mjesta stanovanja. Na području LAG-a nema organiziranih ustanova
visokoškolskog obrazovanja, no Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta “Ruđer Bošković” u
Rovinju, surađuje sa Sveučilištem u Puli, pri izvođenju programa Sveučilišni preddiplomski studij
Znanost o moru.
Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta “Ruđer Bošković” interdisciplinarni je istraživački centar
čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja koja uključuju
slijedeća područja:
Procese i dinamiku u i među trofičkim razinama (primarna i sekundarna proizvodnja, ciklus
osnovnih i biogenih elemeneta)
Ispitivanje dinamike vodenih masa
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
18
Floru, faunu i životne zajednice (taksonomija, ekologija i zajednice organizama u prirodnoj i
zagađenoj sredini)
Ekološka, fiziološka i genetska istraživanja morskih organizama i učinci zagađenja
Praćenje zagađenja i kvalitete mora
Ispitivanje eutrofikacije
Tabela 5 Društvena infrastruktura na području LAG-a
Ustanove za društveni razvoj zajednice
Predškolski odgoj Osnovna škola Srednja škola Studenti (2010/11)
Br. ustanova
Broj djece (2011/12)
Br. ustanova
Broj učenika (2011/2012)
Br. ustanova
Broj učenika (2011/2012)
Rovinj . Rovigno
9 5 541 5 925 6 622 457
Bale – Valle
3 2 38 2 37 24
Kanfanar 9 1 41 2 131 42
Žminj 2 1 93 3 254 114
Ukupno LAG
23 9 713 12 1347 6 622 637
Izvor: DZS Statistička izvješća, web stranice JLS
Prema podacima HZZO-a, na području LAG.a ima 10 ordinacija opće medicine, 8 stomatoloških
ordinacija, 9 ljekarni od čega valja napomenuti da se ističe njihova koncentriranost u urbanim
područjima, odnosno u gradu Rovinju dok je njihov nedostatak vidljiv u ruralnim područjima. Prema
podacima HZZO-a iz 2013. godine dežurstva hitne pomoći i sanitetski prijevoz postoje jedino u gradu
Rovinju, a punktovi pripravnosti se nalaze u Općinama Kanfanar i Žminj.
1.2. Gospodarske značajke područja
Razvoj gospodarstva LAG-a određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja,
prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim
napretkom i razinom razvoja infrastrukture.
Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. ima općina Bale 38.473 kn, potom
grad Rovinj 34.429 kn, općina Kanfanar 31.425 kn i najmanji prosječni dohodak po stanovniku ima
općina Žminj 29.448 kn.
Tabela 6 Prosječan dohodak po stanovniku
Općina/Grad Prosječan dohodak po stanovniku per capita
Rovinj 34.429
Bale 38.473
Kanfanar 31.425
Žminj 29.448
Prosjek 33.444
Izvor: MRRŠVG 2006-2008
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
19
Prihodi per capita LAG-a Rovinjštine iznose 109,275% nacionalnog dohotka. Po indeksu razvijenosti
prednjači općina Bale, 150,05 dok općina Žminj ima najmanji indeks razvijenosti, 105,2 što ukazuje
da je područje LAG-a vrlo razvijeno u odnosu na prosječnu razvijenost RH.
Grafikon 1 Indeks razvijenosti JLS na području LAG-a Rovinjštine
Izvor: MRRŠVG 2006-2008
Prema Popisu stanovništva iz 2011.godine, na području LAG-a radno aktivno stanovništvo (15-64
godine starosti) obuhvaća 14.163 osobe, odnosno 69,26% u ukupnom udjelu stanovnika. Od
spomenutog broja, žena ima 7.101., dok je muškaraca 7.062. Prosječna starost stanovnika na području
LAG-a iznosti 42,7 godina.
Grafikon 2
Kontingent
stanovništva na
području LAG-a
“Rovinjštine”
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Broj nezaposlenih prema podacima HZZ-a za 2012.godinu iznosio je 663 osobe. Od spomenutog broja
nezaposlenih udio nezaposlenih žena iznosi 51,13%, a broj nezaposlenih mladih do 29. god iznosi
27,30%. Iako je navedeni postotak manji od nacionalnoj prosjeka, vidljiv je problem nezaposlenosti
mladih osoba. Najugroženije su skupine mladih do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
20
populacija koja još ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i
među osobama s invaliditetom, koje je nužno uključiti u život zajednice. Problem sezonalnosti poslova
vidljiv je na obalnom podrucju LAG-a dok kontinentalni dio LAG-a pridonosi postojanosti radnih
mjesta.
Grafikon 3 Nezaposlenost na području LAG-a “Rovinjštine”
Izvor: HZZ, 2013.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za Istarsku županiju, na dan 30. lipnja
2013., na području LAG-a „Rovinjštine“ živi 9.711 osiguranika, od čega 4.625 žena i 5.059
muškaraca. Najvažnije skupine osiguranika zasigurno su skupina radnika kod pravnih osoba (7.707
stanovnika), radnici kod fizičkih osoba (1.607 stanovnika), obrtnici (859 stanovnika), poljoprivrednici
(79 stanovnika) te samostalne profesionalne djelatnosti (112 stanovnika).
Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta, stanje na dan 31.07.2013.g.,
pokazuje da na području LAG-a „Rovinjštine“ djeluje 1.022 obrta. Cehovski ustroj u aktivnim obrtima
prikazuje da je po djelatnostima slika obrtništva slijedeća: proizvodno zanatstvo (112), uslužno
zanatstvo (272), ugostiteljstvo i turizam (237), trgovina (195), prijevoz osoba i stvari (77), ribarstvo,
marikultura i poljodjelstvo (66) te frizeri, kozmetičari, njega tijela i fitnes (63).
Tabela 7 Obrti na području LAG-a „Rovinjština“ na dan 31.07.2013.
Općina /CEH Bale Kanfanar Žminj Rovinj UKUPNO
proizvodno zanatstvo 5 5 17 85 112
uslužno zanatstvo 16 22 48 186 272
ugostiteljstvo i turizam 11 7 16 203 237
Trgovina 6 4 11 174 195
prijevoz osoba i stvari 8 10 21 38 77
ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo
2 0 3 61 66
frizeri, kozmetičari, njega tijela, fitnes
3 4 5 51 63
UKUPNO AKTIVNI OBRTI 51 52 121 798 1022
Izvor: Ministarstvo poduzetništva i obrta, kolovoz 2013.
Temeljem podataka HGK na području LAG-a posluje 886 tvrtki, pretežno malih i srednjih. Ukupan
godišnji promet malih i srednjih poduzetnika na području LAG-a u 2012. godini iznosio je
4.431.648.959 kuna i zapošljavao 4.433 osobe.
Grafikon 4 Broj tvrtki na području LAG-a, razvrstane po djelatnostima
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
21
Izvor: HGK 2013.
Grafikon 5 Ukupni prihodi po djelatnostima
Izvor: HGK 2013.
Prema podacima APPRRR-a, ukupan broj registriranih OPG-a na području LAG-a „Rovinjštine“ je
705. Ukupno registirana površina zemljišta OPG-a/ha u ARKOD-u, na području LAG-a iznosi
1.311,13 ha. Najveći broj OPG-eva ima grad Rovinj, 472, potom Općina Žminj, 147 , dok Općine
Kanfanar i Bale imaju svaka po 43 OPG-a.
Tabela 8 Broj gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u navedenim
općinama/gradovima na dan 26.08.2013
Grad/općina OPG OBRT TRGOVAČKO DRUŠTVO Ukupno
Bale 43 2 6 51
Kanfanar 43 2 - 45
Rovinj 472 21 13 506
Žminj 147 10 2 159
Ukupno 705 35 21 761
Izvor: APPRRR 2013.
Tabela 9 Poljoprivredna djelatnost na području LAG-a „Rovinjštine“
Grad/općina Broj OPG-a
upisanih u
UPG
Površina OPG-a
registrirana u
AKOD sustavu (ha)
Broj parcela OPG-
a registriranih u
ARKOD sustavu
Prosječna veličina
parcele OPG-a u
ARKOD sustavu
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
22
(ha)
Bale 43 173,90 312 0,55
Kanfanar 43 142,51 408 0,34
Rovinj 472 516,75 1.681 0,30
Žminj 147 477,98 1.574 0,30
Ukupno 705 1.311,13 3.975 -
Izvor: APPRRR 2013.
Najvećim dijelom ukupnog poljoprivrednog zemljištva raspolažu OPG-evi, sa navedenih 1.311,13 ha
dok obrti raspolažu sa 131,28 ha, te trgovačka društva sa 70,91ha.
Tabela 10 Površina PG-a prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva registrirana u ARKOD sustavu na
dan 26.08.2013
Grad/općina OPG OBRT OSTALI TD ZADRUGA Ukupno
Bale 173,90 8,87 - 34,38 - 217,15
Kanfanar 142,51 3,92 - - - 146,43
Rovinj 516,75 114,20 - 36,58 - 667,53
Žminj 477,98 4,28 - - - 482,27
Ukupno 1.311,13 131,28 - 70,97 - 1.513,38
Izvor: APPRRR 2013.
Prema dostavljenim podacima,većina OPG-eva koristi poljoprivredne površine manje od 3ha. Površina
zemljišta na području LAG-a, registrirana u ARKOD sustav iznosi 1.513,38ha. Najveći dio tog
zemljišta nalazi se na području grada Rovinja, 667,53ha, potom na području općine Žminj, 483,27ha,
u općini Bale, 217,15ha i u općini Kanfanar, 146,43ha.
Tabela 11 Broj poljoprivrednih gospodarstava prema veličini zemljišta u ARKOD sustavu na dan
26.08.2013
Grad/općina OPG Obrt Trgovačko društvo
<= 3 ha 3-4
ha
4-5
ha
5=>ha
<=
3
ha
3-
4
ha
4-5
ha
5=>ha
<= 3
ha
3-4
ha
4-5
ha
5=>ha
Bale 16 7 1 13 1 - - 1 - - - 2
Kanfanar 12 5 2 12 2 - - - - - - -
Rovinj 316 12 4 15 5 3 - 9 3 1 - 3
Žminj 39 21 7 42 5 - - - - - - -
Ukupno 383 45 14 82 13 3 - 10 3 1 - 5
Izvor: APPRRR 2013.
Poljoprivredne površine na području LAG-a, podijeljene u kategorije: oranica, vinograd, malsinik i
voćnjak registrirane u ARKOD sustav iznose ukupno 1.513,38ha. Najveći dio tog zemljišta nalazi se
na području grada Rovinja, 667,53ha, potom na području općine Žminj, 483,27ha, u općini Bale,
217,15ha i u općini Kanfanar, 146,43ha.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
23
Tabela 12 Poljoprivredne površine na prostoru LAG-a Rovinjštine1
Grad/općina Oranica Vinograd Maslinik Voćnjak Ukupna površina zemljišta(ha)
Bale 80,43 13,74 76,76 1,43 217,15
Kanfanar 66,46 10,62 9,77 0,71 146,43
Rovinj 197,67 122,22 226,89 25,37 667,53
Žminj 251,07 18,11 6,90 1,44 482,27
Ukupno (ha) 595,63 164,69 320,33 28,95 1.513,38
Izvor: APPRRR 2013.
Od stočnog fonda, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, najzastupljenija su ovce,
58,19%, zatim goveda, 16,62%, koze, 9,76%, svinje, 7,55%, konji, 4,12% i magarci 3,72%. Što se
tiče ukupnog broja grla, stočni fond se sastoji od 1764 ovce, 504 goveda, 296 konja, 229 svinja, 125
konja i 113 magaraca. Na području LAG-a „Rovinjštine“ postoji nekoliko načina uzgajanja i razloga
potrebe uzgajanja konja. Jedan od njih jest i zbog njegovanja tradicije i očuvanja autohtonih pasmina.
Povezivanje stočarstva i turizma ogleda se u njegovanju i promociji škole jahanja, koja se kao takva
nadovezuje na aktivnosti zdravstvenog turizma (terapijsko jahanje, hipoterapija i sl.)
Tabela 13 Stočni fond na području LAG-a
Grad/Općina GOVEDA KONJI KOZE MAGARCI OVCE SVINJE Ukupno
BALE 48 2 51 4 703 16 824
KANFANAR 95 28 55 13 204 30 425
ROVINJ 53 64 136 62 497 29 841
ŽMINJ 308 31 54 34 360 154 941
Ukupno 504 125 296 113 1764 229 3031
Izvor: HPA 2013.
Na području LAG-a, prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, djeluje 25 pčelara. Po veličinama,
njih sedam raspolaže pčelinjacima reda veličine manje od 10 pčelinjih zajednica, njih četiri sa 11-20,
njih troje sa pčelinjakom veličine 21 – 30 pčelinjih zajednica, po jedan s pčelinjakom veličine 31 –
40, te 41-50 pčelinjih zajednica, njih šest s pčelinjacima veličine 51 – 100 pčelinjih zajednica te tri s
pčelinjakom veličine 101 - 250 pčelinjih zajednica.
Tabela 14 Pčelarstvo na području LAG-a „Rovinjštine“
Naziv općine Veličine pčelinjaka
10< 11-20 21-30 31-40 41-50 51-100 101-250
251-500
>501
br. pčelara
br. pčelara
br. pčelara
br. pčelara
br. pčelara
br. pčelara
br. pčelara
br. pčelara
br. pčelara
UKUPNO
BALE 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1
KANFANAR 1 0 0 0 0 4 1 0 0 6
ROVINJ 3 0 1 0 0 1 0 0 0 5
ŽMINJ 3 4 2 1 0 1 2 0 0 13
Ukupno 7 4 3 1 1 6 3 0 0 25
Ribarstvo je veoma bitna sastavnica svakodnevice stanovništva LAG-a. Tradicija u ribarstvu prenosi
se kroz mnogo generacija, čineći tako život uz more ponekad ovisan o samom moru. Količina
prijavljenog ulova u 2012. god, za plovila s matičnom lukom prijavljenom unutar područja LAG-a,
dužine do 10m, iznosila je 55.260,21 kg, dok je za plovila dužine iznad 10m iznosilo 354.026,58 kg.
1 Prikazane poljoprivredne površine koje su sudionici u radnim skupinama prikazali kao primarne
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
24
Tabela 15 Količina ulova u 2012. g. plovila do 10m s matičnom lukom unutar LAG područja prema vrstama
raspodijeljeno po LJS
Vrste ulov (kg) / LJS Rovinj (Rovigno)
SPUŽVE 13.843,50 kg
LISTOVI – ŠVOJE 5.665,35 kg
KOMARČA 4.825,75 kg
CIPLI 3.701,80 kg
MIJEŠANA BIJELA RIBA 3.590,20 kg
SIPA 2.626,28 kg
SALPA 1.821,60 kg
KAMENICA 1.758,20 kg
OSTALO 1.647,35 kg
UGOR 1.569,85 kg
OSLIĆ 1.158,85 kg
PRNJAVICA 1.134,90 kg
FRATAR 940,23 kg
ŠARUN 840,95 kg
RAKOVICA 738,30 kg
ARBUN 704,40 kg
UŠATA 698,20 kg
GIRA OBLICA 609,00 kg
ŠPAR 590,00 kg
GIRA OŠTRULJA 545,00 kg
BUKVA 479,47 kg
PIŠMOLJ 473,05 kg
HOBOTNICA 465,00 kg
GAVUN OLIGA 414,00 kg
LIGNJA 398,28 kg
PAS - OSTALE VRSTE 390,00 kg
JAKOVLJEVA KAPICA 291,00 kg
IGLUN 271,00 kg
ŠKRPUN 250,30 kg
PALAMIDA 230,45 kg
PIC 196,29 kg
PAS KOSTELJ 173,60 kg
TRLJA BLATARICA 159,75 kg
KUNJKA 152,00 kg
LUBIN 142,43 kg
ŠKAMP 134,55 kg
KOKOTI 123,40 kg
SIPICE 109,00 kg
TUNA ALBAKORE 107,10 kg
RUMBAC – TRUP 107,00 kg
RAŽE 101,50 kg
OSTALO 1.081,33 kg
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
25
UKUPNO 55.260,21 kg
Tabela 16 Količina ulova u 2012. g. plovila preko 10m s matičnom lukom unutar LAG područja prema vrstama
raspodijeljeno po LJS
Vrste ulov (kg) / LJS Rovinj (Rovigno)
SRDELA 265.232,00 kg
INĆUN 27.705,00 kg
LISTOVI – ŠVOJE 11.068,91 kg
MJEŠANA SITNA PLAVA RIBA 9.748,00 kg
PAPALINA 9.478,00 kg
CIPLI 7.994,00 kg
ROMBI 3.453,00 kg
ŠARUN 2.873,20 kg
PLAVICA 2.857,00 kg
ŠKAMP 2.523,27 kg
SKUŠA 1.351,00 kg
TRLJA BLATARICA 1.278,90 kg
OSLIĆ 1.234,70 kg
MUZGAVAC 1.077,70 kg
PIŠMOLJ 605,90 kg
MIJEŠANA BIJELA RIBA 550,75 kg
KOKOTI 469,80 kg
SIPA 451,70 kg
SALPA 445,75 kg
KOMARČA 406,65 kg
KOZICE 384,50 kg
RAKOVICA 342,30 kg
LIGNJA 316,70 kg
ARBUN 289,00 kg
IGLICA 268,00 kg
GAVUN OBIČNI 258,00 kg
GRDOBINA 186,90 kg
UŠATA 176,00 kg
LIGNJUN 174,50 kg
BUKVA 123,40 kg
HOBOTNICA 122,20 kg
RAŽE 110,15 kg
OSTALO 469,70 kg
UKUPNO 354.026,58 kg
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za programiranje strukturnih mjera i uređenja tržišta
u ribarstvu / Upravna direkcija
Manji broj plovila ima duljinu veću od 12m dok se uglavnom radi o plovilima ispod duljine od 15m, u
prosjeku duljine 8,16m. Na području LAG-a Rovinjštine, registrirano je 94 plovila, od čega: 4 koćara,
2 plovila za lov udičarskim alatima, 3 plovila za sakupljanje morskih organizama, 7 plivaričara, 1
plovilo za lov mrežama potegačama, 61 plovilo za lov mrežama stajaćicama, 13 višenamjenskih
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
26
plovila te dva plovila za lov vršama. Prosječna dužina plovila je 8,16m, prosječnog GT 6,30t te sa
prosječnom snagom motora od 79,53kW.
