LIKOVNA KULTURA

Umjetnost je duhovno stvaralaštvo pomoću kojega čovjek umije izraziti osobne osjećaje na više načina.

Likovna umjetnost je duhovno čovjekovo stvaralaštvo koje se izražava pomoću tri umijeća. Prema starogrčkoj teoriji imamo šest načina (ili danas sedam) na koje čovjek izražava svoje osjećaje. Od šest (ili danas sedam) umjetnosti, tri su likovne: slikarstvo ili pitura, kiparstvo ili skulptura, graditeljstvo ili arhitektura.

Likovno djelo se sastoji od materijalnih ili fizičkih likovnih elemenata (lat. elementum = počelo; u likovnim umjetnostima osnovni pojam, sastavni dio cjeline, odnosno kompozicije likovnoga djela) i od psihičkih likovnih elemenata, a izražava se preko likovnoga motiva (teme ili sadržaja) i likovne forme (načina izražaja likovnoga motiva).

Materijalni ili fizički likovni elementi su vidljivo tijelo umjetničkoga djela, to jest materija/materijal pomoću kojega se slikar/kipar/graditelj kao umjetnik likovno izražava, to jest likovne tehnike (slikarske, kiparske i graditeljske likovne tehnike).

Psihički likovni elementi su duša umjetničkoga djela (likovna forma). Dijele se na tri skupine: glavni, pomoćni i ostali: glavni psihički likovni elementi u slikarstvu (crta i boja) i glavni psihički likovni element u kiparstvu i arhitekturi (volumen), pomoćni psihički likovni elementi (simetrija, proporcija, ritam) i ostali psihički likovni elementi.

Likovni motiv (tema ili sadržaj) jest ono što (?) je likovni umjetnik (slikar, kipar, arhitekt) prikazao na likovnom djelu (slika, kip, zgrada). Prema motivu, likovno djelo (slika, kip, zgrada) može biti prikazano ili figurativno ili apstraktno.

Figurativna umjetnost je ona umjetnost koja ima motiv vidljive stvarnosti - vizualne realnosti - figuru koja se može prepoznati.

Apstraktna umjetnost (lat. abstrahere = odstraniti) je nefigurativna umjetnost, umjetnost u kojoj nije prepoznatljiva figura (lik) nego je izražena od čistih elemenata likovne kompozicije.

Likovna forma jest način kako (?) je umjetnik izrazio/prikazao likovni motiv na svom umjetničkom djelu (slika, kip, zgrada).

Crtež je početak ili temelj umjetničkog djelovanja u likovnim umjetnostima.

Lik (ili oblik) je način ili sredstvo izražaja u likovnim umjetnostima. Od sredstva izražaja - lika/oblika - likovne umjetnosti dobile su naziv: likovne umjetnosti. Za likovne umjetnosti postoje još nekoliko naziva: prostorne umjetnosti, vizualne umjetnosti, plastične umjetnosti, lijepe umjetnosti.

Prostorne umjetnosti nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik/oblik zauzima određeni prostor (dvodimenzionalni ili trodimenzionalni).

Vizualne umjetnosti ili umjetnosti oka nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik/oblik doživljavamo/osjećamo gledanjem/okom.

Plastične umjetnosti nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik/oblik ima svoju površinu ili plastiku/plastičnost (ne misli se na plastiku kao industrijski materijal)

Tri likovne umjetnosti: slikarstvo ili pitura, kiparstvo ili skulptura, graditeljstvo ili arhitektura.

Slikarstvo ili pitura (lat. pictura; engl. picture; njem. Malerei; franc. peinture, lat. pittura) je likovna umjetnost kojoj je temelj izražaja u crti i boji, to jest u/na plohi. Zato kažemo da je slikarstvo plošno likovno izražavanje ili dvodimenzijalna umjetnost jer se izražava na plohi koja ima dvije dimenzije: širinu i dužinu.

Slikar (ili hrvatski: ličilac) je likovni umjetnik koji se služi materijalnim ili fizičkim likovnim elementima (tijelo umjetničkoga djela - materija/materijal) da bi na umjetnički način izrazio psihičke likovne elemente (duša umjetničkoga djela - likovna forma).

Slika (grč. eikon; lat. pictura) je izražaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi slikarstvom, a zovemo ga slikar.

Slikati je umjetnička radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo slikar.

