Ljubav Sex i Vaše Srce

Ljubav seks i vae srce

Alexander Lowen

PREDGOVOR

Svi priznajemo srce za simbol ljubavi. Ali, da li je odnos izmeu srca i ljubavi samo simbolian ili tu postoji stvarna i vitalna veza?

Veina ljudi je doivjela, ne samo brzo lupanje srca u prisutnosti voljene osobe, ve i teinu, "stezanje srca", poslije ljubavne svae. Zatim, uobiajena je praksa u svim kulturama, da se ruka stavi na srce kada se govori o ljubavi, kao da se eli locirati fiziki doivljaj koji prati emociju. Ako je srce ukljueno u svaki doivljaj ljubavi, kako izgleda da jeste, tada moramo da pretpostavimo da izrazi kao "srce ispunjeno ljubavlju" takoer opisuju fiziki fenomen.

Kolika vjerodostojnost se onda moe dati pojmu pucanja srca? Iako se srce ne raspada u komade kad ljubav nije uzvraena, ili kad se izgubi voljena osoba, neto oigledno puca u takvim situacijama. Da li postoji takva stvar kao zatvoreno ili otvoreno srce? Ova pitanja su znaajna ne samo za razumijevanje naih emocija ve i za zdravlje srca. Polazei od pretpostavke, kao to ja inim u ovoj knjizi, da je veza izmeu srca i ljubavi stvarna, moe da se postavi hipoteza da srce bez ljubavi neizbjeno slabi, propada i umire. Moje uvjerenje u ovu injenicu proistie iz mog iskustva doktora, koji pomae pacijentima u borbi da otvore svoje srce za ljubav i pronau malo radosti u ivotu. Neki od tih sluajeva bie prikazani u ovoj studiji.

A to je sa seksom? Ako prihvatimo, kao neki ljudi, da su ljubav i seks dvije odvojene funkcije, tada treba da pretpostavimo da uee srca u seksu nije nita vee nego kod ostalih fizikih aktivnosti. S ovog stanovita, funkcija srca da pumpa krv kroz tijelo da bi tkiva bila snabdjevena kisikom i hranljivim sastojcima i da bi se uklonili otpadni sastojci mora se promatrati kao isto mehanika. Ovdje ponovo, meutim, idemo protiv svakodnevnog jezika, koji govori o seksu kao o voenju ljubavi, to podrazumijeva direktnu vezu izmeu ljubavi i seksa, pa, shodno tome, i izmeu srca i spolnih organa.

Svrha ove knjige je da se objasne ove veze, tako da itatelj moe vidjeti kako je emocionalni ivot povezan sa fizikim bivstvovanjem, i kako njegovo fiziko zdravlje ovisi od njegovog emocionalnog blagostanja. Nadam se da e razumijevanje uzroka straha od ljubavi, pomoi itatelju da postane osoba spremnija za ljubav i da tako osigura zdravlje svom srcu. Bez takvog znanja, svi nai napori da osiguramo zdravo srce, nee uspjeti doprijeti do sutine problema.

Prema tome, poet emo sa prouavanjem veze izmeu srca i ljubavi, odnosa koji pjesnici, filozofi, propovjednici stoljeima uvaavaju i opisuju.

UVOD

Kao bolniki kardiolog, vidio sam i obraivao mnoge sluajeve sranih oboljenja. Tijekom godina, postalo mi je jasno da je oboljenje krvotoka srca, generalno gledajui, tiha i sveprisutna bolest. Simptomi se obino kasno manifestiraju, a iznenadna kardioloka smrt esto je prvi simptom insuficijencije krvotoka. Ovo oigledno predstavlja dilemu za kardiologe. Preventivni aspekti rada sa tako razornom boleu nedavno su postali centralna toka moderne kardiologije. Predodreeni rizici i sklopovi navika kod svakog pojedinca postaju vane varijable za odnos izmeu stila ivota i kardiovaskularnih oboljenja. No unato svim analizama, koje povezuju puenje, visok nivo kolesterola u krvi, hipertenziju i dijabetes odraslih, sa koronarnom arteriosklerozom, uvjeren sam da ovi faktori rizika, iako vrlo znaajni, uistinu ne objanjavaju u potpunosti prirodu ovog oboljenja.

Godinama, a naroito tijekom posljednjeg desetljea, poduzeto je vrlo mnogo istraivanja, sa ciljem da se otkriju uzroci arterioskleroznih kardiovaskularnih oboljenja - jedinstvenog fenomena u populaciji dvadesetog stoljea. Ta istraivanja su bila veinom statistike prirode, demonstrirajui povezanost izmeu profila faktora rizika i nastale bolesti srca. Dopunska istraivanja su, meutim, pokazala da su odreene osobe sklonije sranim oboljenjima od drugih. Osobe, sklone oboljenju krvotoka srca, imaju posebnu strukturu ponaanja i neuobiajenu osjetljivost na emocionalni stres. inilo mi se da je emocionalni stres najvanija determinanta kardiolokog oboljenja, pa kad su Friedman i Rosenman objavili svoja otkria o Tipu "A" koronarno sklonog ponaanja i predispozicijama istog za oboljenja arterije srca, to je potvrdilo moje uvjerenje u dominantnu ulogu stresa i ponaanja kod sranih oboljenja.

Kardiolozi su naroito skloni oboljenju srca zbog stresne prirode svog posla. Kao bolniki kardiolog, postao sam svjestan obrazaca destruktivnih ponaanja svojih pacijenata, na osnovu kojih su se te osobe mogle svrstati u kategoriju: "sklon razvoju oboljenja koronarne arterije". Ono to nisam oekivao da u otkriti, bilo je, meutim, da sam i ja sam u toj kategoriji. Ova spoznaja me je uasnula. Znam da sam marljivo radio, borio se za karijeru, postizao rezultate. Takoer sam se prepoznao kao osoba Tipa-"A". Ja, mukarac u kasnim tridesetim godinama, prodoran i uspjean, iznenada sam shvatio, da preko svojih pacijenata otkrivam vlastitu smrtnost.

Tradicionalni faktori kardiovaskularnog rizika esto se ne otkriju kod rtava oboljenja krvotoka srca. Tipino, ponaanje neke osobe postaje katalizator razvoja bolesti. Emocionalni faktori, koji funkcioniraju na psiholokom nivou, utjeu na razvoj oboljenja srca. Dobro je poznato da um i tijelo utjeu jedno na

4 Ljubav, seks i vae srce drugo. Ono to ovjek misli, moe da izazove emocionalnu reakciju na koju tijelo odgovara.

Dakle, inioci osobnosti su kljuni elementi koji se nalaze u gotovo svakoj bolesti. Neventilirane (neizraene) emocije ili afekti, npr. postupno nanose tetu tijelu i njegovom fiziolokom sistemu. Kod visokog krvnog tlaka, osnovne potisnute emocije su ljutnja, neprijateljstvo i bijes. Neke koronarno-sklone osobe, uz potiskivanje ljutnje i neprijateljstva, se takoer mue sa bolnim (srceparajuim) doivljajem gubitka ljubavi koji ima za posljedicu gubitak vitalnih veza. Ovi osjeaji cijepanja srca podrazumijevaju veliku tugu, aljenje i strepnju, koje se, analogno, odraavaju na nastalo ponaanje, karakter i tijelo. Prema tome, postalo mi je jasno, da bolest srca nije proces koji se tek tako dogodi. Prije e biti da na njega djeluju emocionalni inioci, svjesni i podsvjesni konflikti. Zbog toga su takve analize ponaanja postale centar mojeg interesa i ulaganja energije. Takoer na ovo sam mogao da gledam kao na izazov da otkrijem uzroni faktor, koji se moe identificirati i modificirati u cilju poboljanja i produetka ivota mojih pacijenata, kao i mog vlastitog. Uz to, spoznaja da sam sebe pripremam i uvodim u koronarnu bolest, natjerala me da donesem odluku da krenem na psihoterapiju, sa ciljem da ispitam i promijenim ove negativne aspekte svog ponaanja.

Traganje me je vratilo u djetinjstvo i prepoznatljiv model je izaao na vidjelo. Bio sam tree od etvoro djece. Kada sam imao etiri godine, rodila mi se sestra, i negdje u to vrijeme poela je serija mojih djejih bolesti i nezgoda. Da li su ti incidenti bili pogreno prilagoen nain za ostvarenje kontakta i zadobivanje ljubavi majke, koja je sigurno imala pune ruke posla sa malom bebom i potrebama uveane obitelji? I poslije toliko godina, jo uvijek mogu osjetiti onu enju za majinom panjom i utjehom. To to je ja "nisam imao za sebe" izazvalo je moje prvo cijepanje srca., traumatska tuga; koja je uslijedila, bila je potisnuta, ali moje tijelo je nekako upamtilo istinu. Meka ranjivost djeteta je prerasla u krutu oklopljenost prsnog koa, koja kao da mi titi srce. Znam da me je majka vrlo voljela, ali u tako ranoj dobi, nisam mogao da shvatim njene potrebe, ve sam bio usmjeren samo na svoje. eznuo sam za njenim pohvalama i ljubavlju i nadao se, da u, ako budem "dobar djeak, dobar sporta, dobar uenik, uspjean u svemu" to i dobiti. Mislio sam da e mi uspjeh donijeti ljubav. Razvio sam lanu vezu izmeu uspjeha i ljubavi i prenio je u zrelo doba. Ova veza je utjecala na postupni razvoj ponaanja Tipa "A", koje me je, na kraju, moglo dovesti i do smrti.

Nakon medicinskog fakulteta, specijalizirao sam opu medicinu i

psihijatriju, sa dvije godine obuke i stairanja iz ope medicine i dvije godine specijalistike obuke i prakse iz kardiologije. Postao sam izuzetno kvalificiran,

Uvod 5

perspektivan kardiolog, vrlo siguran u to to radim. Postao sam radoholiar. Posao je bio ljubav i strast mog ivota, jer mi je osigurao mjesto pod suncem.

Meutim, ubrzo sam osjetio da sagorijevam iznutra. Izlagao sam se unutranjem naporu da postiem uspjehe i funkcioniram na raun svojih emocija. Iako to nisam prepoznao, bio sam opsjednut. Negirao sam umor i bol, isto kao to sam radio kao adolescent, da bi se dokazao kao dobar student i sporta. Da li sam ovom bitkom za uspjeh i dostignua, zapravo traio pohvalu i ljubav? Da li sam pokuao da dokaem da sam vrijedan ljubavi? Godinama sam u sebi nosio ovu potrebu i prepoznavao je, ponovo i ponovo, kod mnogih svojih pacijenata. Mnogi su jurei zadovoljenje te potrebe stigli do bolesti srca i smrti.

Izazov, koji sam sada postavio pred sebe, bio je da izmijenim samodestruktivni koronarni model ponaanja Tipa "A". U stvari, svijest i spoznaja da se ponaam po tom modelu, bile su prosvjeujue, jer mi je upravo ta svijest dala snage da traim ljekovite alternative Sredinom sedamdesetih, imao sam sreu prisustvovati predavanjima i seminarima, koje su drali moje kolege, o ponaanju i kardiovaskularnim bolestima. Jedan predava, Robert Elliot kardiolog i autor knjige "Is it Worth Dying For?" (Da li je vrijedno umrijeti zbog toga) imao je na mene ogromni utjecaj. Nakon ovih prvih susreta, nastavio sam pohaati brojne seminare o svijesti o samom sebi. Na primjer, 1978. sam bio u Londonu na meunarodnom simpoziju o stresu i napetosti. Taj simpozij je bio izuzetno provokativan i otkrio mi je neke netradicionalne pristupe lijeenju: Zapadni Nijemci su, na primjer, ukljuili biofeedback u terapiju, veani koriste masau, vicarci Lamaze, Azijati stavljaju teite na meditaciju, Amerikanci zastupaju trening progresivne relaksacije. Svaku od ovih metoda, mogao sam vidjeti kao pozitivan nain za ublaivanje emocija i smirivanje ivanog sustava. Sve imaju blagotvorno djelovanje.

Tijekom narednih godina imao sam sreu voditi profesionalni grupni seminar (radionicu) o stresu i bolesti, zajedno sa internistom dr Brendanom Montanom, i psihoterapeutom Holly Hatch. Ove grupne interakcije, uz primjenu getalt tehnika, pomogle su emocionalno osjetljivim pojedincima da naue kako se nositi sa ivotom. Grupni treninzi za stjecanje svijesti o sebi, imali su ogroman utjecaj na ozdravljenje, naroito kad bi polaznici "vidjeli sebe" u dru-gim ljudima. Nakon uestvovanja na nekoliko profesionalnih radionica*, poeo sam objavljivati vlastite podatke u medicinskim publikacijama. Moji pacijenti su mi bili najbolji uitelji. U to vrijeme sam shvatio da mi treba specijaliziran trening iz podruja psihoterapije. to sam vie ispitivao veze uma, emocija i srca, to sam postajao nesigurniji i nisam se osjeao dorastao situaciji.

* Radionica, eng. workshop - uobiajeni grupni oblik obuke iz psihoterapije tijekom kojeg polaznici,

uz teoriju, trebaju raditi na sebi i sami se podvrgavaju terapiji. Obino je vei naglasak na osobnom radu i iskustvu doivljenom tijekom terapije. (prim. prev.)