Tabela 17 Popis ovlaštenika razvrstanih prema navedenim LJS-ovima, uz navedena prosječne: dužine,
GT i snage pogonskog stroja plovila navedenih u povlastici za gospodarski ribolov
JLS Broj plovila Prosječna dužina (m)
Prosječni GT (t)
Prosječna snaga
pogonskog stroja (kW)
Kanfanar 1 11,95 11,43 62,50
Rovinj (Rovigno) 93 8,12 6,24 79,71
SVEUKUPNO 94 8,16 6,30 79,53
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za programiranje strukturnih mjera i uređenja tržišta
u ribarstvu / Upravna direkcija
Tabela 18 . Iskrcajne količine prema iskrcajnim mjestima unutar područja LAG-a i Istarske županije, po
godinama u kilogramima ISKRCAJNA
MJESTA UNUTAR
LAG PODRUČJA (ISTARSKA ŽUPANIJA)
Za plovila < ili > 15m
Koće > 15m
Koće < 15m
Koće ukupno
Plivarice (osim
srdelare) > 15m
Plivarice (osim
srdelare) < 15m
Plivarice (osim
srdelare) ukupno
Plivarice > 15m
UKUPNO LAG PODRUČJE 2011.
9740 25730 35470 9210 17010 26220 2518686
UKUPNO LAG PODRUČJE 2012.
11940 2851 14791 280 1450 1730 2364829
OSTALO SD ŽUPANIJA 2010.
151748 498757 650507 251 26890 27141 5809790
OSTALO ŽUPANIJA 2011.
140415 568309 708723 7763 69486 77249 7628789
OSTALO ŽUPANIJA 2012.
118738 73636 192375 0 5366 5366 4886956
ISKRCAJNA MJESTA UNUTAR
LAG PODRUČJA (ISTARSKA ŽUPANIJA)
Plivarice < 15m
Plivarice ukupno
Potegače > 15m
Potegača < 15m
Potegače ukupno
SVE > 15m
SVE < 15m
SVE ukupno
GODINA
UKUPNO LAG PODRUČJE 2011. 253410 2772097 0 0 0 2537637 308734 2846372 2011.
UKUPNO LAG 92549 2457378 0 0 0 2377503 101484 2478987 2012.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
27
PODRUČJE 2012.
OSTALO SD ŽUPANIJA 2010. 252671 6062461 0 34583 34583 5976960 990801 6967761 2010.
OSTALO ŽUPANIJA 2011. 659257 8288046 326 3189 3515 7801251 1521279 9322527 2011.
OSTALO ŽUPANIJA 2012. 274711 5161667 0 0 0 5011466 371221 5382689 2012.
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za programiranje strukturnih mjera i uređenja tržišta u
ribarstvu / Upravna direkcija
Što se tiče lovstva, prema podacima Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede na području
LAG-a „Rovinjštine“ djeluju četiri lovozakupnika: LD ROVINJ Rovinj, LD JEREBICA Bale, LD
GOLUB Kanfanar i LD ZEC Žminj na četiri lovna područja ukupne površine 28.597,00ha. Najčešće
se lovi srna obična,zec obični, fazan – gnjetlovi i divlja svinja.
Na području LAG-a Rovinjštine djeluju 4 Turističke zajednice: TZ grada Rovinja - Rovingo, TZ
općine Bale – Valle, TZ općine Kanfanar i TZ Žminj. Najviše smještajnih kapaciteta tj. objekata
evidentirano je u kampovima, 48,08% (5425 smještajnih kapaciteta), zatim u obiteljskim
domaćinstvima/turističkim apartmanima, 22,62% (2552), u hotelima, 15,33% (1730), u turističkim
apartmanima/sobama 9,11% (1028), u guesthouse-ima 4,37% (494) i u pansionima 0,46% (52). Na
području LAG-a nalazi se jedan aparthotel i to u općini Kanfanar, a na području LAG-a nema
registriranih agroturizama.
Tabela 19 Smještajni kapaciteti
Broj smještajnih kapaciteta
Hoteli Aparthoteli Turistički apartmani/ sobe
Pansion Guesthouse Obiteljska domaćinstva/apartmani
Kamp
Rovinj 1728 932 52 406 2531 5424
Bale 2 58 1
Kanfanar 1 38 19
Žminj 2
Ukupno 1730 1 1028 52 494 2552 5425
Izvor: JLS, 2013.
Prema podacima koje su dostavile JLS, prihod od turizma u 2012.godini iznosila je 4.649.720,00kn.
Turističkih dolazaka bilo je 504.567,00, a noćenja 3.431.348,00. Od toga, najviše noćenja bilo je u
kampovima, 1.856.944,00, zatim u hotelima 903.891,00 i u kućanstvima 548.201,00.
Tabela 20 Turistički dolasci i noćenja na području LAG-a
Prihodi od turizma u JLS u 2012
Broj turističkih dolazaka
Broj ostvarenih noćenja u 2011/2012
Grad/Općina U kućanstvima
U hotelima U kampovima Ukupno
Rovinj 3.600.574 465.424,00 443.557 899.893 1.692.733 3.158.495,00
Bale 931.633 31.722,00 37.151 3.998 164.211 205.360,00
Kanfanar 56.930 3.519,00 30.375,00 0,00 0,00 30.375,00
Žminj 60.583 3.902,00 37.118,00 0,00 0,00 37.118,00
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
28
LAG 4.649.720 504.567,00 548.201,00 903.891,00 1.856.944,00 3.431.348,00
Izvor: JLS 2013.
Prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turističke
razrede (NN 122/09), i pripadajućim izmjenam i dopunama Pravilnikaa, gotovo sva naselja označena
su kategorijom D, čak njih 53, dok svega dva naselja imaju kategoriju A. Kategoriji B pripadaju
također dva naselja, a kategoriji C jedno.
Tabela 21 Turistička kategorizacija naselja Turistički razred po naseljima prema pravilniku MT
(pod kategoriju upisati broj naselja koliko je u kojoj kategoriji)
A B C D Bez kategorije
Rovinj 1 1 Bale 1 2
Kanfanar 1 19 Žminj 1 32 LAG 2 2 1 53 0
Izvor: Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turističke razrede
(NN 122/09) i nadopune
Područje LAG-a „Rovinjštine“ ponosi se sa raznim manifestacijama (o čemu je bilo riječi prethodno u
strategiji), njegovanju baštine (kulturne i tradicijske), te isto kombinira sa mogućnostima koje pruža
moderno doba. Shvativši kako je priroda najveći suradnik koje pojedino područje može imati,
stanovništvo LAG-a je svojim djelovanjem odlučilo zaštititi spomenuto i promicati njezine vrijednosti
kao sastavni dio svoje svakodnevice. Očuvanjem autohtonih pasmina čuva se naslijeđe jednog
vremena, ali se istovremeno otvaraju mogućnosti za različite oblike turizma. Područje LAG-a ima
bogatstvo kapaciteta za ruralni turizam, a projekti koje su stanovnici započeli govore u prilog tome da
postoji volja i resursi. Jedan od primjera jest i postojanje jednog od nekoliko aspekata zdravstvenog
turizma, tj. provođenje programa hipoterapije. Hipoterapija je fizikalna, radna i logopedska terapija
koja koristi jahanje u svrhu dodatnog oblika fizioterapije.
Očuvanje autohtonih pasmina goveda i magaraca, ali i konja i ostalih pasmina, omogućit će
stanovništvu LAG-a, ali i samom LAG-u, da se izgradi prepoznatljiv identitet područja i oblikuje
stalna i kvalitetna ponuda (turistička, kulturna i gospodarska).
1.3. Demografske i socijalne značajke područja
Na području LAG-a „Rovinjštine“ prema popisu stanovništva iz 2011. godine, registrirano je 20.447
stanovnika, od 10.603 žena (51,85%) i 9.844 muškaraca (48,14%). Prosječna gustoća naseljenosti na
području LAG-a u 2001. godini je iznosila 46,28 stanovnika na km², dok je 2011. godine iznosila
47,11 na km².
Grafikon 6 Stanovništvo 2001.godine
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
29
Izvor: DZS Popis stanovništva 2001.
Grafikon 7Stanovništvo 2011.
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Na području LAG-a u dobi od 0-19 godina ima 3.588 stanovnika, od čega je 1.808 muškaraca i 1.780
žena. Radni kontingent stanovništa broji 14.163 osobe, od čega je 7.062 muškaraca te 7.101 žena. Broj
stanovnika starijih od 60 godina iznosi 5.122, od čega je 2.151 muškaraca i 2.971 žena.
Prosječna starost na području LAG-a je 42,7 godina. Iz ovih podataka vidljivo je da je broj osoba u
skupini iznad 60 godina nadmašio broj osoba u skupini od 0 – 19 godina sto ukazuje na to da
stanovnistvo LAG-a Rovinjstina stari sto je ujedno i jedan od uzroka depopulacije, pogotovo u manjim
ruralnim mjestima LAG-a.
Grafikon 8 Kontingent stanovništva LAG-a Rovinjštine
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011.g. ukupni broj stanovnika na razini LAG-a „Rovinjštine“
bez škole i nezavršene osnovne škole je 111 osoba, od čega 71,17% žena i 28,82% mušakaraca.
Završenu osnovnu školu ima 2.239 osoba, od čega: 61,20% žene i 38,79% muškarci. Srednju školu
ima završeno 9.885 osoba, od čega 45,28% žena i 54,71% muškaraca. Visoko obrazovanje završilo je
2.977 osoba, od čega žena 55,62% i 44,37% muškaraca. Stručni studij završilo je 1.230 osoba, od čega
56,74% žena i 43,25 muškaraca. Sveučilišni studij završilo je 1.705 osoba, od čega je 55,07% žena i
44,92% muškaraca. Doktorat imaju 42 osobe od čega je 45,23% žena i 54,76% muškaraca. Na
području LAG-a, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 54 osobe su nepismene.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
30
Grafikon 9 Obrazovna struktura na području LAG-a “Rovinjštine”
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Prema podacima iz popisa stanovnistva 2011. godine, pripadnika nacionalnih manjina na području
LAG-a ima 7.152 osobe, što čini 34,97% u ukupnom stanovništvu. Prema podacima iz 2001. godine,
registrirano je 1.557 osoba s invaliditetom dok je prema podacima iz 2011. godine, stanovništva s
teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, na području LAG-a, 2.517. Za područje LAG-a
„Rovinjštine“ nadležan je Centar za socijalnu skrb Rovinj, a prema podacima Ministarstva socijalne
politike i mladih na području Rovinja nalazi se i Dom za starije i nemoćne osobe Doenico Pergolis.
Prema podacima iz 2011. godine, broj obitelji na području LAG-a koje koriste socijalnu skrb iznosi
62, odnosno 77 korisnika, dok prema podacima iz 2013. godine broj korisnika iznosi 83 osobe.
1.3.1. Demografski trend
Na prostoru LAG-a broj stanovnika od 1857.g., od kada postoje popisi stanovništva na području
Republike Hrvatske, kretao se u skladu sa brojnim društvenim kretanjima.
Grafikon 10 Demografski trend
Izvor: DZS Kretanje stanovništva 1857-2001, DZS Popis stanovništva 2011.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
31
Najveći broj stanovnika područje LAG-a imalo je 1910.godine, neposredno prije I. Svjetskog rata, i to
24.042 osobe. Trenutačni demografski trend nije negativan kao u ostatku regije, već se bilježi porast
stanovnika, od 2001.godine.
Indeks starenja stanovništva na području LAG-a vrlo je visok te iznosi 133,07 što je više od državnog
prosjeka koji iznosi 115.
1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva
Jedan od načina kojim se može doprinjeti smanjnju depopulacije područja LAG-a, svakako je
obrazovanje koje je nužno za daljnji razvoj područja.
Najviše ustanova za društveni razvoj na području LAG-a nalazi se u Rovinju: Zavičajni muzej grada
Rovinja, gradska knjižnica, Pučko otvoreno učiliste grada Rovinja, kazalište Antonio Gandusio,
multimedijalni centar, Centar za povijesna istraživanja, Centar za istraživanje mora Ruđer Bošković,
muzej kuća o Batani i muzej franjevačkog samostana i crkveno blago rovinjskih franjevaca.
U Općini Bale postoji jedan dom kulture/vatrogasni dom, jedna knjižnica te jedna sportska dvorana. U
Općini Kanfanar ima pet domova kulture i jedan vatrogasni dom te po jedan kulturno-informacijski
centar, knjižnica i sportska dvorana. U Općini Žminj postoji jedan dom kulture/vatrogasni dom, te
jedna knjižnica.
Na području LAG-a djeluje 227 udruga. Organizacije civilnog društva iznimno su značajan razvojni
sektor LAG-a jer osiguravaju opći društveni razvoj, uključenost svih skupina društva, ali i razvoj
poljoprivrede i poduzetništva. Dodatnim aktivnostima doprinose i razne sportske i lovačke udruge
koje povezuju različite generacije, stvarajući tako snažniju povezanost u zajednici i njegujući
natjecateljski duh.
LAG „Rovinjštine“ ponosi se svojom tradicijom u vatrogastvu, osiguravajući tako dugi niz godina
sigurnost i zaštitu stanovnicima i njihovim gostima.
O važnosti sporta i mogućnostima daljnjeg razvoja, govori nam i postojanje brojnih biciklističkih stata
na području LAG-a. Biciklističkih staza ima 12, ukupne duljine oko 350km. Dio staza je asfaltiran što
nudi mogućnosti za obiteljska druženja i rekreaciju, dok ostatak staza je na makadamu čime se
ispunjavaju interesi ljubitelja adrenalinskog turizma.
2. SWOT
SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats) daje ocjenu snaga i slabosti te
prilika i prijetnji važnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja LAG-a, kao i
LAG-a u cjelini. Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a na koje se on može osloniti u
svom razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh, te daje mu prednost pred drugim područjma.
Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a ograničavaju, ili onemogućuju
njegov razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje bi mogao iskoristiti za svoj
razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a
koje mogu ugroziti njegov razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti).
Radna skupina za izradu strategije, prije izrade SWOT analize, odredila je tzv. krajnje stanje, odnosno,
izradila nacrt vizije područja te, nadalje, pripremila je prijedlog područja, resurse i sposobnosti unutar i
izvan LAG-a, s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama: prirodna baština, kulturno-povijesna
baština, poljoprivreda, ribarstvo, gospodarstvo i turizam, opći životni uvjeti (prometna, komunalna,
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
32
poslovna i društvena infrastruktura), ljudski resursi (obrazovanje, kultura, civilno društvo), te zaštita
okoliša.
Prilikom stvaranja SWOT analize posebno su se istakle prirodne prednosti područja LAG-a, koje se
zasnivaju na velikoj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti i prostorima zaštićene prirodne baštine,
bogata kulturna baština te velikom potencijalu za razvoj selektivnih oblika turizma s posebnim
naglaskom na ruralni turizam. Prostor ima i mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije koji
mogu omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja te potencijal za ekološki prihvatljiv
gospodarski razvoj.
No s druge strane, faktori koji se mogu ispriječiti jačanju prednosti LAG-a jesu, kao i u većini mjesta u
Hrvatskoj, nedostatni razvojni ljudski resursi, stanovništvo je starije, posebno u ruralnijim prostorima
LAG-a. Seoske ruralne sredine se napuštaju i mlađe stanovništvo seli u urbane cjeline.
SNAGE SLABOSTI
Područje očuvanih krajobraza i biološke
raznolikosti
Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog položaja
Područje povoljnih klimatskih uvjeta Nedovoljna prepoznatljivost područja kao i proizvoda s
područja LAG-a
Značajan broj elemenata tradicijske baštine
(stambeni, javni objekti, nematerijalno naseljeđe.....)
Neumreženost proizvođača poljoprivrednih proizvoda i
poduzetnika
Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-
povijesne i tradicijske baštine
Nedostatak ponude tradicijskih obrta i registriranih
majstora tradicijskih obrta
Veselo, zdravo, uporno i marljivo stanovništvo Nedostatak visokoobrazovane radne snage
Dobar geoprometni položaj Starenje stanovništva (povećanje broja stanovništva
starijeg od 60 godina u odnosu na stanovništvo do 19.
godina starosti)
Tradicija u ribarstvu Visoka sezonalnost turizma
Tradicija u poljoprivredi – značajni resurs za razvoj Nedostatna povezanost turizma i poljoprivrede
Tradicija u stočarstvu
Tradicija u povrtlarstvu i voćarstvu Slabo i nedovoljno razvijeno poduzetništvo i obrtništvo
Tradicija u vinogradarstvu i vinarstvu Stagnacija poduzetničkog duha kod stanovništva LAG-a
Iskustvo u pružanju usluga u turizmu Nedostatak poduzetničkih infrastruktura
Izražene pretpostavke za kvalitetno mjesto življenja:
nezagađen okoliš, povoljni klimatski uvjeti, bogatsvo
prirodnih resursa
Nedostatne potpore za poduzetnike
Pojedinci entuzijasti / pokretači razvoja Slaba pomorska povezanost
Povećanje broja stanovnika (odnos provedenih
Popisa stanovništva 2011. na 2001.)
