LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje 2014.-2020.

MALIM KORACIMA

DO SIGURNOG USPJEHA

Janja Lipa, Jasenovac, Lipik, Novska, Pakrac 2016.

KRATICE KORIŠTENE U TEKSTU

ARKOD

APPRRR

CLLD

DZS

EPFRR

ES

EU

ha

HACCP

HGK

HZMO

HZZ

IPARD

JLS

LEADER

LRS

NATURA 2000

NN

m/nm

OPG

PRR

pSCI

RH

SPA

SWOT

VCC

ŽRS

Sustav identifikacije zemljišnih parcela

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

(eng. Community Led Local Development – lokalni razvoj pod

vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na

lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i

lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane

lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k

održivoj budućnosti.

Državni zavod za statistiku

Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj

Ekvivalent stanovnika, označava jedinicu opterećenja koja se

primjenjuje u izražavanju kapaciteta uređaja za čišćenje otpadnih

voda ili opterećenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog

BPK5 (biokemijska potrošnja kisika) sa vrijednosti koja otpada na

jednog stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan

Europska unija

hektar = 10.000 m2

The Hazard Analysis and Critical Control Points System (Analiza

opasnosti na ključnim kontrolnim točkama - sustav osiguranja

zdravstvene ispravnosti proizvoda)

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development

(Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj)

jedinice lokalne samouprave

Liaison Entre Actions de Développement de l´ Economie Rurale

(Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva)

Lokalna razvojna strategija

ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje

ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije

Narodne novine

nadmorska visina

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-

2020.

proposed Sites of Community Importance (predložena Područja od

posebne važnosti za zajednicu)

Republika Hrvatska

Special protection areas (Područja posebne zaštite)

strategijski instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju

snage/slabosti određenog subjekta s prilikama/opasnostima

okruženja radi identificiranja šansi/rizika za opstojnost istoga

Vocational Competence certificate (sustav za certifikaciju

strukovnih vještina stečenih izvan formalnog sustava obrazovanja

Županijska razvojna strategija

POPIS SLIKA TABLICA, GRAFIKONA, TABELA I PRILOGA LRS-a

Slika br. 1: Položaj LAG-a "Zeleni trokut" unutar teritorije R. Hrvatske (str. 1.)

Slika br. 2: Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a (str. 2.)

Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti (str. 11.)

Tablica br. 2: Vrijednost pokazatelja razvijenosti u odnosu na državni prosjek (str. 11.)

Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata (str. 11)

Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava (str. 13.)

Tablica br. 5: Korištenje zemljišta (str. 14.)

Tablica br. 6: Turizam na području LAG-a (str. 15.)

Tablica br. 7: Stanje nezaposlenosti (str. 16.)

Tablica br. 8: Stanovništvo prema obrazovnim programima (str . 16.)

Tablica br. 9: Osnovni demografski podaci (str. 17.)

Tablica br. 10: Demografska kretanja na području LAG-a (str. 17.)

Tablica br. 11: Stanovništvo prema dobi i spolu (str. 18.)

Tablica br. 12: Stanovništvo prema obrazovanju (str. 18)

Grafikon br. 1: Obrazovna struktura nositelj OPG-a (str. 13.)

Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha (str. 13.)

Tabela 1: SWOT analiza (str. 20.)

Tabela 2: OPIS CILJEVA (str. 25.)

Tabela 3: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA D, E, F, G, H, I, J (str. 37.)

Tabela 4: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA A, B (str. 38.)

Tabela 5: USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (str. 39.)

Tabela 6: OPIS UKLJUČIVANJA DIONIKA (str. 41.)

Tabela 7: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS (str. 43.)

Tabela 8: PROCJENA BROJA PROJEKATA (str. 48.)

Tabela 9: OPIS PRAĆENJA PROVEDBE LRS (str. 48.)

Tabela 10: INDIKATORI UČINKA (str. 50.)

Tabela 11: PODACI ZA EVALUACIJU LRS (str. 53.)

Tabela 12: UPRAVLJANJE PROVEDBOM LRS (str. 54.)

Tabela 13: FINANCIJSKO POSLOVANJE LAG-a (str. 55.)

Tabela 14: DINAMIKA PROVEDBE IPARD PROGRAMA (str. 56.)

Tabela 15: AKTIVNOSTI LAG-a U PROVEDBI IPARD PROGRAMA (str. 57.)

Tabela 16: IZVORI FINANCIRANJA (str. 58.)

Tabela 17: FINANCIRANJE PROVEDBE LRS (str. 59.)

Tabela 18: DINAMIKA FINANCIRANJA PROVEDBE LRS (str. 59.)

Tabela 19: POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA (str. 60.)

Prilog br. 1: Pregledna karta TK 100 (str. I)

Prilog br. 2: Prometna infrastruktura (str. II)

Prilog br. 3: Popis i raspored naselja prema broju stanovnika (str. III)

Prilog br. 4: Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS Požeško-slavonske (str. III)

Prilog br. 5: Ciljevi, prioriteti i mjere Razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije

2011.-2013. (str. IV)

Prilog br.6: Poslovnik o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata (str. V)

Prilog br.7: Popis sudionika edukativno informativnih radionica za izradu LRS-a (str. IX)

Prilog br.8: Popis adresa na koje je dostavljen Javni poziv za prijavu projekata u

LRS (str.XI)

Prilog br. 9: Popis članova LAG-a „Zeleni trokut“ (str. XIV)

Prilog br. 10: Popis članova Upravnog odbora LAG-a (str. XVIII)

Prilog br. 11: Baza projekata Lokalne razvojne strategije (str. XIX)

UVOD

„Yes, We Can!“

Barack Hussein Obama 2008

„DA, MI MOŽEMO!“ je slogan koji se može u potpunosti primijeniti za stanovnike

manjih i većih naselja, sela i gradića na području zapadne Slavonije.

Ti i takovi Slavonci ujedinili su se 2012. godine u Lokalnu akcijsku grupu „Zeleni trokut“

želeći zajedno i na temelju dobrosusjedskih odnosa i zajedničkih interesa samostalno voditi

brigu o svome razvoju. Na tom putu bilo je poteškoća, no upravo zahvaljujući upornosti i

usmjerenosti ka zajedničkom cilju napisana je ova Strategija. Stanovnici LAG-a mogu i

žele razvijati svoju jedinstvenu regiju vlastitim snagama i vlastitom pameću. Stanovnici

LAG-a su se dogovorili i definirali svoje ciljeve. Temeljeći svoju budućnosti na bogatoj

prirodnoj baštini, prirodnim ljepotama i tradiciji, razvijajući vlastite snage stalnim učenjem

te testirajući svoje sposobnosti kroz brojne projekte, stanovnici LAG -a su uistinu dokazali

da mogu odgovorno i pametno gospodariti svojim resursima, te pametno koristiti

financijska sredstva iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Stanovnici LAG-a smatraju da EUROPA 2020 treba zaživjeti u svakom naselju što se

nalazi na potezu od Lonjskog polja do Slavonskog gorja.

Ova Strategija rezultat je timskog rada. U Stručnom povjerenstvu za izradu LRS

sudjelovali su:

1. Vesna Tomaz

2. Eva Đurić

3. Branimir Kljakić

4. Darian Husko

5. Marijan Širac

6. Marin Lilovac

te Igor Matek.

Doprinos u izradi Strategije dali su mnogi članovi i stanovnici LAG-a „Zeleni trokut“.

Svi oni nestrpljivo očekuju početak njene provedbe…

SADRŽAJ

1. Opis područja koje strategija obuhvaća………………………………….1 1.1. Opće zemljopisne značajke prostora…………………………..………………….1

1.1.1. Površina i prostorni obuhvat…………………………..…………………..1

1.1.2. Reljefna i klimatska obilježja.………………………………………………2

1.1.3. Pedološka i vegetacijska obilježja.………………………………………….3

1.1.4. Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA

2000………………………………………………………………………..….4

1.1.5. Društvena infrastruktura ...………………………………………………...5

1.1.5.1. Socijalna zaštita………….……………………………………….………..5

1.1.5.2. Predškolski odgoj……….…………………………………………….…....6

1.1.5.3. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje….………………….….6

1.1.5.4. Visokoškolsko obrazovanje i pučka otvorena učilišta……….………..7

1.1.5.5. Zdravstvo….…………………………………………………………………7

1.1.5.6. Civilno društvo……….……………………………………………............7

1.1.6. Komunalna infrastruktura………………………………………………….8

1.1.6.1. Vodoopskrba…..…………………………………………………………….8

1.1.6.2. Odvodnja…… ………………………………………………………………8

1.1.6.3. Gospodarenje otpadom…… ……………………………………….........9

1.1.6.4. Opskrba električnom energijom… ……………………………………….9

1.1.6.5. Opskrba plinom……… …………………………………………………....9

1.1.6.6. Obnovljivi izvori energije…… …………………………………………...9

1.1.6.7. Prometna infrastruktura: ceste, željeznica i riječni promet……… ..9

1.1.6.9. Informacijska i telekomunikacijska povezanost… …………………..10

1.2. Gospodarske značajke prostora…...…………………….……………………….10

1.2.1. Stanje gospodarstva… ……………………………………………………..10

1.2.2. Glavne gospodarske djelatnosti…………………………………………...12

1.2.2.1. Prerađivačka industrija……………..……………………………..……12

1.2.2.2. Šumarstvo i poljoprivreda….……………………………………………12

1.2.2.3. Turizam……..………………………………………………………………15

1.2.3. Tržište radne snage…………………………………………………………15

1.2.4. Potporne institucije i korištenje EU fondova…………………………….16

1.3. Demografske i socijalne značajke prostora……………………………………...17

1.3.1. Broj i gustoća stanovnika…………………………………………………..17

1.3.2. Demografska kretanja ……………………………………………………..17

1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva.……………………………………….18

1.3.4. Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji…………………………………19

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja……………………..19 2.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje područje LAG-a…………………………….19

3. Opis ciljeva LRS…………………………………………………………..23 3.1. Vizija………………………………………………………………………………..23

3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područje LAG-a temeljeni na mogućnostima

PRR 2014-2020…………………………………………………………………….23

3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti………25

3.4. Integrirani i inovativan pristup LRS…………………………………………….35

3.5. Opis odabira projekata na nivou LAG-a………………………………………...35

3.5.1. Način odabira projekata na nivou LAG-a…….………………………….35

3.5.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa pri odabiru projekta/operacije

ukoliko je LAG jedan od korisnika………………..……………….……..36

3.5.3. Kriteriji odabira projekata………………………………………………..36

3.5.4. Sastav tijela za odabir projekata………………………………………….38

3.6. Opis tema planiranih projekata suradnje i način odabira projekata

suradnje……...…………………………………………………………………….39

3.7. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ..…….…………………39

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradi LRS………………………41 4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradi LRS i primjena načela

„odozdo prema gore“…………..…………………………………………………..41

4.2. Opis partnerstava..……………………………………………………………….42

5. Akcijski plan provedbe…………………………………………………...42 5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja

2014-2020…..……………………………………………………………………...42

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014-2020..….48

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS……………………………….48 6.1. Opis praćenja provedbe LRS…...………………………………………………..48

6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS…..……………………………..49

6.3. Opis procjene provedbe LRS…...………………………………………………..53

7. Opis sposobnosti provedbe LRS…………………………………………54 7.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS..………………………………………….54

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS…..…………………………………….55

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007-

2013………………………………………………………………………………..56

7.4. Iskustva u provedbi projekata izvan mjere LEADER..……………………….57

8. Financijski plan…………………………………………………………...58 8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja)..………………………………58

8.2. Financiranje provedbe LRS...……………………………………………………59

8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata..………...60

1

1. Opis područja koje strategija obuhvaća Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ obuhvaća djelomično ili u cijelosti 5 jedinica

lokalne samouprave: područje Grada Kutina u dijelu kojega čini naselje Janja Lipa, Grad

Lipik, Grad Novsku, Grad Pakrac i Općinu Jasenovac u cijelosti.