6 Ljubav, seks i vae srce

Proveo sam dvije godine na getalt terapiji, koja mi je pomogla da uoim neke od uzroka u pozadini svojih stavova, i dodatno me je uvjerila u mo emocija nad zdravljem i bolesti. Tijekom ove terapije, otkrio sam radove Alexandra Lowena.

(Bioenergetska analiza, koju je on utemeljio, je analitika terapija usmjerena na tijelo, usmjerena na otkrivanje miinih napetosti u tijelu, koje su fiziki odraz emocionalnih konflikata osobe. Ba kao to se starost drveta moe odrediti brojanjem godova na panju, tako terapeut-bioenergetiar, moe utvrditi osobnu povijest promatrajui tijelo. Bioenergetskom analizom terapeut moe odrediti gdje je locirana napetost i gdje je blokirana energija. Ova blokada sprjeava ljude da uivaju u svim potencijalima svog ivota. Koritenjem raznih tehnika i vjebi za energetsko punjenje i pranjenje tijela, bioenergetiar moe osloboditi zarobljenu energiju, ime se omoguuje razlijevanje i nestanak napetosti. Ovakav koncept energije i primjena istog na osobe sklone oboljenju srca, bili su toliko zanimljivi i uzbudljivi da sam se odluio podvrgnuti terapiji kod dr Lowena. Pomou njegovog uenja, uskoro mi je postalo jasno da je moje tijelo prilino napeto, da ne diem duboko, i da niti doivljavam, niti izraavam vlastite osjeaje na potpun nain.

Terapija sa dr Lowenom mi je usmjerila panju na krutost vlastitog tijela. Iako se, tijekom prvih nekoliko mjeseci, moje tijelo opiralo i bilo pod kontrolom glave, Lowen je radio na mom disanju i to je izazvalo emocije. Postavio me je na bioenergetski stolac i natjerao da koristim glas na takav nain da smanjim energiju u svom grudnom kou. Ovo je imalo pozitivan efekt na smanjenje stresa i napetosti u torakalnom dijelu. Tada je poeo usmjeravati panju na dijafragmu, vilicu i zdjelicu. Nekoliko mjeseci takvog rada na mom tijelu, otkrilo je potisnute emocije i miinu napetost. Postepeno mi je tijelo omekalo. Plakanje je smanjilo napetost i dovelo do irenja mog prsnog koa. U narednim godinama, osjetio sam da mi se srce otvara. Pretpostavljao sam da se razvija feministika strana mog karaktera. Napredak je bio ogroman. Poeo sam doivljavati vie emocija. Moje fiziko i emocionalno zdravlje se poboljalo i izgledalo je kao da mi je tijelo oivjelo. Ovaj put u samootkrivanje bio je oaravajui.

S novim saznanjima, poeo sam promatrati svoje kardioloke pacijente sa aspekta onog to se deava u njihovim grudima, koliko energije ima u njihovim tijelima, kako dobro diu, kakvo im je rano iskustvo sa gubitkom ljubavi a kakva su sadanja iskustva sa ljubavlju. Moj rad se sada odvijao na razliitom nivou. Poeo sam da radim sa pacijentima na nivou tijela, koristei znanje koje sam dobio od Lowena. Bioenergetska analiza je postala mono orue za sveukupnu procjenu svake osobe i njene bolesti. Iako sam i dalje od pacijenata uzimao anamnezu, sada sam se poeo koncentrirati na njihovo disanje, vizualni kontakt, kvalitetu njihove energije, osjeaj pri stisku ruke kod rukovanja, pokrete dijafragme, ton glasa, i znakove za emocije zadrane u tijelu. Analiza strukture

Uvod 7

vilice, na primjer, mi je dala indikacije o nivou zadrane (potisnute) ljutnje. Pogled u oi govori o tuzi i strahu. Tako sam, promatrajui tjelesnu strukturu, stjecao jasniju svijest o problemima i bolesti pacijenta. Postajao sam efikasniji doktor i iscjelitelj. S ovim novim saznanjima, dr Lowen i ja smo osnovali Centar za srce Nove Engleske (New England Heart Center) s ciljem da doemo do bioenergetskog razumijevanja kardiolokih oboljenja i osoba koje su im sklone.

Iskustvo koje sam doivio sa dr Lowenom je uzbudljivo poglavlje mog ivota. Njegova uenja su otvorila inovativnu, kreativnu dimenziju u tretmanu oboljenja srca. U dobi od 76 godina, on je ivi dokaz svog rada. U ljeto 1987. godine, poveo me je na jedrenje i razgovarali smo o naem naunom radu i istraivanjima. Dok je vezao jedra i upravljao amcem, promatrao sam elastinog, energinog ovjeka koji zrai, koji je mekan i gibak. Dok sam osjeao vjetar i kapljice vode na licu, Lowen je priao o ivljenju i sjeanju. Dok je brod klizio preko vala, osjeao sam kako uivam u jedrenju s majstorom. Isto kao to mornar plovi majstorskom vjetinom, tako i psihoterapeuti, kao Lowen, esto plove "neobiljeenim vodama" odavno zaboravljenih pacijentovih memorija. Dok sam promatrao kako Lowen upravlja svojim brodom, osjetio sam spokojstvo... Uvijek u mu biti zahvalan na tom danu.

Steven Sinatra, doktor medicine

PRVI DIO

ISPUNJENJE LJUBAVI

Vjerojatno nema ni jednog pojma u engleskom jeziku, koji se koristi na toliko raznih naina kao LJUBAV. Neki ga koriste da opiu ope predavanje svog ja, drugi ga koriste na vrlo sebian nain, bilo da bi izrazili svoju potrebu da budu prihvaeni i paeni, bilo da posjeduju i kontroliraju drugu osobu.

Ljubav se moe smatrati stavom ili inom, ali je moramo uvaavati kao emociju i, prema tome, kao fizioloki proces u tijelu. Da bi razumjeli ljubav, potrebno je da razumijemo ovaj fizioloki proces. Kao i kod bilo kog drugog fiziolokog procesa, cilj ljubavi je doprinos dobrobiti organizma, to se doivljava kao zadovoljstvo i radost. Ispunjenje ljubavi je radost koja se najintenzivnije osjea kada dvoje ljudi, koji se vole, zajedno doive orgazam.

U prvom dijelu emo istraiti kako se ljubav ispunjava a kako osujeuje.

GLAVA 1

LJUBAV JE U SRCU IVOTA

Od pradavnih vremena, srce je moan simbol ljudskog miljenja. Latinska rije za srce "cor", je osnova za englesku rije "core" (jezgro) koja se definira kao centralni dio predmeta. Mogunost meusobne zamjene rijei srce i jezgro, vidi se u uobiajenim izrazima kao "doi do srca problema". Veina ljudi smatra srce jezgrom svog bia, poput sredinje toke. Tako, kad se za nekog kae da se "u srcu promijenio", podrazumijeva se da je njegov kompletan stav doivio izmjene.

Srce ne simbolizira samo emocionalni, ve i duhovni centar ovjeka. Mnogi vjeruju da je srce izvor ivota. idovski mistik je rekao: "Znaj da je srce izvor ivota i da je smjeteno u centar tijela, kao Boanstvo svih Boanstava".1 Poto se takoer vjeruje da je Bog izvor ivota, iz toga nuno slijedi da Bog obitava u srcu. Tako, Upaniadsko uenje savjetuje: "Ui u lotos srca i meditiraj tamo u prisutnosti Brahmana".2 Prema Georgeu S. J. Mahoneyu, kranskom teologu, "Srce je, u biblijskom jeziku, stanite ivota ovjeka... U srcu se susreemo s Bogom u odnosu Ja-On".3 asni brat, David Steindl Rast, se slae: "Kad stvarno naemo svoje srce, nali smo carstvo u kome smo istinski bliski sami sa sobom, s drugima i sa Bogom".4 Upaniade takoer smjetaju sutinu bia u srce, u samo jezgro duhovnosti: "Zaista, bie je srce... Onaj koji to zna, putuje u carstva nebeska svakoga dana."5 Bila ova uenja metaforika, spiritualna ili filozofska, mora da postoji neka stvarna, fizika osnova za ovu ponavljanu vezu izmeu ljudskog srca i izvora ivota. Izgleda da je ova osnova samo kucanje srca, ritmiko pulsiranje kojim se krv, koja daje ivot, prenosi tijelom. To je najjasnija manifestacija sile ivota u tijelu. To ritmiko pulsiranje je karakteristino za sve

1 Kicup 'tih, citirao u Edit B. Pnaper, 'The Inward Odyssey" (London: George Allen and Unwin

Ltd., 1965) 141 2 Kaivala Upaniad, citirano u naper, op. cit., 130 3 George A. Mahoney, "Prayer of the Heart" (Notre Dame, Ind.; Ave Maria Press, 1983) 25 4 Brother David Steindl-Rast, "Gratefulness: The Heart of Prayer" (New York: Paulist Press, 1984) 5 Chandaya Upanishad, 8.3.3.


ive stvari, kao i za fiziki svijet - jer i zvuk i svjetlost, takoer, putuju u valovima.

Iako je povezivanje srca s ljubavlju iroko usvojeno u naoj kulturi, kardiolozi i veina laika ovu vezu smatraju samo simbolikom. Pjeva moe pjevati "Ukrala si mi srce" ili "Izgubio sam srce zbog tebe", ali tko e vjerovati da netko moe zaista izgubiti srce ili otkriti jednog dana da mu je srce nestalo. Pa ipak, ako razmiljamo o ovim izrazima u funkcionalnim terminima, oni imaju smisla. Netko "izgubi" srce kad se toliko snano vee za drugu osobu da mu se ini kao da mu vlastito srce vie ne pripada. Svaki put kad razmilja o voljenom ili voljenoj, doivljava osjeaj radosti ili tuge tako blisko vezanih za tu drugu osobu, kao da njegovo srce pripada njoj.

Ma kako ih opisivali, emocije nisu uzleti mate. One se odnose na stvarne procese u tijelu, koji ih izazivaju. Kad se osjeamo lakog ili tekog srca, kad nam je toplo ili hladno oko srca, neto se u tijelu deava na fizikom nivou, to ini da se tako osjeamo. To to se deava, moe se najbolje opisati kao poveanje ili smanjenje stanja tjelesne uzbuenosti. Uzbuenost ini da se osjeamo lako i poletno; kad je nema, osjeamo se teko i mlitavo. Kada se uzbuenost odnosi na ljubav, to najdirektnije osjeamo u predjelu srca. Pogled ili pomisao na voljenu osobu moe izazvati bre otkucaji srca, ak i preskakanje otkucaja i lakou srca.

Sve dok ima ivota, svaka stanica, pa radilo se o jednostaninom ili kompleksnom, visokostrukturiranom organizmu kao to je ovjek, egzistira u stanju uzbuenosti. Ono se moe umrtviti ili oslabiti, ali to stanje je uvijek do nekog stupnja prisutno. Takvo stanje je najjae kod mladih, a najslabije kod vrlo starih ljudi, to govori da se plamen ivota sa starenjem polako gasi. Dijete se moe toliko uzbuditi da stvarno skae od radosti. Ista reakcija je rjea kod starijih osoba, ija tijela su postala krua i ukoenija. Sa smru, tjelesni poten-cijal uzbuenosti se gasi.

Stanje uzbuenosti odreene osobe je uvijek vidljivo u njenom tijelu. Kod visokog stupnja uzbuenosti, vie krvi pritjee na povrinu tijela, oi sjaje, koa postaje ljepa, pokreti su spontaniji, ruke toplije, mozak aktivniji a srce bre kuca. U smrti, oi su bezizraajne i staklaste, tijelo kruto a koa bijela i hladna.

Stanja negativne uzbuenosti ne izazivaju iste efekte. Kada tijelo pokazuje poveanu aktivnost u stanju panike, pokreti su divlji i nekontrolirani, a uzbuenje je veinom koncentrirano u muskulaturi i srcu, koje vrlo brzo kuca. Ako je strah vrlo jak, moe doi i do smrti, jer se miini sustav paralizira i srce prestane kucati. Intenzivan bol, pod kojim se tijelo trza i uvija je takoer stanje negativne uzbuenosti. Takav je i bijes, koji, za razliku od ljutnje, negativno djeluje na tijelo. U ljutnji, tijelo je vrue, oi sijevaju; u bijesu, tijelo je hladno, oi su mrane.

Pozitivno uzbuenje se javlja u ugodnim situacijama. Tijelo je u stanju irenja (ekspanzije) a punjenje ili uzbuenje je snano na povrini tijela.

Ljubav je u srcu ivota 11

Negativno uzbuenje nastaje u situacijama straha i opasnosti. Tijelo je u stanju kontrakcije (grenja, sakupljanja) i energija se povlai sa povrine. Disanje se takoer razlikuje kod ova dva stanja. U zadovoljstvu, disanje je duboko, lako i relativno sporo. Nikad nije oteano, jer je oteano disanje znak nelagodnosti (ne-mira, bola). Meutim, kada je osoba uplaena ili zabrinuta disanje je plitko, naporno i brzo.