Loša ribarska infrastruktura
Multukulturalnost Nerazvijena kanalizacijska mreža i nepostojanje
pročišćivača
Postojeće znanje u hotelskom i ugostiteljskom
području
Nestanak starih zanata
Tradicija malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Nedostatak vrtićkih kapaciteta
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Niska kvaliteta usluga u kulturi (kazališne, scenske,
galerijske)
Neoposredna blizina najveće hrvatske teretne luke Nedostatna društvena infrastruktura
Spoj mediteranske i blage kontinentalne klime te
Učke kao planinske destinacije
Nedovoljna razina sportskih kapaciteta i sadržaja
Bogata kulturna i povjesna baština (velik broj
sakralnih građevina,a rheoloških nalazišta,
spomenika kulture)
Nedostatak dječjih igrališta - nedovoljna kvaliteta i/ili
nedostatak opreme
Njegovanje kulturnog naslijeđa Zapuštenost nekretnina za društveni razvoj zajednice
(društvenih domova, područnih škola, kino dvorana i sl)
Bogratstvo prirodnih resursa Dotrajalost infrastrukture u starim jezgrama
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
33
Potencijal za razvoj dobro očuvanih prirodnih
staništa / okoliša
Nedovoljna zaštićenost kulturne jezgre
Visoka čistoća mora i zraka Nedovoljna uređenost zaštićenih područja
Održavanje zelenih površina Nerazvijenost volonterizma
Nema zagađivačke industrije što područje stavlja van
dijela opasnosti od eventualnog ugrožavanja od
strane čovjeka
Nekoordiniranost udruga
Potencijali za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora (insolacija, vjetar)
Prevelika ovisnost o ljetnom dijelu turističke sezone
Otvorenost za nova tržišta Sporost administracije pri dobivanju suglasnosti i dozvola
Inovativnost i konkurentnost Nedostatak infrastrukture za alternativni cestovni
prijevoza (bike staze - povezivanje TN sa gradom)
Dobraprometna povezanost Nedovoljno promovirani doživljajni putevi
Stanovništvo spremno na rad i učenje Nedovoljno uključeni poljoprivrednici u turističe
proizvode/paketa
Gostoljubivost i ljubaznost lokalnog stanovništva Visoka cijena zemljišta (polj. i građev.) te kuća i stanova
što područje čini neatraktivnim za ulagače
Veliki broj tvrtki na području LAG-a Nepostojanje skladišta (frižidera) za poljoprivredne
porizvode ni klaonica, sušiona i preradbenih pogona za
stočarsku proizvodnju, kao ni pogona za preradu voća i
povrća
Prirodne karakteristike područja – dobar temelj za
razvoj selektivnih oblika turizma
Nerješeni imovinskopravni odnosi
Plodna zemlja crvenica Loš marketing i promidžba kulturno-povijesne i
tradicijske baštine, gastro ponude
Tradicija u maslinarstvu Dotrajalost pročelja
Stipendiranje studenata Nedostatak ustanova u kulturi (KIC, MC, izložbenih
prostora, galerijskih prostora)
Multimedijalni centar Ulika Neadekvatna komunalna infrastruktura na pojedinim
područjima
Sufianciranje vrtića Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama
Leptiri Slaba energetska efikasnost javnih objekata i javne
strukture
Postojanje poslovnih zona na području LAG-a te
postojanje prostorno-planskih pretpostavki
Nedostatak prostora za provođenje aktivnosti i sadržaja za
mlade
Tradicija vatrogastva Nepostojanje ribarske zadruge/udruge (zajednički nastup
ribara)
Veliki broj biciklističkih staza Nezadovoljavajući marketing privatnih iznajmljivača i
malih hotela
Očuvanje autohtonih pasmina (konja, goveda,
magaraca,itd)
Nedostatno razvijen sustav izvaninstitucionalnih
oblika socijalne / zdravstvene skrbi uključujući i
oblike palijativne zdravstvene skrbi
Nedovoljno izgrađena gospodarska infrastruktura i
nedovoljna razvijenost poduzetničkih zona zbog pada
interesa poduzetnika usred krize i nedostatka financijskih
sredstava
Nedostatak poslovne infrastrukture za mikropoduzetnike
Nedostatak lokalnih prehrambenih prerađevina;
poljoprivrednog centra i strojnog prstena
Neadekvatno održavanje/očuvanje spomenika kulture i
kulturnog i povijesnog naslijeđaslijedom nedostatka
dostatnih financijskih sredstava
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
34
Nerazvijenost segmenata turizma (agroturizam, zeleni
turizam i sl.)
Nestanak metalnoprerađivačke i drvne
industrije/djelatnosti
Nedostatna podrška za proizvođače
Nedostatna signalizacija na biciklističkim stazama
Nedostatan broj parkirnih mjesta i nedostatak javnih
garaža
PRILIKE PRIJETNJE
Rastući interes emitivnih turističkih tržišta i
potencijalnih korisnika za selektivne oblike turizma
zasnovanog na prirodnim vrijednostima područja,
kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini.
Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje
ingerencija različitih nadležnih institucija
Rastući interes tržišta za poljoprivredne proizvode
koji u svom tehnološkom postupku koriste prirodne
karakteristike područja
Spore i neučinkovita administracija
Rastuć interes ulagača u obnovljive izvore energije i
obnovu tradicijske baštine.
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige
Razvoj selektivnih oblika turizma (ruralni,
zdravstveni, cjelogodišnji, povijesni, tradicionalni,
kulturni, lovni, zeleni, agro, ekoetno)
Klimatske promjene i nedostatak analize i alternativa
vezanih uz klimatske promjene
Stvaranje udruženja proizvođača u poljoprivredi i
ribarstvu (brendiranje, uzgoj, prerada, marketing,
usluga)
Nekontroliran uvoz poljoprivrednih proizvoda i
nekonkurentnost domaće proizvodnje (uvozni lobi guši
domaću proizvodnju)
Fondovi za zaštitu, razvoj preradbenih kapaciteta i
plasman zaštićenih proizvoda – zasnovanih na
tradicijskim vrijedostima područja
Neispunjavanje potreba za pojedinim proizvodima (u
poslovanjima vezanim uz turističku ponudu) zbog
postojanja sivog tržišta
Fondovi za poticanje energetske učinkovitosti i
korištenje obnovljivih izvora energije na
međunarodnoj i nacionalnoj razini
Nedostatni kapaciteti postojećih kadrova za rad s novim
tehnologijama
Bolje korištenje biomasa i alternativnih izvora
energije/OIE
Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom
ribarskom infrastrukturom
Skladišta energije kroz korištenje OIE
Iskorištavanje sekundarnih sirovina, poticanje
stanovništva na recikliranje
Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova Socijalna isključenost ugroženih skupina društva
Fondovi EU na raspolaganju za obnovu i održivo
korištenje tradcijske baštine – fondovi za razvoj
ruralnih područja
Neuređenost katastarskih knjiga
Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa i
cjeloživotno obrazovanje
Utjecaj turizma na prirodne i povijesne resurse
Udruživanje malih uzgajivača radi veće
konkurentnosti
Starenje stanovništva koje ima tradicijska znanja
Prilagodba ili dodatno obazovanje postojećih
kadrova za rad s novim tehnologijama
Smanjen interes za kulturu zbog novih tehnoloških
dostignuća
Izgradnja i/ili nadogradnja domova za stare i
nemoćne
Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom
ribarskom infrastrukturom
Izgradnja i/ili nadogradnja dodatnih kapaciteta za
dječje vrtiće
Ekološke katastrofe
Uređenje kazališnih, scenskih, galerijskih, izložbeni i
zabavnih javnih usluga
Devastacija i/ili komercijalizacija prirodnih resursa
Razvoj sportskih kapaciteta i sadržaja Komercijalizacija prirodnih resursa, uskrata slobodnog
pristupa prirodnim resursima od strane koncesionara,
devastacija prostora
Izgradnja i/ili opremanje dječjih igrališta Oscilacije cijena energenata
Izgradnja i/ili opremanje turističke infrastrukture te
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
35
razvoj selektivnih oblika turizma temeljenih na
povijesti i tradiciji
Unaprjeđenje turističke ponude
Izgradnja parkirnih mjesta i/ili javnih garaža
Izgradnja genoparka (očuvanje autohtonih pasmina)
Uređenje i obnova kulturne i tradicijske baštine
Uređenje i obnova pročelja i inih objekata koji
predstavljaju tradicijske oblike gradnje
Uređenje i zaštita arheoloških parkova i nalazišta
Uređenje starogradskih jezgri
Razvoj obnovljivih izvora energije
Unaprjeđenje prometne infrastrukture
Proširenje školskih kapaciteta i popratnih sadržaja
Razvoj telekomunikacijske infrastrukture
Unaprjeđenje poslovnog procesa s ciljem
transparentnosti
Stvaranje novih turističkih paketa/proizvoda koji bi
spojili ruralni dio sa urbanim djelom
Iskoristiti zapušteni infrastrukturni potencijal -
obnova stare pruge Rovinj-Kanfanar uz uključivanje
poljoprivrednika i agroturizma uz prugu (novi
turistički proizvod)
Zaštita i jačanje biološke raznovrsnosti
Porast interesa za autentičnim proizvodima
Promoviranje kvalitete ribe
Cijena ribe određuje se na osnovu stvarne ponude i
potražnje
Udruživanje malih uzgajivača radi
veće konkurentnosti
Turistička valorizacija ribolovnih djelatnosti
Izgradnja i/ili opremanje ribarske infrastrukture i
flote
Revitalizacija starih obrta/zanata u turističke svrhe
Porast broja visokoobrazovane mladeži
Povećanje svijesti o potrebi očuvanja kulturne
materijalne i nematerijalne baštine
Poticanje i jačanje međusektorske suradnje –
plasman proizvoda putem gospodarstva, jačanje
privatnih iznajmljivača i malih hotela
Potpore privatnim iznajmljivačima i malim hotelima
Poticanje i razvoj neformalnog obrazovanja
Program poticajne stanogradnje
Turistička valorizacija prirodnih resursa (Park šuma
Zlatni Rt, močvara Palud, Limski kanal)
Izgradnja tematskih parkova (park dinosaura u
balskom priobalju i sl.)
Izgradnja centara izvrsnosti
Stvaranje autohtonog suvenira, brendiranje područja
Izgradnja otkupnog centra
Izgradnja južne luke
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
36
Izgradnja i razvoj gospodarske infrastrukture kroz
sredstva Europske Unije
Stavljanje u funkciju predviđenih industrijskih zona
3. Razvojna vizija
Rezultati SWOT analize koja je proizašla iz analize stanja daju temelje za definiranje vizije, strateških
ciljeva, prioriteta i mjera razvoja LAG područja. Vizija razvoja je ideja kako bi se LAG područje
trebalo razvijati odnosno kakvo bi trebalo biti stanje toga razvoja na kraju programskog razdoblja.
Kad se razmotri ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih mogućnosti što karakteriziraju ovo
područje, Radna grupa za izradu strategije, utvrdila je da bi se vizija razvoja LAG-a trebala
usredotočiti na: razvoj identiteta područja odnosno, stvaranje prepoznatljivosti korištenjem
komparativnih prednosti te na razvoj ljudskih resursa.
Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG „Rovinjštine“ želi postići djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno
aktivnosti kojima želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja i stvoriti prepoznatljiv identitet LAG-
a. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i
kulturne baštine, te poticanje svijesti ljudi o važnosti očuvanja prirode. Gospodarski razvoj poticat će
se uvođenjem inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda. Ključna razvojna
pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika
LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje
često nisu uključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih
ranjivih skupina u društvu.
Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela bila osnova za osmišljavanje vizije, je:
• Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog
sektora
• Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem djelatnosti koje omogućuju održiv
razvoj područja
• Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva, posebno daljnjeg
razvoja malog poduzetništva i obrtništva
• Podići kvalitetu života stanovnika
Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja LAG-a „Rovinjštine“ i trebaju pomoći da se vizija ostvari.
Lokalna razvojna strategija LAG-a „Rovinjštine“ ima pet strateških ciljeva koji su međusobno
povezani i sukladni ciljevima zacrtanim u nacionalnoj strategiji ruralnoga razvoja (2007.-2013.),
Nacionalnom strateškom referentnom okviru 2013. te ciljevima i prioritetima navedenim u
Županijskoj razvojnoj strategiji Istarske županije.
Polazište za izradu vizije je samo područje LAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i
problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih
elemenata:
• čisto more
• očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština,
• kulturno-povijesna i tradicijska baština
• tradicija u poduzetništvu, obrtništvu, poljoprivredi, ribarstvu
• visoki potencijal za inovativnost
• potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije te
• vlastite snage i sposobnosti.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
37
Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe zajedničke
strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta za održivi
razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, te time i stvaranja novih i
kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim stanovnicima u njihovoj
sredini
Strategija stremi ka postizanju balansa između urbanog i ruralnog i između seoskog i gradskog načina
života i poduzetničkih pothvata. Slogan koji je izabran je temeljem promoviranog zajedništva među
stanovništvom. Područje LAG-a Rovinjštine na dobrim je stupovima razvijenosti, no iako isto ima
svoj vid problema, zajedništvo ljudi je ono što teži ka boljemu. Lokalno stanovništvo, uvijek otvoreno
prema različitostima, prožima multikulturalnost kroz njegovanje i kombiniranje sa vlastitim snagama i
resursima. Upravo stoga, sagledavši sve rečeno, sloganom se iskazala nakana lokalnih stanovnika da
upravo taj dosadašnji način djelovanja, razvijaju i dalje te produbljuju sa svim razinama znanja i
spremnosti na rad i razvoj. Stanovništvo je postalo svjesno da je razvoj potrebno promatrati kao živo
biće kojemu se treba prilagođavati i usmjeravati ga. Vođeni tom mišlju, stanovnici su odlučili u
daljnjim djelovanjima kombinirati tradicionalno i prirodno bogatstvo sa inovativnim djelovanjima.
Razvojna vizija:
Odabir između:
a) Na području LAG-a Rovinjštine živi društveno odgovorno, zdravo, sretno i optimistično
stanovništvo koje njeguje zajedništvo, uz istovremeno poštivanje održivog razvoja, stvarajući
tako okruženje poželjno za život, rad i uživanje. Bogatstvo kulturnog i prirodnog naslijeđa
prožima se kroz svakodnevicu, te kroz pristupačnost kojima se odlikuju, otvara vrata i srca
različitostima.
b) LAG Rovinjštine kroz suradnju i zajedništvo stanovništva, njegovanjem multikulturalnosti,
stvara okruženje u kojem svaki pojedinac želi živjeti, napredovati i doprinositi. Društvena
odgovornost, ekološka osviještenost, inovativnost i gospodarska razvijenost prožeti su
održivim razvojem kako bi sadašnje i buduće generacije uživale u kulturnom i prirodnom
naslijeđu, uz istovremeno jačanje svih komparativnih prednosti područja.
c) Poticani zajedništvom i održivim razvojem, područje LAG-a Rovinjštine postaje primjerom
kvalitetnog življenja, koje njeguje baštinu i potiče inovativnost. Sretno i optimistično
stanovništvo prihvaća različitosti, svjesni snage koja iz nje proizlazi, stvarajući tako okruženje
u kojem svaki pojedinac želi živjeti i raditi.
Slogan LAG-a Rovinjštine je:
„Zajedno!“
3.1. Razvojni ciljevi
Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije LAG-a potreban je:
• razvoj održivog, aktivnog turizma i rekreacije korištenjem prirodne resursne osnove i
kulturno-povijesne baštine
• razvoj prepoznatljivosti područja kroz razvoj vlastitih brandova kako bi se dodatno povećala
njihova prepoznatljivost i olakšao plasman na tržište
• razvoj ljudskih resursa i promocija kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja i
osposobljavanja, te usklađivanje obrazovanja i potreba gospodarstva
• razvoj odgovarajuće socijalne i fizičke infrastrukture koja omogućuje kvalitetan život i rad
svih stanovnika područja
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
38
• razvoj odgovarajuće skrbi za osobe s invaliditetom i ostale ranjive skupine u društvu
• očuvanje okoliša i sprječavanje devastacije u bilo kom obliku, kako bi isti bio pratitelj budućih
generacija
• povezivanje obalnog područja LAG-a s otocima kako bi se povećala konkurentnost, utjecalo
na gospodarski razvoj, ali i doprinijelo prepoznatljivosti područja
Iz navedenog vidljivo je da lokalna razvojna strategija (LRS) povezuje znanje starijih stanovnika s
novim znanjem i inovativnim pristupom mladih, kulturno nasljeđe prošlosti s modernim načinom
života te gospodarskog i društvenog razvoja, omogućuje očuvanje prirodne resursne osnove s njezinim
održivim korištenjem, razvija zajedništvo i sinergijsko djelovanje svih razvojnih dionika, potiče
participacijske procese, potiče sve stanovnike na aktivno sudjelovanje u razvoju, svih stanovnika za
sudjelovanje u razvoju te motivira sve entuzijaste i poduzetnike za međusobno udruživanje s ciljem
bržeg i kvalitetnijeg zajedničkog razvoja a time i ukupnog razvoja cijelog područja LAG-a.
Viziju i ciljeve postići ćemo djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima želimo
dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj
koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i mogućnostima te nedovoljno ili čak
neiskorištenim prirodnim, kulturnim i tradicijskim vrijednostima. Putem društvenog i ljudskog
potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine, te poticanje
gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda,
kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja nas vodi u
postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i
potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje su često neukljulene u društvena
zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina.
3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i
rezultatima
Cilj 1: Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture uz diverzifikaciju gospodarskih djelatnosti
Razvoj
poduzetništva
i poticajnog
investicijskog
okruženja
Razvoj
kvalitetne
infrastrukture
za razvoj
poduzetništva
i poticajnog
radnog
okruženja
Umrežavanje
poduzetnika
i
proizvođača
Razvoj
proizvoda
unutar
pojedinih
gospodarskih
djelatnosti
Razvoj i
unaprjeđenje
gospodarskih
djelatnosti
(prerađivačka,
poljoprivredna,
građevinarska,
metalno-
prerađivačka,
uslužna)
Razvoj
turističke
infrastrukture
i ljudskih
resursa u
turizmu
Razvoj
konvencionalne
i ekološke
poljoprivredne
proizvodnje
Razvoj i
unaprjeđenje
ribarstva
Cilj 2: Razvoj komunalne, socijalne i društvene infrastrukture
Razvoj komunalne infrastrukture Razvoj društvene infrastrukture Razvoj civilnog društva
Cilj 3: Razvoj inovativnosti i inovacija uz istovremenu promociju korištenja obnovljivih izvora
energije
Razvoj inovacija u osnovnim gospodarskim sektorima Potpora razvoju i korištenju obnovljivih izvora energije
Cilj 4: Revitalizacija kulturnog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa uz istovremeno očuvanje
prirodne baštine i zaštite okoliša
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
39
Razvoj turizma temeljenog na kulturno-
povijesnoj i prirodnoj baštini
Valorizacija i smjernice za stvaranje preduvjeta
za održivo korištenje resursne osnove Zaštita i očuvanje okoliša
Cilj 5: Razvoj ljudskih potencijala
Razvoj cjeloživotnog učenja i
obrazovanja odraslih
Razvoj mogućnosti za
uključivanje mladih u aktivni
život zajednice
Unaprjeđenje aktivnosti i
programa razvoja za
uključivanje osoba s
invaliditetom, žena, osoba
treće životne dobi u život
zajednice
Obrazovanje za poduzetništvo
3.2.1. Cilj 1: Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture uz diverzifikaciju
gospodarskih djelatnosti
Prioriteti Mjere/Aktivnosti
P 1.1. Razvoj poduzetništva i
poticajnog investicijskog
okruženja
A 1.1.1. Analiza postojećeg stanja u poduzetništvu te izrada
aktivnosti za stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja
A 1.1.2. Analiza financijskog okruženja i stvaranje novih programa
za poticanje poduzetničkih aktivnosti
A 1.1.3. Podrška izgradnji novih i modernizacija postojećih
proizvodnih kapaciteta
A 1.1.4. Razvoj i unapređenje poslovne i tehnološke infrastrukture,
potpornih institucija
P 1.2. Razvoj kvalitetne
infrastrukture za razvoj
poduzetništva i poticajnog radnog
okruženja
A 1.2.1. Vrednovanje učinaka dosadašnjih programa i razvojnih
potreba poduzetništva s ciljem utvrđivanja prioriteta u
poduzetništvu
A 1.2.2. Vrjednovanje dosadašnjih programa i izrada prijedloga za
stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja
A 1.2.3. Razvoj poslovne – savjetničke infrastrukture s ciljem
poboljšanja transfera znanja i vještina, te intenzivnije uključivanje
u korištenje nacionalnih programa, EU fondova i dr.