Ukupna površina LAG-a je 1.077,91 km2. Ukupan broj stanovnika je 30.351 koji žive u

102 naselja.

1.1. Opće zemljopisne značajke područja

Prostor LAG-a "Zeleni trokut" je homogeni prostor povezan u cijelosti kopnom. Poveznice

prostora su:

- udaljenost od regionalnih (županijskih) središta,

- prometna povezanost i usmjerenost na prometne pravne: istok-zapad i sjever-jug,

- slične reljefne, klimatske, pedološke i hidrološke karakteristike,

- slična gospodarska struktura,

- povezana komunalna infrastruktura,

- zajednička povijest i tradicija,

- slične demografske značajke i trendovi,

- zajednički zdravstveni i socijalni interesi,

- komplementarnost u razvoju turizma i zaštiti prirodnih resursa, itd.

1.1.1. Površina i prostorni obuhvat

Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ (u nastavku: LAG „Zeleni trokut“) nastala je kao

težnja lokalnih čimbenika ka susjedskim povezivanjem i suradnjom čiji je cilj zajednički

napredak i stvaranje boljih uvjeta za život.

Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“

smještena je u južnom dijelu kontinentalnog

dijela Republike Hrvatske. LAG se nalazi na

području Zapadne Slavonije, južnim dijelom

dotiče rijeku Savu i granicu Bosne i

Hercegovine, a zapadnim rijeku Ilovu. Sjeverni

dio omeđen je rijekom Bijelom i gorom Papuk,

dok su istočne granice uglavnom omeđene

gorom Psunj.

LAG je smješten na rubnim granicama Sisačko-

moslavačke i Požeško-slavonske županije, te

obuhvaća jedinice lokalne samouprave koje su

redom udaljenije od županijskih središta Siska

i Požege. Upravo ta udaljenost bila je

zajedničko obilježje i razlog povezivanja preko

županijskih granica. Susjedni LAG-ovi su: sa jugo-zapada LAG „Una“, sa zapada LAG

„Moslavina“, sa sjevera LAG „Bilogora-Papuk, sa istoka LAG „Barun Trenk“ i sa jugo-

istoka LAG „Zapadna Slavonija“.

LAG sačinjavaju slijedeće jedinice lokalne samouprave: Grad Novska, Grad Lipik, Grad

Pakrac, Općina Jasenovac te Grad Kutina u dijelu koji pripada naselju Janja Lipa. Gradovi

Lipik i Pakrac nalaze se na zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, dok su Grad

Novska, Općina Jasenovac i naselje Janja Lipa smješteni na istočnom dijelu Sisačko-

moslavačke županije. Ukupan broj naselja unutar LAG-a je 102.

Slika br. 1. Položaj LAG-a "Zeleni

trokut" unutar teritorije R. Hrvatske

2

Povoljan geografski položaj i

susjedska usmjerenost ka istim

ciljevima razlog su postojanja LAG-

a „Zeleni trokut“. Obilježja ovog

područja i njegova specifičnost na

razini mikroregije „Zapadna

Slavonija“ zalog su daljnje

suradnje u uspješnom

sveobuhvatnom razvoju.

1.1.2. Reljefna i klimatska obilježja Područje LAG-a „Zeleni trokut“ pripada širem području prirodno-geografske cjeline

zapadne Slavonije kao zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, te istočnom dijelu

Sisačko-moslavačke županije. Sa sjeverne i istočne strane okružen je obroncima gorskih

masiva Papuka i Psunja, a zapadna i južna strana je pretežito ravničarska. Ravničarska

područja nalaze se pretežno uz rijeku Savu te njene pritoke: Bijela, Pakra, Ilova, Trebež,

Strug i Una koja su isprepletena brojnim prirodnim i umjetnim vodotocima (kanalima).

Reljef je dinamičan te ga odlikuju slijedeće sastavnice: ravničarska područja – doline rijeke

Save (djelomično sklone stalnim plavljenima) i pritoka (aluvijane doline), niža brdska

područja na prijelazu iz dolina ka višim obroncima slavonskih gora Papuka i Psunja, te

brdski prostor Papuka i Psunja. Ovo gorje izvor je brojnih vodotoka koji se slijevaju u

navedene riječne tokove. Prostor je također bogat izvorima i bunarima što pokazuje da je

voda jedan od glavnih prirodnih resursa ovog područja.

Najniža nadmorska visina je 90 m/nm izmjerena na području Mokrog polja kod Novske, a

najviša nadmorska visina je vrh Psunja – Brezovo polje na 984 m/nm koji je ujedno i najviši

vrh Slavonije. Nadmorske visine naselja unutar područja LAG-a kreću se od 90 m do 550

m/nm.

Područje LAG-a izrazito je bogato šumskim površinama koje čine 45% ukupne površine,

dok su poljoprivredne površine zastupljene sa 33%.

Specifičnost ovoga područja čini relativno velik postotak močvarnih (Lonjsko polje) i

ribnjačkih površina (Poljanski ribnjaci) i čistih rječica pogodnih za ribolov, a posebni

vodni resurs čine mineralne i termalne vode na području Lipika.

Kartografski prikaz područja LAG-a sa reljefnim obilježjima nalazi se u Prilogu br. 1

Pregledna karta TK 100.

Područje LAG-a ima umjerenu kontinentalnu klimu pod veoma jakim maritimnim

utjecajem, koju karakteriziraju umjerene hladne zime, topla ljeta i nepovoljan godišnji

raspored oborina sa uočljivim mikroklimatskim razlikama između brdskih i nizinskih

predjela. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10ºC, a u vegetacijskom periodu

(IV.-XI. mjeseca) prosječna temperatura iznosi 16ºC. Najtopliji je mjesec srpanj s

prosječnom temperaturom od 28ºC, a najhladniji je mjesec siječanj s prosječnom

temperaturom od 0,5ºC.

Područje LAG-a karakterizira nepovoljan godišnji raspored oborina koje su raspoređene u

dva godišnja maksimuma i dva godišnja minimuma što uzrokuje izmjenu sušno-vlažnih

razdoblja te manjak oborina u vrijeme kad je ujedno i temperaturni maksimum. Ovakav

raspored oborina uzrokuje nedostatak vode u tijeku vegetacije, te izmjenu sušnih sa

Slika 2. Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a

3

vlažnim periodima što za posljedicu ima izmjenu oksidacijskih i redukcijskih procesa u tlu

koje uzrokuju smanjenje plodnosti tala.

Srednja dnevna temperatura zraka je viša od srednje količine oborina u razdoblju od

sredine lipnja do sredine rujna, što znači da se u tome razdoblju pojavljuje manjak oborina.

Budući da se radi o razdoblju vrlo aktivne vegetacije, taj manjak je potrebno nadomjestiti

navodnjavanjem. Također, dva kišna maksimuma u lipnju i studenom uzrok su plavljenja

u nizinskim područjima i depresijama.

Prosječna godišnja količina oborina za područje LAG-a iznosi 900 mm, a u mjesecima

vegetacije (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz) padne najviše oborina. U to doba najčešća su

plavljenja na području Lonjskog polja. Područje LAG-a je prekriveno snijegom u prosjeku

32 dana godišnje. Vjetrovitost je promjenjiva, uglavnom su zastupljeni slabi vjetrovi i

tišina, dok su jaki vjetrovi rijetkost. U godišnjoj ruži vjetra na području LAG-a najučestaliji

su vjetrovi s istoka, sjeverozapada i zapada, a na prigorskom i podgorskom području

vjetrovi su općenito intenzivniji negoli na nižim područjima. U svim sezonama sjeverni je

vjetar najjači. U proljeće jednakom jačinom pušu sjeveroistočni i istočni vjetar. Zimi je

najslabiji istočnjak, a u ostalim sezonama jugozapadnjak. Prema prosječnim godišnjim

vrijednostima relativne vlage zraka može se zaključiti da cijelo područje ima srednju do

visoku vlažnost zraka.

Zahvaljujući građi planina Papuka, Psunja i njihovih obronaka, hidrografska mreža LAG-

a je dobro razvijena, te s bogatim vodenim tokovima gravitira u sliv rijeke Save. Brdski

predjeli imaju nešto svježiju i vlažniju klimu u odnosu na nizinske predijele, što je

pogodovalo razvoju mreža tekućica.

U posljednje vrijeme javljaju se česti klimatski ekstremi koji uzrokuju elementarne

nepogode. Samo štete u poljoprivredi u posljednjih 10 godina na području LAG-a iznose

preko 100 milijuna kuna (kišno nevrijeme i tuča: 14.123.222,50 kn, pop lava:

16.112.984,72 kn, suša: 70.405.893,99 kn te mraz: 2.746.398,92 kn). Očito je glavni

problem u nedostatku oborina tijekom vegetacije.

Reljefna, prirodna i klimatska obilježja LAG-a govore o povoljnom prostoru za život sa

svim potrebnim resursima bitnim za uspješan razvoj. Posebno su povoljni uvjeti za razvoj

šumske i drvoprerađivačke djelatnosti, slatkovodno ribarstvo, stočarstvo, voćarstvo i

ratarstvo. Kao posebno ograničenje ističe se manjak oborina u najosjetljivijem tijeku

vegetacijske sezone koje se može prevladati ulaganjima u navodnjavanje, za što postoje

dovoljni resursi, te pojava ekstremnih klimatskih prilika u zadnje vrijeme.