Emocija ljubavi ima najzdraviji efekt po tijelo. Zaljubljena osoba zrai radou. Svjetlost u njenim oima i sjaj koe nisu tu samo zbog snanog priliva krvi na povrinu tijela, ve i zbog vala uzbuenosti koji dolazi na povrinu i puni tkiva energijom.

Zraenje i sjaj zaljubljene osobe nisu metaforiki pojam, jer se mogu promatrati. Uzrok takvom stanju je vea uzbuenost i intenzivnije pulsiranje organa i tkiva. Kvaliteta pulsiranja nije ograniena samo na srani mii. Iako se pulsiranje jasno primjeuje kod disanja, neto manje je vidljivo kod peristaltikih valova probavnog trakta, javlja se u svim ivim stanicama i organima. Mada svako tkivo ili organski sustav imaju svoj vlastiti ritam, njega koordinira bahino pulsiranje srca i od njega ovisi. Otkucaj srca je ono to daje ivot cijelom tijelu. Kad smo lakog srca (bezbrini i raspoloeni) svi organi bolje funkcioniraju; kad smo tekog srca (zabrinuti i neraspoloeni) svi organski sustavi su oslabljeni.

Slika 1. Organska reakcija na okolinu - otvaranje sa

zadovoljstvom ili povlaenje u zabrinutosti

Zabrinutost, nezadovoljstvo ili strah izazivaju kontrakciju i time smanjenje priliva energije (punjenja) na povrinu.

Zadovoljstvo izaziva irenje (ekspanziju) i time poveanje priliva energije (punjenja) na. povrinu: koa, oi, erogene

zone.


U zadovoljstvu, kao to smo vidjeli, krv tee ka povrini tijela, a kad smo zabrinuti i nezadovoljni povlai se prema centru. U strahu i panici, osoba moe reagirati mobiliziranjem voljnih miinih sustava, koji su blizu koe, da bi otklonila izvor straha ili opasnosti. Ovi se miii tada preplavljuju i pune krvlju da bi bili spremni za akciju. Da li e osoba doivjeti ovu reakciju kao ljutnju ili kao strah, ovisi od toga da li je reakcija pokret prema van, sa ciljem da se povrati sklad ili zadovoljstvo, ili je to bijeg od opasnosti. Zabrinutost, nezadovoljstvo ili strah izazivaju kontrakciju i time smanjenje priljeva energije (punjenja) na povrinu. Zadovoljstvo izaziva irenje (ekspanziju) i time poveanje priljeva energije (punjenja) na povrinu: koa, oi, erogene zone.

Kretanje krvi i fluida ka i od povrine tijela (vidi sliku 1) predstavlja reakciju osobe na njenu okolinu. Ako je okolina topla, otvorena, pozitivna i potkrepljujua za ivot, krv e jurnuti ka povrini a osoba e ispruiti ruku da uspostavi kontakt. Ovi pokreti e, zauzvrat, izazvati osjeaj naklonosti ili zadovoljstva ili, ako je uzbuenje intenzivnije, ljubavi i radosti. Naklonost i zadovoljstvo se ne mogu meusobno odvojiti. Volimo ono to je ugodno, to nam priinjava zadovoljstvo. Ipak, ljubav, u svim sluajevima, ne izaziva zadovoljstvo. I suvie esto ona nam nanosi bol. Ljubav nas prisiljava da se pribliimo onom koga volimo, ali ako nas on ili ona odbije ili napusti, zadovoljstvo se brzo pretvara u bol. Intenzitet bola je direktno proporcionalan intenzitetu ljubavi. Kada ljubav djeteta, koje voli roditelje punim i svim srcem, naie na odbacivanje, bol koji dijete osjeti, moe se opisati samo kao cijepanje, cijepanje srca.

Kao i svaki bol, cijepanje srca izaziva povlaenje krvi sa povrine tijela prema centru, preoptereuje srce i dovodi do osjeaja teine i beznaa. Doivljaj, osjeaj cijepanja srca u djetinjstvu moe imati za posljedicu strah od ljubavi u odraslom dobu. To ne znai da ta osoba ne umije ili nee voljeti svim srcem ve da e njen impuls da se otvori i prui ruku biti sa zadrkom i provjeravanjem. elja da voli moe biti prisutna u njenom srcu, ona svjesno moe eljeti da voli, ali ako sjeanje na bol ivi u njenoj podsvijesti, strah e je sprijeiti da se otvori. Tijelo e biti pod kontrolom simpatikog nervnog sustava, koji inhibira dotok krvi na povrinu.

Intenzitet uzbuenja ljubavi ovisi od bliskosti partnera. Kao i u zakonu o gravitaciji, koji kae da je privlaenje izmeu dva tijela obrnuto proporcionalno kvadratu njihove meusobne udaljenosti, to se vie primiemo osobi koju volimo to je uzbuenje vee. Uzbuenje kulminira kada se osobe sjedine u ljubavnom zagrljaju.

Svaki ugodan kontakt izmeu dva tijela vodi ka osjeanju ljubavi. Uobiajeni zagrljaj, kojim se pozdravljaju dva prijatelja, je izraz naklonosti kojim se uvruje njihov meusobni odnos. Rukovanje je najei neformalan fiziki dodir kojim se izraava stupanj pozitivnog osjeaja. Izbjegavanje


rukovanja pri susretu ili odlasku, moe se protumaiti kao izraz hladnoe ili ne simpatije. Slino tome, kad roditelji izbjegavaju fiziki dodir sa djecom, to ne moe potai razvoj naklonosti ve pogoditi u samo srce. Mnogi od pacijenata su mi se alili da su ih roditelji rijetko dodirivali, drali na krilu, ljubili iako su im govorili da ih vole. Roditelji su ih moda stvarno voljeli, ali su svoje osjeaje rijetko izraavali na takav nain da se djeca i osjeaju voljena. Ima mnogo naina da se ostvari ljubavni kontakt a da se ne dodiruje tijelo. Zvuk je, na primjer, fizika sila koja djeluje na tijelo. Majina uspavanka moe smiriti i utjeiti dijete.

Slika 2 Dotok krvi (eros) iz srca (ljubav)

do erogenih zona (zadovoljstvo)


Ono to doivljava kao izraz ljubavi. Izgovorene rijei ljubavi mogu imati isti efekt, ne samo zbog znaenja i izbora samih rijei, ve zbog tona kojim su izgovorene. Topao glas izraava ljubav isto kao to hladan, otar glas izraava neprijateljstvo. Oi su jo jedno vano sredstvo komunikacije. Ljude moemo da promatrati s toplinom i naklonou ili s hladnoom i odbojnosti. Izreka da pogledi ubijaju govori o njihovoj moi. Na isti nain, njean pogled moe nas dirnuti u srce.

Da bi zvuk imao emocionalni efekt, on se mora uti; da bi pogled imao efekt, on se mora vidjeti. Kontakt oima nije samo mehaniki fenomen sa predvidljivim rezultatima. Dvoje ljudi se moe gledati, a da ne uspostave nikakav kontakt, jer nita ne prolazi izmeu njih. Kada im se oi "upale" alju zrak koji dopire do oiju nekog drugog i tada nastaje pravi kontakt. Mnogo nas je doivjelo takav kontakt oima i zna kako je to uzbudljivo. Ponekad iz njega nastane takozvana ljubav na prvi pogled. Jasno se sjeam da sam se zaljubio u svoju enu one veeri kada sam vidio zvijezde kako trepere u njenim oima. Njen pogled je dotakao moje srce i zarobio me. Ljubav potie na bliskost. Kontakt moe poeti s pogledom, ali ako ide prirodnim putem, zavrit e zagrljajem ili intimnijim kontaktom dvoje ljudi.

Prirodno, dijelovi tijela gdje krv dotie vrlo blizu povrine su oni s kojima se ostvaruju intimni dodiri. Oni su poznati kao erogene zone, tj. usne, bradavice i genitalni organi. Crvena boja usana odraava obilje krvi u njima. Krv je tik ispod tankog sloja sluznice. Kad se usta nau u poljupcu, krv svake osobe je odvojena samo tom tankom membranom i to proizvodi visok stupanj uzbuenja. U stvari, cijela usta, ukljuujui jezik, mogu se smatrati erogenom zonom, jer u kompletnoj zoni ima puno krvotoka. Svaki dodir ili stimuliranje erogene zone uzbuuje kada je osoba za to raspoloena. Kada su erogene zone u kontaktu, tijekom voenja ljubavi, uzbuenje se izuzetno poveava.

Fizika (erogena) ljubav izmeu mukarca i ene treba zbog toga biti aktivnost s najvie uzbuenja, jer genitalni organi omoguuju najblii meusobni dodir. Slina bliskost kontakta se dogaa pri dojenju bebe, kada bebina usta i majina bradavica ine gotovo savrenu cjelinu.

Slika 2 prikazuje protok krvi iz srca na gore (uzlaznom aortom) i na dolje (silaznom aortom). Kod zadovoljstva (ugode) ova krv obilato napaja povrinu tijela, a u erotskom uivanju, jako uzbuuje erogene zone.6 Iz tog razloga, krv se smatra nosiocem Erosa. (Poblie o krvi, kao nosiocu Erosa, vidi moju knjigu "The Language of Body", New York: Macmillan, 1971, (Jezik tijela).

Ljubav nije ograniena na seksualnu ljubav izmeu mukarca i ene. Ljubav postoji kad god je prisutna elja za bliskou. Dijete koje voli svog plianog medu, grliti e ga kao da je ivo bie, zbog ugode i dobrog osjeaja koje proizlazi iz dodira. Slino tome, volimo svoje prijatelje zbog ugode i uzbuenja 6 Alexander Lowen, "The Language of the Body" (New York: Macmillan Publishing Company,1971)


koje osjeamo u njihovom drutvu. Ljubav koju netko osjea za kune ljubimce slijedi isti princip: elja za bliskosti i dodirom vezana je za osjeaje uzbuenja i ugode tijekom tog kontakta. Voljeti znai biti vezan, ne samo na apstraktan nain, kao u ljubavi za blinje, ve i na fiziki nain, preko bliskosti i dodira.

Istaknuto je da su najjae uzbuenje i najvee zadovoljstvo mogui kod seksualnog (genitalnog) kontakta izmeu mukarca i ene. Takvo uzbuenje i zadovoljstvo je rezultat toga to su ovi organi prepuni i nabrekli od krvi, a blizina krvi povrini tijela objanjava i "odgovorna" je za plamen seksualne strasti. Kada nisu preplavljene krvlju, genitalije su, kao i koa svakog drugog dijela tijela, relativno hladne. Ali kada su stimulirane, ritmiki pulsiraju, pratei ritam kucanja srca. Na osnovu ovoga, srce je izvor Erosa - ili, moda bi se moglo rei, dom Erosa.

Jedna od, na izgled, tajni ivota je fenomen poznat kao ljubav na prvi pogled. Nema sumnje da se deava; i suvie ljudi tvrdi da je doivjelo. Ponekad, dakako, drugi ili neki kasniji "pogled" imaju taj efekt; dvoje, koji se poznaju netko vrijeme, razmijene pogled ili doive neki kontakt koji zapali osjeaje ljubavi. Jedino razumno objanjenje ovog fenomena je da je pogled, koji su izmijenili, ili poljubac, dotakao srce onog drugog i izazvao plimu uzbuenja i topline u cijelom tijelu. Ovaj osjeaj (nazovimo ga ljubav) kao i sve drugo, nagoni nas na akciju. Budi elju biti to blii voljenoj osobi. Fiziki dodir poveava uzbuenje, ali i omoguuje odreeno pranjenje napetosti izazvane eljom. Naravno, najvee pranjenje se deava u seksualnom kontaktu, ali zagrljaj ili poljubac takoer mogu osloboditi viak napetosti.

Veliko zadovoljstvo ne dolazi uvijek iz seksualnog zagrljaja dvoje ljubavnika. Mnogi parovi krenu sa intenzivnim osjeajem ljubavi, a zavre razoaranjem i frustracijom. Veini osoba lake se je uzbuditi nego da to uzbuenje pretvori u ugodu i zadovoljstvo, koje su rezultat potpunog pranjenja tog uzbuenja. Mnogi imaju podsvjesni tabu na seksualni kontakt sa voljenom osobom. Ovaj tabu potie iz djetinjstva, Edipalnog perioda. On djeluje tako da razdvaja jedinstvo osobe, razdvajajui osjeaje ljubavi u srcu od osjeaja seksualne elje u genitalnom aparatu. Iako to razdvajanje nikad nije potpuno, ono ipak blokira ispunjenje (ostvarenje) ljubavi. Trebamo prepoznati razliku izmeu ljubavnog uzbuenja i ostvarenja ljubavi. Mnogi nesretnici, meutim, nikada nisu doivjeli ekstazu zaljubljivanja, koja nastaje kada se srce jedne osobe, iznenada i potpuno, otvori za drugu. Srca tih ljudi su zatvorena i druga osoba ne moe doprijeti do njih. Ali ni jedno srce nije potpuno zatvoreno za ljubav. Kao kod uspavane ljepotice, moe biti zarobljeno, na izgled, neprobojnim bedemom od trnja, ali neki princ ili princeza mogu probiti zid i probuditi uspavano srce. Kada se to desi, kao da se desilo udo.