A 1.2.4. Kreiranje programa za poduzetnike početnike, u obliku
pre-startups
A 1.2.5. Unaprijediti društveno odgovorno poslovanje poduzetnika
koje obuhvaća cjelokupni raspon njihovog djelovanja i odnose koje
pri tome uspostavlja u LAG-u
P 1.3. Umrežavanje poduzetnika i
proizvođača
A 1.3.1. Potpora umrežavanju proizvođača i pružatelja usluga
A 1.3.2. Organizacija i potpora zajedničkom nastupu na domaćem i
međunarodnom tržištu
A 1.3.3. Organizacija i provedba edukacija s ciljem umrežavanja i
standarizacije proizvodnje i ponude i povećanja dodane vrijednosti
P 1.4. Razvoj proizvoda unutar
pojedinih gospodarskih djelatnosti
A 1.4.1. Razvoj proizvoda s višom dodanom vrijednosti
(postojećih i novih)
A 1.4.2. Razvoj prodaje na mjestu nastanka ili daljnje distribucije
proizvoda
A 1.4.3. Zaštita i certifikacija ekoloških, autohtonih i tradicijskih
proizvoda i vrsta
P 1.5. Razvoj i unaprjeđenje
gospodarskih djelatnosti
(prerađivačka, poljoprivredna,
građevinarska, metalno-
prerađivačka, uslužna)
A 1.5.1. Analiza postojećeg stanja i potreba gospodarskih
djelatnosti koje prednjače na području LAG-a i onih za koje postoje
potencijali za daljnji razvoj i unaprjeđenje
A 1.5.2. Definiranje razvojnih programa za pojedine gospodarske
djelatnosti
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
40
A 1.5.3. Kreiranje programa poticanja/olakšica kako bi se potaknuo
daljnji razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti
A 1.5.4. Izgradnja i opremanje prerađivačkih kapaciteta, strojnog
prstena, otkupnih centara i ine gospodarske infrastrukture, sukladno
potrebama stanovništva
P 1.6. Razvoj turističke
infrastrukture i ljudskih resursa u
turizmu
A 1.6.1. Uređenje i povezivanje postojećih i novih tematskih staza i
puteva (odmorišta, vidikovci, signalizacija i dr.)
A 1.6.2. Revitalizacija objekata prirodne, tradicijske i kulturne
vrijednosti
A 1.6.3. Potpora uređenju i izgradnji novih turističkih
kapaciteta/sadržaja na obiteljskim gospodarstvima
A 1.6.4. Osposobljavanje postojećih i budućih kadrova u turizmu
A 1.6.5. Potpora razvoju novih oblika i postojeće turističke ponude
(luksuzno kampiranje, ekokampiranje, agroturizam za osobe s
invaliditetom, dječji kampovi, tematski kampovi, ponuda
specijalizirana za pojedine skupine stanovništva – umirovljenike,
umjetnike i sl.)
A 1.6.6. Razvoj selektivnih oblika turizma (ruralni, zdravstveni,
cjelogodišnji, povijesni, tradicionalni, kulturni, lovni, zeleni, agro,
ekoetno)
A 1.6.7. Stvaranje i obikovanje inovativnih ponuda u turizmu
(npr.kamp kućice na drvećima, avantura života poput onog prije
500god i sl., agroturizam za osobe s invaliditetom, eko kamp u
kombinaciji sa branjem/sadnjom maslina, kreiranje labirinta od
žitarica i/ili bilja na trenutno neobrađenim površinama za
adrenalinski turizam, osmišljavanje malih food stop/fast-
shopova/food u kojima će se prodavati svježe domaće proizvode ili
hranu napravljnih od istih, prema domaćim receptima)
P 1.7. Razvoj konvencionalne i
ekološke poljoprivredne
proizvodnje
A 1.7.1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija suvremenih poljoprivrednih
objekata
A 1.7.2. Nabava moderne opreme u konvencionalnoj poljoprivredi
A 1.7.3. Subvencioniranje ekološke proizvodnje i prodaje
ekoloških proizvoda
A 1.7.4. Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i zajednički
izlazak na tržište (kreiranje tržnice sa lokalnim prehrambenim
proizvodima)
P 1.8. Razvoj i unaprjeđenje
ribarstva
A 1.8.1. Analiza postojećeg stanja u ribartsvu i kreiranje programa
koji će doprinijeti kvalitetnom razvoju ribarstva
A 1.8.2. Izgradnja, nadogradnja i/ili opremanje potrebne ribarske
infrastrukture
A 1.8.3. Udruživanje ribara i stvaranje mogućnosti za zajednička
djelovanja na tržištu
Svrha Cilja: Svrha cilja je potaknuti razvoj poduzetništva i unaprijediti i
modernizirati poduzetničku infrastrukturu kako bi
područje LAG-a postalo konkurentno na tržištu što će u
konačnici dovesti do rasta gospodarstva, otvaranja novih
radnih mjesta i stvoriti poduzetničku klimu u društvu.
Svrha je uz postojeću bogatu tradiciju u djelatnostima kao
što su maslinarstvo, ribarstvo i vinarstvo, dalje razvijati
diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti kako bi se smanjio
rizik od oslanjnja na samo jednu djelatnost te kako bi se
unaprijedila prilagodljivost na promjene i nove trendove
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
41
na tržištu
Cilj prioriteta 1.1: Cilj je povećanje broja poduzetnika i poduzetničkih ideja te
ohrabriti poduzetnike i potaknuti ih na ulaganja i investicije.
Cilj je također stvoriti poduzetničku atmosferu u društvi i
približiti i olakšati uvjete investiranja poduzetnicima.
Ciljane skupine: Poduzetnici i obrtnici
Stanovništvo LAG-a
Nositelji aktivnosti: Poduzetnici, obrtnici, LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK,
agencije i organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna
ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Brojnovih ulaganja i investicija
Broj poduzetnika na području LAG-a
Broj zaposlenih
Visina prihoda gospodarskih djelatnosti
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Spriječava se stagnacija gospodarstva i smanjuje se rizik od
povećanja broja nezaposlenih. Stvaraju se nova radna mjesta, a
investiranjima se omogućava daljnji napredak gospodarstva
Cilj prioriteta 1.2: Cilj je ulaganjima u infrastrukturu modernizirati je i unaprijediti
što će pridonjeti razvoju poduzetništva i pojačati konkurentnot
područja LAG-a na svjetskom tržištu. Cilj je dostići sjetske
trendove u poduzetništvu korištenjem najnovijih tehnologija s
ciljem postizanja konkurentnosti i fleksibilnosti na tržištu.
Kreiranjem programa za poduzetnike početnike, u obliku pre-
startups, pružit će se podrška u infrastrukturi i savjetima kako bi
početnici mogli razviti jedan aspekt ideje, nakon čega će
uspješni početnici moći razvijati svoju primarrnu poduzetničku
ideju sa svim aspektima.
Ciljane skupine: Poduzetnici
Stanovništvo LAG-a
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i
organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna
ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj novih tehnoloških inovacija koje se koriste
Broj inovacija
Broj provedenih edukacija o korištenju novih tehnologija
Broj sudionika edukacija o korištenju novih tehnologija
Broj poslovnih subjekata koji koriste nove tehnologije
Broj poduzetnika koji u svom poslovanju koriste elemente
energetske učinkovitosti
Broj organiziranih poduzetničkih manifestacija i broj sudionika
Broj poduzetnika početnika koji ulaze u program pre-startups
Broj poduzetnika početnika koji uspješno završe program pre-
startups i pokrenu vlastito poslovanje
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Rješava se problem nedostatka poduzetnika i poduzetničkih
ulaganjima uslijed neadekvatne poduzetničke infrastrukture,
područje postaje konkurentnije na tržištu i posjeduje moderne
tehnologije i načine posovanja. Napušta se korištenje zastarjele,
skupe i po okoliš štetne tehnologije. Nadalje, omogućava se
savjetodavna usluga poduzetnicima početnicima, pružajući im
uvid u poslovni svijet kroz jedan od aspekata njihove poslovne
ideje. Na spomenuti način će se spriječti situacija u kojoj
poduzetnici početnici nemaju dostatnu savjetodavnu
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
42
infrastrukturu i nemaju uvida u stvarne načine i mogućnosti
poslovanja.
Cilj prioriteta 1.3: Cilj je povezati poduzetnike i proizvođače, poboljšati i ubrzati
protok informacija i potaknuti organiziranje raznih
poduzetničkih manifestacija što sve pridonosi povećanju
konkurentnosti na tržištu i boljem poslovanju. Jedino će se kroz
razmjenu informaciju, uspostavljanjem pristupačnih kanala
komunikacije, moći očekivati razvoj. Kako je i u sloganu LAG-
a napomenuto, glavna karakteristika ovoga područja jest
zajedništvo te će se upravo kroz obuhvatom svih pojedinačnih
prednosti doći do trajnog razvoja, čime će LAG postati pokretač
napretka ne samo unutar svojih granica.
Ciljane skupine: Poduzetnici
Stanovništvo LAG-a
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i
organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna
ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj održanih manifestacija i broj sudionika
Gostovanja raznih stručnjaka, domaćih i svjetskih
Broj novonastalih udruženja poduzetnika i proizvođača
Broj promidžbenih materijala o ponudama i uslugama
udruženih poduzetnika
Broj zajedničkih izlazaka na manifestacije i sajmove u regiji
Broj proizvoda koji nastanu udruživanjem nekoliko
poduzetnika
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Umrežavanjem poduzetnika, smanjuje se izoliranost i
neinformiranost poduzetnika, a samim time i isključenost iz
svjetskih tokova i trendova u gospodarstvu. Informacija je
postala velika prednost i potrebno je osigurati infrastrukturu za
njezinu razmjenu, nakon čega će iznalaženjem sličnosti u
idejama doći do umrežavanja pojedinih poduzetnika. Na ovaj
način, proizvodi i usluge koje proizađu iz spomenutoga, biti će
kvalitetniji, konkretniji, ali i uspješniji, omogućavajući tako
pojedinim poduzetnicima da izađu na tržište (za što možda prije
toga nije bilo uvijeta)..
Cilj prioriteta 1.4: Cilj je potaknuti proizvođače na proizvodnju domaćih
proizvoda visoke kvalitete po kojima će područje LAG-a biti
prepoznatljivo. Cilj je potaknuti i inovativnost među
stanovništvom te priljev novih ideja za različite proizvode koji
će u sebi kombinirati sve prednosti koje posjeduje LAG
Rovinjštine.
Ciljane skupine: Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi
Poduzetnici
Stanovništvo LAG-a
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i
organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna
ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj novih proizvoda na tržištu
Broj novih poduzetnika i proizvođača
Broj oblika i mogućnosti zajedničkog izlaska na tržište (zelene
tržnice, seljačke tržnice, zelene zone, poslovni parkovi)
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
43
Broj održanih manifestacija o raznim proizvodima i/ili
uslugama
Broj sudionika manifestacija
Broj stanovnika uključenih u osmišljavanje novih proizvoda
koji će predstavljati LAG
Broj zaposlenih
Broj savjetodavnih punktova o mogućnostima pronalaska
partnera
Broj korisnika savjetodavnih punktova
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Riješava se problem nezaposlenosti i stagnacije gospodarstva.
Podiže se kvaliteta proizvoda i konkurentnost na tržištu. Stvara
se inovativna i poduzetnička klima u društvu kako bi se i sam
razvoj mogao dugoročno održati. Iako problem nezaposlenosti u
pojedinim razdobljima godine nije velik, gledajući opširno, to
jest problem koji je potrebno držati pod kontrolom. Samo se
kroz kvalitetnu edukaciju i sprječavanje odustajanja od
obrazovanja u mlađim generacijama može osigurati porast
zaposlenoti te održiv razvoj.
Cilj prioriteta 1.5: Kako na području LAG-a postoje mnoge gospodarske
djelatnosti, potrebno ih je sve jednako njegovati i unaprijeđivati
i ulagati u njihov razvoj kao i edukaciju radnika i
moderniziranje infrastrukture. Razvoj i gospodarstvo kao
pojedinačni aspekti ne mogu zaživjeti bez ključnih faktora –
pojedinaca. Svaki od njih, promatrajući gospodarstvo LAG-a,
ima svoje težnje za pojedinom djelatnosti. Stoga je potrebno
razvijati sve, ne izostavljajući niti jednu. Ovakvim djelovanjem
doprinijeti ćemo stvaranju raznolikosti, umrežavanja, ali i
promicanjem novoosmišljenih proizvoda i/ili usluga, sve što će
pridonijeti da LAG Rovinjštine podigne granicu mogućnosti i
razvoja.
Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, šumari, ribari, lovci, zapsolenici
u različitim gospodarskim djelatnostima (prerađivači i sl.)
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi
Stanovništvo LAG-a
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i
organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna
ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Prihodi od svake pojedine djelatnosti
Prihodi cjelokupnog gospodarstva
Broj tvrtki i obrta u svakoj djelatnosti
Broj radnika zaposlenih u svakom sektoru
Broj održanih edukacija i broj polaznika
Broj izgrađenih/nadograđenih skladišnih i prerađivačkih
kapaciteta
Broj novih tvrtki na tržištu
Broj novozaposlenih stanovnika
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Rješava se problem gašenja i naputanja pojedinih grana
gospodarstva. Spriječava se zatvaranje pojedinih poslovanja, i
posljedično, gubitak radnih mjesta te se time smanjuje rizik od
nezaposlenosti. Područje LAG-a, da bi razvoj bio održiv i
kontinuiran, stremi ka dodatnom razvoju svake od gospodarskih
djelatnosti koje postoje na LAG području.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
44
Cilj prioriteta 1.6: Budući da je turizam vrlo bitan za LAG, cilj je razviti
infrastrukturu i podići njenu kvalitetu kako bi usluge koje se
pružaju bile što kvalitetnije. Također ovdje spada i edukacija
stanovništva o pružanju što boljih i raznovrsnijih usluga u
turizmu. Cilj je razviti različite tipove turizma i stvorit
prepoznatljiv identitet LAG-a. Većina naselja LAG-a označena
su D kategorijom, što otvara prostora za daljnji napredak na
način da se kreiraju dodatne usluge i proizvodi, koristeći vlastite
resurse i prirodno i kulturno bogatstvo. Ljepotu LAG područja
potrebno je oblikovati i približiti svim skupinama u društvu,
stvarajući ponudu sukladno njihovoj dobi, zdravstvenom stanju
i mogućnostima. Neki od načina jesu uspostava inovativnih
ponuda – agroturizam za osobe s invaliditetom, vrste kampova
(ekskluzivni, eko, dječji, tematski), stvaranje labirinta za
adrenalinski turizam na zapuštenim poljoprivrednim
površinama od žitarica i/ili bilja, turistički ribolov u kombinaciji
sa ronjenjem i fotografiranjem pod morem, stvaranje novih
oblika fast-foodova u kojima će se spremati svježe i domaće
proizvode, po domaćoj recepturi. Također, stanovništvo LAG-a
je već nekoliko godina započelo sa očuvanjem autihtonih
pasmina, koristeći takvo djelovanje u svrhe zaštite prirodnog
naslijeđa, običaja, ali i za selektivne oblike turizma
(zdravstveni, adrenalinski, rekreativni i sl.)
Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG, šumari, lovci, turistički
djelatnici
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi,
nezaposleni, neaktivno stanovništvo
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji i djelatnici u turizmu
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke agencije i uredi,
poduzetnici, poljoprivrednici, agencije i organizacije vezane uz
turističke djelatnosti,nadležna ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj provedenih edukacija i radionica i broj polaznika
Broj novih usluga koje se pružaju
Broj novih proizvoda
Broj proizvoda i uspuga prilagođenih osobama s invaliditetom
Broj uređenih biciklističkih staza
Broj uređenih tematskih staza sa pripadajućom infrastrukturom
i signalizacijom
Broj naselja s kategorijom višom od oznake D
Broj korisnika/posjetitelj/potrošača novih inovativnih
proizvoda/usluga
Broj turističkih dolazaka i noćenja
Prihodi od turizma
Duljina trajanja turističke sezone
Broj turističkih vodiča za osobe s tjelesnim i mentalnim
oštećenjima
Izgradnja genoparka
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Sprječava se opadanje broja turista, pružaju se kvalitetnije
usluge kao i širi krug usluga gdje svatko može pronaći nešto po
svom ukusu. Produžuje se sezona, što posljedično ima pozitivne
pomake u trajanju radnih mjesta te povećanju prihoda od
turizma. Koliko su bitni posjetitelji, toliko se daje na važnosti i
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
45
lokalnom stanovništvu, pružajući im sadržaje koji će dodatno
uljepšati življenje na području LAG-a.
Cilj prioriteta 1.7: Cilj je dalje razvijati i unaprijediti proizvodnju i uzgoj domaćih
autohtonih proizvoda koji će pridonjeti stvaranju
prepoznatljivog identiteta LAG-a. Također se naglasak stavlja i
na ekološku proizvodnju kojom se nastoji promovirati LAG kao
područje zdravog načina života. Poticanjem poljoprivdne
proizvodnje, novim ili autohtonim proizvodima, stvorit će se
zaliha jednog od najvjrednijeg bogatstva koje pojedinac može
imati – hrana. Kada se uredi tržište poljoprivrednih proizvoda,
omogući razmjena informacija, oforme mogućnosti za
djelovanje, nastupi na tržištu i uspješnost su jedina posljedica.
Ciljane skupine: Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti: Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge, LAG, JLS, Istarska
županija, turistička zajednica i uredi, APPRRR, agencije i
organizacije vezane uz poljoprivredu, šumarstvo i ekološku
proizvodnju, nadležna ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj OPG-eva i drugih poljoprivrednih udruga
Broj novih proizvoda
Broj autohtonih proizvoda
Broj manifestacija domaćih proizvoda
Količine iskorištenih/prodanih proizvoda
Broj promidžbenih materijala o poljoprivrednim poizvodima na
području LAG-a sa/bez pripradajućim recepturama pripreme
Broj restorana u kojima se poslužuje isključivo domaći
proizvodi
Broj izgrađenih/nadograđenih skladišnih i prerađivačkih
kapaciteta
Broj nagrada osvojenih na raznim natjecanjima
Površina korištenog zemljišta
Broj proizvoda s oznakom EKO
Broj očuvanih pasmina
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Riješava se problem nekontroliranog uvoza proizvoda kojih ima
na samom području LAG-a. Podiže se kvaliteta proizvoda i
doprinosi boljolj ponudi u turizmu ali i svakodnevnom življenju
na području LAG-a. Uspostavljanjem svega navedenog, doći će
do daljnjeg porasta gospodarstva i dodatnom smanjenju
nezaposlenosti, ali i sprječavanju odljeva stanovništva s ruralnih
područja
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
46
Cilj prioriteta 1.8: Ribarstvo, kao tradicionalnu granu gospodarstva na obalnom
području LAG-a, potrebno je revitalizirati. Cilj je iskoristiti
podlogu bogate tradicije na ovom području i unaprijediti uzgoj i
lov korištenjem modernih tehnologija koje su prihvatljivije za
očuvanje okoliša. Također je cilj provoditi edukaciju o zaštiti
mora kao resursa te spriječiti prekomjerne izlove ribe i
uništavanje okoliša. Cilj je usmjerenje ribarstva ka održivom
razvoju, ali ujedno i unaprijediti ga i povećati prihode
Ciljane skupine: Ribari, udruge, zadruge
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti: Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge, LAG, JLS, Istarska
županija, turistička zajednica i uredi, APPRRR, agencije i
organizacije vezane uz poljoprivredu, šumarstvo i ekološku
proizvodnju, nadležna ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj brodova za ribolov
Broj korištenih novih tehnologija
Količina ulova
Broj održanih edukacija i broj sudionika
Prihodi od ribarstva
Broj obrta i OPG-eva te uzgajivača ribe
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Rješava se problem prekomjernog izlova ribe i korištenja
zastarjelih tehnologija kojima se šteti moru. Smanjuje
seopasnost od napuštanja ribarstva kao tradicionalne grane
gospodarstva na području LAG-a. Podiže se kvaliteta ribe i
proizvoda.