1.1.3. Pedološka i vegetacijska obilježja Pedološke osobine područja LAG-a dio su pedoloških osobina širega prostora. Na području

LAG-a zastupljena su automorfna i hidromorfna tla. U razdjel automorfnih tala pripadaju

sva tla za čiji je vodeni režim karakteristično vlaženje samo atmosferskom vodom pri čemu

je procjeđivanje upijene vode slobodna pa nema stagniranja vode i vlaženja koje bi

prouzrokovalo proces redukcije. U razdjel hidromorfnih tala pripadaju tla koja

karakterizira prekomjerno vlaženje u dijelu profila ili u čitavom tlu.

Među automorfnim tlima zastupljene su rendzine, eutrično smeđe i lesivirano tlo te

distrično smeđe, lesivirano i ranker na kiselim silikatima tla. Distrična smeđa tla formiraju

se na kremeno-silikatnim supstrantima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci,

škriljci, kiseli eruptivi i dr.), a rendzine se formiraju u različitim bioklimatskim uvjetima,

na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaničkim raspadanjem daju

karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih podsistemskih jedinica.

Najzastupljenije su na filšnim serijama i saharodnim dolomitima. Ova tla su pretežito pod

šumom. Zastupljena su u brdskim i brežuljkastim područjima na obroncima Papuka i

Psunja.

4

Od grupe hidromorfnih tala zastupljena i amfiglejna i pseudoglejna tla. Pseudoglej

karakterizira izmjena vlažnog i suhog razdoblja, a vezan je za ravničarske terene i terene s

blagim nagibima. Pseudoglej je nastao kao izravna posljedica nepovoljnog rasporeda

oborina na ovome području i postojanja nepropusnog sloja tla koji sprečava procjeđivanje

u dubinu. U području riječnih, potočnih dolina i zavala zastupljena su aluvijalna i

koluvijalna tla, rendzine, semigleji i eugleji koje obilježava stalno ili povremeno vlaženje

podzemnim vodama.

Na ovom prostoru vegetacijski pokrov prati geomorfološke oblike prostora te se razlikuju

dva osnovna tipa vegetacije: brdska i nizinska. Brdski tip vegetacije čine šume bukve,

hrasta kitnjaka i lužnjaka, graba, johe, cera, jasena, bagrema, smreke. Također uspijevaju

i pitomi kesten, lipa i topola. Najstabilnije biljne zajednice nakon šuma su livade, od kojih

su pojedine uz vodotoke i zamočvarene, sa specifičnom vegetacijom /joha, vrbe i dr.).

Ostale površine koje nisu pod navedenim tipovima vegetacije su kultivirane te su pod

poljoprivrednim kulturama (oranice). Podzemne vode temeljnice pogoduju stvaranju

livadsko-močvarnih biljnih pokrova koje su naročito prisutne na području Lonjskog polja.

Raznolikost reljefa i klimatskih prilika uzrok su postojanju više tipova tala koja zbog

svojih osobina spadaju u „rezervna tla“ za poljoprivrednu proizvodnju. Tek na

područjima gdje su izvršene agromelioracije (odvodnja, podrivanje) može se govoriti o

tipu „glavnih tala“ za poljoprivrednu proizvodnju.

1.1.4. Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA 2000

Postojeća prirodna i kulturna baština od velikog je značaja za očuvanje identiteta područja

LAG-a i njegovog stanovništva, a ima i veliku turističku vrijednost.

Zaštićena prirodna baština temeljem Zakona o zaštiti pirode (NN 70/05) na području LAG-

a je slijedeća:

o Park prirode „Lonjsko polje“ na području Grada Novska i Općine Jasenovac, uvršteno u svjetski poznatu prirodnu baštinu (Ramsalskom konvencijom o zaštiti močvarnih

staništa, te Projektom “Important Bird Area”

o posebni rezervat – ornitološki – Krapje Đol o „Park kupališnog lječilišta u Lipiku“ - spomenik parkovne arhitekture Prirodna baština zaštićena prema Zakonu o šumama i Pravilniku o uređenju šuma:

o Gospodarska jedinica Blatuško brdo površine od 22,28 ha na području Grada Lipika o Šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju Kalvarija, zaštićena šumska

sastojina čistog kitnjaka u blizini Pakraca

Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u prostornim planovima općina i gradova

o Zaštićeni krajolik: Paklenica na području Grada Novska o Područje spilja „Trbušnjak“ i „Rastik“ na području Grada Pakraca o Park šuma: dolina potoka Novska o Spomenik prirode: geološki lokalitet kod naselja Paklenica U prijedlogu ekološke mreže za zaštitu prirode NATURA 2000 navedena su slijedeća

područja koja se u cijelosti ili dijelom nalaze na području LAG-a „Zeleni trokut“:

o Poligonska područja važna za ptice (SPA): - HR1000010 Poilovlje s ribnjacima Poljana - HR1000004 Donja Posavina o Poligonska područja važna za vrste i staništa (pSCI): - HR2000438 Ribnjaci Poljana - HR2000416 Lonjsko Polje - HR2001355 Psunj - HR2000174 Trbušnjak - Rastik Prema Karti staništa RH na području grada Pakraca nalazi se 16 tipova ugroženih i

rijetkih staništa koja su u RH zaštićena Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti

5

staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova

(NN 70/05, NN 139/08) od kojih je 6 tipova ugroženo na europskoj razini i zaštićeno

Direktivom o staništima.

Područje LAG-a stanište je nekoliko zaštićenih i ugroženih vrsta: 15 vrsta sisavaca, 29

vrsta ptica, 4 vrste vodozemaca i gmazova, 18 vrsta leptira, 24 vrste riba.

Temeljem konzervatorske podloge na području Novske nalazi se 96 evidentiranih kulturnih

dobara, na području Općine Jasenovac evidentirano je dobara na području grada Pakraca

evidentirana su 102 kulturna dobra, a na području grada Lipika evidentirano je 59 kulturnih

dobara. Od ukupno 257 evidentiranih kulturnih dobara, 65 ih je zaštićeno ili su pod

preventivnom zaštitom. Popis kulturne baštine vrlo je dugačak, te se ne može zbog svoga

obima ovdje prikazati, no osobito vrijednu kulturnu baštinu koju treba posebno istači:

- na području Jasenovca: povijesno naselje Krapje koje je primjer graditeljske baštine

Posavine, te spomen područje Jasenovac,

- na području Novske: dijelovi naselja Stara Subocka, više crkava u Novskoj i naseljima,

zgrada pošte, zgrada ljekarne, hotel Knopp, pokretne zbirke Sajko i Vukalović i dr.

- na području Lipika: gradska urbanistička jezgra Lipika, Zdravstveno-lječilišni i bolnički

kompleks, Kursalon, Vandlban, vile u ulici Marije Terezije, kompleks Ergele, tradicijska

arhitektura u Gaju,

- na području Pakraca: kulturno-povijesna urbanistička cjelina Pakrac, ostaci starog grada,

crkva Uznesenja BDM, Crkva sv. Trojice i vladikin kompleks, crkva sv. Pantelejmona u

Tornju, kompleks Janković, Spahijski podrum, Slavonski banovac – kovnica novca i dr.

Velik dio nepokretne kulturne baštine oštećen je ili uništen u Domovinskom ratu. Dio je

nakon rata obnovljen, a još uvijek velik dio građevina vapi za obnovom i namjenom.

Lokalna samouprava ulaže znatne napore u zaštiti i vraćanju namjene zapuštenoj

nepokretnoj kulturnoj baštini, osobito u turističke svrhe.

Vrijednost prostora LAG-a očitava se i u prirodnoj i kulturnoj baštini. Posebni motori

pokretači su zaštićena prirodna dobra kao i područja predložena za ekološku mrežu

NATURA 2000 kojih ima čak 4 na području LAG-a.

Brojnim zaštićenim kulturnim dobrima potrebna je obnova i nova namjena. Na području

LAG-a nalazi se i velik broj očuvanih tradicijskih kuća koje su evidentirane kao

etnološka kulturna dobra, ali i drugi objekti tradicijske arhitekture. Postoje i arheološka

nalazišta putem kojih se prati kontinuirano naseljavanje od mlađeg kamenog doba,

srednjeg vijeka pa do danas.

U skladu sa prepoznatom prirodnom baštinom, kulturna baština i njen potencijal u

razvoju turizma predstavlja važan resurs koji se može upotrijebiti u jačanju atraktivnosti

i privlačnosti područja za nove goste.

1.1.5. Društvena infrastruktura

Razvijenost društvene infrastrukture pokazatelj je razvijenosti društva, a ona se očituje

kroz socijalnu zaštitu, predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje,

visokoškolsko obrazovanje i puča otvorena učilišta, zdravstvo i civilno društvo.

1.1.5.1. Socijalna zaštita

U području socijalne zaštite, stručni djelatnici centara za socijalnu skrb s područja LAG -a

uglavnom ističu slijedeće probleme: nerazvijenost mreže udomiteljskih obitelji posebno za

smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi; nerazvijenost sustava pružanja pomoći

i njege u kući; kroničan nedostatak stručnih djelatnika, a samim time i opterećenost

postojećih djelatnika; nedostatak smještajnih kapaciteta ustanova, što se posebno odnosi

na zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, duševno bolesnih i mentalno

retardiranih osoba koje adekvatnu skrb ne mogu dobiti u obitelji, što upućuje na potrebu

izgradnje istih, kao i nedostatak financijskih sredstava za unapređenje domova socijalne

skrbi i nabavku vozila za prijevoz korisnika.

6

Na području LAG-a od ustanova za smještaj djeluju Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe

Lipik (10 korisnika), Dom za starije i nemoćne osobe „Marino selo“ (65 korisnika), te

nekoliko privatnih obiteljskih domova: Dom za starije i nemoćne osobe „Anđelak“ Lipik

(40 korisnika), Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Vita“ Novska (18 korisnika),

privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne „Ivanušić“, privatni Obiteljski dom za starije

i nemoćne „Ema“, a na području grada Novske djeluje udomiteljska obitelj Gobac koja se

skrbi za starije i nemoćne osobe (15 štićenika).

Na području Jasenovca djeluje Centar za pomoć i njegu Općine Jasenovac kroz Program

dnevnog boravka i pomoć u kući starijim osobama. Na području Novske djeluje Ustanova

za zdravstvenu njegu u kući Danijela.