Kiparstvo ili skulptura (lat: sculpere = sjeći, rezati, klesati, tesati) je likovna umjetnost kojoj je temelj izražaja u volumenu. Zato kažemo da je kiparstvo trodimenzionalna umjetnost jer ima tri dimenzije: širinu, dužinu i visinu.

Kipar je likovni umjetnik koji se služi materijalnim ili fizičkim likovnim elementima (tijelo umjetničkoga djela - materija/materijal) da bi na umjetnički način izrazio psihičke likovne elemente (duša umjetničkoga djela - likovna forma).

Kip (od mađarskog: kep = lik) je izražaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi kiparstvom, a zovemo ga kipar.

Modelirati (a ne kipariti) je umjetnička radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo kipar.

Arhitektura (grč. arhitekton) je likovna umjetnost kojoj je temelj izraza volumena u prostoru. Zato kažemo da je arhitektura trodimenzionalna umjetnost jer ima tri dimenzije: širinu, dužinu i visinu. Graditeljstvo ili arhitektura je umjetnost, a građevinarstvo je poduzetništvo.

Arhitekt (graditelj - projektant ili diplomirani inženjer arhitekture - dipl. ing. arh. - dia) je likovni umjetnik je likovni umjetnik koji se služi materijalnim ili fizičkim likovnim elementima (tijelo umjetničkoga djela - materija/materijal) da bi na umjetnički način izrazio psihičke likovne elemente (duša umjetničkoga djela - likovna forma). Arhitekt ili graditelj je umjetnik, a građevinar je poduzetnik.

Zgrada je izražaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi arhitekturom, a zovemo ga graditelj ili arhitekt ili diplomirani inženjer arhitekture.

Projektirati je umjetnička radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo graditelj ili arhitekt ili diplomirani inženjer arhitekture. Projekt je idejni ili izvedbeni nacrt kao proizvod/produkt likovnoga umjetnika, a prema projektu zgradu gradi građevinar kao poduzetnik.

Urbanizam (lat. urbs, urbis = grad, urbanus = gradski) gradogradnja; postanak i razvoj grada. Urbi et orbi = Gradu (Rimu) i svijetu; Urbs aeterna = Vječni grad (Rim).

Primijenjena umjetnost je umjetničko oblikovanje predmeta svakodnevne i praktične uporabe.

Primitivna umjetnost je tradicionalna (običajna) umjetnost nastala kao narodna umjetnost.

Naivna umjetnost ili naiva ona je umjetnost koja se temelji na običajima narodne umjetnosti dotičnog kraja (slično kao i primitivna umjetnost).

Akademizam je jednostrano, teoretski dovršeno prilaženje pojedinim likovnim problemima.

Artizam (lat: ars, artis = umjetnost) je virtuozno svladavanje tehničkih i formalnih elemenata u umjetnosti.

Ars gratia artis znači: umjetnost radi umjetnosti (geslo američke filmske kompanije Metro Goldwin Meyer).

Pristup likovnom djelu Prvi razred 1

LIKOVNA KULTURA

L`art pour l`art (franc./lar pur lar) znači: umjetnost radi umjetnosti, geslo umjetničkog smjera larpurlartizma.

Akademija (grč. Akademeia) je prvobitno naziv za školu u blizini Atene u parku posvećen uspomeni na heroja Akadema koju je osnovao starogrčki filozof Platon 387. prije Kr., a ukinuo je 529. poslije Kr. bizantinski car Justinijan.. Danas riječi "akademija" ima više značenja: najviša znanstvena ustanova neke zemlje (HAZU = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) ; društvo učenjaka, književnika i umjetnika (HDLU = Hrvatsko društvo likovnih umjetnika); visoka škola ili sveučilište (ALU = Akademija likovnih umjetnosti); svečana priredba s koncertnim točkama, predavanjima i recitacijama.

Ukus (lat. gustus = zadovoljstvo, užitak) u likovnim umjetnostima je estetska odrednica kojom se izražava smisao za lijepo, odnosno sposobnost osjećaja umjetničkih vrijednosti. Kao subjektivno i osobno osjećanje, ukus je uvjetovan prirođenom naslijeđenom sklonošću i odgojem i obrazovanjem. Objektivni kriteriji (prosudbe) ukusa su estetski. De gustibus (et coloribus) non est disputandum = o ukusima (i bojama) se ne raspravlja.