Kako jedna osoba moe kod druge izazvati tako snanu reakciju? Buenjem iz podsvijesti zaboravljenog osjeaja zadovoljstva i uzbuenja. Zaljubljenost


moe biti raj ako je ljubav prihvaena ili pakao, ako je odbaena. Uvjeren sam da smo svi upoznali raj i da smo ga izgubili. Zaljubljivanje se dogaa kada mislimo da smo ponovo pronali raj. Taj raj, u kome su sve nae potrebe bile zadovoljene, u kome se nismo morali muiti ili naprezati, bila je to majina utroba. Za mnoge, ovo rajsko stanje se nastavlja kratko vrijeme poslije roenja, kada nas majka, kao majka zemlja, njeguje i titi. Svaka beba je, do odreenog stupnja, doivjela uzbuenje kontakta punog ljubavi sa majkom i njenim tijelom. Svaka beba voli svoju majku svim srcem i reagira sretno i zadovoljno kada je majka njeno dodiruje. To se stanje blaenstva, prije ili kasnije, razori ali u srcima ostaje enja za njim.

Djeca imaju dva objekta ljubavi: majku i oca. U ljubavi svakog od njih upoznaju sreu koja je mogua kada se voli i kada si voljen. Meutim, srea najranijeg i kasnijeg djetinjstva ne traje zauvijek. Djeci, koju roditelji zlostavljaju i zanemaruju, to nije rijetko u dananjem drutvu, blaenstvo i srea ranog djetinjstva grubo se razara. Pa ipak, iako se stvarnost ljubavi izgubi ili uniti, san ostaje, jer bi bez njega ivot bio tmuran i prazan. Upravo ta sauvana nada o raju daje smisao naim ivotima. Ako se pojavi netko, tko je po neem bitnom slian onome iju ljubav smo izgubili u djetinjstvu, kao da se dogaa udo; izgleda kao da san postaje stvarnost. U veini sluajeva, ovaj balon prsne. Ono to je izgledalo kao stvarnost pretvorilo se u iluziju. emu ova okrutna prevara? to ne valja?

Jedan od problema, s kojima se suoavamo u svakoj raspravi o ljubavi, jeste da ta rije opisuje dva razliita osjeaja. Jedno je enja za bliskou koja proizlazi iz potrebe. Drugo je elja, udnja za bliskou koja proizlazi iz punog srca. Osjeaj ljubavi u prvom sluaju, iako iskren, je nedorastao i djeji. On ima kvalitetu nude, oaja, oaja jer mu je cilj da vee drugu osobu. Kada se veza uspostavi, zavisna osoba se ne moe odvojiti ("odvezati"). Ta nemogunost odvajanja takoer se manifestira i u seksualnom odnosu, tako da u odnosu ima malo zadovoljenja. Suprotno tome, ljubav koja potie iz punoe cijelog bia je zrela. Ona ne sputava, ne vee voljenu osobu, ve je ostavlja slobodnom.

Nije neobino to smo zbunjeni u pogledu ljubavi. To je zbog moralnih zabrana i pravila koje smo, kao djeca, usvojili o tome kako se vole roditelji ili blinji. U terapiji, pacijent moe izjaviti: "Volim svoju majku", ak i ako postoje dokazi da ga je majka zanemarivala i zlostavljala. Nakon dueg analitikog, terapeutskog rada, obino izae na vidjelo da je pacijent ljut zbog zapostavljenosti i da ima osjeaje mrnje prema majci. Ljutnja i mrnja bile su potisnute zbog osjeaja krivice. Pa ipak, prepoznavanje i prihvaanje osjeaja mrnje prema majci ne potire sve osjeaje ljubavi. Neto ljubavi se zadralo u srcu, jer majka je ta koja je podarila ivot i bila prvobitan izvor dobrih osjeaja.


Moe se sa sigurnou pretpostaviti da se intenzitet ili punoa ljubavi mora odraziti na kvalitetu sranog miia, naroito ako vjerujemo izrazima kao: toplog srca, hladnog srca, mekog srca i tvrdog srca.

Slika 3 - Reakcija ljutnje na osujeenje impulsa prema

ljubavi

Srce je mii, kao i svaki drugi: njegova savitljivost ili krutost ovise od

stanja relaksiranosti. Istovremeno, miino tkivo s godinama gubi elastinost, tj. prolazi kroz proces ukruivanja. Elastian mii moda nije tako jak kao vei, krui mii u smislu sposobnosti za rad - tj. podizanja tereta, ali funkcionira bolje, jer je pokretljiviji i ima veu sposobnost kontrakcije, tako da su mu reakcije bre i potpune. Nikada se ne moe rei da beba reagira mlako, s pola srca. Mlado, elastino srce, sposobno je za vea uzbuenja i doivljava jae osjeaje ljubavi od starijeg srca, koje je postalo hladno i kruto.

Kako to srce postaje hladno i kruto? Odgovor na ovo pitanje lei u bliskoj vezi izmeu ljubavi i mrnje. Mrnja se moe opisati kao ljubav koja se ohladila. Proces nije brz; da bi se ljubav smrzla, treba mnogo uzastopnih razoarenja.

Za razumijevanje ovog procesa, trebamo poeti s impulsom koji je u srcu ivota - pruanje ruku - posezanje za ljubavlju. Ako ta gesta naie na negativan odziv, reakcija je ljutnja. U ljutnji, krv preplavljuje muskulaturu, kao to u ljubavi preplavljuje kou. Ova dinamika je prikazana na slici 3.

Ako se izraavanjem ljutnje, ponovo uspostavi stanje pozitivnog, ugodnog kontakta, uzbuenje se prazni iz miinog sustava. Miii se vraaju u stanje relaksiranosti i elastinosti koje dozvoljava da impuls ljubavi ponovo stigne do povrine tijela. Meutim, ako izraavanje ljutnje izazove negativnu reakciju druge osobe, tada nemamo drugog izbora nego da se povuemo iz kontakta i odnosa. Neprijateljska, negativna reakcija na ljutnju je negiranje prava jedne osobe da se bori za zadovoljenje svojih potreba.


Ovo ne znai da moramo popustiti svaki put kad se netko naljuti; ali ako je odnos iskren i pun ljubavi, ne moemo objektu svoje ljubavi uskratiti pravo na ljutnju. Na alost, roditelji esto uskrauju to pravo svojoj djeci jer njihovu ljutnju tumae kao suprotstavljanje i izazov svom autoritetu. Kada se u odnos pun ljubavi umijeaju mo i autoritet, to je izdaja takvog odnosa. Dijete ne moe izai iz te veze jer je ovisno. Ostaje u njoj, ali njegova ljubav se na kraju pretvara u mrnju, tj. impuls posezanja ka ljubavi (otvaranja) zamrzne se kao potok u zimi. U vezi s ovim, trebamo imati na pameti da su angairani isti miii i kada pruamo ruke s ljubavlju i kada udaramo i napadamo, s tim to je prvi pokret mek i njean a drugi krut i eksplozivan. Potiskivanje impulsa za napad (udarac) u ljutnji, blokira oba pokreta i osoba ostaje u zgrenom i, prema tome, zamrznutom stanju.

Nesposobnost da se pokae ljutnja dri miie u stanju napetosti i kontrakcije. S vremenom oni postaju kruti i tvrdi. Ljubavi moda jo uvijek ima u srcu, ali impuls da posegnemo za njom ili da je damo, se ne moe probiti kroz vrstu, zategnutu miinu barijeru tako da povrina ostaje hladna. (Ovo stanje se moe prepoznati u izreci: "hladne ruke, toplo srce").

Slika 4. Blokada ljubavi. Impuls za ljubav, koji dolazi iz

srca, blokiran je napetom i ukruenom povrinskom muskulaturom koja sprjeava da impuls prodre na

povrinu.

Kada bi barijera bila potpuno neprobojna, umrli bi, jer je nemogue ivjeti

bez imalo ljubavi. ak su i najokrutniji nacisti imali neke pozitivne kontakte s drugim nacistima i donekle su voljeli Hitlera. Ali, osim ovog vrlo ogranienog izraavanja ljubavi, bili su puni mrnje. Dinamika, koja je u pozadini mrnje, prikazana je na slici 4.

ovjek nije svjestan te dinamike, niti je svjestan da je mrnja koju osjea povezana sa iznevjerenom ljubavlju koju je nekad osjeao. Takoer, on ne shvaa da je djeli te ljubavi, pa ma koliko ona izblijedjela, jo uvijek iv u


njegovom srcu. Mrnja se moe ukloniti i ljubav oivjeti ako se pokrene ljutnja koja je zarobljena u napetim tjelesnim miiima. Napetost u miiima ruku i gornjem dijelu tijela obuzdava ljutnju koja bi se iskazala udaranjem i amaranjem. Napetost u miiima vilice obuzdava ljutnju koja bi se iskazala ugrizom, impulsom kojim mnoga djeca reagiraju na roditeljske prijevare. Ljutnja moe biti i u nogama - to je ljutnja koja se mogla iskazati utiranjem kada bi roditelji grubo i bolno drali donji dio bebinog tijela za vrijeme previjanja, pranja ili privikavanja na kahlicu.

Slika 5. Pretvaranje mrnje u sadizam

Potrebno je objasniti jo jedan vid ovog problema. Na slici 5, pokazano je da impuls ka ljubavi moe biti dovoljno jak da probije napet, tvrdi miini sustav, ali se negdje, tijekom tog procesa, prekine i izbije na povrinu kao sadizam.7 Sadizam je ozljeivanje druge osobe ne zbog bijesa, ve kao izraz ljubavi. Mnogi, koji su preivjeli nacistika zvjerstva, opisali su Wilhelmu Reichu izraz lica svojih muitelja kao neto to se moe nazvati samo preklinjanjem za ljubavlju i razumijevanjem. Kao da su ti muitelji i sami muenici koji se pokuavaju osloboditi svojih muka muei druge. Ovakav izraz je mnogim rtvama bio bolniji ak i od same torture kojoj su bili podvrgavani.

Ova analiza razliitih lica ljubavi omoguiti e nam da razumijemo sljedei sluaj, koji ilustrira stresove i konflikte kakvi se mogu pojaviti u braku koji je, po svim vanjskim manifestacijama, stabilan i siguran.

John pedesetogodinjak, je doao na razgovor jer je bio u stanju emocionalne rastrojenosti. Tijekom proteklih trideset godina, njegov seksualni odnos sa suprugom stalno se pogoravao. Iako su spavali u istom krevetu, imali su odnos najvie jednom mjeseno. John je radio mnogo i teko, postao uspjean 7 Ovo shvaanje sadizma je prezentirano na manjem seminaru koji je drao dr. Wilhelm Reich, moj

uitelj. Ne vjerujem da je to ikada objavljeno.


biznismen, financijski nezavisan u vrijeme dolaska na terapiju. Supruga i on su imali krug prijatelja i, do odreenog nivoa, bili dragi jedno drugom. Rekao mi je da bi bio sasvim zadovoljan sa ovim brakom, takvim kakav jeste, iako mu je, to je priznao, takav ivot dosadan da se sudbina nije umijeala u liku mlade ene, s kojom odrava vezu i koja je izmijenila njegov ivot. Izjavio je da ga ve i sama njena prisutnost uzbuuje. Uiva s njom razgovarati telefonski i veseli se svakom njihovom susretu. Obino mu je teko uestvovati ak i u beznaajnim razgo-vorima sa poznanicima i na drutvenim skupovima, ali kad je s njom moe satima razgovarati o svemu i svaemu. Da li je zaljubljen u nju? Ne zna, ali misli da jest. Vjeruje da i ona njega voli. Naravno, seksualna elja mu je vrlo jaka kad je s njom, jaa nego to je ikad bila sa suprugom.

Doao je kod mene jer se osjeao rastrganim. elio bi ostaviti suprugu i oeniti se s tom drugom enom, ali tvrdi da voli i svoju suprugu i da se boji da je povrijedi. Naveo je i druge razloge koji ga sprjeavaju da neto uini: prijatelji bi se okrenuli protiv njega, a poto njegova prijateljica ima dvoje male djece morao bi se u ovim godinama brinuti o novoj obitelji; takoer, pitao se da li e ova veza trajati. Da li e njegova elja za njom ostati i kada ostari? Da li e je moi zadovoljiti?

Sumnjao sam da su ti razlozi dovoljno jaki da sprijee Johna da poduzme neto u vezi ene koju eli. Na narednim seansama, ispostavilo se da se John uvijek pomalo plaio svoje supruge i da je ona dominirala u njihovoj vezi. Jedan od faktora koji je doprinio pogoranju njihovih odnosa bila je i sklonost njegove supruge da ga omalovaava pred drugim ljudima. Njegova majka je takoer bila dominantna figura u njegovom djetinjstvu i priznao mi je da se plaio majke. Ne bi mogao povrijediti te ene, izjavio je i osjeao bi se krivim ako bi im nanio bol. Takoer mi je priznao da se u nekim situacijama njegova ena ponaa vrlo superiorno, za razliku od njegove ljubavnice. Pa ipak, ne moe se odluiti; ne moe se ni odrei svoje nove ljubavi.