Na području grada Lipika djeluje program „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim

osobama“ koji ima 225 korisnika i 16 zaposlenih. S obzirom da navedeni program pokriva

25 naselja na području Lipika, te 5 naselja na području Pakraca, potrebno je osigurati

dodatna vozila kako bi se zadovoljive sve potrebe korisnika za odlazak liječniku, dovoz

namirnica, lijekova, i dr. Ustanova za smještaj starih i nemoćnih osoba na području grada

Pakraca ne postoji. Crveni križ je započeo izgradnju objekta za smještaj starih i nemoćnih

osoba u Prekopakri, no zbog nedostatka financijskih sredstava objekt nije u potpunosti

završen, te kao takav ne može biti stavljen u funkciju. Pučka kuhinja postoji samo na

području grada Pakraca u vlasništvu Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, koja je

ujedno i jedina u Požeško-slavonskoj županiji. Pučku kuhinju potrebno je opremiti

potrebnom opremom (hladnjače, sitni inventar), te uvesti HACCP sustav sigurnosti i

kvalitete hrane. Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac posjeduje i Dječje odmaralište

„Cvrčak“ na otoku Viru gdje se svake godine odmara oko 450 djece i odraslih (djeca iz

socijalno ugroženih obitelji, djeca s posebnim potrebama i starije osobe). Gradsko društvo

Crvenog križa započelo je radove uređenja i opremanja odmarališta, no zbog nedostatka

financijskih sredstava završetak radova je neizvjestan.

1.1.5.2. Predškolski odgoj

Na području LAG-a djeluju tri matična vrtića s jaslicama „Kockica“ Lipik, „Maslačak“

Pakrac, „Radost“ Novska, te ukupno pet područnih vrtića koji provode redovite

cjelodnevne i poludnevne programe predškolskog odgoja.

Dječji vrtić „Radost“ Novska provodi i verificiran program engleskog jezika koji pohađaju

i djeca koja nisu upisana u redovite programe. U vrtićima je svake godine popunjena kvota

upisa, te je potrebno osigurati dodatne kapacitete te unaprijediti opremljenost. Kao poseban

problem može se navesti kontinuirano povećanje broja djece s posebnim potrebama. U

postojećim vrtićima ne postoji adekvatno opremljen prostor za rad s djecom s posebnim

potrebama, kao ni dovoljno stručnog kadra za specifične potrebe djece (stručni tim:

pedagog - psiholog - logoped za djecu s posebnim potrebama i nepravilnim ili otežanim

izgovorom, te stručni kadar za rad s djecom s izraženim talentima).

1.1.5.3. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a djeluje šest matičnih, te deset područnih škola. U područnim školama

s manjim brojem učenika nastava se odvija uglavnom u kombiniranim odjelima. Najčešći

problemi s kojima se institucije za osnovnoškolsko obrazovanje suočavaju su: nepostojanje

uvjeta za rad s djecom s posebnim potrebama, potreba za vanjskim suradnicima, manjak

stručnog kadra za specifične potrebe djece, nepostojanje pristupne rampe pri osnovnim

školama kao ni organiziranog prijevoza s adekvatnim prijevoznim sredstvom za učenike s

invaliditetom, nema mogućnosti smještaja za roditelje učenika s posebnim potrebama,

školska oprema je dotrajala kao i sportski sadržaji (golovi, igrališta i dr.). U pojedinim

školama učenici imaju samo hladni obrok zbog neuređenosti i nefunkcioniranja

blagovaonice, a prijevoz učenika do škole najčešće nije adekvatan. Na području LAG-a

djeluju i dvije glazbene škole, odnosno Glazbena škola Pakrac i Glazbena škola Novska.

7

Srednjoškolsko obrazovanje na području LAG-a obavljaju Srednja škola Pakrac, Srednja

škola Novska te Srednja glazbena škola Novska s redovnim programom. U sklopu Srednje

škole Pakrac nalazi se mješoviti Učenički dom Pakrac s kapacitetom za 155 učenika u

ukupno 37 soba.

1.1.5.4. Visokoškolsko obrazovanje i pučka otvorena učilišta

Na području LAG-a mogućnost visokoškolskog obrazovanja nudi dislocirani studij

fizioterapije u Pakracu, te Pučko otvoreno učilište Obris koje je u suradnji s Visokom

poslovnom školom s pravom javnosti u Višnjanu u Pakracu otvorilo stručni studij

ekonomije – smjer: menadžment u turizmu, te izvanredni specijalistički diplomski stručni

studij Menadžment u turizmu.

Grad Novska je pokrenula obrazovanje za poduzetništvo na visokoškolskoj razini u

suradnji s Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić

Zrinski, Zagreb.

Pučko otvoreno učilište Novska i Pučko otvoreno učilište Obris u Pakracu su jedine

institucije koje pružaju mogućnost obrazovanja odraslih.

1.1.5.5. Zdravstvo

Zdravstvenu zaštitu na području LAG-a „Zeleni trokut“ na primarnoj razini pružaju Dom

zdravlja Kutina – Ispostava Novska, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije sa

ispostavama u Pakracu, Lipiku i Poljani, Objedinjeni hitni prijem u sklopu Gradske bolnice

Pakrac, te više koncesionara iz područja zdravstvene djelatnosti opće (ob iteljske)

medicine, dentalne medicine i zdravstvene njege u kući. Na sekundarnoj razini na području

LAG-a djeluju Gradska bolnica Pakrac kao ispostava Opće županijske bolnice Požega, te

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik. Uslijed ratnih razaranja u Pakracu

je uništen čitav kompleks specijalističke bolnice za psihički bolesne osobe, a teško stradali

bolnički kompleks nedovoljno je obnovljen do danas. U ljekarničkoj djelatnosti na

području LAG-a postoji četiri ljekarne, koje svoje poslovnice imaju u Pakracu (2 ljekarne),

Lipiku (1 ljekarna), Poljani (1 ljekarna), Novskoj (3 ljekarne), Rajiću (1 ljekarna) i

Jasenovcu (1 ljekarna). Na području LAG-a djeluje i Veterinarska stanica Novska d.o.o.,

te Veterinarska stanica Pakrac d.o.o. sa svojim ambulantama koja u svom sastavu ima i

sklonište za životinje u selu Bučje. Način i obavljane zdravstvenih i veterinarskih usluga

na području LAG-a je zadovoljavajući.

1.1.5.6. Civilno društvo

Razvoj udruga, kao dio razvoja socijalnog kapitala zajednice, jedan je od najvažnijih

elemenata ruralnog razvoja. Prema podacima Ministarstva uprave, na području LAG-a na

dan 30. rujan 2015. godine registrirana je ukupno 201 udruga, od čega 88 udruga na

području grada Novske, 33 udruge na području Općine Jasenovac, 33 udruge na području

grada Lipika, te 80 udruga na području grada Pakraca. Najzastupljenije su športske udruge

sa čak 34%. Svojim djelokrugom udruge pokrivaju sva područja društvenog života

stanovnika Županije, od sporta i kulture do poljoprivrede, vatrogas tva, lova i ribolova,

zaštite djece, mladih i žena i dr. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja i svoje

redovite programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinačna

pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna grada. Uspješnije su udruge sa stalno

zaposlenim djelatnicima koje redovitim kandidiranjem projekata uspijevaju financirati

svoje programe iz domaćih i međunarodnih izvora. Ukoliko traže donacije

gospodarstvenika, udruge se suočavaju s malim odazivom, a takve donacije obično su

vezane za održavanje manifestacija ili drugih događanja. Organizacije civilnog društva s

područja LAG-a rijetko međusobno surađuju na projektima i aktivnostima, što dovodi do

raspršivanja proračuna namijenjenog udrugama. Veliki broj udruga još je uvijek

nedovoljno informiran o mogućnostima financiranja, te im nedostaje znanja u pisanju i

provedbi projekata i inovativnosti. Udruge bi se trebale aktivnije uključiti u razvoj

8

turističke ponude LAG-a, a to znači da rad udruga mora biti koordiniran s turističkim

zajednicama bez obzira koliko su njihove amaterske aktivnosti dobre.

Za društvenu infrastrukturu može se tvrditi da je dobro organizirana i razvijena na

cijelom području LAG-a. Ono što predstavlja problem su smještajni problemi i

opremljenost, te se još uvijek osjeti posljedica ratnih razaranja. Potrebna su velika

ulaganja kako bi se stanje podiglo na zadovoljavajuću razinu.

1.1.6. Komunalna infrastruktura

Komunalna infrastruktura pokazatelj je prihvatljivosti životnih uvjeta, a očituje se kroz

razvijenost vodoopskrbe, odvodnje, gospodarenjem otpada, opskrbom električnom

energijom, opskrbom plinom, korištenjem obnovljivih izvora energije, prometnom

infrastrukturom: ceste, željeznica i riječni promet te informacijskom i

telekomunikacijskom povezanošću.

1.1.6.1. Vodoopskrba

Na području Općine Jasenovac vodoopskrba se temelji na zahvatu podzemne vode crpilišta

«Jasenovac» čija se izdašnost ocjenjuje s oko 40l/s i postrojenju za kondicioniranje vode

kapaciteta 8-9 l/ sekundi. Dugoročno rješenje vodoopskrbe Općine Jasenovac je sanacija i

proširenje postojećeg crpilišta, postrojenja za kondicioniranje i distribuciju vode, te

proširenje vodoopskrbne mreže na sva naselja.

Radi osiguravanja dovoljne količine vode, pri predviđenoj maksimalnoj potrošnji vode

svih naselja Općine Jasenovac, planirana je izgradnja vodotornja u naselju Puska

zapremine V=200 m3, te proširenje postojećeg prizemnog vodospremnika (kapaciteta

V=110m3) u Jasenovcu uz distribucijsku crpnu stanicu zapremine od V=310 m3 .

Vodoopskrba Novske temelji se na vodi crpilišta «Drenov Bok», koje se nalazi u savskom

zaobalju na području Općine Jasenovac. Ovo crpilište prema instaliranom kapacitetu

omogućava korištenje vode u količini do 150l/s. Danas se koristi svega jedna trećina

kapaciteta crpilišta, tako da je dobar dio raspoloživ za predstojeće potrebe.

Vodoopskrbni sustav Grada Novske u cijelosti je izgrađen, te se svi stanovnici mogu

priključiti na vodovodnu mrežu. Crpilište Drenov Bok omogućava pritok od 150 l/s vode

koja trenutno zadovoljava sve potrebe stanovnika. U planu je povezivanje vodoopskrbnih

sustava Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije u jedinstven sustav.

Gradovi Pakrac i Lipik imaju zajednički vodoopskrbni sustav baziran na vodozahvatu

Šumetlica i manjim vodocrpilištima u Dobrovcu, Kukunjevcu, Gaju i Donjem Čagliću.

Sustav je nedovoljan za opskrbu dovoljnim količinama vode, osobito tijekom ljetnih

mjeseci. Problem bi se riješio izgradnjom akumulacije Šumetlica koji bi osigurao dovoljnih

200 l/s vode.

Javnom vodoopskrbom je na području Grada Pakraca pokriveno oko 71% stanovništva,

dok na području Grada Lipika 81% stanovništva. U tijeku su radovi na proširenju

vodoopskrbnog sustava na području oba Grada.

Naselje Janja Lipa nema riješen problem vodoopskrbe i napaja se vodom iz privatnih

bunara.