Boja (hrv: krasa, mast, ličilo; engl: colour; njem. Farbe; franc. coleur; tal. colore) osjećaj koji u oku stvara svjetlost emitirana (odaslana) iz nekoga izvora ili reflektirana (odsijava) od površine nekoga tijela.

Spektar (lat. spectrum) niz raznobojnih tonova koji nastaju rastavljanjem bijele svjetlosne zrake pri prolazu kroz staklenu prizmu. Boje spektra spadaju u područje svjetlosti i nalaze se unutar elektromagnetskih frekvencija u valnim dužinama od 400 do 700 milimikrona. Zrake kraće valne dužine od spektralnih su: ultraljubičaste, rendgenske (x-zrake), radioaktivne (alfa, beta i gama zrake) i kozmičke zrake (ultra beta). Zrake duže valne dužine od spektralnih su: infracrvene (toplinske), radio i televizijske zrake.

Valer (franc. valeur = vrijednost) je svjetlosna vrijednost, količina i kvaliteta odlika, kakvoća) svjetlosti koju neka površina odbija. U likovnoj praksi (a naročito u slikarstvu) je jedno od osnovnih sredstava likovnog izražaja, odnosno element likovne kompozicije.

Lavir (franc. lavis, od laver = prati) nastaje tako da slikar preko osušenoga crteža, naknadno prijeđe nekom bojom. Crtež laviran smeđom bojom zove se: sepija (grč. sepia = sipa); crtež laviran crnom bojom zove se: grisaille (franc. grisaille/grizaj); crtež laviran crvenom bojom zove se: sanguinia (lat. sanguis, - inis = krv).

Gama (grč. gamma) u slikarstvu je prizvuk, odnosno dominacija (isticanje) jedne tonski stupnjevane boje koja daje slici opći dojam (npr. zelena gama, crvena gama; topla gama, hladna gama).

Kroma (grč. hroma = boja) svojstvo (valer, gama, ton) ili zasićenost boje. Međusobnim optičkim (svjetlosnim) miješanjem triju primarnih (osnovnih) boja aditivne sinteze (RGB boje: Red = crvena, Green = zelena, Blue = modra) pojačava se pojedinačna valerska vrijednost i mijenja kromatska zasićenost boja (jer se aditivne boje zbrajaju). Međusobnim fizičkim (pigmentalnim) miješanjem triju primarnih (osnovnih) boja supraktivne sinteze (CMYK boje: Cyan = modra, Magenta = crvena, Yelow = žuta, Black = crna; oznaka K = Keyline) umanjuje se pojedinačna valerska vrijednost i mijenja se kromatska zasićenost boja (jer se pigment boje oduzima miješanjem).

Intonacija (lat. intonare = podizati glas) u slikarstvu je opći koloristički dojam postignut naglašavanjem međusobno bliskih boja (tonova), odnosno naglašavanjem određenih i za djelo bitnih tonova.

Nijansa (franc. nuance = preljev) je postupni prijelaz boje u boju. U krugu boja nijansa je međuvrijednost dviju uzastopnih boja. U slikarskoj praksi nijansa je vidljiva razlika između dva susjedna kromatska tona.

Pigment (lat. = pigmentum = boja) je organski (od životinja ili biljaka) ili anorganski (zemljani ili mineralni) prah koji ima svojstvo prekrivanja neke podloge (bojanja).

Plenerizam (franc. plein + air = puni zrak) slikanje u prirodi (pod vedrim nebom i dnevnim svjetlom, za razliku od ateliera).

Dekoracija (lat. decor) ures, ukras; ukrašavanje predmeta umjetničkim elementima.

Interijer (franc. interieur, od lat. interior = unutrašnji) općenito unutrašnji prostor; likovni motiv koji prikazuje život u zatvorenom prostoru.

Eksterijer (franc. extèrieur) vanjština, vanjska strana; vanjski prostor u arhitekturi.

Otvorena faza u likovnoj praksi je vremenski razmak unutar kojega je omogućeno razmazivanje boje (premazanog sredstva), a ovisi o vrsti veziva (npr. razmak je dosta duži kod uljanih tehnika nego kod vodenih tehnika).

Perfekcija (lat: perfectio, od perficere = dovršiti) svršetak, dogotovljenje, usavršavanje, besprijekornost, najviši domet, nepogrješnost; podići se na najviši stupanj, razviti se do najviših mogućnosti.