Koju od ove dvije ene on voli, ili da li uistinu voli obje? Ni malo nisam sumnjao da je ljubav to to osjea u ovoj novoj vezi. Srce bi mu kucalo bre pri pomisli ili pogledu na enu koja je probudila njegovu seksualnu strast. Ako je ljubav elja da se bude blizu druge osobe, onda je to to. Supruga kod njega nije izazivala takvu reakciju, pa ipak sasvim je vjerojatno da je u srcu gajio neke osjeaje za nju. Meutim, sumnjao sam da ako ikada izjavljuje ljubav svojoj eni te rijei zvue uvjerljivo, ali kad ljubavnici kae "Volim te", siguran sam da te rijei odraavaju istinu i trepere dubokim osjeajima. Kako onda da objasnimo injenicu da on ne lae kad tvrdi da voli svoju suprugu? Ako elimo da razumijemo uzroke bolesti srca, trebamo shvatiti kompleksne emocije u ljudskom srcu.

Psihijatri koriste izraz AMBIVALENTAN da opiu osobu koja istovremeno doivljava dva suprotna osjeaja. John je bio ambivalentan u odnosu na svoju


suprugu. elio je ostaviti a istovremeno je elio i ostati s njom. Efekt takve ambivalentnosti jest da je akcija paralizirana. Nemogue je kretati se ako vas istovremeno vuku u suprotnom smjeru. Ako ambivalentnost traje, nastaje vrlo snaan emocionalan stres koji je opasan za ljudsko srce.

Kako je mogue uhvatiti se u klopku odnosa ljubav-mrnja? Kada se ljubavna veza pokvari, kao to se ponekad deava, zdrava reakcija je prekinuti je i otii. Meutim, ova reakcija se blokira ako nadvlada osjeaj krivice. John je osjeao krivicu zbog naputanja svoje supruge radi druge ene. Ideja da bi je mogao povrijediti bila je vrlo snana i dominantna i bila je u konfliktu sa njegovom predstavom o tome to treba uraditi. Bilo mu je lake odbaciti ideju o tome da bi mogao posegnuti za ljubavlju druge ene prije nego da prihvati ideju da je ljut na svoju suprugu zato to ga poniava, gleda s visine i pokazuje tek minimalni interes za seks s njim. Potiskivanjem svoje ljutnje, utro je put ka pretvaranju ljubavi u mrnju. Ali, isto kao to nije mogao prihvatiti da je ljut na enu, jo manje je mogao prihvatiti da je mrzi i time se samo pojaala njegova krivica. Generalno, krivica proizlazi iz potiskivanja osjeaja koja superego smatra pogrenima. Krivica je u pozadini svih ambivalentnih stavova i sprjeava razrjeenje konflikta.

Psihijatri se neprestano, kod svakog pacijenta, bave osjeajem krivice. Svako stanje napetosti u tijelu povezano je s nekim osjeajem krivice. Kad ne bi bilo krivice svi bi osjeali da smo vrijedni ljubavi bez obzira na injenicu to nam ponaanje nije uvijek prihvatljivo. Mogli bismo rei: "Ja sam to to sam i prihvaam sebe". Krivica je naa procjena da s nama neto ne valja, da nismo vrijedni ljubavi osim ako je ne zasluimo dobrim djelima. To to smo ljuti na one koji su nas povrijedili i to mrzimo one koji su izdali nau ljubav ne ini nas loima. Poto su takve reakcije bioloki prirodne, treba ih smatrati moralno ispravnima. Pa ipak, djeci koja ovise o roditeljima, lako je isprati mozak i nauiti ih da misle drugaije. Ako dijete osjea da nije voljeno, smatra da je neto pogrijeilo, jer je umu malog djeteta nepojmljivo da njegova majka i otac, koji su mu dali ivot, ne vole to to su mu dali. Kada dijete sumnja u sebe, roditeljima nije teko da ga uvjere da nije dobro ako gaji negativna osjeaja ili ljutnju prema njima. Ako dobrotom zarauje ljubav, dijete e uiniti sve to je u njegovoj moi biti dobro, ukljuujui i potiskivanje "loih" osjeaja. Na taj nain, krivica e ga ubaciti u doivotni sustav u kome se poriu i ne priznaju negativni ili neprijateljski osjeaji prema onima koje treba voljeti. Podsvjesno zadravanje takvih osjeaja proizvodi stanje kronine napetosti u miiima, naroito u gornjem dijelu lea.


Slika 6: funkcionalno razdvajanje tijela, izoliranje srca

Jo jedna dimenzija osjeaja krivice, koju ilustrira Johnov sluaj, jest njena veza sa seksualnou. John se osjeao krivim zbog seksualnog odnosa sa mladom enom. Odgajan u uvjerenju da je preljuba grijeh, nije mogao potpuno prihvatiti da je seksualnost izraz ljubavi. Pa ipak, seksualno uzbuenje je u stanju obuzeti cijelo tijelo pa ak i do toke gdje dotie srce. Kada se to dogodi, dodir dva tijela na bilo kojem dijelu ima erotsku kvalitetu, iako je naboj najjai u erogenim zonama. to vie dijelova i povrine tijela uestvuje u otputanju uzbuenja, to se zadovoljstvo i zadovoljenje u klimaksu poveavaju. Kada


uestvuje cijelo tijelo, doivljava se potpun orgazam koji obuzima srce. Takav orgazam je blizu ekstaze.

Na alost, takva reakcija je rijetka. Za veinu mukaraca, seksualni vrhunac je ogranien na ejakulaciju. Za veinu ena, vrhunac se i ne dogodi. Kada se i dogodi, ogranien je na klitoris. Orgazmi i vrhunci variraju, i slobodno se mogu okarakterizirati kao da su s punim srcem, s pola srca ili s vrlo malo srca. No ovaj opis reakcija pojedinaca u seksu moe se primijeniti i na druge aktivnosti. U dananjem poslovnom svijetu, glava je vanija od srca. Ne ukljuujemo se svim srcem u posao koji nam u veini sluajeva i nije omiljen. Kakve veze ima srce sa zaraivanjem novaca? Dok je posao bio intenzivna fizika aktivnost, vei dio naeg bia mu je bio predan. Emocionalno ukljuivanje u poslovne poteze je siguran put ka gubitku. U stvari, mi smo izolirali tri glavna segmenta svog tijela i svoje osobnosti. Glava i genitalije nemaju nita sa srcem ili jedno s drugim. Glava je za stvaranje novaca, genitalije za zabavu, a srce -jadno srce - izgubilo je svoju vezu sa svijetom jer je odvojeno od glave i genitalija. Napetost u voljnom miinom sustavu je pod kontrolom ega, koji esto ponitava elju srca i stvara sukob izmeu glave i srca. U strahu od odbacivanja, ovjek prestaje pruati ruke za dodir, za zagrljaj, usne za poljubac, usta za sisanje (kao to dijete ini) oi za gledanje. Ovi pokreti su ogranieni ili inhibirani napetosti u ramenom pojasu, vratu i vilici.

Napetost, napetost u ramenima, kao to smo vidjeli, potjee iz potiskivanja impulsa da udarimo u ljutnji ili bijesu. Stisnuta usta, sastavljene usne znak su nepovjerenja ili neodobravanja naklonosti, kruta vilica ukazuje na spremnost da se ne prepustimo enji za ljubavlju, bliskou i kontaktom zbog straha od razoaranja ili odbacivanja.

Slian fenomen se zbiva u donjoj polovini tijela, izazvan prstenom napetosti, napetosti, oko zdjelice. Ova napetost se razvija rano u ivotu iz doivljaja stida, straha i krivice zbog seksualnih osjeaja i njihovog izraavanja. O ovome emo detaljnije govoriti u narednom poglavlju. Na ovoj toki je dovoljno rei da dijete naui da moe biti jako povrijeeno ako se preda svojim seksualnim eljama i impulsima. Dijete ne moe zaustaviti javljanje seksualnog uzbuenja jer se to odvija na nivou ispod svjesne kontrole. Ipak ono moe sprijeiti da mu se bie (self) istopi na plamenu strasti, to je zapravo pravo predavanje ljubavi. Ovo se postie stezanjem miia u donjem djelu lea i karlici ime je sprijeen protok uzbuenja nanie u stomak i genitalije. Kada se to dogodi, seks nema veze sa srcem, ba kao to ni srce nema veze sa umom.

Jedinstvo tijela odrava se na dubokom, biolokom nivou; gore opisan rascjep djeluje na nae svjesno bie (self) i razara na osjeaj da smo cijeli i u jednom komadu, osjeaj integriteta i cjelovitosti. U takvoj situaciji, svjesnost bia je ograniena na glavu, boravite ega. "Ja", koje je smjeteno u mozgu, jo uvijek ima srce i genitalije ali se ne identificira s njima, jer kada se ivi u glavi,


tijelo se smatra instrumentom "ja" ili ega. Kod takve podjele poslova, seksualna aktivnost postaje in namijenjen demonstriranju muke ili enske moi i ne doivljava se kao izraz ljubavi.

Ovo funkcionalno razdvajanje jedinstva tijela, prikazano na Slici 6, razdvaja svjesnost glave i njene funkcije od osjeaja u srcu i seksualne aktivnosti u genitalijama. Razdvajanje ova tri aspekta osobnosti, postie se stezanjem prolaza koji ih spajaju: vrata, koji spaja glavu i prsni ko; i struka, koji spaja prsni ko i karlicu. Proizvod ove podjele je izolacija srca. Srce je zatvoreno u kavez prsnog koa, stavljeno pod zatitnu kontrolu. Niko ne moe doprijeti do njega i, prema tome, nitko ga ne moe povrijediti. Poto srce, tako odsjeeno od svijeta moe uvenuti, ovakvo stanje stvari moe imati ozbiljne posljedice za zdravlje srca.

Pulsiranje srca i arterija je jedna od sila koje slue da na nesvjesnom nivou ujedine tijelo. Ovu funkciju na svjesnom nivou preuzima disanje, koje je takoer pulsirajua aktivnost. Pokreti disanja prave valove koji prolaze tijelom s kraja na kraj. Inhalacija, udisanje, poinje u donjem abdomenu i nastavlja se prema gore, ka glavi, dok ekshalacija ili izdisaj ide obrnutim smjerom. Kad ovi valovi nisu preprijeeni prstenima napetosti, napetosti u tijelu, moemo sami sebe osjetiti od glave do pete. Iako je dijafragma glavni respiratorni mii, mi zapravo diemo cijelim tijelom. Pod normalnim okolnostima, takvo disanje je duboko, puno i lako. Meutim, miina napetost kao ona opisana gore, ograniit e disanje na jedan ili dva tjelesna segmenta. Mnogo ljudi, na primjer, die s vrlo malo ukljuivanja prsnog koa ili abdomena. Takvo disanje je relativno plitko. Neki diu prsima: njihovi abdomeni su vrsti i ravni, s vrlo malo respiratornih pokreta za vrijeme udisaja ili izdisaja. Drugi diu sa dijafragmom i stomakom dok su grudi krute i nepokretne. Ovi modeli disanja se pojaavaju u stresu i esto izazivaju osjeaj uznemirenosti. Kasnije emo vidjeti da takvo disanje moe imati opasne posljedice za srce.

GLAVA 2

SEKS I SRCE

Nesporno je da seksualna aktivnost moe imati snani utjecaj na srce. Veina odraslih osoba je iskusila ubrzano kucanje srca u trenutku vrhunca. Masters i Johnson1 zabiljeili su brzinu od 130 otkucaja u minuti. Netko moe misliti da je ovakvo brzo kucanje srca rezultat naporne fizike aktivnosti tijekom koitusa, ali nema nieg tekog ili napornog u voenju ljubavi. Poto to obino nije konfliktna situacija, ne bi trebalo biti ni stresa. Prema tome, ubrzano kucanje srca se javlja zbog visokog stupnja uzbuenja koje se razvija netom prije i u trenutku orgazma. Poto svako veliko emocionalno uzbuenje poveava brzinu otkucaja srca, ova reakcija je savreno normalna. Ako se brzina otkucaja srca ne poveava u vrhuncu, to ukazuje da je stupanj uzbuenja kod pranjenja napona bio nizak i ogranien na genitalije. Naravno, ako osoba ne doivi klimaks u seksualnom odnosu, srce nee reagirati na gornji nain.

Istraivanja sugeriraju da nesposobnost da se doivi vrhunac ili iskusi emocionalno zadovoljstvo u seksu, mogu imati tetno djelovanje na srce. Jednom studijom je usporeivan seksualni ivot stotinu ena, u dobi od etrdeset do ezdeset godina, koje su bile lijeene od akutnog infarkta miokarda, sa kontrolnom grupom od 100 ena iste starosti koje su lijeene od drugih bolesti. Seksualna frigidnost i nezadovoljstvo je otkriveno kod 65 posto koronarnih pacijenata, i kod 25 posto ostalih. Ove brojke su statistiki znaajne i pokazuju da odsustvo seksualnog zadovoljstva treba uzeti u obzir kao faktor rizika za oboljenja srca kod ena.