1.1.6.2. Odvodnja

Kanalizacijom je pokriven samo dio naselja Jasenovac, a u izgradnji je uređaj za obradu

otpadnih voda (mehaničko – biološki kapaciteta 1200 ES) u naselju Jasenovac. Ostala

naselja u Općini Jasenovac nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu, već stanovnici

problem otpadne vode rješavaju individualno (septičkim jamama ili ispuštaju otpadne vode

u kanale i grabe iz kojih se procjeđuju u tlo i onečišćuju podzemne vode, odnosno bunare

s pitkom vodom).

Na području grada Novske izgrađena je osnovna kolektorska mreža mješovitog sustava

odvodnje i dio sekundarne kanalske mreže uglavnom mješovitog sustava, uključivo dio

glavnih kolektora. Postotak izgrađenosti kanalizacijske mreže na području grada Novske

9

iznosi oko 65%. U naseljima bez izgrađenog kanalizacijskog sustava zagađene vode iz

domaćinstava trenutno se djelomično prihvaćaju u sabirne jame i rjeđe u septičke jame,

koje su često nepropisno izvedene, odnosno nisu nepropusne te tako zagađuju okolni teren.

Na području Grada Lipika kanalizacijski sustavi izgrađeni su u naseljima Lipik, Filipovac,

Dobrovac, Poljana, te Gaj koji je sufinanciran sredstvima IPARD programa. Pročistači su

izgrađeni u Gaju i Poljani, a planiraju se u Marinom Selu.

Pakrac i Lipik imaju zajednički sustav kolektora dužine 9.000 m te pročistač u Dobrovcu

kapaciteta 40 l/s koji je u cijelosti mehanički, dok se planira izgradnja biološkog. Na

području Pakraca kanalizacijski sustav je izgrađen u naseljima Pakrac, Prekopakra,

Kusonje i Badljevina. U tijeku je priprema projekta „Sustav odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda aglomeracije Pakrac – Lipik“.

Naselje Janja Lipa nema riješeno pitanje kanalizacijske odvodnje.

1.1.6.3. Gospodarenje otpadom

Odvozom otpada obuhvaćeno je 9 naselja općine Jasenovac (osim naselja Mlaka), odnosno

2 347 stanovnika, a odvoz se obavlja jednom tjedno.

Otpad se odvozi i odlaže na odlagalištu komunalnog otpada «Barutana», koje je smješteno

uz staru cestu Jasenovac – Bročice, na oko 2 km od naselja Jasenovac. Odlagalište nema

čuvarsku službu, nema tekuće vode niti protupožarne zaštite, nema telefonskih linija, niti

električne energije. Odlagalište je djelomično ograđeno drvenim stupovima. U blizini

odlagališta nema vodotoka, a vodotoci Sava i Strug udaljeni su cca 2 km.

Komunalni otpad se odlaže na definirana odlagališta- Crkvište u Pakracu i Kurjakana u

Novskoj. Ova odlagališta nalaze se u fazi sanacije i izgradnji reciklažnih dvorišta. Gotovo

reciklažno dvorište za komunalni otpad izgrađeno je u Lipiku. Trenutno je na području

LAG-a izgrađena jedna deponija građevinskog otpada na području grada Lipika koja se

prostire na površini od cca 2 ha na mjestu Starog rudnika pijeska u Jagmi.

1.1.6.4. Opskrba električnom energijom

Električna energija dostupna je na velikom području LAG-a, dok još uvijek nije dostupna

u manjem broju udaljenih naselja smještenih u brdskim područjima. Ova naselja imaju

relativno mali broj stanovnika, a imaju potencijal u razvoju turizma i poljoprivrede.

1.1.6.5. Opskrba plinom

Plinska mreža na području LAG-a je vrlo razvijena, no i dalje većina domaćinstava za

zagrijavanje koriste kruta goriva, te loživo ulje. Izgrađenom plinskom mrežom omogućena

je sigurna i trajna opskrba plinom građana i gospodarstava na području LAG -a, a

mogućnost priključka na plinsku mrežu ima više od 90% stanovništva područja LAG-a.

1.1.6.6. Obnovljivi izvori energije

Na području LAG-a postoje znatni resursi za korištenje obnovljivih izvora energije,

prvenstveno u drvnoj masi za zagrijavanje, no ti resursi se koriste u vrlo malom broju.

Korištenje sunčeve energije također nije dostatno, prvenstveno zbog znatnih početnih

ulaganja. U posljednje vrijeme znatna su ulaganja u energetsku učinkovitost u privatnim i

javnim zgradama uz pomoć Fonda za energetsku učinkovitost.

1.1.6.7. Prometna infrastruktura: ceste, željeznica i riječni promet

LAG je u dobrom prometnom položaju u odnosu na prometne pravce državnog i europskog

značaja. Najvažniji prometni pravac koji prolazi LAG-om je autocesta A3 Bregana-

Lipovac međunarodne oznake E70, te državna cesta, a ujedno i transeuropski koridor D5

međunarodne oznake E661. Županijske ceste od važnosti su: cesta br. 38 Pakrac -Đakovo,

br. 47 Lipik-Dvor, br, 26 Badljevina – Garešnica. Važnija prometna infrastruktura

prikazana je u Prilogu br. 2. ove LRS. Lokalne ceste su od velikog značaja za povezivanje

ruralnih naselja i u dobrome su stanju zahvaljujući naporima lokalnih samouprava.

Nerazvrstane ceste i seoski putovi su u dosta lošijem stanju i na njima treba provesti dosta

ulaganja. Daleko najviše nerazvrstanih cesta je na području grada Pakraca koje su u lošem

10

stanju i koje je jako teško održavati iz skromnih proračunskih sredstava. Prema podacima

JLS-a ,a području LAG-a se nalazi 125,25 km državnih cesta, 142,55 km županijskih cesta,

209,19km lokalnih cesta te 997 km nerazvrstanih cesta.

Željeznička infrastruktura je uglavnom zadovoljavala potrebe lokalnog stanovništva

donedavno, no zbog ukidanja putničkog prometa na pruzi Banova Jaruga-Virovitica, velik

dio LAG-a odsječen je od željezničkog prometa.

Najznačajniji željeznički koridor je pruga Zagreb-Tovarnik koja prolazi kroz Novsku,

ujedno i dio paneuropskog koridora, te pruga Novska-Sisak koja je regionalnog značaja. U

posljednje vrijeme se dosta uložilo u infrastrukturu, no promet i kapaciteti nisu dovoljno

iskorišteni.

Na području LAG-a postoji i riječni plovni put i to rijekom Savom koja je plovna do Siska

gdje se ujedno nalazi i najzapadnija riječna luka na Savi. Nadalje, rijeka Una plovna je do

Tanca.

1.1.6.9. Informacijska i telekomunikacijska povezanost

Na području LAG-a postoji sedam poštanskih ureda, i to: Poštanski ured Lipik, Poljana,

Pakrac, Badljevina, Novska i Rajić. Na području LAG-a „Zeleni trokut“ postoji glavna

infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa, ponajprije

putem T-Hrvatskog Telekoma, vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj.

Postojeći sustav elektroničkih komunikacija sastoji se od sustava javnih komunikacija u

nepokretnoj mreži, sustava javnih komunikacija u pokretnoj mreži, te sustava

radiokomunikacija. Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je riješena u cijelosti na

svim područjima naseljenosti, odnosno gdje god je to potrebno. Na području LAG -a

uvedena je i ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čini pet operatera, a stanje pokrivenosti

je zadovoljavajuće obzirom na nepovoljnu konfiguraciju terena.

Izgrađeni objekt na Psunju pokriva područje Grada Lipika i Pakraca RTV sustavom veza.

Sustav TV i radio veza prisutan je na području Grada Novske kroz izgrađene TV pretvarače

uz naselja Novska i Rajić.

Ruralna infrastruktura ne zadovoljava u cijelosti potrebe stanovništva, ponajviše u

manjim naseljima gdje se javljaju problemi održavanja ceste, opskrbe vodom, odvodnje,

električne opskrbe, plina. Nije zadovoljavajuća briga o sabiranju i recikliranju otpada,

nisu iskorištene mogućnosti obnovljivih izvora energije. Postoje problemi sa odlaganjem

otpada, nefunkcioniranjem željezničkog i riječnog prometa, te pokrivenost

informacijskom i telekomunikacijskom mrežom. Sve te okolnosti dovode do smanjenja

atraktivnosti ruralnog područja LAG-a i odseljavanja.

1.2. Gospodarske značajke područja

Preduvjet za život i rad ljudi na prostoru LAG-a su radna mjesta, a ona ovise o stanju

gospodarstva, glavnim gospodarskim djelatnostima, tržištu radne snage, a u posljednje

vrijeme sve više o potpornim institucijama i korištenju EU fondova.

1.2.1. Stanje gospodarstva

Stanje gospodarstva na području LAG-a obilježava još uvijek utjecaj ratnih razaranja

nastalih tijekom Domovinskog rata od 1991-1995. godine. Neki sektori i neke industrije

nazočne na ovome području prije rata nisu se nikad oporavile. Drugi veliki problem

predstavljaju posljedice svjetske ekonomske krize, pad proizvodnje i gubitak radnih mjesta

od 2008. godine pa nadalje. Unatoč velikim naporima koje ulažu jedinice lokalne

samouprave u stvaranju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, rezultati još

uvijek nisu zadovoljavajući.

Osnovni pokazatelji razvijenosti prema kriterijima Ministarstva regionalnog razvoja i

fondova EU-a govore o prilično nerazvijenom području.

11

Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti, www.dzs.hr, 2015.

JLS prosječni

dohodak per

capita

2010.-2012.

prosječni

izvorni prihodi

per capita

2010.-2012.

udio obrazovanog

stanovništva u

stanovništvu 16-65 godina

2011.

Jasenovac 20.493,00 kn 1.353,00 kn 56,76%

Kutina nema podataka na nivou naselja Janja Lipa

Lipik 21.998,00 kn 1.209,00 kn 65,12%

Novska 22.700,00 kn 1.500,00 kn 68,77%

Pakrac 25.025,00 kn 1.195,00 kn 69,39%

Tablica br. 2: Pokazatelji razvijenosti u odnosu na državni prosjek., 2015.

JLS Prosječni

dohodak per

capita

2010.-2012.

Prosječni

izvorni prihodi

per capita

2010.-2012.

Udio obrazovanog

stanovništva u

stanovništvu 16-65

godina

2011.