Percepcija (lat. percipere = primiti u se) je opažanje, primanje dojmova, neposredni osjećaj predmeta i pojava iz okolnog svijeta kao i doživljaja. Percepcija je organizirana cjelina različitih osjećaja u kojoj svaki osjetni podatak (vizualni, slušni, tjelesni ili neki drugi) ima svoje posebno značenje (određen je cjelinom i djeluje na cjelinu).

Klasika (lat. classicus = star, drevan; u prenesenom značenju: odličan, uzoran) je kulturno i duhovno ostvarenje starogrčke (u Periklovo doba, od 460. do 429. god. pr. Kr.) i starorimske umjetnosti (u Augustovo doba, od 27. pr. Kr. do 14. god. poslije Kr.).

Antika (lat. antiquus = star, drevan) je razdoblje starogrčke i starorimske kulturne povijesti (do 446., to jest do propasti zapadnoga Rimskog carstva ili do 529. kada je bizantinski car Justinijan ukinuo atensku filozofsku školu).

Civilizacija (lat: civilis = građanski) cjelokupno materijalno ljudsko stvaralaštvo.

Kultura (lat: cultos, ili culture, od colere = obrađivati zemlju; štovati, častiti) cjelokupno duhovno ljudsko stvaralaštvo.

Tehnika (grč: techne = vještina, umijeće) sposobnost korištenja likovnih materijala u izradi i dovršenju umjetničkoga djela.

Ikonologija (grč. eikon = slika + logos = riječ, govor) znanost koja se bavi proučavanjem forme likovnoga djela (a ne motiva; to jest proučava likovne elemete likovnoga djela jer za ikonologiju nije važna objektivna stvarnost (likovni motiv, tema, sadržaj) nego se proučava smisao poruke koju slika prikazuje.

Ikonografija (grč. eikon = slika + grafein = pisati) sliko-opis, opis slike; znanost koja se bavi proučavanjem sadržaja, smisla i simbolike prikaza likovnoga djela, to jest proučava nelikovne elemente likovnoga djela (tko je tko i što je tko na slici): osnovni kompozicijski raspored likova (tko je lijevo, a tko desno), prostor u kojemu se likovi nalaze (pejzaž, interijer) tipologija likova (bradati, produhovljeni), odjeća likova (kostim), atributi (znak raspoznavanja), boja (plavi plašt, bijela haljina, zlatna aureola).

Metafizika (grč. meta = iza + fysis = priroda) je prvobitno Aristotelovo djelo koje je slijedilo iza djela Fizika (grč. meta ta fizika), a raspravlja o bitku. Kasnije postaje zasebna filozofska disciplina protivna razvojnoj dijalektici temeljna na pojedinačnoj

Pristup likovnom djelu Prvi razred 2

LIKOVNA KULTURA

datosti i nepromjenjivosti elemenata, tvari i pojava. To statično, natprirodno, nadnaravno, nadiskustveno (trascedentno) pokušali su neki likovni umjetnici u slikarstvu (metafizičko slikarstvo).

Umjetnička ljepota je umjetnička "istina" koja se utjelovljuje u likovnom djelu, a u gledatelju stvara osjećaj ugode (ah, ništa, ništa).

Etika (grč. ethos = običaj) nauka o moralu; znanost koja proučava i vrednuje moralna htijenja s namjerom da ukaže na prave i istinske vrijednosti.

Estetika (grč. aisthanomai = osjetni, opažajni) je filozofska disciplina koja ispituje lijepo, odnosno vrijedno u umjetnosti, istražuje bitne preduvjete i kriterije umjetničkog doživljaja, stvaranja i prosuđivanja, kao i uopće smisao, značenje i bit umjetničkog. Dva su ishodišta proučavanja estetike: Platonova spekulativna (mislena) filozofija umjetnosti i Aristotelova empirijska (iskustvena) metoda.

Ciklus (grč. kyklos = krug) je skup različitih međusobno povezanih pojava ili procesa koji se ponavljaju ili nastavljaju u izvjesnom vremenskom razmaku i sačinjavaju zatvorenu cjelinu. U likovnim umjetnostima ciklus je niz umjetničkih djela unutar zajedničke teme ili likovnog sadržaja kojim se nastoji riješiti određeni likovni problem ili zaokružiti određeno vremensko razdoblje.

Stil (grč. stylos = držak, pisaljka) je skup posebnosti umjetničkog djela po kojima se ono razlikuje od drugih djela iste vrste. U širem smislu podrazumijeva i umjetničko razdoblje kao što je srednjovjekovno, renesansno, barokno ili moderno. Stil može označavati i likovni pravac ili smjer (kubizam, futurizam, dadaizam, nadrealizam...).