Abramov prihvaa definiciju frigidnosti kao "djelominu ili potpunu nesposobnost da se doivi orgazam".2 Odreuje ene kao frigidne ako: (1) nikad ne uivaju u seksualnom odnosu, (2) uivaju u koitusu ali ne mogu da doivjeti orgazam, zbog ega su razoarane i emocionalno nezadovoljene; ili (3) 1 Masters, William H., i Johnson, Virginia E., 'The Human Sexual Response" (Boston: Little, Brown

& Co.) 2 L. A. Abramov, "Sexual Life and Sexual Frigidity Among Women Developing Acute Myocardial

Infarction", publikacija Psychosomatic Medicine 38, (December 1976) 418-24.


doivljavale su orgazam ranije, ali u posljednje vrijeme niti imaju seksualne odnose, niti doivljavaju orgazam zbog impotencije ili bolesti supruga.

Ako postoji direktna povezanost izmeu seksa i srca kod ena, vai li isto i za mukarce? Generalno gledano, problem je razliit: uestalost akutnog infarkta miokarda je vea kod mukaraca, dok je nesposobnost doivljavanja vrhunca relativno rijetka. Pa ipak, i kod mukaraca postoji seksualna disfunkcija. esto se javlja u formi impotencije, tj. nemogunosti da se postigne ili odri erekcija tijekom odnosa. Isto kao to frigidnost smanjuje seksualno zadovoljstvo ena, tako i impotencija ograniava zadovoljstvo u seksu kod mukaraca. Prema tome, slobodno moemo postaviti pitanje da li impotencija ima neke veze sa oboljenjem srca.

Wahrer i Burchell su prouavali seksualnu disfunkciju mukaraca i ispitali 131 mukarca, dobi izmeu trideset jedne i osamdeset est godina, koji su svi bili lijeeni od sranog udara. Dvije treine ispitanika je imalo znaajne seksualne probleme nekoliko tjedana ili mjeseci prije nego to su doivjeli srani udar. Autori su objavili da je 64 posto ispitanika bilo impotentno, 28 posto doivjelo je znaajan pad (50 posto) uestalosti seksualnih odnosa, a osam posto je imalo prijevremenu ejakulaciju.3 Impotencija je procjenjivana na osnovu vie tjedana ili mjeseci neuspjenih pokuaja, a ne poslije samo jednog ili dva neuspjeha. Prijevremena ejakulacija je utvrena na osnovu pacijentove izjave da je doivio vrhunac previe brzo da bi on sam ili njegova partnerica bili zadovoljeni. Iako nema tekuih podataka o sluajevima seksualne disfunkcionalnosti mukaraca, autori svoje podatke smatraju viim od prosjeka.

Ako postoji veza izmeu seksualne disfunkcionalnosti i oboljenja krvotoka srca, na to ukazuje ovo istraivanje, da li je ta veza direktna i uzrona? Neosporno je da seksualna disfunkcionalnost smanjuje samopotovanje mukaraca i da ga dovodi u stres. Jedna ena je ispriala da se njen suprug "estoko razljuti, psuje, hoda po sobi, udara akama po namjetaju, pocrveni u licu a jednom ili dva puta je razbio vazu zbog svog seksualnog neuspjeha".4 Takav izljev bijesa vrlo lako podie krvni tlak. Ipak, mnogi mukarci e se jednostavno povui u sebe i kriviti sami sebe zbog neuspjeha.

Izlau li ti mukarci sebe istom stupnju rizika? Odgovor je potvrdan, jer, kao to emo vidjeti, cjelovitost i kompletnost pranjenja naboja je ono to osigurava zdravlje srca.

Moda bi ovo razmatranje bilo jasnije kad bismo koristili emocionalno zadovoljenje, a ne sposobnost ejakuliranja, kao kriterij za zdravu seksualnu reakciju mukaraca. Ali, svi mukarci koji doivljavaju klimaks i ejakuliraju, nisu emocionalno zadovoljeni. Usprkos ejakulaciji, mukarac se moe osjeati

3 A. J. Wahrer and R.C. Burchel, "Male Sexual Disfunction Associate with Coronary Heart Disease,

"Archives of Sexual Behaviout 9 (1980) 69 4 Ibid, 70

Seks i srce 27

seksualno frustriranim, ba kao i ena. Mukarci koji ejakuliraju neposredno prije ili odmah poslije penetracije esto se osjeaju nezadovoljeno. Neki drugi, ak i kad mogu neko vrijeme odrati erekciju, nalaze da do ejakulacije dolazi bez mnogo osjeaja. Malo je vjerojatno da se sa takvim reakcijama osjeaju emocionalno zadovoljeni.

Ali ak ni emocionalno zadovoljenje nije idealan kriterij za zdrav seks. Mnoge ene izjavljuju da osjeaju toplinu i zadovoljstvo kada ih mukarac samo dri u zagrljaju. Seks je njihov put prema kontaktu i bliskosti, ispunjenju potreba zaostalih iz ranog djetinjstva. Takvim enama, seksualni akt je manje vaan od osjeaja sigurnosti koji prua seksualna intimnost. Mukarci takoer koriste seks i za druge svrhe osim za izraavanje ljubavi. Mnogima, seks prua narcisoidno zadovoljstvo kroz potvrivanje njihove mukosti, bez obzira na kvalitetu seksualnog vrhunca. Danas to vai i za mnoge ene, koje na seksualni kontakt gledaju kao na potvrdu svoje seksualne privlanosti.

Pa ipak, kada se seks koristi za ego svrhe, srce ostaje hladno i iskljueno. Pod ovakvim okolnostima, koitus nije voenje ljubavi ve manifestacija raznih pomijeanih osjeaja prema suprotnom spolu, ukljuujui i odreeni stupanj sadizma i prezira. Pa ipak, u gotovo svakom seksualnom inu postoji izvjestan stupanj ljubavi. Genitalije ne bi bile pod naponom niti nabrekle da krv ne dotie iz srca organa ljubavi -u seksualne organe. U veini sluajeva, naravno, uee srca je nesvjesno. Ono funkcionira kao pumpa - mehaniki. U takvom stanju, seksualni in nije dovoljno iskren. Seksualno uzbuenje je prigueno, a vrhunac je, ako ga i bude, mlak.

U prethodnom poglavlju vidjeli smo da, kod mnogo ljudi, glava, srce i genitalije ne funkcioniraju zajedno. Mada ova rascijepljenost negativno utie na svaki vid ponaanja, najkritinija je u seksualnom inu. Kada se uspjean i sposoban poslovan ovjek, koji je na zabavi popio vie, ponaa kao mali djeak ostali se mogu nasmijeiti i to protumaiti kao njegovu potrebu za oputanjem. Meutim, kada je isti mukarac impotentan sa svojom suprugom, koja ga tiranizira kao to je i njegova majka inila, a seksualno ga uzbuuje mlada ena, tada je situacija ozbiljna. Obeanje ljubavi kao prirodni faktor njegovog braka, ustupilo je mjesto frustraciji i gorini, koje mogu dovesti do ozbiljne bolesti. Mnogo je i ena u slinom poloaju. Iako na ego nivou funkcioniraju kao efikasni profesionalci ili rukovodioci koji uspjeno rukovode podinjenima, u krevetu su im potrebni utjeha i poticaj jer nisu u stanju postii prirodan vrhunac. Na alost, u tako poremeenim branim odnosima, djeca pate ak i vie nego odrasli i na kraju mogu pretrpjeti isti rascjep i meusobno odvajanje glave, srca i genitalija.

Da bi odrasla osoba bila zadovoljna, njeno cjelokupno bie - glava, srce i genitalije - moraju ui u odnos koji je za nju vaan. Zadovoljstvo, ispunjenje kakvo donosi takva cjelovitost najsnanije se doivljava u onoj vrsti orgazma


kojoj se predaje. Ovaj koncept orgazmikog ispunjenja, zadovoljenja predloio je Wilhelm Reich 1924.5 Reich je primijetio da su njegovi pacijenti, koji su doivjeli takav totalan refleks, reakciju orgazma, bili izlijeeni od svojih neurotskih simptoma. Analogno, pacijenti koji nisu ostvarili potencijal za kompletno predavanje u seksu, ostali su neurotini. Reich je takoer otkrio da je ovaj potencijal karakteristian za zdrave pojedince u opoj populaciji. U vrijeme kada je formulirao svoj koncept, Reich je bio istaknut lan grupe psihoanalitiara kod Freuda u Beu. Meutim, koritenje totalnog orgazma kao kriterija za emocionalno i mentalno zdravlje, nije prihvaeno od strane ostalih psiho-analitiara u njegovo doba. Kako bi takav kriterij mogao biti znaajan, pitali su se, kad oni imaju vrlo mnogo neurotinih pacijenata koji se ne ale na svoj seksualni ivot i redovno dostiu orgazam. Reich je postalo jasno kako on i njegove kolege doivljaj orgazma definiraju razliitim terminima.

Psihoanalitiari, svako oslobaanje napetosti kod ena, pa ma kako minimalno bilo, i svaku ejakulaciju, bez obzira koliko malo emocija je ukljueno, proglaavaju orgazmom. Veina i danas o orgazmu govori na isti nain, a mnogi seksolozi podravaju ovo stanovite, ali izjednaiti doivljavanje orgazma sa olakavanjem napetosti znai povrijediti, obezvrijediti izvjesni duboki osjeaj da je orgazam neto izuzetno. Reich je imao na umu vrstu reakcije koja proima cijelo tijelo valovima ugodnih konvulzija, ritmikih pokreta. Na vrhuncu orgazma, ego je obuzet i preplavljen poplavom senzacija. Iz takve reakcije proistie dubok osjeaj zadovoljstva, zadovoljenja i ispunjenosti. Nou, ovjek zaspi odmah posle vrhunca, a ujutro se probudi osjeajui se pomlaen i pun ivota.

Za vrijeme totalnog orgazmikog refleksa, reakcije, svest o sebi se gubi u stapanju s objektom ljubavi. Tako ljubav dostie svoj konaan cilj, jedinstvo suprotnosti. U mnogim sluajevima, prisutan je osjeaj jedinstva sa cijelim pulsirajuim svemirom, to potkrepljuje Reichovu ideju da se u orgazmu ovjek identificira sa svemirskim procesima. Jedna ena je rekla da se u tim trenucima osjea kao kap vode u oceanu, a jedan mukarac je opisao svoju senzaciju kao boravak medu zvijezdama.

Jedan od mojih pacijenata je opisao slian doivljaj koji je doivio kada mu je djevojka izjavila da eli raskinuti vezu. uvi to, moj pacijent se rasplakao i izjavio da je voli. Na to se ona raznjeila pa su vodili ljubav. Na vrhuncu, disanje mu se ubrzalo i produbilo a zdjelica pomjerala u skladu sa disanjem i ritmom ejakuliranja. Valovi ugodnog oslobaanja napetosti prolazili su mu tijelom. Pri tom se osjeao ujedinjen i sa svojom djevojkom i sa cijelim svetom. Kada je orgazam minuo, iskusio je dubok mir i zadovoljstvo. Srce mu je bilo tako otvoreno da mu se inilo kao da moe osjetiti kucanje drugih srca. Ovaj doivljaj

5 Wilhelm Reich, Funkcija Orgazma...

Seks i srce 29

je bio toliko pun i snaan da je poelio da ga ponovi. U vrijeme kada mi je ovo ispriao, to se nije dogodilo ponovo iako je ostao sa istom djevojkom.

Ova pria je udesna po opisu efekta koje potpun orgazam ima na srce. Pacijent mi je ispriao da je volio svoju djevojku i prije ovog dogaaja, ali je ljubav sakrivao zbog straha da je ne izgubi. Njegova obrana od ozljeivanja bila je da ne prepusti svoje tijelo i duu ljubavi. Neobino je da je prijetnja gubitkom slomila njegovu obranu i oslobodila plimu enje i bola. Kada se ve dogodilo najgore, nije imao vie to da izgubi i potpuno se predao svojoj ljubavi. Ovo nije nita neobino. Ljudi vrlo esto ose te dubinu svoje ljubavi tek kad izgube voljenu osobu. Kada se raspadne neurotska struktura, srce se otvara za ljubav. Kod seksualnog predavanja srce je ispunjeno ljubavlju i otvoreno za ivot.

Za ovog pacijenta kao i za mnoge druge koji su imali slino iskustvo, ovakvo seksualno ispunjenje nadmauje orgazam. To je ono o emu sanjamo u mladosti - ekstaza i ispunjenje ljubavi. Poraavajua je ivotna injenica da je takvo iskustvo vrlo rijetko. Jo traginije je da ima ljudi koji ga nikada ne dozive. Naa srca vape za ljubavlju, ali fizika predaja je previe zastraujua. Ne usuujemo se da se predamo boanskoj ludosti ljubavi jer nam je ego i suvie nesiguran da bi se odrekao kontrole. Ova kontrola, zapravo naa obrana od ozljeivanja, postie se stezanjem miia, a naroito prsnih miia oko srca. Takvo "oklopljavanje", kako ga je Reich nazvao, esto nas odvaja od svijeta i smanjuje intenzitet naih transakcija.