Indeks

razvijenosti

Skupina

Jasenovac 61,80% 41,10% 54,50% 63,27% II

Kutina Nema podataka na nivou naselja Janja Lipa

Novska 72,00% 46,50% 80,50% 66,63% II

Pakrac 82,80% 35,40% 81,90% 68,97 II

Lipik 68,80% 35,90% 72,60% 74,81 II

Prema indeksu razvijenosti, prosječnom dohotku po glavi stanovnika i izvornim prihodima

po glavi stanovnika sve JLS su ispod prosjeka za RH i to u skupini od 50-75% vrijednosti

prosječnog indeks razvijenosti u RH. Posebno su indikativni niski postotci izvornih

prihoda JLS-a što govori da u velikoj mjeri one ovise o pomoći od države.

Gospodarska aktivnost trgovačkih društava registriranih na području LAG-a pokazuje da

veliki udio imaju mali gospodarstvenici, a kao najizdašniji sektor predstavlja prerađivačka

industrija.

Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata, www.hgk.hr, 2015.

Sektor Broj subjekata Dobit u 2014.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 11 34.191.477 kn

B Rudarstvo i vađenje 1 120.940 kn

C Prerađivačka industrija 29 111.858.566 kn

D Opskrba električnom energijom, plinom 0 0 kn

E Opskrba vodom 5 665.334 kn

F Građevinarstvo 24 3.365.686 kn

G Trgovina na veliko i malo 37 17.518.591 kn

H Prijevoz i skladištenje 8 93.131.678 kn

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

8 919.467 kn

J Informacije i komunikacije 3 102.559 kn

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 17.983 kn

L Poslovanje nekretninama 1 30.827 kn

http://www.hgk.hr/

12

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 13 1.405.134 kn

N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

4 74.771 kn

P Obrazovanje 2 89.635 kn

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi

2 1.155.591 kn

R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0 kn

S Ostale uslužne djelatnosti 5 118.622 kn

UKUPNO 153 264.766.861 kn

U odnosu na prethodno na prethodno razdoblje i LRS 2013-2015 smanjio se broj poduzeća

sa ondašnjih 182 na 151, iako se prostor LAG-a povećao na račun Općine Jasenovac.

Financijska dobit pokazuje dominaciju prerađivačke industrije (staklo, rude, mineralna

voda, tehnički plinovi, drvna industrija…), zatim slijedi prijevoz (pretežito kamionski),

poljoprivreda, šumarstvo i slatkovodno ribarstvo, te trgovina.

Osim trgovačkih društava, vrlo su aktivni obrti (prema HOK: broj obrta: 414) koji je nešto

veći u odnosu na prethodno strateško razdoblje (390).

1.2.2. Glavne gospodarske djelatnosti

1.2.2.1 Prerađivačka industrija

Prerađivačka industrija glavna je gospodarska grana na području LAG-a o čemu govore i

podaci o dobiti u 2014. godini (Tablica br.3). Prerađivačka industrija bazira se najvećim

dijelom na prirodne resurse područja, odn. bogatstvo drvnom masom te mineralnim

sirovinama. Značajne mineralne sirovine su zastupljene na slijedećim nalazištima:

Kvarcni pijesak (eksploatacijsko polje Medinac, ležište „Jagma VI“ – Lipik)

Nalazište nafte i plina (plin - bušotina Janja Lipa – Lipik, nafta - ekploatacijsko polje Kozarice – Novska)

Termomineralne vode (crpilišta na području Lipika)

Tehnički građevinski kamen (ekploatacijsko polje Šeovica – Lipik, eksploatacijsko polje „II Rašaška“ – Pakrac, ekploatacijsko polje Fukinac – Pakrac)

Karbonatne naslage dolomita i vapnenih dolomita (ekploatacijsko polje Šumetlica – Pakrac)

Kremeni pijesak (eksploatacijsko polje Branešci i Španovica – Pakrac). 1.2.2.2. Šumarstvo i poljoprivreda

Šumarstvo i poljoprivreda, iako imaju najviše preduvjeta za razvoj, nedovoljno

iskorištavaju svoje prirodne kapacitete. Šume prekrivaju 45,71% površine LAG-a i

predstavljaju veliko bogatstvo – ne samo zbog drvnog materijala (bukva, hrast, grab, joha,

cer, jasen, bagrem , smreka) nego i zbog prirodne vrijednosti. Drvno-prerađivačka

industrija ima osiguranu kvalitetnu sirovinu, no postoji pitanje dohodovnosti s obzirom na

stupanj prerade i proizvodnje drvnih proizvoda. Naime prevladava sječa i prodaja sirovine

što je najmanje isplativo. Također, postoji još uvijek velik problem miniranosti šumskih

površina, nekontrolirana sječa i odlaganje otpada na divlje deponije. U posljednje vrijeme

prisutan razvoj privatnih poduzeća u drvno-prerađivačkoj industriji koja mogu postati

motor pokretač razvoja.

Poljoprivrednu djelatnosti karakteriziraju velike površine pod državnim vlasništvom, sporo

raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, problemi u tranziciji velikih nekadašnjih

kombinata, te nedovoljna tržišna pozicija i slabljenje obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava. Od poljoprivrednih subjekata po broju prevladavaju obiteljska

poljoprivredna gospodarstva, dok je broj obrta, trgovačkih društava i zadruga relativno

mali.

13

Što se tiče broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prisutan je t rend smanjenja

njihovog broja. U Novskoj je u odnosu na prethodno strateško razdoblje broj smanjen za

24, u Lipiku za 53, u Pakracu za 51, dok za jasenovac nisu poznati podaci.

Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava, www.apprrr.hr, 2015.

JLS Jasenovac Kutina

(Janja

Lipa)

Lipik Novska Pakrac LAG

OPG 113 44 437 625 422 1.641

obrti 3 0 4 9 4 20

trgovačka društva 1 1 5 7 2 16

zadruge 2 0 0 5 1 8

Veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne znači i veliku kvalitetu istih, što

pokazuje obrazovna struktura nositelja.

Grafikon br.1: Obrazovna struktura nositelj OPG-a, www.apprrr.hr, 2015.

Poljoprivredno zemljište registrirano u ARKOD-u u ukupnoj površini od 17.599,34 ha

glavni je prirodni resurs područja LAG-a. Međutim, struktura kultura pokazuje da se radi

uglavnom o ratarskim površinama, pa zatim pašnjacima i livadama, dok su dohodovnije

kulture zastupljene sa manje od 10% površina.

Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha, www.apprrr.hr, 2015.

oranice; 13.802,86

3,06

1247,44

1867,0621,44

601,63 0,22 55,63

poljoprivredne kulture

oranice staklenici livade pašnjaci vinogradi voćnjaci rasadnici ostalo

bez osnovne škole40%

osnovna škola23%

srednja škola32%

viša škola i fakultet

5%

http://www.apprrr.hr/http://www.apprrr.hr/http://www.apprrr.hr/

14

Naredni podaci pokazuju da je prema katastarskim podacima poljoprivrednih površina

mnogo više nego što je registrirano u ARKOD-u, što govori o tome da gotovo 43%

poljoprivrednih površina nije obuhvaćeno sustavom potpora.

Tablica br. 5: Korištenje zemljišta, podaci iz prostornih planova JLS-a i katastra

KATEGORIJE ZEMLJIŠTA ha %

Građevinska područja naselja 3.628,95 3,72%

Izgrađene strukture van građevinskih područja naselja 903,66 0,93%

Poljoprivredne površine 33.015,80 33,81%

Šumske površine 44.941,45 46,02%

Ostale poljoprivredne i šumske površine 6.325,52 6,48%

Vodne površine 3.505,64 3,59%

Ostale površine 5.342,27 5,47%

Ukupno 97.663,27 100,00%

Prisutna je stalna „borba“ za kvalitetnije ratarske površine između bivših društvenih

kombinata i OPG-ova.

Ratarstvo je glavna tradicionalna grana poljoprivrede sa najviše zaposlenih, ali i najmanjim

dobitkom. Nažalost, još uvijek nije došlo do kvalitetnog povezivanja ratarstva i stočarstva

unutar istoga gospodarstva čime bi se ostvarila veća dodana vrijednost.

Stočarstvo je u krizi, osjeti se smanjenje broja grla stoke (prema APPRRR-u broj goveda:

5.745, kokoši:19, konja: 591, koza: 550, magaraca: 12, ovaca: 8170 i svinja: 475)

prvenstveno zbog neriješenog plasmana.

Proizvođači mlijeka koji plasiraju mlijeko putem velikih mljekara u velikim su problemima

zbog niske cijene mlijeka. Direktan plasman i prerada mlijeka na gospodarstvima još je

uvijek nerazvijena, postoje tek sporadični uspješni slučajevi. U posljednje vrijeme raste

interes, ali i broj uzgajivača crne slavonske svinje zbog porasta potražnje za mesnim

specijalitetima. Na području Novske razvijena je proizvodnja kulena, ali još uvijek

nedovoljno tržišno valorizirana. Ovčarstvo je razvijeno na brdskim područjima Psunja i

Papuka, prvenstveno zbog pašnjačkih površina iznimne čistoće. Ova proizvodnja za sada

pokriva lokalne potrebe, a prati ju problem plasmana vune i kože koji ne postoji nego se

ovi vrijedni nusproizvodi bacaju.

Voćarstvo je jedina grana u usponu zahvaljujući pojavi hladnjača i otkupljivača voća. U

Lipiku je u 2014. otvorena hladnjača za voće kapaciteta 5.000 tona koja se bazira na otkupu

od lokalnih voćara, dok je puno ranije otvorena manja zadružna hladnjača u Pakracu

kapaciteta 170 tona. U posljednje vrijeme podižu se nasadi lijeske, jabuke, trešnje, šljive i

aronije. Vinogradarstvo je, osim jednog pozitivnog slučaja u Pakracu, nedovoljno

razvijeno, prvenstveno zbog propadanja nasada tijekom rata, ali i velikih ulaganja koja

prate ovu granu.

Povrtlarstvo je , unatoč povoljnim uvjetima, nerazvijeno, te je glavni nositelj te grane

pravna osoba na području Lipika koja proizvodi na 2,78 ha stakleničkih površina.

Ekološka poljoprivreda je još uvijek nedovoljno razvijena, no raste broj registriranih

ekoloških proizvođača, ponajviše u voćarstvu i stočarstvu.

Potencijali u poljoprivredi postoje također u razvoju pašnjačkog stočarstva na području

Parka prirode „Lonjsko polje“ gdje i danas obitava velik broj hladnokrvnih konja pasmine

„Hrvatski Posavac“. U konjogojstvu prednjači Državna ergela Lipik Đakovo sa uzgojem

lipicanaca, te nekoliko privatnih uzgajivača raznih pasmina konja. Na području Pakraca

zahvaljujući talijanskoj nacionalnoj manjini razvijena je proizvodnja konjske salame, ali

još uvijek za vlastite potrebe i bez potrebnog proboja na tržišta.