3.2.2. Cilj 2: Razvoj komunalne, prometne, socijalne i društvene infrastrukture
Prioritet Mjera/Aktivnost
P 2.1. Razvoj
komunalne i prometne
infrastrukture
A 2.1.1. Nadogradnja i unaprjeđenje kanalizacijskog sustava
A 2.1.2. Unaprjeđenje sustava odvodnje otpadnih voda i izgradnja
pročišćivača
A 2.1.3. Edukacija stanovništva o važnosti razvrstavanja otpada
A 2.1.4. Povećanje broja reciklažnih dvorišta
A 2.1.5. Izgradnja kompostane
A 2.1.6. Sanacija divljih odlagališta otpada
A 2.1.7. Izgradnja/nadogradnja mrtvačnica i uređenje groblja
A 2.1.8. Asfaltiranje i uređivanje prometnica
A 2.1.9. Izgradnja/nadogradnja i/ili uređivanje parkirnih mjesta
A 2.1.10. Izgradnja i/ili uređivanje javnih garaža
P 2.2. Razvoj društvene
infrastrukture
A 2.2.1. Izgradnja/nadogradnja dječjih vrtića i igrališta
A 2.2.2. Nadogradnja/opremanje škola (školske kuhinje,
blagavaonice, dvorane)
A 2.2.3. Modernizacija škola uvođenjem tehnologije za poboljšanje
kvalitete nastave
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
47
A 2.2.4. Obnavljanje i stavljanje u funkciju zapuštenih prostora i
zgrada za korištenje u različite društvene i socijalne aktivnosti
(muzeji, galerije, dom mladih, palijativa, hospicij, dnevni boravak za
djecu, dnevni boravak za osobe treće životne dobi i osobe s
invaliditetom)
A 2.2.5. Izgradnja i/ili opremanje ustanova zdravstvene skrbi i zaštite
A 2.2.6. Izgradnja prilaza za osobe s invaliditetom
A 2.2.7. Izgradnja/opremanje ureda lokalne uprave u koji bi mogli
dolaziti osobe s invaliditetom kako bi ih se kvalitetno uključilo u
aktivnosti zajednice
P 2.3. Razvoj civilnog
društva
A 2.3.1. Razvoj i potpora jačanju postojećih organizacija civilnog
društva
A 2.3.2. Potpora osnivanju i razvoju novih organizacija civilnog
društva
A 2.3.3. Umrežavanje organizacija civilnog društva sa ciljem
kreiranja usluge i zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom, djece,
osoba treće životne dobi
Svrha cilja Sam slogan LAG-a, „Zajedno“ pokazuje koliko je zajedništvo bitno
stanovništvu LAG-a. Kako bi društvo ostvarilo svoj puni potencijal
potrebna je uključenost svakog pojedinca u razvoj zajednice. Potrebno je
ulagati u razvoj ustanova za društveni razvoj, u jačanje udruga civilnog
društva kako bi se spriječila isključenost određenih socijalno osjetljivih
grupa kao što su pripadnici nacionalnih manjina, korisnici socijalne skrbi,
žene, mladi i drugi. Potrebno je stvoriti sinergiju društva i pojedinca u
kojoj ulaganje društva u pojedince rezultira njihovim doprinosom
zajednici.
Cilj prioriteta 2.1. Cilj je podići kvalitetu življenja na području LAG-a i stvoriti okruženje zdravog
življenja. Cilj je spriječiti daljnje zagađivanje okoliša pa time i štetan utjecaj na
zdravlje čovjeka. Isto tako nastoji se iskoristiti potencijal otpada kroz poticanje
stanovništva na odvajanje otpada, recikliranje, izgradnju kompostane. Jednako
tako, potrebno je osigurati da se spriječi zapuštenost groblja te omogući prostor
za dostojne ispraćaje pokojnih. Kako bi se uspostavila veća razina povezanosti
na LAG području, potrebno je urediti prometnice (asfaltirati, označiti valjanom
signalizacijom i sl), te samim time urediti dostatan broj parkirnih mjesta, bilo
kroz izgradnju javnih garaža ili nadogradnju parkirnih mjesta.
Ciljane skupine Stanovništvo LAG-a, turisti i posjetitelji, ribarska i poljoprivredna gospodarstva
Nositelji aktivnosti LAG, JLS, Županija, nadležno ministarstvo, stanovništvo LAG-a, civilno
društvo
Indikatori Broj divljih odlagališta otpada
Broj kućanstava priključenih na kanalizaciju
Broj prečistača
Broj polaznika edukacija
Broj kompostana i reciklažnih dvorišta
Broj izgrađenih/nadograđenih/opremljenih mrtvačnica
Broj uređenih šumskih puteva, zapuštenih prilaza i staza
Kilometi asfaltiranih prometnica
Broj parkirnih mjesta
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
48
Problemi koji se
rješavaju postizanjem
cilja
Riješava se problem zagađivanja tla i mora što će utjecati na poljoprivredu,
ribarstvo i lovstvo te na ostale djelatnosti. Nestaje štetan utjecaj zagađivanja na
zdravlje ljudi čime se doprinosti svakodnevici. Izgradnjom komunalne
infrastrukture podiže se kvaliteta života stanovništva štosprječava iseljavanje
stanovništa, pogotovo iseljavanje s ruralnih područja. Također, rješava se
problem stvaranja prometnih gužvi u sezoni zbog nedostatka parkirnih mjesta i
površina, čime se dobija na protočnosti i preglednosti samog područja.
Cilj prioriteta 2.2. Cilj je poboljšati kvalitetu života i osigurati osnovne životne uvjete stanovništvu
LAG-a. Prije svega razviti i poboljšati obrazovnu i zdravstveni sustav i njegovu
infrastrukturu te osigurati i približiti stanovništvu zdravstvene usluge i
mogućnosti školovanja. U potpunosti izgrađena društvena infrastruktura postaje
preduvjet za društveno-gospodarski razvoj u cjelini.
Ciljane skupine Stanovništvo LAG-a, djeca i mladi, osobe s invaliditetom, osobe treće životne
dobi
Nositelji aktivnosti LAG, Istarska županija, nadležno ministarstvo, nastavnici, profesori, odgajatelji
Indikatori Broj dječijih vrtića i igrališta
Broj igrališta za djecu s invaliditetom
Broj opremljenih škola
Broj korištenih tehnologija u školama
Broj novoobnovljenih prostora u obrazovnoj i zdravstvenoj infrastrukturi
Broj ambulanti
Broj izgrađenih prilaza i/ili dizala za osobe s invaliditetom
Problemi koji se
rješavaju postizanjem
cilja
Rješava se problem udaljenosti škola, vrtića i zdravstvenih ustanova
stanovništvu izvan gradova. Tako se smanjuju i troškovi života i povećava se
njegova kvaliteta što područje čini atraktivnim za život. Kao posljedica
prethodno spomenutoga, smanjuje se iseljavanje stanovništva, pretežno mlađeg,
s tog područja.
Cilj prioriteta 2.3. Civilno društvo u kavlitetno uređenim uvjetima i pratećom infrastruktrurom
postaje mreža sveobuhvatnog razvoja, koja zagovara promjene i svim ljudima
približava znanje, iskustvo i resurse . U ruralnim sredinama, organizacije
civilnog društva, pokretači su društvenog razvoja. One omogućuju privlačenje
sredstava za razvoj područja te su jedan od najvažnijih dionika ukupnog razvoja
LAG-a. Mogu na sebe preuzeti velik dio programa razvoja ljudskih resursa,
revitalizacije kulturno-povijesne i tradicijske baštine te očuvanja vrijedne
prirodne baštine područja, ali mogu i vrlo aktivno sudjelovati u gospodarskom
razvoju područja.
Ciljane skupine Postojeće i nove organizacije civilnog društva i građanske inicijative
Mladi, žene, osobe s posebnim potrebama, starije stanovništvo, nezaposleni,
inaktivni i umirovljeni stanovnici
Nositelji aktivnosti LAG, JLS, obrazovne institucije i ogranizacije, organizacije civilnog društva
Indikatori Broj potpornih programa razvoja civilnog društva
Broj uređenih prostorija (koje su prethodno bile zapuštene) te dane na korištenje
civilnom društvu
Broj osoba uključenih u civilno društvo
Broj projektnih aplikacija i provedenih projekata civilnog društva
Broj aktivnosti civilnog društva
Broj korisnika aktivnosti civilnog društva
Broj novih ogranizacija civilnog društva
Broj zajedničkih (partnerskih) aktivnosti organizacija civilnog društva
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
49
Problemi koji se
rješavaju postizanjem
cilja
Jačanjem i razvojem civilnog društva omogućuje se uključivanje osjetljivih
skupina društva u aktivnosti te oni postaju aktivni dionici općeg razvoja LAG-a.
Povećanje svijesti i uključivanja stanovnika u očuvanje i revitalizaciju kulturno-
povijesne, tradicijske i prirodne baštine područja. Razvojem civilnog društva
povećavaju se znanja i vještine privlačenja razvojnih sredstava te upravljanja
projektima, što uvelike može pomoći gospodarskom sektoru i razvoju LAG-a.
3.2.3. Cilj 3: Razvoj inovativnosti i inovacija uz istovremenu promociju korištenja
obnovljivih izvora energije
Prioritet Mjera/Aktivnosti
P 3.1. Razvoj inovacija u osnovnim
gospodarskim sektorima
A 3.1.1. Razvoj potpore inovacijama i inovativnim pristupima
razvoja područja
A 3.1.2. Razvoj inovativnih proizvoda i usluga
A 3.1.3. Organizacija i provedba edukacija s ciljem usvajanja
novih znanja i tehnologija
P 3.2. Potpora razvoju i korištenju
obnovljivih izvora energije
A 3.2.1. Analiza mogućnosti iskorištavanja postojećih
potencijala u OIE
A 3.2.2. Jačanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša i
korištenju obnovljivih izvora energije
A 3.2.3. Izgradnja infrastrukture potrebne za korištenje OIE
A 3.2.4. Poticanje aktivnosti u kojima se koriste obnovljivi
izvori energije
A 3.2.5. Edukacija potencijalnih korisnika o efikasnoj
potrošnji koristeći alternativne oblike energije
Svrha Cilja: Svrha ovog cilja je dovesti do stvaranja modernog, tehnološki
razvijenog i ekološki osvještenog stanovništva poticanjem
inovativnosti među stanovništvom, ulaganjem u razvoj
inovacija i ulaganjima u razvoj obnovljivih izvora energije.
To ima za posljedicu niz pogodnosti kao što je napredak i
razvoj gospodarstva i poljoprivrede, smanjenje troškova
života, očuvanje okoliša i zdravlja ljudi, opskrbljenost
energijom te stvaranje sredine ugodne za život. Ulaganje u
inovativnost pridonosi napretku društva i motivira
stanovništvo za daljnji napredak i razvoj te što je vrlo važno,
stvara uvjete za održiv razvoj.
Cilj prioriteta 3.1: Cilj je potaknoti stvaranje i korištenje inovacija u proizvodnji i
time je unaprijediti i modernizirati čime će se smanjiti troškovi
proizvodnje, a proizvodi će biti konkurentniji na tržištu i ekološki
prihvatljiviji.
Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a
Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG
Inovatori
Nositelji aktivnosti: Poduzetnici, poljoprivrednici, LAG, JLS, Istarska županija,
agencije i organizacije vezane uz istraživanje i razvoj, nadležna
ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani Broj inovacija
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
50
rezultati: Broj korištenih novih tehnologija
Cijene proizvoda
Broj poslovnih subjekata koji koriste nove tehnologije
Problemi koji se rješavaju postizanjem
cilja:
Rješava se problem preskupe, neefikasne i ekološki
neprihvatljive proizvodnje.Rješava se i problem
nekonkurentnosti proizvoda na tržištu
Cilj prioriteta 3.2: Cilj je proširiti svijest o potrebi korištenje obnovljivih izvora
energije te povećati njihovu primjenu i korištenje što će dovesti
do manjih troškova života i očuvanju okoliša pa tako i ljudskog
zdravlja. Doprinosi se održivom razvoju cjelokupnog područja
LAG-a
Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a
Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG
Nositelji aktivnosti: Poduzetnici, poljoprivrednici, LAG, JLS, Istarska županija,
agencije i organizacije vezane uz obnovljive izvore energije,
nadležna ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj pogona za proizvodnju obnovljivih izvora energije
Troškovi proizvodnje
Broj kućanstava koji koriste obnovljive izvore energije
Duljina javne rasvjete koja ima štedne žarulje I/ili ima napajanje
preko OIE
Broj poduzetnika i proizvođača koji koriste obnovljive izvore
energije
Broj održanih edukacija
Broj sudionika održanih edukacija
Problemi koji se rješavaju postizanjem
cilja:
Rješava se problem zagađivanja okoliša i previsokih troškova
života. Također se spriječava nepotrebno rasipanje dragocjene
energije i opskrba energijo. Raste svijest stanovništva o uvođenju
inovacija i modernizacije sustava opskrbe energijom i očuvanja
okoliša koje neposredno djeluje i na njihovo zdravlje.
Opskrbljenost energijom ključna je i za gospodarstvo, ali i samo
stanovništvo koje živi na području LAG-a. Doprinijeti će se
očuvanju okoliša čime će ljepote LAG-a ostati očuvane i za
buduće generacije.
3.2.4. Cilj 4: Revitalizacija kulturnog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa uz
istovremeno očuvanje prirodne baštine i zaštite okoliša
Prioritet Mjera/Aktivnosti
P 4.1. Razvoj turizma temeljenog na
kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini
A 4.1.1. Potpora razvoju novih oblika i postojeće turističke
ponude
A 4.1.2. Povezivanje ponude aktivnog i kulturno-povijesnog
turizma s drugim oblicima turističke ponude te postojećom
turističkom ponudom
A 4.1.3. Zaštita, standardizacija, oblikovanje i marketing
autentične ponude LAG-a
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
51
A 4.1.4. Priprema i organizacija manifestacija koje promoviraju
turističku ponudu
A 4.1.5. Razvoj oznake proizvoda i područja LAG-a
P 4.2. Valorizacija i smjernice za
stvaranje preduvjeta za održivo
korištenje resursne osnove
A 4.2.1. Popis, analiza stanja i valorizacija vrijednih prirodnih
resursa
A 4.2.2. Popis, analiza stanja i valorizacija graditeljske i
spomeničke baštine sa smjernicama revitalizacije temeljene na
načelima održivog razvoja
A 4.2.3. Popis, analiza stanja i valorizacija tradicijskih obrta sa
smjernicama revitalizacije
A 4.2.4. Popis, analiza stanja i valorizacija tradicijskih,
autohtonih i inovativnih poljoprivrednih proizvoda i
gastronomske ponude područja
P 4.3. Zaštita i očuvanje okoliša A 4.3.1. Aktivnosti edukacije stanovništva svih životnih dobi o
zaštiti okoliša
A 4.3.2. Kreiranje mogućnosti za očuvanje okolišta kroz
alternativne načine zbrinjavanja i iskorištavanja otpada
Svrha Cilja: Svrha je iskoristiti potencijal kulturnog naslijeđa za promociju područja,
stvaranje njegove prepoznatljivosti u svijetu, stvaranje njegovog specifičnog i
jedinstvenog identiteta, kao i za razvoj turizma, ali ujedno i uz očuvanje i
njegovanje same kulturne baštine. Područje LAG-a obiluje svijetski priznatom
materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom izuzetne vrijednosti i
ljepote. Očuvanjem tog naslijeđa pridonosi se očuvanju kulture i povijesnog
identiteta, ali isto tako stvara se prilika za stvaranje prihoda od turizma i za
promicanje u svijetu.
Cilj prioriteta 4.1: Cilj iskoristiti bogato povijesno nasljeđe i kulturnu baštinu u svrhu promoviranja
LAG-a kao u svijetu prepoznatljivog turističkog odredišta. Uz to cilj je i zaštititi i
obnoviti baštinu te je staviti u funkciju turima gdje turisti mogu razgledavati
očuvanu materijalnu baštinu i prisustvovati raznim manifestacijama nematerijalne
kulturne baštine LAG-a po čemu je on specifičan.
Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge, tradicijski obrti
Postojeći i novi proizvođači tradicijskih proizvoda
Postojeći i novi ponuditelji usluga zasnovanih na prirodnim i kulturno-povijesnim
resursima područja
Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem,
revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine
Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, neaktivni stanovnici
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, poduzetnici, OPG, civilno
društvo
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj održanih manifestacija
Broj sudionika
Broj obnovljenij kulturnih objekata
Broj obnovljenih fasada i pročelja
Broj osmišljenih i uređenih „puteva baštine“
Broj posjetitelja
Prihod od turističkih obilazaka
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
52
Broj turističkih vodiča na obilascima
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Pridonosi se samom očuvanju kulturne baštine i spriječava se njeno izumiranje i
zaborav. Njeguje se tradicija i promovira se u svijetu, a ujedno doprinosi i zaradi i
prihodima u turizmu. Povećava se broj radnih mjesta i produžuje se sezona.
Cilj prioriteta 4.2: Poseban prioritet dan je upravo popisu, analizi i valorizaciji resursne osnove kao
baze za razvoj proizvoda i usluga koje se baziraju na lokalnim resursima,
mogućnostima i potencijalima.
Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge
Civilno društvo
Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem,
revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine
Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, nezaposleni, neaktivni stanovnici
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo,
poduzetnici
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj novih stručnih radova i podloga s popisima, valorizacijom i smjernicama
revitalizacije te održivog korištenja prirodne baštine
Broj novih stručnih radova i podloga s popisima, valorizacijom i smjernicama
revitalizacije te održivog korištenja kulturno-povijesne baštine
Broj novih stručnih radova i podloga s popisima, valorizacijom i smjernicama
revitalizacije te mogućnostima uključivanja u turističku ponudu
Broj objavljenih informativnih izdanja o prirodnoj, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj
baštini, te ponudi područja LAG-a Rovinjštine
Baza podataka o prirodnoj, kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini LAG-a
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Evidentiranje i valorizacija prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine sa
stručnim smjernicama očuvanja, revitalizacije i mogućnostima održivog korištenja
Cilj prioriteta 4.3: Cilj je podići razinu svijesti stanovništva LAG-a i potaknuti ih na akciju za očuvanje
okoliša u kojem i od kojeg žive. Cilj je oformiti zdrav način života u kojem
stanovništvo brine za dobrobit zajednice i okoliše te mijenja stare i štetne navike i
tako doprinosi održivom razvoju. Ujedno se iskorištavaju i materijali koji su se prije
smatrali otpadom i zagađivali okoliš a danas pružaju priliku za dodatni izvor
prihoda i energije
Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a
Civilno društvo
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, civilno društvo, turističke zajednice i uredi
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj edukacija i broj sudionika
Broj kućanstava koje razvrstava otpad
Broj proizvođačkih pogona koji zbrinjavaju otpad na ekološki prihvatljiv način
Broj kompostana i reciklažnih dvorišta
Broj uređenih odlagališta otpada
Broj kapaciteta prerade otpada i stvaranje sekundarnih sirovina
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Rješava se problem zagađenja okoliša, tla i mora koji negativno utječu na
gospodarstvo, poljoprivredu i ribarstvo pa i na zdravlje ljudi. Spriječava se rasipanje
viška materijala koji štetno djeluje na okoliš ,, a iz njega se može izvući korist, kako
u smislu prihoda, recikliranja tako i u smislu opskrbe energijom.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
53
3.2.5. Cilj 5: Razvoj ljudskih potencijala
Prioritet Mjera/Aktivnost
P 5.1. Razvoj cjeloživotnog učenja i
obrazovanja odraslih
A 5.1.1. Izgradnja i opremanje ustanova za cjeloživotno
obrazovnaje i izobrazbu
A 5.1.2. Kreiranje programa koji će biti odgovor na
potraživanja područja, tržišta rada i gospodarskog sektora s
ciljem stvaranja kvalitetne radne snage i sprječavanja
depopulacije
A 5.1.3. Izgradnja i opremanje ustanova za cjeloživotno
obrazovnaje i izobrazbu
A 5.1.4. Razvoj i implementacija inovativnih metoda
osposobljavanja i obrazovanja, učenje na daljinu
A 5.1.5. Osiguravanje infrastrukture kako bi se potaknulo
umrežavanje stanovništva, tj.pojedinih skupina u društvu, što
bi doprinijelo kvalitetnoj razmjeni informacija, stvaranju
partnerstava i visokoj aktivnosti zajednice
P 5.2. Razvoj mogućnosti za
uključivanje mladih u aktivni život
zajednice
A 5.2.1. Organiziranje raznih sportskih i kulturnih aktivnosti
za djecu i mlade
A 5.2.2. Organiziranje kreativnih radionica za djecu i mlade
A 5.2.3. Organizacija i provedba programa stvaranja i
unaprjeđenja vještina vrtićke i osnovnoškolske djece
P 5.3. Unaprjeđenje aktivnosti i
programa razvoja za uključivanje
osoba s invaliditetom, žena, osoba
treće životne dobi u život zajednice
A 5.3.1. Organiziranje programa za marginalizirane skupine u
društvu koji će doprinijeti razvoju znanja i vještina (kako u
svakodnevnom životu tako i poslovnom)
A 5.3.2. Osiguravanje infrastrukture i podrške za umrežavanje
dionika i kreiranje proizvoda i pokretanje poslovanja među
marginaliziranim skupinama u društvu
P 5.4. Obrazovanje za poduzetništvo A 5.4.1. Analiza postojećih programa i aktivnosti formalnog i
neformalnog obrazovanja usmjerenih na razvoj poduzetničkog
okruženja i jačanja sposobnosti poduzetnika te poduzetništva
u cjelini
A 5.4.2. Analiza potreba i izrada programa obrazovanja za
podršku jačanju i razvoju poduzetništava u svim segmentima
društva
Svrha Cilja: Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa, te jačanju umrežavanja
lokalnih proizvođača i pružitelja usluga, odnosno, poduzetničkog
sektora, putem programa stjecanja znanja i vještina imati će dugoročan
utjecaj na održivost strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom
aktivnosti u duhu načela održivosti i integriranog ruralnog razvoja,
odnosno, provedbom prema načelima LEADER programa. Jačanje
ljudskih resursa, implementacijom aktivnosti lokalne razvojne
strategije, pridonijeti će održivosti jedinica lokalne samouprave, te im
omogućiti povećanje financijskih sredstava kojima će raspolagati, te
poboljšanje upravljanja javnim proračunskim sredstvima na
učinkovitiji način, budući su jedinice lokalne samouprave nositelji
ukupnog razvoja svojih lokalnih zajednica. Također, jačanje ljudskih
resursa u civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju,
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
54
posebno u dijelu stjecanja znanja i vještina u samofinanciranju svojih
aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz drugih izvora,
izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su
važni za opću društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost
provedbe lokalne razvojne strategije. Konačno, jačanje ljudskih resursa
u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva cjelokupnog
područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time,
omogućiti i održivost implementacije strategije i postizanja strateških
ciljeva.
Cilj prioriteta 5.1: Obrazovanje odraslih pomaže pri rješavanju izazova i problema s kojima se
pojedinci susreću na tržištu rada na način da im se omogućava da poboljšaju
i osvježe svoje znanje i kompetencije. Obrazovanje odraslih je vitalni dio
cjeloživotnog učenja. No sudjelovanje odraslih u obrazovanju i
osposobljavanju je ne samo ograničeno, već i neuravnoteženo. Potrebno je
jačati kulturu kvalitete, posvećujući posebnu pažnju učenicima, stručnom
usavršavanju osoblja, kao i radu pružatelja usluga obrazovanja odraslih.
Provedba sustava priznavanja i potvrđivanja neformalnog i informalnog
učenja bitna je kao pomoć pri motivaciji odraslih. Cilj prioriteta je poboljšati
privlačnost i pristup obrazovanju odraslih, posebno odraslima s nižom
stručnom spremom, pripadnicima skupina u nepovoljnom položaju te
marginaliziranim skupinama građana.
Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, neaktivni
stanovnici
Civilno društvo
Stanovništvo LAG-a
Poduzetnici
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne institucije i organizacije, HKG,
HOK, HZZ, udruge
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj programa osposobljavanja i usavršavanja
Broj polaznika programa osposobljavanja i usavršavanja
Broj osoba koje su se nakon završenog programa osposobljavanja i
usavršavanja zaposlile ili pokrenule vlastito poslovanje
Broj pripadnika organizacija civilnog društva i poduzetnika uključenih u
razmjenu informacija i pokretanje neformalnih programa usavršavanja
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Problemi koji će se riješiti streme ka osiguranju načina poboljšanja znanja i
komptencija odraslih kako bi ih se kvalitetno uključili u aktivnosti zajednice
i učinkovitijem djelovanju na tržištu rada. Potrebno je povećati odraslima
pristup temeljnim vještinama kao što su pismenost, komuniciranje na stranim
jezicima, matematička kompetencija, temeljna kompetencija iz prirodnih
znanosti i tehnologije, digitalna kompetencija, građanske i poduzetničke
kompetencije. Osigurat će se druga prilika za kvalitetno obrazovanje i
osposobljavanje mlađim odraslim osobama i odraslima koji trebaju
poboljšati svoje temeljne vještine. U konačnici, početi će sa razvijanjem
inovativnih pristupa poučavanju i učenju kako bi se stvorile dodatni aspekti
konkurentnosti LAG-a Rovinjštine.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
55
Cilj prioriteta 5.2: Populacija mladih osjeća niz problema u različitim dijelovima i/ili razinama
društvenog života koji ih nerijetko stavljaju na marginu. Jedan od
pokazatelja jest i njihov odlazak iz svojih domova u potrazi za poslovima i
mogućnostima samostalnog života. Mogućnosti mladih ljudi da ostvare svoje
potrebe i ispune svoja očekivanja limitirane su različitim nedostacima kao
što je nepostojanje pojedinih usluga i aktivnosti za mlade, te slaba efikasnost,
loš kvalitet i nedovoljan opseg pojedinih usluga koje se nude mladima. No
multikulturalnost i multinacionalost, koje su ujedno jedne od ključnih
prednosti LAG-a, otvaraju mladima široke mogućnosti za djelovanje,
provođenje aktivnosti i razmjenu informacija i ideja.
Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom
Civilno društvo
Stanovništvo LAG-a
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, institucije i organizacije vezane uz obrazovanje
i/ili kulturu i kulturne aktivnosti, udruge civilnog društva
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj prostora namijenjenih za aktivnosti mladih
Broj programa i/ili aktivnosti u kojima su mladi voditelji ili partneri
Broj mladih uključenih u aktivnosti i programe koji doprinose stvaranju
kvalitetnijoj aktivnosti zajednice
Broj promidžbenih materijala koji govore o budućim i/ili provedenim
aktivnostima mladih
Broj pismenih i/ili audiovizualih materijala o
proizvodima/uslugama/radovima mladih
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Problemi koji se ovim prioritetom rješavaju su višestruki. Prije svega
iskoristiti će se zapušteni prostori koje imaju svaka od JLS na području
LAG-a. Nadalje, omogućit će se mladima da se kroz različite aktivnosti koje
odgovaraju njihovim željama i potrebama, uključe u život zajednice i
doprinose cjelokupnoj zajednici na način da se kroz ponudu usluga,
proizvoda i radova koji proizađu iz spomenutih aktivnosti stvori
prepoznatljiva slika LAG-a Rovinjštine. Na taj će se način potaknuti mlade
da budu aktivni građani.
Cilj prioriteta 5.3: Cilj prioriteta jest osiguranje potpune integracije osoba s invaliditetom,
djece, žena te osoba treće životne dobi ostvarivanjem integracije na važnim
životnim područjima ravnopravnim sudjelovanjem u političkom, javnom i
kulturnom životu, u procesu odgoja i obrazovanja, u zapošljavanju,
zdravstvu i rehabilitaciji, u socijalnoj zaštiti, u pravnoj zaštiti i zaštiti od
nasilja, u istraživanju i razvoju i u drugom. Spomenute skupine stanovnika
nisu homogena skupina i ne doživljavaju sebe kao odvojenu populacijsku
skupinu nego su integralni dio zajednice u kojoj aktivnim uključivanjem
žive, rade i stvaraju. Upravo stoga, strategija LAG-a uvrstila je njih kao
ravnopravne sudionike u društvu pri čemu se naglasak stavlja na stvaranje
dodatnih aktivnosti kako se niti jedna od skupina ne bi u nekom aspektu
življenja osjećala izolirano.
Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, neaktivni
stanovnici
Stanovništvo LAG-a
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne institucije i organizacije, HKG,
HOK, HZZ, udruge
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
56
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj aktivnosti i/ili programa namijenjenih marginaliziranim skupinama u
društvu
Broj sudionika aktivnosti i/ili programa
Broj promidžbenih materijala o dostignućima i planiranim aktivnostima
djece, žena osoba s invaliditetom te osoba treće životne dobi
Broj prostorija prenamijenjenih za aktivnosti osoba s invaliditetom, djece,
žena te osoba treće životne dobi
Broj izgrađenih prilaza i/ili opremljenih prostorija kako bi se osobama s
invaliditetom omogućilo sudjelovanje u političkim, društvenim i kulturnim
javnim aktivnostima
Broj uređenih edukativnih parkova (npr. životinjski park u kojemu će se
djecu učiti o životinjskom svijetu i/ili načinima i prednostima zdrave
prehrane)
Broj turističkih vodiča za osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Stvaranjem kvalitetne socijalne mreže, promatrane skupine postaju aktivniji i
zadovoljniji, više su uključeni u život zajednice (npr. kino, kazalište,
organizirani sadržaji) i samim time zadovoljniji su položajem u društvu jer
imaju prilike pridonositi zajednici. Mogućnosti koje proizlaze iz
postavljenog prioriteta su velike, od stvaranja karakterističnih proizvoda koji
mogu biti sastavnica turističke ponude do pokretanja poslovanja koje će za
posljedicu imati da razvoj LAG-a bude održiv.
Cilj prioriteta 5.4: Ključna kompetencija razvijanja osjećaja za inicijativu i poduzetništvo
uključuju sposobnost pretvaranja ideja u djelovanje, rad u sklopu projekata i
timova, te učenje o funkcioniranju gospodarstva. Dobro osmišljeni programi
cjeloživotnog obrazovanja mogu poduprijeti razvijanje ove kompetencije
potičući inicijativnost, inovativnost i kreativnost te uspostavljajući
partnerstva s poslovnim sektorom. Projekti u okviru ovoga prioriteta trebaju
poduprijeti jače povezivanje s poslovnim sektorom kako bi strukovno
obrazovanje i osposobljavanje više odgovaralo potrebama tržišta rada. Cilj
svakog od programa treba biti poboljšanje vezano za utvrđivanje sektora i
predviđanje potreba za vještinama i kompetencijama te njihovo bolje
uključivanje u strukovno obrazovanje i osposobljavanje.
Ciljane skupine: Civilno društvo
Stanovništvo LAG-a
Poduzetnici
Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne institucije i organizacije, HKG,
HOK, HZZ, udruge
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj programa osposobljavanja i usavršavanja koji odgovaraju na potrebe
tržišta rada
Broj polaznika programa osposobljavanja i usavršavanja koji odgovaraju na
potrebe tržišta rada
Broj osoba koje su se nakon završenog programa osposobljavanja i
usavršavanja pokrenule vlastito poslovanje
Broj poduzetnika uključenih u razmjenu informacija i pokretanje
neformalnih programa usavršavanja
Broj programa osposobljavanja i usavršavanja koji u svojim modulima
koriste inovativne načine učenja i podučavanja
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
57
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Usklađivanjem programa osposobljavanja i usavršavanja temeljem
potreaživanja tržišta rada, ali i samog gospodarstva u cjelini, doprinijeti će
tome da će svaki od stanovnika dobiti aktivnu (kroz usavršavanje) podršku
za djelovanje, za iskorištavanje svojim mogućnosti, znanja i vještina.
Društveno odgovorno poslovanje postati će sastavnim dijelom poslovne
zajednice. A sve spomenuto doprinijeti će da razvoj LAG-a bude kontinuiran
te neovisan o oscilacijama u gospodarstvu, jer će se prilagodljivost i želja za
radom pokazati pokretačima uspjeha.
4. Strategija izrade i provedbe Strategije
4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije
Razloga za osnivanje bilo je nekoliko. LAG obuhvaća područje koje se suočava razvojnim
problemima u vidu niske stope zaposlenosti, niskog gospodarskog rasta i s time povezani ustrajni
trend depopulacije. Nadalje, dodatan cilj osnivanja LAG je pomoći ruralnim područjima da drže korak
s urbanim regijama, te naučiti korisnike kako oblikovati, voditi i primijeniti participacijski proces
planiranja na lokalnoj razini.
Hodogram aktivnosti
Aktivnosti 2013.godina Veljača Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan
Predstavnici općina Bale, Kanfanar i Žminj te Grada Rovinja potpisali Sporazum o postupku i mjerama za osnivanje Lokalne akcijske grupe (LAG) Rovinjštine
Stručna edukacija organizacijskog odbora
Seminar „Osnivanje Lokalne akcijske grupe Rovinjština“ - cilj upoznati širu javnost sa procesom osnivanja Lokalne akcijske grupe – LAG, prednostima uključivanja u LAG
Seminar „Osnivanje Lokalne akcijske grupe Rovinjština“
Osnovana Lokalna akcijska grupa - LAG „Rovinjština" koja obuhvaća područje Grada Rovinja-Rovigno te Općina Bale-Valle, Kanfanar i Žminj.
Prva radionica vezana uz izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a Rovinjštine
Druga radionica za SWOT analizu - radionica sa prevezana uz izradu LRS LAG-a, s predstavnicima javnog, privatnog i civilnog sektora – SWOT analiza
Treća radionica vezana uz izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a Rovinjštine – usvajanje SWOT-a, definiranje vizije, slogana, ciljeva
Usvajanje LRS LAG-a Rovinjštine
Primjenom ključnih elemenata održivog razvoja, Lokalna akcijska grupa (LAG) "Rovinjštine"
pristupila je izradi lokalne razvojne strategije te utvrdila razdoblje za njezinu provedbu (2013. – 2014.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
58
godine). Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a "Rovinjštine" zasnivale su se na sedam
osnovnih LEDAER načela
• primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije,
• plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva,
• postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti,
• utjecaj provedbe strategije na okoliš,
• održivost strategije bez sredstava javne pomoći,
• plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije,
• praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za
ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata,
• LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u
zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a.
• Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što
najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih
mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz
različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a
"Rovinjštine"
Radionice za izradu LRS-a nisu bile usmjerene samo na izradu samog strateškog dokumenta, već
prvenstveno prema osvješćivanju potrebe suradnje svih razvojnih sektora, javnog, civilnog i privatnog,
te prihvaćanju svih dobrih razvojnih ideja bez obzira od kuda su pristigle.
Za provedbu postupka izrade formirana je posebna radna grupa iz redova predstavnika javnog,
civilnog i poslovnog sektora koju su činili, te su pod vodstvom stručnog savjetnika UNDP-a, proveli
postupak izrade koji se zasnivao na prethodnim pripremama svih potrebnih materijala za raspravu koji
su se članovima radne grupe dostavljali elektroničkim putem najmanje sedam dana prije sastanka,
zajedničkih sastanaka na kojima su se odluke i zaključci donosili konsenzusom, pripreme za
prezentaciju inicijativnom odboru LAG-a, te uključivanjem i raspravom sa širim krugom razvojnih
dionika oko važnih dijelova strategije.
Analiza stanja temelji se kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Za izradu strategije
posebno su bili izrađeni upitnici. Upitnik su popunjavale sve JLS sa područja LAG-a, koristeći
službene baze podataka i svoje interne evidencije. Svi su koristili podatke iz Popisa stanovništva iz
2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju i
brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001. nisu u potpunosti pouzdani. Podaci Popisa
stanovništva 2011. nisu još u cijelosti obrađeni, stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u
ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, općinama i naseljima, obrazovna struktura,
broj osoba kojima je potrebna pomoć druge osobe prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti,
nepismenost te informatička pismenost.
Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih kultura i
poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog zavoda za statistiku, no
kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa poljoprivrede 2003.
nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za nadopunu podataka u
poljoprivredi (površine i broj OPG), korišteni su i podaci APPRR-a iz 2012.godine. Za potrebe
praćenja trenda gospodarskih aktivnosti na području LAG-a korišteni su statistički pokazatelji HGK,
HOK i HZMO-a.
Pripremi izrade Strategije prethodila je i izrada i elektronička dostava spomenutih jedinstvenih
upitnika za prikupljanje aktualnih podataka o stanju u prostoru kako bi se dionici izrade LRS upoznali
i s načinom i izvorima podataka potrebnih za njezinu provedbu u kasnijem razdoblju, ali i izrada i
elektronička dostava jedinstvenog obrasca kreiranog posebno za LAG, za prikupljanje projektnih ideja
širokog kruga razvojnih dionika iz svih sektora.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
59
Skupština (dobna i spolna struktura), Odbori....uspostavljanje tijela i uređivanje načina djelovanja
LAG-a. Skupština LAG-a Rovinjštine ima 101 člana. Upravni odbor LAG-a ima 9 članova, od čega
su 4 žene i 5 muškaraca. Nadzorni odbor ima tri člana (3M).
4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u
zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim
skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve. LAG će
prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje
aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji
tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa ospsobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG
će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj
viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost
cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu
promovirati kao područje područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i
jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.
LAG će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u
svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost
cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu
promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti
te jednakih mogućnosti za sve.
Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što najviše
ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja.
Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste
jedinstvene prednosti područja LAG-a “Rovinjštine”. Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan
proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem
osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj
viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim
djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i
stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.
LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao zavidnu razinu uvažavanja
načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez
obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbe,
društvenog položaja ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u
kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u okviru
implementacije strategije.
Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina LAG je u samom
postupku pripreme Lokalne razvojne strategije i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu
uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike
područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,
izborazbi, društvenom položaju ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će
ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u
okviru implementacije strategije. LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i
marginalnih skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. LAG će
prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
60
aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji
tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa ospobljavanja za uključivanje u tržište rada.
Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve
mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika
ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom
međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i
prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja
prostora koje ih je oblikovalo.
Provedbeno tijelo LAG-a, kao i svi njegovi članovi, pred sobom imaju složen zadatak koji obuhvaća
razvoj projekata koji uvažavaju potrebe i imaju utjecaj na cjelokupno područje LAG-a, brinu se za
odabir, razradu i kandidiranje projektnih ideja/aplikacija koji doprinose ostvarenju strategije i njezinih
ciljeva; jačaju kapacitet lokalnih zajednica za sudjelovanje u provedbi strategije, jačaju društveni
kapital i kreiraju identitet područja; brinu se za aktivno uključivanje marginaliziranih i ugroženih
društvenih u provedbu strategije.
4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Tabela 22 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Prioritetne
programske
aktivnosti
Vrijeme provedbe 2013-2014
2013 2014
IV I II III IV
Strateški cilj 1
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
Strateški cilj 2
2.1.
2.2.
2.3.
Strateški cilj 3
3.1.
3.2.
Strateški cilj 4
4.1.
4.2.
4.3.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
61
4.4.
Strateški cilj 5
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog razdoblja
implementacije strategije 2013-2014, ali s različitim intenzitetom; u gornjoj tablici prikazani su
indikativno. Ova LRS predstavlja samo ishodišnu smjernicu za razdoblje 2015-2020.
4.4 Sposobnost upravljanja javnim sredstvima
Lokalna razvojna strategija, kao partnerski strateški dokument, omogućila je, od strane sva tri ključna
sektora razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih
prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih problema,
razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Lokalna razvojna strategija jest alat pomoću kojeg
Lokalna akcijska grupa kao operativan tim, provodi njezinu implementaciju i postiže ukupan razvoj
područja LAG-a, što pridonosi širem cilju, integriranom ruralnom razvoju područja, čime se,
sinergijski, omogućuje trajnost i održivost strategije.
Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za
suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti, stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i održivu
strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu implementaciju. Različitost
stavova, mišljenja i pristupa rješavanju problema lokalnog razvoja, koji uključuje različite
organizacije, institucije i pojedince u području LAG-a, a koji su postigli kosenzus oko zajedničkih
razvojnih smjernica područja, omogućilo je usvajanje načela održivog integriranog ruralnog razvoja i
upravljanja njime.
Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa, te jačanju umrežavanja lokalnih proizvođača i
pružatelja usluga, odnosno, poduzetničkog sektora, putem programa stjecanja znanja i vještina imat će
dugoročan utjecaj na održivost strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom aktivnosti u duhu
načela održivosti i integriranog ruralnog razvoja, odnosno, provedbom prema načelima LEADER
programa. Jačanje ljudskih resursa, implementacijom aktivnosti lokalne razvojne strategije, pridonijeti
će održivosti jedinica lokalne samouprave, te im omogućiti povećanje financijskih sredstava kojima će
raspolagati, te poboljšanje upravljanja javnim proračunskim sredstvima na učinkovitiji način, budući
su jedinice lokalne samouprave nositelji ukupnog razvoja svojih lokalnih zajednica. Također, jačanje
ljudskih resursa u civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju, posebno u dijelu stjecanja
znanja i vještina u samofinanciranju svojih aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz
drugih izvora, izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su važni za opću
društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost provedbe lokalne razvojne strategije. Konačno,
jačanje ljudskih resursa u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva cjelokupnog
područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time, omogućiti i održivost
implementacije strategije i postizanja strateških ciljeva.
Osposobljavanje članova LAG-a, uspostava stalnog ureda LAG-a s njegovim voditeljem, također će
pridonijeti održivosti strategije, budući da će se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na različite
natječaje, osigurati dodatna sredstva za implementaciju aktivnosti identificiranih strategijom.
Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njegovo
umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu održivost. Važno je
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
62
napomenuti kako članovi LAG-a već imaju iskustvo u provedbi IPA projekata, kao i projekata
financiranih sredstvima iz drugih programa EU, što dokazuje njegovu sposobnost upravljanja javnim
sredstvima.
Grafikon 11 Fiskalni kapacitet LAG-a Rovinjštine
Izvor: Državni ured za reviziju, podaci izvješća 2011.
No ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a. Razvoj se ne
odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti
razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog
područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom
međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i
prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja
prostora koje ih je oblikovalo.
4.5 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš
Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje
prostorom definirano je i ugrađeno u strateške ciljeve LRS, kako u razvoj gospodarstva tako i u razvoj
komunalne infrastrukture. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine naznačena je
kao najviše rangiran prioritet što pokazuje uvažavanje visoko vrijedne prirodne baštine kao značajne
resursne osnove, što je i detaljno prikazano u osnovnoj SWOT analizi. Temeljem toga, sve
gospodarske aktivnosti moraju se provoditi sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, te su dužne pribaviti
studiju ili elaborat utjecaja na okoliš od ovlaštenih konzultantskih tvrtki. Predložene aktivnosti po
definiranim ciljevima neće imati negativog utjecaja na okoliš, već vode smanjivanju istog. One,
također, naglašavaju kako je očuvan okoliš i bogati prirodni resursi jedna od važnijih prednosti, dok se
devastacija prirodnih resursa smatra potencijalnom prijetnjom. Mogućnosti korištenja okoliša kao
sredstva za privlačenje stranih izravnih ulaganja ili, pak, jačanje i/ili razvoj opsega sektora zaštite
okoliša mogle bi se dodatno razraditi kao čimbenik povećanja regionalne konkurentnosti. Lokalna
razvojna strategija dala je velik naglasak na očuvanje visoko vrijedne prirodne baštine i okoliša te dala
posebnu stratešku potporu razvoju i uporabi obnovljivih izvora energije, dok je održiv razvoj postavila
kao nadređen horizontalni cilj kojem moraju težiti, i u sebi imati ugrađen, svi implementacijski
razvojni projekti LAG-a.
4.6 Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći
Strategija je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i rasprave, pri čemu su svi
ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe, a nadalje u konzultacijama s
cijelim inicijativnim odborom LAG-a koji, nakon formalnog osnivanja, predstavlja skupštinu LAG-a.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
63
Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira
odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na
lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2013-2014. te stvara dobre temelje za kreiranje
novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020.
Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS biti će prikupljena članarinom predstavnika svih
sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i
apliciranjem projekata na regionalne i međunarodne izvore financiranja, te za sredstva namijenjena
provedbi programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.
Članarine koje je LAG predvidio, sistematizirane su po kategorijama: JLS 3.000,00 kn, udruge 150,00
kn, OPG, obrtnici i tvrtke 200,00 kn, TZ 500,00 kn, te škole,vrtići 200,00 kn. LAG će organizirano
pristupiti poticajnim sredstvima županijske razine za potrebe svojih stanovnika i gospodarstvenika, ali
pružati potporu privatnom sektoru, organizacijama i institucijama, sa svog područja, za apliciranje na
poticajna razvojna sredstva nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja. LAG će poticati
objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih, nacionalnih i
međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim dionicima područja LAG-
a. Tijekom prvog dijela provedbenog razdoblja LRS, LAG će postati relevantan razvojni dionik
sposoban pružati potporu i logistiku potrebnu za provedbu objedinjenih poticajnih sredstava različitih
izvora i nositelja.
U okviru implementacije strategije, LAG će organizirati i različite promotivne manifestacije i sajmove
s ciljem promocije ponude područja LAG-a i distribucije lokalnih proizvoda i usluga, te i tim putem
stjecati sredstva za provedbu aktivnosti za implementaciju strategije, tako da će održivost strategije
biti osigurana.
Lokalna razvojna strategija je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat
suradnje svih JLS dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će se koristiti za
postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe i trenutačne mogućnosti
naznačenog područja. Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje
ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost
aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2013-2014. te stvara dobre
temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje
2014.-2020.
Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj instrument
praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili nedostatake u radu i
provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju aktivnosti vezanih uz provedbu
LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj razini, prije pripreme godišnjeg izvješća
o radu LAG-a i provedbi LRS.
Program rada temeljit će se na programu rada i provedbe projekata svih partnera okupljenih pri izradi
LRS za razdoblje 2013-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će imati mogućnost
izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će dva puta godišnje objavljivati
natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi zainteresirani imat će mogućnost dostave
projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a.
4.7 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014
Tabela 23 Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3
IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
64
Indikativan broj projekata
naveden u LRS za
razdoblje 2013. – 2014.
Plan potrebnih sredstava
(javna potpora) za
realizaciju projekata za
razdoblje
2013. – 2014., kn
2013. 2014. 2013. 2014.
101 – »Ulaganje u poljoprivredna
gospodarstva u svrhu restrukturiranja i
dostizanja standarda Zajednice«
103 – »Ulaganja u preradu i trženje
poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu
restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja
standarda Zajednice«
301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne
infrastrukture«
302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih
gospodarskih aktivnosti«
UKUPNO
Svjesni da je APPRRR tijekom ljeta 2013. objavio na svojim internetskim stranicama informaciju da
do daljnjega neće biti objave natječaja za korištenje IPARD sredstava, sudionici radne skupine za
izradu LRS-a ipak su odlučili o popunjavanju ove tablice. Razlog za spomenuto nalazi se u činjenici
da i oni sami žele uvidjeti interes među svojim građanima o područjima budućih projekata, kako bi
pravovremeno omogućili savjetodavnu i inu podršku.
4.8 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i
indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti
Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za
suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti, stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i održivu
strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu implementaciju. Različitost
stavova, mišljenja i pristupa rješavanju problema lokalnog razvoja, koji uključuje različite
organizacije, institucije i pojedince u području LAG-a, a koji su postigli kosenzus oko zajedničkih
razvojnih smjernica područja omogućilo je usvajanje načela održivog integriranog ruralnog razvoja i
upravljanja njime. Metodologija izrade strategije doprinjela je formiranju jakih, dugoročnih veza na
području LAG-a usmjeravanjem aktivnosti na različite oblike suradnje putem partnerskih odnosa, te
omogućila razvoj mreže institucija, organizacija i poduzetnih pojedinaca koji su svi usmjereni ka
postizanju zajedničkih strateških ciljeva.
Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a „Rovinjštine“ obuhvaća stalno praćenje,
mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i
učinkovitosti projekata.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
65
Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni
pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće
praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je
dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog odbora,
Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a.
Skupština je predstavničko i najviše tijelo upravljanja LAG-a. Skupštinu čine svi članovi LAG-a
odnosno zastupnici kolektivnih članova/članica LAG-a određeni na način utvrđen zakonom odnosno
aktima tih organizacija. Svaki kolektivni član LAG-a ima jednog zastupnika u Skupštini LAG-a.
Zastupnici kolektivnih članova LAG-a mogu biti razriješeni dužnosti, ako ih opozove organizacija
koja ih je izabrala. Za donošenje pravovaljanih odluka Skupštini mora prisustvovati natpolovična
većina od ukupnog broja članova. Upravni odbor je kolektivno i koordinativno tijelo LAG-a koji
organizira i obavlja tekuće poslove LAG-a između dvije sjednice Skupštine, te donosi odluke iz svoje
nadležnosti. Upravni Odbor ima do devet članova koje iz svog sastava bira Skupština na vrijeme od
četiri godine, s tim da mogu biti ponovo izabrani na istu dužnost. Predsjednik i Dopredsjednik LAG-a
članovi su Upravnog odbora po položaju, a Predsjednik LAG-a je ujedno i Predsjednik Upravnog
odbora. Nadzorni odbor je tijelo kontrole rada LAG-a. Nadzorni odbor ima Predsjednika i dva člana,
koje bira Skupština iz redova članova Skupštine na vrijeme od četiri godine. Nadzorni odbor donosi
odluke većinom glasova.
Za implementaciju praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG mora:
• uspostaviti bazu podataka, odnosno, bazu projektnih ideja za realizaciju aktivnosti strategije,
koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava indikatora mjerenja provedbe
aktivnosti,
• pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno, narativnih i
financijskih), te
• mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante
evaluacija).
Strategija će biti predmetom redovitog praćenja kako bi se procijenio napredak u provedbi te
identificirale sve potecijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, provelo praćenje
financijskih pokazatelja implementacije strategije, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim
okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, te praćenje postizanja strateških ciljeva.
Redovito praćenje će se provoditi putem:
• pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi strategije i postizanja ciljeva,
temeljem definiranih pokazatelja napretka, formiranih za praćenje ciljeva, odnosno
aktivnosti, kako su definirani strategijom u Poglavlju 3,
• izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/ gospodarskog
sektora s područja LAG-a,
• pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu i provedbi strategije, temeljem godišnjeg
operativnog plana implementacije strategije,
• pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju
aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.
Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na godišnjoj
razini u svrhu ocjene:
• prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti,
• napretka u ispunjavanju ciljeva
• prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu praćenja i
vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a
• primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti LAG-a
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
66
• te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a, njihova
rada i adekvatnosti određenih načina njihova angažiranja za rad na provedbi strategije
(procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)
4.9 Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će
LAG izdati pismo preporuke i načine sprječavanja sukoba interesa
Za uspješnu provedbu LRS neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih ideja ima
za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a Rovinjštine.
Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu se
unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne,
privatne i civilne organizacije. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili
pripremljenih prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju Lokalne
razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2013.-2014., te predstavlja temelj za naredno
programsko razdoblje 2014.-2020.
Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstven obrazac putem kojeg se
prikupljaju osnovni podaci o projektim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te provesti
informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured LAG-a) i
stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja će se provoditi putem javnih glasila, elektroničkim
medijima ili direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima. Projektne ideje moraju biti
usklađene s Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi
komunikacije strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i
strateških razvojnih ciljeva LAG-a.
U situacijama u kojima se za prijedlog projekta traži Pismo potpore, potrebno je voditi računa o
nekoliko koraka. Radi operativnosti procedure, pismeno se dostavlja pisani prijedlog projekta. Nakon
što se zaprimi pismeni prijedlog projekta i zamolbe (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i
web stranici LAG-a), izdaje se potvrda zaprimanja. Vrši se provedba evaluacije usklađenosti s LRS od
strane evaluacijske komisije LAG-a, pod koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluacijsku
komisiju čini po jedan predstavnik stručnih tematskih timova LAG-a. Član Evaluacijske komisije ne
može biti i podnositelj zamolbe za Pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa. Nakon
provedbe evaluacije izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije te ga Evaluacijska komisija dostavlja
Upravnom odboru, koji potom donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore. (Dodatak 3)
Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane
predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja. U slučaju pozitivne evaluacije, Upravni odbor LAG-a,
mora korisniku dostaviti Pismo potpore u roku 15 dana od zaprimanja pisane zamolbe za izdavanjem
Pisma potpore.
Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti će provedena krajem 2014-te godine, kako bi se LRS
mogla prilagoditi proračunskom razdoblju 2014.-2020.
4.10. Projekti koji su se provodili/se provode iz drugih izvora financiranja
Članovi LAG-a već imaju dugogodišnje iskustvo u provedbi CARDS, PHARE i IPA projekata, što
razvidno dokazuje njegovu sposobnost upravljanja javnim sredstvima.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
67
Projekti koje su provodili grad i općine na području LAG bili su financirani kako iz inozemnih tako iz
lokalnih izvora. Iz lokalnih izvora sredstva u iznosu od 7.270.740,11 HRK dobivena su od strane
Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva regionalnog
razvoja, Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost. Vezano uz inozemne izvore, radilo se o sredstvima dobivenim iz programa IPA (II
Adriatic i IIIa), PHARE 2005, Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Program
Inteligentna energija u Europi (CIP IEE) te Regio di Veneto u iznosu od 4.128.539,60 €. Tematika
projekata je bila izgradnja/nadogradnja/obnova pojedinih elemenata društvene infrastrukture,
poduzetničke infrastrukture, kulturne baštine te korištenje obnovljivih izvora energije i uporaba
energetske efikasnosti. Svi projekti koji su provedeni bili su hard tematike, dok je tek jedan „Trees
have a heartbeat too“ bio soft tematike, upoznavajući djecu o nužnosti i mogućnostima zaštite okoliša.
5. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima
Lokalna razvojna strategija, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena sa
ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim
ciljevima budući realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih
strateških razina.
Kako sve jedinice lokalne samouprave LAG-a pripadaju Istarskoj županiji, važno je da LRS LAG-a
bude usklađena sa županijskim starteškim razvojnim prioritetima. Svrha usklađivanja na regionalnoj
razini, omogućuje objedinavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine, a u
svrhu što kvalitetnije realizacije LRS.