Izjednaili smo srce s ljubavlju i rekli da je ono dom Erosa. Zelja za erotskim kontaktom tee sa krvlju, nosiocem Erosa. Kao to smo istakli, erogene zone tijela se odlikuju obilnim napajanjem krvlju. Kada dvije takve zone dou u dodir, poljupcem ili seksualnim zagrljajem, dolazi do snanog erotskog naboja ija funkcija je da povea uzbuenje, a ne da ga isprazni. Pranjenje uzbuenja je funkcija kretanja. U seksualnom inu kretanje ima dvije faze.

Prva faza obuhvata period od penetracije do poetka klimaksa. Tijekom te prve faze, genitalije su u stanju uzbuenja, tj. nabrekle od krvi, ali nisu jo prekomjerno uzbuene ili spremne za pranjenje naboja. Partneri stvaraju meusobno uzbuenje trenjem penisa o male usne vagine, mukarac gurajui penis naprijed a ena idui mu u susret i obuhvaajui ga. Kada se razdvajaju, ali ne potpuno, male usne, poput usana to i jesu, usisavaju penis u sebe. U ovoj fazi pokreti su jo voljni i kontrolirani a disanje je duboko i pravilno. Uzbuenje raste u karlici i u genitalijama sve do trenutka kada se vie ne moe obuzdati. U ovoj toki, poinje druga faza koja vodi ka orgazmu: u trenutku pranjenja dolazi do dubokog oslobaanja, koje esto prati uzdah ili vrisak, dok snaan val izdisanja zraka proima tijelo. Sa ovim valom, zdjelica se spontano pomjera naprijed, i orgazam je na pomolu. Zdjelica se moe nevoljno pomjeriti vie puta, ponekad bre, ponekad sporije, u ritmu disanja. Kod mukaraca, ejakulacija se dogaa u tom momentu i dio je oslobaanja naboja -pranjenja. Kod starijih mukaraca,


kod kojih je prekinuta proizvodnja sperme, ejakulacija je ograniena na neto sjemene tekuine, ali je konvulzivni orgazmiki refleks tijela istovjetan.

Seksualno zadovoljstvo ne potie samo iz voljnih, nego i iz nevoljnih pokreta pa da bi se omoguilo nastajanje i odvijanje tih pokreta, neophodno je odrei se kontrole. Poto nije voljna, ejakulacija donosi mukarcu odreeno olakanje dok ena moe doivjeti slian klimaks preko nehotinih kontrakcija malih usmina. No bez obzira koliko su ovi pokreti vani, oni predstavljaju tek ogranienu reakciju jer su svedeni na genitalije. Kada se zdjelica kree spontano, bez kontrole volje, osjeaje ugodnosti i zadovoljstva je dublje; kad uestvuje cijelo tijelo, orgazam je potpun. Meutim, ukoliko se ovi spontani pokreti inhibiraju, ograniena je punoa, kompletnost pranjenja. Ta inhibicija se dogaa na nesvjesnom nivou.

Slika 7. Protok uzbuenja i osjeaja u tijelu.

Analiza tjelesne konstrukcije pokazuje da se glavni tjelesni miii, oni koji

ostvaruju pokrete i odravaju uspravan poloaj tijela, nalaze du zadnje strane tijela i produuju na ekstremitete. Do pokreta dolazi kada se naboj kree du zadnje strane tijela bilo navie prema glavi i rukama, bilo nanie prema karlici i nogama. Pruanje ruku za hranom ili zagrljajem nastaje kada ovaj miini naboj tee navie du zadnje strane tijela. Izbacivanje karike u seksualnom inu nastaje kad naboj tee nanie, niz lea. Ovaj naboj ili protok uzbuenja, nazvao sam

Seks i srce 31

agresijom (ljutinom). Suprotno tome, protok uzbuenja iz srca, koji sam nazvao enjom, doivljava se kao val koji se kree du prednje strane tijela.

Protjecanje uzbuenja du prednje strane tijela moe se doivjeti kao osjeaj enje izraen otvaranjem usana, kao kad beba posee za majinim grudima. Ovaj osjeaj se pojaava istovremenim pruanjem ruku. Protjecanje uzbuenja nanie lii na senzaciju "sputanja" eluca u liftu koji naglo krene dolje ili na ono to djeca doivljavaju pri ljuljanju. Ova senzacija je prisutna u seksu, kada se uzbuenje sputa prema dolje u genitalije, i osjea se razlijevanje topline u trbuhu.

Obino se protjecanje uzbuenja na vie du zadnje strane tijela doivljava kao val ljutnje. Ako je dovoljno jak, stii e do oiju i zuba. Na toj toki, zubi e se iskeziti a oi uariti od ljutnje. U meuvremenu, tok uzbuenja na dolje je sila koja potiskuje zdjelicu naprijed. Uzbuenje struji oko stranjice, du zdjelinog dna i u genitalije.6

Obje ove komponente igraju ulogu u seksualnoj aktivnosti. Osjeamo elju za bliskou i erotskim kontaktom i nagon za posjedovanjem, za sjedinjavanjem s partnerom. elja za erotskim kontaktom je njena.

Nagon za sjedinjavanjem je jak. Njenost pojaava uzbuenje a agresivan nagon nastoji ga isprazniti. Nema nieg sadistikog u tom nagonu za pranjenjem. Bez njega ne bi bilo ni zadovoljenja. Pa ipak, bez Erosa, njene komponente, ne bi bilo mnogo uzbuenja za pranjenje a seksualna aktivnost bi bila liena istinskog zadovoljstva.

Kod rascijepljene osobnosti, njenost je povezana sa djetetom u nama, a agresivan poriv sa odraslim egom. Takva osoba moe doivjeti bilo njenost bilo ljutnju, ali nikako oboje istovremeno. Kada su djeje osobine dominantne u osobnosti, osoba moe biti njena, osjetljiva pa ak i senzualna, ali ne pokazuje ni malo ili pokazuje vrlo malo namjere ili energije da doivi pranjenje i zadovoljenje. U seksu je klimaks, ako do njega doe, ugodan ali ne i strastan. esto ga prati i tuga jer je njime zavrena eljena blizina i kontakt. Takvim ljudima, kontakt je vaniji od oslobaanja napetosti. U nekim sluajevima, voenje ljubavi dugo traje jednostavno zato da bi se odrao kontakt, a klimaks, koji se ne moe smatrati pravim orgazmom, je suzdran. Takva dva partnera se mogu voljeti, ali njihov odnos je djetinjast, nezreli.

S druge strane, kada su osobine odraslog dominantne u osobnosti i ponaanju, nagon, elja da se partner posjeduje i da se naboj isprazni tako su jake da za njenost ima vrlo malo vremena i prostora. Seks postaje radnja s vrlo malo osjeaja i bez pravog zadovoljstva.

Njenost je funkcija mekoe, elastinosti. Kruta, narcisoidna linost koja funkcionira provoenjem svoje volje fiziki je nesposobna da osjeti bilo kakvu

6 Lowen, 'The Language of the Body", 81.


pravu njenost. Poto je tako kruta, svako seksualno uzbuenje koje osjeti protjee kroz njeno tijelo do genitalija i stvara jaku napetost koje ona eli da se to prije oslobodi. Mukarcima, ejakulacija slui u tu svrhu i, prema tome, slui jednako dobro kao i svako drugo oslobaanje iz stanja napetosti ili bola. Poto nema stvarnog zadovoljstva i zadovoljenja koje seks moe pruiti, osjeaji mukarca prema partnerici su hladni. Osnovni problem je strah mukarca od predavanja eni. Ovaj strah je nesvjestan, ali se jasno ogleda u krutosti tijela koja blokira prirodne konpulzivne pokrete orgazma.

Strah od predavanja eni je najvie izraen kod "mao" mukaraca koji svoju mukost identificiraju sa potencijom. Reich je primijetio da su

"teki poremeaji genitalnosti... bili naroito izraeni kod mukaraca koji su se najglasnije hvalisali svojim seksualnim pobjedama i "koliko puta mogu za redom". Nema sumnje da su imali jaku i dugotrajnu erekciju, ali ejakulaciju je pratilo vrlo malo ili ni malo zadovoljstva; ili ak suprotno - gaenje i neugodne senzacije.7

Neki mukarci imaju mazohistian stav, koji esto negativno djeluje na njihove seksualne i orgazmike reakcije. Ovi mukarci doivljavaju svoju seksualnu ulogu kao pomo roditeljima da doive klimaks. Jedan mukarac je izjavio "Ja uivam kad ena svri". Njegov vlastiti klimaks je relativno neuzbudljiv i slab. Bez obzira kakvo uzbuenje osjea u poetku, ono se gubi zbog potrebe da se to pranjenje obuzda kako bi "bio tu" za enu.

Strah mukarca od predavanja eni vue korijen iz ranih odnosa mukarca s majkom. Preputanje elji za enom ini ga ranjivim na odbijanje i odbacivanje, kao dijete je bio tako ranjiv. Njegova obrana se temelji na obuzdavanju takvih osjeaja i na odravanju odreenog osjeaja sigurnosti, odricanjem i krutou. Moe dozvoliti buenje jakih genitalnih senzacija samo ako su one odvojene od srca. Seks bez ljubavi mu daje osjeaj moi koji mu omoguuje da porekne svoj strah od ena, ali seks bez ljubavi nije ni istinski ugodan niti zadovoljavajui.

enski seksualni problemi su na vie naina suprotni mukima, ali imaju istovjetno djelovanje na enski orgazmiki potencijal. enina orgazmika reakcija, kada je potpuna i kompletna, po konvulzivnim pokretima je ista kao i kod mukarca. Ne razlikuje se ni po totalnom pranjenju uzbuenja, osjeanju zadovoljstva, zadovoljenja i ispunjenja. Ovakva vrsta reakcije ovisi od njene sposobnosti za potpunim predavanjem svojoj ljubavi prema mukarcu, ali to je teko, moda i nemogue, ako ima potisnute osjeaje ljutnje prema mukarcima, od kojih veina potie iz njenog odnosa sa ocem. Marie Robinson je pokazala da

7 Reich, op. cit., 79

Seks i srce 33

je prihvaanje i izraavanje tih potisnutih osjeaja ljutnje omoguilo mnogim "frigidnim" enama da doive vrhunac u seksualnom inu.8

Jedna od mojih pacijentica se uvijek pokoravala muevljevim seksualnim eljama, bez obzira na vlastite osjeaje. Kada se ovaj problem tijekom terapije otkrio, ohrabrio sam je i poticao da izrazi svoja vlastite osjeaje. Kada je sljedei put dola, rekla mi je, "Prvi put sam muu rekla "ne". Sutradan me je iznenadila vlastita jaka seksualna elja. Vodili smo ljubav i doivjela sam orgazam."

Mukarci rijetko doivljavaju ljubavni in kao podinjavanje. Umjesto toga, mukarac se odupire predavanju svojom moi ili kontroliranjem situacije, a jedno i drugo slue kao obrana od ranjivosti i nemoi. Poriui ova osjeaja, oni poriu svoj strah od odbacivanja. Naravno, ne mogu se dugo tititi igranjem igara moi jer takve igre kvare njihove odnose i zavravaju se ba samim gubitkom ljubavi kojeg se i boje. Kada do toga doe, izbijaju na povrinu njihova bespomonost, ranjivost i bol, i ispostavi se da je mo, koju su smatrali da imaju, samo iluzija.

U konanoj analizi, predaja u ljubavi nije predaja drugoj osobi, ve predaja svom biu (self) svom srcu i svojoj elji za ljubavlju. Ovo ukljuuje sva osjeaja jedne osobe. Kad se ego odrekne svoje hegemonije, odrie se kontrole nad tijelom i njegovim osjeajima. Ego mora da prihvati strah od odbacivanja, bol zbog gubitka, ljutnju zbog izdaje. Takoer mora da prihvati da je bie (self) bespomono u svim vanim aspektima ivota: raanju, ljubavi, bolesti, smrti. Ali naa bespomonost u tim aspektima ne ostavlja nas nespremne. Priroda je snabdjela ljudska bia spremnou i sposobnou da reagiraju i odgovore na uvrede i traume. Naa tijela imaju mo da se izlijee, kao to je ima i na duh. Moemo da plaemo kada smo povrijeeni, da se naljutimo kada nas izdaju, da se borimo ili pobjegnemo kad nam prijete. Ove reakcije odravaju, uvaju na integritet tako da se moemo uspjeno nositi sa ivotnim zbivanjima. Jedino kada su blokirane, postajemo hendikepirani. Ove blokade nastaju u djetinjstvu i izazivaju ih ba oni ljudi od kojih traimo zatitu i pomo tijekom kritinih godina svoje zavisnosti. Na kraju, prinueni smo da prihvatimo to osakaenje da bi preivjeli. Kao to smo vidjeli u 1. poglavlju, ono poprima oblik kronine miine napetosti u grudnom kou i karlici koja smanjuje mobilnost i osjeajnost tijela.