15

Pčelarstvo je osobito razvijeno, broj pčelinjih društava stalno raste kao i broj mladih ljudi

koji ulaze u ovu proizvodnju (prema APPRRR-u broj košnica: 9.099). Posebnost područja

je tzv. med od amorfe koja obitava na području Lonjskog polja. U posljednje vrijeme

pčelari su uključeni u nastojanja zaštite geografskog porijekla slavonskog meda na razini

EU-a.

Uzrok općenito slabog tržišni uspjeh lokalne poljoprivrede prvenstveno se vidi u slabo

educiranoj radnoj snazi, nedostatka kvalitetnih ideja, antagonizmu prema udruživanju i

starosnoj strukturi. Zbog svega toga dolazi do pada broja OPG-ova, odlaska mlađih

osoba sa poljoprivrednih gospodarstava i smanjenje proizvodnje hrane.

Unatoč nepovoljnoj situaciji, pojavljuju se rijetka inovativna gospodarstva koja više vodi

entuzijazam nego ekonomski uspjeh, a koja razmišljaju o uvođenju prerade na

gospodarstvima i samostalan izlazak na tržište. Međutim, broj takvih u odnosu na one

koji se bave proizvodnjom sirovine je još dosta mali.

Razvoj zadrugarstva još uvijek ne prati potrebe, uglavnom zbog animoziteta prema

zadrugama zbog negativnih iskustava iz prošlosti. Unatoč tome, postoji nekoliko

uspješnih zadruga koje teže finalizaciji proizvodnje, no najviše muke muče sa

profesionalnim upravljanjem.

Poseban potencijal područja za razvoj leži u pašnjačkom i ekološkom stočarstvu na

brdskim područjima, voćarstvu i vinogradarstvu na pristrancima slavonskih gora, te

intenzivnom i ekološkom ratarstvu povezanim sa stočarstvom u nizinskim predjelima, te

je posebno veliki potencijal u razvoju slatkovodnog ribnjačarstva (982 ha ribnjaka).

1.2.2.3. Turizam

Turizam je posebno značajna razvojna grana cijelog područja LAG-a. Atraktivnost

prostora i bogatstvo sadržaja su vrlo značajan potencijal za privlačenje turista, posebno iz

bliže regije pod kojom se podrazumijeva područje od 100 km uokrug. Najznačajniji

turistički potencijali područja su:

Tablica br.6: Turizam na području LAG-a, podaci JLS-a

TURISTIČKA ZNAMENITOST TURISTIČKA PONUDA

Park prirode „Lonjsko polje“ u okviru

kojega se nalazi selo tradicijske baštine

Krapje i brojni spomenici drvne arhitekture

- razvijeni oblici seoskog turizma, poučne

staze, biciklizam, fotosafari, folklorne

manifestacije

Toplice Lipik, spomenici zaštićene

parkovne arhitekture, vile, kupalište

- rehabilitacija i zdravstveni turizam

- kupanje i sportski sadržaji

Novljansko jezero - destinacija za obiteljski odmor, kupanje,

kampiranje, zabavni i sportski sadržaji

„Stazama Lipicanca i kune“ – Jezera,

Raminac, Staklansko, Pakurnovac,

odmorišta: Čantalo, Omanovac, Branešci,

OPG: Bašnec, Huška, Marošević, Ćasić,

Marter, Ranch „M&M“, Božić, Ranković

- poučna staza koja povezuje turističke

destinacije i sadržaje na području Pakraca i

Lipika, šetnja, jahanje, biciklizam, posjeti

OPG-ima

Ergela Lipik - lipicanci

Psunj - Planinarski dom Omanovac, Bike park,

paragliding, lov, kampiranje

Stara gradska jezgra Pakraca - arhitektonski i kulturni spomenici,

kovnica novca, „Kuća graševine“

1.2.3. Tržište radne snage

Glavni gospodarski oslonac je aktivno stanovništvo, iako je prisutna velika stopa

nezaposlenosti od gotovo 30%.

16

Tablica br.7: Stanje nezaposlenosti, HZZ, 2015.

JLS Aktivno

stanovništvo

Nezaposleni

30.09.2015.

Stopa

nezaposlenosti

Općina Jasenovac 485 193 39,79%

Grad Kutina (Janja Lipa) nema podataka na nivou naselja

Grad Lipik 1.797 406 22,59%

Grad Novska 4.278 1.459 34,10%

Grad Pakrac 2.350 602 25,62%

UKUPNO LAG 8.910 2.660 29,85%

U posljednje vrijeme primjetna je pojava novih migracija uglavnom u zapadne zemlje,

budući da mlade osobe ne mogu pronaći posao na području LAG-a. U isto vrijeme prisutna

je pojava da se za neke poslove, prvenstveno za rad u poljoprivredi, ne mogu pronaći

zainteresirane osobe. Obrazovanost stanovništva glavni je preduvjet za razvoj intenzivnog

tržišta rada. Prevladava stanovništvo sa srednjom stručnom spremom 53%, sa ili bez

osnovne škole 29%, te sa višom ili visokom stručnom spremom 7,78%. Ova struktura je

nepovoljna, te ona ima svakako i utjecaj na stanje u gospodarstvu, prvenstveno u razvoju

novih ideja i projekata.

Struktura stanovništva prema obrazovnim programima također pokazuje deficit stručnih

znanja budući da u velikom broju prevladavaju opći programi.

Tablica br.8: Stanovništvo prema obrazovnim programima, DZS, 2013.

STANOVNIŠTVO PREMA OBRAZOVNIM

PROGRAMIMA (bez naselja Janja Lipa)

Ukupno 25242

Bez škole 757

Opći programi 10875

Obrazovanje 479

Humanističke znanosti i umjetnost 148

Društvene znanosti, poslovanje i pravo 3050

Prirodne znanosti 66

Inženjerstvo, prerađivačka industrija i

građevinarstvo

5998

Poljoprivreda 480

Zdravstvo i socijalna skrb 886

Usluge 2467

Ostalo 36

Budući da nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja

Lipa, a budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG -a.

1.2.4. Potporne institucije i korištenje EU fondova

Razvoj potpornih institucija na području LAG-a jedna je od svijetlih točaka u razvoju

nakon Domovinskog rata. Veliku ulogu u razvoju poduzetništvu odigrao je Poduzetnički

centar Pakrac d.o.o. koji je također bio aplikant na gotovo sve pretpristupne fondove EU.

U posljednje vrijeme jača uloga Lipičke razvojne agencije LIRA Lipik d.o.o., također kroz

pomoć poduzetnicima u apliciranju na EU fondove. Paralelno s time, jačaju kompetencije

17

zaposlenika svih gradskih i općinske uprave koji se trajno educiraju u području EU

fondova.

Gospodarstvo na području LAG-a je u stagnaciji, što zbog još uvijek neprevladanih

ratnih šteta, što zbog svjetske ekonomske krize. Propast velikih poduzeća iz doba

socijalizma rezultirao je gubitkom radnih mjesta, pa se unatoč bro jnim naporima

lokalnih vlasti na razvoju poduzetništva i korištenju EU fondova još uvijek nije dostigla

razina ekonomske aktivnosti prije Domovinskog rata.

1.3 Demografske i socijalne značajke područja

Demografsko stanje područja LAG-a posljedica je burne povijesti, ali i gospodarskog

stanja, a očituje se u broju i gustoći stanovnika, demografskim kretanjima, obrazovanom

strukturom stanovnika te školstvom i kulturno-rekreacijskim sadržajima.

1.3.1. Broj i gustoća stanovnika

Na području LAG-a ima prebivalište 30.351 stanovnik u 102 naselja. Gustoća stanovništva

je ispod prosjeka RH (75,78 st/km2) što govori da se radi o velikom prostoru rijetko

naseljenom.

Tablica br.9: osnovni demografski podaci, DZS, 2013., www.arkod.hr 2015.

JLS Broj

stanovnika

Površina

(km2)

Gustoća

stanovnika

Broj

naselja

Grad Kutina (Janja Lipa) 206 19,21 10,72 1

Općina Jasenovac 1.997 168,5 11,85 10

Grad Lipik 6.170 212,0 29,10 26

Grad Novska 13.518 319,4 42,32 23

Grad Pakrac 8.460 358,8 23,58 42

UKUPNO LAG 30.351 1.077,91 28,16 102

Od 102 naselja na području LAG-a, 5 naselja nema niti jednog stanovnika 94 naselja ima

ispod 2.000 stanovnika, dva naselja: Lipik i Pakrac imaju između 2.000 i 5.000 stanovnika,

dok samo Novska ima preko 5.000 stanovnika. Popis naselja i raspored prema broju

stanovnika prikazan je u Prilogu br. 3.LRS.

1.3.2. Demografska kretanja

U svim jedinicama lokalne samouprave prisutan je trend depopulacije unazad posljednjih

25 godina. Najveći val raseljavanja posljedica je ratnih zbivanja i nastao je u prvom

početku devedesetih godina dvadesetog stoljeća. No, niti nakon završetka Domovinskog

rata, povratka i obnove stambenih jedinica nije prestao val iseljavanja, prvenstveno

uzrokovan nedostatkom radnih mjesta.

Tablica br.10: Demografska kretanja na području LAG-a, DZS, 2013.

JLS 1991 2001 trend 2011 trend

Općina Jasenovac 3.599 2.391 -33,56% 1.997 -16,48%

Grad Kutina (Janja Lipa) 335 275 -17,91% 206 -25,09%

Grad Lipik 11.222 6.674 -40,53% 6.170 -7,55%

Grad Novska 17.231 14.313 -16,93% 13.518 -5,55%

Grad Pakrac 16.367 8.855 -45,90% 8.460 -4,46%

UKUPNO LAG 48.754 32.508 -33,32% 30.351 -6,64%

Starosna struktura stanovništva također je nepovoljna u svim jedinicama lokalne

samouprave. Prosječna starost svuda je uglavnom preko 40 godina. Indeks starenja je

http://www.arkod.hr/

18

postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina, a

indeks veći od 40 posto ukazuje na proces starenja stanovništva.

Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu,

a kad prijeđe 12 posto, smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.

Tablica br.11: Stanovništvo prema dobi i spolu 2011, DZS, 2013.