Također, Lokalna razvojna strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima
nacionalne razine i to prvenstveno Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013, jer je
LRS provedbeni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na lokalnom području, kao
provedbenog programa Strategije ruralnog razvoja). Nacionalni strateški referentni okvir je krovni
strateški dokument kojim se utvrđuje strategija ulaganja iz fondova koji su na raspolaganju Republici
Hrvatskoj od stupanja u članstvo Europske unije, točnije, strukturnih fondova (Europski fond za
regionalni razvoj i Europski socijalni fond) te Kohezijskog fonda.Strateški okvir za razvoj predstavlja
krovni strateški razvojni dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika
Republike Hrvatske. Prilikom oblikovanja ciljeva, bilo je važno i pokazat usklađenost sa SRFO-om,
kako bi se LAG, kao dio Europske unije, razvijao u skladu sa postavljenim načelima i ciljevima.
Tabela 13 Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima
Strateški ciljevi Ciljevi ŽRS Istarske
županije 2011.-2013-
Ciljevi Nacionalnog strateškog
referentnog okvira 2013.
SC 1. Razvoj poduzetništva i
poduzetničke infrastrukture
uz diverzifikaciju
gospodarskih aktivnosti
SC 1 Konkurentno
gospodarstvo
3. Veća konkurentnost MSP-a i
podrška gospodarstvu
zasnovanom na znanju
4. Poboljšanje učinkovitosti tržišta
rada, razvoj ljudskog kapitala i
jačanje socijalne uključenosti
SC 2. Razvoj socijalne i
društvene infrastrukture
SC 2 Razvoj ljudskih resursa i
visok društveni standard
1. Razvoj suvremenih prometnih
mreža i povećana pristupačnost
regija
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
68
SC 3. Uravnotežen i održivi
razvoj
2. Poboljšanje okolišne
infrastrukture i kvalitete
povezanih usluga
SC 3. Razvoj inovativnosti i
inovacija uz istovremenu
promociju korištenja
obnovljivih izvora energije
SC 1 Konkurentno
gospodarstvo
3. Veća konkurentnost MSP-a i
podrška gospodarstvu
zasnovanom na znanju
SC 3. Uravnotežen i održivi
razvoj
SC 4. Revitalizacija
kulturnog materijalnog i
nematerijalnog naslijeđa uz
isrovremeno očuvanje
prirodne baštine i zaštite
okoliša
SC 4. Prepoznatljivost
istarskog identiteta
2. Poboljšanje okolišne
infrastrukture i kvalitete
povezanih usluga
SC 5. Razvoj ljudskih
potencijala
SC 1 Konkurentno
gospodarstvo
4. Poboljšanje učinkovitosti tržišta
rada, razvoj ljudskog kapitala i
jačanje socijalne uključenosti
SC 2 Razvoj ljudskih resursa i
visok društveni standard
Svi ciljevi i prioriteti LRS su postavljeni u skladu sa nacionalnom i EU razinom prioritetnih osi
ruralnog razvoja 2007-2013. Važno je napomenuti kako Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(EPFRR, engl. EAFRD), nakon reforme 2006. ima tri prioritetna cilja: jačanje konkurentnosti
poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, te poboljšanje kvalitete života u ruralnim
područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. Svaka tematska os odgovara jednom od
prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje članice i njihove regije moraju rasporediti sredstva
za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske osi, ali mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje
odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja. Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom
zasebne metodološke horizontalne osi, poznatim kao pristup LEADER (4. Os LEADER).
Označavanje, odnosno, usklađenost s prioritetima (osima) nadređenih strateških dokumenata
usmjerena je na ciljeve kojima se želi ostvariti prioritete kao i provedbu aktivnosti, a oni su postavljeni
široko i otvoreno za nove inicijative. Ovakva struktura određuje usklađenost dugoročnih strateških
ciljeva LRS-a s izvorima financiranja aktivnosti koje doprinose njihovu ostvarenju.
6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
69
Izvor: JLS 2013.
7. Dodaci
7.1 Dodatak 1 – Naselja u JLS i TUG područja
Br. Općina/Grad Naselja po
abecedi
Broj
stanovnika
2001
Broj
stanovnika
2011
TUG
kategorija
(KO –
broj
kategorije)
Površina
naselja/km2
1 Rovinj
Rovinj - Rovigno 13.467 13.056 64,0
2 Rovinjsko selo 767 1.238 15,0
1 Bale Bale - Valle 886 936 38,7
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
70
2 Golaš 92 114 11,6
3 Krmed 69 77 33,1
1
Kanfanar
Barat 69 60 4,4
2 Brajkovići 84 94 483483m²
3 Bubani 53 58 1,7
4 Burići 81 35 3,2
5 Červari 41 37 3,4
6 Dubravci 10 8 717972,5m²
7 Jural 15 20 3,4
8 Kanfanar 473 507 6,1
9 Korenići 40 29 5,0
10 Kurili 31 38 6,5
11 Ladići 40 34 2,8
12 Marići 121 140 1,2
13 Maružini 78 83 3,6
14 Matohanci 69 87 426251,0m²
15 Mrgani 45 36 5,0
16 Okreti 38 40 3,3
17 Putini 46 69 1,3
18 Sošići 57 61 828100,0m²
19 Šorići 41 84 6,4
20 Žuntići 25 25 465965,5m²
1
Žminj
Balići I 64 62 2,0
2 Benčići 140 116 1,1
3 Cere 132 146 2,6
4 Debeljuhi 137 119 2,2
5 Domijanići 123 120 3,3
6 Gradišće 56 50 3,2
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
71
7 Gržini 147 141 5,7
8 Jurići 118 97 1,9
9 Karlovići 35 44 1,0
10 Klimni 74 60 1,3
11 Krajcar Breg 52 50 1,9
12 Krculi 145 133 4,4
13 Kresini 21 21 1,1
14 Križanci 138 151
1,9
15 Krničari 64 96 890673,0m²
16 Kršanci 77 76 1,9
17 Laginji 134 143 5,0
18 Matijaši 57 55 1,8
19 Modrušani 119 118 1,4
20 Mužini 99 83 2,7
21 Orbanići 93 106 1,3
22 Pamići 102 112 977966,5m²
23 Pifari 30 26 1,6
24 Prkačini 33 32 738283m²
25 Pucići 36 31 1,5
26 Rudani 108 108 3,8
27 Šivati 87 83 1,4
28 Tomišići 114 135 2,5
29 Vadediji 68 64 1,6
30 Vidulini 44 36 890697,5m²
31 Zeci 37 33 1,6
32 Žagrići 41 38 3,6
33 Žminj 722 798 3,2
Izvor: DZS Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011., http://geoportal.dgu.hr/viewer/
7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. i 2014. godinu –
PRIJEDLOG
Vrijeme provedbe – 2013 - 2014
Aktivnost
IV I II III IV
Financiranje / Izvori
Prikupljene članarine (???)
Mjera 202 – LEADER
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
72
Ostali izvori (donatori, sponzori itd.)
(???)
Uspostava ureda LAG-a,
Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja
Postavljanje web stranice
Stvaranje promotivnih materijala
Organiziranje obrazovanja
zajednice
Podrške lokalnim IPA
podnositeljima
Prisustvovanje događajima u
zajednici, festivalima i sajmovima
zajedno s članovima
Odobravanje projekata za provedbu
Uvesti i podržavati projekte koji su
u tijeku
Upravljanje LAG-om
Pripreme za akreditacije
Koordiniranje redovitih sastanaka
odbora
Koordinacija redovne skupštine
Istraživanja u zajednici
Organiziranje novih lokalnih
strategija
Stvaranje partnerstva s drugim
lokalnim akcijskim grupama,
nacionalno i međunarodno
Edukacije i radionica
Promocije i marketing
Organizacijsko upravljanje
Evaluacije (kvartalno)
Financijska konstrukcija (kvartalni)
Prihod
Rashod
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
73
7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS
Kriteriji za odabir projektnih ideja
Kriteriji Maks.
broj
bodova
Ostvaren
broj
bodova
Objašnjenje
evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija
Strateška
integracija
Projektna ideja usklađena je sa strateškim
ciljevima nacionalne i EU razine te IPARD
programom
ako DA – 5 bodova
ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
5
Usklađenost s
LRS
Projektna ideja usklađena je sa strateškim
programskim ciljevima i prioritetima LRS
ako DA – 10 bodova
ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
10
Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i
promociji tradicijske baštine, vještina i
metoda
revitalizacija/promocija tradicijske
baštine, vještina i metoda - 10
bodova
modernizacija tradicionalnih metoda,
usluga i proizvoda u području – 5
bodova
ako NE – 0
Projektna ideja promovira i uvodi nove
tehnologije, metodologije, znanja i vještine
uvođenje/promocija nove
tehnologije, metoda, znanja i vještina
– 10 bodova
ako NE – 0
10
Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku
konstrukciju (osigurano financiranje)
ako DA – 10 bodova
ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
Napomena: Ovaj kriterij se primjenjuje
isključivo u slučaju potpore projektnim
prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet
100% financiranja prije odobrenja povrata
sredstava
Projektna ideja ima osigurano minimalno
50% vlastitih sredstava (za projekte koji
moraju imati osigurano min. 50% vlastitih
izvora financiranja)
ako ima 75% - 10 bodova
ako ima 50-75% - 5 bodova
ako ima manje od 50% - 0 bodova
10
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
74
Ujednačen
razvoj cijelog
područja
Projektna ideja pridonosi ujednačenom
razvoju cijelog područja LAG-a
projektna ideja pridonosi
ujednačenom razvoju svih 4 JLS – 6
bodova
projektna ideja pridonosi
ujednačenom razvoju 2 JLS – 4 boda
projektna ideja pridonosi
ujednačenom razvoju 1 JLS – 2 boda
Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni
su za sve stanovnike područja LAG-a (nova
radna mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj
poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)
ako DA – 4 boda
djelomično – 2 boda
ako NE – 0 bodova
10
Uključenost
lokalne
zajednice
U realizaciju projektne ideje uključeni su
predstavnici više sektora (javni, privatni,
civilni)
uključeni predstavnici sva 3 sektora –
3 boda
uključeni predstavnici 2 sektora – 2
boda
uključeni predstavnici 1 sektora – 1
boda
Projektna ideja kreirana je i bit će provedena
primjenom načela „odozdo prema gore“
ako DA – 3 boda
ako NE – 0 bodova
6
Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih
sredstava
ako DA – 5 bodova
ako NE – 0 bodova
5
Razvoj
gospodarstva
Projektna ideja predviđa održivo korištenje
postojećih resursa (omogućuje poštivanje
načela održivog razvoja)
Ako DA – 5 bodova
Ako NE - 0 bodova
Projektna ideja doprinosi povećanju
vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga,
uvodi nove proizvode i usluge
Ako DA – 5 bodova
Ako NE – 0 bodova
10
Upravljanje
projektima
Ocjena sposobnosti i reference
podnositelja/nositelja projektnog prijedloga
3 i više uspješno provedenih
projekata vrijednosti iznad 5.000 Eur
– 5 bodova
2 i više uspješno provedenih
projekata vrijednosti veće od 5.000
Eur – 4 boda
1 uspješno proveden projekt
vrijednosti veće od 5.000 Eur – 2
4
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
75
boda
Nema provedenih projekata
vrijednosti veće od 5.000 Eur – 0
bodova
Jednake
mogućnosti
Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni,
žene, mladi, osobe s posebnim potrebama,
osobe treće životne dobi i dr.
marginalne/osjetljive i socijalno-ekonomski
ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro
poduzetnci i dr.)
Projektna ideja uključuje 2 i više
prioritetnih ciljanih skupina LAG-a –
5 bodova
Projektna ideja uključuje 1
prioritetnu ciljanu skupinu LAG-a –
3 boda
Projektna ideja ne uključuje
prioritetne ciljane skupine LAG-a – 0
bodova
5
Utjecaj na
okoliš Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova
Pozitivan utjecaj – 4 boda
Neutralan – 1 bod
Negativan utjecaj na okoliš, moguće
onečišćenje ili ugrožavanje okoliša –
0 bodova
5
Specifični kriteriji
Projektna ideja realizira prioritetne projektne aktivnosti
LRS 2012.-2015.
ako DA - 5
ako NE – 0
5
Projektna ideja doprinosi identitetu područja LAG-a
ako DA - 5
ako NE – 0
5
Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih i tradicijskih
vrijednosti područja LAG-a
ako DA - 5
ako NE – 0
5
Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na
području LAG-a
ako DA - 5
ako NE – 0
5
Ukupan broj bodova:
100
7.4. Dodatak 4 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000
- Prijedlog pSCI podrucja -
Predmetno područje:
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
76
Akvatorij zapadne Istre
CILJNA STANIŠTA
(Dodatak I HD)
Natura kod Stanište naziv
1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem
8330 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske
špilje
Limski zaljev – kopno
CILJNA STANIŠTA
(Dodatak I HD)
Natura kod Stanište naziv
8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom
vegetacijom
Šire rovinjsko područje
CILJNE VRSTE (Nacionalno važne vrste)
Znanstveni naziv Hrvatski naziv
Lestes virens mala zelendjevica
Ophrys apifera pčelina kokica
Ophrys fuciflora bumbarova kokica
Orchis papilionacea crveni kaćun
CILJNA STANIŠTA
(Dodatak I HD)
Natura kod Stanište naziv
1210 Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na
obalama s organskim nanosima (Cakiletea
maritimae p.)
1150* Obalne lagune
8310 Špilje i jame zatvorene za javnost
1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)
6220* Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea
CILJNA STANIŠTA
(Dodatak I HD)
Natura kod Stanište naziv
8330 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske
špilje
1170 Grebeni
1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem
1160 Velike plitke uvale i zaljevi
Otoci rovinjskog područja – podmorje
CILJNA STANIŠTA
(Dodatak I HD)
Natura kod Stanište naziv
1170 Grebeni
Jama kod Burići
CILJNA STANIŠTA
(Dodatak I HD)
Natura kod Stanište naziv
8310 Špilje i jame zatvorene za javnost
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
77
- Prijedlog SPA podrucja -
Predmetno područje: LAG
Rovinjštine
Akvatorij zapadne Istre
CILJNE VRSTE (Dodatak I BD) LEGENDA: G = gnjezdarice; P =
preletnice; Z = zimovalice
Znanstveni naziv Hrvatski naziv Status vrste
Alcedo atthis vodomar Z
Gavia arctica crnogrli plijenor Z
Gavia stellata crvenogrli plijenor Z
Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G
Sterna hirundo crvenokljuna čigra G
Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z
Izvor: DZZP 2013.
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
78
8. Literatura
APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2012.
HOK – Statistička izvješća za 2011/2012
HGK – Statistička izvješća za 2011.
Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European Commission’s
proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011. Dostupno na:
http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC1-3562-FEDB-
2A3F7DB09295
Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449,
Statistička izvješća, Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Statističko izvješće o predškolskom odgoju i
osnovnim školama 2011/2012.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o srednjimškolama i
učeničkim domovima 2010/2011.,Zagreb
MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.,Zagreb
MPRRR, 2006., IPARD program 2007.-2013., revidiran 2010., APPRRR, 2010., Zagreb
MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb
MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u
Republici Hrvatskoj, Zagreb
MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010.
Pravilnik o provedbi mjere 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" unutar
IPARD programa; NN 53/2012; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_53_1337.html,
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
79
9. Objašnjenje metodologije
Prema metodologiji DZS:
- pod dječjim vrtićima – „Od pedagoške godine 2004./2005. proširen je obuhvat statističkog
istraživanja o dječjim vrtićima i na druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja,
tako da su sada obuhvaćena djeca u svim programima predškolskog odgoja – redovitim programima,
programu predškole, kraćim programima i programima predškolskog odgoja pri drugim pravnim
osobama."
- pod osnovnom školom se podrazumijeva - "Školom se smatra svaka skupina učenika koja prati
nastavu određene vrste i stupnja po istovrsnome nastavnom planu i programu na određenoj lokaciji. U
osnovnom obrazovanju školom se smatra i svaka područna škola."
- srednje škole - "Školom se u srednjem obrazovanju smatra svaka skupina učenika koja prati nastavu
određene vrste i stupnja po istovrsnomu nastavnom planu i programu na određenoj lokaciji. Broj
srednjih škola prikazan u tablicama veći je od stvarnog broja škola. Ako jedna srednja škola obuhvaća
nekoliko školskih jedinica različite vrste, npr. gimnaziju, tehničku, industrijsku i obrtničku školu,
svaka takva jedinica smatra se zasebnom školom i tako se prikazuje (u tablicama 2.1. i 5.1. u stupcu
"školske jedinice/odjeli"). Broj srednjih škola u kojima je nastava organizirana samo za jednu vrstu
programa (npr. gimnazija, tehnička, industrijska i obrtnička škola) prikazuje se u stupcu “samostalne”
škole."
- za invalidnost, prema DZS: " U Metodologiji Popisa 2001. invalidnost je definirana, u najširem
smislu riječi, kao stanje organizma nastalo zbog bolesti, ozljede ili prirođene mane, čije su posljedice
trajno, djelomično ili potpuno smanjenje sposobnosti čovjeka za normalan društveni život, a time i za
privređivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak određenih sposobnosti koji nastaje zbog trajnih
promjena u zdravstvenom stanju i koji se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske
rehabilitacije. Prema Metodologiji Popisa 2001. u invalidnost nije uključen alkoholizam, osim u
slučaju kada je osoba imala rješenje o invalidskoj mirovini bez obzira na to što popisivač nije imao
uvid u dokumentaciju."
- za teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti - "Za razliku od Popisa 2001. kada se pitalo o
postojanju nekog oblika invalidnosti, u Popisu 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ima li osoba
teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti.
Namjera je bila dobiti broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu. Odgovor
na to pitanje davalo se neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrđuje teškoća
(invaliditet, oštećenje, hendikep). Potvrdan odgovor dale su osobe koje zbog neke dugotrajne bolesti,
invalidnosti ili starosti imaju teškoća u obavljaju svakodnevnih aktivnosti kod kuće, u školi, na poslu
itd. Teškoće mogu biti npr. pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč
nošenju slušnog aparata), govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu),
odijevanju, obavljanju osobne higijene te problemi s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i sl.
Ako je osoba imala neki kratkotrajni zdravstveni problem (do 6 mjeseci) koji ju je ograničavao u
obavljanju svakodnevnih aktivnosti, npr. slomljenu ruku ili nogu, gripu, upalu pluća i dr., na to pitanje
davao se odgovor “Ne“, dakle smatralo se da osoba nema teškoća."
Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“
80
NATURA 2000
Vezano uz Naturu 2000, službeno pojašnjenje koje se nalazi na njihovim web stranicama zašto možda
neki dijelovi (koji su zaštićeni kao park šuma ili nešto) nisu u tome je slijedeće - "NATURA 2000 -
Mreža morskih i kopnenih područja od međunarodne važnosti, izdvojenih za očuvanje rijetkih i
ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta, zaštićenih Direktivama Europske unije.
Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju
Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o
pticama)."