Žanr (engl. genre; njem. Sittenbild; franc. genre; tal. genere) je stil, rod, vrsta, način; likovni motiv koji prikazuje prizore iz svakodnevnog života.

Umjetnik je čovjek koji se profesionalno bavi umjetnošću (bilo likovnom ili nekom drugom) jer je za to stručno školovan.

Amater (lat: amo, amare = ljubiti, voljeti; franc. = amateur = ljubitelj) čovjek koji se bavi umjetnošću iz ljubavi prema umjetnosti, a nije stručno školovan niti mu je umjetnost profesija.

Diletant (tal. dilettante, od lat. delectare = veseliti, radovati) je nadstručnjak, čovjek koji se bavi umjetnošću bez stručne speme samo sebi za zadovoljstvo (amater).

Genij (lat. = genius) osoba izvanredne duhovne i umne sposobnosti kod koje je naročito istaknuta inteligencija i natprosječna sposobnost za veći broj različitih aktivnosti (umjetničkih, znanstvenih).

Talent (grč. = talanton; lat. = talentum) je nekoć starogrčka novčana jedinica i jedinica za mjerenje težine. Talen(a)t je također duhovna sposobnost umno nadarena čovjeka u nekom području (umjetničkom, znanstvenom).

Muza (grč. Musa) u starogrčkog mitologiji svaka pojedina od devet boginja, kćeri Zeusa i Mnemosine (boginje pamćenja, pokroviteljice znanosti i umjetnosti): Talija = pokroviteljica komedije, Uranija = pokroviteljica astrologije, Melpomena = pokroviteljica tragedije, Polihimnija = pokroviteljica lirske poezije, Erato = pokroviteljica poezije, Klio = pokroviteljica povijesti, Kaliopa = pokroviteljica krasnoslovlja, Euterpa = pokroviteljica glazbe, Terpsihora = pokroviteljica plesa. U svrhu lakšeg pamćenja imena svih muza stvorena je mnemotehnička riječ: TUMPECCET = tumpekcet.

Inspiracija (lat. inspirare = puhati u što ili na što) je umjetničko nadahnuće, poticaj, trenutak kada različita podsvjesna zbivanja prožimaju čovjeka za umjetničkim stvaralaštvom.

Inteligencija (lat. intelligere = razabrati, razumijevati, shvaćati) je sposobnost snalaženja, sposobnost rješavanja problema; pospješuje razumijevanje likovnih datosti, potiče stvaralaštvo i uzrokuje kritičnost.

Hobi (engl. hobby = razanoda) u likovnim umjetnostima podrazumijeva bavljenje likovnim djelatnostima u slobodno vrijeme.

Donator (lat. donare = darovati; grč. ktetor = ktitor; mecena = dobročinitelj , prema: Gaj Cilnije Mecena, iz 1. st. pr. Kr., rimski bogataš koji je pomagao pjesnicima i umjetnicima), darovatelj, osoba koja nešto poklanja (redovito umjetniku da se likovno izrazi).

Atelijer (franc. atelier = radionica) je radionica likovnog umjetnika.

Paleta (engl. pallet; njem. Malerscheibe; franc. palette; tal. tavalozza) tanka drvena (metalna ili plastična) pločica na koju slikar postavi pigment boje za slikanje.

Štafelaj (njem. Staffelei) stalak (drveni ili metalni, prenosivi ili fiksni) koji služi slikaru u izradi likovnih djela.

Model (engl. model; njem. Modell; franc. modele; tal. modello) u širem smislu je objekt (živi ili neživi) prema kojemu se izvodi likovno djelo, a u užem smisli to je živa osoba koja pozira umjetniku.

Anfas (franc. en face = u lice) u likovnim umjetnostima položaj figure (stav) čije je lice prikazano potpuno frontalno (okrenuto prema gledatelju).

Profil (franc. profil) u likovnim umjetnostima položaj figure (stav) čije je lice prikazano s bočne strane (sa strane).

Studija (engl. study; njem. Studie; franc. étude; tal. studio) u likovnim umjetnostima je temeljito izveden pripremni rad za finalno (konačno) ostvarenje umjetničkog djela.

Skica (engl. = sketch; njem. = Skizze; franc. = esquisse, croquis; tal. = schizzo) je jednostavna, nedotjerana, brzo i s nekoliko osnovnih poteza postavljena likovna misao.