Takva napetost, kad je zarobljena u karlici, ini da mukarci prebrzo "svre", a ene presporo, i blokira ono njeno stapanje do kog dolazi kad je orgazam istovremen. Napetost i zgrenosti miia u donjem dijelu tijela je uglavnom ono to blokira spontane pokrete zdjelice u orgazmu. Ova napetost nam je dobro poznata iz estih i uobiajenih pritubi na bol i neugodu u donjem dijelu tijela. Poto se zdjelica pomjera na dva zgloba u kuku, napetost butnih 8 Marie Robinson, 'The Power of Sexual Surrender" (Garden City, New York, Dubleday & Company,

1959.)


miia, posebno kvadriceps femorisa, takoer djeluje na ograniavanje pok-retljivosti zdjelice. Sve ove napetosti su naroito zaslune za smanjenje seksualnog osjeaja, ali one nuno ne smanjuju uzbuenje u genitalijama, stoje samo mali dio seksualne osjetljivosti i reakcije ovjeka. Kao rezultat toga, seksualni akt postaje in oslobaanja od napetosti a ne izraz ljubavi.

Za razliku od napetosti u grudima, napetost zdjelice nije direktno vezana za strah od odbacivanja ve za traume vezane uz rana seksualna osjeaja djeteta. Ta osjeaja se razvijaju izmeu tri i est godina kada dijete doivljava jako seksualno uzbuenje u odnosu na roditelja suprotnog spola. Ovo uzbuenje je totalna tjelesna reakcija (drugim rijeima, pravo seksualno osjeaje) uz vrlo malo genitalnog uzbuenja i bez teita na genitalnoj aktivnosti. Tipino, godine od tri do est, poznate kao Edipalni period, su doba konflikta sa roditeljem suprotnog spola, koji je esto ljubomoran ako drugi roditelj posveuje posebnu panju djetetu. Ovo se dosta esto deava, poto roditelji koriste djecu u borbi za premo jednog nad drugim i za zadovoljenje vlastitih narcisoidnih potreba. Prema tome, mnogo oeva je oduevljeno kad im se njihove male kerke dive i pokazuju seksualnu zainteresiranost. To ini da se osjeaju muki i kompenzira seksualno nezadovoljstvo supruge. Oevo uzbuenje ima esto seksualnu notu, koju djevojica osjea i koja slui da pojaava naboj medu njima. Majke se esto slino ponaaju sa svojim malim sinovima. Iako fraza "Djeak za tebe, djevojica za mene", zvui ljupko, praksa pokazuje da ona ni izdaleka nije tako nevina. Zapravo, kao to su to mnogi moji pacijenti shvatili, roditelji, esto nesvjesno, zavode svoju djecu i pozivaju ih na emocionalne i fizike intimnosti u kojima su seksualna osjeaja tek ovla zamaskirana. Takoer treba da priznamo da otvorena seksualna aktivnost, jedne ili druge vrste, nije rijetka izmeu roditelja i djece.

Sada emo detaljnije ispitati to se deava kada majka postavi sina u teku ulogu svog omiljenog ili najbliskijeg djeteta. Ne iznenauje to djeak na majinu panju odgovara pojaanom eljom i osjeajima, to ga otuuje od oca ija ljubav i podrka su mu potrebne. Njegov nezreli ego vjeruje da je vredniji i moniji od oca: Zato bi ga inae majka vie voljela i stavljala na prvo mjesto? Ovakav stav ljuti djeakovog oca koji se okree protiv sina smatrajui ga odgovornim za situaciju. Majka ne srne da zatiti dijete od oevog neprijateljstva jer bi to jo vie probudilo konflikt. Osim toga, ona ima vlastito osjeaje krivice (obino podsvjesno) zbog svog ponaanja prema djeaku. Suoen s ovakvom situacijom, djeak eli da mu otac umre dok se istovremeno plai da bi ga otac mogao ubiti. Freud je ovakvu situaciju opisao kao Edipalnu jer podsjea na legendu o Edipu koji je ne znajui ubio vlastitog oca i oenio se svojom majkom.9 Za dijete je situacija suvie strana da bi se s njom suoilo i ono, zbog 9 Za potpun prikaz Edipalnog problema, njegovog kulturnog porijekla i uticaja na seksualnost i

osobu, vidi Alexander Lowen, "Fear of Life" (New York Macmillan Publishing Company, 1980.0

Seks i srce 35

samoobrane, moe da iskljui i presijee svoja seksualna osjeaja prema majci da bi izbjeglo svako sukobljavanje s ocem.

Poto takav potez smanjuje orgazmiki potencijal djeaka on rezultira psiholokom kastracijom. Iskljuiti osjeaja nije isto to i odbaciti neku misao iz uma, jer osjeaji su perceptori tjelesnih zbivanja. Da bi se iskljuila osjeaja, tijelo treba biti djelomino imobilizirano. Totalna imobiliziranost je smrt. Kako je ve naglaeno, napetost u donjem dijelu tijela, butinama i karlici slui za redukciju seksualnih osjeaja.

Situacija je identina za male djevojice koje se seksualno veu za svoje oeve, bez obzira da li se ta seksualnost iskae i ostvari ili ne. Trokut koji se razvije izmeu keri, njenog oca i majke je podjednako nabijen napetou. Majka i kerka su suparnice i svaka podsvjesno eli da ona druga nestane. Ali djevojica, unato svom povlatenom poloaju, ne moe da rauna na oevu podrku jer bi to pojaalo majinu ljubomoru. Otac je, za to vrijeme, imobiliziran osjeajem krivice zbog seksualnog interesa za kerku. Da bi se zatitila, djevojica mora da iskljui svoja seksualna osjeaja prema ocu, to postie odreenim stupnjem imobiliziranosti a najvie prstenom napetosti oko struka. Ovaj prsten, koji prekida vezu izmeu dvije polovice tijela, tipina je enska reakcija na problem, za razliku od ope krutosti koja karakterizira muku reakciju.

Razrjeavanje Edipovog konflikta iskljuivanjem seksualnih osjeaja prema roditelju suprotnog spola, za dijete neizostavno znai put ka rascjepu osobnosti kroz postavljanje svjesnog tabua na seksualno predavanje osobi koju on ili ona najvie voli. Kao odraslom, teko mu je da voli svog seksualnog partnera svim srcem jer se takva ljubav identificira sa "tabu" (zabranjenim) roditeljem. Mnogi staromodni brakovi pretrpjeli su krizu kada bi mukarac otkrio da je impotentan sa vlastitom suprugom, a potpuno sposoban da vodi ljubav sa ljubavnicom ili prostitutkom. Neki mukarci iz tog vremena, razrijeili su problem tako to su i oni i supruge imali ljubavnice, odnosno ljubavnike, ali naravno diskretno. Danas ima manje takvih problema jer je dvostruki moral diskreditiran, ali tabu jo uvijek funkcionira na dubljem nivou. Muevi mogu da vode ljubav sa svojim suprugama, ali taj in je esto bez strasti a samim tim i bez mnogo ljubavi. Ljubav koju netko osjea prema eni dobiva kvalitetu obaveze. S vremenom ak i ova seksualna rutina gubi svako uzbuenje i gasi elju tako da mukarci postaju impotentni sa svojim suprugama.

U 1. poglavlju, opisali smo sluaj Johna, oenjenog mukarca s odraslom djecom, koji se zaljubio u mladu enu i otkrio da je ono to je smatrao impotencijom zbog godina nestalo kada su se pojavile strast i elja prema novoj partnerici. Takoer smo primijetili kako John tvrdi da jo uvijek voli svoju enu, ali da na nju gleda kao na svoju majku. Ne treba ni rei da se ljubav ne vodi sa svojom majkom. Za Johna je to bila bolna i tragina situacija jer je on elio da i


prema eni osjea isto oduevljenje i elju. John je bio rtva incest tabua jer je svoj edipalni konflikt razrijeio iskljuivanjem seksualnih osjeaja prema majci.

Kod ena se problem javlja u drugaijem obliku iako je ishod isti. One su i dalje vezane za oeve kao "tatine male djevojice" i nisu u stanju da se potpuno predaju drugom mukarcu. Iako ena seksualno prihvaa svog supruga, ona prema njemu ne osjea nikakvu strast. Njena reagiranja se, u odnosu sa suprugom, svode na dvije uloge: Ona je ili armantna, zavodljiva mala djevojica, ili majka. To su uloge koje je igrala i sa svojim ocem, vjerojatno u odreenoj mjeri uspjeno. Ono to ena ne shvaa jeste da, ponaajui se kao dijete ili majka svom suprugu, sprjeava ovoga da je vidi kao seksualnu enu. Uope ne treba da nas udi to u brakovima ima toliko malo zadovoljstva i to se toliko mnogo brakova raspada.

Uopeno govorei, slobodno se moe utvrditi da se ene vie identificiraju s osjeajima ljubavi a mukarci sa seksualnim osjeajima. U tom smislu, za ene ljubav ne mora nuno da znai seks, dok za mukarce seks ne mora nuno da znai ljubav. Kad se ena seksualno predaje mukarcu, ona to obino smatra inom ljubavi, ali njen partner odbija da na to tako gleda samo da bi izbjegao obavezu koju ljubav podrazumijeva. Ne plai se on same obaveze ve mogu-nosti biti uhvaen u zamku seksualno neispunjavajueg i nezadovoljavajueg odnosa, kakav je imao sa majkom. Ukoliko bi izabrao ljubav postao bi mamin mali djeak, a seks mu daje slobodu da juri druge ene. Situacija je za ene suprotna. ena je odavno postala "tatina mala djevojica", i time se odrekla nezavisnosti kakvu moe da prui seksualna identifikacija.

Ova razlika izmeu muko-enskih reakcija donekle se smanjila poslije feministikog pokreta. Pa ipak, jo uvijek postoji. Jo od Eve, na enu se gleda kao na iskuenje i krivca za propast mukarca. Ako je zavedena, to je njena greka. Mnoge majke su svoje keri nazivale prostakuama, droljama, skitnicama samo zbog toga to su odgovarale i reagirale na oevu panju i interes. Ako djevojica od pet godina sjedi ocu u krilu i on doivi erekciju, to je iskljuivo njena greka. Biva tako grubo odgurnuta kao da je uinila neto uasno. Kao rezultat iskustva, poput ovog doivljenog u djetinjstvu, mnoge ene jo uvijek imaju osjeaj dubokog ponienja u vezi sa svojim seksualnim osjeajima. Suprotno tome, mali djeak je rijetko poniavan zbog svojih seksualnih interesa prema majci. Majka ga moe eventualno nazvati zloestim ili pokvarenim djeakom zato to ima takva osjeaja, ali se i ponosi i divi njegovoj potencijalnoj muevnosti. Djeak moe da osjeti potencijalnu prijetnju od kastracije od oca, ali ak i sama injenica da ga otac smatra rivalom pojaava njegovo zanimanje za svoje genitalije i identificira sa njima. Prema tome, njegov najjai strah, kada poraste, jeste da ne izgubi erekcijski potencijal, "mo", to u njemu budi osjeaj stida. ene nikada ne pate od ovakvog straha ili strepnje jer su gotovo uvijek u stanju da uestvuju u seksualnom inu. One se zapravo boje da ako prebrzo

Seks i srce 37

pristanu ili ako su previe agresivne u seksu, da e biti proglaene "lakim" enama. U prolosti je vanbrana trudnoa bila sramotna za enu, a za mukarca dokaz mukosti.

Mnogo toga se promijenilo odbacivanjem dvostrukog morala, otkriem kontracepcijske pilule, bezopasnim abortusom i prihvaanjem ena u svijet mukaraca. Pa ipak, borbom za veu nezavisnost, produbio se rascjep u osobnosti moderne ene. Djelujui vie iz svog ega, nego iz svog srca, ena je postala krua, usmjerena na postizanje uspjeha i podlonija oboljenju srca. Ako ona sada razdvaja ljubav od seksa to samo znai da jo jae negira dijete u sebi, da je njeno srce izoliranije, a da je seksualno zadovoljstvo i ispunjenje dalje nego ikad.

Sljedei sluaj prikazuje neke od problema modernih ena. Poslovna ena, rukovodilac, stara oko 60 godina, koju emo da nazovemo

Irena, dola je na terapiju zbog depresivne reakcije koja je uslijedila poslije gubitka rukovodeeg, vrhunskog poloaja u jednoj velikoj korporaciji. Trebala joj je pomo, i to je znala, ne samo zbog depresije, ve i zbog prisutnosti nekoliko visoko rizinih faktora za oboljenje krvotoka srca. Bila je gojazna, strastveni pua s vrlo visokim nivoom kolesterola u krvi.

Ovi problemi su se odrazili na Irenino tijelo. Poto su joj plua bila zaguena, disanje joj je bilo vrlo oteano. Stajala je kao da je u uspravnom poloaju dre uzdignuta ramena a me noge. Abdomen i zdjelica su joj bili oputeni i mlitavi. Trudila se da stomak dri uvuen, ali sve to je uradila bilo je da stegne struk i tako razdvoji toraks i zdjelicu. Noge su joj bile tanke, a imala je probleme sa stopalima tako da su joj hodanje i stajanje bili bolni.

Irena je bila svjesna da ima samodestruktivne (samounitavajue) tendencije. Znala je da je puenje tetno, nekoliko puta je pokuavala da prestane uz pomo hipnoze, ali su prekidi bili kratki. Doktor je insistirao da smravi ali ona nije bila u stanju da izdri ni jednu dijetu.

Ljubav Sex i Vaše Srce

Documents

Transcript of Ljubav Sex i Vaše Srce