JLS UKUPNO 0-14 15-64 65- Prosječna

starost

Indeks

starenja

Koeficijent

starosti

Općina

Jasenovac

1997 275 1186 536 46 174,7 33,5

M 967 154 627 186 42,6 119,7 25,7

Ž 1030 121 559 350 49,3 240 40,8

Grad Kutina

(Janja Lipa)

206 20 136 50 40,9 104,4 22,6

M 96 6 72 18 39,1 85,7 19,6

Ž 110 14 64 32 42,5 124 25,5

Grad Lipik 6170 955 3883 1332 43,2 130,4 28,1

M 2949 471 1997 481 40,7 98,2 22,6

Ž 3221 484 1886 851 45,5 163,8 33,2

Grad Novska 13518 2337 8902 2279 40,2 94 22,2

M 6550 1173 4508 869 38,7 76,3 18,6

Ž 6968 1164 4394 1410 41,7 111,9 25,5

Grad Pakrac 8460 1336 5319 1805 43,1 130,9 27,8

M 4021 697 2680 644 40,4 96,2 22,3

Ž 4439 639 2639 1161 45,5 168,1 32,8

UKUPNO

LAG

30351 4923 19426 6002

M 14583 2501 9884 2198

Ž 15768 2422 9542 3804

1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva

Obrazovna struktura stanovništva također je nepovoljna na cijelom području LAG-a. Udio

više i visoko obrazovanog stanovništva je samo 7,8%, što je porazno, pogotovo ako se

usporedi sa udjelom stanovništva od 29,15% koje nema obrazovanje više od osnovne škole.

Prevladava stanovništvo sa završenom srednjom školom u udjelu od 52,98%. Budući da

nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja Lipa, no

budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG -a.

Tablica br.12: Stanovništvo prema obrazovanju, DZS, 2013.

STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA

(bez naselja Janja Lipa)

UKU

PNO

BEZ

ŠK

OLE

1-3

RAZRE

DA OŠ

OSNOV

NA

ŠKOLA

SREDNJ

A

ŠKOLA

STRUČ

NI

STUDIJ

SVEUČI

LIŠNI

STUDIJ

DOKT

ORAT

NEP

OZN

ATO

25242 757 425 6177 12372 1037 913 13 15

25242 1182 6177 13372 1963

19

1.3.4. Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji

Kulturni sadržaj na području LAG-a uglavnom je centraliziran u središtima gradova, a

obuhvaća slijedeće: Gradska knjižnica Pakrac, Muzej grada Pakraca, Češki dom

Prekopakra, Hrvatski dom dr. „Franjo Tuđman“ Pakrac, Gradska knjižnica i čitaonica

Lipik, Multikulturalni centar Lipik, Dom kulture Poljana, Gradska knjižnica i čitaonica

„Ante Jagar“ Novska, Zbirka Živka Sajka u Novskoj (Muzej u kući), Galerija Pučkog

otvorenog učilišta Novska, kino Pučkog otvorenog učilišta Novska koje je punopravni član

europske asocijacije „Europa Cinemas“, Narodna knjižnica i čitaonica Jasenovac. Osim

navedenog, Pučko otvoreno učilište Novska nositelj je mnogih kulturnih manifestacija i

zbivanja u gradu Novskoj. Na području LAG-a djeluje 21 udruga iz područja kulture, od

kojih su najzastupljenija kulturno-umjetnička društva i pjevački zborovi. Institucije iz

područja kulture odlično međusobno surađuju, te nastoje povećati broj kulturnih događanja

kroz provođenje zajedničkih projekata.

Na području LAG-a postoji bogat sportsko-rekreacijski sadržaj, a osim brojnih sportskih

objekata i terena sportaše profesionalce, rekreativce i ostale stanovnike privlače i

Planinarski dom Omanovac, Biciklistička staza Omanovac, Motocross staza Matkovac

Prekopakra, Skijaška staza Omanovac, Novljansko jezero, jezera Pjeskara i Raminac na

području Lipika, te Sportsko rekreacijski centar Lipik s bazenima. Jedinice lokalne

samouprave osim što ulažu u sportsku infrastrukturu, potiču i rad brojnih sportskih

klubova, kao što su nogometni, rukometni, košarkaški, kuglački, teniski, odbojkaški,

stolnoteniski, ribolovni, šahovski, fitnes klubovi, streljački, planinarski, školsko -sportski

klubovi, te u zadnje vrijeme sve brojniji klubovi borilačkih vještina.

Na području LAG-a postoji 28 društvenih domova od kojih je većina devastirana ili se ne

koriste te ih je potrebno obnoviti i opremiti u svrhu povećanja razine društvenog života

stanovnika – posebice mladih ili ih je moguće prenamijeniti u smještajne kapacitete u svrhu

razvoja turizma.

Demografska situacija na području LAG-a je nepovoljna, a nastala je uslijed stalnog

smanjenja broja stanovnika, starenja stanovništva (osobito obrazovanijeg) te

depopulacije ruralnih područja.

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja Razvojne potrebe proistječu iz problema i nedostataka područja, te načina na koji te

nedostatke dionici interpretiraju. Objektivan pristup omogućen je korištenjem SWOT

analize (snage, slabosti, prilike i prijetnje područja).

2.1.Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a

U izradi SWOT analize sudjelovali su brojni sudionici radionica i stručnih predavanja, te

su iznijeli svoja mišljenja o stanju infrastrukture, gospodarstva i društvenog razvoja

(Tabela 1.). U prvome dijelu: „Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-2015.“ sudionici

su ocjenjivali stanje ovih sektora u odnosu na SWOT analizu iz prethodne Strategije 2012-

2015., odn. detektirali su tvrdnje koje su još uvijek aktualne, navedene su prema važnosti.

U drugome dijelu: „Rezultati analize značajki prostora“ iznose se činjenice pribavljene

analizom stanja koje je detaljno opisano u poglavlju Opis područja.

Konačno, u trećem dijelu: „Stavovi dionika“ iznose se činjenice prikupljene na stručnim

radionicama za izradu LRS-a na kojima su sudjelovala sva tri sektora, a izražena su kroz

izjava dionika.

20

TABELA 1. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-

2015.

a) infrastruktura

- kontinuirano ulaganje u projektno-

tehničku dokumentaciju za izgradnju

infrastrukture

- kontinuirana ulaganja u izgradnju i

unapređenje komunalne infrastrukture

- realizacija projekata energetske

učinkovitosti

b) gospodarstvo

- turistički atraktivan i ekološki očuvan

prirodni krajobraz

- subvencioniranje malog gospodarstva, te

poticajna uloga Gradova za razvoj

poljoprivrede i gospodarstva

- veliki potencijal za razvoj ruralnog

turizma

- velike poljoprivredne površine s velikim

udjelom oranica i pašnjaka

- kontinuitet ulaganja u gospodarske

aktivnosti

c) društveni razvoj

- gradovi podupiru sport i rekreaciju

građana, ulažu u sportsku infrastrukturu

- izuzetno vrijedna kulturna baština

(povijesna, etnografska, arheološka)

- zadovoljavajuća razina zdravstvene

zaštite

- mogućnosti formalnog, neformalnog i

cjeloživotnog učenja

- velik broj udruga koje pokrivaju sva

područja društvenog života

2. Rezultati analize značajki prostora

- LAG je nastao povezivanjem temeljenim

na međusobnoj povezanosti subjekata

mimo političkih podjela

- dinamičan i razveden prostor (od

Lonjskog polja do Slavonskog gorja)

- fizički kontakt sa Bosnom i

Hercegovinom

- vodno bogatstvo (izvori, bunari, potoci,

rijeke, jezera, močvare)

- veliko šumsko bogatstvo

- bogata povijesno-kulturna baština

- bogata prirodna baština

-dovoljno mjesta u vrtićima

1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-

2015.

a) infrastruktura

- nedostatak vode u vodoopskrbnom

sustavu Pakraca i Lipika

- velike štete uslijed rata

- zastarjelost plinske mreže

- loše stanje nerazvrstanih cesta

- udaljena naselja bez el. energije

b) gospodarstvo

- velike posljedice ratnih razaranja – spor

proces revitalizacije gospodarstva i obnove

gospodarskih objekata

- nedostatak poduzetničke svijesti za

samozapošljavanje

- mali broj novootvorenih radnih mjesta

- odlazak mladih obrazovanih ljudi

- nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj

turizma i poljoprivrede

- slaba financijska moć malih OPG-ova za

nova ulaganja

c) društveni razvoj

- loši prostorni, smještajni kapaciteti i

opremljenost udruga

- mali broj udruga imaju zaposleno osoblje

- nedostatni kapaciteti za zbrinjavanje

starih, nepokretnih i bolesnih osoba

- visoke cijene vrtića

- nedovoljna suradnja među udrugama

- nedovoljna aktivnost udruga u korištenju

EU fondova

2. Rezultati analize značajki prostora

- povijesno-kulturna baština nije stavljena

u funkciju razvoja

- prirodna baština ugrožena i nedovoljno

valorizirana – nisu iskorištene prednosti

NATURA 2000 područja

- nerazvijenost mreže udomiteljskih

obitelji za djecu bez roditelja, nerazvijen

sustav pomoći u kući, nedostatak stručnih

socijalnih djelatnika, nedostatni smještajni

kapaciteti za stare osobe

- neiskorišteni potencijali Crvenog križa

- nedostatak stručnog kadra za specifične

potrebe djece u vrtićima

21

- razvijena mreža osnovnog i

srednjoškolskog obrazovanja

- prisutnost visokoškolskih ustanova

- razvijen sustav zdravstvene zaštite

- velik broj udruga civilnog društva

- zajednički projekti u vodoopskrbi i

odvodnji

- zajednička odlagališta otpada

- izgrađena reciklažna dvorišta

- razvijena plinska mreža

- dobar prometni položaj i povezanost

cestom, željeznicom i vodenim putem

- dobra informatička i telekomunikacijska

povezanost

- ulaganja lokalne samouprave u razvoj

poduzetništva i potpora putem Lipičke

razvojne agencije LIRA i Poduzetničkog

centra Pakrac

- prema ostvarenoj dobiti prevladava

prerađivačka industrija

- dostupna sirovina u poljoprivredi i

šumarstvu, rudarstvu

- povećanje proizvodnih, skladišnih i

preradbenih kapaciteta u voćarstvu

- proizvodni potencijali u slatkovodnom

ribarstvu, mljekarstvu, stočarstvu,

vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu,

ekološkoj proizvodnji, konjogojstvu,

pčelarstvu, ruralnom turizmu

- prepoznatljivi poljoprivredno-

prehrambeni proizvodi: kulen, konjska

salama, med amorfe, meso crne slavonske

svinje

- zadružno poduzetništvo u usponu

- Park prirode „Lonjsko polje“ nositelj

turističkog razvoja

- razvijeni oblici seoskog turizma na

gospodarstvima u parku prirode

- razvijeni kulturni, sportski i rekreativni

sadržaji

3. Stavovi dionika

- iskustvo i partnerstvo LAG-a unutar

inicijative „Jantarska cesta“

- članovi LAG-a educirani o Programu

ruralnog razvoja

- osposobljeno 11 stručnjaka za EU

fondove

- članovi LAG-a stekli iskustva i uvid u

mogućnosti LEADER pristupa

- nedostaci obrazovnih ustanova u

području djece sa posebnim p