Shema (grč.) je jednostavna skica ili crtež, pojednostavljeni prikaz kompleksne cjeline.

Anatomija (grč. anatemnein = rasjeckati) je nauka o građi i sastavu tijela živih bića i njihovim organa. Kod likovnih umjetnosti, anatomija (vitalna građa tijela) je nauka koja na temelju izučavanja građe kostura, zglobova i mišića omogućuje ispravno prikazivanje ljudskog tijela i njegovih proporcija u mirovanju, kao i kod promjena koje nastaju prilikom različitih pokreta.

Analiza (grč. analysis = razjašnjenje, razlaganje, raščlanjivanje) je način odgonetanja vrijednosti umjetničkog djela s namjerom da se tom djelu ocjeni umjetnička vrijednost.

Faktura je umjetnički rukopis, vidljivi znaci tehnike rada kod stvaranja umjetničkog djela.

Kanon (grč. kanon = pravilo, norma) je skup umjetničkih pravila o pomoćnim psihičkim likovnim elementima (simetrija, proporcija i ritam) koja vladaju u pojedinim razdobljima.

Pristup likovnom djelu Prvi razred 3

LIKOVNA KULTURA

Katalog (grč. katalogos = popis, listina) je sustavni i stručni popis umjetničkih djela koji sačinjava stalni fond pojedinih pinakoteka, galerija i muzeja (kao i biblioteka).

Monografija (grč. monos = sam, jedan, jedini + grafein = pisati) je pisana biografija (životopis) jednog umjetnika redovito popraćena reprodukcijama njegovih likovnih djela.

Likovna kritika (grč. krino = lučim, biram, očitujem, sudim) je ocjena, analiza, umijeće prosuđivanja likovnog djela (prijekor, zamjerka, pokuda, prigovor, osuda).

Dizajn (engl. design = skica, projekt, plan; tal. disegno = crtež ) je pojam s dvostrukim značenjem. Izvorna talijanska riječ odnosi se na crtež kao uzorak umjetničkog stvaralaštva. Značenje engleske riječi, jer se odnosi na izvanjsko uređenje likova pa je ovaj pojam i našao na široku primjenu u industrijskoj proizvodnji.

Fotografija (grč. fos, fotos = svjetlost + grafein = pisati) višefazni postupak izrade slike izlaganjem svijetloosjetljivih slojeva svjetlosnom ili nekom drugom zračenju.

Film (engl. film = tanka kožica, opna, membrana, koprena, maglica, tanki sloj) tanka prozirna opna od celuloita s presvlakom osjetljivom na svjetlost koja služi za fotografiranje ili za pravljenje kinomatografijskoga snimka (foto-vrpca).

Ilustracija (lat. illustrare = osvijetliti, razjasniti) tumačenje pojedinih tekstovnih sadržaja pomoću likovnih sredstava izražaja (vinjeta, inicijal, minijatura).

Plakat (nizoz. placken = lijepiti; engl. poster; franc. placard; tal. manifesto) pisana, crtana, slikana ili tiskana obavijest obično umnožena i izložena na javnom mjestu.

Impresija (lat. impressio = utiskivanje) je neposredno doživljeni osjećaj, dojam, primarni svjesni sadržaj koji proizlazi iz osjetilno spoznajnog svijeta (umjetnički pravac: impresionizam; umjetnik: impresionist).

Ekspresija (lat. exprimere = prikazati, jasno izraziti) je osjećaj preko kojega umjetnik subjektivni (osobni) doživljaj prikaže na određenom likovno djelu (umjetnički pravac: ekspresionizam; umjetnik: ekspresionist).

Simbol (grč. symbolon) je figurativni ili apstraktni znak (antropomorfni: čovjek, zoomorfni: životinja, grafički: slovo, geometrijski znak) koji ili označuje neki pojam ili na njega podsjeća, jer je poticajan (sugestivni) i prizivajući (evokativni) pojam. Simbol je posrednik između ljudskog razumijevanja i nerazumijevanja.

Znak (grč. semeion; lat. signum; engl. sign; njem. Zeichen; franc. signe; tal. segno ) je obilježje, signal, nositelj je značenja, odnosno predmet koji upućuje na drugi predmet (u filozofskom smislu). U likovnim umjetnostima znak je (bez obzira na pripadnost) likovni element kompozicije.

Logotip (grč. logos = riječ + typos = lik, trag) je zaštitni znak vizualno osmišljen i prepoznatljiv kao nazivni i likovni pojam određene djelatnosti.

Memorandum (lat. memorandus = spomena vrijedan, značajan) je službeni list papira u čijem se vrhu nalaze otisnut logotip kao zaštitni znak, puni naziv određene djelatnosti i adresa.

Monogram (grč. monos = sam, jedan jedini + gramma = slovo) skraćenica, zaštitni znak, prvobitno kao jedno, a kasnije dva ili više slova, koji označuju im autora umjetničkoga djela.

Original (lat. origo, originis = podrijetlo, začetak, postanak) je likovni izvornik (za razliku od kopije) izrađen od samog umjetnika

Kopija (lat. copia = zaliha, obilje) u likovnim umjetnostima je vjerna reprodukcija originala izvedena istim materijalom i sličnom ili identičnom tehnikom.

Falsifikat (lat. falso = krivo + facere = načiniti) je preinaka (kopija, imitacija) umjetničkih djela (kao i drugih predmeta) napravljenih radi prijevare, odnosno stjecanja materijalne koristi (totalni falsifikat).

Kič (engl. sketch; njem. Kitsch) jeftina, bezvrijedna nadriumjetnost dopadljiva ukusa. Obilježje je neukusnog umjetničkog obrta i uglavnom radova diletanata i amatera.

Izložba (engl. exhibition; njem. Ausstelung; franc. exposition; tal. mostra) u likovnim umjetnostima označuje javno izlaganje umjetničkih djela.

Bijenale (lat: bis = dvaput, još, opet + annus = godina) je likovna izložba koja se redovito (tradicionalno) održava svake druge godine. Najpoznatiji bijenale u Europi održava se u Veneciji od 1986. godine: La Biennale di Venezia.

Retrospektiva (lat. retro... = nazad, unatrag + spectare = gledati, motriti ) znači: osvrt, osvrtanje, gledanje unazad, obaziranje na prošlost. U likovnim umjetnostima označuje izložbu koja obuhvaća likovna djela jednog umjetnika ili grupe umjetnika nastalih unutar većeg vremenskog razdoblja (ili cjelokupnog života).

Instalacija (lat. installare = postaviti) je u suvremenom umjetničkom izražavanju kombinirano likovno djelo (skulptura, mobil slika...) postavljeno u prostor na način da s tim prostorom sačinjava smislenu cjelinu.

Kolekcija (lat. colligere = skupljati) je skup istovrsnih umjetničkih skupocjenih predmeta.

Kolekcionar (ili kolekcionist) je sakupljač skupocjenih umjetnina.

Zbirka (lat. colectio) je zasebni skup umjetničkih djela pojedinih muzeja, galerija, pinakoteka, biblioteka i kolekcionara.

Aukcija (lat. auctio, od augere = nadmetati se) je javna prodaja ili rasprodaja umjetnina putem nadmetanja (pri kojoj umjetninu dobije onaj tko ponudi najveći iznos), dražba, licitacija.

Žiri (engl. jury) grupa stručnjaka određenih ili izabranih za prosuđivanje umjetničkog dojma pojedinih likovnih djela (osobito pri odabiru za izložbu) ili za dodjeljivanje počasnih nagrada na izložbama ili natječajima.

Muzej (grč. museion) je ustanova ili zgrada u kojoj se pohranjuju, čuvaju i izlažu likovna umjetnička djela kao i predmeti koji su vrijedni za proučavanje povijesti čovječanstva.

Galerija (engl. gallery; franc. galerie; njem. Galerie; tal. galleria) je ustanova ili zgrada u kojoj se pohranjuju, čuvaju i izlažu samo slikarska i kiparska umjetnička djela.

Pinakoteka (grč. pinax, pinakos = pločica, slika + theke = spremnica) je ustanova (ili zgrada) u kojoj se pohranjuju, čuvaju i izlažu slike (samo slikarska likovna djela).

Restauracija (lat. restaurare = popraviti, obnoviti) ustanova ili udruga koja ima ulogu popravljanja i očuvanja umjetnina.

Pristup likovnom djelu Prvi razred 4

LIKOVNA KULTURA

Konzervacija (lat. conservare = sačuvati, održati) ustanova ili udruga koja ima ulogu zaštite i održavanje umjetnina.

Pristup likovnom djelu Prvi razred 5